Prvi svjetski rat bio je globalni oruani sukob izmeu dva saveza drava (Antanta

i Sredinje sile) koji se odvijao na vie kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11.
studenog 1918. Posljedice rata bile su, izmeu ostalih, i vie od 40 milijuna
rtava, ukljuujui priblino 20 milijuna mrtvih vojnika i civila [2] (zbog ega je to
jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i znaajna
razaranja drava i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih
razmjera. Stoga je prvotno nazivan Veliki rat ili Rat koji e okonati sve ratove.
Oko 60 milijuna europskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.[3][4]

Prvi svjetski rat vodila su dva velika saveza. Sile Antante u poetku su inile
Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska te njihovi teritoriji i
protektorati. Brojne druge drave pridruile su se silama Antante, od kojih su
najvanije bile Kraljevina Italija, koja se pridruila u travnju 1915., i Sjedinjene
Amerike Drave, koje su u rat stupile u travnju 1917. Sredinje sile inili su
Njemako Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo pridruilo se Sredinjim
silama u listopadu 1914., a godinu dana poslije to je napravila i Kraljevina
Bugarska. Do zavretka rata od europskih zemalja samo su Nizozemska,
vicarska, panjolska i skandinavske zemlje ostale slubeno neutralne, iako su
mnoge pruale financijsku i materijalnu pomo jednoj strani u ratu.

Neposredni povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika,

nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914., koji je izvrio Gavrilo
Princip. Napad Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju aktivirao je niz saveznitava
koji su pokrenuli lananu reakciju objava rata. Za mjesec dana vei se dio Europe
zaratio.

Rat se vodio na nekoliko bojita koja su nairoko okruivala Europu. Zapadno

bojite odlikovalo se sustavom rovova i utvrenja koje je odvajala niija zemlja.
[5] Ova su se utvrenja prostirala duinom veom od 600 km[5]. Na Istonom
bojitu velika prostranstva istonoeuropskih nizina i ograniena eljeznika
mrea nisu omoguile da se ovdje razvije stanje kao na Zapadu, iako su sukobi
bili podjednako estoki. Na balkanskom, bliskoistonom i talijanskom bojitu
takoer su voene estoke borbe, a bitke su se odvijale i na moru te prvi put - i u
zraku.

Rat je zavren potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvaniji

Versajski ugovor 28. lipnja 1919., iako su sile Antante potpisale primirje s
Njemakom 11. studenog 1918. Najuoljivija posljedica rata bila je nova
teritorijalna podjela Europe. Sve lanice Sredinjih sila izgubile su teritorij, a
stvorene su nove drave. Njemako Carstvo izgubilo je svoje kolonije, proglaeno
je odgovornim za rat i prinueno da plaa veliku odtetu. Austro-Ugarska i
Osmansko Carstvo bili su ukinuti. Od teritorija koje je zauzimala Austro-Ugarska

stvorene su Austrija, Maarska, ehoslovaka i Kraljevina SHS. Osmansko

Carstvo je ukinuto: teritoriji carstva izvan Anadolije bili su dodijeljeni silama
Antante kao protektorati, a jezgra Osmanskoga Carstva reorganizirana je u
Republiku Tursku. Rusko Carstvo, koje je izalo iz rata nakon oktobarske
revolucije, izgubilo je veliki dio svoje zapadne granice, a na tim teritorijima
stvorene su nove drave: Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska. Nakon rata
osnovana je Liga naroda, meunarodna organizacija posveena izbjegavanju
buduih ratova i rjeavanju sporova izmeu drava diplomatskim putem. Prvi
svjetski rat oznaio je kraj poretka koji je postojao nakon Napoleonovih ratova i
bio je vaan faktor izbijanja Drugog svjetskog rata.