FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

SARAJEVO

PITANJA I ODGOVORI IZ PREDMETA:

METODOLOGIJA
TEFSIRA

kolska 2009/2010. godina

prof. dr. Almir Fati

1. Navedi primjer kontekstualnog tumaenja rijei te'wil u Kuranu?

Rije te'wil je izvedena od rijei ewwel u znaenju povratak (er-red'u). Onaj koji primjenjuje
te'wil vraa govor na jedno od njegovih moguih znaenja.
Oni u ijim srcima je zastrana slijede one nejasne ajete iz nje, eljni smutnje i eljni svog
tumaenja (te'wilihi). A tumaenje njihovo zna samo Allah! (Ali Imran, 7) U ovom ajetu rije
te'wil je dola u znaenju rijei tefsir (tumaenje) i ta'jin (odreivanje).
O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim. A ako
se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allah i u onaj svijet; to
vam je bolje i za vas rjeenje ljepe (ve ahsenu te'wila). (ene, 59) U ovom ajetu te'wil znai
posljedicu (el-'aqibe) i povratak (el-mesir).
A tebe e Gospodar tvoj odabrati i tumaenju snova te poduiti (min te'wilil-ehadisi).
(Jusuf, 6) U ovom, kao i u drugim ajetima sure Jusuf, rije te'wil je upotrijebljena u znaenju
tumaenja snova.
Obavijestit u te o znaenju (seunebbiuke bi te'wili) onoga za to se ti nisi mogao strpiti.
(Kehf, 78) U ovom ajetu rije te'wil se odnosi na tumaenje postupaka koje je uinio Hidr.
2. ta znai tefsirska sintagma hamlul-mutlaqi 'alel-muqajjedi i obrazloi je!
Objanjavanje ajeta koji imaju apsolutno znaenje sa onim ajetima koji imaju ogranieno
znaenja.
Primjer: Kao jedan od vidova keffareta u Kur'anu se spominje oslobaanje roba (fetahriru
reqabeh). U ovom ajetu rije rob ima apsolutno znaenje, a na osnovu drugog ajeta (fetahriru
reqabetin mu'mineh) vidimo da je ono ogranieno na roba muslimana.
Primjer: pranje ruku kod abdesta do iza lakata a u istom ajetu se spominje da ako se ne doe
do vode rukama potare suha zemlja i potaru lice i ruke te se propis pranja ruku do po vrh
lakata prenosi i na tejemum.
3. Kako Fahrudin Er-Razi tumai rije ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum u
Ajetul-kursijji?
Mudahid da ma bejne ejdihim znai ono to je bilo prije njih od dunjalukih stvari, a ve ma
halfehum znai ono to e biti poslije njih od ahiretskih stvari.
Kelbi smatra da ja'lemu ma bejne ejdihim znai ahiret jer su oni prvo na njemu boravili, a ve
ma halfehum dunjaluk kojeg su naslijedili.
Od Ibn Abbasa se prenosi da rije ja'lemu ma bejne ejdihim znai od neba do zemlje, a ve
ma halfehum misli se na ono to je na nebesima.
2

Ja'lemu ma bejne ejdihim znai nakon njihove smrti, a ve ma halfehum znai ono to je bilo
prije njihova stvaranja.
Peto miljenje veli da On ono to su oni uradili od dobra i zla, i to e poslije toga uiniti.
Oni koji se spominju u ovom ajetu, mogue da se time misli na meleke i ostale koji e se
zauzimati na Sudnjem danu.
4. ta znae pojmovi temsil, tahjil, taswir i za kojeg se mufessira vezuju, primjeri?
Temsil znai: davanje primjera. Taswir znai: slikovito prikazivanje. Tahjil znai: matovito
izraavanje. Navedene pojmove koristi Zamaheri u svom Keafu.
5. Argumenti za i protiv racionalnog tefsira
a) Oni koji smatraju da racionalni tefsir nije dozvoljen pozivaju se na:
- ajete u kojima se zabranjuje govoriti o onome o emu se nema znanja,
- ve enzelna alejke-z zikre litubejjine li-n naasi leallehum jetefekkerun doista mi tebi
objavljujemo da objasni ljudima ono to im se objavljuje da bi oni razmislili. Ovaj ajet
ograniava tumaenje Kur'ana samo na Poslanika, a.s.,
- hadise o zabrani tumaenja Kur'ana na osnovu vlastitog miljenja (men kaale fil kur'ani bi
re'jihi fe esaabe fe kad ahtae ko kae o kur'anu po svom miljenju pa i pogodi znaenje,
pogrijeio je),
- izreke nekih ashaba i tabiina iz kojih se razumije da su se ustruavali tumaiti Kur'an
razumom (npr. prenosi se da je Ebu Bekr rekao: Koja e me zemlja nositi, a koje nebo
pokrivati kada bih rekao ono to ne znam).
b) Oni koji dozvoljavaju racionalni tefsir odgovorili su na navedene argumente na sljedei
nain:
- racionalni mufessiri ne tumae Kur'an bez znanja, ve na osnovu naunih disciplina kojima
vladaju,
- Poslanik, a.s., protumaio je samo neke pa je mufessirima dozvoljeno da tumae one ajete
koje on nije tumaio,
- spomenutim hadisima se zabranjuje tumaenje muteabih ajeta ili je mogue da se oni
odnosi na one koji su slabi poznavaoci islamskih znanosti a tumae Kur'an,
- neki istaknuti su se ustruavali tumaiti Kur'an iz pobonosti i bogobojaznosti.
c) Oni koji smatraju racionalni tefsir dozvoljenim pozivaju se na sljedee dokaze:
- mnogi ajeti podstiu ljude na razmiljanje (Kako oni ne razmisle o Kur'anu ili su im na
srcima katanci?!)
3

- kada racionalni tefsir ne bi bio dozvoljen onda ni idtihad u fikhu ne bi bio dozvoljen jer i on
podrazumijeva tumaenje ajeta i hadisa na osnovu vlastitog razumijevanja,
- ashabi su pojedine ajete razliito tumaili to ukazuje na to da su se oni koristili vlastitim
razumom pri tumaenju Allahovih rijei,
- kada bi tumaenje Kur'ana podrazumijevalo samo oslanjanje na predaje onda Poslanikova,
a.s., dova koju je prouio za Ibn Abbasa ne bi imala smisla.
6. Kako Bejdavi tumai ajet Allahus-samed?
Allahu-s-samed Gospodar kojem se obraaju (za pomo) u svojim potrebama, i to je od
glagola samede ilejhi upraviti se, uputiti se ka, namjeriti se. Allah je opisan ovim svojstvom
u opem obliku jer je On apsulutno neovisan o drugima, sve osim Njega ima potrebu za Njim
(Njega treba), u svim aspektima (na svim stranama). Es-samed je odreeno da bi oni znali
njegov samdijjet jedinstvenost, upuivanje Njemu radi ispunjavanja potreba odnosno
raspoznavali Njegov ehadijjet - jednota. Izraz Allah se ponavlja radi informisanja o tome da
onaj koji nema te osobine ne zasluuje uluhijjet boanstvenost. Reenica ne sadri veznik
jer je ona poput rezultata, ishoda prve reenice ili dokaz za nju.
7. Obrazloi termin El-Kur'anu jufessiruhu ba'duhu ba'dan
U klasinoj formi Kur'an

tumai sam sebe putem ta'mima-poopavanja i tahsisa

konkretizacije. Mufesiri su posezali od injenice: Sahibu-l-kelami edra meanii kelamihi.

Vlasnik govora (Bog) jedino zna intencije svoga govora. Prvi hermeneutiki krug ili
tefsirski plan jeste da Kur'an tumai sam sebe. Tumaenje Kur'ana samim sobom znai da
mufessir sagleda jednu rije Kur'ana koju prouava u svim njenim kontekstualnim
elementima koji su aluzija na odreena znaenja.
Npr. rije ruh u Kur'anu ima razliita znaenja (moe da znai ljudsku duu, kao u ajetu: We
nefeha fihi min ruhihi, negdje je ova rije upotrebljena u znaenju Dibrila Ruhul kudus,
negdje ima znaenje Kur'ana: Ruhan min emrina, negdje u znaenju Isaa, a.s.: Jewme
jekumu ruhu vel melaiketu saffa ). Takoer pri tumaenju se mora obratiti panja na cjelinu
Kur'ana jer je to bitna postavka za pravilno razumijevanje. Zato su nam potrebene kur'anske
znanosti Ulumu-l-Kur'an koje nam pomau da neto protumaimo na ispravan nain. Pravila
tumaenja Kur'ana samim sobom su:
- Saobraanje nejasnih ajeta sa ajetima koji su vie jasni hamlu-l-mudmeli ala-l-mubejjeni
(Kur'anska rije helu'a objanjena je pomou rijei dezu'a i menu'a: El-Me'arid, 19-21),

- Saobraanje opih ajeta sa ajetima koji su iskaz u specijalnoj formi hamlu-l-'ami ila-lhassi ('Amm: Ve men ja'mel suuen judze bihi ko bude inio zlo, bit e za to kanjen. Hass:
Ve ja'fuu 'an kesir A Allah mnoge grijehe prata.)
- Saobraanje ajeta apsulutnog znaenja sa onima ogranienog znaenja hamlu-l-mutlaki
ala- muqajjedi.
- Usklaivanje naizgled kontradiktornih ajeta el-demu' bejne ma jetevehhemu ennehu
muhtelifun,
- Saobraanje jednih kiraeta sa drugima hamlu ba'dil-qiraati mea gajrihi
- Vraanje muteabih ajeta na muhkem ajete irda'-muteabihati ilel-muhkemat (Muteabih:
Jedullahi fevka ejdihim Allahova ruka je iznad njihovih ruku. Muhkem: Lejse kemislihi
ej'un Njemu nita nije slino.)
- Koristiti kontekst el-istifadetu mines-sijaki (Vel-lejli iza 'as'ase, moe biti u znaenju
poetka, ali i kraja noi: ...i noi kada mine i Tako mi noi kada tmine razastre.
8. Izvori iijskog tefsira?
ije se u svom uenju pozivaju i oslanjaju na sljedee:
- Sabiranje Kur'ana i njegovo tumaenje. To je Knjiga u koju je Alija sakupio Kur'an prema
redoslijedu objave.
- Knjiga u koju je vladar pravovjernih, Alija r.a., izdiktirao 60 vrsta znanosti o Kur'anu, u
svakoj vrsti napomenuo je i primjer koji se na nju odnosi.
- Knjiga el-Damia, ija je duina sedamdesetak lakata, sadri diktate Poslanika, a.s., i Alijin,
r.a, rukopis napisan na koi.
- El-Defr nesabrana knjiga. O njoj ibn Haldun kae: Znaj da knjiga El-Defr vue
porijeklo od Harana bin Se'd el-Adelija, voe Zejdija, i znamenje koje je on imao stiglo je
njemu i njegovim predstavnicima kao i njihovim enama putem kerameta i kefa. Kod
Dafera je bila na koi teleta, i knjiga dobiva naziv po imenu koe na kojoj je napisana.
- Fatimina zbirka: Ebu Abdullaha su pitali neki ashabi o Fatiminoj zbirci pa im je odgovorio:
'Vi me pitate o onom to elite i ne elite.' Fatima je ostala poslije Poslanika, a.s., sedamdeset
pet dana i zbog oca je zapala u veliku alost. Debrail joj je dolazio i tjeio je zbog njega te joj
je time pruio lijepu utjehu: obavjetavao je o ocu i njegovu mjestu a i o onom to e se zbiti
poslije nje, sa njenim potomstvom. Alija r.a. je to pisao i to je Fatimina zbirka.

