Erlich-Jugoslavenska Porodica U Transformaciji

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA
SOCIJALNI RAD S PORODICOM

Nazorova 51
Vera S. Erlich
Jugoslavenska porodica u
transformaciji
Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji
UVOD
Mnogi ljudi s dva kontinenta pomagali su autorici da uoi
probleme porodice, da provede anketu i da dovri svoju
studiju. Prvi poticaj dala su joj tri studenta s prikazima
punim ogorenja zbog tekoa, a punim oduevljenja zbog
ljepota porodinog ivota u Bosni, te zahtjevom da autorica
provede borbu za emancipaciju muslimanske ene.
PROBLEMI I CILJEVI OVE STUDIJE
Autorica je 1937. zapoela ovu studiju kojoj je glavni cilj
bio da istrai promjene u jugoslavenskoj porodici, koje su
dramatski izbila na vidjelo izmeu dva svjetska rata, i razlog
koji su prouzroila te promjene. Za istraivanje promjena
naroito podatna bila je porodica na selu, budui da se tamo
itav sklop tradicionalnih obiaja, normiranih odnosa i
automatiziranih reakcija naglo raspadao.
METODA OBRADE
Sva sela autorica je svrstala u sedam povijesnih podruja koja
su dala naslutiti porodine odnose zasebnog tipa, a iz kojih
je bilo dosta odgovora. Poredana od starinskih prema modernim
ta povijesna podruja ine ovaj red:
1. Makedonija muslimanska: iptarska sela u Makedoniji,
Sandaku i susjednim krajevima.
2.
Makedonija
kranska:
pravoslavna
sela
Makedonije,
Sandaka, Kosova i Metohije.
3. Bosna muslimanska: sela Bosne i Hercegovine, muslimanska i
mijeana s Muslimanima.
4. Bosna kranska: pravoslavna i katolika sela u Bosni i
Hercegovini.
5. Srbija: sela u Srbiji u granicama od prije 1921.
6. Hrvatska: obuhvaa Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju u
granicama prije ujedinjenja u Jugoslaviju, s izuzetkom sela
tik uz more.
Zahvaljujui velikom materijalu iz Hrvatske, autorica je
podijelila sela u tri grupe: Jugozapadna Hrvatska, Srednja
Hrvatska i Slavonija.
7. Primorje: sela ne dalje od 5 kilometara udaljena od mora.
OTAC - STARJEINA
Pozicija oca klju je za razumijevanje patrijarhalnog sistema,

kako to proizlazi ve iz samog imena. U tom je sistemu
porodina hijerarhija izgraena po spolu i po starosti.
Mukarci su vie u rangu nego ene. U ovom dijelu knjige
autorica ispituje poziciju oca - starjeine, vlast koju
posjeduje i vri, autoritet I respekt koji uiva, odgovornost
koju snosi. Poziciju oca uoit emo i sa stajalita mlaih,
vidjet emo dunosti i prava sinova u starom i novom redu i
poretku. Neki sociolozi postavili su tezu da je autokratsko
dranje roditelja, posebice oca, razlog za mnoge nezgodne
pojave u karakteru ljudi koji su rasli u takvoj sredini.
SINOVI PREMA OCU
Najbolje se vidi sankcionirano pravo u smislu porodine
hijerarhije po dranju odraslih sinova prema ocu. Oni pokazuju
potovanje prema ocu i domainu, onda je patrijarhalni red
intaktan, jer kad se taj pokoleba oni su prvi koji otkazuju
poslunost ocu. ena, keri i manja djeca mnogo mu dulje
iskazuju respekt jer su redovito fiziki slabiji i ekonomski
ovisni. Patrijarhalna regula pokazuje se tek u poslunosti i
poniznosti fiziki jaega prema slabijemu.
Dranje odraslih sinova prema ocu dijeli se u tri kategorije.
Prvu
ine
sela
u
kojima
se
u
porodicama
pokazuje
strahopotovanje ili potovanje prema ocu gdje je uljudnost
obvezatna i u praksi provedena (Makedonija). Drugu ine sela u
kojima ima mnogo dobrog postupka bez respekta i naroite
distance prema ocu. Vlada "ovjena" atmosfera. Treu ine
sela u kojima ima mnogo tekih sporova i sukoba izmeu sina i
oca, gdje je postupak prema ocu izrazito lo, gdje ima
napadaja, zadirkivanja i izrugivanja sinova ocu ili bar velike
nepanje.
CEREMONIJAL POTIVANJA
Otac i starjeina uiva u patrijarhalnoj sredini najvii
ugled,
pokazuje
dostojanstvo,
nosi
odgovornost
i
ima
zapovjedniku vlast. Ni u kojem drugom odnosu nema toliko
formalnih elemenata kao kad mlai iskazuju vlast ocu i
starjeini. U svim krajevima spada meu znakove potovanja
prema ocu suzdravanje od narkotinih uitaka u njegovoj
prisutnosti.
Vrhunac
respekta
lei
u
zahtjevu
velike
ozbiljnosti prema ocu i dostojanstvenog dranja.
LJUBLJENJE U RUKU I OSLOVLJAVANJE SA "VI"
Ljubljenje u ruku spada meu najee znakove kojima mlai
demonstriraju svoju podlonost i poniznost. Analizirajui
3
grafikon 2. zakljuila sam da djeca u svim ispitivanim

krajevima ljube ruku redovito bar jednom lanu porodice.
Obiaj da djeva starije oslovljavaju sa "Vi" prilino je
proiren u Hrvatskoj i Primorju, tamo gdje nema obiaja
ljubljenja ruke. Formalni znakovi potovanja starijih kao
ljubljenje ruke i oslovljavanje sa VI odravaju se mnogo due
nego injenino potivanje oca i starijih.
USKRAIVANJE RESPEKTA
Preformiranje
zadruga
u
individualne
posjede,
odnosno
naturalne ekonomije u trinu i novanu, vodi redovito do
uskraivanja respekta ocu i starjeini. Ne dolazi samo do
nepanje i nemara sinova prema ocu nego I do zlostavljanja i
surovosti.
KAKO STARIJI IZGRAUJU AUTORITET
U ovim se podrujima primjenjuju gotovo ista sredstva ali je
uspjeh sasvim razliit. Mnogo se spominje ekonomska prisila i
tjelesno kanjavanje. Otac zna sina plaiti prijetnjom, koju
katkad i ostvaruje, da e ga otjerati i razbatiniti ako se ne
pokori ili ga mami obeanjima da e mu neto dati. U nekim
krajevima spominje se i vjerski i crkveni utjecaj, prijetnja
kaznom Bojom. Ali se vrlo esto spominju sredstva druge
naravi, kao blagi nagovor, lijepi postupci, dobri primjeri,
postupak milom a ne silom. No ako istraujemo sela gdje otac
uiva najvie autoriteta, vidimo da se tamo ne upotrebljavaju
nikakva sredstva za izgradnju I odravanje tog autoriteta. Na
mlae djeluje neki opi utjecaj koji "lei u zraku".
Istraivai ga esto nazivaju "Naravnim autoritetom" ili
priroenom potovanju prema starijima. itava takva atmosfera
neprimjeeno utjee ne djecu. Sva odgojna sredstva imaju
efekta samo pod odreenim uvjetima. Dok itava sredina odrava
autoritet starijih, sva sredstva imaju uspjeha. U fazi opeg
uskraivanja poslunosti ni drastina sredstva nemaju vie
uspjeha.
KANJAVANJE DJECE
U antropolokoj literaturi mnogo se pie o vezi izmeu
postupaka s djecom u porodicama i karaktera naroda, posebno
primitivnih,
nepismenih
naroda
i
plemena.
Openito
se
pretpostavlja da postoji uska veza izmeu naina odgoja i
dranja i reakcija ljudi kad odrastu. Poznati su mnogi
nepismeni narodi koji nikad ne upotrebljavaju silu kod odgoja
djece,
uope
nikad
ne
udare
dijete.
U
jugoslavenskim
4
podrujima nema nigdje tako negativnog stava prema batinama.

Premda roditelji u nekim krajevima zaziru od batinanja, samo
neke porodice odgajaju djecu potpuno bez njega. U veini sela
ima mnogo batina ali ne surovih. Promatrajui grafikon 6.
zakljuujem da u naim krajevima prevladava da ljudi tuku
djecu.
KAKO MLAI PRIMAJU AUTORITET
Mlai primaju autoritet starijih vrlo razliito u raznim
sredinama: od slijepe poslunosti do najteih sukoba. Odgovori
na pitanje: "Kako primaju mlai zahtjeve i zabrane roditelja,
oca?" razvrstani su u tri grupe. U grupu "poslunosti" sinova
uvrtena su ona sela gdje mladii ne pokazuju velik otpor
autoritetu oca. Ako mladii prigovaraju, ipak izvravaju
naredbe roditelja. Ako se tue na roditelje, ine to u
tajnosti. U grupu s "otporom" dolaze sela gdje se u dranju
mladia pokazuje izrazit neposluh, gdje "mlai rade to hoe",
gdje se sinovi otvoreno tue na roditelje i trae zatitu.
Meu "teke konflikte" ubrojena su sela gdje se pokazuje
surova borba generacija s javnim skandalima, tunjavama i
osvetama za prijanju roditeljsku strogost. Ovdje spadaju
zanemarivanje i zlostavljanje roditelja, a i emigracija preko
mora kao reakcija na spor s ocem i hladno razraunavanje uz
intervenciju oblasti.
PROMJENE U AUTORITETU OCA
U svim podrujima osim ponegdje u Primorju, pao je autoritet
oca prema prijanjem vremenu: formalni znakovi pokornosti gube
se, sinovi odluuju samostalnije i kreu se slobodnije.
Razgraivanje starog, ukorijelog sistema ne dogaa se u jedan
mah, nago obino u vie naleta koji usljeuju u vezi s velikim
politikim i ekonomskim promjenama. Povijesni udarci velikom
silom rue pojedine dijelove stare zgrade patrijarhalnom
reima.
ZAKLJUCI
Ovo istraivanje pokazalo je da dranje sinova prema ocu
predstavlja
velik
luk:
prelazi
itav
spektar
od
strahopotovanja i kraljevskih poasti do omalovaavanja i
zlostavljanja. U patrijarhalnoj fazi potuju se sva prava i
obaveze, ima se obzira prema slabijima i zazire se od nasilja.
Naprotiv, u fazi razgraivanja patrijarhalnog reima sva su
prava lanova porodice neosigurana i svatko se za njih mora
boriti.
5
MAJKA I SVEKRVA
U ovim naim podrujima opaa se naroita ljubav i srdanost
prema majci. Ne majke prema djeci - to je opa ljudska pojava
- nego djece prema majci. Takva se njenost oituje samo prema
majci, a ne i prema ocu. Katkad ak stavljaju oca u opreku s
majkom. Taj izvanredno srdaan odnos, ini se da je u vezi s
opim poloajem ene u svim naim podrujima, naime s njenim
podreenim poloajem. Ni u kojem jugoslavenskom podruju nema
neto slino kao u Americi, gdje ena ima glavnu rije u
porodici, a s tim u vezi i zadau da disciplinira djecu i da
snosi odgovornost za odluke. U svakom odnosu majke I djece ima
neka klica tragike, kod koje moda, igra ulogu i neki bioloki
moment. Bez obzira na vanjske okolnosti, ak i bez obzira na
dranje same djece, majka voli svoju djecu. U jugoslavenskim
podrujima javlja se opasnost u odnosu majke s oenjenim sinom
i snahom s kojima redovito ivi u kui. Pozicija svekrve, koja
je ujedno pozicija majke oenjenog sina, nije poteena od
promjena i trzavica koje zahvaaju porodicu u nekim povijesnim
fazama.
MAJINI SAVEZNICI
Premda je majka uvijek povezana sa svojom djecom ak i onda
kad su djeca u otroj opoziciji protiv nje, ipak je i ona u
nekim fazama uvuena u takve saveze. Uvrtava li se majka u
front
generacija
pa
se
udruuje
s
ocem
radi
obrane
tradicionalnih prava? Ili majka pristupa frontu podreenih
lanova porodice, sklapajui savez s nezadovoljnom djecom
protiv jedinog povlatenog - oca, starjeine? Ili moda ulazi
u neki enski front? Za ispitivanje majinih saveza bila su
postavljena dva pitanja: "Je li majka vie uz mua ili djecu?"
i "Je li majka vie uz sinove i keri?" Jasno se vidi da
frontovi generacija, dakle saveznitvo roditelja i saveznitvo
djece ne dominira u jugoslavenskim podrujima. Odgovor na
drugo pitanje je taj da u svim podrujima dominira uska
povezanost izmeu majke i keri. Usporedba ovog grafikona s
prijanjim pokazuje paralelnost obiju krivulja; ovdje keri
potpuno zauzimaju mjesto "djece" u prvoj tabeli. Savez majke s
kuerkom u izvjesnoj je suprotnosti s "Edipovom situacijom" u
psihoanalitikom smislu; ni u kojem podruju ni u kojoj dobi
djece ne opaa se jaa veza izmeu keri i oca nego izmeu
keri i majke. Savez keri s majkom u otvorenoj je suprotnosti
s patrijarhalnim principom o dragocjenosti i uvaenosti
mukarca. Taj savez je prava "Entente cordiale" - savez srca.
Treba spomenuti i savez bake s unucima: u svim se krajevima
baka vrlo mnogo bavi djecom, dok su mlae ene zabavljene
teim radovima. esto baka ima glavnu rije kod odgoja djece,
6
a djeca se sa svojim eljama uglavnom obraaju njoj. Veza s

