SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA SOCIOLOGIJU

PRIKAZ KNJIGE BIJEDA BLAGOSTANJA

seminarski rad iz kolegija
"Sociologija kulture"

Mentor:
Ratko ori, prof.

Izradila:
Ida Duvnjak
Zadar, 17. Lipnja. 2014..

Sadraj
1. Uvod....................................................................................................................3
2. Rajski rogonje.....................................................................................................4
3. Prema novom otporu?.........................................................................................4
4. Intelektualna pomutnja........................................................................................4
5. Veliki sotona.......................................................................................................5
6. U vruem sudionitvu stare mrnje.....................................................................5
7. Dvostruki recidiv.................................................................................................6
8. Vjenanje pojedinca i trita................................................................................6
9. Posljednja utopija................................................................................................7
10. Desakralizirati kapitalizam..................................................................................7
11. Nelagoda koja civilizira.......................................................................................8
12. Zakljuak..............................................................................................................8
13. Literatura..............................................................................................................9

Uvod
Sam naslov ove knjige Pascala Brucknera knjige sadri proturjenost koja upuuje na
problematku kojom se knjiga bavi.Njezin autor,poznati francuski esejist i knjievnik te
diplomirani filozof,u njoj je nastojao ukazati na sve elemente zapadnjake suvremene
neuraunljivosti prozivajui pritom

globalizaciju,kapitalizam odnos europske i amerike

kulture. Cilj ovoga rada jest prikazati po poglavljima ono o emu knjiga govori te dati
vlastito kritiko miljenje sluei se metodom analitiko sinetikog pristupa proitanom djelu
na nain podjele na deset poglavlja koja se nalaze u knjizi te njihova objedinjavanja
iznoenjem kritikog osvrta u zakljuku. Kritiki sagledavajui kapitalizam Bruckner istie
promjene u nainu ivota i razmiljanja nakon industrijske revolucije.Blagostanje koje je u
vidu posjedovanja materijalnih dobara i kapitala postalo najvia vrijednost u suvremenim
drutvima implicira bijedu na tri razine.Prvo na bijedu i siromatvo ne samo u nerazvijenim
zemljama treeg svijeta ve i pojavu krajnjeg siromatva u najrazvijenijim zemljama,te
nejednakosti i golemog jaza izmeu bogatih i siromanih. Drugo,upuuje i na bijedno stanje
javnih slubi kao to su zdravstvo,obrazovanje dok se s druge strane gomilaju privatna
bogatstva.Kao tree i najalarmanitnije stanje bijede jest bijedno stanje samih posjednika
bogatstva i privatnog vlasnitva u smislu krize svih ljudskih vrijednosti na ije je mjesto
stupio kapital na to upuuje poveana stopa samoubojstava u najrazvijenijim zemljama te
poveana potranja psihijatrijskih usluga i medikamenata. Analizirajui ljudsko ponaanje u
liberarnom drutvu u kojem vlada individualizam govori o tri obrazca ponaanja:kapitalizam
koji postaje vrsta fetiizma,antiglobalizacijsko i antitrino ponaanje te medijsko profiterstvo
i konformizam pod krinkom tobonjeg dizerterstva.

Rajski rogonje
Bruchner istie da demokratska drutva u kojima ivimo ne posjeduju izgovore za
svoje mane i pogreke ve ih se valja promatrati u svjetlu njihova idealu koji je materijalno
blagostanje i poveenje profita uz garanciju slobode individualnosti. Meutim upravo su ti
ideali dovedeni u pitanje sve veim brojem ljudi na ulici,krahom svjetske burze,a sloboda je
dovedena u pitanje shvaanjem da smo stavili svoju sudbinu u ruke ljudi (odnosno ljudske
tvorevine-burze) za koje smo sve manje uvjereni da znaju to rade.Sve se vie ini da se
burzovni meetari i ekonomski strunjaci zapravo bave racionalizacijom sluajnosti jer se
pitamo odakle takova i tolika nejednakost sudbina uz navodno zajamenu jednakost ansi.U
svemu tome gotovo je ironian veseli fatalizam kako ga on naziva koji u zamjenu za
pokornost iracionalnosti ekonomske znanosti nudi primjesu idile u kojoj se rad i igra mijeaju
uz prividno brisanje odnosa nadreenog i podreenog te davanje prednosti autonomiji i
otvorenosti.Bruchner tu navodi da je kapitalistiki sustav u kojem ivimo sve manje
popularan,ali mi se s njim mirimo.Ipak mirimo se s njim bez iluzija,otrijenjeni,bez
scenografije nekog revolucionarnog prevrata.

