2.1.2.

KONTROLA PRESJEKA SABIRNICA S OBZIROM NA MEHANIČKA

NAPREZANJA

ZADATAK 2.
Potrebno je provjeriti izbor sabirnica 110 kV iz prethodnog zadatka u pogledu
mehaničkih naprezanja u kratkom spoju. Za najgori slučaj pretpostaviti tropolni kratki spoj uz
vrijednost početne struje 3pKS-a od 20 kA. Omjer R/X iznosi 0,2.

RJEŠENJE

Prvi korak u provjeri presjeka sabirnica s obzirom na mehanička naprezanja jest

određivanje razmaka između sabirnica pojedinih faza te razmake potpornih izolatora. Razmak
sabirnica određuje se prema nazivnom naponu. Za 110 kV razmak sabirnica na otovrenom
iznosi, prema tablici 9.41 (str. 629):

a = 2200 mm

Razmak potpornih izolatora određujemo prema sljedećoj tablici, a u ovisnosti o

nazivnom naponu:

PREPORUKA

do 35 kV 600-1200 mm 900 mm
U ZGRADI
110 kV ≥ 4200 mm 6000 mm
110 kV ≥ 6600 mm 9000 mm
NA OTVORENOM 220 kV ≥ 13200 mm 15000 mm
380 kV ≥ 16500 mm 21000 mm

Odabiremo razmak potpornih izolatora:

l = 7000 mm

Za odabrani materijal sabirnica (E-Cu F 37) granica tečenja, mjerodavna za

dimenzioniranje sabirnica za zadana mehanička naprezanja iznosi2 (str. 1088, Končarev
priručnik):
σ 0.2,min = 320 MPa

Maksimalno naprezanje (koristimo model uklještene grede s kontinuiranim

opterećenjem), mjerodavno za dimenzioniranje sabirnice u njenoj čitavoj duljini, nastaje u
uporištu sabirnice i za njega mora vrijediti relacija:

M max
σ =ν s ⋅ ≤ 2 ⋅ σ 0.2,min
W

gdje je: νs - frekventni faktor, koji za praktične proračune ima vrijednost 1,

W - linijski otporni moment,
Mmax - maksimalni moment savijanja koji se javlja u uporištima.

5
 Linijski otporni moment i maksimalni moment savijanja računaju se prema slijedećim
relacijama, uz napomenu da izrazi vrijede samo za odabrani tip sabirnica (cijevne):

W=
[
π ⋅ D 4 − ( D − 2 ⋅ s )4 ] = π ⋅ [30 4
− (30 − 8)
4
]
= 1.884 ⋅ 10 −6 m 3
32 ⋅ D 32 ⋅ 30

gdje je: D - vanjski promjer cijevi,

s - debljina stijenke cijevi.

2
f ⋅l2 I '' ⎡N ⎤ L X
M max = f = 2 ⋅ ϕ ⋅ k 3 ⋅ 10 −7 Ta = =
12 ⎢m⎥ R 2 ⋅π ⋅ f ⋅ R
a ⎣ ⎦

gdje je: f - najveća sila po jedinici duljine za najgori slučaj kratkog spoja,
l - razmak između uporišta (potpornih izolatora),
ϕ - veličina ovisna o vremenskoj konstanti istosmjerne komponente
Ta,
Ik3'' - efektivna vrijednost izmjenične komponente struje tropolnog
kratkog spoja neposredno nakon njegovog nastanka.

Za zadani omjer R/X = 0,2 i frekvenciju mreže 50 Hz, izračunata vrijednost vremenske
konstante istosmjerne komponente je:
Ta = 15,9 ms.

Prema konstanti Ta, a pomoću grafa sa slike 4.251 (str. 236) određujemo iznos
koeficijenta ϕ:
ϕ = 6,1.

Sada je moguće izračunati i sve ostale veličine pa tako one redom iznose:

2
I k'' 3 200002 ⎡N ⎤
f = 2 ⋅ϕ ⋅ ⋅ 10 −7 = 2 ⋅ 6,1 ⋅ ⋅ 10 −7 = 221,82 ⎢ ⎥
a 2,2 ⎣m⎦

f ⋅ l 2 221,82 ⋅ 7 2
M max = = = 905,8 Nm
12 12

M max 905,8
σ =ν s ⋅ = 1⋅ = 480 MPa
W 1,884 ⋅ 10 −6

σ = 480 MPa ≤ 2 ⋅ σ 0.2,min = 640 MPa

Iz podatka o maksimalnom naprezanju vidljivo je da odabrani presjek sabirnica
zadovoljava u pogledu mehaničkih naprezanja budući je maksimalno naprezanje od
480 MPa manje od dvostruke vrijednosti granice tečenja za odabrani materijal koje iznosi
(2*320 MPa = 640 MPa).