Naziv kolegija:

mr.sc. Mladen Bonjakovi

Akademska godina
2011./2012.

Pojave kao to su kisele kie,

ozonske rupe,
efekt staklenika,
kemijska tempirana bomba,
globalno zatopljenje,
degradacija poljoprivrednog zemljita,
neureena smetlita,
zagaenje podzemnih voda,
skladitenje radioaktivnog otpada iz nuklearnih elektrana
i sl. nailaze na veliku pozornost cjelokupne svjetske
javnosti.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Uzrokuje oneienje/ zagaivanje tla, vode, zraka, ukljuujui

gorue probleme:
globalno zatopljenje zbog efekta staklenika
smanjenje ozonskog omotaa

deforestaciju (nestajanje uma), desertifikaciju (nastajanje novih i

proirenje postojeih pustinja), eroziju tla...
izumiranje vrsta (smanjenje bioraznolikosti)

...

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Oneienje i zagaenje rastu uslijed:

rasta stanovnitva i
intenzifikacije ljudske djelatnosti

5
Veleuilite u Slavonskom Brodu

slubena defincija okolia je - Zakon o

zatiti okolia (NN 110/07):

to je okoli?

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Okoli je prirodno okruenje

organizama i njihovih zajednica
ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje
njihovo postojanje i njihov daljnji
razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina
kamena kora, energija te materijalna
dobra i kulturna batina kao dio
okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi
u svojoj raznolikosti i ukupnosti
uzajamnog djelovanja.

Okoli je mogue pojmiti i kao sloeni sustav u kojemu se odvija

ovjekov ivot, a koji se sukladno prethodnoj definiciji okolia moe
podijeliti na:
(1) PRIRODNI OKOLI,
(2) UMJETNI, IZGRAENI, odnosno STVORENI OKOLI ili
TEHNOSFERU.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Pojam biosfera prvi je uporabio austrijski

geolog E. Suess 1875. godine.

to je to
biosfera?

Biosfera je povrinski dio planeta Zemlje

naseljen ivim organizmima; to je dio
geosfere tj. prostora u kojem vladaju uvjeti
koji omoguuju ivot i u kojem su se razvili
razni ivi organizmi.
Obuhvaa dio atmosfere (troposferu - desetak
kilometara iznad povrine Zemlje), hidrosferu,
pedosferu i dio litosfere (desetak metara
ispod povrine Zemlje).

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Atmosfera- plinoviti Zemljin

omota.

Hidrosfera- vodeni Zemljin

omota (sve tekue, stajae i
smrznute vode na Zemljinoj
povrini, vodena para u
atmosferi).
Litosfera- vrsti dio Zemlje
(Zemljina kamena kora i
gornji dio plata debljine do
70 kilometara).

Slika 2: Shematski prikaz biosfere

M. Matas, Geografski pristup okoliu,
Visoka uiteljska kola, Petrinja, 2001.
Veleuilite u Slavonskom Brodu

Pedosfera- povrinski
rastresiti dio litosfere (razliite
vrste tla, do dubine korijena
biljaka).

Kemijski sastav litosfere

Fe
5%

Ca
4%

Na
3%

Al
8%

O
47%

Si
28%

Veleuilite u Slavonskom Brodu

K Mg ostalo
1%
2% 2%

Atmosfera se ne zavrava
naglo. Ona polagano postaje
rijea te posepeno nestaje u
svemiru.
Tri etvrtine mase atmosfere
nalazi se unutar 11 km od
povrine planete.

Slika 4: Ustrojstvo atmosfere

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

12

to je
ekologija?

Veleuilite u Slavonskom Brodu

EKOLOGIJA (grki oikos = kua) je

znanstvena disciplina unutar biologije koja
izuava odnos organizama i okolia, tj.
zakonitosti upravljanja kuom Zemljom
(Ernest Haeckel, 19. st.)

 okolica- pojam koji sadri prostorni aspekt

Koja je razlika
izmeu
pojmova:

Okolica,
okolina i
okoli

okolina- pojam koji sadri socijalni aspekt

okoli- pojam koji sadri ekoloki aspekt
(prirodno okruenje: zrak, tlo, voda, klima,
iva bia u ukupnom uzajamnom djelovanju

te kulturna batina kao dio okruenja to je

stvorio ovjek)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

to je to
ZATITA
OKOLIA?