9. i'itski pogled na batin Kur'ana?

Duodecimalne ije kau da Kur'an ima unutarnju (batin) i spoljnju (zahir) stranu. Ova
injenica se spominje i u vjerodostojnim hadisima, i ona nije sporna. Meutim, pojedine ije
se nisu zadrale na tome, nego kau da Kur'an ima sedamdeset i sedam unutarnjih slojeva.
ak se ni sa ovim nisu zadovoljili, nedo kau da je Bog posvetio spoljnju sutinu Kur'ana
(zahir) pozivu na monoteizam, poslanstvo i risalet, a unutarnju (batin) posvetio pozivu
imametu, vilajetu i svemu to iz toga slijedi.
10. Najpoznatiji iijski mufessiri i nazivi njihovih tefsira
- Tefsir: Hasen l-Askerij
- Tefsir: Muhammed b. Mesud el-Kufi
- Et-Tibjan: Ebu Da'fer et-Tusi
- Medmeul-bejan: Ebu Ali et-Tabersi
- El-Burhan: Haim el-Bahrani
11. Hasan Askerijevo tumaenje rijei radife i radife?
i'itski rani tefsir je u Kur'anu vidio samo jednan ep o porodici, ep kakav je Odiseja. Ono
to je Odisej i njegova porodica u tom epu, to je za i'ije Kur'an i Alijina porodica. ElKezerani kae: O tome e doi predaja od Da'fera Sadika da je radife Husejn, a radife
Alija, r.a. Drugo miljenje je da je radife prvo puhanje u sur, a rije radife drugo puhanje.
12. Kako Taberi tumai rije halifetun u qissatu Adem?
- Halifa je glagolska imenica (halefe fulanun fulanen fi hazel-emr: neko je naslijedio nekoga u
nekoj stvari ako zauzme njegovo mjesto u tome nakon njega, kao to je Uzvieni rekao:
Summe de'lnakum halife fil erdi min be'dihim linenzure kejfe ta'melune: Zatim smo vas
uinili nasljednicima-halifama nakon njih.) Odatle se sultanu kae da je halifa, jer je on
naslijedio onog koji je bio prije njega pa je u tome zauzeo njegovo mjesto, on je nasljednik.
- Halifa je onaj koji stanuje, ivi na zemlji, ali nije stvorenje kao vi (tj. meleki), ovo je
miljenje Ibn Ishaka. Taberi kae da se ovo odnosi samo na obavjetenje o tome da e Allah
nastaniti ovjeka na zemlji, a pravo znaenje halife je ve gore spomenuto.
- Tree znaenje rijei halifetun jeste da se to odnosi na one koji e doi na zemlju nakon to
su na njoj bili nastanjeni dini koji su zbog injenja nereda i proljevanja krvi protjerani na
brda i ostrva.

- Halifa je rije za stvorenja, tj. sinove Ademove, koji e naslijediti svoga oca Adema, a isto
tako e i svaka generacija nasljeivati one koji su bili prije njih.
- Halifa je onaj koga Allah postavlja na zemlji da sudi po Njegovim zakonima meu
Njegovim stvorenjima.
- Posljednje miljenje podrazumijeva da je halifa svaki onaj ko je pokoran Allahu i sudi po
Njegovim zakonima, a svako onaj ko ini nered i prolijeva krv ne moe biti halifa.
13. Navedi glavne simbole rumuz, u Gazalijevom djelu Nia svjetlosti!
Po Gazaliju postoji pet vrsta due. Simboli:
- Nia: mikat, simbol osjetilne due (ruhul-hass)
- Staklenica: zudada, simbol usiljene due (ruhul-hijali)
- Svjetiljka: misbah, simbol razumske due (ruhul-'akli)
- Stablo: edere, simbol diskurzivne due (ruhul-fikri)
- Ulje: zejt, simbol Poslanike i due svojstvene samo Boijim prijateljama.
14. Pojam isra'ilijjati u tefsiru, vrste tog fenomena i navedi hadise koji o njemu govore!
Pojam isralijjati u tefsiru se koristi da se time oznae predaje od jevreja i krana. Pitanje koje
se vezuje za israilijate jeste da li se oni mogu koristiti u tefsiru kao valjan dokaz? Pri
odgovoru na ovo pitanje treba obratiti panju na to da postoji nekoliko vrsta israilijata i to:
-vjerodostojni i autentini isralijjati, iju potvrdu imamo u Kur'anu i Poslanikovom sunnetu,
kao to je isralijjat koji govori o imenu Hidra.
-oni isralijjati za koje znamo da su nevjerodostojni, jer su u suprotnosti sa Kur'anom i
sunnetom
-trea vrsta isralijjata su oni za koje ne znamo da li su ispravni ili ne.
Isralijjate je spomenuo i sam Poslanik, a.s., u nekoliko hadisa: Prenosite od mene pa makar i
jedan ajet, pripovjedajte od Benu Israila, u tome nema nita loe.
Nemojte vjerovati sljedbenicima knjige, niti ih u la ugoniti, nego recite mi vjerujemo u
Allaha.
Nemojte ih ni u emu pitati pa da vas oni obavjeste o istini, a da vi to poreknete, ili da vas
obavjeste o neistini, a da vi u to povjerujete.
15. Kako Ibn Abass tumai el-huruful-muqatt'at na poetku sure El-Beqare?
Elif lam mim kae da elif oznaava Allaha, lam Dibrila, a mim Muhammeda.

Kae se i da je elif njegovo prvenstvo (nad svime), lam je njegov lutf dobrota i naklonost, a
mim njefov mulk vlast.
Kae se da je elif poetak Njegovog imena Allah, lam poetak Njegovog imena latif, a mim
poetak Njegovog imena Medid.
Kae se da to znai Ja, Allah, znam (sve), a kae se da je to i zakletva kojom se Allah zakleo.
16. Imena glavnih autora racionalnih tefsira
- Fahrudin er-Razi: Mefatihul-gajbi,
- Bejdavi: Envarut-tenzil ve esrarut-te'vil,
- Ahmed en-Nesefi: Medarikut-tenzil ve hakaikut-te'vil,
- Muhammed el-Hazin: Lubabut-te'vil fi me'anit-tenzil,
- Ebu Hajjan el-Endelusi: El-Bahrul-muhit,
- Nejsaburi: Garaibul-Kur'an ve regaibul-furkan,
- Sujuti, Mehalli: Tefsirul-delalejni,
- El-Hatib e-irbini: Es-Siradul-munir,
- Ebu Su'ud: Iradu-akli-selim ila mezaja el-kitabil-kerim,
- Mahmud el-Alusi: Ruhul-meana fi tefsiril-ku'ranil-azim ve seb'il-mesani.
17. Kakav je status tefsira od ashaba
Kada je u pitanju status tefsira kod ashaba, moemo ga svesti na tri osnovne take:
1. tefsir ashaba ima status merfu' hadisa ukoliko se odnosi na povod Objave. U ovom nema
mjesta za razum. Ono u emu razum nalazi svoje mjesto je mewkuf.
2. ono za to se ustanovi da ima status merfu' hadisa nije dozvoljeno ne prihvatiti, nego
mufesir takvu predaju prihvaa i ne odbacuje je u bilo kom sluaju
3. o onom za to se ustanovi da ima status mewkuf hadisa uenjaci se razilaze: jedni smatraju
da nije obavezno prihvatati mewkuf predaje od ashaba u pogledu tefsira jer nisu na nivou
merfu' predaja. Drugi smatraju da ih je obavzno prihvatiti, jer su ashabi sluali od Boijeg
Poslanika, i to to govore o Kur'anu su uli od njega. Osim toga, ivjeli su zajedno s
Poslanikom, dobro su poznavali arapski jezik, poznavali su povode Objave...
18. Status tefsira od tabi'ina?
Kada je u pitanju status tefsira kod tabi'ina islamski uenjaci imaju razliita miljenja. Jedni
uenjaci kau da se miljenje u tefsiru od tabi'ina ne prihvata. Svoje miljenje argumentiraju
na nain da tabi'ini nisu sluali od Poslanika, a.s. Tabi'ini nisu bili svjedoci okolnosti i
8

situacija u kojima je objavljen Kur'an. Veina mufessira smatra da se prihvaa miljenje

tabi'ina u tefsiru jer su oni veinu svoga tefsira preuzeli od ashaba. Tako npr. Mudahid kae:
Prouio sam Kur'an od Fatihe do kraja pred Ibn Abbasom tri puta, zastajui pri svakom ajetu
i pitajui o znaenju. Ono emu dua naginje jeste da miljenje tabi'ina u tefsiru ne treba
obavezno prihvatiti osim u sluaju kada o nekom pitanju nema mjesta za razum.
19. Objasni merfu'i i mevquf predaje u tefsiru!
Merfu' predaja je ona predaja koja dolazi od ashaba a koja se odnosi na povode objave ili ono
do ega razum ne moe doi. Mevquf predaja daje prostora razumu.
20. Kako Taberi tumai rijei ve alleme Ademe esma u qissatu Adem?
Taberi navodi predaje u kojima se govori da je Adem stvoren od iste, ali i prljave zemlje, pa
zato u njegovom potomstvu ima dobrih i pokvarenih robova. To potvruje i hadis Poslanik,
a.s., u kojem se kae: Allah je stvorio Adema od ake praine koju je uzeo sa svih strana
zemlje. Otuda se Ademovi potomci raaju kao crveni, crni i bijeli, a neki su lijepog ponaanja,
neki su tuni, neki su loi, a neki su dobri.
to se pak tie pojma esma, postoje tri miljenja. Prvo jeste da je Allah Adema pouio
imenima svih stvari. Ibn Abbas kae da je Allah poduio Adema imenima svih stvari, a to su:
ovjek i ivotinja, zemlja, ravnica, more, planine i magarac i slino tome.
Drugo miljenje jeste da je Allah Adema poduio imenima meleka, a tree miljenje govori da
se radi o imenima svih njegovih potomaka. A Allah najbolje zna.
21. Koja je osnovna metodoloka postavka sufijskog tefsira i kako se dijeli ova vrsta
tefsira?
Metodoloka postavka:
- kef otkrovenje
- poiva na spoznajnim teoremama koje su se javile u sufijskom duhu, nakon ega on
pronalazi pokrie za te teoreme u objavljenom Kur'anu
- sufija ne razmatra nikakvo znaenje izvan ajeta, ve samo ono koje je sadrano u ajetu dok
samo pojedini iz skupine aluzionih mufessira razmatraju i znaenje izvan ajeta.
Vrste: spekulativni (tefsiirun suufijjun nazarijjun) temelji se na istraivanju i prouavanju, i
aluzivni (tefsiirun suufijjun fejdijjun ve iarijjun) temelji su na isponitvu, zuhdu i
nestajanju u pokornosti Allahu. Predstavnici: spekulativnog Ibn Arebi, aluzivnog Tusteri i
Sulemi.
9

