Professional Documents
Culture Documents
Uticaj Uzrasta I Pola Na Usvajanje Stranog Jezika - Hornjak, Sonja
Uticaj Uzrasta I Pola Na Usvajanje Stranog Jezika - Hornjak, Sonja
222
Sonja Hornjak*
Univerzitet u Beogradu, Filoloki fakultet
Srbija
UTICAJ UZRASTA I POLA NA USVAJANJE STRANOG JEZIKA **
Pregledni rad
UDC 159.922.6: 371.3:81'243
305:371.3:81'243
1. Uvod
U savremenom svetu od kljunog znaaja je poznavanje vie stranih jezika koje
nije ogranieno uzrastom i polom. Stoga se neminovno namee potreba za
praenjem procesa usvajanja stranog jezika (usvajanje L2). Postavlja se pitanje da li
svi polaznici na slian nain usvajaju strani jezik ili postoje razlike u zavisnosti od
uzrasta i pola. Odgovor na ovo pitanje moe dovesti do korisnih zakljuaka u cilju
poboljanja prakse u usvajanju L2.
Pri usvajanju L2 istiu se faktori uzrasta i pola. Njihova posebnost se ogleda u
tome to se deklariu kao individualni faktori i zasebno se prouavaju jer se u
literaturi posmatraju kroz bioloku i drutvenu prizmu. iroko je rasprostranjeno
miljenje da deca lake i bolje usvajaju strani jezik od odraslih. U ranoj fazi
izuavanja ove teme, ezdesetih godina prolog veka, javljaju se hipoteze koje se
zasnivaju na biolokoj osnovi. U okviru ovog stanovita dobro je poznata hipoteza o
kritinom periodu koja je osporavana poslednjih godina. Nasuprot njoj, u kasnijem
223
periodu izuavanja, autori istiu dominantan znaaj drutvenih faktora koji utiu na
postojanje razlika izmeu mlaih i starijih uenika u procesu usvajanja jezika.
to se tie pola, ustaljeno je miljenje da su ene uspenije i da imaju bioloke
predispozicije za efikasnije usvajanje jezika. Meutim, brojna istraivnja su pokazala
da mukarci postiu bolje rezultate u odreenim zadacima. Problem je to razliite
studije daju razliite rezultate u pogledu ispitivanja uticaja uzrasta i pola na uenje
L2.
Kao i kod faktora uzrasta, pojedini autori istiu bioloke aspekte. Smatraju da
su rezultati uenja razliiti, usled postojanja razlika u strukturi mozga mukaraca i
ena. Pobornici ideje o drutvenoj osnovi, iz koje proistiu ove razlike, smatraju da
razliita socijalizacija i drutveni kontekst utiu na razliite rezultate usvajanja L2
kod mukog i enskog pola.
Veoma je bitno ustanoviti koji faktori imaju presudan znaaj na proces
usvajanja L2. Da li su to bioloki determinisani faktori na koje se ne moe uticati ili
su to drutveno uslovljeni faktori. Odgovor na ovo pitanje doprinosi boljem shvatanju
procesa usvajanja stranog jezika. U radu se analizira razliita literatura iz ove oblasti.
2. Kritini period
Autori koji svoj stav baziraju na biolokoj osnovi usvajanja L2 zastupaju
hipotezu o kritinom periodu. Termin kritini period odnosi se na vremenski period do
kojeg je uenje drugog jezika relativno lako i uspeno, obino do petnaeste godine
ivota tj. do puberteta. Po zavretku ovog perioda mala je verovatnoa da se
postigne govor slian nativnom. Meu psiholingvistima je prihvaeno postojanje ovog
perioda za usvajanje maternjeg jezika (L1), ali postoje razne kontroverze to se tie
usvajanja L2 (Marinova-Todd, Marchall i Snow, 2000: 9).
Ideju o kritinom periodu uveli su Penfield i Roberts 1959. godine. Smatrali su
da je usvajanje jezika najefikasnije do devete godine. Kasnije je Lenneberg tvrdio da
u toku ovog perioda mozak poseduje veliku plastinost i da se lateralizuje. Izneo je
miljenje
da
lokalizacijom
pubertet
predstavlja
bioloku
promenu
povezanu
sa
vrstom
1967, prema Marinova-Todd, Marchall i Snow 2000: 10). Usvajanje jezika posle
puberteta je tee i manje uspeno nego usvajanje pre puberteta. Lennenberg smatra
da se u kasnijem dobu ,,strani jezici ue svesno i kroz ogroman napor, a strani
akcenat se ne moe prevazii lako (Lennenberg 1967, prema Singleton 2007: 49).