ZATITA OKOLIA (engl. environmental

protection, environmental control, njem.
Umweltschutz) je struna djelatnost izrazite
multidisciplinarnosti, a zadaa joj je ouvanje
zdravog ivotnog okruja (predlae zakonske
propise, uvodi preventivne i popravne
tehnike mjere za odranje potrebne kakvoe
zraka, vode, tla i prehrambenih proizvoda)...
Zatita okolia skup je aktivnosti i mjera za
spreavanje opasnosti za okoli, nastanka
teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanja
i/ili otklanjanja teta nanesenih okoliu te
povrata okolia u stanje prije nastanka
tete.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 u Hrvatskoj je zatita okolia pod Ministarstvom zatite okolia,

prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG)
te Agencije za zatitu okolia (AZO)

zatita okolia postaje profitabilna djelatnost (plaa se zbrinjavanje

otpada i recikliranje), a POKRETI ZELENIH su esto u slubi politike
(plastiari istiu problem unitavanja uma za papirnatu ambalau,
proizvoai stakla o zagaenju plastikom...)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

ZATITA PRIRODE (engl. nature conservation,

nature protection) je struna djelatnost kojoj je
zadaa:

to je to
ZATITA
PRIRODE?

ouvanje rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskih

vrsta,
ouvanje rijetkih, ugroenih ili primjerno graenih
ivotnih zajednica i njihovih stanita (biotopa),
ouvanje preostalih prvobitnih ekosustava, kao i
ouvanje, njega i unapreivanje krajobraznih
prostora koji se odlikuju posebnom ljepotom,
bioraznolikou,
opim
gospodarskim
i
rekreativnim znaenjem ili koji su po svojem
prostranstvu, grai i funkcijama od ope vanosti
za ouvanje biosfere.)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Kakvoa okolia je stanje okolia izraeno fizikalnim,

kemijskim estetskim i drugim pokazateljima.

Zahvat u okoliu (eng. environmental intervention) je

svako trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje moe
naruiti ekoloku stabilnost ili bioloku raznolikost ili na
drugi nain moe nepovoljno utjecati na okoli
Ekoloka stabilnost je sposobnost okolia da prihvati
promjene prouzroene vanjskim utjecajem i da zadri
svoja prirodna svojstva

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Emisija (eng. emission) je

isputanje ili istjecanje tvari u
tekuem, plinovitom ili krutom
stanju ili isputanje energije (buka,
vibracije, radijacija toplina) i
mikrobiolokog oneienja iz
odreenog izvora u okoli.

Dravni zakon za statistiku daje podatke za svaku godinu i za sve tvari

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Granina vrijednost emisije je najvea doputena emisija

izraena ili koncentracijom oneiujuih tvari u ispunim plinovima
i/ili koliinom isputanja odnosno unoenja oneiujuih tvari u
odreenom vremenu.
Emisijska kvota je ukupna doputena godinja koliina emisije
(izraava se u jedinicama mase u odreenom vremenu) iz jednog ili
vie izvora zajedno, odnosno s odreenog podruja.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

21

Veleuilite u Slavonskom Brodu

22

ONEIENJE (engl. Contamination) - promjena kakvoe okolia koja

nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem tvari; ili utjecajem
energije ili drugih uzronika, u koliini kojom se mijenjaju korisna
svojstva, pogorava stanje i ograniuje namjenska uporaba okolia.