22. Ukratko obrazloi pet koraka u razvoju tefsirske nauke!

U svom razvoju, tefsir je proao kroz pet koraka:
a) U prvom koraku, tefsir je bio preneneen iz generacije u generaciju usmenim putem.
Ashabi su prenosili od Poslanika, oni su dalje prenosili izmeu sebe, kasnije na tabiine, itd.
b) Nakon vremena tabiina i ashaba, tefsir ulazi u drugu fazu, koja zapoinje biljeenjem
hadisa. Naini biljeenja su bili raznovrsni. U tom vremenu, tefsir je bio sastavnii dio hadisa, i
nije postojao kao zasebna nauka. Ovdje nije bilo zasebni djela o tefsiru na nain da je bila
protumeena neka sura ili ajet.
c) U treem koraku dolazi do odvajanja tefsira i hadisa, tako da hadis postaje samostalna
nauka. Ustanovljen je tefsir svakog ajeta u Kur'anu, po redoslijedu sura u mushafu. Jedno od
pitanja koje se vezuje za ovu temu je i ko je prvi napisao takav tefsir. U Ibn Nedimovom
Fihristu nalazimo da je to prvi uradio El-Ferra u svom djelu Fi meanil-Kur'an. Naime, kae se
da je on diktirao tefsir svojim uenicima, a oni su ga redom zapisivali. Meutim, ovo nije
pouzdan podatak, jer drugi autori navode i druga imena u pogledu prvog autora koji je
napisao tefsir. akje i u vrijeme ashaba bilo pisanja tefsira, kao to je sluaj kada je Mudahid
pitao ibn Abbasa o nekom pitanju, pa mu je ibn Abbas rekao da pie to to mu kazuje.
d) U etvrtom koraku su o tefsiru mnogi pisali, tako da se u ovome priodu u tefsir uvukao
veliki broj lanih predaja, za koje se morala dokazati ispravnost. Tada su se navodili i
isralijjati, koji su smatrani utvrenom istinom. To je bio poetak pojave razliitih predaja i
isralijjata.
e) Nakon ovoga, tefsir je uao i u peti korak, koji je najiri i najvei. Protee se od vremena
Abbasovia pa do danas.
23. Kako Ibn Abbas tumai dio ajeta la rejbe fihi na poetku sure El-Beqare?
Nema sumnje da je ova Knjiga od Mene. Pa ako u nju povjerujete, uputit u vas. A ako ne
budete vjerovali kaznit u vas. Drugi kau, to je levhi mahfuz. Tree miljenje je da je se ovo
odnosi na knjigu koju je Allah u ezelu obeao objaviti Muhammedu, a.s. etvrto miljenje je
da je to Tevrat i Indil i da nema sumnje da su u njima osobine i atributi Muhammeda.
24. Obrazloi metodologiju tematskog tumaenja Kur'ana (obje njegove vrste)
Vrste tematskog tefsira:
a) Tumaenje ajeta na jednu temu, bez obzira na njihovu poziciju u Kur'anu. Prilikom
tumaenja autor bira temu koju eli tematski obraditi. Nakon toga, sabire sve kur'anske ajete
koji su u bilo kakvoj vezi s naznaenom temom. Klasificira sabrane ajete prema Objavi i ako
10

je to mogue prema njihovim povodima. Nakon toga, prilazi njihovom opirnom tumaenju i
razlaganju njihovih znaenja. On im prilazi sa svih aspekata i sa svih strana, derivirajui
eljene zakljuke. Ova vrsta tematskog tumaenja je veoma vana i znaajna.
b) Tematsko tumaenje gdje istraiva uzima jedno kur'anko poglavlje i

cjelovito ga

sagledava od poetka do kraja. Pri ovom nainu tumaenja istraiva uzima jedno kur'ansko
poglavlje i cjelovito ga sagledava od poetka do kraja, objanjavajui njegove posebne i ope
ciljeve i povezujui meusobno njegove teme. Tako se jedno poglavlje bez obzira na brojnost
pitanja koja tretira svodi na jedno osnovno pitanje i osnovni cilj. Kao primjer moemo navesti
suru Jasin koja se moe podijeliti u tri cjeline. U prvoj cjelini se potvruje misija Poslanika,
a.s., u drugoj cjelini se iznose dokazi Boije opstojnosti, a trea cjelina izlae stanja Sudnjeg
dana.
to se tie prve vrste tematskog tefsira ona je vanija jer u njoj komentator sabire sve
Kur'anske ajete koji imaju zajedniiki cilj i istu temu. Zatim ih istrauje, objanjava i
komentarie sa svih aspekata tako da naznaena tema postaje jasna poput Sunca u pola bijela
dana.
25. Kako Maverdi tumai mulk u ajetu Tu'til-mulke men teau?
Jedno miljenje, ono Mudahidovo, jeste da mulk ovdje znai poslanstvo. Drugo tumaenje je
da znai iman, i tree je da znai sultan, tj. vlast. Od Katade se prenosi hadis u kojem je
Poslanik, a.s., zamolio Gospodara da njegovom ummetu da vlast u Perziji i Bizantiji, pa je
Allah objavio ovaj ajet.
26. Navedi na arapskom jeziku nazive za tradicionalni tefsir i njegove predstavnike!
Et-tefsiru bil-me'sur, et-tefsirun-naqli, et-tefsiru-menqul.
- Muhammed ibn Derir et-Taberi: Dami'ul bejani an te'vili ajil Kur'ani,
- Abdurahman ibn ebi Hatim: Kitabu-l derh ve-t ta'diil, Tefsirul-kur'anil-azim,
- Ebu Lejs Nasr ibn Muhammed es-Semerkandi: Bahru-l ulum,
- Husejn ibn Mes'ud el-Begavi: Me'alimu-t tenzil,
- Ibn Kesir ed-Dimiki: Tefsiiru-l Kur'ani-l azim,
- Delaludin es-Sujuti: ed-Durru-l mensuru fit-tefsiri-l-me'suri.
27. Kako Fahr er-Razi tumai kursijj u Ajetul-kursijji?
1. Kursijj je ogromno tijelo koje obuhvaa nebesa i zemlju. U poimanju tog tijela postoje
razlike. Neki kau da je kursijj sami ar, dok su drugi miljenja da to nije ar (po jednima je
11

kursijj ispod ara a iznad sedmog neba, dok drugi smatraju da je kursijj ispod zemlje). Neki
kau da je Ibn Abbas je rekao da je kursijj mjesto ispod Nogu. Meutim, nemogue je Ibn
Abbas izjavi da je kursijj mjesto ispod Allahovih nogu kada je On lien dijelova ili organa.
2. Pod pojmom kursijj misli se na vlast, mo i gospodaranje.
3. Kursijj znai znanje jer je znanje stanje onoga koji zna pa je ono nazvano kursijj. Otuda se
za ulemu kae da su oni kerasij, jer se na njih neto naslanja.
4. Ovom rijeju se misli na predstavu Allahove uzvienosti i velianstva.
28. Definicija naunog tumaenja Kur'ana
Pod naunim tumaenjem Kur'ana (et-tefsir el-'ilmi) mislimo na tumaenje koje uzima za
normu znanstvene termine u tumaenju kur'anskih izraza. Nauno tumaenje Kur'ana nastoji
da izvede razliite znanosti i filozofske nazore iz kur'anskih izraza.
29. Zagovornici naunog tumaenja Kur'ana u klasinom dobu?
Imam Gazali je najznaajnija linost koja je podravala i radila na irenju ovakve vrste
tumaenja i odreenja poglavlja u svojim djelima posveuje ovoj temi (Ihjau ulumuddin,
Dragulji Kur'ana). Takoer, Delaludin es-Sujuti ima isti stav kao i Gazali po pitanju
znanstvenog tumaenja kao to se vidi u njegovom djelu El-Itqanu fi ulumil-Quran.
30. Navedi argumente kojima se osporava znanstveno tumaenje
1. precizno razumijevanje rijei nam nalae da ih razumijemo u granicama upotrebe iz
vremena kada su objavljene,
2. pri razumijevanju kur'anskog teksta moramo se zaustaviti na onome kako su ga
razumijevali autohtoni arapi,
3. zadaa i polog Kurana je vjerski i akaidski, a ne znanstveni,
4. nuno je da se ne nameu Kur'anu neke znanstvene postavke,
5. ukljuivanje naunih teorija u ono o emu Kur'an daje aluzije, kako to rade neki
znanstvenici, kad-tad e dovesti do sukoba izmeu vjere i znanosti,
6. znanstveno tumaenje od svojih protogonista trai da Kur'an tumae izvjetaenom
egzegezom to je suprotno kur'anskom idazu, a i to zdrav razum odbacuje
7. znanstveno tumaenje je glupa novotarija i pogrena odbrana kur'anskog idaza u svakom
pogledu.

12

31. Navedi na arapskom jeziku izreku mistikih mufessira u kojoj se kae da svaki ajet
ima etiri nivoa znaenja

(Ma min ajetin minel kur'ani illa we leha erbeatu meaanin: zahirun ve batinun ve haddun ve
muttaliun fez-zaahiru et-tilavetu ve-l baatinu el-fehmu vel-haddu halaaluha ve haraamuha
ve-l muttaliu iraafu-l kalbi ale-l meraadi biha fukaha minellah)
Ne postoji kur'anski ajet koji nema 4 smisla: egzoteriki, ezoteriki, granini i Boansku
nakanu. Egzoteriki je za usmenu predaju, ezoteriki za unutranje shvaanje, granicu
predstavljaju iskazi koji odreuju dozvoljeno i nedozvoljeno. Boanska nakana je ono to Bog
nastoji ostvariti u ovjeku svakim retkom.
32. Kako Maverdi tumai ajet qalu len temesennen-naru illa ejjamin ma'dudat?
Ove rijei su govor jevreja, a po pitanju ejjamin ma'dudat (odreenih dana) imaju tri
miljenja:
- Prvo da se odnosi na period kada su jevreji oboavali tele, a to je period od 40 dana.
(miljenje Katade)
- Drugo miljenje je da je to period od sedam dana, ovo je miljenje Hasana el-Basrija.
- Tree miljenje je miljenje kasnijih mufessira i znai period u kojem e biti izvrena kazna.
33. Navedi osnivae i nazive ranih tefsirskih kola
kola tefsira u Mekki, osniva Abdullah bin Abbas (mekanska)
kola tefsira u Medini, osniva Ubejj bin Ka'b (medinska)
kola tefsira u Iraku, osniva Abdullah bin Mes'ud (iraka)
34. Razlike u tefsiru u ranim kolama tefsira?
Iraani se odlikuju po tome to su zagovornici slobodnog miljenja. Ovaj fenomen se esto
susree u prijepornim pitanjima, kae se da je Ibn Mes'ud onaj koji je postavio temelje ovoj
metodi zakljuivanja (istidlal), a od njega su to Iraani naslijedili. Ova metoda je utjecala na
to da je veliki broj uenjaka Kur'an tumaio slobodnim prosuivanjem. Mekanski i medinski
krug se odlikuju po tome to su se sustezali od tumaenja slobodnim miljenjem.

