Professional Documents
Culture Documents
Teorija I Tehnologija Filma Za Početnike 1
Teorija I Tehnologija Filma Za Početnike 1
TEORIJA I TEHNOLOGIJA
FILMA
ZA POETNIKE
- prirunik -
Ruma, 2009.
Predistorija
Pretee
Pioniri
I - Rana moderna
II - Srednja moderna
III - Kasna moderna
Postmoderna
Faza dekadencije
F
Tada takoe dolazi do pojave anrovskih reditelja i reditelja koji opsluuju arogantne lmske zvezde. Poznati reditelji su: Karl Teodor Drajer, Daglas Sirk, Lars
Fon Trir, Urban Gard.
Godine 1917. dolazi do ekonomskog kraha danskog lma i veina stvaraoca ide u
Nemaku i vedsku.
Judita iz Betulije
Raanje jedne nacije
Netrpeljivost
Slomljeni cvetovi
Dole na istoku
Zar ivot nije lep
Abraham Linkon
Borba
Moric Stiler, reditelj koga takoe na lm dovodi producent Magnuson. Bio je pod
uticajem Grita u poetku i 1912. snima lm Crne maske. Kasnije se usmerava
ka salonskoj komediji i tu se pronalazi. Godine 1920. snima Erotikon, priu o
branom petouglu, u kojoj prikazuje ene kao jai pol. Stiler se slui dinaminom
naracijom, pokretnom kamerom i brzom montaom. Stavlja se na slubu Greti
Garbo, koju die do zvezda i odvodi je u Holivud. On tamo doivljava neuspeh, G.G.
ga ostavlja i doivljava blistavu karijeru.
Prva polovina XX veka u Evropi je pokrivena avangardnom umetnou. Ekspresionizam je prva faza nemake lmske avangarde. Posle Ekpresionizma dolazi
Kamerpil lm.
Bio je vrlo precizan scenarista, skoro da je pisao knjigu snimanja. Kada je video
Oklopnjau Potempkin promenio je miljenje i uvideo budunost u montai. Odlazi za Englesku (pre II svetskog rata) gde radi sa dokumentaristima.
Scenograja u lmovima je pod velikim uticajem kubizma i koristi se low key svetlo. Glumci prenaglaavaju glumu i minku. Radnje su obino vezane za odnose
monika i ljudi bez ikakve moi. Svi lmovi imaju primesu fatuma sudbine. Razne
manifestacije podsvesti i duevnih bolesti.
Pretea ekspresionizma je u lmu Praki student iz 1913. koji obrauje kupovinu lika iz ogledala i posledice tog ina. Film Kabinet doktora Kaligarija Roberta
Vinea iz 1919. je poetak zrelog doba ekspresionizma. Scenarista tog, a i drugih
najpoznatijih lmova tog pravca je bio Karl Majer.
Kamerpil lm je ogranak Ekspresionizma ali je bii stvarnosti. Veza izmeu ekspresionizma i kamerpil lma je lm Poslednji ovek scenario Karl Majer, reija
Fridrih Murnau.
Kamerpil lm obrauje naturalistike drame izmeu malograantine i nihove posluge. Teme se uvek svode na degradaciju niih slojeva, uvek sa pojavom smrti u
lmu. To su lmovi o nagonima. Opisuju psihiko stanje likova. Oni tee jedinstvu
radnje, vremena i mesta. Junaci su uvek u nekoj vrsti kaveza svojih nagona
Snima vesterne Povratak Frenka Dejmsa, 1940. godine prvi njegov vestern i to
u boji; Junion, 1941; Ran prokletih, 1951. godine. Tokom II svetskog rata snima antifaistike lmove: Lova na oveka, I delati umiru, Ministarstvo straha.
anr koji je najvie voleo je bio lm noar sa lmovima: ena u izlogu, Grimizna
ulica, Velika elja. Njegov poslednji lm snimljen u Americi je bio Izvan svake
sumnje triler + noar.