Prema novom otporu?

Razmiljajui o mogunosti pobune protiv kapitalizma i antiglobalizmu autor se
kritiki odnosi prema toj mogunosti .Govori kako borbu protiv neprijatelja oteava
nemoguost identifikacije neprijatelja i imanovanje svoje boli,to nas sprijeava da se od te
4

boli udaljimo,te svodi nau borbu na jurianje na akronime bez lice(G8,MMF...)Onaj koji
se buni svoju pobunu temelji na dvije vrijednosno afirmativne slike.U prvoj se on kao
pojedinac-junak istupa iz amorfne mase izlaui sebe i rtvujui se. Dok se u drugoj spaja
elitizam i svetost u kojoj se takva snana osobnost daruje cijelom ovjeanstvu.Takvih
pojedinaca izuzetnog znaaja kao da nedostaje u suvremenom drutvu koje ne odgaja
pojedinca za sposobnost za rtvu za vie ciljeve od blagostanja i osobnog probitka koji
postaje jedini cilj i sam sebi svrha.Pobuna je u takovom okruenju novitet i autentinost
ponekad zatvorila u krugove umjetnosti,sarkazma i lakrdije ne bivajui vie pokretaka snaga
revolucije.
Intelektualna pomutnja
Ne vie zbog indoktrinacije, ve zbog zatupoljivanja i zagllupljivanja usljed primanja
ogromnih koliina poruka svakodnevno posredstvom medija i oglaivaa dolazi do
intelektualne pomutnje i povrede privatnog ivota.Zbog nedostatka vrstih okvira gubi se
jedinstvenost i jednostavnost koja je potrebna da bi se ulo u dublje promiljanje.Poto su
paradigme

izokrenute i kapitalizam se nalazi u prednosti pred svojim kritiarima zbog

njihove ovisnosti(u paradigmatskom ili egzistencijalnom smislu) moe se doi u iskuenje da

mu se pripie prevelika mo koju zapravo nema.Tako on istie da farmaceutski divovi i naftne
kompanije mogu postati izuzetnio osjetljive ako im odluana oporba zaprijei put. Dalje
istie da utopija razonode,lana ljubaznost i hedonizam mogu zbog njihovog diktiranja to
emo jesti, piti, misliti,te sveprisutnost multinacionalnih kompanija koje imaju ulogu
odreivanja ljudske vrijednosti i ponaanja podsjeati na diktature kao to su staljinizam ili
hitlerova Njemaka. Upravo se zato i oivljuju stalno diktatorske linosti u suvremenom
diskurzu jer dok smo zaokupljeni bavljenjem njima ne propitujemo vlastito ropsko i
idolopoklonsko stanje u kojem se nalazimo.
Veliki sotona
Dajui ovakav zvuan naslov poglavlju Bruckner se referira na SAD i utjecaj
koji imaju irom planete. I sam uviajui njezin tetan utjecaj u smialu omasovljenja i
degradacije

kultute,neegalitarnosti

materijalnim

dobrima,bahate

dominacije,oneiavanja,genocid Indijanaca i ropstva crnaca i sl.