13

35. Navedi najistaknutije lanove mekanske kole tefsira

Mekkanska, utemeljitelj te kole bio je Abdullah ibn Abbas, a najpoznatiji njegovi uenici bili
su: Sejd ibn Dubejr, Mudahid, Ikrime, Mewla ibn Abbas, Ebu Rebbaha.
36. Navedi najistaknutije lanove medinske kole tefsira
Medinska, utemlejitelj ove kole bio je Ubejj ibn Ka'b. Najpoznatiji njegovi uenjaci bili: Ebu
el-Alijje, Zejd ibn Eslem, el-Kurejzi.
37. Navedi najistaknutije lanove irake kole
Iraka, utemeljitelj ove kole bio je Abdullah ibn Mes'ud. Poznati predstavnici ove kole bili
su: Alkame ibn Kajz, Amie e-abi i Mesruk. Iraani su se odlikovali po tome to su bili
zagovornici slobodnog miljenja.
38. Kako Ibn Kesir tumai dio ajeta ve kane tahtehu kenzun lehuma?
Ibn Kesir navodi miljenje Katade da ovaj dio ajeta oznaava da je ispod zida bilo zakopano
blago za dvoje djece, to se vidi iz konteksta samog ajeta. Po drugom miljenju, kenz
oznaava znanje, odnosno suhufe na kojima je znanje. U jednoj merfu' predaji koja se vee za
Ebu Zerra kae se da ovaj kenz ima sljedee znaenje: Blago (kenz) spomenuto u ovom ajetu
oznaava plou od suhog zlata, na kojoj je zapisano: udim se onom koji vjeruje u kader,
zato brine, i udim se onom koji spominje Vatru kako se smije, i udim se onome koji zna za
smrt kako moe biti u zabludi, la ilahe illallah Muhammedun resulullah. Dakle, oni su bili
sauvani zbog dobrote svoga oca, a ukoliko je ovaj hadis sahih, to proturijei miljenju da se
radi o imetku, ve se radi o ploi od zlata na kojoj je bila oporuka ispunjena znanjem,
mudrou i savjetima. A Allah najbolje zna.
39. Objasni pravni metod tumaenja Kur'ana (autori i djela)
Kao to je poznato, Kur'an sadri veliki broj ajeta koji imaju pravnu normu. Za vrijeme
Poslanika nije bilo problema za njihovo razumijevanje, jer je Poslanik objasnio sve to tada
nije bilo jasno. Kada je Poslanik preselio, muslimani su se suoili sa novim pitanjima koja
Poslanik nije rijeio. Prvi izvor pri rjeavanju tih novonastalih pravnih pitanja bio je Kur'an.
Prilikom tumaenja pojedinih ajeta, pravnici su nekada donosili jednoglasna rjeenja, a
nekada su se i razilazi u razumijevanju nekih ajeta. Tako se na primjer u Kur'anu po pitanju
obaveznog postbranog prieka-iddeta kod ene kae: ene koje su otputene neka ekaju
ivei odvojeno, tri perioda (kuru'). Kur'anski termin kuru', koji je upotrijebljen u
14

navedenom ajetu ima vie znaenja, pa tako moe da oznaava ensko mjeseno pranje
(menstruacija), ali i period izmeu dvije menstruacije, odnosno stanje istoe. Navedene
razlike su imale za posljedicu razliite stavove kod islamskih uenjaka, pa ak i ashaba po
pitanju duine trajanja iddeta: prema onima koji su uzeli da termin kuru' oznaava period
menstruacije, iddet se zavrava sa okonanjem tree menstruacije, a prema onima koji
smatraju da navedeni termin oznaava period izmeu dvije menstruacije, iddet se zavrava se
poetkom tree menstruacije.Meutim, kako ashabi, tako i rani muslimanski pravnici, i pored
navedenih razlika su imali za cilj da dou do najispravnijeg rjeenja. Ovakva situacija je
vladala u vrijeme poznate etvorice imama u fikhu. Nakon njihovog perioda, slijedi tzv.
period taklida ili slijepog slijeenja ovih imama. Svoj nauni napor uenjaci ovog perioda su
usmjeravali ka dokazivanju i rivalstvu pojedinih miljenja. Bilo je i takvih, kao to je
Abdullah el-Kerhi, koji je smatrao da svi ajeti i hadisi koji nisu u skladu sa miljenjem Ebu
hanife imaju biti derogirani.
Hanefijski mezheb: Ebu Bekr er-Razi, poznatiji kao Dessas (Ahkamul-Qur'an)
afijski mezheb: Ebu Hasan et-Taberi (Ahkamul-Quran), Delaludin Sujuti.
Malikijski mezheb: Ebu Bekr bin el-Arebi (Ahkamul-Quran), Kurtubi (Damiul-ahkam).
Zejdije: Husejn bin Ahmed (erhu hamse mieh ajeh)
Duodecimalni iizam: Mikdad es-Sujuri (Kenzul-furqan fi fiqhil-Qur'an).
40. Navedi primjere Mudahidovog subjektivnog miljenja u tefsiru
Mudahid u mnogo sluajeva koristi razum i subjektivno promiljanje u tumaenju kur'anskih
ajeta, pa ga zbog toga smatraju utemeljitljem nove kole tefsira koja se uveliko poziva na
razum. U mnogim sluajevima se on razlikuje od Ibn Abbasa. Primjer je ajet u kome se kae:
Vama je poznato ono to se dogodilo onima od vas koji su se u subotu ogrijeili, kao i to da
smo im mi rekli: Budite majmuni prezreni.. Komentirajui ovaj ajet tumai ga da se ovdje ne
misli na fiziku promjenu, nego je rije o metafori kao to je slino u ajetu: Njihov primjer je
kao primjer magaraca koji knjige nose. Prema jednoj drugoj predaji od Mudahida ovdje se
misli na to da oni nisu doslovno postali majmuni nego da su samo njihova srca doivjela
transformaciju. I odjeu svoju oisti. Mudahid kae da ovo znai ponaaj se ispravno.
Ovdje on tumai ajet prema svom subjektivnom miljenju.
41. Mudahidova etiri principa u tefsiru
Njegova karakteristika je i to to ima veoma jednostavan stil. Osnovne karakteristike
njegovog tefsira su:
15

a) objanjavanje Kur'ana Kur'anom. Tako na prikjer ajet: Oni e sigurno vlastito breme, i
breme onih koje su u zabludu odveli nositi... tumai ajetom: Oni e na Sudnjem danu nositi
itavo breme svoje i dio bremena onih koje su u zabludu odveli.
b) tumaenje utemeljeno na tradiciji.
c) razum, o kojem smo gore govorili. Jo je bitno naglasiti da je on prvi meu tabiinima koji
je zapoeo neto drugaiju metodu tumaenja, za razliku od svojih prethodnika.
d) jeziki komentar- ovim Mudahid otkriva izvanrednu orginalnost u razumijevanju jezikih
vjetina. Veliku panju u svojim komntarima poklanja filolokim i jezikim raspravama.
42. Kako Bejdavi tumai rije efvaden?
Efvaden oznaava isprepletene skupine stanovnika Mekke, Taifa, Hevazina i ostalih arapskih
plemena.
43. Koje su osnovne odlike tefsira u vrijeme Vjerovjesnika, a.s., i ashaba?
- Kur'an nije protumaen u cjelini, nego samo onaj njegov dio ije je znaenje bilo nejasno za
razumijevanje, i to je protumaio Poslanik, a.s.,
- neznatne razlike meu ashabima u razumijevanju ajeta,
- veliki broj ashaba je poznavao ope znaenje ajeta, i nisu se obavezivali detaljnim
razumijevanjem njihovih znaenja. Npr. ajet I voe i pie tumailu su kao vrstu blagodati
koju nam je dao Allah,
- ograniavanje na objanjenje jezikog znaenja u najkraem izrazu,
- rijetko koritenje logikog deduktivnog zakljuivanja na fikhske propise u ajetima
- nije nita od tefsira zabiljeeno od tefsira u ovoj fazi, jer je biljeenje zapoelo u drugom
stoljeu po hidri,
- tefsir je u ovo vrijeme imao formu hadisa, i bio je sastavni dio hadisa.
44. Izvori ashaba u tefsiru?
a) Kur'an
b) Vjerovjesnik, a.s.
c) Slobodno promiljanje (idtihad) i dedukcija (istinbat)
d) Sljedbenici knjige: jevreji i krani.
45. Navedi glavne predstavnike svake vrste sufijskog tefsira i nazive njihovih tefsira!
Postoje dvije vrste sufijskog tefsira, od kojih svaki ima svoje najznaajnije predstavnike:
16

a) Spekulativni tefsir (tefsirun sufijjun nazarijjun), a najznaajniji predstavnik je

