Osnove

inenjerskog
prorauna
Skripta za studente Sveuilita Sjever

KatarinaPisai,UNIN2014.

Osnove inenjerskog prorauna

1 Kut
Kut je dio ravnine omeen s dva pravca koja se sijeku. Obino se obiljeava
krunim lukom meu pravcima. Ako je duljina luka manja od etvrtine opsega krunice, kut
je iljast ili otar, ako je jednaka etvrtini, kut je pravi, ako je vea od etvrtine a manja od
polovine, kut je tup, ako je jednaka polovini, kut je ispruen, ako je vea od polovine, kut je
izboen ili konkavan, i napokon, ako je jednaka opsegu krunice, kut je puni.
Dva kuta su komplementarna ako im je zbroj pravi kut, a suplementarna ako im je zbroj
isprueni kut. Najvanije jedinice mjere kuta su stupnjevi () i radijani (rad).
Kut od jednog radiana je kut koji obuhvaa kruni luk ija je duljina jednaka radijusu
tog luka.

duljina krunog luka =

1 radian

radiju
Slika 1.1 Radijanska mjera kuta

Oznaimo sa kut izraen u radijanima a sa oznaimo kut izraen u

stupnjevima. Tada formule za pretvorbu izgledaju:

360

360

(1)
(2)

Formule u kojima se koristi luna mjera kuta:

Duljina krunog luka:
1

Osnove inenjerskog prorauna

s r

(3)

Opseg kruga:
O 2r

(4)

Povrina kruga:

A r2

(5)

Povrina krunog isjeka:

r2
A
2

(6)

Kutevi s okomitim kracima su sukladni (sl. 1.1) (Sukladnost je istovremena slinost i

jednakost odn. podudarnost geometrijskih likova.)

Slika 1.2 Kutevi s okomitim kracima

ZADACI PRETVORBA RADIJANA U STUPNJEVE

1. Zadane

su

mjere

kuta

stupnjevima,

pretvorite

ih

radijane

50, 72, 93, 105, 126, 157, 293, 402

2. Zadane

su

mjere

kuta

0.2 rad, 2 rad, 6 rad, 7.2 rad, 2.5 rad,

radijanima,

pretvorite

ih

stupnjeve

rad,
rad, 12 rad
2
3

Osnove inenjerskog prorauna

2 Trokut
2.1 Slinost trokuta
Trokut omeuju tri stranice, a njihove duljine oznaavamo malim slovima. Obino duljine
stranica oznaavamo slovima a , b i c .
Vrh trokuta je zajednika toka dviju stranica. Vrhove oznaavamo velikim tiskanim
slovima, a obino A, B i C. Unutarnji kutovi trokuta oznaavaju se uglavnom malim grkim
slovima , i . Uobiajeno je da se oznaava abecednim redom i to tako da je vrh
kuta toka A, a nasuprot je stranica a (analogijom se oznaavaju i ostali kutevi, toke i
stranice)
Slini trokuti imaju jednake kuteve i proporcionalne stranice.

C'
C

k a

k b

A'

k c

B'

Slika 2.1 Slinost trokuta

Trokuti su slini ako je ispunjen neki od sljedea etri uvjeta:

SSS: trokuti imaju sve tri stranice proporcionalne

a : a1 b : b1 c : c1 .

SKS: trokuti imaju dvije stranice proporcionalne i kuteve meu njima jednake

1 , b : b1 c : c1 .

(8)

KK: trokuti imaju dva kuta jednaka kuta

1 , 1 .

(7)

(9)

SSK: trokuti imaju dvije stranice proporcionalne, a kutovi nasuprot veoj stranici su
sukladni

Osnove inenjerskog prorauna

1 , a : a1 b : b1 , (a b) .

(10)

Povrine slinih trokuta proporcionalne su kvadratima stranica.

2.2 Pravokutni trokut

Kutevi u pravokutnom trokutu: 90, 90
Stranice koje se nalaze uz pravi kut, odnosno zajedno tvore pravi kut nazivaju se katete, a
stranica nasuprot pravog kuta naziva se hipotenuza
B
Pitagorin teorem:

Povrina kvadrata nad hipotenuzom

jednaka je zbroju povrina kvadrata

nad katetama

c 2 a 2 b2

b
Slika 2.2 Pravokutni trokut

ctg

Odnosi kateta i hipotenuze:

a
a
, sin
c
c
b
a
cos , cos
c
c

sin

(11)

sin

tg

cos

Odnosi meu katetama:

a
b
, tg
b
a
b
a
ctg , ctg
a
b
tg

(12)
Slika 2.3 Jedinina krunica

Rijeima: Sinus kuta kojeg ine kateta i hipotenuza jednak je omjeru nasuprotne katete i
hipotenuze. Kosinus tog kuta jednak je omjeru prileee katete i hipotenuze. Tangens tog
kuta jednak je omjeru nasuprotne i prileee katete. Kotangens kuta jednak je omjeru
4