ZAGAENJE (engl. Pollution) je oneienje veeg intenziteta koje

nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem opasnih tvari, energije
ili drugih uzronika u koliinama, odnosno koncentraciji iznad
dozvoljenih graninih vrijednosti, time se dovode u opasnost ivot i
zdravlje ljudi i stanje okolia ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremeaji
u gospodarstvu ili drugim podrujima.
To znai da bi oneienje moglo znaiti tvar
prisutnu na krivom mjestu
zagaenje kad ta tvar nanosi neeljene
posljedice.
Veleuilite u Slavonskom Brodu

 tetna tvar je tvar ija su svojstva opasna za ljudsko

zdravlje i okoli s dokazanim akutnim i kroninim toksinim
uincima, vrlo nadraujua, kancerogena, mutagena,
nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u
odreenoj koliini ili koncentraciji ima takva svojstva.
Oneiiva (eng. Pollutant) je svaka pravna ili fizika
osoba ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje
oneiavanje okolia

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Rizik po okoli (eng. risk for environment) je vjerojatnost

da e neki zahvat posredno ili neposredno prouzroiti
tetu okoliu ugroziti ivot i zdravlje ljudi
Opasnost po okoli (eng. danger for environment) je
prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti
nastanka dogaaja ili opsega mogue tete na okoli
zahtjeva provoenje odreenih mjera.

teta u okoliu (eng. damage in an environment) je

oteenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova
okolia ili unutarnjim poremeajem odnosa i prirodnog
tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja
Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Ekoloka nesrea (Ecological accident) je izvanredni

dogaaj ili vrsta dogaaja prouzroena djelovanjem ili
utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu
ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi i u veem obimu
nanose tetu okoliu.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

EKOLOKA TETA - dugotrajna promjena u nekom

ekosustavu s obzirom na broj vrsta i njihovu uestalost
kao posljedica vanjskih utjecaja (zagaenje, prekomjerno
iskoritavanje)

EKOLOKA
KATASTROFA

nagli
poremeaj
ekosustava uzrokovan ljudskim ili prirodnim djelovanjem
(npr. erupcija vulkana) koji uzrokuje ekoloku tetu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Fotosmog - mjeavina dima i magle sa zrakom punim

produkata izgaranja; nastaje uz djelovanje Suneve svjetlosti
u industrijskim sreditima
kina_smog

MDK- maksimalno doputena koncentracija tetnih tvari

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Ernst Haeckel (1834.-1919.) osniva

ekologije. Ekologija je ekonomija prirode.
Alexander von Humboldt (1769.-1859.)
osniva fitogeografije.
Justus von Liebig (1803.-1859.) prvi uveo
umjetno gnojenje u poljoprivredu. Liebigov
zakon minimuma.

Justus-Liebig
Veleuilite u Slavonskom Brodu

Charles Darwin (1809. -1882.) osniva teorije o evoluciji

ivih bia (darvinizma). Darwinovo uenje temelji se na:

promjenama (varijacijama)
nasljeivanju i
prirodnom odabiru (selekciji).

Promjene ivih bia u prirodi nastaju zbog neposrednog utjecaja okolia

na njih.
Promjene se nasljeuju, to e dovesti do nagomilavanja novih steenih
osobina.
Preivjet e samo one jedinke koje su najbolje prilagoene na okoli.
Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Sergej Nikolajevi Vinogradski (1856.-1953.) uloga

bakterija u kruenju tvari u prirodi.
Jacob Uexkl (1864.-1944.) prvo znanstveno
objanjenje okolia.
Arthur G. Tansley (1871. 1955.) uveo pojam
ekosustav
Eugene P. Odum (1913.- 2001.) Energija protjee kroz
ekosustave.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 19. st. prevrat u proizvodnji:

industrijska revolucija = uvoenje parnog stroja energijom
dobivenom iz fosilnih goriva.
Prvi ekoloki zakoni (19.st.):
zakon o luinama u Velikoj Britaniji

zakon o zraku u SAD (19.st.)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

20. st.
1. generacija ekolokih problema:
Lokalno oneienje prirode

Erozija tla uzrokovana ovjekom

Zelena revolucija (razvoj konvencionalne intenzivne
poljoprivrede visokih ulaganja)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Erozija tla uzrokovana ovjekom