Ibn

Arebi(Fususu-l hikem).
b) Djelatni ili aluzivni tefsir (tefsirun sufijjun amelijjun), a najznaajniji predstavnici su: Sehl
et-Tusteri (Tefsirul-Kur'anil-azim), i Ebu Abdirrahman es-Sulemi (Hakaikut-tefsir)
46. Zahr i batn u Kur'anu?
Jedni smatraju da je zahr kur'anskih ajeta njihov lafz (izgovor), a njihov batn je njihov te'vil
(duboko tumaenje).
Drugo: Ebu Ubejde kae da ono to Uzvieni prijanjim narodima i o tome ta im se desilo, to
je zahir tih kazivanja, a savjet potonjim generacijama je opomena tim narodima da im se ne bi
dogodilo to se njima dogodilo.
Tree miljenje je da zahir oznaava znaenja Kur'ana za ehlul-ilm (naunike) a njihov batn
obuhvata tajna koje Allah uini dostupnim ehlul-haqaiqu (onima koji su duhovno doli do
stepena kada mogu sagledavati te tajne svojim oima).
47. erijatski uvjeti za prihvatanje aluzivnog tumaenja Kur'ana?
Ti uvjeti su sljedei:
1. da ovaj tefsir ne bude u suprotnosti sa vanjskim smislom Kur'ana koji proistie iz strukture
njegova teksta (nazm);
2. da za ono od do ega se doe ovim tefsirom postoji erijatski dokaz;
3. da nije u suprotnosti ni sa erijatom ni sa razumom;
4. da u ovom tefsiru najprije prepoznamo vanjski smisao ajeta zato to nije doputeno ii ka
batinu prije nego se otkrije zahir.
48. Kako Zamaheri tumai ajet ve izen-nufusu zuvvidet?
I kada se due sa tijelima spare pa e se spojiti sa oblikom odnosno dua sa tijelom,
knjigama i djelima. Kae se da to znai to znai da e se due vjernika spojiti sa hurijama a
nevjernika sa ejtanom.
49. ta je et-tefsirun-nebevijju? Objasni Poslanikovu, a.s., ulogu u tefsiru i reci ta
Kur'an kae o toj ulozi.
Kur'an je objavljen nepismenom Vjerovjesniku i nepismenom narodu. Iako nepismen,
Poslanik je u potpunosti razumio Kur'an do u detalje, na to upuuju kur'anske rijei: A kada
ga uimo, ti uenje njegovo prati, Nae ga je zbilja i objasniti.. Dakle, jedna od osnovnih
17

uloga Poslanik, kada je u pitanju Kur'an, mimo toga to ga je dostavio ljudima, bila je i da ga
objasni. Na to upuuju sljedee kur'aske rijei: A i tebi Kur'an objavljujemo, da bi ljudima
objasnio to to im se objavljuje, a i da bi oni razmislili. Postoje rasprave o tome da li je
Poslanik objasnio cijeli Kur'an ili ne, ali je sasvim sigurno da je svoje znaje koje je
posjedovao prenosio ashabima, bilo da im je on direktno rekao, ili da su ga oni pitali, a on im
odgovarao
50. Dokazi onih koji smatraju da je Muhammed, a.s., protumaio cijeli Kur'an
a) kur'anski ajet Mi te Kur'an objavljujemo da bi ljudima objasnio to to im se objavljuje i da
bi oni razmislili. Allahov Poslanik je objasnio sve rijei Kur'ana i otuda je nuno da je
objasnio i sva njegova znaenja. U suprotnom ne bi ispunio naredbu u navedenom ajetu.
b) pojedini ashabi kao to su Osman, Ibn Mes'ud i drugi kazuju da su od Poslanika, a.s., uili
po 10 ajeta i da ne bi prelazili na druge ajete dok tih 10 ajeta ne bi nauili i u djelo proveli.
Ono to je ponukalo ashabe na takav postupak jeste kur'anski ajet koji kae: Knjiga koju tebi
objavljujemo blagoslovljena je da bi oni razmiljali nije mogue razmiljanje o ajetima bez
promiljanja njegovih znaenja.
c) knjige iz oblasti medicine, matematike, itd. zahtijevaju odreena tumaenja pa kako onda
da to ne bude sluaj sa Allahovom knjigom u kojoj je spas na oba svijeta?!
d) ono to se prenosi od Omera, r.a., da je rekao: Od onoga to je posljednje objavljeno od
Kur'ana je i ajet o kamati, a Allahov Poslanik je umro prije nego to ga je protumaio. Ovo
ukazuje da je Poslanik protumaio sve izuzev ajeta o kamati.
51. Dokazi onih koji smatraju da Muhammed, a.s., nije protumaio cijeli Kur'an
a) Aia r.a. kae da je: Allahov Poslanik protumaio svega nekoliko ajeta iz Kur'ana, onako
kako ga je Dibril pouio.
b) nemogue je da Vjerovjesnik a.s. objasni sva znaenja Kur'ana osim nekoliko njegovih
ajeta. Allah d.. nije naredio Svom Vjerovjesniku da odredi znaenja svih ajeta Kur'ana, kako
bi ljudi razmiljali o Njegovoj Knjizi.
c) da je Allahov Poslanik objasnio sva znaenja Kur'ana onda Njegova dova za Ibn Abbasa ne
bi imala smisla.
52. Kako tradicionalni i'ijski mufessiri tumae qissatu Adem?
Hasan Askeri tumai 35.ajet sure Beqare objanjava ta se krije pod pojmom drvo i
objanjava zabranu koja se odnosi na njega i kae: Ovom drvetu se ne pribliavajte-drvetu
18

znanja, drvetu znanja Muhammedova i njegove poredice koje je Allah uzdigao iznad svih
ostalih stvorenja. Sa

tog drveta ne moe niko plodove ubirati izuzev njega i njegove

porodice: Alija, Fatima, Hasan i Husejn. Ovo drvo se razlikuje od ostalih drvea u dennetu,
jer svako dennetsko drvo sa sobom nosi neku vrstu ploda i jela, dok ovo stablo nosi penicu,
groe, i druge plodove voa i hrane. Ko s tog stabla bude jeo s Allahovom dozvolom,
saznae znanje drevnih naroda, a da nita ne ui, dok onaj ko mu se priblii bez Njegove
dozvole, nee postii ono to je elio i ogrijeit e se. Ovim Asakir ukazuje na vanost
imameta i ulogu Alije, r.a. On kae da imami mogu uzimati plodove tog stabla, i da su
inspirisani znanjem od tog ploda, kao i sam Poslanik. A ko bude nasilno uzimao plodove tog
stabla nije nita drugo do silnik, kao to su Ebu Bekr, Omer, Aia...
53. Srodne rijei pojma tefsir?
Srodne rijei pojma tefsir su me'an, te'wil, erh.
- Me'an (znaenje) - historijski se doima kao najstariji termin, koji je upotrebljavan za naslov
djela o tumaenju Kur'ana.
- Te'wil (doslovno znai vratiti se na poetak) - uveden je u 3. stoljeu po Hidri kao opi
termin za djela o interpretaciji Kur'ana, ali u 11. stoljeu biva potisnut od strane tefsira.
- erh (komentar) - ovaj pojam je bio rezervian za profane stvari, kao to su komentari
poezije, ali je upotrebljivan i za nadkomentare Kur'ana.
54. Ko je bio Abdullah bin Abbas i kako se zove njegov tefsir?
Bio je amidi Resulullaha, rodio se tri godine prije hidre. Umro je kada je imao 70 godina.
Bio je na velikoj deredi u idtihadu i spoznaji smislova Allahove knjige. Jednom prilikom ga
je Omer uveo meu uesnike Bedra. Pitali su Omera zato ga je uveo kada oni imaju svoje
sinove kao i on. Pa im je Omer rekao: On je neko ko vas moe poduavati. Omer ih je
poslije toga upitao ta misle o rijeima Uzvienog Iza dae nasrullahi vel-feth. Neki su rekli
da ovim Allah nareuje da mu zahvaljujemo a drugi su utjeli. Zatim se obratio Ibn Abbasu i
pitao ga ta on misli, pa mu je odgovorio: Ove rijei to Allah poduava svoga Poslanika da
mu se pribliio edel. Ovaj sluaj ukazuje na mo Ibn Abbasova razumijevanja i
otroumnosti. Imao je nadimak terdumanul-Qur'an. Njegov tefsir se zove Tefsirul-Qur'an.
55. Uzroci Ibn Abbasove nadarenosti u tefsiru
Prvi uzrok je dova koju je Poslanik, a.s., uputio Allahu. Imaju dvije verzije. (Allahumme
fekkih-hu fid-dini ve 'allimhut-te'vile) i (Allahumme 'allimhul-Kitabe vel-hikmete).
19

Drugi razlog je taj to je Ibn Abbas odrastao u Poslanikovoj kui, bio u bliskim odnosima s
njim od samog poetka objave. Bio je prisutan u mnogim dogaajima kada su objavljeni ajeti
Kur'ani-kerima.
Trei uzrok je njegova bliskost sa najstarijim ashabima nakon to je Poslanik, a.s., preselio.
Od njih je uzimao i prenosio, saznavao propis objavljenih ajeta, itd.
etvrti uzrok je njegovo pamenje arapskog jezika, njegovo poznavanje neuobiajenih rijei
toga jezika, te poznavanje arapskog jezika, zatim arapske knjievnosti, njenih stilova,
karakteristika, itd.
Peti uzrok je njegov visok domaaj u idtihadu, hrabrost da izrazi ono u ta je vjerovao da je
istina, ne obazirui se na reagiranja onih koji su ga prekoravali i kritizirali kad god je tvrdo
vjerovao da je istina na njegovoj strani.
56. Predstavi Ibn Abbasov metod tumaenja Kur'ana
Kao i ostali ashabi koji su bili poznati u tefsiru, i Ibn Abbas se u razumijevanju i tumaenju
Kur'ana oslanjao na ono to je uo od Poslanika, a.s., zatim na ono to mu je Allah, d.., slao
putem njegovog samostalnog intelektualnog napora. Zatim je smislove traio iz povoda i
okolnosti objavljivanja pojedinih ajeta, ali se pri tome okreao i prema ehlul-Kitabijama, i
uzimao i od njih. U ovome posljednjem izvoru, on je razviao ono u emu se Kur'an slae sa
Tevratom i Indilom. Meutim, to koritenje ehlul-Kitabijskih izvora bilo je ogranieno na
relativno uzak prostor, i sve ono to se kosilo sa propisima erijata, Ibn Abbas je odbijao.
57. Ibn Abbasovo tumaenje sure En-Nasr?
Ibn Abbasu i pitao ga ta on misli, pa mu je odgovorio: Ove rijei (iza dae nasrullahi velfeth) to Allah poduava svoga Poslanika da mu se pribliio edel (tj. uskoro seli sa ovoga
svijeta), a kao alamet njegova edela su rijei fesebbih bi hamdi rabbike...
58. Prevedi i ukratko objasni termine et-tefsirul-memduhul-maqbul, el-vad'u fit-tefsiri,
taqjidul-mutlaqi, kesretul-israilijjat fit-tefsir!
Et-tefsirul-memduhul-maqbul pohvalni ili prihvatljivi tefsir, to je tefsir koji je zasnovan na
duhovnom poznavanju jezikih nauka i osnova islamskog zakonodavstva, zatim nauke o
islamskoj tradiciji i srodnih nauka. To je tefsir koji se ne kosi sa pouzdanom predajom,
zdravim razumom i stabilnim postulatima nauke. U ovoj vrsti tefsira mufessir se uva
neargumentovanog udovoljavanja eljama jer je svjestan da Allah kontrolie sve to kae.