Osnove inenjerskog prorauna

prileee i nasuprotne katete. Tangens i kotangens kuta su obrnuto proporcionalni:

ctg tg-1

1
tg

(13)

2.2.1 Nagib
Nagib se izraava u postocima, a dobiva se iz formule:

i tan( ) 100%

H
100%
L

(14)
B

a H

nagib i % - nagib u postocima

L m - horizontalni razmak izmeu
toaka
H m - visinska razlika toaka

bL

Slika 2.4 Nagib

Primjer 1. Ako je nagib 10% izraunajte koliki je kut.

10
100
10
) 5.711
arctan(
100
tan( ) i

Objanjenje: Nagib od 10% znai da se primjerice na 100 m ceste, teren uzdie ili sputa
10 m.

Primjer 2. Koliki je nagib ceste ako kut iznosi 45 ?

i tan( ) 100% tan(45) 100% 100%

Osnove inenjerskog prorauna

ZADACI PRAVOKUTNI TROKUT, TRIGONOMETRIJA (sa rjeenjima)

1. Izraunajte duljine stranica i kutove pravokutnog trokuta ako je zadano:

a) P 60 cm 2 , 284 ' 21''

28.072 deg

sin ( )

a
c

cos ( )

b
c

a b
2

b) a b 23 cm , c 17 cm

Osnove inenjerskog prorauna

a b
ab

c
23cm

c) a 24 cm , v 6.72 cm

sin( )
2

sin( )

a
2

a b

v
b

d) a : b 3 : 4 , v 19.2 cm

tan( )

3
4

sin( )

90deg deg

v
b

v
a

sin( )
2

a b

Osnove inenjerskog prorauna

e) O 120 cm , 30

sin( )

cos ( )

b
c

abc

2. Visina pravokutnog trokuta dijeli trokut na dva dijela kojima se povrine odnose kao
1:4. Koliki su kutovi tog trokuta?
4
1
a
75.964 deg
tan( )

14.036 deg

3. Smetrala pravog kuta pravokutnog trokuta dijeli hipotenuzu na dijelove ije su duljine u
omjeru 2:3. Koliki su kutovi tog trokuta?
2
sin( 45deg)

v
sin( )

3
sin( 45deg)

v
sin( )

sin( )

v
cos ( )
cos ( )

sin( )

cos ( )

sin( 45deg)
3
sin( 45deg)

sin( 45deg)
sin( 45deg)
3
sin( 45deg)

sin( 45deg)
2
3
tan( )
56.31 deg
33.69 deg
2
sin( )
cos ( )

Osnove inenjerskog prorauna

ZADACI PRAVOKUTNI TROKUT, TRIGONOMETRIJA

55
77
26
4. Izraunajte: sin
cos
tg

6
3
4
113
71
115
5. Izraunajte: sin
ctg
cos

6
4
5
9
ctg
ctg
1
8
8
6. Izraunajte:
17
13
ctg
ctg
8
8
sin 282 sin 108 sin 12 sin 162
7. Izraunajte:
sin 55 sin 125 sin 35 sin 145
41
23
8. Izraunajte: sin
sin
12
12
sin 37 sin 53
9. Izraunajte:
1 cos 2 41
sin 5 x cos x cos 3x sin x
10. Izraunajte:
cos 2 3x cos 2 x
85
43
cos
11. Izraunajte: cos
24
24

2.3 Openiti trokut, sinusov i kosinusov pouak

C

2.3.1 Sinusov pouak

Duina CD v oznaava visinu sputenu iz
toke C. Time je trokut podijeljen na dva
pravokutna trokuta. Iz slike se vidi da je
b sin v , to znai da je v b sin

ali isto tako je v a sin . Znai da vrijedi:

a
b
a sin b sin , ili

.
sin sin

B
R

Na potpuno isti nain se moe

dokazati da je

b
c

sin sin

Slika 2.5 Openiti trokut

Sinusov pouak glasi: Omjer stranice trokuta i sinusa nasuprotnog kuta jednak je za sve
stranice trokuta.
9

Osnove inenjerskog prorauna

a
b
c

sin sin sin

(15)