unucima, koja je katkad vrlo jaka die mnogo samosvijest
starije ene. Na primjeru Ajke, koja je opisana na kraju ovog
poglavlja, vidi se kakvu joj podrku prua unuk. Portret
Boice, bosanske seljanke, pokazuje kako ena usprkos niskom
rangu moe biti centralna linost u porodici. Uz ne panju
mua - ili moda upravo zbog te nepanje - ona zna da uiva
najveu uvaenost, ima pretean utjecaj na djecu i pokazuje
naroito dostojanstvo.
SVEKRVA I SNAHA
Odnos izmeu svekrve i snahe nije bez problematike ni u kojoj
sredini. Dobri odnosi meu njima lake se poremete i bre
prelaze u neprijateljstvo nego ikoji drugi odnos. Konflikti su
meu njima vrlo esti u podruju previranja, a to podruje
zauzima u tom pitanju naroito velik prostor. Premda je u
patrijarhalnom
reimu rang majke i svekrve nii od mukih
lanova porodice, ona ipak ima veliku vlast nad enskom djecom
i snahama. Odnos svekrve i snahe se potpuno mijenja kad se
zadruge poinju raspadati, a mladi par ulazi u borbu za
samostalnost. Snaha mnogo tee podnosi starjeinstvo svekrve
nego sin starjeinstvo svog oca, pa potie mua u njegovoj
borbi za samostalnost. Snaha s muem stvara borbeni front i
esto otvoreno istupa protiv svekrve. Mladi domain naputa
savez s "vladajuim slojem" i povezuje se sa svojom enom u
borbi za neovisnost. Situaciju posebno oteava to to snahe
redovito ive u kui muevih roditelja, a kue su esto
tolikom male da ukuani esto spavaju u jednom prostoru.
Mukarci koji su svi u kui roeni i odrasli, prilagoeni su
svojoj uskoj zajednici. A ene koje kao odrasle dolaze u kuu,
ne prilagoavaju se nikad potpuno, bar dok su mlade. ini se
da su odnosi u porodici u mnogo stabilnijoj ravnotei tamo,
gdje neki lanovi predstavljaju visok autoritet, nego tamo
gdje svi lanovi imaju ista prava.
SIN IZMEU MAJKE I ENE
Dranje sina odluuje o odnosu izmeu svekrve i snahe. U
patrijarhalnom reimu mladi je domain vezan uz autoritet i u
sluaju spora dri uz majku. U fazi raspadanja patrijarhalnog
ivota on se povezuje sa enom i s njom zajedno vodi borbu za
emancipaciju. U podruju kontinuiranog razvitka i nove
ravnotee sin je isto vrsto povezan sa svojom enom, ali to u
ovoj sredini ne iskljuuje privrenost majci. Je li sin vie
uz majku ili uz enu?, prevladava odgovor uz enu. Kako se
ini pristajanje sina uz majku i sloga izmeu svekrve i snahe
povezane su pojave. Ako prebrojimo sela s obzirom na uzajamne
veze, koje su mogue uz pristajanje sina uz majku ili enu, a
7
s druge strane dobrog ili loeg odnosa izmeu svekrve i snahe,

dobivamo etiri grupe sela koje su tipine za studije razvitka
porodinog ivota, a djelomino i za podruja.
1. Meu sela sa "smirenim odnosima patrijarhalnog kova"
pripadaju ona gdje su odnosi izmeu svekrve i snahe srdani, a
mladi domain podupire autoritet svoje majke.
2. "Herojskim poetkom enske emancipacije" moemo nazvati
drugu konstataciju: odnos izmeu snahe I svekrve, je pun borbi
I sporova, a sin je uz majku. Ta situacija nastaje samo u
iznimnim prilikama.
3. "Front mlade generacije protiv autoriteta" - odnosi izmeu
svekrve i snahe su borbeni, a sin je uz enu. Nemilosrdna
borba protiv starjeinskog autoriteta u toj fazi prenosi se i
na majku, premda je ona daleko od vrha starjeinske piramide.
Iz toga moemo zakljuiti da se prijazni i srdani odnosi
izmeu dviju ena u porodici odravaju samo onda, ako itava
kua podupire stari autoritet. Mlada se ena samo onda potpuno
prilagouje
diktatu
svoje
svekrve,
a
producira
ujedno
pozitivne osjeaje prema njoj, ako svi faktori u kui podupiru
autoritet majke. Ako mlada ena moe raunati s potporom svoga
mua onda ona lako ulazi u borbu za bolju poziciju. Tada se
gube
njeni
osjeaji
privrenosti
za
svekrvu,
a
njeno
neraspoloenje prema njoj raste.
JAVNO MILJENJE O SVEKRVI I SNAHI
Javno miljenje ima pod nekim okolnostima snaan utjecaj na
porodini ivot: u nekim krajevima javnost sili mladia da se
oeni nekom djevojkom koja od njega oekuje dijete, te obino
u tome uspijeva. Ima li javno miljenje neki djelotvoran
utjecaj u odnosu izmeu svekrve i snahe? Odgovori iz svih
krajeva pokazuju da javnost gotovo uope ne podupire snahu. To
znai da javno miljenje ima ili konzervativnu tendenciju i
podupire stari autoritet ili ne vri nikakav utjecaj. Mnogi
odgovori glase da je miljenje podvojeno, neutralno ili
objektivno.
Takvi
odgovori
mogu
znaiti
dvoje:
prvo
ravnodunost prema prilikama u pojedinim porodicama, to je u
podruju u previranju vrlo esto. Neutralno dranje moe
znaiti I neto drugo, npr. dostojanstvenu rezervu. Grafikon
12.
prikazuje
da
javno
miljenje
u
sredini
gdje
su
patrijarhalni odnosi uuvani, mnogo rjee podupire svekrvu
nego tamo gdje se patrijarhalni ivot poeo raspadati. To
znai da se javno miljenje u starinskoj sredini mobilizira
tek, kad su stare norme u opasnosti, dok ranije zauzima
suzdriv stav.
BRAT I SESTRA
Ta bratska i sestrinska odanost specifine kvalitete ne

pripada nipoto davnoj prolosti, ona je u mnogim krajevima i
danas iva. Na bratskom se odnosu jasno ogledaju svi elementi
porodinog odnosa. Iz njih se vidi procjenjivanje krvnog
srodstva, razdioba autoriteta, prvenstvo po starosti i po
spolu, pitanje topline i ljubavi, rivaliteta i mrnje, slog I
nesloge, ravnodunosti i distanciranosti unutar porodice.
Bratski su odnosi uroeni, meu vrnjacima po godinama, meu
osobama istog kao i razliitog spola. Odnosi izmeu starijeg I
mlaeg
brata,
brata
i
sestre
u
nekom
istom
obliku
reprezentira onu nepoznanicu koju pokuavamo odgonetnuti I
izraunati, naime "porodini odnos" u ovom emocionalnom kao i
povijesnom kontekstu.
SIN I KERKA U PORODICI
Pozicija sina i keri u porodici, njihov rang i ugled, njihovo
mjesto u porodinoj hijerarhiji uvelike odluuju o njihovom
meusobnom donosu. U patrijarhalnoj porodici od roenja pa do
smrti nebrojeni znakovi ukazuju na veu uvaenost mukog
spola.
Kod
raspadanja
patrijarhalnog
reda
gubi
se
principijelna povlatenost brata nad sestrom. S promijenjenim
ekonomskim prilikama, djevojka dobiva vea prava u porodici,
ali u isto vrijeme gubi vanost i dragocjenost kao traena
supruga. Postupak se sinovima i kerima daje bazu za bratske
odnose.
ODNOSI IZMEU BRATA I SESTRE
Da bismo mogli konstatirati poziciju brata i sestre u
porodinoj hijerarhiji I razlike u njihovom rangu, pitali smo
je li brat ima autoritet I nad starijom sestrom? Grafikon 15.
pokazuje velik broj starinskih sela gdje je jasno istaknuta
zapovjednika vlast i mlaeg brata prema sestri. Tome broju
koji obuhvaa tri etvrtine sela iz starinskih podruja
pripada i Srbija. Ona je u tom podruju odvojena od Hrvatskih
podruja strmim padom. U kasnijim fazama postaje prvenstvo
brata sporno i njegov protektorat izaziva otpor sestara. Isto
dranje brae koje je "dobro" u starinskoj sredini, "loe" je
u modernoj sredini. Sela se raspadaju u dvije grupe, u dobre i
slabije odnose. Meu dobre odnose autorica je ubrojila
prijateljske odnose, odnose gdje brat zatiuje sestru, uva
je i brani, takvo dranje prikazano je s pozitivnim naglaskom.
U drugu grupu autorica je ubrojila "relativno dobre" odnose,
korektne, ravnodune. Prava brata i sestre su izjednaena, ili
je njihov odnos srdaan dok sestre sluaju. Individualne su
razlike velike, neki se slau, neki svaaju. Grupu izrazito
loih odnosa autorica nije brojila jer je bilo malo takvih
sela. Sela s loim odnosima pribrojila je drugoj grupi. Za ta
9
sela spominju da su braa bahata,

sestre pruaju otpor ili ih se boje.
gruba,
zapovijedaju
dok
STARIJI I MLAI BRAT

Prvenstvo starijeg brata nad mlaim nije tako simpatino za
intaktnost patrijarhalnog ivota kao starjeinstvo mlaeg
brata nad starijom sestrom. Postavljeno je pitanje: Postoji li
velika razlika u autoritetu starije i mlae brae? U
starinskim podrujima vidimo, prvenstvo starijeg brata nad
mlaim ali ne u tolikom prostoru kao kod starjeinstva brata
nad starijom sestrom.
STARJEINSTVO I BRATSKA LJUBAV
Kad se prebroje sve mogunosti sela se grupiraju u etiri
kategorije koje ujedno znae etiri stupnja razvitka:
Prva kategorija je patrijarhalnih staloenih odnosa. Brat je
autoritet i prema starijoj sestri a odnosi su srdani meu
njima.
Druga kategorija je gdje starjeinstvo brata jo postoji, a
odnosi brata i sestre su slabiji.
Trea kategorija je da starjeinstvo brata vie ne postoji, a
odnosi izmeu brata i sestre su slabi.
etvrto su moderni smireni odnosi gdje brat nema autoritet
prema sestri, a odnosi izmeu njih su srdani.
Odnosi izmeu lanova porodice esto su se potpuno promijenili
u toku povijesnog razvitka. U podruju u novoj ravnotei
jednakost izmeu lanova porodice stvara temelj za dobre i
prijazne odnose. Ili, meutim nikad ne dostiu ni toplinu ni
stabilnost odnosa brata i sestre u patrijarhalnoj sredini.
"ROENA" SESTRA I "DOVEDENA" ENA
U patrijarhalnoj sredini opaamo esto njenije osjeaje i
dranje prema roenima nego prema supruniku. Kod obiaja
naricanja za umrlim u dinarskim krajevima, majka narie za
sinom, sestra za bratom, ali ne i ena za muem. esto majka i
sestra reu svoju kosu i polau ju na grob u znak alosti, ali
ena ne. Izmeu ene i mua u izvjesnom je smislu vee
odstojanje izmeu brata i sestre. itav sklop raspoloenja i
navika prijei intimnost izmeu mua i ene, onemoguuje i
savjetovanje izmeu njih. Oni su odvojeni jedno od drugoga i
barijerom stidljivosti i patrijarhalne suzdranosti, dok kod
brata i sestre koji su rasli zajedno nema ni jednog momenta
koji bi stvarao distancu. Autorica je statistiki istraila
kako
se
bratska
intimnost
odnosi
prema
suprunikoj
intimnosti. Principijelno su mogue dvije uzajamne veze izmeu
10
privrenosti mua roenoj sestri i dovedenoj eni: da