20

El-vad'u fit-tefsiri sve to je ubaeno, izmiljeno odnosno umetnuto u tumaenje nekog

kur'anskog ajeta.
Taqjidul-mutlaqi - ograniavanje ajeta koji ima apsolutno znaenje: Kradljivcu i kradljivci odsjecite
ruke... Poslanik, a.s., objanjava koja se ruka treba osjei, za koju koliinu krae...
Kesretul-israilijjat fit-tefsir uestalo navoenje i koritenje israilijjata u tumaenje pojedinih
kur'anskih poglavlja.
59. Aspekti tumaenja i objanjavanja Kur'ana prema sunnetu
1) Prvi aspekt obuhvata sljedee pojmove:
a) Bejanul-mudmeli: objanjavanje saetih ajeta, poput ajeta o namazu i zekatu, gdje Poslanik
ukazuje na detalje u vezi ovih propisa.
b) Tewdihu-mukili: Objanjavanje problematinih ajeta, poput ajeta :Jedite i pijte sve dok ne budete
mogli razlikovati bijelu nit od crne niti, gdje je Poslanik a.s., ukazao da se ovdje radi o crnini noi i
bjelini dana.
c) Tahsisul-amm: specificiranje opih ajeta, poput ajeta: Bie spaeni samo oni koji vjeruju i
vjerovanje svoje s nepravdom ne mjeaju... Poslanik je ovaj opi ajet protumaio drugim ajetom, gdje
se rije zulm, koja je spomenuta u navedenom ajetu, koristi u znaenju irka: O sinko, ne smatraj
druge Allahu ravnim, mnogobotvo je zaista velika nepravda.
d) Takjidul-mutlaki: ograniavanje ajeta koji ima neogranieno znaenje: Kradljivcu i kradljivci
odsjecite ruke... Poslanik objanjava koja se ruka treba osjei, za koju koliinu krae...
2) Tumaenje kur'anskih rijei
Posljednji ajet Fatihe, Poslanik je protumaio na taj nain sto je rekao: Oni koji su protiv sebe
izazvali srdbu su jevreji, a oni koji su zalutali su krani.
3) Tumaenje onih propisa koji su navedeni u Kur'anu
U kur'anu je spomenuta zabrana srodstva po krvi, a na osnovu hadisa, ta zabrana je proirena i na
mlijeko.
4) Bejanun-neshi: Ajeti koji govore o nasljedstvu su na neki nain derogirani hadisom La vasijjete li
varisin.
5) Bejanut-te'kid: Potvrivanje ajeta Kur'ana hadisom Resulullaha, s.a.v.s.

60. Zerkeijeva definicija tefsira

Tefsir je nauka kojom se razumijeva Allahova d.. Knjiga objavljena Muhammedu a.s. i
objanjavaju njena znaenja i deriviraju njegovi propisi i mudrosti.

21

61. Koji je to najbolji metod u tumaenju Kur'ana prema Ibn Kesiru?

Prvi nivo, i najbolji postupak, je tumaenje Kur'ana Kur'anom. Treba, dakle, dopustiti Kur'anu
da interpretira samog sebe, jer jedan dio Kur'ana esto pojanjava drugi. Kako kae Ibn Kesir
Ono to je reeno saeto na jednom mjestu, tretira detaljnije na drugom mjestu. Tek nakon
ovog unutarkur'anskog istraivanja moe se poduzeti drugi korak koji ukljuuje ispitivanja
Poslanikovog, a.s., sunneta. Sunnet je sredstvo za tumaenje Kur'ana i sredstvo za njegovo
pojanjavanje, budui da je i sam objavljen objavom. Kada ni u Kur'anu ni u sunnetu ne
pronaemo tumaenje nekog ajeta, mufessiru se preporuuje da se upusti u trei
hermeneutikki korak, a to su izreke ashaba. Ashabi su bili svjedoci okolnosti situacija u
kojima je dolazila objava. etvrti i zadnji korak u tumaenju Kur'ana je da mufessir trai
rjeenje u izrekama tabi'ina. Najznaajniji tabi'in je Mudahid.
62. Kada su umrli Taberi i Fahrudin er-Razi?
Ibn Derir et-Taberi je umro 310. godine, a er-Razi 606. godine po Hidri.
63. Kada su umrli Zamaheri i Bejdavi?
Zamaheri je umro 9. zul-hiddeta 538. godine, a Bejdavi 685. Godine po Hidri.
64. Prevod Ajetul-kursijje?
Allah je nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! Ne obuzima Ga ni drijeme ni san!
Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemji! Ko se moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije njih i ta e biti poslije njih, a od
onoga to On zna drugi znaju samo onoliko koliko On eli. Mo Njegova obuhvata i nebesa
i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevinji, Velianstveni! (El-Beqare,
255)
65. Ebu Hajjanova definicija tefsira
Tefsir je nauka kojom se istrauje i izuava nain izgovaranja kur'anskih rijei, njihova
znaenja, pravila kad se rije upotrijebi samostalno i kontekstualno, i znaenja do kojih se
dolazi u specifinoj upotrebi kao i druga pratea pitanja.

22

66. Napii na arapskom jeziku iz kojeg je korijena izvedena rije tefsir, ta ona
etimoloki znai i kako glasi ajet u kojem se ova rije nalazi?
Rije tefsir izvedena je iz rijei fesr koja znai raskrivanje (ibana) i otkrovenje (kef). Rije
tefsir etimoloki znai pojanjenje (idah) i objanjenje (tebjin), u tom smislu se navodi u
Kur'anu u suri Furqan, 33. I nijedan primjer ti oni nee donijeti a da ti mi s istinom neemo
doi i objanjenjem najljepim (ahsene tefsira).
67. Leksiko i terminoloko znaenje rijei tefsir
Rije tefsir izvedena je iz rijei fesr koja znai raskrivanje (ibana) i otkrovenje (kef). Rije
tefsir etimoloki znai pojanjenje (idah) i objanjenje (tebjin).
Terminoloki se tefsir definie ve spomenutim definicijama Ebu Hajjana i Zerkeija.
68. Razlika izmeu tefsira i te'wila?
Po miljenju nekih uenjaka, te'wil je interpretacija Kur'ana koja nema potrebe za tradicijomi
zasniva se na razumu i linom miljenju, dok je tefsir utemeljen na predajama koje su
prenesene autentinim putem od najranijih generacija, a poeljno je da te predaje budu
direktno od Poslanika, a.s.
Neki kau da je tefsir ono to je poznato na ljudskoj razini, a te'wil kao ono to je poznato
samo Bogu. Slino ovome miljenju, tefsir se primjenjuje na one ajete sa jednom
interpretacijom, a te'wil na one ajete koji imaju mnogostruke aspekte.
Kod ija te'wil ukazuje na interpretaciju skrivenih, ezoterikih dijelova Kur'ana.
Postoje i ona miljenja po kojima su navedena dva termina sinonimi.
69. Taberijeva trodimenzionalna podjela Kur'ana u odnosu na njegovo tumaenje!
- Postoje oni ajeti koje je mogao samo Allahov Poslanik a.s. objasniti, a dokaz za to je ajet u
kom se kae: A tebi obajavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima...
- dio Kur'ana ija je interpretacija znana samo Bogu a primjer jesu radnje: budue slanje Isa
a.s. i vrijeme asa proivljenja.
- tree jeste da svaka osoba koja posjeduje znanje jezika na kom je Kur'an objavljen zna
tumaenje Kur'ana.
70. Koje su to osnovne metodoloke pogreke mu'tezilijskog metoda tumaenja Kur'an?
Osnovne metodoloke pogreke koje su ini predstavnici mu'tezilijskog uenja su:

23

a) Slijepo slijeenje osnovnih principa njihova uenja (tewhid, adl...) i preinaavanje

osnovnog teksta Kur'ana kako bi neko od znaenja podveli pod jedan od ovih principa.
b) Zanemarivanje ispravnih hadisa koji se ne slau sa nekim od njihovih principa. Treba
napomenuti da Zamaheri navodi veliki broj hadisa, i ova tvrdnja se ne moe odnositi na
njega.
c) Tvdrnja da sve to su pokuali u tumaenju Kur'ana je Allahova volja i htijenje. Samim tim,
njihova miljenja su nepogreiva.
d) Slijepa prvrenost leksici. Ponekad dovode u pitanje oigledna znaenja jezikim
konstrukcijama koje jesu mogue u jeziku, ali ne odgovaraju datom kontekstu.
e) Izvrtanje mutevatir kiraeta, ukoliko bi ti kiraeti bili u suprotnosti sa njihovim naelima.
f) Kada im se oigledan tekst ajeta uini malo neuobiajenim, oni ga tumae simbolikim
pretpostavkama, ime negiraju neke istine vjere kao to su postojanje dina, djelovanje magije
i njen utjecaj na ljude...
Zbog ovakvih pristupa tumanju Kur'ana, mnogi muslimanski autoriteti su uputili kritiku na
ove stavove, od kojih su najznaajniji: Ebu Hasan el-E'ari, Ibn Tejmijje...
71. Izvori mu'tezilijskog tefsira!
Prilikom tumaenja Kur'ana mutezile koriste sljedee principe:
- tumaenje Kur'ana Kur'anom
- tumaenje Kur'ana Predajom (ne koriste hadis u mjeri kao i ostali mufessiri)
- muteabih ajeti su za njih svi ajeti koji su nepomirljivi s razumom i oni su po mutezilama
predmet te'wila
- kiraeti; opravdavanje nekih svojih stavova mutezile esto postiu izvrtanjem kiraeta: Ve
kelleme Allahu Musa teklima Allah je govorio Musau. Mutezile, kako bi ostali dosljednji
principu ta'tila (Allah nema svojstva, tako ni govor) ovaj ajet itaju ovako: ve kelleme Allahe
Musa teklima Musa je govorio Allahu.
- povodi objave
- pozicija razuma; prema mutezilama erijatski argumenti su sljedei: razum, Kur'an, sunnet i
idma.
72. Podjela sadraja Kur'ana shodno razumu, prema mu'tezilama!
1. Ajeti koje razum nije u stanju da shvati, ali nisu ni u suprotnosti sa razumom, kao to je
namaz, post i ostalo obredoslovlje.

