EIEKTRICNI

SINOPSIS
Najsretnija okolnost na svijetu... je nesposobnost ljudskog wna da stavi u meitusobni
odnos sovsvoj safuiaj... Znanostisunam, svakatragajutiusvomvlastitomsmieru, dosada
nanijele tnalo itete; ali, jednog te dana spajanje rascjepkanog manja otvoriti zastraiujuie
spomaje stvarnosti... tala da iemo od tih spomaja ili poludjeti ilipobjeti sa smrtonosnog
suj etla u mir i sigurnost novog mrainog doba
H.p. Lovecraft
1.

Predgovor

T T Sirokom interdisciplinamom ishaZivanju kao Sto je ovo, i sama komrurikacija

te5ko6e u komrurikaciji uglavnom
| | moZe predstavljati prilidan izazov. Velike
\-rl nastaju kad se dovodi u pitanje neito Sto je ve6 <spoznato> kao istina. Kada su u

Wallace Thornhill

2004

Prevela:

pitanju osnovna nadela, uvjerenje koje stoji iza prihvaienih ideja moZe biti tako snaZno da
se i sama rasprava moZe diniti prilidno besmislenom. Ovu pote5ko6u pogor5ava fragmentacija procesa prikupljanja i procjene informacija.
Specijalizacija intelektualnog istraiivanja sa sobom nosi odredene rizike kadpretpostavke unutarjedne discipline leZe na ved iznesenim pretpostavkama drugih disciplina. Nitko ne
moZe biti strudnjak za sve, a kad istraZujemo mogu6nosti izvan naieg osobnog podrudja
strudnosti, sasvim je prirodno da se pokoravamo onom Sto strudnjaci iz drugih podrudja
twde daznaju.Ali, koje suposljedice ovakvogpristupaukojem teorijskepretpostavke, iako
se nanjih gledakao na dinjenice, ne mogu dati obja5njenje za novapodrudja informacija?
Zbogiz;a;eho velike rascjepkanosti dana5nje sluibene znanosti, te5ko je zamisliti da bi
ovaj sustav kao cjelina ikada mogao <<medusobno povezati sav svoj sadrZaj>. Medutim,
nevjerojatri koraci prema ovom <jednom danu> o kojem je govorio Lovecraft sada bi se
mogli obistiniti laoz novi pristup - onaj u kojem elektridne pojave dobivaju punu paZnju
koju zasluZuju, i u koji su ukljudena sva potrebna podrudja dokazivanja. Prema nekima, ovo
bi moglo biti prilidno rrznemiruju6e, kao Sto je Lovecraft i predvidio. Ali za one koji instinktivno taZe oUleainiuiuea nadela, novi horizonti 6e ljudima oduzimati dah i istowemeno
donositinadu.
Ovaj uvod predstavlja nove <le6e za duboko fokusiranje> u promatranju fizidkog wemira, od subatomskih destica do galaktidkih svjetova nepoznatih prije teleskopa Hubble.
Elektridni svemir je holistidki odgovor na miopiju - na nesklonost priznavanju postojanja
odredenih pojava, na suZavanje vizije koje se prirodno javljav fragmentaciju nanja i
udenja. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, potrebno <<odudavanje> od ideja
koje su u modi, nema nikaloru stvamu cijenu.
UZas o kojem Lovecraft govori je samo prvi nalet nesigumosti. Ideje koje su dugo wemena uzimane zdravo za gotovo dovode se u pitanje pomo6u dinjenica i jednostavnog razludivanja koje se prije iporiralo. <Sastavljanje dijelova rascjepkanog znanju 6e od nas
zahtijivatijedino suodavanje s dubokim protury'ednostima u vezi stvari za koje su strudnjaci
dugo wemena twdili da ih znaju. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, i sama
-ova
avantura mogla predstavljati <<najsretriju okolnost na svijetu>, pruZaju6i nove
bi
spozraje o najvefim dramama rane ljudske povijesti i Zivotro vaine uvide o poloZaju
dovjedanstvau svemiru.

invecraft nije shva6ao da <zashaiuju6e spoznaje> nisu nista drugo do li iluz5l koja 99
i kao takva moZe biti prijateljski
Kad prodemo kroz vrata, ne
prije
teZe
za
njom.
svega
koji
prema
onima
samo
raspoloZena

Tamara BoZiCevid - Haban

vidi lroz otvoiena wata. Istina je uvijek jedinstvena,

Email: info@holoscience.com

prati nas strah, ved ushit otkrivanja.

- Wal ThomhilllDavid Talbott

Website:

hftp://www.holoscience.com

KOLOVOZ. RUJAN 2004.

Model elektriinog svemira

Model elekniEnog svemira je jedinsWena <Velika sliku na5eg poloZaja u svemiru,
2.

www.nexusmagazrne. com

NEXUS.45

obuhva6apuno disci-

plina. On naglaiava
vaZnost elektridnih
obrazaca

koji

se po-

navljaju na svim razinama, Sto omogu-

tava da se laborato-

tirano da suwemene znanstvene ustanove djeluju na takav nadin da

rijskim

bi nametnule konformizam i sprijedile istraZivanje i objavljivanje

eksperimentom objasne neobidne energetske pojave

koje se, na primjer,

vide u dubokom svemiru, na Suncu ili na
Iou, jednom od Jupiterovih mjeseca.