Ovaj odnos jednak je promjeru opisane krunice:

a
2R
sin
ZADACI - SINUSOV POUAK
1. Rijeite trokut ako su zadani 50, 72, a 4.6 cm

(dva kuta i stranica nasuprot jednoga od njih)

a
b
c

2R
sin sin sin

2. Rijeite trokut ako su zadani 5623', a 4.56 cm, b 5.71 cm

(dvije stranice i kut nasuprot veoj stranici)

R ... polumjer
opisane krunice

3. Rijeite trokut ako su zadani a 3 cm, b 5 cm, 30 (dvije stranice i kut nasuprot

manjoj stranici)
4. Rijeite trokut ako su zadani opseg trokuta 20 cm i dva kuta 41.6 i 69.5 .
5. Razlika duljina dviju stranice trokuta je 6 cm , a kutevi nasuprot tim stranicama

su 32.6 i 75.8 . Odredi nepoznate stranice i kuteve trokuta.

6. Rijeite trokut ako su zadani a 3.68 cm i 3537 ', 3647 ' 36''

2.3.2 Kosinusov pouak

Duina CD je visina iz toke C. Iz slike itamo da je
2

b 2 AD v 2
b 2 ( c BD ) 2 a 2 BD
2

b 2 c 2 2c BD BD a 2 BD

b2 a 2 c 2 2c BD

Iz slike se vidi da je kut uz B jednak cos

BD
a

znai da je BD a cos .

To uvrstimo u gornju formulu i dobijemo:

10

Osnove inenjerskog prorauna

b2 a 2 c 2 2ac cos .

(16)

Na isti nain moemo izvesti i za ostale stranice

Kosinusov pouak glasi: Kvadrat stranice u trokutu jednak je zbroju kvadrata drugih dviju
stranica, umanjenom za dvostruki umnoak tih stranica i kosinusa kuta izmeu njih

a 2 b2 c 2 2bc cos
b2 a 2 c 2 2ac cos

(17)

c a b 2ab cos
2

ZADACI - KOSINUSOV POUAK

1. Rijeite trokut ako je a 40 cm, b 37 cm i 18

(dvije stranice i kut izmeu njih)

2. Rijeite trokut ako je a 17 cm, b 10 cm, c 9 cm

(tri stranice)

a 2 b 2 c 2 2bc cos
b 2 a 2 c 2 2ac cos
c 2 a 2 b 2 2ab cos

3. Duljine stranica trokuta su u omjeru 3 : 4 : 5. Odredite najmanji

kut trokuta.
4. Odredite kutove trokuta ako je a 20 cm, b 13 cm, c 21 cm
5. Odredite stranicu c ako je a 20 cm, b 18 cm, 4840'
6. Odredite stranicu a ako je b 1.2 m, c 3.4 m, 6350'
7. Odredite stranice a i b ako je c 10 cm, vc 5 cm, 6210'
8. Odredite t c ako je a 82 cm, b 56 cm, 9826'

b2 c2 a2
2bc
2
a c2 b2
cos
2ac
2
a b2 c2
cos
2ab
cos

11

Osnove inenjerskog prorauna

9. Iz toke A na moru vidi se vrh

10. Kolike su napetosti na dijelovima AC i

svjetionika pod kutem 1119' , a iz

BC konstrukcije ako je G = 4750N,

toke B koja je za d = 52,7m blie,

7412' , 3145' ?

vidi se vrh pod kutem 3048' , a

podnoje pod kutem 945' . Kolika
je

visina svjetionika?
11. Dva broda isplovila su pod kutem od

12. Na putu iz grada A u grad B zrakoplov

37 . Dok je jedan brod preao 32km,

je skrenuo s kursa 1238' . Nakon 78

drugi je preao 25km. Koliko su tada

km leta pilot je ispravio kurs i letio jo

bili udaljeni jedan od drugoga?

120km do mjesta B. Ako zrakoplov leti

stalnom

brzinom

420km

na

sat,

izraunajte
koliko

je

vremena
zrakoplov
dulje

letio

zbog skretanja?
13. Brod plovi prema luci i od nje je
udaljen 12km. Nakon to su preli 5
km kapetan shvati da je skrenuo s
kursa za 21 . Koliko su tada bili
udaljeni od luke?

12

Osnove inenjerskog prorauna

3 Jednadba pravca
y

P1( x1, y 1 )
n

P0 ( x0 , y 0 )

Slika 3.1 Pravac u ravnini

3.1 Implicitna jednadba pravca

Implicitna jednadba pravca je
ax by c

(1)

gdje su a, b i c realni brojevi, pri emu je barem jedan od brojeva a i b razliit od nule.

