Kloniranje (gr.

: grana, mladica) je pojam u irem smislu oznaava prirodni

ili umjetni razvoj dvije ili vie genetiki identinih stanica ili organizama.

U definiranju pojma kloniranja se polazi s jedne strane u zoologiji i botanici a s

druge u reprodukcijskoj medicini i staninoj biologiji s razliitih polazita.

Kloniranje je oblik nespolnog razmnoavanja razliitih jednostaninih i

viestaninih organizama pri kojem nastaju potomci koji su jednaki roditeljskom
organizmu i meusobno, no, za znanost je, ipak, zanimljivije prouavati
kloniranje sisavaca. Kloniranje je pojam koji potjee iz 1963. godine te, naizgled,
nije osobito sloen zahvat i ve 1962. je britanski znanstvenik John Gurdon uspio
stvoriti jednu abu. Uspjeno je prenio jezgru iz jedne tjelesne stanice abe u
neoploenu jajnu stanicu abe u kojoj je prethodno unitio jezgru UV zraenjem.
Iako se tako dobivena jajna stanica uspjela razviti samo do punoglavca, ova
tehnika prijenosa jezgre pokazala je put za nova uspjena kloniranja.

U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati vie vrsta ivotinja.

Godine 2001. ameriki su znanstvenici ak pokuali klonirati ovjeka, no u tome
nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova
naziva se nuklearni transfer.

Znanstvenici najprije iz enke uzmu neoploenu jajnu stanicu i iz nje odstrane

jezgru, koja sadri DNK. Iz tijela ivotinje koju e klonirati uzmu odgovarajuu
stanicu, primjerice stanicu koe, ija jezgra sadri sve genetske informacije o
svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici tada unesu u jajnu
stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju. Tim se postupkom
postie sjedinjenje stanice i citoplazme jajne stanice. Nakon to dobije novu
jezgru, jajna stanica poinje se dijeliti kao da je oploena, ime poinje razvoj
klona ivotinje iz koje je uzeta tjelesna stanica.

Embrij se tada moe implantirati u maternicu surogat majke, gdje e se, u

rijetkim sluajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne doe
vrijeme da mlado doe na svijet. Postoji i druga mogunost, a to je da se embrij
zadri u maternici samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti
embrionalne matine stanice koje se dalje mogu drati u kulturi. Znanstvenici
vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u sluaju
ljudi. Ustvari, pokuaj kloniranja ovjeka koji sam prije spomenula izvren je s
namjerom da se dobiju embrionalne matine stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva
se terapijsko kloniranje.