naglaava

proturjeja u koja upada takav antiameriki stav. Spominje prosvjednike protiv SAD-a
koji jedu fast food i nose kape Chichago bullsa
koji potvruju utjecaj onoga protiv eka se bore.Kao alternativu nudi zdravo
nadmetanje i pozitivno uenje meusobno razliitih i suprotstavljenih strana mislei
pritom na Europu i SAD.To zdravo nadmetanje vidi prije svega u vlastitom jaanju
koje e sprijeiti podreivanje Europe koje bi je svelo na prosvjed i oporbenjatvo.S
SAD-om Europu vee duga i bogata povijest solidarnosti prijateljstva i nadmetanja i
koju nikakav anti ameriki diskurz ne moe ponititi.Ipak ,kraj anti amerikanizma
Bruckner vidi u osamostaljivanju u odluivanju o velikim svjetskim pitanjima bez
traenja miljenja ili doputenja od SAD-a. To je,kako istie,jedina mogunost da
njihove kulturne i gospodarske tekovine ne doivljavamo kao neto to nas uvjetuje
ve kao bogatstvo razliitosti.
U vruem sudionitvu stare mrnje
U ovom poglavlju autor kritizira anti kapitalizam istiui da takvo
buntovniko djelovanje esto sakralizira i pripisuje svemo ekonomskom
segmentu ivota i drutva.Tako svojim djelovanjem afirmiraju onog protiv
kojeg su se pobunili.Takoer spominje kako pobornici i fanatini kritiari
kapitalizma ekonomskoj dimenziji pripisuju boanske atribute iako se nalaze
na suprotnim stranama. Takav stav pogoduje kulturi izgovora koja se poziva na
determinizam u smislu da svako divljato i bezumlje opravdava ekonomskim
razlozima pod vidom loih ivotnih uvjeta.Tako se primjerice na situaciju u
zemljama treeg svijeta gleda superiorno i paternalistiki pod krinkom
saaljenja i suosjeanja.Tako upravo taj stav pokornosti u kojem se nalaze i
pobornici i protivnici kapitalizmu i tritu osigurava njegov poloaj te ak
uspostavlja odbacivanje kao jedan vid i oblik prihvaanja.

Dvostruki recidiv

Bavei se razdobljem nakon pada Brelinskog zida,autor govori o

dvostrukom uskrsnuu

integralnog antikapitalizma i utopijskog kapitalizma.

Utopijski kapitalizam vee uz neoliberalizam koji promilja o drutvu kao o skupu

gospodarskih imbenika,koji nudi pravednost i obilje,uinkovitost i ispunjenje svih
tenji.Ono nudei to pretpostavlja pojedince koji su racionalni, svjesni svojih interesa i
puni

elje

da

maksimaliziraju

svoju

mogunosti.Raunajui

s,da

se

tako

izrazim,kreposnim pojedincima , u pravom kapitalizmu nebi trebalo biti

korupcije,oneienja i bijede to su upravo gorui problemi kapitalistikih zemalja. S
druge strane antikapitalizam ostaje razapet izmeu odluke hoe li ostati na razini
pukog ispravljanja trita na nain pokuaja moraliziranja i produhovljivanja trita ili
e iznai druge i nove ambicije i projekte.Tako militanistikom antiglobalistikom
djelovanju po Bruckneru nedostaju upravo ta duhovna dimenzija koja bi kao cilj
unitenja imala produktivistiku opsesiju koju je tee iskorjeniti nego sruiti WTC.