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Zelena revolucija

Godina 1960-ih dogodila se zelena revolucija. Otac Zelene revolucije je Norman

Borlaug, za to je i dobio Nobelovu nagradu za mir. Pod okriljem Rokefeller
fundacije 40-tih godina prolog stoljea radio je u Mexiku na uzgoju penice.
Izumljene su mnoge visokorodne vrste radi poveanja proizvodnje penice i rie,
osobito u gusto naseljenim zemljama kao to su Indija, Meksiko i Pakistan.
Kritiari su tvrdili da takav proces unitava okoli zbog prekomjerne uporabe
umjetnih gnojiva i koncentriranja na samo nekoliko vrsta. Radi masovne upotrebe
kemijskih sredstava Zelena se revolucija jo i pogrdno naziva Kemijska
revolucija. Drugim rijeima, Zelena Revolucija je skupni naziv za niz mjera u
poljoprivredi, koji mehanizacijom i intenzivnom uporabom kemikalija na kratke
staze jako diu prinose, ali na duge izazivaju pravu pusto.
Veleuilite u Slavonskom Brodu

ezdesetih godina 20. st.

2. generacija ekolokih problema:
prljave industrije koje ugroavaju zdravlje

intenzivno koritenje umjetnih gnojiva i pesticida u

poljoprivredi
preveliko irenje pustinja u svijetu

pretjerano troenje prirodnih zaliha

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Poele su nicati ekoloke udruge za pritisak

Svjetska fondacija za ouvanje divljine (WWF World

Wildlife Fund)
Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth)

Zeleni mir (Greenpeace)

1948. Meunarodna unija za zatitu prirode

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Sedamdesete godine 20.st.

3. ekoloki problemi tree generacije:
kisele kie
stanjivanje ozonskog omotaa
izumiranje svjetskih uma i prauma
promjena svjetske klime

smanjenje bioloke raznolikosti

genetski preinaeni organizmi

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Definiranje dugoronih ciljeva gospodarenja okoliem, popraeno

stvaranjem cjelovitog skupa meusobno usklaenih zakona,
podzakonskih dokumenata, propisa i normi naziva se Strategijom
zatite okolia. Strategija moe biti samo deklarativni programski okvir,
ali i odraz naina i filozofije pristupa problemima zatite okolia.

Razvoj strategija zatite okolia moemo pratiti kroz 4 generacije:

0. generacija (principi NIMBY i BANANA)
1. generacija (sustav zabrana)
2. generacija (princip zagaiva plaa, studije utjecaja zahvata na
okoli)
3. generacija (princip odrivog razvoja)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

0. generacija
poetak razvoja na principu NIMBY (eng. Not In My Back Yard)
odnosno odbacivanja otpada izvan svog "dvorita"
takoer se javlja BANANA princip (eng. Build Absolutely Nothing
Anywhere Near Anything = ne graditi nita nigdje pa nema ni
otpada)
Miljenje da razvoj nije pogodan nigdje u svijetu- NIABY (Not In
Anyone's Backyard). Izgradnja Nuklearnih elektrana je primjer
NIABY razmiljanja

PIBBY je akronim za odlaganje otpada u nerazvijenim (crnakim)

podrujima (Put In Blacks' Back Yard).

Veleuilite u Slavonskom Brodu

1. generacija
Prva generacija strategija oznaava poetak sustavnog prijelaza iz
primitivnog odnosa prema okoliu u zakonom i propisima reguliran
sustav, kao posljedica podizanja svijesti o osjetljivosti ovjekova okolia
na utjecaje industrijskog razvoja i s njime povezanog stvaranja otpada.
Do tada su zrak, voda i tlo pojmovno ukljuivani u kategoriju obnovljivih
prirodnih izvora. Suprotno primitivnim civilizacijama, koje su
iskustvom generacija obazrivo prilazile iskoritavanju prirodnih
bogatstava, u industrijskoj su civilizaciji od polovice XVIII. st. prevladali
elementi njihovog brzog, nekontroliranog i bezobzirnog iskoritavanja,
uz navjetavanje ve nekih problema, posebno higijenske i
zdravstvene prirode.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Naime, tek je povremeno na nekim prenaseljenim podrujima, a zatim

