Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.

) meunarodni je sukob koji je

izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata. Voen je na tri kontinenta i na svim
svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve drave koje su tada
postojale.

Nakon to su Paktom Ribbentrop-Molotov i njegovim tajnim protokolom od 23.

kolovoza 1939. godine (dan kojega je 2008. godine Europski parlament odredio
Europskim danom sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima[1])
dogovorili Hitlerova Njemaka i Sovjetski Savez podjelu Istone Europe, ve dana
01. rujna 1939. godine Njemaka napada Poljsku; te se taj dan uzima kao
poetak 2. svjetskog rata.

Sovjetski Savez se pridruuje napadakim aktivnostima 14. - 17. rujna 1939.

godine, ukupiravi 40% teritorija Poljske (ti se teritoriji do danas nalaze u sastavu
Bjelorusije i Ukrajine), te cjelokupne teritorije Latvije i Estonije.

U svibnju i lipnju 1940. godine Njemaka vojno slama Nizozemsku, Belgiju i

Francusku (okupiravi prije toga u travnju 1940. god. Dansku i Norveku), te 14.
lipnja 1940. godine osvaja Pariz. Sovjetski Savez ba tog dana trai od Litve
bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja vojno okupira i tu baltiku dravu; prema
prethodnom dogovoru, ostavlja Njemakoj nekoliko litvanskih graninih
pokrajina. Prije kraja ljeta - opet u skladu sa odredbama Pakta RibbentropMolotov iz 1939. godine - dijele Hitler i Staljin dravni teritorij Kraljevine
Rumunjske: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te
zemlje Moldaviju (nakon raspada SSSR-a 1990.-ih, Moldavija je neovisna drava
sa rumunjskim kao slubenim jezikom) i Sjevernu Bukovinu (danas u Ukrajini), a
Njemaka "sprjeava" invaziju Maarske na Rumunjsku na nain da prisiljava
Rumunjsku da ustupi Maarskoj podruje Sjeverne Transilvanije (priblino veliine
dananje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna stanovnika), te u preostalom dijelu
Rumunjske instalira marionetski reim na ijem je elu general Ion Antonescu.

Nakon pobjede nad Francuskom, Njemaka ne uspijeva u zranoj Bitki za

Britaniju 1940. godine ostvariti zranu nadmo potrebnu za invaziju na Britaniju;
na moru, Britanska mornarica potvruje svoju superiornost.

U Travanjskom ratu 1941. godine okupira Njemaka uz pomo Italije i Maarske

podruje Kraljevine Jugoslavije; te odmah potom pokorava i Grku koja se uz
Britansku pomo ve est mjeseci odupirala napadima njemakog saveznika
Italije. Dana 22. lipnja 1941. godine Hitlerova Njemaka iznanadno napada svog
dotadanjeg saveznika Sovjetski Savez. Staljin je posve iznenaen ovim potezom

(neki smatraju, da je bio uvjeren da e zapravo SSSR biti taj koji e uspijeti
napadom s lea iznenaditi Hitlerovu Njemaku - u tom trenutku je Sovjetski
savez pod orujem imao ak 5 milijuna ljudi, a industrijska je proizvodnja bila
podreena proizvodnji oruja i ratnog materijala), te njemake snage u narednim
mjesecima uspijevaju doi pred vrata Moskve. Meutim staje nakon ovoga SSSR
na stranu Saveznika, to preokree tijek rata.

Otprilike u isto vrijeme doivljava Faistika Italija neuspjeh u invaziji Egipta pod
britanskim protektoratom.

Krajem 1941. nakon japanskog napada na Pearl Harbor Sjedinjene Amerike

Drave se ukljuuju u rat koji konano zahvaa gotovo itav svijet.

Poetkom 1943. trpe Sile Osovine velike poraze. Italija je prisiljena na kapitulaciju
iste godine, sovjetske snage su na istonom bojitu krenule u protunapad, a
napredovanje japanskih snaga na Tihom oceanu je zaustavljeno. 1944. zapadni
Saveznici su se na Dan D iskrcali u Europi, polako privodei rat kraju. Rat je
okonan 1945. kapitulacijom Njemake i Japana.

Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. svjetskom ratu iznosi neto manje od 55

milijuna, to ga ini jednom od najveih svjetskih katastrofa.