Vjenanje pojedinca i trita

Razmatrajui mogunost ukinua individualizma i obilja kao temeljnih
vrijednost Bruckner dolazi do zakljuka kako bi takvo to moglo biti ostvareno jedino
pod uvjetom podvrgnua pojedinca kolektivu, a trita vjerskom politikom ili
drutvenom poretku.Problematizirajui privatno vlasnitvo istie kako bi njegovo
ukinue vrlo vjerovatno dovelo do nesagledivih posljedica po individualne slobode te
rezultiralo opom neimatinom.elei sauvati ono najbolje od steevina kapitalizma i
trinog gospodarstva Bruckner nudi neku vrstu srednjeg puta izmeu nekritikog
prihvaanja i ruenja sustava. Svjestan da osporavanje je kapitalizma i demokracije
plod neispunjenih obeanja istih, da elimo prednosti trinog gospodarstva bez
njegovih tetnih posljedica. Tako su kapitalizam kao civilizacija i trino drutvo ono
to je najvie problematino, ne toliko ekonomska logika, iako i ona mora biti
podlona korekturi. Apostrofirajui pritom problem obrazovanja govori kako kole
kao mjesta ueljubive dokolice izazivaju mrnju oni koji ele sve utilizirati. Iz tog je
7

razloga vano kole sanktualizirati odnosno dati im povlateno mjesto titei ih od

privatnih interesa, reklama, jednolinosti, zatupljivanja, zaborava koje su pojave koje
se uestalo javljaju u suvremenim demokratskim drutvima. Razgranienje izmeu
sfera ivota koje su svojim poloajem sauvane od kontaminiranosti logikom trita i
onih koje to nisu jest neprestano otvoreno pitanje.Ono se rjeava kako u kolektivnim i
argumentiranim raspravama tako i u savjesti i svijesti pojedinaca koji donose
svakidanje odluke kamo usmjeriti svoje ivote

Posljednja utopija
Nastojei obuhvatiti sva lica trita,autor naglaava njegovu istodobno
tlaiteljsku i oslobodieljsku odluku,ekonomsku integraciju uz stvaranje konflikata-iako
mir pogoduje trgovini,trgovina nikad nije bila jamac mira.Naglaava ulogu nacije kao
one unutar koje dolazim do univerzalnoga,tradicije,svojih prava i dunosti pravei
otru distinkciju prema kategoriji trita koje me niti ini graaninom niti titi moja
prava ne marei za tradiciju uvjerava me kako nikom e nita ne dugujem.Upozorava
da nejasnoe u razlikovanju kategorija politikog od kategorija ekonomskog dovodi do
uzmaka na lokalnoj i regionalnoj razini te straha od nestanka u nejasnom planetarnih
dimenzija.Nadovezujui se na razlikovanje kategorije moramo spomenuti da Bruckner
izrazito otroumno kritizira suvremena nastojanja poznatih svjetskim reklamnih
agencija da preko pojedinih proizvoda alju moralne i ine poruke koje tee uiniti
kupca boljim ovjekom te mu dati odreenu supstancijalnost,identitet,autentinost.
Osim to se takvo djelovanje moe okarakterizirati kao zadiranje u psihiki prostor i
intimu graana preko reklaminh spotova,ono je samo unato uhu ugodnim porukama
koje alje jako proturjeno,moralno upitno i nekonzistentno. Naime, dok alju poruke
o slobodi u isto vrijeme su optueni za izrabljivanje maloljetnih radnika u zemljama
treeg svijeta (Nike).Takvo okruje pogoduje stvaranju prerano odrasle djece kojoj se
nameu sadraji koje zbog dobi nisu u stanju kritiki sagledati i provariti te
podjetinjelih odraslih kojima

robne marke daju fluidan i lako promjenjiv

identitet.Lana utopija je ona koja se u kapitalizmu neprestano nudi prodaje u raznim

oblicima bez da je ikad ostvarena.