3.2 Eksplicitna jednadba pravca

Eksplicitna jednadba pravca je
y kx l

(2)

pri emu su k i l realni brojevi ( k je koeficijent smjera pravca, a l njegov odsjeak na osi

y ).
k

y1 y0
tan
x1 x0

(3)

3.3 Segmentni oblik jednadba pravca

Segmentni oblik jednadbe pravca je

x y
1
m n

(4)

gdje su m i n realni brojevi razliiti od nule. Toke ( m,0) i (0, n ) su toke presjeka pravca i
koordinatnih osi.
13

Osnove inenjerskog prorauna

3.4 Jednadba pravca kroz dvije toke

Jednadba pravca koji prolazi tokama A( x0 , y0 ) i B( x1 , y1 ) (uz uvjet x0 x1 ) glasi:

y1 y0
( x x0 ) y0
x1 x0

(5)

Implicitna jednadba se lagano dobije mnoenjem s x1 x0 i sredivanjem izraza:

( y1 y0 ) x ( x1 x0 ) y ( y1 y0 ) x0 ( x1 x0 ) y0

pri emu se ova formula smije upotrijebiti i u sluajevima kada vrijedi

(6)

x0 x1 .

3.5 Jednadba pravca sa zadanim koeficijentom smjera koji prolazi

kroz jednu toku
Jednadba pravca koji prolazi tokom A( x0 , y0 ) i ima koeficijent smjera k je:

y k ( x x0 ) y0

(7)

presjeci pravca i koordinatnih osi

Toka presjeka pravca i osi x se dobije tako da se u jednadbu pravca uvrsti y 0 i
dobivena jednadba rijei po x . Dobiveno rjeenje x0 odreuje traenu toku presjeka s
osi x : ( x0 ,0) .
Toka presjeka pravca i osi y se dobije tako da se u jednadbu pravca uvrsti x 0 i
dobivena jednadba rijei po y . Dobiveno rjeenje y0 odreuje traenu toku presjeka s
osi y : (0, y0 ) .

3.6 Skiciranje pravca u pravokutnom koordinatnom sustavu

Budui je pravac jednoznano odreen s dvije svoje toke, dovoljno je odrediti poloaj
dviju njegovih toaka u pravokutnom koordinatnom sustavu i zatim skicirati pravac koji
njima prolazi. Da bi skica bila preciznija, moe se odrediti i vie od dvije toke, a korisno je
odrediti i sjecita pravca s koordinatnim osima.

14

Osnove inenjerskog prorauna

3.7 Skiciranje pravca u pravokutnom koordinatnom sustavu

Ako su koordinate toke A(xA , yA ) i toke B(xB , y B ) .
Koordinate polovita su :

xP =

xA x B
y yB
i yP = A
2
2

(8)

Udaljenost toaka:
AB = ( xA xB ) 2 ( yA y B ) 2

(9)

Koeficijent smjera pravca:

yA yB
tan
xA x B

k=

(10)

Ako su zadana dva pravca y k1 x l1 i y k2 x l2 :

Pravci su okomiti kada su im koeficijenti smjera reciproni i suprotnog
predznaka:

k2 =

1
k1

(11)

Pravci su paralelni kada imaju jednake koeficijente smjera: k2 = k1

kut izmeu tih pravaca iznosi:
tan( )

k2 k1
1 k2 k1

(12)

Povrina trokuta kojemu su vrhovi A(xA , yA ) , B(xB , y B ) , C(xC , yC ) :

1
xA ( yB yC ) xB ( xC xA ) xC ( xA xB )
2

(13)

Udaljenost toke T(x0 , y0 ) i pravca Ax By C 0 :

Ax0 By0 C
A2 B 2

(14)

ZADACI JEDNADBA PRAVCA (sa rjeenjima)

1. Odredite povrinu trokuta to ga pravac y 8 x 3 zatvara s koordinatnim osima.

15

Osnove inenjerskog prorauna

2. Odredite jednadbu pravca paralelnog pravcu

x 2 y 4 0 koji prolazi tokom

T(-2, -1) .

3. Odredite jednadbu pravca okomitog na pravac

x y
1 koji prolazi tokom T(-4, 1) .
3 4

16

Osnove inenjerskog prorauna

4. Odredite jednadbu pravca okomitog na pravac kroz toke: A(1, 2) , B( 2, 4) koji

prolazi tokom T(-3, 0) .

