AMAZONSKI DOMOROCI : SELJACI IZ

PRAUME
Amazonski domoroci i dalje nastavljaju fascinirati sve one koji ih malo poblie
upoznaju ,zbog naina ivota koji je tako razliit u odnosu na politike drave. Amazonija,
podruje gdje ive je zadnje veliko podruje na svijetu gdje su autonomne plemenske kulture
nastavile funkcionirati bez udruivanja u vee multiplemenske zajednice. To je takoer dom
najvee praume na svijetu, za koju se iznenada zanimaju razni humanitarci i ekolozi zbog
pojaane deforestacije i unitavanja raznih kultura meu kojima su najpoznatiji i
najistraivanije pleme Yanomami. U ovom poglavlju osvrnut emo se na politiku i
ekonomsku neovisnost plemena Amazonije.

IVOT U PRAUMI
Podruje amazonije je jedno od najveih ekosustava uope na planeti, kombinirajui
velika podruja kinih uma i rijenog sustava s Amazonom. Ova kina regija prua idealne
uvjete za mnogostruku bioloku raznolikost. To je takoer mjesto bez zime, s najniom
temperaturom od 18 stupnjeva i oko 12 sunanih sati svaki dan. Samu umu ine veinom
drvenasta stabla i mala umjerene biljke s travom . Valja napomenuti da je broj biljnih i
ivotinjskih vrsta uistinu izuzetan pa tako u Amazoni imamo oko 3000 vrsta ribe. Tlo nije ba
najbogatije hranjivim tvarima i brzo se iscrpljuje. Razlog tome jest velika vlanosti te visoke
temperature. Prirodni izvor hrane je tako siromaan da neki tvrde da je nemogue da ljudi tu
ive bez pristupa morskim plodovima i mogunosti da se bave vrtlarstvom.

Dananja

znanstvena zajednica i dalje ne razumije svu kompleksnost ovakvog ekosustava no oito je da

ako i dalje se eli iskoritavati ovo podruje nuno je ouvati umu.
KRATKA POVIJEST

Prvi ljudi su doli na ovo podruje ve prije nekih 32 000 godina, no prvi materijalni
dokazi koje imamo potjeu iz 12 000 godina prije sadanjeg dana. Pretpostavlja se da su
ivjeli u malim pokretnim skupinama. Prve naznake pojaanog ivota na ovim prostorima

poinje oko 9000 godine prije sada, prestankom ledenog doba i sveopim promjenama u
klimi i vegetaciji. Ljudi su morali raditi vie i tee za hranu i sada umjesto stalnog seljenja
polako se stvaraju prva stalna naselja te sadnja dugogodinjih biljaka. Pojava procesa
pripitomljavanja koji je bio postepen proces bio je odgovor na poveanu potranju hrane te
porasta stanovnitva. Ovaj proces zahtijevao je od ljudi veliku rtvu osobne slobode, kako su
postajali sve ovisniji o biljkama koje su uzgajali. Oko 5000 godine prije danas usavrilo se
pripitomljavanje manioka, najvanije hranidbene biljke u cijeloj Amazoniji.To je biljka bogata
karbohidratima i odlian dodatak ribi te to je najvaniji uspijeva i u siromanim tlima. Od
tada pa nadalje ubrzano se razvija cijelo podruje te se oko2000 prije danas poinju
pojavljivati mala sela, temeljena na ribarenju,lovu i kultivaciji biljaka. Ta sela od oko 500
ljudi su okupljala ukupno oko 1 milion stanovnika na cijelom podruju. Luk i strijela su im
bili glavno oruje a kanui glavno prijevozno sredstvo. Poznavali su i upotrebljavali primjenu
drva,kamena,koara i lonarstva. Zadnjih 2000 godina,razlikuju se razne politike zajednice
koje su dolaskom europljana u 16-om stoljeu brzo unitene.