privrenost
sestri
stoji
u
nekoj
konkurenciji
prema
privrenosti eni, da jedan intimni odnos iskljuuje drugi;
ili da se dobar odnos prema sestri odvija u istom stilu kao
prema eni. U patrijarhalnoj sredini odnos mua prema sestri i
prema eni stoji zaista u nekoj konkurenciji. Srdani i
sloeni odnosi patrijarhalnog kova uspijevaju najbolje uz
podlonost partnerice, a sestra koja je na autoritet brata od
roenja nauena najbolje je uklopljena u sistem i prilagoena
linosti brata. Poniznost ene prema muu, a uz srdane odnose
rjea je pojava.
Srdanost izmeu suprunika vezana je uz
neku bar priblinu ravnopravnost, a ne razvija se potpuno gdje
vlada stroga hijerarhija. Prva konstatacija naroita je
karakteristina
za
muslimansku
varijantu
patrijarhalnog
odnosa. Druga konstatacija je nalije prve: mu se sa enom
savjetuje o svemu, a odnos prema sestri je slabiji. Takva
konstatacija nastaje kod raspadanja zadruge jer su u maloj
porodici suprunici meusobno jae povezani, a meu branom
nastaju sporovi zbog nasljedstva i diobe. Trea konstatacija
povezuje jedan te isti stil dobrih i smirenih odnosa meu svim
lanovima porodice: mu se savjetuje sa enom, a odnos prema
sestri je srdaan. etvrta konstatacija nalije je tree;
odnosi prema eni i prema sestri su u skladu, ali u negativnom
smislu mu se ne savjetuje o svemu sa enom, a odnosi prema
sestri su slabiji. Vani je na kraju naglasiti da u
patrijarhalnoj sredini srdani i topli odnosi prema sestri
donekle iskljuuju srdane odnose prema eni.
MOMAK I DJEVOJKA
odnosi momaka i djevojaka zapravo nisu porodini odnosi, ali
su esto priprava i uvod za enidbu i osnivanje porodice.
Premda su predbrani odnosi u skladu sa stilom porodinog
ivota u svakom kraju, ipak se do izvjesne mjere ravnaju po
vlastitim zakonima.
BRANE
Kod ljubavnog i seksualnog ivota fasada i pozadina esta se
suprotstavljaju. ak u sredini gdje nema patrijarhalnog
potenja ili reda starjeinstva, gdje se patrijarhalna regula
u svemu podudara sa ivotnom praksom, erotska je domena od tog
izuzeta. Djeca prihvaaju fatalistiku koncepciju, mogunost
traginih zapletanja kao neto neupitno povezano sa svakom
sreom.
Napetost
izmeu
strogog
morala
na
povrini
i
prikrivenih elja i strasti neprestano se odrava i obnavlja.
Ta napetost pokazuje da su osjeaji, premda skriveni ili
moda upravo zato to su skriveni mnogo snaniji nego u
11
sredini gdje se
ekshibicionira.
erotika
javnosti
naglaava
ili
ak
ODSTUPANJE OD DJEVOJAKE ESTITOSTI

Jake su brane izgraene u cilju da se sauva djevojaka
estitost
ili
nevinost.
Ali
premda
se
djevojka
pod
koncentrinim pritiskom itave sredine odmalena privikava
odricanju od svake slobode, ipak po pitanju kontakta meu
spolovima odgoj ide do izvjesne granice. Grafikon 18. pokazuje
da je samo u muslimanskim podrujima taj apsolutni zahtjev
proveden zaista proveden u praksi, dok u svim drugim
podrujima ima prilino mnogo odstupanja. U patrijarhalnoj
fazi sloboda djevojaka je jako ograniena, ali one zato
uivaju
punu
zatitu.
U
razdoblju
burnih
previranja
individualna sloboda djevojaka je puno vea, ali su one
izloene velikim opasnostima.
ZATIENOST DJEVOJAKA
Premda su u patrijarhalnoj sredini moralni principi tako
strogi, javnost podupire djevojku i kada se ona ogrijeila o
moralne zahtjeve i nevjenana oekuje dijete. U toj sredini
gdje selo predstavlja neku cjelinu a javno miljenje ima neku
mo, javnost snano i obino uspjeno utjee na mladia da se
oeni s djevojkom koja od njega oekuje njegovo dijete.
Modernija podruje pokazuju mnogo vie ravnodunosti za
sudbinu takve djevojke. Pritisak javnosti na mladia, ne mora
se ispoljavati prijetnjama i ultimatumima. Naprotiv javno
miljenje djeluje mnogo sigurnije, kao to je i autoritet oca
jai ne mora neto silom postii.
NEBRIGA ZA DJEVOJKU VAMBRANI PORODI
Zatienost djevojaka u sluaju trudnoe autorica je obradila
i negativne strane. Ravnodunost i neprijateljstvo prema tim
djevojkama
imaju
esto
za
njih
sudbonosne
posljedice.
Vanbrani porodi nisu tako siguran znak za nagli slom
patrijarhalnog ivota kao mnogi drugi znakovi koji dolaze i
prolaze s fazom burnog raspadanja patrijarhalnog reda. Siguran
je zakljuak sa u patrijarhalnom podruju ima vrlo malo ili
nikako vanbranih poroda. Djevojka je u toj sredini zatiena
itavom socio-ekonomskom situacijom koja joj osigurava udaju.
ODNOSI MALDIA
U patrijarhalnom reimu uloge su razdijeljene tako da se
mukarcima dozvoljava ili oprata grijeenje protiv moralnih
12
zahtjeva.
Oni
ne
nose
punu
odgovornost
za
posljedice
zavoenja, nevjere za nezakonitu djecu. Odnosi u naim
podrujima
pokazuju
jasnu
korelaciju
izmeu
spolne
apstinencije mladia i respekta pred ocem. Siguran je
zakljuak taj da je uzajamna veza izmeu oevog autoriteta i
apstinentnog ivota mladia jaka, jer obje pojave spadaju meu
sigurne indicije intaktnog patrijarhalnog reima i naturalnog
gospodarstva.
POKUSNI BRAK
u nekim krajevima ima obiaja koji bi se mogli nazvati
pokusnim
brakom.
Momak
i
djevojka
ive
neko
vrijeme
nevjenani, zajedno u momkovoj kui, a vjenaju se samo ako se
dobro slau. Inae se razilaze. Istup iz te veze dozvoljen je
bez tetnih posljedica za njihove daljnje izglede. Takva
sloboda kretanja koja dovodi do pokusnog braka, oprena je
klasinoj
patrijarhalnoj
reguli
koja
je
nepomina
i
konzervativna.
ENA I UDAJA
neenjeni mukarci i ne udate ene nemaju uope ekonomskih
mogunosti niti imaju neki poznati status; njihovu sudbinu svi
smatraju smatraju nesretnom.
MOGUNOSTI UDAJE
Djevojke koje ostaju dobrovoljno ne udate bilo je samo
iznimno. U katolikim su krajevima pojedine seljake djevojke
ile u samostan, dok je u dinarskim pravoslavnim krajevima u
iznimnim sluajevima bilo djevojaka koje su se zavjetovale da
e ocu zamijeniti sina, ostati ne udate, ii u borbu protiv
Turaka. Oblaila su se i kretale poput mukih, a seljaci su
respektirali takav zavjet i ostavljali su ih na miru. Openito
su
posljedice
svakog
oteavanja
udaje
mnoge
patnje,
razoaranja i nerijeeni problemi za ene.
OMJER SPOLOVA
Za vrijeme ovog istraivanja u Europi su svagdje bile u veini
ene, posebno zbog gubitaka u prvom svjetskom ratu. Pozicija
ena kao manjine jedan je od glavnih razloga povoljnih izgleda
za udaju u patrijarhalnim podrujima. Nerazmjer u broju
spolova dolazi do izraaja naroito u sredini gdje svi ljudi
ele bezuvjetno da se mnogo jae nego tamo gdje neki ostaju
13
dragovoljno samci ili gdje se mladii ele oeniti samo pod

povoljnim uvjetima.
TKO ODLUUJE KOD IZBORA BRANOG DRUGA
U zadruzi svaki lan ima jasno opredijeljenu ulogu koja mu
pristaje i koju obino ne bi ni elio zamijeniti. Bilo je
mnogo lanova, meu njima i ljudi srednjih godina, koji nikad
nisu imali novac u ruci zbog stroge razdiobe funkcija. Svu
brigu i odgovornost nose stariji, mladi nemaju prilike da
stvaraju odluke, oni su navikli na to da budu izvrni organi.
Roditelji i starjeina zadruge brinu se za mlae i oni po
pravilu ne miruju dok nisu svu djecu opskrbili oenili i
poudali s najboljim branim drugovima koji su se mogli nai
u itavom kraju. Mlai se smatraju nedoraslim, ive bezbrino
i ne razvijaju mnogo inicijative osim u igranju, pjevanju ili
sanjarenju. U toj su sredini mladi plaljiviji: to je drugi
razlog za njihovu pasivnost kod izbora. Naroito su stidljivi
pred ocem i starjeinom koji imaju poloaj kao visoki oficiri
pred obinim vojnicima. to je vea zadruga to je vea
distanca prema najviem u rangu.
MOTIVI ZA IZBOR BRANOG DRUGA
Na grafikonu 26. upadljiva je slinost patrijarhalnih i
naprednih podruja: materijalni interes kao motiv za enidbu
spominje se rijetko, a ljubav esto. Iz toga bi se moglo
zakljuiti da materijalna zainteresiranost poinje djelovati
usporedo s kapitalistikom penentracijom, a da se ponovno
smanjuje kad su se prilike konsolidirale da bi dala mjesta
ljubavnom
motivu.
Ali
ta
pretpostavka
vrijedi
samo
u
ogranienom smislu: regionalni momenti ine se u toj domeni
vaniji nego stadij razvitka. Izrazi i pojmovi imetak, ljubav
i dobar glas porodice, mijenjaju znaenje u raznim epohama.
Imetak znai u starinjskom podruju ujedno uvaenu porodicu, a
u kasnijoj fazi znai velik miraz. Ljubav u patrijarhalnoj
sredini znai simpatiju za razliku od materijalnih interesa, a
u modernom je podruju ljubav individualistiki obojena i
isticana za razliku od dobrog glasa porodice.
OTKUPNINA ZA ENU
Obiaj kupovanja ene mora biti star i rairen. Ako ne bi tako
bilo ne bi smatrao opravdanim da rtvuje tako velike svote za
dvije snahe: otprilike toliko koliko bi gazda platio za etiri
ili pet goveda u periodu teke agrarne krize.
OTMICE
14
Kod otmica ima razliitih stupnjeva aktivnosti mladia i

djevojke. Iz nasilnih otmica mladi postupa protiv volje
djevojke. Istraivai upotrebljavaju izraze kao uvrebaju
djevojku, odvuku djevojku. Za vrijeme ovog istraivanja
nasilne otmice nipoto nisu bili iznimni sluajevi. Neki
elementi revolta i prkosa postoje kod svake otmice: ili momak
postupa protiv volje djevojke i njezinih roditelja, ili se
djevojka uz pomo momka suprotstavlja roditeljima. Meu
sporazumne otmice spada i fiktivna otmica, gdje se otimanje u
neku ruku samo glumi. Takvu otmicu spominju u mnogim
krajevima, a prakticiraju ju radi tednje nad skupim svatovima
koji bi se po tradiciji morali odrati. Obiaj srodan otmici
je prebjegavanje djevojke k momku.
MIRAZ
U podrujima gdje vlada naturalna privreda patrijarhalni reim
i zadruni rad nema mirazu ni traga. Miraz je po pravilu
znatan dio roditeljskog imetka i ima principijelno drugo
znaenje nego djevojaka sprema, oprema ili ruho. Miraz stoji
u uskoj vezi s nasljeem koje kerka u pravilu treba dobiti.
Na pitanje je li miraz znak za to da materijalni interesi
dobivaju na vanosti teko je odgovoriti. U dodiru s reaknosti
pokazuje se da se djevojaka samosvijest osniva na iluziji,
stoga zahtjevi za mirazom i nasljedstvom truju porodine
odnose.
DOB ENIDBE I UDAJE
U povijesnim podrujima ima velikih razlika u dobi enidbe i
udaje. Prosjena dob enidbe i udaje mnogo se bre mijenja
nego sve druge regule, a novu normu prihvaaju vrlo brzo kao
da je odavno prisutna i utvrena. Bolje nego veina drugih
obiaja i norma, dob enidbe i udaje ide u korak s ekonomskim
promjenama. Razlog tome mogao bi biti u tome to dob enidbe
nije vezana uz vanjske oblike kao drugi obiaji i ne budi
panju jer nije u fokusu interesa.
MU I ENA
Za vrijeme ovog istraivanja borba je generacija u mnogim
krajevima ve bila odluena u korist mladih, dok ene jo nisu
bile digle glas protesta protiv tekog poloaja u kojem su se
u mnogim krajevima nalazile.
OBVEZA PONIZNOSTI MLADE ENE
15
Pozicija ene u porodici osniva se na poziciji snahe u kui