224
jer
vokabular
morfosintaksa
nemaju
,,fiziku
realnost
kao
225
226
227
nativnih
govornika
(Marinova-Todd,
Marchall
Snow
2000:
25).
nedovoljan.
Ona
smatra
da
su
godine
sazrevanje
povezani
sa
228
emotivne veze sa svojim nastavnikom. Psihiki i emotivni faktori ine sastavni deo
procesa uenja. Usled ogranienog trajanja panje, deci su potrebne razliite
aktivnosti. igunovi je sprovela istraivanje gde je zakljuila da deca od est godina
imaju pozitivan stav prema uenju engleskog jezika kao stranog zbog uivanja u
nastavnim aktivnostima i igrama. Sa devet godina koncept igranja su shvatili kao
uenje i dalje imajui pozitivan stav. ,,Razvili su eksplicitan koncept sebe kao
uenika jezika uivajui zbog toga (igunovic 1995, prema Johnstone 2002: 11).
Evidentno je da su deca jo u procesu razvoja linosti i da ne mogu na isti nain da
doive koncept uenja jezika kao i odrasli.
Vremenom se razvijaju razliiti segmenti linosti koji oblikuju motivaciju.
Zanimljiv podatak je da je Nikolov u istraivanju naila na unutranju, uroenu
motivaciju kod dece, a nije naila na instrumentalnu i integrativnu motivaciju koja se
sree kod odraslih (Nikolov 1999, prema Johnstone 2002: 11). Ovo ukazuje na to da
odrasli i u sferi jezika, kao i u drugim sferama, vide stepen praktinosti i znaju cilj
uenja jezika, za razliku od dece.
Prednost kod dece je to uenje stranog jezika shvataju kao igru bez
optereenja krajnjim ishodom. Za razliku od njih, odrasli ue jezik upravo zbog
odreenog cilja kojeg su svesni usled prisustva instrumentalne motivacije. Johnstone
istie da su deca manje ,,nervozna u procesu uenja L2, usled ega imaju dobru
osnovu da ,,upiju jezik, a ne da se blokiraju. Takoe imaju vie vremena na
raspolaganju i uenje L2 moe imati pozitivan uticaj na opti razvoj obrazovanja
deteta (Johnstone, 2002: 11).
8. Odlike odraslih uenika L2
Odrasli
uvek
svrsishodno
pristupaju
procesu
usvajanja
stranog
jezika.
Interesantna je injenica koju navodi Berndt. Uenje L2 kod odraslih ima vrednost
nadoknade tj. ispunjenje proputenih prilika, sklapanje i odravanje drutvenih
kontakata i stimulisanje modanih funkcija. Zahvaljujui ivotnom iskustvu, odrasli
su stekli odreene prednosti. U odravanju konverzacije i drugih jezikih aktivnosti
poseduju vie iskustva, imaju steen irok spektar strategija za uenje, imaju jasniju
sliku zato ue L2 i svrsishodno ostvaruju svoje ciljeve (Berndt 2001, prema
Johnstone 2002: 12). Za razliku od dece, odrasli imaju jasnu viziju uenja jezika.
Meutim, odrasli pokazuju i neke osobine koje im ne idu u prilog to se tie
efikasnosti uenja. Osetljiviji su na faktor vremena u prezentaciji materijala i
oprezniji su u davanju odgovora (Bialystok i Hakuta, 1999:172). Bioloki problem
229
polovima
stilovima uenja
objanjavaju
se strukturom
230
Pojedine studije su istraivale da li stil uenja zavisi od vaspitanja ili prirodenurture versus nature. Jedno od objanjenja je da socijalizacija, tj. vaspitanje
postavlja odreene tipove kognitivnih mehanizama meu ljudima. S obzirom na to
da je proces socijalizacije razliit za ene i mukarce, razvoj rodno specifinih
kognitivnih mrea je uzrokovao da se mozak oblikuje na razliit nain kao rezultat
rodno specifine lateralizacije, to potie od rodne specifine socijalizacije (Ha
2008:28).
Ova objanjenja zasnovana na biolokoj osnovi mogu delimino da daju
odgovor na razliku u usvajanju stranog jezika meu polovima. Meutim, odgovor nije
potpun jer ne obuhvata drutvenu osnovu.
11. Razlike u strategijama uenja meu polovima
Istraivanja su pokazala da postoji razlika meu polovima u strategijama
uenja. esto se navode tri vrste strategija: metakognitivne (planiranje vieg reda,
praenje
evaluacija
razumevanja),
kognitivne
(strategije
koje
manipuliu
sposobnost
razumevanja,
dok
su
mukarci
uspeniji
govornim
231
232
233