Vraa se u Nemaku i tamo snima Hiljadu oiju doktora Mabuzea u kome
nagovetava ulogu TV propagande u savremenim zloinima. U njegovom opusu dominira: sudbina, krivica, osveta, proeta pesimizmom, racionalnou i
lucidnou.
01.6.3. FRIDRIH MURNAU
Poeo je kao glumac i asistent reditelja, a zavrio u Kaliforniji u saobraajnoj
nesrei. Izmeu 1919. i 1922. snima lmove: Satana, Janusova glava, Zamak
straha, Deak u plavom.
Godine 1922. snima lm Nosferatu - simfonija uasa, kultni horor lm (varijanta
Drakule); 1923. snima lm Poslednji ovek kamerpil lm; 1925. snima poslednji lm u Nemakoj, Faust. U Americi 1929. godine snima remek delo Zora,
po scenariju Karla Majera. U tom lmu kamera po prvi put putuje slobodno kroz
prostor. Do tragine smrti 1931. snima jo: etiri avola, Hleb na svagdanji,
Tabu.
Od nemakih reditelja tog perioda znaajni su jo Vilijem Pabst i Valter Rutman. Pabst je reditelj takozvanih ulinih lmova. Razrauje ljudsko licemerje u
srednjem staleu. Jedan od poznatijih lmova mu je Ulica bez radosti sa Gretom
Garbo. Rutman je avangardni reditelj koji je snimao je takozvane lmove preseka
Najpoznatiji lm mu je Simfonija velegrada.
Rad umetnika je bio reakcija na Film D Art. Poznati su: Luj De Lik, ermen De Lik,
an Epsten, Marsel Lerbije, Abel Gans...
Rioto Kanudo je bio prvi lmski teoretiar i od njega potie termin sedma
umetnost. On je 1911. objavio manifest sedam umetnosti:
Poreklom Jevrejin, roen u Berlinu. Bio je vema spretan u erotskoj komediji, radio
je komercijalne lmove ali sa dosta ukusa. Na poetku je radio pseudoistorijske
spektakle i melodrame. Godine 1922. odlazi u Holivud i tamo poinje da radi sosticiranu komediju. Po njemu je nazvan odreeni stil komedije Lubi-ta. Zovu ga
princom komedije. Lansira glumicu Polu Negri Koja mu igra glavne uloge. Ona je
bila vamp-ena 20-tih.
Sa dolaskom zvuka na lm poinje da radi mjuzikle: Osma ena Plavobradog, Biti
ili ne biti, Nebo moe ekati, Ninoka. Bili Vajder (Bulevar sumraka, Neki to
vole vrue) je njegov uenik. Kod Lubia se kroz zabavu veoma esto i kritikuje
drutvo.
1. Slikarstvo
2. Vajarstvo
3. Arhitektura
4. Literatura
5. Ples
6. Muzika
7. Film
Kanudo je slikarstvo, vajarstvo i arhitekturu svrstao u prostorne (plastine) umetnosti, a literaturu, ples i muziku u vremenske (ritmine). Film kao sedma umetnost
je ujedno i prostorna i vremenska umetnost.
Luj De Lik - Otac lmske kritike, mada se i bavio reijom. Sluio se ritmikkom
montaom, mekocrtajuim lterima, dvostrukom ekspozicijom.
ermen De Lik - ena reditelj. Bila je radoznala i ivahna, rado je istraivala. Radila je u sve tri faze avangarde.
an Epsten - Insistira na crnoj pozadini mizanscena, pa pokret glumaca dolazi do
izraaja.
Marsel Lerbije - Imao je dara za scenograju. Namerno je preterivao u neotrini,
ivoj montai, dvostrukoj ekspoziciji.
Abel Gans je bio evropski Grit. On je najmanje intelektualan od svih pomenutih, ali je zato vrlo slobodan. Prvi oslobaa kameru ukoenosti, eksperimentie sa
montaom pre Enzentejna, primenjuje ploiviziju iroki ekran.