VRTLARSTO U PRAUMI
Proizvodnja manioka je kljuno zanimanje u Amazoniji ovisi o specijaliziranom
sustavu uzgoja koji minimalno naruava umski ekosustav. Kroz cijelu Amazoniju, zbog
nedostatka veih obradivih povrina, hrana se uzgaja na malim privremenim istinama koje
sadre pomijeane razne poljoprivredne kulture. Ti vrtovi ili kako ih nazivaju swiddens se
oslanjaju na raznolik izbor biljaka. Tehnika dobivanja obradivih povrina zove se posijeci i
spali, gdje se pali uma za dobivanje tla. Potekoa je to se sve biljke do kraja ne unite pa
ubrzo izrastu ponovno na tom istom mjestu. to se tie samog uzgoja domoroci Amazonije
razlikuju vie vrsta zemljita i ume te u obzir uzimaju posebne karakteristike svake kada
biraju mjesto za sadnju. Zbog brzog rasta novih stabla na mjestu sadnje,moraju se seliti na
novu zemlju i ponovno saditi. Uzgoj manioka je kljuan za opstanak ovih naroda,to pokazuje
i injenica da ga proizvode skoro duplo vie nego to im je potrebno kao neka vrsta
osiguranja,a dvije treine njihove prehrane sastoji se od manioka. No maniok nije dostatan za
zadovoljavajuu prehranu te ovi ljudi uzgajaju ak osamdeset razliitih biljaka za prehranu.
Zanimljivo je da Amazonci poznaju ak i do stotinu razliitih vrsta manioka i njegove
uporabe.

SELA
Upadljiva je injenica da sela prauma su relativno mala sa nekih 100 stanovnika te s
maksimalno 300.To su nestalna naselja koja se moraju seliti svako nekoliko godina. Glavni
faktor koji ograniava vei broj stanovnitva jest siromano zemljite i odsustvo ivotinjskih
proteina. Na ovom podruju razlikuju se dvije zone : Varzea ili poplavljena umska podruja
Brazila i veinom zemljano podruje. Opi zakljuak je da bi sela mogla biti vea da su ljudi
spremni vie loviti bilo ivotinje bilo ribu,vie se oslanjati na proteine iz biljaka, uzgajati
domae ivotinje te prihvatiti vii nivo politikog autoriteta.
BIORAZNOLIKOST
Ljudi naroda Ashaninka poznaje ne samo imena svih vrsta ivotinja ve i razumiju i
njihovu prolost i razlikuju mnoge vrste na osnovu njihove kulturoloke vanosti. Bioloka
raznolikost je osnova na kojoj Ashaninke preivljavaju. Ta raznolikost je njihov zalog za
budunost,njihov prirodni kapital. Njihovo znanje praumskih ivotinja moe se mjeriti s
onim o korisnim biljkama za uzgoj,gdje ih pojedinci mogu nabrojati ak do 1000 razliitih.
Antropolozi Brent i Elois Berlin sa sveuilita Berkeley su istraivali i objavili detaljan rad o
znanju o bioraznolikosti.
Ovi ljudi takoer imaju dublje razumijevanje za odnos izmeu pojedinih biljaka i
ivotinja. Nije teko shvatiti ovu koliinu znanja s obzirom da ovise o biolokoj raznovrsnosti.
Ashaninke su u potpunosti samodostatni,i izvlae svu moguu korist iz praume i svojih
vrtova. Kue, hranu, odjeu sve prave iz sirovih, jednostavnih materijala izvuenih

iz

materijala.

RAD I SLOBODNO VRIJEME

Seljaci u Amazoniji su razvili ujednaen sustav samoodravanja. Mukarci obavljaju
teke poslove dok se ene bave uzgojem,sjeom i obradom hrane. Svi mogu ii u ribolov ali
mukarci pribavljaju najvie proteina idui u lovi ribolov. u ovom sustavu nema nejednakosti,
svatko ima alat za svoj posao i stavko dobiva isto. U njemu je osigurano da e svi bez podjele
po spolovima uz neki rad dobiti dovoljno hrane. Takoer osigurava i stalno nizak broj
stanovnitva po selu. Osigurano im je i prilino slobodnog vremena. Za obavljanje svih
poslova oko kue ne treba im vie od 6-7 sati rada,tako da ako ponu rano ujutro s poslom

imaju ostatak dana za odmaranje. No problem se javlja kad se uzme u obzir vrsta poslova, pa
se tako pitamo da li je odlazak u lov posao ili nije. Allen Johnson je istraivao ovaj dio
Amazonskog ivota i otkrio na primjeru Machiguenga da oni rade samo onoliko koliko im je
dovoljno da zadovolje svoje osnovne potrebe, a uz to nitko ne radi za gospodara. Ove
zajednice su za njihove standarde visoko razvijena ostvarujui osnovni cilj, preivjeti i teko
da e se poboljati u naem smislu rijei.