17

Osnove inenjerskog prorauna

5. Odredite udaljenost T(2, 3) od pravca y

3
x 2.
4

ZADACI JEDNADBA PRAVCA

6. Zadane su toke A( 8, 4) i B(2,9) . Napiite eksplicitni, implicitni i segmentni oblik

jednadbe pravca koji prolazi tokama A i B, odredite sjecita pravca s koordinatnim
osima i skicirajte pravac u pravokutnom koordinatnom sustavu.
7. Zadane su toke A( 3, 3) i B(3, 7) . Napiite eksplicitni, implicitni i segmentni oblik
jednadbe pravca koji prolazi tokama A i B, odredite sjecita pravca s koordinatnim
osima i skicirajte pravac u pravokutnom koordinatnom sustavu.
8. Zadane su toke A( 3, 3) , B(3, 4) i C(6,8) . Napiite jednadbe pravca koji prolaze
tokama A i B te B i C, odredite koeficijente smjera pojedinog pravca i skicirajte pravce
u pravokutnom koordinatnom sustavu.
18

Osnove inenjerskog prorauna

4 Metoda najmanjih kvadrata - MNK

Linearna metoda najmanjih kvadrata zasniva se na jednadbi pravca

y a bx

(15)

(Eksplicitni oblik jednadbe pravca smo u prethodnom poglavlju zapisivali u obliku

y l kx )
koristi se da bismo zadani skup podataka, x1 , y1 , x2 , y2 ,..., xn , yn , gdje ne n 2 opisali
pomou jednadbe pravca.
Metoda najmanjih kvadrata zasniva se na izjavi da krivulja koja najbolje aproksimira
zadane podatke ima najmanji kvadrat greke odstupanja:
n

yi f ( xi ) yi ( a bxi ) min
2

i 1

(16).

i 1

Pri emu su a i b nepoznati koeficijenti, a zadani su xi i yi . Da bi se postigla najmanja

pogreka razlike kvadrata prva parcijalna derivacija gornjeg izraza po a i b mora dati
nulu.
n

2

yi (a bxi ) 0

i 1

n
2 ( y ( a bx )) x 0

i
i
i
b
i 1

(17)

Sreivanje gornjih izraza dobije se:

n
n
n
y
a
1
b
xi

i 1
i 1
i 1
n
n
n
x y a x b x2

i i
i
i

i 1
i 1
i 1

(18)

Odakle nepoznate parametre a i b dobijemo raunajui sljedei izraz:

y x 2 x xy

a
2

n x2 x

n xy x y

n x2 x

Gdje

znai

(19)

...
i 1

19

Osnove inenjerskog prorauna

Pri emu se ukupna greka rauna:

n

( f (x ) y )
i

i 1

y
i 1

(20)

2
i

ZADACI MNK

1. Koristei linearnu metodu najmanjih kvadrata pronai pravac koji najbolje aproksimira
zadane toke. Odredi greku aproksimacije.
i

10

11

10

0.360024 2.66888 5.98046 9.54012 11.2017 15.0563 18.45 20.3067 24.8276 26.9515 29.4022

Rjeenje:
0.08303309090909661 + 2.9787658181818184* x

20

Osnove inenjerskog prorauna

35
30
25
Zadana funkcija
Aproksimacija

20
15
10

y = 2,978765818182x + 0,083033090909

5
0
0

10

12

21

Osnove inenjerskog prorauna

5 Linearna interpolacija
Interpolacija dolazi od rijei inter izmeu i polos os, osovina, odnosno toka, vor. Svako
izraunavanje nove toke izmeu dviju ili vie postojeih toaka podataka je interpolacija.
Postoje mnoge metode interpolacije od kojih mnoge ukljuuju prilagoavanje nekakve
vrste funkcije zadanim podacima i zatim procjenu vrijednosti te funkcije na eljenoj toki.
Danom nizu od n razliitih brojeva xk koje nazivamo vorovi tako da za svaki xk postoji
drugi broj yk , nai emo funkciju f za koju vrijedi
f ( xk ) yk , k 1,..., n

(21)

Par xk , yk naziva se toka podataka, a f se naziva interpolant za te toke podataka.

Jedan od oblika interpolacije je izraun aritmetike sredine iz vrijednosti dviju susjednih
toaka kako bi se odredila toka u njihovoj sredini. Isti se rezultat dobiva odreivanjem
vrijednosti linearne funkcije u srednjoj toki.
Linearna interpolacija (ponekad se naziva linterp) je jedna od najjednostavnijih metoda
interpolacije. Kod ove metode se vrijednosti funkcije izmeu dvije susjedne toke grafa

xa , y a

xb , yb

prikazuju kao da lee na pravcu izmeu te dvije toke. Dakle, za

x xa , xb se uzima da je interpolant zadan:

y y a ( x xa )

( yb y a )
( xb xa )

(22)

na toki x, y .
Linearna interpolacija je brza i lagana, no nije odve precizna.