01.7.2. IST FILM
To je naziv za realizaciju tenje da na lmu dominira vizuelno u odnosu na narativno. Naziva se jo i autohtoni lm ili apsolutni lm. Poznati umetnici ove faze su:
Rene Kler Pariz koji spava, Meuin; Fernar Lee - Mehaniki balet, Men
Rej - Vraanje razumu, Emak Bakija.
01.7.3. NADREALIZAM
Formiran je 1922. kada je obnovljen manifest nadrealizma. Predstavlja oslobaanje
iracionalnog, oslobaanje magije i sna, propagiranje ateizminosti.
Simbol nadrealizma je Luis Bunjuel, kultni reditelj i veliki Dalijev prijatelj. Njegov
kultni lm je Andaluzijski pas, u kom su oslikani Bunjuelovi komari. Tu su jo i
Zlatno doba, gde on ismeva crkvu, porodicu, dravu i sve sisteme vrednosti.
Druga znaajna linost nadrealizma je an Kokto, glumac, pesnik, slikar, reditelj.
Pomalo je bio snob pa su ga proglasili falsikatom i poneki ak odbacivali. On je
imao dosta uticaja na amerike avangardiste koji su pretee andergraund lma.
Kraj nadrealizma najavljuje poetski realizam u Francuskoj.
U periodu carske Rusije poinje razvoj lma u ovoj zemlji. Prvi lm je Donski
kozaci iz 1907. godine. Pioniri ruskog lma su Jakov Protazinov (Pikova dama,
Otac Sergej) i Merhord (Slika Dorijana Greja).
Godine 1919. komunisti organizuju Dravni Komitet za Kinematograju. Tada
poinje nagli razvoj lma zbog njegove velike propagandne moi. Tada se snimaju
tzv. agitke koje promoviu komunistiku partiju SSSR-a; Film-voz pokretne radionice za snimanje, razvijanje i projekciju lmova, koje se kreu po celom SSSR-u.
Od 1924. poinje uspon kole montanog lma. Montaa je kljuno oruje kojim se
lm odvaja od pozorita. U zlatnom periodu pojavljuju se autori: Sergej Enzentejn,
Vsevolod Pudovkin, Aleksandar Dovlenko, Ljev Kuljeov, Dizga Vetrov.
01.8.1. SERGEJ ENZENTEJN
Bio je sin arhitekte, a i sam je studirao arhitekturu. Od 1920. radi u Polet Kultu
kao scenograf i pedagog. Na poetku prihvata biomehaniki princip glume. Godine
1923. debituje kao reditelj u pozoritu, a 1924. snima prvi svoj lm trajk, inspirisan Gritovom Netrpeljivou. Tu lansira termin montana atrakcija ili montaa
asocijacija.
Godine 1925. snima lm Oklopnjaa Potemkin prema istinitoj prii o pobuni mornara iz 1905. Ovaj lm smatra se za prvo remek delo lmske umetnosti. Tu je
primenjena analitika montaa, pogotovo u scenama masakra na Odeskim stepenicama. U lmu ima i montae asocijacija.
Godine 1927. snima lm Oktobar od dravnog znaaja. Tu primenjuje intelektualnu montau. U lmu Staro i novo prvi put uvodi glavni lik. Tu primenjuje
montau gornjih tonova. Od tada mu karijera kree nizbrdo. Od 1929. do 1932.
boravi u inostranstvu. Staljin polako poinje da ga mrzi, to mu govori preko svojih
komesara za kulturu. Preko Pariza ide u Holivud gde radi projekat Da ivi Meksiko,
ali mu producenti oduzimaju materijal.
Godine 1933. vraa se u SSSR gde poinje ponovo ali prinuen na saradnju sa
Staljinom. Po narudbini od Staljina radi lmove Aleksandar Nevski i Ivan Grozni. Ti lmovi su bili propaganda pred II svetski rat.
Kako zvuk dolazi na lm tako montaa gubi znaaj koji je imala. Enzentejn primenjuje kontrapunkt i to naziva vertikalnom montaom.