24

2. Ajeti koje jedino razum moe shvatiti, kao to je Tevhid i Boija pravda, jer dok razum ne
spozna Boga i Njegova svojstva ne moe se razumjeti znacenje ajeta o Tevhidu i Pravdi.
3. Ajeti koji se ne mogu shvatiti bez pomoci razuma. Pitanje o vienju Boga.
73. Primjeri mu'tezilijskog tefsira s obzirom na njihov vrhovni princip u tefsiru!
- U formalnom smislu ajet: Isto tako smo dali da svakom vjerovjesniku nevaljalci neprijatelji
budu. (Al-Furqan, 31), po vjerovanju mutezila, zbog nunosti slijedenja principa dobrote i
dolicnosti u odnosu na Boga, proturjecan je. Zbog toga Ebu Ali Dabaii, veliki mutezilijski
mufesir, nastoji ajet dovesti u sklad sa mutezilijskim vjerovanjima. On kae: Rijec 'deal' u
asnom ajetu dolazi u znaenju 'objanjavanje', kao to je to sluaju u poeziji. Dakle, znaenje
ajeta je sljedee: Bog upoznaje poslanike sa njihovim neprijateljima da bi se oni od njih
distancirali.
- Prije tumaenja ajeta: I kada Nam Musa doe u odreeno vrijeme, i kada mu Gospodar
njegov progovori, on ree: 'Gospodaru moj, ukai mi se da Te vidim!' (Al-Araf, 143), koji
govori o vienju Boga, oni su se konsultirali sa svojim razumom i, kako razum govori da je
mogunost vienja Boga uvjetovana injenicom da On bude tijelo, a Bog je ist od tjelesnosti,
mutezile su princip razuma uzeli kao svoje uvjerenje. S obzirom na to da je vienje Boga u
suprotnosti sa principom razuma, pristupili su unutarnjem tumaenju ajeta. Kazali su da je,
zato to je u ajetu upotrijebljena rije nazar, jasno da Musa, a.s., nije vjerovao u vienje Boga,
a ove njegove rijei su, ustvari, citat nevjernika. Kada Amr ibn Ubejd i Vasil b. Ata ne vjeruju
u vienje Boga, zbog argumentacije koju nudi razum, kako da kaemo da je osoba poput
Musaa, a.s., vjerovala u mogunost vienja Boga, da je od Boga traila da mu se On pokae. - U vezi s tumaenjem ajeta u kojem se govori o razgovoru Boga i Musaa, a.s., i koji govori o
Boijem govoru, oni prvo istiu da princip razuma nalae nemoguim da se tu radilo o
direktnom Boijem govoru, a potom, polazei od ovakvog uvjerenja, ajet su tumaili tako da
su kazali da je subjekt u ovom ajetu Musa, a.s. Prema tome, Musa, a.s., je razgovarao sa
Bogom, a nije Bog sa Musaom, a.s.
74. Kako Zamaheri tumai rije kurs u ajetul-kursiji?
a) Kursijjun je ar, jer je ve opisano da ar i kursijj predstavljaju prestolje,
b) Kursijj je vlast, mo, i gospodarenje. Katkad se kae da se boanstvenost ostvaruje samo
kroz mo, stvaranje i oblikovanje,
c) Kursijj znai znanje, jer je znanje stanje onoga koji zna pa je nazvano kursijj,
d) Kursijjun se misli na sliku, predstavu Allahova velianstva i uzvienosti.
25

75. Prevedi i ukratko obrazloi termine et-tefsiru'l mezmumul-merdud i et-tefsir'l

memduhu-l-makbul
Et-tefsiru'l mezmumul-merdud pokueni ili neprihvatljivi tefsir, to je onaj tefsir koji potie
od osobe koja nije dovoljno obrazovana u naukama neophodnim jednom mufessiru, zatim
proizvoljan i tendenciozan tefsir kojim se eli podrati neko zalutalo uenje, te nejasan tefsir
kojeg niko ne razumije. To je onaj tefsir koji je nepouzdan i predaje u njemu su neutemeljene.
Et-tefsirul-memduhul-maqbul pohvalni ili prihvatljivi tefsir, to je tefsir koji je zasnovan na
duhovnom poznavanju jezikih nauka i osnova islamskog zakonodavstva, zatim nauke o
islamskoj tradiciji i srodnih nauka. To je tefsir koji se ne kosi sa pouzdanom predajom,
zdravim razumom i stabilnim postulatima nauke. U ovoj vrsti tefsira mufessir se uva
neargumentovanog udovoljavanja eljama jer je svjestan da Allah kontrolie sve to kae.
76. Objasni ta znae termini te'vil, hermeneutika, egzegeza!
Te'wil: doslovno, ova rije znai povratak.
Hermeneutika predstavlja dubinsko tumaenje nekog teksta, njegovo unutranje, skriveno
znaenje, to je zapravo sinonim za te'wil.
Egzegeza je tumaenje kur'anskog teksta, gdje se pri analizi istog, u obzir uzimaju rijei
Poslanika, a.s., vezane za dati ajet, izreke ashaba, historijski kontekst, tj. povodi objave
dotinog ajeta, literalni kontekst itd. Egzegeza je zapravo sinonim za tefsir.
77. Kako Muhammed 'Abduhu tumai rije el-kewser u istoimenoj suri?
Islamski uenjaci razliito tumae ovu rije, pa tako kau da kevser oznaava:
- Poslanikove drugove i njegove sljedbenike do Sudnjeg dana
- kur'anske upute koje su jasne i lahko shvatljive
- islam ili Tevhid
- svijetlo koje je sinulo u Poslanikovoj dui
- znanje ili mudrost
- vrline kojima je Allah obdario Poslanika, a. s.
- mnogo dobro, blagodati od Uzvienog i na ovom i na buduem svijetu
- rijeku u dennetu
Ako uzmemo da rije kevser oznaava znanje, mudrost, svijetlo koje je Allah dao Poslaniku,
onda e prvi ajet ove sure znaiti da su darovi kojima je obdaren Poslanik tako veliki iznatni
da nita od toga ne moe biti vee i vrijednije.
Ako uzmemo da rije kevser znai mnogo dobro i na ovom i na buduem svijetu onda e ovaj
ajet znaiti da oni koji Poslaniku ele zlo i oni koji ga omalovaavaju zbog malog broja i
26

slabosti njegovih sljedbenika nisu u pravu. Oni tako misle, jer ne znaju da je Bog Poslaniku i
njegovim sljedbenicima dao sreu i dobro koje e vremenom postati mnogo vee i znaajniije
nego to im se to trenutno doima.
U pogledu navedenog miljenja da je kevser rijeka u dennetu, Abduhu smatra da to o
znaenje ne moemo izvesti iz ovog ajeta, nego ovaj ajet moe imati jedno od gore dva
spomenuta znaenja, ali je prvo pretenije.
78. Koje godine je umro ihabuddin Mahmud Al-Alusi i navedi osnovne postavke
njegove metode u tumaenju Kur'ana!
Umro je 1265. godine po hidri u Iraku.
Alusijeve postavke u tumaenju Kur'ana su:
- tumaenje Kur'ana Kur'anom (ajet ihdines-siratal-musteqim tumai ajetom rabbena la tuzig
qulubena ba'de iz hedejtena),
- tumaenje Kur'ana hadisom (kritikovao je Ebu Sauda koji je tumaei prvi ajet sure ElEnfal: Pitaju te o plijenu, negirao postojanje plijena za vrijeme bitke na Bedru. Alusi zatim
navodi nekoliko hadisa koji govore o plijenu a koje prenose poznati ashabi),
- tumaenja Kur'ana povodom objave (koristei povode objave Alusi esto vri usporedbu
povoda i daje prednost jednom povodu nad drugim. Pri tome koristi samo one predaje za koje
je siguran da su vjerodostojne),
- tumaenje Kur'ana iaretom (tvrdi da svaki ajet ima svoj skriveni smisao, u traganju za tim
smislom on se esto poziva na Ibn Arebija i druge predstavnike tesavvufa),
- tumaenje Kur'ana gramatikom analizom ajeta (raspravlja o nekim spornim pitanjima iz
gramatike, govori o podjeli rijei na kategorije itd.)
79. Vrste tefsira u savremenom dobu!
etiri su vrste tefsira u savremenom dobu: nauni, ateistiki, ideoloki i knjievno-drutveni.
Nauni tefsir: Ova vrsta tefsira je najvie u opticaju i u najvioj mjeri prihvatljiv savremenim
mufessirima. Ovom vrstom tefsira mufessiri nastoje da Kur'anom dokau ono to istrauje
modrena nauka.
80. Ukratko predstavi 'Abduhuovu metodu tumaenja Kur'ana!
Abduhuova metoda tumaenja Kur'ana poiva na nekoliko osnovnih principa:
- cjelovitost; Abduhu je osjeao da duh jedne sure treba da bude osnova shvatanja i
razumijevanja njenih ajeta. Po njemu, tumaenje Kur'ana treba da ostvaruje jedinstvo cilja i
jedinstvo cjelovitosti dijelova sure.
27

- sveobuhvatnost; kur'anska znaenja su sveobuhvatna i opa, i njegove poruke nisu upueni

odreenim individuama ve svim ljudima bez obzira na njihovu pripadnost. Pri tumaenju
Kur'ana se uzima openitost izraza, a ne specifinost povoda.
- izvornost; Kur'an je prvi i osnovni izvor islamskog uenja, i na njega se pri kom donoenju
zakona treba vraati. Nakon Kur'ana, sunnet je prema njemu, drugi izvor islamskog uenja i
na ova dva izvora muslimani se obraaju bez obzira na shvatanja pojedinih imama.
- kreativnost; Kur'an je prve muslimane pouavao kreativnom duhu, logikom razimljanju i
naunom gledanju. Ovim Abduhu potvruje da su vrata idtihada otvorena za sva vremena.
- naunost; budui da je Abduhu bio naunik, na taj nain je priao i Kur'anu, te je time
dokazao da je Kur'an usklaen sa novovjekovnom naunom metodologijom.
- racionalnost; Kur'an cijeni ljudski razum vie nego se uope i misli. Mnogi kur'anski ajeti
pozivaju ovjeka na razmiljanje. Zbog toga Abduhu smatra da je racionalizam jedan od
osnovnih temelja o kome se mora voditi rauna pri komentarisanju Kur'ana.
- umjerenost; Abduhu se protivi opirnom tumaenju konciznih ajeta Kur'ana i smatra da je
opirnost u ovom pogledu sasvim suvina. Umjerenost od nas trai da tekst tumaimo u onim
okvirima u kojima se i kree njegov sadraj.
- opreznost; svaki komentator Kur'ana da ouva njegovu svetost to od njega iziskuje krajnju
opreznost. Stoga Abduhu trai da se pri komentarisanju Kur'ana obratimo zdravom razumu,
objektivnom duhu i otvorenom srcu.
- stvarnost; Abduhu smatra da Kur'an polae veliku panju organizovanju ljudskog ivota,
obuhvatajui sve njegove pojavne strane. Kur'an tei da ovjeka slobodnim i da bude rob
jedino Gospodaru. Zbog toga Abduhu kae da je jedini pravi put daljeg razvoja islamskog
ivota u vraanju islamskog svijeta Kur'ana, njegovom uenju i njegovoj filozofiji, odnosno u
pretvaranje Kur'ana u stvarnost islamskog bia.
81. ta znai tefsirska sintagma el-demu ma jetevehhemu ennehu muhtelifun i obrazloi
je!
Sintagma el-demu' bejne ma jetevehhemu ennehu muhtelifun znai usklaivanje naizgled
kontradiktornih ajeta. Poznato je pravilo da vjerodostojni tekstovi ne mogu biti u suprotnosti
jedni s drugima, jer istina ne moe biti u proturijenosti sa istinom. Kao primjer moemo
navesti kur'anske ajete koji govore o stvaranju ovjeka. Naime, kada Allah govori o stvaranju
navode se razne stvari od kojih je ovjek stvoren, pa tako se kae da je ovjeka stvorio od
, zatim , ili , ili . Na prvi pogled, ovdje se