USTROJSTVO AMAZONSKIH DRUTAVA

Amazonski seljaci se esto sele pa tako kue i zemljita nisu nasljedna. Ne posjeduju
sveta mjesta, nemaju nasljedne grupe niti se organiziraju u klanove. Ovakav sustav rezultira
oblikom visoko egalitarnog

drutvenog sustava koji omoguuje dostupnost prirodnim

izvorima. Vee drutvene skupine dobivaju imena po rijekama.

POLITIKE VOE I POLITIKA SELA

U ovim drutvima nema istaknutih voa,ija je mo svjesno ograniena da ne
ugroava autonomiju zajednicu. Najvea naseobina u amazoniji je politiki autonomna
jedinica bez obzira koliko imala stanovnika. To znai da sami mogu odabirati kada e se seliti,
kako e koristiti prirodne izvore i slobodno ubijanje uljeza. Voa ili glava naselja,takoer se
naziva i poglavicom, te je njegov autoritet ogranien. Njegove moi poveavaju se s porastom
sela,no on nema stvarnu mo te ne moe prisiliti nikoga na nita protiv njegove volje. Kako je
primijetio franscuki antropolog Pierre clastres,amazonsko selo su ''drutva protiv drave''jer
spreavaju koncentraciju politike moi te tako bilo koga da preuzme vlast nad ekonomijom u
svoju korist. Privilegija koju ima voe jest poligamija ali i to s razlogom da ima vie djece, no
openito on sam radi ak i vie nego ostali ljudi u selu. Drutvo ga ne plaa i na poziciji je sve
dok slui zajednici. Levi- Strauss kae da samo vodstvo u ovom sustavu predstavlja nagradu
za pojedinca i rijetki su oni koji preuzimaju odgovornost. Voa mora biti dobar govornik, biti
spreman podijelit sve to ima, ne razlikuje se po odjei ili kui gdje ivi. Glavna odgovornost

je pomiriti dvije posvaane strane ili sela, ako ne uspije, selo se raspada. Ograniavajua
politika mo voa moda je kljuni faktor u ograniavajuoj veliini sela.

SVIJET DUHOVA I SIMBOLA

Amazonski narodi imaju bogat izvor mitova,vjerovanja i rituala povezanih sa smislom
ivota gledano kroz antropoloki koncept kozmologije. U sreditu su ljudski problem
stvaranja, ivot i smrt i odnos prirode i kulture. Nemaju sveenike ni formalizirana
vjerovanja. Prema E.B. Tyloru ujedinjujui idealizam jest animizam, vjerovanje da je sve
proeto duhom ivotinja. Duhovi se mogu mijeati u ljudsku svakodnevicu i kontrolirati
prirodne izvore. Postoje amani koji su vjerski strunjaci, koji treningom mogu ak i
komunicirati s duhovima, lijeiti bolesti i nositi se s nesreom. amani esto koriste svoj
vjerski utjecaj da bi zadobili drutvenu mo. Gertrude Dole je dao primjer utjecaja amana
Kuikura u gornjem Xiungu u Brazilu.
Amazonska ideologija je dio visoko razraene, logike i konzistentne filozofije ivota.
Ti duhovi koji su posvuda, inae nevidljivi, mogu preuzeti vidljiv oblik te se mijenjati iz
ovjeka u ivotinju i obrnuto.
Duhovi se mogu pokazati u obliku plavog leptira, jaguara, crvenokosog patuljka.
Nalaze se duboko u umama, i na strmim stijenama, te svaki susret njima moe prouzroiti
bolest ili smrt.
Glavna odrednica amazonske kozmologije jest da je ena u ivotinjskoj formi vlasnik
kulture, koja im je bila oduzeta od mukaraca u i humanizirana vatrom i domaim biljkama.
Cijela kozmologija je proeta seksualnim antagonizmom. To je prvenstveno muka tvorevina
gdje ene imaju negativnu ulogu, povezane esto s boleu i smru. Njihovi mitovi se
veinom koncentriraju na probleme raanja i plodnosti, odnose meu spolovima, porijeklo
kulture, te ivot i smrt. Vano znakovlje se vue iz prirode pa tako imamo anakonde,
jaguare,tapire i orlove. Arheolog Peter Roe primjeuje da je ovaj antagonizam izmeu
mukaraca i ena uzrokovan ulogom ovih spolova u drutvu, gdje je seks jedina aktivnost
koji zajedno rade, te takoer muku ljubomoru na ensku sposobnost reprodukcije. Gerardo
Reichel Dolmatoff tvrdi da je kozmologija usko povezana s osnovnim ekolokim principima.
On otkriva da je duh nazvan uvar divljai titi divlja. On se identificira s jaguarom ali moe
postojati u puno formi. Regulira opskrbu ivotinjama te komunicira s amanima. Takoer je