22

Osnove inenjerskog prorauna

Primjer 1 Pretpostavimo da imamo tablicu u kojoj su navedene vrijednosti nepoznate

funkcije f .

f(x)

0.8415

0.9093

0.1411

-0.7568

-0.9589

-0.2794

0
0

-1

-1

-2

Slika 5.1 Vizualno predoeni podaci iz tablice

Interpolacija osigurava nain procjenjivanja funkcije na meutokama, npr. ako x 2.5 .

Budui da je

2.5

sredina izmeu

3 , razumljivo je uzeti sredinu f (2.5)

izmeu f (2) 0.9093 i f (3) 0.1411 , to daje rezultat od 0.5252 .

y 0.9093 (2.5 2)

(0.1411 0.9093)
0.5252
(3 2)

2
1
1
0
0

-1
-1
-2

Slika 5.2 Prikaz podataka sa dodanom linearnom interpolacijom

23

Osnove inenjerskog prorauna

Primjer 2 Na slici je prikazana tablino zadana funkcija.

x
0
1
3
4
5
8

f ( x)
-1
1
3
5
7
6

7
6
5
4
3
2
1
0
-1

-2

Slika 5.3 Vizualni prikaz podataka

Odredi vrijednost f (2.6) .

y (3) y (1)
f (2.6) y (1) (2.6 1)
2.6
31
8
7
6
5
4
3
2
1
0
-1

-2

Slika 5.3 Linearna interpolacija

24

Osnove inenjerskog prorauna

6 Mjerne jedinice i SI sustav

Medunarodni sustav jedinica SI (kratica SI izvedena je prema francuskom nazivu Le System
International d'Unites) je moderni metriki sustav mjera, kojeg je uspostavila 1960. Generalna
konferencija o utezima i mjerama (CGPM, Confrence Gnrale des Poids et Mesures). CGPM je
meunarodna organizacija koja se brine o irenju SI i po potrebi njegovoj modifikaciji, sukladno
napretku u znanosti i tehnologiji. Sadanja verzija SI, usvojena 1971., temelji se na sedam
osnovnih jedinica za sedam osnovnih veliina koje su medusobno neovisne.

Tablica 6.1 Osnovne fizikalne veliine i pripadne jedinice SI sustava

FIZIKALNA VELIINA
NAZIV

SIMBOL

SI - JEDINICA

SIMBOL

Duljina

metar

Masa

kilogram

kg

Vrijeme

sekunda

Elektrina struja

amper

Termodinamika
temperatura

kelvin

Koliina tvari

mol

mol

Intenzitet svijetlosti

Iv

kandela

cd

Tablica 6.2 Dopunske SI jedinice

FIZIKALNA VELIINA
NAZIV

SIMBOL

SI - JEDINICA

SIMBOL

Kut

, , , ...

radijan

rad

Prostorni kut

, , , ...

steradijan

sr

Sve druge veliine, nazvane izvedene veliine, mogu se definirati pomou tih sedam osnovnih
veliina. Sukladno tome, izvedene veliine imaju izvedene jedinice.

25

Osnove inenjerskog prorauna

Tablica 6.3 Neke od izvedenih SI jedinica bez posebnih znakova i naziva

FIZIKALNA VELIINA
NAZIV

SIMBOL

SI - JEDINICA

SIMBOL

Povrina

A, S

etvorni metar

m2

Volumen

kubni metar

m3

Brzina

metar u
sekundi

m/s

Ubrzanje

metara u
sekundi na
kvadrat

m/s2

Gustoa

kilograma po
kubinom
metru

kg/m3

Obujamni protok

kubinih
metara u
sekundi

m3 /s

Moment sile

njutn metara

Nm

Neke od izvedenih velicina toliko su este i vane u praksi da su njihove (izvedene) jedinice dobile
specijalni naziv i oznaku (simbol). SI sustav ima 22 takve specijalne oznake, a za nae potrebe
nabrojat emo samo sljedee:

Tablica 6.4 Neke od izvedenih SI jedinica s posebnim imenom

FIZIKALNA VELIINA
NAZIV

SIMBOL

SI - JEDINICA

SIMBOL

Frekvencija

herc (hertz)

Hz

Sila

njutn (newton)

Tlak, naprezanje

paskal (pascal)

Pa, N/m2

Energija

dul (joule)

Snaga

vat (watt)

U, V

volt

Koliina elektriciteta

kulon
(coulomb)

Elektrini otpor

om (ohm)

Elektrini napon

26

Osnove inenjerskog prorauna

Primjer:
Po definiciji je

sila = masa akceleracija

masa je osnovna veliina (ne definira se pomou drugih pojmova)

akceleracija nije osnovna veliina; ona se definira kao brzina/vrijeme, pa zahtjeva prethodno
definiranje brzine:

brzina = duina/vrijeme;

brzina je izvedena veliina koja je definirana samo s osnovnim veliinama.