svekra i svekrve. Djevojka koja se uda ne postane samo ena,
nego u prvom redu snaha, jer po pravilu dolazi u kuu muevih
roditelja. Ako djevojka voli svog momka, onda joj se nova
situacija ne ini preteka, niti se boji svoje nove uloge; ona
esto prebjegava k voljenom momku. Ali udaja iz ljubavi nije
pravilo: djevojku esto dadu za nekog mladia, a ona ide po
dunosti. Dok je u majke njezina je miljenica, voljena i
uvanja od brae no to se mijenja njenom udajom. Kada se uda
ona dobiva status najnie osobe u tuoj kui i mnogo godina
ili desetljea treba proi dok ona ponovo stekne onu uvaenost
kao djevojka u roenoj kui i dok moe raditi ono to najvie
voli. Vrlo je rairen obiaj da ene ljube mukarcima ruku,
to se naziva prii ruku. Glavno lice kojemu se odaje takvo
ponaanje je svekar, kao starjeina kue. U drugom redu dolaze
muevi roaci, kumovi i gosti. Vlastitim roditeljima ena
gotovo nigdje ne ljubo ruku. Drugi obiaj iskazivanja
poniznosti ene prema mukarcima je skidanje obue i pranje
nogu. I taj se obiaj u glavnom odnosi na svekra, i ostaje
obvezatan za mladu, kad su ga druge ene ve napustile. Taj
obiaj nema samo znaenje ceremonije kao ljubljenje ruke, nego
i neko praktino znaenje: pranje nogu je vano za ljude koji
dolaze umorni s tekog posla. Trei znak enske poniznosti je
stajanje kod jela dok muki sjedei jedu. Ovaj obiaj ima
ceremonijalno znaenje samo ondje gdje ima vei broj ukuana,
dakle u zadruzi.
AUTORITET MUA
U patrijarhalnom je reimu rastojanje izmeu mua i ene
obino vie naglaeno nego izmeu oca i sina u vezi s time to
muki princip ima prednost nad principom starosti. Sin e kao
mukarac jednom imati visok rang, dok e ena kroz itav ivot
ostati niska po rangu. Respekt prema muu je naroito velik,
uz to autoritet mua ima neke elemente koje autoritet oca
nema: ljubomoru. Autoritet mua prema eni u svakom je pogledu
vii i iri od autoriteta oca prema sinovima.
PROMJENE U AUTORITETU MUKARCA
Postavlja
se
pitanje
razgraivanja
oevog
i
muevog
autoriteta. Prva konstatacija je tipino patrijarhalna
autoritet oca kao ni autoritet mua nije popustio. Drugu
konstataciju, gdje ej autoritet oca popustio dok je autoritet
mua ne promijenjen, nalazimo tamo gdje sinovi uskrauju
poslunost ocu ruei zadrugu u elji da se osamostale. Trea
konstatacija obuhvaa sela gdje je autoritet oca popustio isto
kao i autoritet mua. To je konstatacija tipina za podruje s
16
burnim previranjima i znai potpuni slom patrijarhalnog

autoriteta. etvrta konstatacija obuhvaa sela gdje autoritet
oca nije popustio, dok je autoritet mua popustio. Ta
konstatacija ima dva vida: samosvijest je ena prije ojaala
nego samosvijest sinova.
REVOLT I MIRENJE S POLOAJEM ENE
U starinskom podruju ene jo ne nastoje promijeniti svoj
poloaj, jer stabilne prilike ne doputaju ni pomisao na neku
promjenu, dok u podruju s novom ravnoteom ne istiu vie
takva nastojanja, budui da su ve postigle povoljniji
poloaj. Teak poloaj ena ispoljava se obino u bespomonim
poluzatomljenim protestima protiv najteeg pritiska u ivotu
svake pojedina. Te se tube gotovo nikad ne diu do svijesti o
opim tekoama ene u dotinom kraju. ene potkrepljuju svoja
individualna nastojanja za vea prava naglaavanjem da mnogo
rade u gospodarstvu, da neto znaju, da tede ili da su
donijele imetak ili miraz muu.
SUROVOST I BATINE
Kod istraivanja batina i zlostavljanja unutar porodice namee
se misao da je takvo nasilje u nekoj unutarnjoj vezi sa
sjajnim odlikama borbenih plemena i naroda. Borbeni duh znai
trajnu opasnost da se unese sila i nasilje u porodine odnose.
Upravo ona Jugoslavenska podruja gdje ima mnogo grubosti i
nasilja prema enama pokazivala su u raznim povijesnim
periodima
neslomljiv
otpor
svakoj
stranoj
dominaciji,
neprijateljskoj
okupaciji
i
tiraniji
i
bezgraninu
portvovnost u borbama za nacionalnu slobodu. Naprotiv kod
mnogih se indijanskih plemena na primjer u Meksiku, pokazuje
averzija protiv sile i nasilja, bilo i u obrani, a to je bilo
kobno kod neprijateljske invazije. Ni u porodici nema nasilja
ni strogosti, ali ovdje se istiu plemeniti i humani aspekti
njihove blage udi i porodini su im odnosi naroito
harmonini. Veze izmeu agresije i borbenog duha u irokom
nacionalnom krugu i u uskom porodinom krugu nisu izraene, a
jo manje dokazane, ali se namee mogunost takve veze svakome
koji pokazuje prilike na Balkanu, a poznaje Latinsku Ameriku.
Ta usporedba otkriva lice i nalije borbenosti kao i averzije
protiv primjene sile.
DISCIPLINSKO PRAVO MUA
Prva konstatacija koju moemo nazvati blagom atmosferom znai
da muevi ne tuku enu ili samo iznimno, a da nemaju ni pravo
da je tuku. Druga konstatacija znai grubu atmosferu gdje ene
17
tuku esto a mu ima pravo na to. Treu bismo konstataciju

mogli nazvati konzervativnom idilom jer ene ne tuku (ili samo
iznimno), premda mu ima disciplinsko pravo. Praksa odudara od
teorije u povoljnom smislu za ene. Domain postupa u stilu
velikodunog patrijarha koji premda ima pravo i dunost da
bude strog, ipak postupa blago. etvrta konstatacija znai
tako rei grubost s grinjom savjesti. Tamo mnogo tuku ene
premda ne smatraju to kao muevo pravo, nego esto ak i za
sramotu. Ovdje praksa odudara od teorije u nepovoljnom smislu
za ene.
GRUBOST I BLAGOST U PORODICI
Strogost ili surovost domaina jednaka je prema eni i prema
djeci u istoj sredini. Nigdje ne nalazimo neku slogu izmeu
roditelja u strogosti prema djeci, a u isto vrijeme
solidarnost meu njima koja iskljuuje zlostavljanje ene.
Gdje nalazimo grubost prema djeci, tamo je nalazimo i prema
eni, a gdje prevladava blagi postupak prema djeci, tamo
prevladava I prema eni.
SAVJETOVANJE MUA SA ENOM
U patrijarhalnoj se sredini po pravilu ne savjetuje mu sa
enom ni o emu. Meu suprunicima vlada velika distancija, a
ena se smatra nedoraslom za prosuivanje I odluivanje.
Savjetovanje
mua
sa
enom
pokazuje
pozitivnu
stranu
razgraivanja patrijarhalnog reda, dok surovost I batine
pokazuju negativnu stranu. Savjetovanje s enom je znak za
poboljanje
ivotne
pozicije,
za
poboljanje
muevog
autoriteta I za naputanje njegove autokracije.
PROMJENE U POSTUPKU S ENOM
Na pitanje jesu li grubost prema eni I zlostavljanje ene u
porastu ili opadanju vrlo je teko nai siguran odgovor. S
jedne se strane jasno vidi da u starinskim podrujima ima
manje batina nego u podrujima gdje je patrijarhalni sistem u
raspadanju. S jedne strane ponovno nailazimo na podatke da je
ranije bilo vie strogosti I batina nago za vrijeme ankete.
Tendencija za dizanje poloaja ene velika je struja koja je
zahvatila Europu ve za vrijeme francuske revolucije. Ona
razrauje razlike meu ljudima, hijerarhiju u drutvu I
porodici I poniavajui postupak prema slabijima I ovisnima.
Pozitivna tendencija u vezi je s nadiranjem novane ekonomije.
Premda se u tom razdoblju pozicija ene u izvjesnom smislu
die, zlostavljanje ipak raste. esto je rezultat pozitivnih
tendencija da mu ne tue enu nego da se s njom tue. Ali
budui da je ona fiziki slabija, opet je ona zlostavljana.
18
ZAKLJUAK
Razgraivanje
patrijarhalnog
reda
donosi
eni
veu
samostalnost I jednakost s muem, I to uvijek, bez obzira na
nagli ili polagani tempo razvitka. A usporedno s olakanjima
rastu
I
negativni
momenti
u
ivotu
ene:
neobuzdani
individualizam izlae je vrlo esto nasilju I zlostavljanju.
PORODI I DJECA
Tenja za djecom moe se usporediti s plamenom neslomljive
snage. Ali ta je snaga samo prividno neslomljiva; u jednom
odreenom povijesnom trenutku ona se lomi. Nadiranjem novanog
gospodarstva I racionalistikim stavovima prema ivotu javlja
se neko protivljenje prema velikom broju djece koje vode ljude
do toga da poinju porode ograniavati. Tenja za djecom nema
vie onu silu I bezuvjetnost kao prije.
BROJ PORODA I BROJ DJECE
Nejednaki razvitak u jugoslavenskim podrujima izmeu dva
svjetska rata imao je za posljedicu da se povijesna podruja
nisu izjednaavala, nego da su razlike izmeu njih postajale
jo vee nego to su bile prije ujedinjenja. U patrijarhalnim
podrujima bilo je relativno vrlo mnogo djece, dok je u
"modernim" podrujima padao njihov brij brzim tempom.
UGROENOST MAJKI
U starinskim je podrujima smrtnost majki kod poroda tako
velika da je ona vjerojatno glavni razlog za pojavu enske
manjine u tim oblastima.
OGRANIAVANJE PORODA
U fazi naturalne privrede potranja za ljudima je velika, dok
zemlje ima na pretek; ona je gotovo bezvrijedna, ali su
radnici dragocjeni. Na tom stupnju razvitka u naim krajevima
uope nema najmanjih radnika, tehnike su primitivne I trae
mnogo vremena, trita nema, sve se producira u zadruzi. Samo
zajednica s mnogo lanova moe svladati prirodu I teke
svagdanje poslove. Svaki lan porodice vrijedi kao radna
snaga; obani i domaice, apsolutno su potrebni. Zadruge se
dijele; malena seljaka imanja ne mogu zaposliti ni prehraniti
vei broj djece. elja da se djeci omogui laki ivot jaa
19
tendenciju
za
ograniavanje
poroda
koja
se
pojavila
istovremeno s raspadanjem zadruga. U patrijarhalnom podruju
sve I sva suprotstavlja se ograniavanju poroda. Djeca su
bogatstvo zadruga. Hoe li se neka udovica preudati, ili se
vratiti roditeljima, zadruga joj rijetko daje djecu, jer su
ona "steena" u zadruzi. Kod takvog procjenjivanja djece sam
po sebi se razumije negativan stav prema ograniavanju.
STAV PREMA NEPLODNOSTI ENE

Ljudi openito vrlo teko ili nikako ne rezigniraju na
vrednote I ciljeve koji su im u ivotu najvii. Kako se
rijetko ljudi, koji ele djecu, mire s injenicom da ih
nemaju, pokazuju bezbrojni pokuaji da na magini nain
postignu svoj cilj, a ogorenje prema neplodnoj eni pokazuje
oajnu potragu za nekim krivcen nesree. Rezignaciju I mirenje
sa sudbinom koji odgovaraju nekom dubokom vjerskom uvjerenju,
nalazimo jedino u patrijarhalnoj sferi, gdje je reim jo
potpuno intaktan. Ali I ovdje ne odustaju ljudi od pokuaja da
arima promijene sudbinu I da im ona ispuni elju. Kod svih
vjerskih grupa ima hodoaa, zavjeta I arolija seoskih
vraara. Strastvena elja za djecom pokazuje se I u injenici
da ljudi trae pomo bez svakog obzira koje im crkva prua ili
obeaje pomo.
20
VAMBRANI ODNOSI
Vambrani I predbrani odnosi otkrivaju opi karakter spolnih
I ljubavnih odnosa u nekom kraju, bolje nego na materijal o
odnosu mua I ene koji je bio prikupljen I prikazan uglavnom
u vidu rangova I uloga unutar porodice. Meu naim krajevima
ima takvih gdje se svi ciljevi ine mnogo vanijim nego
ljubavni ivot. Ima drugih krajeva gdje je jezik natopljen
izrazima I uzreicama iz sfere "aikovanja" gdje su otmice I
prebjegavanja na dnevnom redu, gdje intenzivnost brane veze
zna izbiti na javu u plamenu ljubomore ili u tubama ena na
pretjerane seksualne zahtjeve mueva.
IVOT "BIJELIH UDOVICA"
Na vjernosti I nevjernosti takozvanih "bijelih udovica" moemo
najbolje promatrati vanbrane odnose, budui da u takve odnose
ulaze uglavnom ene iji muevi due vrijeme borave izvan
sela. Na materijal ukazuje na to da sloenost porodinog
ivota I priznate norme starog I novog kova imaju za
posljedicu vjernost ena I pod tekim optereenjem dugotrajne
odvojenosti od mua. Gdje su prilike konsolidirane brak ima
golemu otpornost a apstinencija za volju brane vjernosti
provodi se za vrijeme mueve odsutnosti kroz mnogo godina.
VJERA I NEVJERA UDANIH ENA
Vambrani odnosi ena iji su muevi kod kue, imaju drugi
karakter nego odnosi "bijelih udovica" I pokazuju esto
neobuzdani individualizam. Apsolutna vrijednost udane ene u
patrijarhalnom podruju prelazi u izvjesnom vremenu u neku
anarhiju, esto I u vidu profita, naroito tamo gdje je
novano gospodarstvo naglo I u kasnoj epohi prodrlo. U
krajevima gdje se novano gospodarstvo poelo rano I postepeno
penetrirati pokazuju se plemeniti plodovi individualizma.
Povezanost izmeu suprunika je jaa, kao I osjeaj meusobne
obaveze. Vanbrani odnosi su iznimni sluajevi, ene se u njih
uputaju gotovo samo onda ako je mu mnogo godina odsutan od
kue, a nikad radi profita.
OPASNOST ZA ENE
Vanbrani odnosi ena stoje gotovo svagdje pod prijetnjom
tekih sankcija i kriju velike opasnosti za ene. Izrazita
strogost vlada u patrijarhalnim krajevima s plemenskom
organizacijom
gdje
preljub
znai
izigravanje
muevog
starjeinskog autoriteta, sramotu za porodicu, bratstvo i
21
pleme. Brana vjernost u Primorju stoji na jakim temeljima,