opsjednut seksualnim ivotom ljudi, pa se lov vidi kao voenje ljubavi sa ivotinjama, te se
lovci prije lova , moraju pripremiti , tako primjerice moraju apstinirati od seksa.
Nesumnjiva je poveznica kod amazonskih domorodaca izmeu vjerovanja i
seksualnog ponaanja, zabrana u prehrani i pravila u lovu.

PLEMENSKI RATOVI
Ove kulture esto se uputaju u sukobe izmeu sela jer nemaju jaki politiki autoritet
koji bi osiguravao mir. A amazonskim sukobima razlozi su najee osobni, krae ena, za
vlastiti probitak,materijalnu dobit, za spreavanje buduih napada. ove sukobe najbolje
karakterizira pod pojmom napada pod prepadom, uzrokovano napadima izmeu zajednica bez
vrste sredinjice.
Bez pravog sustava kontrole i obrane od nasilja ubojstva su esta i nastavljaju se zbog
osvete ponekad i desetljeima. Konstantna opasnost od napada utjee na svakodnevni ivot u
Amazoniji tako da grade sela na mjestima gdje e se bolje braniti, ili ih ograuju.Za
antropologe Amazonija je bila vrlo plodno tlo za istraivanja o oblicima ratovanja, gdje su u
fokusu bili narodi Yanomami i Orinoco. Sve je zapoeo Napoleon Chagnon 1964 godine.
Yanomami predstavljaju savren primjEr endemskog plemenskog ratovanja, zahvaljujui
strukturi ivota.

DIVLJI LJUDI
Prema Chagnonu cijela kultura Yanomami proeta je nasilnim ponaanjem. Kako on
kae, idealni mukarac Yanomami jest agresivan i zastraujui. Tui ene je normalno,
mukarci su veinu vremena u nekakvom obliku sukoba a ak 30 posto njih umre nasilnom
smru. Iako esto kritiziran zbog ovakvog prikaza, Chagnon je ostao pri svome te kasnije
objanjava da ovo divljatvo je kulturoloka kompleksnost koja izraava seosku autonomiju.
Najei uzroci sukoba su otimanje ena. Objanjava ovo tako to opisuje da je za mukarca
Yanomami plemena nasilno ponaanje i otimanje ena inilo ih privlanijima i opasnijima za
sve one koji mu poele oteti enu. ak kae da su mukarci koji su obiljeeni kao
''ubojice''imaju vie ena i djece nego oni koji nisu. Prema Chagnonu, Yanomami mukarci
samo slijede genetski poeljne ciljeve vlastite kulture. Opreno miljene zastupa Brian

Ferguson koji kae da ovo divljatvo moe biti prikazano kao mana u vidu reproduktivnosti.
Najvea kritika Chagnonu je ta da je teko dokazati genetsku bazu za takvo ponaanje koje je
on tvrdio, te da kultura moe promijeniti genetsku uroenost. Meutim postoji i oni istraivai
koji tvrde da su Yanomami vrlo miroljubiv narod, a jedan od njih je Jaques Lizot. Prema
Martinu Harrisu koji je bio kulturni materijalist, rat u ovim kulturama je jednostavno u
funkciji balansa izmeu populacije i prirodnih dobara. Na kraju, bitno je naglasiti da prijetnja
uvijek postoji i sama prijetnja ne nuno i ostvarivanje iste utjee na ivot ovih ljudi.