Bio je pesnik iz Ukrajine. Zastupao je poetski simbolizam na lmu. Pisao je i scenarija tako lepo da ovek uiva u njima. Njegovi lmovi: Zvoni gora, Arsenal,
Zemlja.
Fred Aster i Dinder Roders su bili najpoznatiji plesni par Holivuda. Tokom 40-tih
se pojavljuje reditelj Vinsent Mineli koji je potpuno objedinio sve inioce mjuzikla. Njegovi najpoznatiji lmovi su Amerkanac u Parizu i i-i. Poznat reditelj
mjuzikla bio je i Dim Keli.
01.10. HOLIVUD TRIDESETIH GODINA XX VEKA
Nasuprot mjuziklu javljaju se lmovi koji se okreu realizmu: gangsterski lmovi,
detektivski lmovi i lm noar proistekao iz predhodna dva.
Reditelj Luis Majlston radi ekranizacije poznatih knjievnih dela: Na zapadu nita
novo, Naslovna strana, Mievi i ljudi.
Mervin Leroj ustoliuje gangsterski lm. Mali Cezar je prvi lm gde je glavni lik
maja. Obino su majae igrali Dems Kegni, Hemfri Bogart... Ja sam begunac
je lm o amerikim zatvorenicima van Amerike.
Vilijem Velmen je reditelj koji je dobio prvi Oskar za najbolji lm (1928). Film se
zvao Krila i govorio je o uspehu avijacije u I svetskom ratu.
Hauard Hoks snima lm Lice sa oiljkom (uspon i pad Al Kaponea). Fric Lang
snima lmove Zakon lina, Samo jednom se ivi, Ministarstvo straha. Frenk
Kapra, davajui podrku politici nju-dila, pravi optimistike komedije sa njegovim
likom G. Smitom.
Don Ford, poreklom Irac, bio je plodni ameriki reditelj. Snimio je oko 130 lmova.
Uglavnom je radio vesterne: Gvozdeni konj, Izgbljena patrola (kljuni lm 30tih), Moja draga Klementina, Tvrava Apaa, Nosila je utu traku. U poznijoj
karijeri preispituje svoje ideje i svoj odnos prema lmu. Samokritiki gleda na prethodni rad na lmu. Tu su lmovi: Tragai, Jesen ejena, Crni narednik, ovek
koji je ubio Liberti Valansa.
01.11. EVROPSKI FILM DVADESETIH GODINA XX VEKA
Javlja se neorealizam; najpoznatiji lm ovog pravca je Kradljivci bicikala. To je
ujedno i sinonim za neorealizam.
Jezgro ovog pravca u lmu je u vremenu od 1945. do 1950. godine. Poznati predstavnici su: Viskonti, Roselini, De Sika, Cvatini... Felini i Antonioni su reditelji koji
imaju korene u neorealizmu, a kasnije izrastaju u velike autore.
01.11.1. NEOREALIZAM
Felini je snimio lmove Svetlosti varijetea, Beli eik, Ulica, Kabrijine noi,
Sladak ivot, 8 i . On nosi u sebi spoj pune profesionalnosti i improvizacije.
Posle lma 8 i lmovi mu se granaju u dve grupe: savremena civilizacija
(Klovnovi, Roma, Amarkord, Grad ena) i stare civilizacije (Satirikon, Kazanova, Proba orkestra, Plovi brod).
Antonioni je pandan Feliniju. Njegov rad je strogo odmeren i suzdran. Zvali su ga
enski reditelj. Svoje probleme sagledava u svetu ena. Mukarci su u njegovim
delima II klasa. On obrauje muko-enske odnose. Najpoznatiji lmovi su mu:
Krik, Avantura, No, Pomraenje, Crvena pustinja.
02.1. REDITELJ
Kvalitet engleskog lma je uvek bio izraen putem izvrsnih glumaca. Film je ostao
u senci zbog amerikog kapitala koji je diktirao lmove po amerikom ukusu i zbog
jake nacionalne TV (BBC). Zato se javlja pokret Free Cinema iji su predstavnici
Linzi Enderson, Karl Raj, Toni Riardson. Takoe se javlja i britanski socijalni lm
(realizam) ii su nosioci Don Slenzinder, Don Bermen, Kenet Lou.