Konano, sloeni pojam sile moe se objasniti koritenjem samo osnovnih pojmova (veliina):
sila = masa duina vrijeme-2 ,
a s jedinicama: N = kg m s-2.
Pojmovi tlak, energija i snaga su sloeniji od pojma sila, pa bi izraavanje tih veliina s osnovnim
jedinicama bilo vizualno jo kompliciranije i stoga nepraktino. To je i razlogom da su za
kompleksnije kombinacije osnovnih jedinica uvedene nove oznake, poput N u naem primjeru.
SI definira 20 prefiksa, za potencije na bazi 10, koji se mogu koristiti uz osnovne ili izvedene
jedinice.

U inenjerskoj praksi koritenje prefiksa je svakodnevica, pa samim time i prijeka

potreba, tako da e se u kolegiju dat poseban naglasak na raun s prefiksima, kako bi student im
bre i bolje savladao njihovo koritenje.

Tablica 6.5 SI prefiksi

Faktor

Naziv

Oznaka

Faktor

Naziv

Oznaka

1024

yotta

10-1

deci

1021

zetta

10-2

centi

1018

exa

10-3

mili

1015

peta

10-6

micro

1012

tera

10-9

nano

109

giga

10-12

pico

106

mega

10-15

femto

103

kilo

10-18

atto

102

hecto

ha

10-21

zepto

101

deka

da

10-24

yocto

27

Osnove inenjerskog prorauna

ZADACI JEDINICE (sa rjeenjima)

1. Odredite smino naprezanje ako je zadano:

F 45 kN = 45000 N
D 0.6 cm =0.006 m = 2 r
Povrina se rauna po izrazu:
A r 2 = (0.003 m) 2 =0.00003 m 2
Ukupna smina sila se dijeli na etiri zakovice:
F
45000 N
= 11250 N
V
4
4
Smino naprezanje se rauna prema:
V
11250 N

= 375000000 N/m 2 375 MPa
2
A 0.00003 m

2. Odredite smino naprezanje ako je zadano:

M 7500 Nm
D 10 cm = 0.1 m = 2R
Polarni moment tromosti:
1
1
I R 4 (0.05 m) 4 0.00000982 m 4
2
2
Smino naprezanje iznosi:
MR ( 7500 Nm)(0.05 m)
= 38200000 N/m 2 38.2 MPa

4
0.00000982 m
I

3. Kolika je koliina topline potrebna za taljenje 1 kg olova poetne temperature

t0 24 C ?
Q Qg Qt

Gdje je: g grijanje do talita

t taljenje
Qg m c (t 2 t1 )
Qg 1 kg 0.130 kJ kg 1 K 1 (327 24)K 39.4 KJ

Qt m L 1 kg 23 kJ kg 1 23 KJ
Q 39.4 23 62.4 kJ = 62 kJ
62
Q 62 kW s =
kW h = 0.017 kW h
3600

4. Koliko je topline potrebno za grijanje 2 kg olova, eljeza i aluminija od 0 do 100 C ?

Specifine su topline: olova 0.13 kJ/(kg K) , eljeza 0.46 kJ/(kg K) i aluminija

0.92 kJ/(kg K)
QPb m cp,Pb t 2 0.13 100 26 KJ
QFe 2 0.46 100 92 KJ

28

Osnove inenjerskog prorauna

QFe 2 0.92 100 184 KJ

5. Koliko kockica leda temperature 0 C , stranice 2 cm treba otopiti u 1 L vode da bi ju

ohladili s 26.5 C na 10 C ? Specifina toplina taljenja leda je 333 kJ kg 1 , specifini
toplinski kapacitet vode je 4190 J kg 1 K 1 , gustoa vode je 103 kg m 3 , a leda
920 kg m 3 . Gubitke topline u okolinu valja zanemariti!
Masa leda: mL N L a 3
Utroena toplina je za zagrijavanje leda:
Q mL ( c TL ) N L a 3 ( c TL )
Izgubljena toplina hlaenja vode
Q mV c TV ) V V c TV
Topline su jednake (koliko se ohladi voda, toliko se zagrije led)
N L a 3 ( c TL ) V V c TV
V V c TV
N=
L a 3 ( c TL )
N=