POVIJEST YANOMAMA
Za razumijevanju sukoba kod Yanomama povijesni faktori su kljuni. Prema
Fergusonu kljuni faktor u poticanju ovih sukoba jest upotreba egzotinih obrtnih proizvoda,
kao eline sjekire i maete. Vano je spomenuti da visoka stopa smrtnosti nasilnom smru
kod Yanomama jest ekstreman sluaj kakvog nema u ostatku Amazonije. Nekoliko faktora
moglo je dovesti do toga. Na primjer, porast stanovnitva i otkrie banana te elinih alata za
obraivanje polja to im je poveao produktivnost. Ovi faktori su mogli utjecati na porast
broja stanovnika i porast sukoba izmeu samih ljudi za ova dobra. Ferguson dalje pokazuje da
su Yanomami bili porobljavani i iskoritavani od strane komercijalnih kultura ve 250 godina,
te daje u najveoj mjeri uvoenje elini alata bio destabilizirajui faktor. Dalje tvrdi da su se
ratne aktivnosti poveavale kako su se irile mree trgovanja, sklapanja brakova sve da se
doe do ovih dobara. U vrijeme kada su takva dobra bila nedostupna,ratna situacija se takoer
smirivala,i zakljuuje da problem nisu sam dobra ve nain distribucije i podjele. U drutvu
gdje je sve bilo podijeljeno na jednake dijelove, drutvu jednakosti, pojavom ovakvih dobara i
nagle nejednakosti,moe imati razarajui uinak. Dolaskom europljana 50-ih godina 20-og
stoljea,takoer je porastom broj nasilnih smrti.
Porastom broja smrti i obvezom u osveivanju svake smrti, pokazuju da su povijesni
faktori od kljune vanosti u razumijevanju nasilja u Amazonskim kulturama.
MUNDURUCU
Pleme Mundurucu je bilo poznato po tome da su ili u napade na susjedna plemena da
ih dekapitiraju te da im otmu djecu. Sami lanovi plemena Mundurucu vjeruju da je ovo
efikasan nain smanjivanja konkurencije izmeu plemena u lovu na divlja. Takoer kau da
to rade jer je zabavno i jer uivaju u tome. Ovi osobni motivi kao primjerice slava koju dobije

ratnik koji donese glavu su lako prihvatljivi. Na antropolog Durham tvrdi da se ovo sve
pojaalo dolaskom Europljan i koritenjem obrtnih dobara te se najbolje objanjava
kompleksnim sustavom vjerovanja povezanih s lovom. Vjeruju da ako ubiju lovca suprotnog
plemena da su sprijeili da lovi na njihovom teritoriju. Durham zakljuuje da Mundrurucu
ostaju lovci na glave jer im ide dobro, cijelo drutvo uiva prednosti toga i bolji lov
poboljava genetski spremnost sviju.
Treba jo spomenuti odnos mukarac i ena. Njihovi svjetovi su strogo odijeljeni,
poslovi, uloge u drutvu, kue u kojima spavaju. Mukarci sebe smatraju superiornima dok
ene to odbijaju priznati. Glavni argument mukarcima jest da se bave lovom i pribavljaju
meso to je najvanija aktivnost u njihovim kulturama. Ovo razumijevanje lova i mesa su
kljuni za antropologe koji ele razumjeti ove kulture. Mukarci se u stvari boje ena i
njihove moi jer su svjesni da samo ena moe raati te se trude konstantno pokazati da su
jai od njih da ih ene ne bi nadvladale. Ova ''nadmo'' mukaraca isto je ideolokog tipa,
dok u stvarnosti ene su glavne. One vode kuanstvo, i kontroliraju raspodjelu hrane. Vaan
faktor ovih borbi spolova jest da su ene ujedinjene u borbi protiv muke ideoloke
superiornosti nad njima, te se tako lake odupiru.