ini se ak na jaim nego u patrijarhalnim krajevima gdje
prijeti smrtna kazna. U sredini s novom ravnoteom u porodici
dobrovoljno podvrgavanje normama i pridravanje obaveza bez
prisiljavanja daje svim odnosima izrazito stabilnu bazu. Osim
toga sva primorska sela imaju jak enski majoritet, pa ene
dolaze manje u iskuenje nego one u starinskoj sredini.
EDNE DJEVOJKE VJERNE SUPRUGE?
Prva konstatacija gdje su djevojke i ene strogo moralne
dominira u svim podrujima, a posebno u patrijarhalnim. Druga
konstatacija obuhvaa sela gdje djevojke imaju odnose, a udate
su ene vjerne. Veu grupu takvih sela nalazimo samo u
Hrvatskoj gdje je situacija za djevojke posebno nepovoljna ve
i zato to ih mladii esto hoe zavesti, ali za enu biraju
istu djevojku. Trea konstatacija obuhvaa sela gdje
djevojke ive strogo moralno a udate ene imaju vanbrane
odnose. Takvih sela ima vrlo malo u autoriinom istraivanju,
jedino u Srbiji postoji ovea grupa. etvrta konstatacija
obuhvaa sela gdje ima mnogo predbranih i vanbranih odnosa.
Meutim
takva
sela
predstavljaju
vrlo
malen
postotak
sveukupnih sela. Iz ove statistike moemo jedino zakljuiti da
postoji jaka korelacija izmeu estitosti djevojaka i udanih
ena.
VJERA I NEVJERA MUEVA
Vanbrani odnosi mueva popratna su pojava naglog prodora
novanog gospodarstva i naglog raspadanja patrijarhalnog reda.
Imaju isto znaenje kao odnosi udanih ena, samo nemaju toliko
veliku simptomatinu vrijednost. Nevjere oenjenih mukaraca
ima vrlo malo tamo gdje vladaju konsolidirane prilike starog
ili novog kova. Ako se muevi nalaze izvan svoga sela
vjerojatno veina ima spolnih odnosa to meutim nema tako
zamrenih i ozbiljnih posljedica za porodini ivot kao to je
esto sluaj kad ene imaju vanbrane odnose.
PROMJENE U VJERNOSTI SUPRUNIKA
Na pitanje jesu li se vanbrani odnosi uobiajili u novije
doba ili su od starine uobiajeni nema jednostavnog odgovora.
U svim podrujima u veini sela nema promjena, ali u svim
podrujima ima i sela gdje ima vie, kao i gdje ima manje
vanbranih odnosa nego ranije. Grafikon 52 prikazuje promjene
u vanbranim odnosima ena. Na grafikonu se vide dvije
suprotne tendencije. Porasta ima u vie sela nego opadanja.
Val individualizma i duh vee osobne slobode prodire bez
22
iznimno u sve krajeve, bez obzira na prijanje stanje u

pojedinom kraju ili na fazu razvitka. Poputanje brane
nevjere opaa se u manje sela, ova je tendencija slabija.
Grafikon 53 pokazuje promjene u vanbranim odnosima mueva.
Krivulja sa svojim snanim usponom i padom prikazuje dramu
deklasiranog domainstva. Grafikon i odgovori ukazuju na to da
se kod nevjere mua ne radi o nekom simptomu emancipacije kao
kod ena, nego vie u nekoj reakciji na uzdrman poloaj
domaina i gospodara u porodici. Paralelno s razgraivanjem
muevog autoriteta pada i njegova vjernost eni. Uzlazna grana
krivulje pokazuje previranje u kojem se rui i muev
autoritet, a silazna grana smirivanje tog procesa.
KOJE TLO POGODUJE LJUBAVI
Openita dispozicija za ljubavni ivot, koji prelazi granice
braka po dunosti i spolnih odnosa za naplatu, ini se da je
jae ovisna o regionalnoj osebujnosti nego o fazi ekonomskog
razvitka. Stoljetni i tisuljetni povijesni razvitak i
kulturni kontakt sa susjedima i okupatorima stvorili su
diferentne regionalne ivotne stilove, a naputanje naturalnog
gospodarstva i adaptacije novanom gospodarstvu uslijedili su
u relativno kratkotrajnom procesu. U fazi naglog raspadanja
individualistiki
i
racijonalistiki
elementi
odgovaraju
razvitku ljubavnih odnosa. Ali grubi interesi novane koristi
i ekstremno racionalistiki stav znai otrov za ljubavne
odnose. U podruju s postepenim razvitkom povoljniji je teren
za
razvitak
ljubavnih
odnosa.
Kolektivistiki
i
individualistiki elementi postigli su neku ravnoteu: ljudi
se dre opih normi a ipak imaju mogunost slobodnog izbora i
samostalnih akcija. Premda je vjerniki i brani odnos dobar
esto je u realnosti prekinut, a sela ostaju bez mukaraca.
Krajevi gdje moemo najee nai realiziranu ljubav su
Slavonija i biva Vojna krajina (ako pustimo iz vida Vojvodinu
i Sloveniju koje nisu obuhvaene). U Slavoniji djeluje
postepeni razvitak ekonomskih odnosa i rani prikljuak
svjetskoj ekonomiji koji su stvorili neku stabilnost i
smanjili strasti oko preformiranja zadruge. Razmjerno obilje
ove bogate vinorodne ravnice pogoduje razvitku folklora,
plesova i obiaja punih veselja i ivosti. Dispoziciju za
ljubav moemo usporediti s osjetljivom biljkom koja svagdje
klija, ali samo pod odreenim uvjetima dolazi do punog
razvitka.
Alkoholizam
23
SKLONOST ALKOHOLIZMU
Kao razlog za surovost u porodici za rasipanje imetka i za
openitu bijedu u selima istraivai esto spominju alkohol.
Umjereno uivanje alkohola ne nazivamo alkoholizmom, ono ima
sasvim drugu ulogu nego pijanevanje. U mnogim jugoslavenskim
krajevima, alkohol nadopunjuje kalorije koje nedostaju hrani,
naroito u kru gdje gotovo nita ne rodi osim vinove loze. Za
vrijeme drugog svjetskog rata vino je spasilo Dalmaciju od
gladi. U nekim razdobljima meutim, alkohol potkapa zdravlje i
blagostanje velikog dijela ljudi nekih krajeva, te donosi
nasilje i surovost u njihove porodice. Akumulacija nepovoljnih
faktora iz socijalno-ekonomske i politike sfere stvara
raspoloenje beznadnosti i straha pred budunosti i u vezi s
time dispoziciju za teki alkoholizam.
PIJANEVANJE U RAZNIM PODRUJIMA
Grafikon broj 54 prikazuje jesu li seljaci esto pijani. U
patrijarhalnoj sredini nema gotovo nigdje pijanevanja. Kod
iptara nema ni pia. Kod njih apstinencija od alkohola ima
naroitu podrku u zabrani Kurana u doivljavanju alkohola. Tu
zabranu doslovce uzimaju i strogo je se dre. Duhan i kava su
njihovi jedini stimulansi. U Primorju ima porasta i opadanja
alkoholizma, ali u mnogim selima nema nikakvih promjena.
ZLOSTAVLJANJE ENA U PIJANSTVU
Pijanevanje predstavlja jednu kariku u lancu razloga za teku
poziciju ena u lancu previranja. Pijanstvo i zlostavljanje
ena u uskoj su uzajamnoj uzrono posljedinoj vezi: brutalne
tue
usljeuju
najee
u
pijanstvu,
openito
oajno
raspoloenje tjera mukarca u pijanstvo, esto upravo zato da
bi mogao na neodgovoran nain dati oduka svojoj agresiji.
Pijanstvo je esto samo pripravni stadij brutalnosti ili
kriminalnog ina.
SIMPTOMATSKO ZNAERNJE ALKOHOLIZMA
Dispozicija za alkoholizam nastaje tamo gdje neki kraj stoji
pod
koncentrinim
pritiskom
nepovoljnih
okolnosti
bez
vidljivog izlaza, posebno kad politiki momenti djeluju u
smjeru deklasacije a stari patrijarhalni red je u rasulu. U
konsolidiranoj sredini, jednako u patrijarhalnom podruju, kao
i u podruju s novom ravnoteom ekscesivan je alkoholizam vrlo
rijedak, on se razvija kao strast u masovnom razmjeru u naim
podrujima samo u fazi burnog previranja, kad se i spremnost
ljudi za itoksikaciju poveava.
24
Analfabetizam
BROJANI PODATCI O NEPISMENIMA
Jugoslavija
Grka
Bugarska
Italija
Madarska
ehoslovaka
Francuska
Postotak nepismenih
sveukupno
mukarci
45.2
32.7
40.8
23.3
31.4
19.5
21.6
17.8
10.0
7.9
4.1
3.3
3.8
3.4
ene
57.1
57.4
43.3
25.2
12.0
4.8
4.2
Postotak nepismenih
Makedonija (vardarska banovina)
Bosna (Vrbaska banovina)
Srbija (Moravska banovina)
Hrvatska (Savska banovina)
ukupno
70.9
72.6
62.0
27.7
mukarci
55.7
59.9
38,8
19.6
ene
85.5
85.8
83.7
35.1
Meu spolovima se javlja naelna razlika: ritam prodiranja

pismenosti je drugaiji za mukarce, a drugaiji za ene.
Pismenost se ena razvila u velikoj mjeri samo tamo gdje je
bilo zapadnog, austrijskog utjecaja.
RAZLIKE U PISMENOSTI SPOLOVA
Mala razlika u pismenosti izmeu mukaraca i ena moe znaiti
dvoje: ene i mukarci u selu su nepismeni, ili ene i
mukarci u selu su pismeni. Naa prva grupa koja obuhvaa sela
s malom razlikom u obrazovanju spolova, obuhvaa sasvim
zaostala sela kao i posebno napredna. Toj prvoj grupi
pripadaju naroito zaostala sela u svim starinskim podrujima
i u Srbiji gdje su mukarci i ene jednako nepismeni. U
hrvatskim
krajevima
i
u
Primorju,
gdje
nema
potpune
nepismenosti, pripadaju sva sela s malom razlikom u pismenosti
posebno naprednim selima gdje je pismenost mukaraca i ena
visoka.
NEPISMENOST I PORODINI ODNOSI
25
Negacija u nazivima ne-pismenost i an-alfabetizam poneto

ugroava objektivno izraavanje zato to sugerira negativno
prosuivanje te pojave. Za nepismenost, odnosno pismenost, ne
moemo unaprijed znati ima li kakav utjecaj na porodicu, a
pogotovo ne ima li negativan utjecaj. Da bismo ustanovili
odnos izmeu pismenosti i porodinog ivota statistiki
istraujemo dva pitanja, smrtnost djece i autoritet mua. Kod
smrtnosti djece javljaju se velike razlike meu raznim
sredinama: u zaostalim zemljama smrtnost je mnogo vea nego u
europsko naprednim. Da bismo ispitali utjecaj pismenosti na
autoritet u porodici, istraujemo autoritet mua. Rezultat ne
potvruje pretpostavku da je autoritet mua vei u sredini
gdje ima mnogo vie nepismenih ena nego mukaraca.
Porodine zadruge
PRINCIPI I VARIJANTE
Zadruna organizacija postoji na itavom Slavenskom Jugu
(ukljuivi Bugarsku) a nigdje drugdje, bar ne u tako
ustaljenom obliku. Ime (zadruga) bilo je vie raireno u
znanstvenoj i pravnoj literaturi nego u samom narodu. Kua
ili velika kua i porodica identificirala se sa zadrugom;
izraz inokotina bio je vjerojatno vie rairen upravo zato
to je oznaavao iznimku od norme. Glavni je princip zadruge
da njeni muki lanovi ne naputaju zajednicu. Svaki lan
zadruge ima svij odreeni rang koji se ravna po starosti,
spolu, po redoslijedu po kojem su snahe bile dovedene. Princip
po spolu ima prednost pred principom po godinama; svi mukarci
imaju vii rang od ena, posebno u predjelima s borbenom
tradicijom. Najvii rang u hijerarhiji ima starjeina ili
domain. On ima mnogo manje vlasti nego otac male seljake
porodice koji je po pravu samovlasnik upisan u gruntovnicu. U
povijesnim podrujima nalazimo zadruge u vie varijacija.
Najvee su razlike izmeu zadruga u nekad austrijskim
nizinskim
krajevima
i
onih
u
Dinarskim
planinama.
U
austrijskim
se
podrujima
zadruna
organizacija
posebno
razvila. U nizinskim krajevima gdje je poljoprivreda vanija
od stoarstva, vladala je vea demokracija unutar zadruge nego
u ostalim krajevima. Premda se zadruna porodica smatrala u
dugim razdobljima normom, ona nikad nije bila apsolutna norma.
Uvijek i svagdje je bilo i inokosnih gospodarstava, a ta
manjina postala je sve jaa, dok nije u izvjesnom trenutku
postala veinom.
KOLIKO JE JO ZADRUGA BILO UUVANO
26
Sam se pojam zadruge mijenja kad se ivot udaljuje od