postupno i u kriznim aritima velikih industrijskih i urbanih aglomeracija,
postalo oito da nedostatak kvalitetne vode, tla i zraka moe postati
ograniavajui initelj ljudskog zdravlja i privrednog razvoja, pa time i
politike i ekonomske moi.
Stoga se u svijetu 1950tih godina pojavljuje sustav zabrana, koje su
osnovica zakonske regulative do 1970tih godina. Veina se tih zabrana
uvodi na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, s time da se one
podreuju industrijskom (tehnolokom) rezonu suverene drave.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

46

 Pristup prve generacije strategija zasniva se na ideji da razrjeivanje

i rasprivanje zagaivala rjeava probleme zatite okolia. Ta se
koncepcija esto spominje pod nazivom eksternalizacija zagaivanja.
S gospodarskog aspekta, ova je generacija strategija u prvom redu
usmjerena prema interesima industrije, a utjecaj na okoli smatra se
neizbjenom cijenom gospodarskog razvoja. U njoj se dakle, ne
razmatra je li postojea (primijenjena) tehnologija ujedno i dovoljno
dobra za ouvanje okolia.

Zakljuno, kod prve generacije strategija odnos prema okoliu nije

rezultat analize pojedinog podruja i njegove osjetljivosti, ve
razmatranja cjeline zakonske regulative zatite okolia, koja
prisiljava (ili ne prisiljava) investitora na odreene zatitne mjere.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

47

2. generacija
Druga generacija strategija se u praksi razvijenih zemalja pojavljuje
poetkom ili sredinom 1970tih godina. U njoj se primjenjuju ve
navedena naela prve generacije, ali nadopunjena novim koncepcijama
kvalitete okolia i gospodarskim instrumentima.
Te su koncepcije:
ustanovljenje poreznih i investicijskih stimulacija za pridravanje
normi za zatitu okolia ili njihovo poboljanje,
uvoenje naela da zagaiva plaa tetu,
uvoenje sloenih provedbenih oblika i s njima povezanog
zakonodavstva radi postizanja dogovorene kvalitete okolia,
primjena metodologije procjene vjerojatnog utjecaja na okoli ve
zacrtanog projekta pomou STUDIJE UTJECAJA ZAHVATA NA
OKOLI i donoenje odluka na osnovi takve procjene.
Veleuilite u Slavonskom Brodu

48

 Najvanijom se novom koncepcijom druge generacije strategija

smatra posljednja (etvrta) od prethodno navedenih, kojom se nastoje
predvidjeti mogui utjecaji zahvata na okoli, a u sklopu toga i
numerikim vrijednosnim sustavom procijeniti (ili zanemariti) etike,
estetske ili kulturne vrijednosti ovjekovog ivotnog prostora odnosno
ivotnog okolia.

strategija bazirana na principu zagaiva plaa (eng. Polluter Pays),

omoguila da bogati mogu zagaivati, ako plate.

poinju se uvoditi i tehnoloka rjeenja koja smanjuju intenzitet

oneienja okolia pa se razvijaju pristupi zatiti okolia kao to su:

Best Technological Means Available (BTMA)

Best Practicable Means Available (BPMA)

Veleuilite u Slavonskom Brodu

49

3. generacija
Trea generacija strategija temeljena je na novom pristupu zatite okolia
i gospodarskog razvitka koji je predloila Svjetska komisija za okoli i
razvoj u svom izvjetaju Naa zajednika budunost iz 1986.
Predloena strateka koncepcija zasniva se na ostvarivanju odrivog
razvoja (trajno uravnoteenog, mogueg razvoja).
Za provedbu te zamisli, prema miljenju Svjetske komisije,
potrebna je integralna povezanost triju meuzavisnih strategija:
(a) gospodarskog razvoja,
(b) socijalne pravde i ljudskih prava,
(c) zdravog okolia.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