Profesija novijeg datuma. U antiko doba je pisac bio kao reditelj a u ekspirovo
doba to je bio najstariji glumac. U poetku reditelj se bavio tehnikim stvarima, nije
bilo kreativnosti. Sa sloenijim zahtevima dolazi do formiranja scena. U rimskim
pozoritima se polako scena zatvara.
Prava uloga reditelja se javlja tek u zatvorenim pozoritima u Evropi. Tek od pronalaska lmske kamere rediteljska profesija dobija na znaaju. Reditelj povezuje
rad svih ostalih uesnika u procesu stvaranja. Jedini je u projektu od poetka do
kraja.
Poznata imena su: Mihalj Kertez (reditelj lma Kazablanka), Bela Bala (teoretiar),
Bela Lugoi (glumac vampir), Zoltan Fabri (posle II svetskog rata), Itvan Sabo.
Najodgovorniji lan ekipe, donosi presudne odluke. ovek koji upravlja radom celokupne ekipe. Jedini zna celu istinu o lmu.
Osnovna naela lma:
- Teza scenario;
- Antiteza snimanje lma (sukob ideje sa realnou);
- Sinteza montaa, postprodukcija (ritam, kompromisi).
U evropskom lmu reditelj se ukljuuje u projekat ve od faze pripreme scenarija.
Bitan deo rediteljskog posla je podela uloga. U Americi u veini sluajeva reditelju
su odreeni glumci, sponzori, manji je uticaj na scenario osim u nezavisnim produkcijama.
Reditelj koji se najmanje vidi a iskoriava kvalitete svojih saradnika je dobar
reditelj.
Reditelj mora da bude mnogostruko obdaren umetnik sa istananim ukusom, estetskim oseajem, poznavanjem epoha, mora da zna zakone glumakog stvaralatva,
da bude dobar psiholog, da poznaje slikarstvo, kompoziciju slike, da prati pozorite
(glumci, mizanscen), da ima oseaj za politiki i drutveni trenutak.
Kod dobrog reditelja lako je poznati lini stil.
02.2.1. KADRIRANJE
Kadar je osnovna jedinica reije. Analogno literaturi kadar je kao re. Kadrom se
gradi lmski prostor.
7. Krupni plan
ovekovo lice. Najvaniji plan. Plan zbog koga lm ima veliku popularnost. Treba
ga obazrivo koristiti.
9. Detalj
Odnosi se uglavnom na predmete. Nosi informaciju bitnu za dramsku radnju. Neto
mora da je jako bitno da bi bilo kadrirano kao detalj.
Prilaenje pod uglom nema efekta ako je ugao manji od 30 stepeni. Za manje
uglove opet se doivljava ok jer je promena u pozadini neznatna. Slini planovi se
teko spajaju.
Master ot - Uspostavlja prostorne odnose (opti ili ameriken). Sadri u sebi sve
ono to je bitno za scenu koja se odigrava. Nita vie od onog to je neophodno:
akter, prostor, predmete. To je najui izrez totaliteta scene.
Istabliing ot - Najiri plan u sceni. Manje vezan za dramsku radnju i slui za prostornu orjentaciju. iri je od master ota i uvek je total.
Riestabliing ot - Kadar koji ponovo uspostavlja prostor. Uvek je total.
Svaki preskok rampe otkriva novi prostor. Rampa ne sme da se preskae proizvoljno.
Pomona sredstva za izbegavanje oka pri preskoku rampe su:
- Kamera u pokretu preskoi rampu. Pribliava se
osi akcije i polako prelazi na drugu stranu rampe.
- Jak pokret po vertikali (lift, skok, naglo ustajanje sa stolice...) omoguavaju nam da preskoimo
rampu a da ne izazovemo ok.