patrijarhalnih odnosa. Dok u starinskoj sredini razumijevaju
pod zadrugom staru, veliku zadrugu koja se naelno nikad ne
dijeli, u modernim podrujima razumijevaju pod zadrugom
zajedniki ivot roditelja i oenjenih sinova do smrti oca.
Dok
u
starinskim
podrujima
pod
dijeljenjem
zadruge
razumijevaju dijeljenje brae poslije smrti oca u modernim
podrujima razumijevaju dijeljenje sina za ivota oca. Pojam
zadruge i njene norme postepeno se preobliavaju.
KAD SU SE ZADRUGE POELE RASPADATI
Pod utjecajem povijesnih, politikih i ekonomskih momenata,
razliitih u svakom podruju, zadruge su se poele dijeliti u
razliito vrijeme. Za vrijeme istraivanja proces raspadanja
zadruga bio je ve zapoeo u svakom pojedinom podruju, ali je
svagdje bio u drugoj mjeri uznapredovao. U nekim se podrujima
pokazuju zadnji znakovi bure koja je snanim udarcima ve
prije dvije generacije poruila golemu zgradu zadrunog
ivota. U drugim se podrujima vei dio zadruga podijelio za
vrijeme prvog svjetskog rata ili neposredno poslije njega, a u
treima se zadruga poinje dijeliti tek posljednjih godina, od
poetka agrarne krize na ovamo.
RAZLOZI ZA RASPADANJE ZADRUGA

Raspadanje zadruga na Slavenskom Jugu ima paralelu u ekonomski
zaostalim zemljama drugih kontinenata gdje su tradicionalni
socijalno-ekonomski ,sistemi ustupili mjesto novanoj privredi
i industrijalizaciji. Iz ekonomski visoko razvijenih centara
Europe i Amerike penetrirala je u te zemlje nova ekonomija i
tehnologija u obliku izgradnje industrije, uvoza kapitala i
uspostave veza sa svjetskim tritem. Inovacije koje su se
pojavljivale
na
selu
seljaci
su
osjeali
veinom
kao
posljedicu utjecaja iz vana bez obzira jesu li potjecale iz
domaih gradova iz centara drave ili inozemstva. Gradovi su
brzo rasli pod utjecajem agrarne krize i novih poduzea koja
su se osnivala uvoenjem kapitala. Strani se kapital ulijevao
iz zemalja s visoko razvijenom ekonomijom u zemlje sa slabijim
kapitalistikim razvojem gdje je odbacivao vee kamate.
SUBJEKTIVNI RAZTLOZI ZA DIOBE
Sami seljaci koji u tom periodu ive u zadrugama u sreditu su
bure; oni slabo ili nikako ne vide razloge koji potkapaju
zadrugu. Najslabije vide objektivne razloge koji ih guraju
27
iz zadruge a neto bolje one koji ih vuku jer to su razlozi

iz kategorije vrednota i ciljeva. Cilj samostalnosti, cilj
neovisnosti od obaveza vue ih neslomljivom snagom. Mladi
seljaci tee za neovisnou, premda mogu predvidjeti tekoe
gospodarenja
na
sitnom
seljakom
posjedu
osakaenom
nepovoljnom diobom. Meutim oni nee da vide te opasnosti i
svladavaju najvee zapreke samo da bi proveli diobu zadruge,
jer pred njima je cilj- sloboda. Nepisani zadruni zakoni koji
im
omoguavaju
slobodu
ovisnost
od
starijih
lanova
disciplina, sada ih gue. Nee i ne mogu vie podnijeti
komandu oca, starijeg brata, svekra ili svekrve.
Patrijarhalni poredak
ORIJENTALNA VARIJACIJA
Orijentalni ivotni stil zajedniki je mnogim zemljama na
etiri kontinenta. Kod direktnog zapaanja, taj se stil
otkriva promatrau neposredno, u oblicima rukotvorina, u
mirisima i zvukovima. Dvije su znaajke orijentalnog stila u
otrom kontrastu s plemenskim stilom. Usredotoenost interesa
na privatnu sferu ili fatalistiki pogled na svijet. Razlike
nisu u kvaliteti nego u kvantiteti: svaki je ovjek povezan sa
svojom zajednicom u ciljevima, ali ima i individualne elje i
ambicije. U orijentalnoj sredini teite lei na osobnom
ivotu.
PLEMENSKA VARIJACIJA
U kru Dinarskih planina razvila se plemenska organizacija.
Ona je velikim dijelom naslijeena od Ilira starog vijeka, a i
ratoborna tradicija vue lozu iz rimskih vremena. Fokus je
ostao na kolektivnom sektoru. Aktivnost pojedinca bila je i
dalje povezana s borbenom tradicijom, a junake kvalitete i
dalje su smatrane najvanijima.
DEMOKRATSKI ELEMENTI
Autoritativni i demokratski se odnosi u porodici ovdje ne mogu
smatrati suprotnim polovima kao to se pretpostavlja u nekim
socijalno
psiholokim
djelima.
Primitivnost
tehnologije,
jednostavnost administracije i nedostatak pisanih zakona
olakavali su u odreenom smislu demokratske postupke, naime
aktivno sudjelovanje seljaka kod donoenja sviju odluka.
Demokratski elementi pojavljuju se i u razvitku zemljinog
28
posjeda u nekad turskim podrujima. injenica da nije bilo

pisanih zakona dala je mogunost seljacima da potpuno
samostalno odluuju. Premda svatko ima pravo da zastupa svoje
miljenje uvijek se nastoji da se postigne jednoglasni
zakljuak.
BIJEDA I NEIMATINA
Po pravilu se patrijarhalni odnosi nisu u siromanim krajevima
razvili nego u ostalima. Naprotiv, mnogi znakovi ukazuju na to
da su se razvili prvo u krajevima s visokim ivotnim
standardom. U velikim zadrugama bio je ivotni standard mnogo
vii nego u inokosnim kuama. No u periodu izmeu dva svjetska
rata nalazimo patrijarhalne obiaje i odnose najbolje uuvane
u siromanim selima. Patrijarhalni moral i povjerenje u
estitost ljudi postaju u nekim povijesnim trenutcima opasni.
Neke automatizirane reakcije ljudi koje su se razvile pod
drugim okolnostima, sad vie ne pomau ljudima da svladaju
ivotne potekoe, nego preuzimaju suprotnu funkciju i prave
smetnje kod potrebne adaptacije novim prilikama. Stare odlike
kao povjerenje, potenje, skromnost i dareljivost prelaze u
ekstreme
i
pretvaraju
se
u
naivnost,
bespomonost
i
konzervativnu ukoenost.
NERVOZA DISPOZICIJA
Sloena konstitucija ljudi iz naih patrijarhalnih podruja
uglavnom je fizika, dok je njihova psihika ravnotea
labilnija i vie ugroena nego kod ostalih. Unato tome to je
u svim patrijarhalnim podrujima naglo prodiranje novane
ekonomije, spojeno s modernom administracijom i tekom krizom,
duboko potreslo porodini ivot, bile su nervozne smetnje
iznimni sluajevi. Udarci su bili ublaeni stavom laissezfaire ili fatalistikom predanou sudbini. U dinarskim
krajevima nema takvog tolerantnog ili relativistikog stava,
pa teki pritisak vodi ee do poremeaja psihike ravnotee
nego u ostalim krajevima.
Transformacija porodice
TERETI SAMOSTALNOSTI
Seljaci koji su usprkos tekom odgoju ostvarili diobe svojih
zadruga polagali su velike nade u samostalno gospodarenje.
Nisu poznavali sav rizik samostalnosti, teinu racionalnog
29
rada i ovisnost o tritu, a najmanje su mogli slutiti da

dominacija novca moe zatvoriti porodini ivot. Te promjene
bile su za seljake tako teke zato to su ugroavale samu
njihovu egzistenciju ili ak ivot. U mnogim je krajevima glad
prije nove etve bila redovita pojava. Ovisnost od trita,
domaeg i svjetskog, predstavljala je veliku ne sigurnost.
Seljaci su sad osjeali sve potrese u vezi s politikim
razmiricama i internacionalnim napetostima, a i fluktuacije u
vezi s ponudom i potranjom.
OLAKICE
Ako su u ekonomskoj sferi nade prevarile, u drugom pogledu
nisu: disciplina je popustila, pozicija ovisnih lanova se
podigla. Ali dok su se nove tekoe svjesno doivljavale
olakice ljudi nisu odmah zamijetili. Pogotovo ena, koja je
bila najvre uklopljena u patrijarhalnu porodicu bila je kao
na udaru estoke bure. Dostojanstvena ena ostala je samo u
pjesmama i etnografskim muzejima. Mu je grub, esto i pijan a
s njihovim roditeljima nastaju sporovi dugovi rastu, sve je u
uzbuni. Kod burne preformacije ekonomski razvitak i pozicija
ene idu u raskorak: ekonomske se prilike velikom brzinom
mijenjaju a navike se ljudi i tradicionalni odnos dulje
konzerviraju; stari obiaji ostaju lebdjeti u zraku. Star
pokornost ene esto se mnogo due odrava nego zadruna
organizacija. Ali ena u toj fazi nije samo uznemirena i
zbunjena nego je ipak u izvjesnom smislu i vedrija. Iako ena
rijetko svjesno proivljava tu promjenu, ipak malo slobodnije
die. To ne vrijedi samo za ene nego i za sve lanove
porodice nie po rangu. Vidimo da se iz ivota ena gubi
sigurnost a njena se individualna sloboda poveava jednako i u
podrujima gdje je novana ekonomija naglo prodrla i onima
gdje je penetrirala polaganim tempom.
BURNA PREFORMACIJA
U fazi nagle preformacije javlja se fenomen porodinog razdora
i ljudske nesloge. Sektor individualnih akcija i reakcija se
iri. Prostor postaje pre uzak za veliinu ljudskih agresija i
samovolje. (Nije kua tijesna ve je snaha besna). Nivo
nesloge u porodici silno se die. U ovoj se ekonomskoj fazi
izgrauje
civilizacija
i
kolstvo
pa
se
analfabetizam
smanjuje. Alkoholizam je u porastu u vezi s opadanjem ivotne
sigurnosti za pojedinca. Stare norme brzo se rue, a nove
polagano izgrauju, zato prevladava kaotina nota. Od tih
30
obiljeja neka su trajni pratioci novane ekonomije dok su

druga prolazna i mogu se smatrati simptomima krize koja nakon
nekog vremene poputa.
KONTINUIRANI RAZVITAK
Karakteristike
te
faze
velikim
se
dijelom
sastoje
od
starinakih i modernih elemenata u specifinoj kombinaciji.
Staloeni i smireni porodini odnosi, uzajamna vjernost i
lojalnost suprunika i respekt djece pred roditeljima srodni
su patrijarhalnom stilu. Uzdignuta pozicija ene i omladine,
realistiki stav prema novcu, vea sloboda kretanja i
seksualna sloboda, srodne su stilu nagle reformacije. Vidljivo
je da je u toj sredini porodini ivot smiren i staloen kao u
patrijarhalnoj. Naa faza razvitka ne znai stadije razvitka s
ustaljenim redoslijedom nego razliite tipove transformacije.
Onda
imamo
pred
sobom
dva
u
osnovi
razliita
tipa
administracije
novanoj
ekonomiji:
jedan
tip
s
tekim
poremeajima porodine ravnotee i drugi tip s uuvanom
ravnoteom.
TIPOVI RAZVITKA
Patrijarhalni tip sela podijeljen je na muslimansku i
kransku grupu, a tip burne preformacije na srpsku i hrvatsku
grupu sela. Tako je nastalo pet grupa: patrijarhalni tip
muslimanske varijante, patrijarhalni tip kranske varijante,
tip
burne
preformacije
srpske
varijante,
tip
burne
preformacije hrvatske varijante, tip kontinuiranog razvitka
ili nove stabilizacije. U svaku od tih grupa uvrtena su sela
iz raznih krajeva i podruja. Regionalni princip autorica je
napustila ali je narodno-vjerskom momentu ustupila mjesto jer
je bio od odlune vanosti za sve odnose, a osim toga imao je
jaku evolucionalnu notu. Pokazalo se da na elo ljestvice
treba doi patrijarhalni tip muslimanske varijante. Da bi do
toga
dola
autorica
je
morala
provesti
neka
pokusna
istraivanja da bi se prvo mjesto u tabeli ispravno popunilo.
Kao emo kasnije vidjeti istraena metoda po tipovima pruila
je veliku pomo pri rjeavanje postavljenih problema.
TRAJNE PROMJENE
Odnosima
s
linearnim
razvitkom
pripada
dioba
ograniavanje poroda, davanje miraza, nastajanje
prema muu, vea sloboda mlaih lanova porodice,
momaka,
vea
seksualna
sloboda
i
periferno
nepismenosti. Jednostavne linije na tabelama o
zadruga,
distance
naroito
pitanje
tipovima
31
pokazuju jasno da su uglavnom ekonomske promjene odgovorne za