50

Strategija odrivog razvoja treba naznaivati okvire novog

drutvenog odnosa prema okoliu, prema prostoru i prirodnim
izvorima, s punom svijeu o odgovornosti pred sutranjim
generacijama. To sutra, u doba tree svjetske industrijske revolucije,
nije lako predvidjeti pa je stoga oprezno iskoritavanje prirodnih
bogatstava: zraka, voda (mora), uma, plodnog tla, sirovina i energije,
imperativ egzistencije.
Taj imperativ glasi:
iskoritavati u prvom redu ono to se moe obnavljati i ponovno
stvarati;
razumno tedjeti one izvore sirovina i prostor kojih iskoritavanje
nepovratno mijenja okoli;
proizvoditi takve proizvode i iz takvih sirovina da se mogu razgraditi
u nekodljive proizvode ili preradom ponovno vratiti u proizvodnju.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

51

 suvremeni pristup zatiti okolia poiva na ouvanju okolia mjerenjem

koncentracija zagaivala u okoliu po principu prihvatnog kapaciteta
okolia za prihvat zagaivala bez tetnih posljedica (eng. Carrying
Capacity)
Primjer je toga da npr. kakvoa podzemnih voda koje se koriste za
vodoopskrbu mora biti ispod granice MDK - maksimalno dozvoljene
koncentracije.

upotrebljavaju se tzv. dostupne opcije koje najbolje tite okoli BPEO

(eng. Best Practicable Environmental Option),

Uz to uvodi se princip opreza (precautionary principle), tj. - o emu ne

zna dovoljno s time oprezno!

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Na kraju uvoda istaknimo kako svaka znanstvena i struna analiza

razvoja okolia, njegovog upravljanja i zatite treba biti neovisna o
politikom ili ideolokom pritisku (voluntarizmu), a zakonskim se
sredstvima kontrole i prisile treba sprijeiti gospodarska korupcija,
odnosno postizanje profita na raun prirodnih bogatstava koja su
zajedniko vlasnitvo neke zemlje (npr. jezera i mora, rudno i umsko
bogatstvo, prirodni parkovi) ili ak ovjeanstva (npr. svjetska mora,
Antarktika i sl.).
Na alost, to se danas jo uvijek NE OSTVARUJE.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

53

Osnovni ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za

odrivi razvoj (ravnotea izmeu ovjeka i prirode) su:

Trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti,

prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti.

Ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno

koritenje prirode i njenih dobara.

Ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti

krajolika.

Unapreenje stanja okolia i osiguranje boljih uvjeta

ivot

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Ovi ciljevi postiu se:

Predvianjem, praenjem, sprjeavanjem, ograniavanjem
i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli
Zatitom i ureenjem izuzetno vrijednih dijelova okolia

Sprjeavanjem rizika i opasnosti po okoli

Poticanjem koritenja obnovljivih izvora energije
Poticanjem upotrebe proizvoda i koritenja proizvodnih
postupaka najpovoljnijih za okoli

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Ujednaenim odnosom zatite okolia i gospodarskog razvoja

Sanacijom oteenih dijelova okolia

Razvijanjem svijesti o potrebi zatite okolia u odgojnom i

obrazovnom procesu

Donoenjem propisa o zatiti okolia

Obavjetavanjem javnosti o stanju okolia i njenim sudjelovanjem

u zatiti okolia

Povezivanjem sustava i institucija zatite okolia RH s

meunarodnim institucijama

Sprjeavanjem zahvata koji ugroavaju okoli

Veleuilite u Slavonskom Brodu

 Osnivanje fonda ekoloke sigurnosti,

Poticanje viekratne uporabe sirovine,
Poticanje kupnje ekolokih proizvoda,
Normizacija utroka goriva,
Sadnja drvea,
Uklanjanje opasnih kemikalija,

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Veleuilite u Slavonskom Brodu

58