Desakralizirati kapitalizam
Pitanje koje logino proizlazi iz prethodnog poglavlja s konfuznim identitetima
jest oitanje obiteljskih i prijateljskih veza te morala u modernim drutvima te krize
istih.Autor istie kako je vaan utjecaj na nastanak te krize izvrio povean broj sati
proveden na radnom mjestu.Tako poveano blagostanje ne prati srea,a ovijek je
osuen na osrednji ivot koji se dogaa u oblicima odmaora i tekog rada.Kapital koji
je u suvremenim drutvima tako postao predmet tovanja,njegovi poklonici zbog
njega ive nekvalitetnim ivotom unato izobilju i osloboenosti od vjerskih i
politikih iluzija svojih predaka.Govorei o potrebi reformacije drutvenog ugovora na
svjetskoj razini, autor spominje ogranienja koja treba postaviti trinom
gospodarstvu,ograniiti njezin sadanji monopol.Zapalost u mehaniku nunost te
ogromne brojke nezaposlenih i siromanih u proturjeju su sa bezbrinou i vikom
slobodnog vremena koje navodno nudi.
Nelagoda koja civilizira
Moderno obeanje da e napredak u znanosti i ekonomiji ii u korak s
napretkom u ovjetvu i moralu ostalo je neispunjeno. Unato silnim pravima i
slobodama kojima se naa drutva die,i dalje je prisutan neki kolektivna osjeaj
nezadovoljstva.Nesnosan razmak izmeu ideala koji je u vidu blagostanja uzdignut u
normu prijei nam da vidimo kako ljudski rod u naem vremenu posjeduje vie nego
ikada prije. Zbunjenost koja se javlja usljed istodobnog divljenja i prezira zbog
prednosti i boljki neoliberalnog kapitalizma ipak pokazuje svojevrsan napredak naih
drutava. Bruchner tu eli rei da je taj napredak upravo to stalno kritiko
sagledavanje vlastite stvarnosti kroz prizmu da uvijek moe bolje i drugaije emu nas
je nauila demokracija i sloboda miljnje. U

despocijama pak ne postoji takva ideja

o samokorekciji i njeguje se diskurz koji ih prikazuje skladnima i uljuenima. Tu

Bruchner uljuenost karakterizira upravo kao priznanje vlastitog barabarstve uz
mogunost autokorekcije. Koncept samomrnje koji ovdje iznosi zapravo je rjeenje
9

koje Bruchner nudi opisujui skepticizam koji je aktivan najvanijom karakteristikom

zapadnih intelektualaca.

Zakljuak
Nakon to je na iznio probleme suvremenih drutava i sagledao mogunosti
radikalnijih otpora njima,Bruckenr se odluio za reformiranje iznutra.Kritiko
sagledavanje nije ono koje bi trebalo voditi revolucionarnim ili nasilnim akcijama ve
djelatnosti na ispravljanju nepravdi i mana koje nalazimo u suvremenim drutvima.Ta
autokorekcija neto je to nam navodno naa drutva omoguavaju i za to nas
odgajaju. Meutim,iako Bruckenr istie da je sposobnost kritikog miljenja radikalno
smanjena zbog upliva trita u svijet obrazovanja, te prodora reklama u psihiki i
intimni prostor ipak kao da ne vidi da je mogunost samokorekture u demokratskim
drutvima zbog omasovljenja radikalno smanjena i svedena na minimum. Upravo
trini neoliberalizam smjeta pojedinca u dio amorfne mase,omasovljenjem ga odgaja
da se ne bori za vrijednosti koje su mu na papiru zajamene.Iako naa drutva nude
mogunost slobodnog djelovanja ona rijetko kao takva biva realizirana upravo zbog
ve predvienih obrazaca takvog djelovanja koje je poto se odvija u okvirima onih
protiv kojih se bori kao takvo predvidljivo,a time i osujetljivo. Govorei o
desakralizaciji kapitalizma i laicizmu ekonomije on i sam pokazuje da misli i djeluje
unutar okvira kapitalizma ne nudei nikakvu stvarnu alternativu i priznajui da u toku
povijesti demokratska drutva imaju posljednju rije. To demokratsko dranje
kritikog miljenja u okvirima upravljivog vidiljivo je implicitno i u Bruckenrovom
djelu koji unato otoumnoj i sustavnoj kritici ne iznosi nikakvo novo rjeenje u
smislu politikog ili ekonomskog sustava.

LITERATURA
10

1.Brucknek,Pascal (2004).Bijeda blagostanja.Zagreb:Algoritam

11