GLAGOLI

npr. amo,1.; doleo,2.; scribo,3.scripsi,scriputm; audio,4.

Glagoli u latinskom su u rjeniku navedeni u 2 ili 4 oblika

GLAGOLSKE KATEGORIJE U LATINSKOM JEZIKU

NAIN
indikativ stvarna radnja(radim)
konjunktiv elja, nestvarna radnja, mogunost kondicional(hrvatski)(radio bih)
imperativ zapovijed(radi/neka radi, neka jedu, sjedite...)
inifinitiv neodreeni - -ti/-i(hrvatski)(raditi, ii, uiti, konfrontirati...)
VRIJEME
prezent(sadanjost)
perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt(prolost)
futur(1. I 2.)(bufunost)
STANJE
aktiv((on)radi)
pasiv((on) je uraen)
LICE
1., 2., 3.
BROJ
jednina(singular) i mnoina(plural)
* pri odreivanju glagolskog oblika vano je navesti sve navedene kategorije glagola
(amo-1.l.sg.ind.prez.akt;
tradebamini 2.l.pl.ind.impf.pas...)
Prvi oblik glagola(amo,doleo,scribo,audio) oznaava 1.l.sg.ind.prez.akt.
Broj oznaava kojoj konjugaciji pripada i inf.prez.akt.
1.-- prva konjugacija - -are
2. druga konjugacija - -ere
3. trea konjugacija - -ere
4. konjugacija - -ire
Trei oblik oznaava (kod nepravilnih glagola) 1.l.sg.ind.perf.akt
etvrti oblik oznaava kod nepravilnih glagola particip.perf.pas
Glagolski oblik

am-a-re
osnova

nastavak --> oznaava lice, broj i stanje

tematski vokal ili formant--> oznaava nain/vrijeme

*a --1. konjugacija
*e -- 2. konjugacija
*i 3. konjugacija
-u- za 3. deklinaciju 3.l.pl.ind.prez.akt, a -i- je za 2. i
3.jed.i 1. i 2.l.mn prezenta
u ostalim oblicima 3. konjugacije -i- ostaje tem. Vokal,
u 2.l.sg.ind.prez.pas tematski vokal je -e*i 4. konjugacija
+ -u- za 3.l.pl.

Prezentsku osnovu glagola na koju stavljamo nastavke dobivamo tako da od infinitiva glagola
odbacimo nastavak -re u infinitivu
*u treoj konjugaciji odbacujemo cijeli nastavak -ere
afirmo,1. --> afirm-a-re --> afirma
doleo,2. --> dol-e-re --> dole
lego,3. --> leg-e-re --> legfinio,4. --> fin-i-re -->fini

na dobivenu osnovu dodajemo nastavke za:

prezent, imperativ(I. i II.), imperfekt, infinitiv prezenta, futur I.
PREZENT
-o, -s, -t, -mus, -tis, -nt prezent aktivni
-or, -ris, -tur, -mur, -mini, -ntur -prezent pasivni
IMPERFEKT
-(e)bam, -(e)bas, -(e)bat, -(e)bamus, -(e)batis, -(e)bant imperfekt aktivni
- (e)bar, -(e)baris, -(e)batur, -(e)bamur, -(e)bamini, -(e)bantur imperfekt pasivi
*-e- doalzi samo kod glagola 3. i 4. deklinacije
FUTUR --> -b- je formant, a nastavci su kao u prezentu, stoga a prez. osnovu dodajemo slijedee:
-bo, -bis, -bit, -bimus, -bitis, -bunt futur I. aktivni
-bor, -beris, -bitur, -bimur, -bimini, -buntur futur I. pasivni
*1. i 2. deklinacija
-am, -es, -et, -emus, -etis, -ent futur I. aktivni
-ar, -eris, -etur, -emur, -emini, -entur futur I. pasivni
*3. i 4. konjugacija
infinitiv prezenta aktivnog i pasivnog
konjugacija
prva

druga

trea

etvrta

nastavak(akt./pas) are/ari

ere/eri

ere/i

ire/iri

imperativ I.
konjugacija prva

druga

trea

etvrta

2.l.sg.

-a

-e

-e

-i

2.l.pl.

-ate

-ete

-ite

-ite

imperativ II.
2.l.sg.

to

3.l.sg.

to

2.l.pl.

tote

3.l.pl.

nto

Perfektna osnova
na prezentsku osnovu dodajemo "formante"
za 1. i 4. konjugaciju -vafirmo,1. -- afirma-vza 2. konjugaciju -utimeo,2. -- tim-uza 3. konjugaciju -sscribo,3. -- scrip-sNa ovu osnovu dodajemo nastavke za:
PERFEKT aktivni
-i, -isti, -it, -imus, -istis, -erunt
PLUSKVAMPERFENKT aktivni
-eram, -eras, -erat, -eramus, -eratis, -erant
FUTUR II. aktivni
-ero, -eris, -erit, -erimus, -eritis, -erint
infinitiv perfekta pasivnog
perf.osnova + "-isse"
Participska osnova
na prezentsku osnovu dodajemo -tus/-ta/-tum
dobiveni oblik je kao pridjev(moe se deklinirati po 1. i 2. deklinaciji kao pridjevi na "-us,3").
Vano je upamtiti da je bitno paziti na promijenu koja se dogaa kada oblike partipske osnove
konjugiramo u pluralu. Tada oblik na tus/ta/tum mijenja svoj oblik u ti/tae/ta (kao nominativ
mnoine pridjeva na -us,3) "-ti" slui za muki rod, "tae" za enski i "ta" za srednji rod.
od participske osnove(participa perfekta pasivog) dobivamo:
perfekt pasivni
pluskvamperfekt pasivni
futur II. pasivni
na participsku osnovu dodajemo nastavke za sve naine gore navedenih vremena(konjunktiv,
indikativ, infinitiv)
Konjunktiv
prezenta
tematski vokal je -e- za 1.deklinaciju + nastavci(m,s,t,mus,tis,nt)/(r,ris,tur,mur,mini,ntur)
tematski vokal je -a- za 2.,3., i 4.deklinaciju
imperfekta
na infinitiv prezenta aktivnog dodajemo nastavke
-m, -s, -t, -mus, -tis, -nt =aktivni
-r, -ris, -tur, -mur, -mini, -ntur = pasivni
perfekta
na perfektnu osnovu dodajemo nastavke
-erim, -eris, -erit, -erimus, -eritis, -erint = aktiv
participska osnova + konj. Glagola "biti" (sum, esse, fui) sim,sis,sit,simus,sitis,sint
FUTUR NEMA KONJUNKTIV
pluskvamperfekt
aktiv - perfektna osnova + -issem, -isses, -isset, -issemus, -issetis, -issent
pasiv participska osnova + essem,esses,esset,essemus,essetis,essent