velike razlike izmeu porodinih odnosa u raznim sredinama, a
u manjoj mjeri tradicionalne regionalne diferencije.
PROLAZNE PROMJENE
Kad se ispituju porodini odnosi s obzirom na slogu i neslogu
krivulje
redovito
mijenjaju
smjer
im
se
pribliavaju
primorskom podruju. S niske razine patrijarhalne sredine diu
se visoko u podrujima u previranju da bi se opet spustile u
dubinu
nove
ravnotee
koja
lei
na
istom
nivou
kao
patrijarhalna sredina. Krivulje se kreu pravilnou prirodnog
zakona a polukrug koji opisuju ima gotovo nevjerojatnu
simetriju. Dok motrimo porodine sporove i neslogu unutar
podruja ne moemo sigurno znati koliki je udio regionalne
osebujnosti, tradicionalne borbenosti nekog kraja, a koliki je
udio povijesnog momenta, utjecaja novih ekonomskih elemenata
uslijed penetracije novanog gospodarstva. Tek kad su stvoreni
jednaki uvjeti za istraivanje sela mogue je dublje zadirati
u proces bolesti. Metoda po tipovima pruila nam je potvrdu
da povratni smjer mnogih odnosa u porodici ima znaenje
simptoma krize. Neslogu u porodici moramo smatrati kao
posljedicu burnog prodora novane ekonomije na selo koji rui
ravnoteu u porodici, a da ne omoguuje stvaranje novih
obvezatnih norma. Predispozicija pojedinog podruja mnogo je
manje vanosti.
KONFLIKTI I KONSOLIDACIJA
Burno preobraavanje ekonomije ide paralelno s neslogom u
porodici. Nagli prodor novanog gospodarstva ini se da je
glavni krivac za porodine sporove i svae. U prilog toj
teoriji govori injenica da se regionalne krivulje diu u
izvjesnim podrujima do tipinog vrhunca, da bi se s
nevjerojatnom pravilnou opet sputale kad se radi o slonim
i neslonim odnosima. Metoda po tipovima daje toj teoriji novu
podrku. Na grafikonima po tipovima postaje narav poremeene
ravnotee takorei oevidna. Diferentne regionalne osobine kao
da odmiu u pozadinu. Dok moemo biti sigurni da je nesloga u
porodici uglavnom ovisna od faze razvitka tog podruja, ne
moemo biti tako sigurni hoe li u budunosti starinska
podruja poi stopama modernih. Ne moemo znati hoe li
patrijarhalna
podruja
dospjeti
u
slino
stanje
neuravnoteenosti kao podruja u burnom previranju a jo manje
hoe li porodica u podruju burne performacije dosei novu
stabilizaciju.
Kontakti kultura
32
ISTOK I ZAPAD
U porodinim odnosima svakog podruja odraava se kontakt sa
silama i kulturama Istoka i Zapada. Ako elimo razumjeti kako
su nastali razliiti ivotni stilovi, moramo uzeti u pomo
druge discipline posebno povijesnu. Premda takvo istraivanje
prelazi okvire ove studije
a nosi u sebi opasnost netonog
prosuivanja nekih momenata, kao kod svakog zadiranja u tue
znanstvene oblasti, tu zadau ne moemo ipak sasvim mimoii.
Diferentni ivotni stilovi u naim podrujima i intenzivna
regionalna obojenost itavog naeg materijala sile nas na tu
ekskurziju.
SUBJEKTIVNI MOMENTI
U svakom povijesnom razvitku djeluju uzajamno objektivni i
subjektivni momenti. Ciljevi ljudi, njihove tenje, ideali i
svetinje subjektivni su momenti za razliku od objektivnih.
Ovdje ih nazivamo vrednote. Vrednote se vide po reakcijama
ljudi, i to jasnije nego po njihovim rijeima i lozinkama.
Ljudi svaku realnost doivljavaju kroz subjektivnu prizmu,
prema
ranije
postavljenim
ciljevima
i
ranije
steenim
sklonostima. Ranije steene vrijednosti odluuju kako e neka
grupa i neki narod doivjeti povijesne dogaaje, kako e ih
tumaiti i kako e na njih reagirati.
KONTAKT S TURCIMA
Kontakt s Turcima ostavio je dublju impresiju na jugoslavensku
porodicu nago bilo koji drugi kulturni kontakt. To je valjda u
vezi s veliinom Osmanlijskog Imperija i njegovim dugim
ivotom. Povijest je bila strmo izgraena sa sultanom na vrhu,
on je bio vjerski poglavica, najvii vojni komandant i
apsolutni gospodar nad ivotom i smrti. Seljaci su bili u
mnogo boljoj poziciji nego kmetovi u europskom feudalnom
sistemu. Oni nisu morali osobno sluiti gospodaru, morali su
samo davati spahiji od prihoda. U Osmanlijskom Imperiju sve
narodnosti i religije bili su organizirane kao neke komune sa
sveenicima kao zastupnicima raje. Vjera, narodnost, rasa i
klasa porodice iz koje su djeaci, designirani za slubenike
dolazili, bila je potpuno sporedna. Vrijedila su samo
individualna svojstva: sposobnost, nadarenost. Akulturacija
izmeu Junih Slavena i Osmanlija nije uslijedila svagdje na
tipian nain. Tipino bi bilo kad bi se starosjedilaka
civilizacija i slabija grupa prilagodila novodoloj sili i
kulturi apsorbirala njen utjecaj. Kod Dinaraca akulturacija je
imala znaenje opozicije i reakcije protiv provokacije, pa su
se razvila vie reciprona svojstva nego slina orijentalnima.
33
Znaajke ovog junakog stila suprotne su onima u orijentalnom

stilu u kojem se pokazuje nepromijenjen turski utjecaj.
KONTAKT S AUSTRIJOM
Austrija je bila vjekovni antagonist osmanlijske agresije.
Habsburka dinastija bila je mnogo prije osmanlijskog napada
meu prvima u velikoj Europi i gotovo sve zapadnoeuropske
zemlje spadale su u raznim razdobljima pod njezinu krunu. Ali
sama Austrija u srcu Europe postala je velevlast u obrambenoj
borbi protiv Turaka. Pred Beom dva su vala osmanlijskog
napada slomljena. Ovdje su Turci izgubili nadu da e osvojiti
svijet za islam. Dok je polovica Junih Slavena bila pod
Osmanlijskim Carstvom, druga je polovica potpala pod Austriju.
Od tad su dvije razliite kulture utjecale na June Slavene i
s ove i s one strane granice: orijentalna i srednjoeuropska.
Austrija je bila osnovana pod drugim okolnostima a roena pod
drugom konstatacijom. U toku vremena Habsburgovci su stjecali
zemlje i teritorije nasljeem, mirazom, nagodbama, ugovorima
ili izborom. Uslijed toga imao je svaki dio Austrijskog
Carstva poseban poloaj unutar drave. Utjecaj katolike crkve
opaa se jasno na porodinim odnosima u svim dijelovima
Hrvatske, a jo vie u Dalmaciji. Austrija je poduprla utjecaj
katolike crkve a crkva je poduprla dravni autoritet.
Pravoslavna crkva imala je drugu ulogu i drugi utjecaj. Ona je
malo zadirala u porodini ivot ali je poduprla nacionalne
aspiracije, a u Osmanlijskom je Carstvu aktivno poduprla
nacionalnu revoluciju i konspiraciju protiv drave.
AKULTURACIJA UNUTAR JUGOSLAVIJE

Generacija koja je odrasla izmeu dva svjetska rata nosi na
sebi peat prve jugoslavenske ere isto tako zamjetljivo kao
generacije koje su rasle u Austrijskom i Osmanlijskom
imperiju.
Specifine
kvalitete
nove
drave
nastale
iz
karakteristika povijesnih podruja a koje je poprimila
ujedinjena drava utjecale su u uzajamnom procesu na povijesna
podruja. Prva zajednika karakteristika koja se pojavila bila
je nacionalna netrpeljivost iz koje su se rodili sukobi i
meusobno nepovjerenje. Glavni razlog neslozi bila je dravna
uprava koju su svi smatrali nesposobnom i nedoraslom. Upravna
praksa bila je velikim dijelom izrasla iz stare srpske prakse.
Srpski seljaci nosioci dravnih misli nisu bili u stanju
svladati potekoe koje su se pojavljivale. Razvitak novanog
gospodarstva takoer je bio pod nepovoljnim okolnostima.
Srbija se nastojala izgraditi revolucionarnim akcijama. Bijeda
na selu bila je drugi razlog nezadovoljstvu. Budui da je
uprava bila toliko neelastina nije mogla nita uiniti protiv
represije. Posljedice zajednikog ivota u novoj dravi bile
34
su potpuno neoekivane. Nitko nije mogao znati potekoe koje

e se pojaviti i reakcije koje e te potekoe prouzrokovati.
POETAK AROBNOG KRUGA

Svaki kontakt raznih kultura stvara neto novo, jednu cjelinu
koja je razliita i vea nego zbroj komponenata. Neki
rezultati kulturnih kontakata ne mogu se nikako objasniti
svojstvima pojedinih komponenata. Kad su se nova svojstva
pojavila, ona postaju realnost koja vrlo odluno djeluje na
daljnji povijesni razvitak. Uvijek se moe uspostaviti neka
uzrona veza izmeu spoja i elemenata, ali se ne moe pronai
razlog zato su upravo izvjesni faktori bili odluni u tom
procesu.
Prividno
nevane
pojedinosti
determiniraju
tok
povijesti, nezapaene osjetljivosti utjeu na tijek dogaaja.
Pitanje akulturacije stoji u centru antropolokih ispitivanja
posljednjih dvadeset godina ali gdje je poetak arobnog kruga
kod pojedinog naroda ili plemena koje pojedini antropolog
ispituje
ostaje
uvijek
zagonetno.
U
pitanju
kulturnih
kontakata granice su ispitivanja vrlo uske. To nije sluaj:
ako bi bilo mogue da se razotkrije tajna kulturnih kontakata,
ljudi bi bili u stanju da predviaju veliki dio povijesnog
zbivanja
u
budunosti.
Ali
tome
se
suprotstavljaju
nepremostive zapreke. Tu je granica ljudske spoznaje.
Regionalni stilovi porodinog ivota

CRNA GORA
Regionalni stil crnogorske porodice vezan je za plemenski
reim s plemenima i bratstvima, s krvnom osvetom i drugim
obiajima plemenske sfere. Plemenska organizacija nam se
pokazuje gotova, do u detalje razraena i sankcionirana.
Crnogorci su konstitucionalno kao stvoreni za ivot u kru, za
odravanje u oskudnoj prirodi i za velike napore. Kr je pust,
vode ima malo, rodne zemlje jo manje, ali ima neto to nema
ni jedan drugi kraj, mogunost za obranu i napad na
neprijatelja iz stijenja i kamenja. Crna gora postala je
jezgro otpora za itav Slavenski Jug. Kroz vjekove su sva
osjeanja bila uperena na jedan cilj, za oslobaanje Srba od
Turaka. Taj cilj dominirao je itavim ivotom a u borbama je
plemenski sistem crpio novu snagu. Utjecaj novog vremena
ulazili su u zemlju s politikim i diplomatskim akcijama, a ne
35
s trnom i novanom privredom kao u druga podruja. Kontakt sa