- Kada dominira rotaciono kretanje
- Veoma krupan plan (brie prostorne odnose)
- iroki total (uoptavaju se prostorni odnosi)
- Ekstremno donji ili gornji rakursi
- Pojava nove linosti u sceni
- Pojava neutralnog kadra (nema dramsku teinu), detalj
02.2.2. OBJEKTIVI
Izbor objektiva je jedno od izraajnih sredstava reditelja.
Objektivi se dele na:
- irokougaoni 9, 12, 16, 18 mm
- Normalni - 28, 30, 32, 35 mm
- Teleobjektivi 70, 75, 100, 150, 200, 400, 600, 1000 mm
Sve brojke se odnose na 35 mm kamere, a ako se koristi 16 mm kamera onda su
vrednosti upola manje.
Granina vrednost izmeu irokougaonih i normalnih objektiva je 50 mm. Ovaj objektiv zove se jo i portretni. Idealan je za slikanje ljudskih portreta. Ljudsko lice je
u prvom planu i koristi se za krupne planove. esto ga koriste fotogra.
Normalni objektivi imaju vizuru najpribliniju ljudskom oku. Ostavljaju utisak
realistinosti. Kretanje kroz kadar je najpriblinije kretanju u realnom ivotu.
irokougaoni objektivi su kasnije pronaeni (tridesetih godina). Grek Toland (snimatelj) je linost koja je zasluna za pronalaenje, razradu i korienje objektiva 12
mm. Objektiv 9 mm je ekstremno irok i zove se riblje oko.
Pronalaskom irokougaonih objektiva nastala je revolucija u korienju objektiva.
Dobijena je nova estetika. irokougaoni objektivi produuju sliku po perspektivi,
krive sliku po horizontali i vertikali. Prostor se iri. Slika dobija otrinu po dubini
i moe da se koristi za istovremeno korienje vie planova u istom kadru. Tri do
etiri plana po dubini imaju istu otrinu to nije sluaj kod normalnih objektiva.
Do sredine prolog veka kamera je bila na stativu. Nije bilo pokretanja kamere zbog
glomaznosti. Sa pojavom zvuka bilo je jo tee pokretati kameru. Prva stanovita
su bila da je pokretanje kamere neprirodno, da rui iluziju koja je do tada postojala.
Don Ford je rekao Zakucaj kameru i osloni se na montau. Drugo naprednije
stanovite je bilo: osloboena kamera je najvie estetski unapredila lm, odvojila
ga od pozorita.
Boni far
Idealan kruni far je 360 stepeni, obino je od 170 do 180 stepeni. Na primer za
snimanje dijaloga za stolom (Don Hjuston, Mrtvi). Ovakav far ima analitiku
ulogu, pronie u odnose meu ljudima. Sugerie se najznaajniji deo, posebna
vanost. Moe da znai i zaustavljanje vremena.
Tenzioni venk
Tenzioni venk je svesna rediteljeva odluka. To je najreitiji primer lmskog govora.
Koristi se ako neki lik oekuje nekoga. venk od lika koji oekuje na vrata (neko
e se pojaviti). Taj venk poveava napetost. Ako dvoje ljudi pria, cela akcija je u
venkovima. Akcija, reakcija.
Podela venkova po vrsti kretanja je mehanika podela.
Slobodni venk prati lik. Recimo ptica koja leti.
Kruni venk zahvata ugao od 360 stepeni ili najmanje 180 srepeni. Objekat
mora da se pripremi. Da bi uspeo priprema traje veoma dugo. Ima punu analitiku
dimenziju i veliku dramaturku vrednost.
Po brzini izvoenja venkovi mogu biti:
Veoma brz venk la
Meuprostor u ovom venku gubi svoju dimenziju, zamagljen je, neotar. To je
znak interpunkcije na lmu. Sugeriemo da se prostor raspao, da se neka radnja
istovremeno deava na drugom mestu.
Veoma spor venk puzei venk stvara utisak da je vreme stalo, raspalo se.
Sugerie nadolazeu latentnu opasnost.