103 103 4190 16.5

25
920 0.023 (3.33 105 4190 10)

6. U horizontalnoj cijevi promjera 10 cm voda tee brzinom 2 m/s pri statikom tlaku 2 bar .
Koliki je tlak u uem dijelu cijevi promjera 5 cm ?
Da bi tok kroz iri i ui dio cijevi bio jednak vrijedi:

v2 S1

v1 S2
Povrine presjeka cijevi su proporcionalne promjerima pa je:
v2 d12

v1 d 2 2
S1 v1 S2 v2 , odnosno

d
v2 v1 1
d2
Prema Bernoullijevom teoremu je
v 2
v 2
p1 1 p2 2
2
2
4

2
2
2
2 d1
p2 p1 v1 v2 p1 v1 v1
2
2
d 2

4
2 d1
p2 p1 v1 1
2 d2

Zadano:
29

Osnove inenjerskog prorauna

p1 = 2 bar = 2 105 Pa

1000 kg/m3
v1 = 2 m/s
p2 2 105

10 4
1000
4 1 170000 Pa =1.7 bar
5
2

ZADACI JEDINICE

7. Pretvorite u odreene mjerne jedinice:

a. 0.25 mm 2.5 10 __ m
b. 7520000 m 7.52 10 __ m
c. 4.285 104 mm 4.285 10 __ cm 4.285 10 __ m
d. 120000000 km 1. 10 __ km 1.2 10 __ m

e. 1god = ______ s
8. Izraunajte u traenim mjernim jedinicama:
a. S 3200 mm 0,0022 km 22 dm 1,5 m 0, 284 km

S _________ mm
b. A 25 m 2 0,000015 km 2 17,5 dm 2 320 cm 2

A _________ m 2
c. V 1500 cm3 22 m 3 3 dm3

V _________ l

9. Izraunajte vrijednosti u traenim mjernim jedinicama:

a. v
v

s
t
228 km
3 dana

v _______ m / s
b. v

1,5 m
1s

v _______ km / h
c. v

3200 km
4 dana, 21 sat

30

Osnove inenjerskog prorauna

v _______ m / s

d. t
t

s
v
362500 km
700 m / s

t _________ sati

10.

Izraunajte vrijednosti u traenim mjernim jedinicama:

a. a
a

v
t
120 km / h
20 min

a _________ m / s2

b. a

6 km / h
2 dana

a _________ m / s2

c. v a t
v 2,8m / s2 25min

v _________ m / s2

11.

Izraunajte vrijednosti u traenim mjernim jedinicama:

a. F k x
F 0,3 N/m 0,001 km
F _______ N

b. F
F

mv
t
300 g 10 km/h
10 s

F ________ N

c. v

F t
m

31

Osnove inenjerskog prorauna

4Ns
0,004 t

v _______ m/s

d. Ft N

Ft
N

2,5 106 MN

0,010 kN

_________
12.

Izraunajte vrijednosti u traenim mjernim jedinicama:

a. p
p

F
A
0,001 MN
250000 mm 2

p __________ Pa N/m 2

b. p p0 g h
p 101300 Pa 1000 kg/m3 9,81 m/s2 104 mm
p __________ Pa

c. p g h
p 2500 kg/m 3 9,81 m/s2 50cm
p ___________ Pa

d. p
p

F
A
m1 g m2 g m3 g
A

20 kg g 120000 mg g 2,8 103 t g

p
12800000 mm 2
p ___________ Pa

13.

Izraunajte vrijednosti u traenim mjernim jedinicama:

a. W F h

W m g h
32

Osnove inenjerskog prorauna

W 104 mg 9,81 m/s2 1500 mm

W _________ J(

b. F G

kg m 2
)
s2

m1 m2
r2

F 6,67 Nm 2 /kg 2

107 kg9,5104 t
2,5103 m

F ________ MN

c. P
P

W
t
135 kJ
2 dana

P _______ J/s

d. Q A v
Q 0,02512m 2 122km/h

Q ___________ l/s
e. F k

Q1 Q2
r2

F 9 10 Nm/C
9

2, 23 108 C 1, 25 108 C

3 10

km

F _________ N

f.

F
Q

1,5 108 MN
2 107 C

E __________

g. k
Q
Q

N
C

Q
r

r
k
600 V 2,5 cm
9 109 Nm/C2
33

Osnove inenjerskog prorauna

Q __________ C

h.

F l
EA
125 kN 500 cm
4, 2 105 MN/m 2 200 dm 2

__________ m

34