Zapadom bio je u zraku ratovanja: europske su drave
podupirale crnogorska plemena u borbi protiv Turaka. Takva
pomo izvana kroz diga razdoblja ostavila je drugaije tragove
u
narodu
nego
to
bi
ostavio
novac
koji
tee
kroz
komercionalne kanale. Utjecaj jugoslavenske drave imao je
dvojak uinak: s jedne je strane bilo ujedinjenje sviju
jugoslavenskih naroda ispunjenje vjekovnog sna, ali s druge su
strane centralizam i loa administracija duboko ogorili
Crnogorce. Crnogorska je reakcija bila estoka, pogotovo kad
je zavladala svjetska ekonomska kriza. Ona je teko pogodila
Crnu Goru. Naglo su napustili patrijarhalne odnose ekstremni
junaki individualizam i plemenski kolektivizam izmjenjivali
su se; razvio se individualizam novog kova i kolektivizam nove
vrste. Jednim skokom prelo se iz patrijalhalnog reima u vrlo
moderne norme i odnose.
IPTARSKA NASELJA
Albanci
i
Crnogorci
imaju
zajedniku
ilirsku,
rimsku,
bizantsku prolost plemensku organizaciju krne planine sa
stadima ovaca i vjenu meusobnu borbu. Premda su se i Albanci
junaki borili protiv Turaka oni su kad su bili pobijeeni
napustili daljnji otpor. Veliki dio preao je na islam.
Postali su eksponenti osmanlijske sile na Balkanu, este
uzdanice carstva sa zadatkom da se bore protiv buntovnih
plemena i ratobornih susjeda na drugim podrujima. Po pitanju
vlastite autonomije nisu bili konformisti nego su prilino
neovisno o centralnoj vlasti ivjeli u planinama kao slobodna
plemena. U selima koja su bila obuhvaena ovim istraivanjem
iptari su bili muslimani. Napustili su plemenske tradicije
kad su osvojili svoje planine; u istraenim selima bio je
orijentalni stil vie naglaen kao dinarski. Islam je igrao
veliku ulogu u selima koje smo istraili: vjerski je element
znatno pojaavao plemenske, odnosno nacionalne napetosti. I za
iptare i za njihove susjede bilo je vano da su muslimani.
MAKEDONIJA
Makedonskim podrujem dominira dolina Morave i Vardara kroz
koju vodi stara vojnika cesta a tko je imao tu cestu u vlasti
vladao je itavim podrujem. Premda je Makedonija velikim
dijelom brdovita makedonska sela nemaju borbenu notu dinarskih
krajeva. Makedonska pravoslavna sela imaju patrijarhalnu
obojenost izrazito orijentalne varijante. Odravali su staru
poljodjelsku
kulturu
koja
je
zahtijevala
intenzivni,
disciplinirani i kontinuirani rad. To vai i za uzgoj vinove
loze, duhana, maka, pela i svilenih buba. Stari red i predak
nije bio naruen, promijene u porodinom ivotu bile su male a
36
patrijarhalni stil ostao je dominantan. Specifina atmosfera

pokazuje da se u smirenosti i discipliniranosti porodinih
odnosa i u naroitoj poziciji ene u kojoj ima elemenata stare
principijelne podinjenosti.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Bosni i Hercegovini nalazimo vanredno ist i karakteristian
regularni stil, premda su na staro slavensko nasljee
nakalemljeni orijentalni, austrijski i novi jugoslavenski
elementi. Ne samo porodini ivot nego i obiaji, pokreti,
geste i pjesme stvaraju jasni, duboki i sjajni reljef. Bosanci
su imali pozitivan stav prema osmanlijskim osvajaima. Takvo
dranje vuklo je za sobom itav lanac dalekosenih posljedica.
Moemo pretpostaviti da je jedan od razloga za takvo ponaanja
bio u religioznim borbama prije invazije Turaka. Bosanska se
drava borila protiv pravoslavne i protiv rimokatolike crkve,
a posebno estoka i ogorena bila je njezina defanzivna borba
protiv katolike Ugarske. Seljaci koji su ostali kmetovi bili
su duni davati agi i begu vie nego obinom spahiji, ali je
on morao pomoagati kmetovima kod nerodice i gradnje kue.
Bosna je bila u raznim razdobljima imigraciona oblast. Utjecaj
orijentalne kulture u Bosni bio je jak. Bosna i Hercegovina
leale su poneto u zavjetrini, veliki se ratovi nisu vodili
na njihovom terenu. Jedan je razlog u tome to je zemlja
udaljena od glavnih balkanskih putova a drugi je to je bila
potpuno pokrita praumama. Pasivnost i nepolitinost seljaka
naroito katolikih i muslimanskih vidi se po prostoru i
intenzivnosti koju kod njih zauzimaju privatni osjeaji:
meraklijsko uivanje kave i duhana. Niski ivotni standard ne
smanjuje sposobnost za profinjene uitke. Novano gospodarstvo
ulazilo je u Bosnu dirigirano. Nova ekonomija koju je
planirala napredna drava nije izazvala nepovoljne reakcije.
Hercegovina
je
poneto
drugaija;
ona
i
geografski
i
psiholoki velikim dijelom pripada dinarskim krajevima ali je
usko povezana i s Dalmacijom. U Hercegovini se sjedinjuju
tvrdoa junakog kova s realizmom ljudi sfere novanog
gospodarstva. U atmosferi nema toliko lirike, topline i
fatalizma kao u Bosni. Osjetljivost ima patrijarhalno herojsku
obojenost pa je u vezi s tim i neurotska dispozicija
Hercegovaca jaka. U kranskom dijelu Bosne specifina je
atmosfera slina kao u muslimanskim selima, samo ima manje
deklasacije i objektivno i u subjektivnim osjeajima. U
istraenoj je epohi na vrhuncu preformiranje patriharhalnih
odnosa u individualizam novog kova. U atmosferi pravoslavnih
sela
pokazuje
se
kombinacija
borbenosti
patrijarhalnih
gortaka
i
bosanskog
feudalnog
fatalizma.
Intenzivnost
osjeanja esto je koncentrirana na politiko polje, manje na
emotivno a najmanje na ekonomsko.
37
SRBIJA
Srbija lei na krianju velikih putova od Bea prema Carigradu
i prema Solunu, na uu Dunava i Save a rezultat te pozicije
je bio taj da je Srbija bila ratite gdje su se sukobljavali
Istok i Zapad. Imigranti su dolazili u Srbiju najee u
grupama, a ne pojedinano, i obino tek nakon to su im roaci
poruili da su ima nali dobro mjesto da se nasele. Tako su
selile itave zadruge ili dijelovi zadruga. Putovali su tempom
svojih stada koja su usput pasla, ka kadkad su se zadravali
na istom putu nekoliko mjeseci. Imigranti su se naseljavali
najradije daleko od gradova, to je znailo i daleko od turske
vlasti, u razbijenom tipu sela. umadija je postala centar
nacionalnorevolucionarnog otpora. Imala je pogodan poloaj,
malo po strani od glavnih cesta, ali ne i vrlo udaljena od
njih a bila je pokrivena gustim umama.Kontakt sa Zapadom i
novanom
ekonomijom
uspostavio
se
pod
vrlo
povoljnim
okolnostima. im su ratovi prestali blagostanje je poraslo na
gotovo bioloki nain: stoka se brzo namnoila, posebno svinje
koje su imale dobru ishranu irom u velikim hrastovim umama.
U prvoj jugoslavenskoj eri u Srbiji je bilo velikih ekonomskih
promjena
na
selu.
Prelazilo
se
je
od
stoarstva
na
poljoprivredu i produkciju za trite. Specifinost je
situacija u tome to su se spojili individualizam starog i
novog kova. Ljudi su otvoreni novim utjecajima ali nema
opasnosti da bi porodini odnosi bili jo jae potreseni.
HRVATSKA
Porodini odnosi u Hrvatskoj pokazuju jasnu zapadnjaku
obojenost. Naseljena je gusto a poljodjelstvo je intenzivno.
Vane su grane gospodarstva: uzgoj itarica, lana i konoplje,
vinogradarstvo, uzgoj plemenitih vrsta goveda, konja i svinja.
U vezi s poljodjelskom kulturom razvio se zadruni sistem
demokratske modifikacije. Feudalni sistem ostavio je jake
tragove. Kao u itavoj zapadnoj Europi, kmetovi su bili duni
plaati vlastelinu dio prihoda, bili su obvezani na tlaku i
linu slubu. Politikih prava nisu imali a seliti se nisu
smjeli. Kod seljaka je ispod povrine tinjalo nezadovoljstvo a
stare pravice nisu bile zadovoljene. Seljaka buna pod
Matijom Gupcem bila je gotovo jedina povijesna vanost
seljaka. Novano gospodarstvo penetriralo je u Hrvatsku jednu
generaciju ranije nego u Srbiju. Prva hrvatska tedionica
osnovana je 1846, a eljeznice Zidani Most Sisak i Zagreb
Karlovac sagraene su 1854. seljaci su za vrijeme rata
upoznali blagosti novca. Rat je u selu donio prosperitet, za
agrarne se proizvode plaala svaka cijena i inila svaka
protuusluga. Mnogi seljaci postali su ratni dobitnici,
38
zdruili su se i poeli investirati novac u zgrade i

gospodarske sprave te su poeli kupovati tekstilnu robu i
cipele.
Specifina
atmosfera
pokazuje
se
u
dubokoj
impresioniranosti porodinog ivota i svih odnosa trnim
novanim gospodarstvom. Sredina je otvorena novim utjecajima a
djelomice imuna protiv njihovog razornog djelovanja zbog
ranije preboljenih kriza.
PRIMORJE
Sela uz more u gornjem i dalmatinskom primorju i na otocima
stvaraju jednu cjelinu. Primorci nisu tipini seljaci, mnogi
od njih u prvom redu su mornari i ribari a onda tek
zemljoradnici. Uprava u Primorju nikad nije bila ne rjeiv
problem. Autonomni gradovi imali su naprednu administraciju,
javnu kontrolu uprave i od svih potovani pravni poredak u
svim povijesnim epohama. Utjecaj katolike crkve u Primorju
jai je nego u ostalim podrujima. Posebno jak je utjecaj
crkve na ene a opaa se najvie na nepostojanju pobaaja i
strogosti spolnog morala. Na primorskim trnicama susreu se
Istok i Zapad ali se uvijek opaa vea otvorenost prema Zapadu
a ne prema Istoku. Ljudi su otvoreni novim utjecajima a u
velikoj mjeri imuni na njihove otrove.
Usporedbe s Amerikom porodicom

Amerika spada Novom svijetu, ima protestantsku i puritansku
tradiciju, a u kulturi dominira anglosaksonski element.
Industrijalizacija i urbanizacija je daleko uznapredovala, a
starosjedilakog seljakog elementa i nema. Ljudi su izumili
alat i radne tehnike upravo u cilju da se ne bi prilagodili
nekoj situaciji nego da svijet prilagode sebi. ovjeji se
razum razvio u velikoj mjeri usred negativnog stava ovjeka
prema
prilagoavanju.
U
jugoslavenskom
podruju
kolektivisstika je tendencija dominirala od pamtivijeka dok
je
individualistiko
razdoblje
trajalo
samo
nekoliko
desetljea.
Usprkos
rapidnom
razvitku
u
Americi
imate
neprestano osjeaj kontinuiteta kao da znaajnih promjena
nema. Stav prema sudbini teko se mijenja. U Americi vrlo
teko ili nikako ne naputaju vjeru da svatko sam kuje svoju
sreu. U jugoslavenskoj porodici fatalistiki ostatci uporno
se odravaju premda u javnom ivotu postepeno nestaju. U
Americi gdje institucije savreno funkcioniraju ljudima se
ine intimnost i porodina prisnost kao najpoeljniji cilj.
39

Erlich-Jugoslavenska Porodica U Transformaciji

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Erlich-Jugoslavenska Porodica U Transformaciji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

SOCIJALNI RAD S PORODICOM

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Pozicija oca klju je za razumijevanje patrijarhalnog sistema,

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

grafikon 2. zakljuila sam da djeca u svim ispitivanim

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

podrujima nema nigdje tako negativnog stava prema batinama.

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

a djeca se sa svojim eljama uglavnom obraaju njoj. Veza s

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

s druge strane dobrog ili loeg odnosa izmeu svekrve i snahe,

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Ta bratska i sestrinska odanost specifine kvalitete ne

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

sela spominju da su braa bahata,

STARIJI I MLAI BRAT

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

privrenosti mua roenoj sestri i dovedenoj eni: da

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

ODSTUPANJE OD DJEVOJAKE ESTITOSTI

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

dragovoljno samci ili gdje se mladii ele oeniti samo pod

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Kod otmica ima razliitih stupnjeva aktivnosti mladia i

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Pozicija ene u porodici osniva se na poziciji snahe u kui

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

burnim previranjima i znai potpuni slom patrijarhalnog

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

tuku esto a mu ima pravo na to. Treu bismo konstataciju

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

STAV PREMA NEPLODNOSTI ENE

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

pleme. Brana vjernost u Primorju stoji na jakim temeljima,

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

iznimno u sve krajeve, bez obzira na prijanje stanje u

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Meu spolovima se javlja naelna razlika: ritam prodiranja

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Negacija u nazivima ne-pismenost i an-alfabetizam poneto

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Sam se pojam zadruge mijenja kad se ivot udaljuje od

RAZLOZI ZA RASPADANJE ZADRUGA

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

iz zadruge a neto bolje one koji ih vuku jer to su razlozi

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

posjeda u nekad turskim podrujima. injenica da nije bilo

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

rada i ovisnost o tritu, a najmanje su mogli slutiti da

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

obiljeja neka su trajni pratioci novane ekonomije dok su

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

pokazuju jasno da su uglavnom ekonomske promjene odgovorne za

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Vera S. Erlich: Porodica u transformaciji

Znaajke ovog junakog stila suprotne su onima u orijentalnom