28

radi o oitoj kontradiktornosti. Meutim, ovo je samo prividna kontradiktornost i ovdje se radi
o fazama kroz koje ovjek prolazi prilikom stvaranja.
82. ta znai tefsirska sintagma hamlul-ami alel-hasi i obrazloi je!
Saobraanje opih ajeta sa ajetima koji su iskaz u specijalnoj formi hamlu-l-'ami ila-l-hassi
('Amm: Ve men ja'mel suuen judze bihi ko bude inio zlo, bit e za to kanjen. Hass: Ve
ja'fuu 'an kesir A Allah mnoge grijehe prata.) Ono to je na jednom mjestu kazato u opoj
formi, na drugom mjestu je neim specificirano, kaomto je sluaj u navedenom ajetu. Ovo je
jedan od nain kako Kur'an tumai sam sebe.
83. Koji zakljuak Ibn Kesir izvodi iz kur'anskih rijei ve kane ebuuhuma saliha?
Njihov otac je bio dobar u tome je dokaz da dobar ovjek uva spomen na svoje potomke i
da beriet njegova ibadeta obuhvata njegovu djecu i na dunjaluku i ahiretu, njegovim ef'atom
i posredovanjem i uzdignut e njihove deree na najvie deree u dennetu kako bi on bio
radostan kao to je dolo u Kur'anu i preneseno u sunnetu. Oni su uvali dobrotu svoga oca a
oni nisu spomenuti po dobroti i preneseno je da je taj otac bio u 7 koljenu a Allah d..
najbolje zna.
84. Prevedite reenicu i napiite na koju 'nauku Kur'ana' aludira: Li enne ma'rifetelkissati tefsilen ju'inu ala tevdihi ma udmile fil-Kur'an!
Poznavanje kazivanja pomae u rjeavanju saetih dijelova u Kur'anu. Ova reenica aludira
na znaaj poznavanja nauke o Kur'anu pod nazivom Ilmul-qasas.
85. ta je to formativni period u razvoju tefsira kao nauke?
To je period u kojem dolazi do formiranja tefsirske nauke. Traje do 207. godine po hidri.
Karakteristika je ta to postoje razliiti pristupi, ali ne i miljenja. Tefsir iz doba Poslanika, sa
onim to mu je pridodato iz doba ashaba, tabi'ina i njihovih nasljednika prenosio se usmeno
meu muslimanima. To znai da nije biljeen niti sabran u knjigu. Kada je poeo proces
zapisivanja hadisa u vrijeme Omera ibn Abdul-aziza, poelo je i biljeenje tefsira. Tefsir je
dakle bio poglavlje koje je obuhvatao hadis.
86. Koje vrste tefsira nastaju u formativnom periodu nauke tefsira?
Vrste tefsira koji nastaju u ovom periodu su: perifrazni, narativni, pravni i semantikoleksikoloki.
29

87. Prevesti tefsirske termine: mudmel, et-tefsirul-fukaha, et-tefsirul-mezhebijju,

mea'nil-Kur'an!
Mudmel: ajet koji sadri neku teku i saetu rije koju ne bi bilo mogue objasniti da nije
drugih kur'anskih ajeta koji su u funkciji mubejjena.
Et-tefsirul-fukafa tefsir pravnika
Et-tefsirul-mezhebijju tefsir pravnika unutar odreenog mezheba
Mea'nil-Kur'an znaenje Kur'ana, ovo je nastariji termin koji se upotrebljavao za naslov
djela o tumaenju Kur'ana.
88. U kojim formama su selef-i salih tumaili Kuran?
Selef-i salih su tumaili Kur'an u sljedeim formama: aqval (govor), emsal (primjeri), e'ar
(stihovi), nuket (poente), hikajat (hikaje).
89. Razlike selef-i saliha u tefsiru!
Ukoliko se vratimo na najranije doba tefsira, uoit emo neke razlike po pitanju tumaenja
odreenih kur'anskih pasaa. Stupnjevi njihovog razumijevanja su bili razliiti, ono to je
jednima bilo jasno, drugima nije. Neke kur'anske rijei su bile nejasne ak i ashabima, i u
tome nema nita negativno, jer sve rijei moe obuhvatiti samo bezgrijeni. Kae se da je
Omer jednom prilikom prouio : we faakiheten we ebba i rekao: Ovo el-faakihetu znamo
ta znai voe ali ta je ebba? Ranije smo spomenuli kur'anski termin kuru', oko kojeg su
se sami ashabi takoer razili. Ibn Abbas kae da mu nije bila jasna kur'anska sintagma
Fatirus-semawati sve dok nisu dola dvojica beduina koji su se prepirali oko bunara, pa je
jedan od njih rekao ene eftartuha- ja sam ga oblikovao. Kada je objavljen kur'anski ajet: i
jedite i pijte sve dotle dok ne budete razlikovali bijelu nit od crne niti svitanjajedan od
ashaba je uzeo bijeli i crni konac i gledao u njih kako bi ih razlikovao, pa mu je Poslanik
rekao da je usko razumio znaenje ovog ajeta. Navedeni primjeri nam ukazuju na postojanje
razlika u shvaanju i razumijevanju kur'anskih ajeta. kako kod ashaba, tako i kod narednih
generacija.
90. Miljenje o tome ko je napisao prvi tefsir!
U Ibn Nedimovom Fihristu nalazimo da je to prvi uradio El-Ferra u svom djelu Fi meanilKur'an. Naime, kae se da je on diktirao tefsir svojim uenicima, a oni su ga redom zapisivali.
Meutim, ovo nije pouzdan podatak, jer drugi autori navode i druga imena u pogledu prvog
autora koji je napisao tefsir. Neki navode podatak da je El-Ferraova knjiga bila identina djelu
30

Medazul-Kur'an, koja je nastala mnogo ranije. ak je i u vrijeme ashaba bilo pisanja tefsira,
kao to je sluaj kada je Mudahid pitao ibn Abbasa o nekom pitanju, pa mu je ibn Abbas
rekao da pie to to mu kazuje. Takoer se kae da je tadanji halifa traio od Seida ibn
Dubejra da mu napoe tefsir, pa ga je on napisao. Neki navode i to da je jedan od
mu'tezilijskih ejhova napisao tefsir od Hasana el-Basrija, a zna se da je Hasan umro 116.god
po Hidri. Na osnovu ovoga vidimo da se pouzdano ne zna ko je napisao prvi tefsir
91. Definicija tradicionalnog tumaenja Kur'ana!
Tradicionalni tefsir je komentarisanje Kur'ana predajom (el-menkul), svejedno da li je ta
predaja prenesena od velikog broja prenosilaca (mutewatir) ili ne. On obuhvata tumaenje
Kur'ana Kur'anom, tumaenje Kur'ana Poslanikovim sunnetom, te izrekama ashaba i tabi'ina.
92. Slabosti tradicionalnog tefsira!
Tradicionalni tefsir, ipak ima i odreenih slabosti, koje se mogu svesti na sljedee:
a) navoenje slabih (daif), odbaenih (munker) i apokrifnih (mevdu') predaja od Poslanika,
a.s., ashaba i tabi'ina
b) kontradiktornost meu nekim predajama
c) neselektivno navoenje isralijjata, predaja od jevreja i krana
d) brisanje lanaca prenosilaca u djelima koja su nastajala u narednim generacijama, to
uveliko oteava raspoznavanje autentinih i slabih predaja.
Meutim, treba imati na umu da ove pojave bitno ne umanjuju vrijednost tradisionalnog
tefsira.
93. Naziv Taberijevog tefsira!
Dami'ul bejani an te'vili ajil Kur'ani
94. Ibn Arebijevo tumaenje ajeta o Idrisu, a.s.: I Mi smo ga na visoko mjesto digli.
Tumaei ajt iz sure Merjem: I Mi smo ga na visoko mjesto digli, koji se odnosi na Idrisa,
a.s., Ibn Arebi kae: Najuzvienije mjesto jeste ono oko koga krui moj duh, tj. svijet
nebeskoh obzorja, ondje je duhovno obitavalite (meqam) Idrisa, a.s. Ispod njega lei sedam
obzorja, a iznad njega isto toliko. Sve skupa ih je petnaest...Nakon toga nabraja obzorja ispod
i iznad Idrisovog duhovnog obitavalita, da bi potom zakljuio: U pogledu najuzvienijeg od
svih mjesta, ono prema nama, tj. sljedbenicima Muhammeda, a.s., kao to kae Uzvieni We

31

entumu'l-e'alevne, wallahu me'akum ( vi ste vii, jer je Allah sa vama), ali ovaj ajet govori o
uzvienosti mjesta, a ne o uzvienosti poloaja.
95. Naziv najpoznatijeg haridijskog tefsira i njegov autor!
Najpoznatiji haridijski tefsir je Himjanu'z-zad ila dari'l-me'ad, a njegov autor je Muhammed
b. Jusuf Itfej
96. Ibn Sinaov metod u tefsiru! Navedi primjere!
Kao musliman, bio je naklonjen filozofiji, te je svojim uenjem nastoja da uskladi vjeru i
filozofiju. Meutim, mnogi smatraju da je time samo nanio tetu vjeri. Kur'an je objanjavao
istim filozofskim objanjenjima. Njegov metod podrazumijeva objanjavanje vjerskih istina
filozofsjim pogledima. Kur'an je smatrao skupom simbola ije je istine Poslanik, a.s.,
obzananio u simbolima, kako bi ih mogao razumijeti itav svijet. Ovaj njegov postupak je
bezuspjean, daleko od istine i duha samog Kur'ana.
Kao primjer njegovog tumaenja navest emo 17. ajet sure El-Haqqa: Prijestolje Gospodara
tvoga toga dana iznad njih osmerica nosit e. Ibn Sina pojam 'Ar tumai kao devetu sferu,
koja je istodobn i sfera nad sferama. Osam meleka koji nose 'Ar tumai kao osam sfera koje
su pod ovom devetom.
Ajet iz sure Nas: od zla ejtana koji spletkari, Ibn Sina kae: Snaga koja oekuje
spletkarenje je snaga imaginacije. Dua tu snagu usmjerava razliitim osnovama. Kada ih
snaga imanginacije povue da se bave materijom i onim to je za nju vezano, tada takva snaga
postane spletkarea. I zato se zove napasnik koji napada i povlai se. O estom ajetu iste
sure: Od dina i od ljudi Ibn Sina kae: Dini su aluzija na skrivenost, a ljudska bia na
ljudskost.
Sutina ovih tumaenja je ono to zastupaju batinije. Ez-Zehebi u svom djelu Et-Tefsiru welmufessirun kae da musliman koliko god volio filozofiju ne moe prihvatiti stavove Ibn
Sinaa po pitanju tumaenja Kur'ana.

Naa posljednja dova je hvala Allahu, Gospodaru svjetova.

KOPIRANJE OVE SKRIPTE JE HALAL I PREPORUENO

32