Model elekffianog svernira ,ic pristup kretanja unahag

u welnenu, kcristeci
se opaZanjem, a ire
iue6e prema naprijeci

od nekog

iiicainog

teorijsxog

podetka.

On omoguiava. jednostavne odgovore

Immanuei Velikovslcl

na probleme koji su
sada obavijeni populamom metafizikom

Zivjeli su ili Zive dihim, neupadljivim Zivotom>> daleko od fakulteta. Onima s osje6ajem za povijest, ova dinjenica bi tebala posluLiti za pov elanje znatiZelje umjesto za njezino otupijivanje.
Ve6ina revolucija u znanosti do5laje od ljudi koji su se obrazovali izvan akademskog sustava i koji nisu bili sputani zabludama i
popularnim shva6anjima tog wemena. Vrlo dobro je dokumen-

i misticizmom. On je pu-

no interdisciplinamiji i inkluzivniji po pitanju informacija nego li

bilo koji prethodni oblik kozmologije ukazuje na praktidne

mogudnosti koje seZu daleko izvan granica koje postavija danaSnja
znanost.

Model elekhidnog svemira razvio se iz Sirokog interdisciplinamog pristupa manosti, a ovaj pristup se na fakultetima ne udi.
Elektridni svemir se vi5e temelji na opaZanjima i eksperimentima
nego li na apstraktnoj teoriji. On prepoznaje veze iznedu razliditih
disciplina. Njime se dolazi do zakljudka da je presudni uvjet za
razumijevanje svemira potpuno uzimanje u obzir temeljne elektridne prirode atoma i njihovih interakcija. Neobidno je Sto se, nasuprot ovom, u konvencionalnoj kozmologiji uzima da slabiji magnetizam i neizrnjemo slabija gravitacijska sila vladaju svemirom.
Ovakvo pojednostavljivanje moZe odgovarati teorijskoj fzici koja
se temelji na elekfidnoj neutralnosti materije u laboratorijima na
Zemlji, ali se ne moZe primijeniti na svemir u kojem dominira
plazma.
Plazrnu se naziva <detr.rtim stanjem>r materije nakon krutog, tekudeg i plinovitog. Veiina tvari u svemiru nalazi se u plazrnatskom
obiiku. Plazma nastaje kad se negativno nabijeni elektroni odvoje
od atoma u kojima su do tada boravili u plin, ostavljaju6i pozitivno
nabijene atome. Sada negativno nabijeni elektroni i pozitirmo nabijeni atomi (pozrati kao pozitivni ioni), pod utjecajem napona ili
magnetskog polja, imaju sposobnost odvojenog kretanja. Njihovo
umreZeno kretanje stuara elektridnu struju.
Dakle, jedna od vaZnijih osobina plazne je da moZe proizvesti
elektridnu struju. Ona to dini tvoredi strujna vlakna koja slijede
linije magnetskih polja. Vlaknasti uzorci su sveprisutni u svemiru.

revolucionamih ideja.
John Ralston Saul wrdi da je srednjovjekovni skolasticizam
tijekom 20. stoljc6a obnovljen. Alio je tako, morat ce se dogoditi
novo <prosujetiteljstvo>. isto kao i prije, izvan akadernije.
Za mene, prosvjetiteijswo je podelo s konffoverznim strudnjakom za vi5e razliditih disciplina autorom Sujetota u suciaru,

Irrmanuelom Ve! ikovskyim. On i e 1 9 50. iznio intcrdisciplinami,

komoaratirmi postupak za pronalaLenje pouzdanih dokaza planetame katasirofe iz z,aprsanajranijih civilizacija, Njegova je metoda
bila znanstver.ra jer je traZio zapise o iztnetno neobidnim fizidkim
ciogada.jirna o kojima su globalno govoriie sve, iako medusobnc
pctouno ocivo-ienc hrlture. Nakon toga je, w primjenu manstvcnog prislupa uzroka i posljedice, mogao sastaviti wio detaljan
modcl tijcka ovih d,.:gadaja. Konadno, rnodei je omogu6io specifidna prcd.,,idania l notvrdivanje ovih dogada.la - uv_ietc za dobru
znanstvenu teoriju. Neka od predvidanja kojaje Velikovsky dao u
to su se wijeme smatraia preneranima: Venera ie imaii gotovo uZareni sjaj, jupiter ie proizvoditi radiisku buku, Mjesedeve stijene 6e
biti namagnetizirane. itd. Velikovsky je bio u pravu, a astronomi
dana5njice su u krivu. Medutim, nedete na6i niti jedan udZbenik
koji mu pripisuje zasluge jer se njegova teorija smatrala pogreSnom. Smatraio se da su to oiaka nagadanja!
Vehkovskom je postalo jasno da Newtonov koncept gravitacije
nije dovoljan za obja5njenje opaienog ponaianja planeta. Azasigumo nije mogao dati odgovor na odito pitanje: <Za5to se nebo sada dini tako mimim?> Akademska zajednica dopustila si je davanje
dogmatskog odgovora na ovo zapanjujuie otkri6e. Redeno muje
da njegova teorija ne podtuje Newtonove zakone. Ali Sto je Newton
znao o elektricitetu? I ako bilo tko vjeruje da Newtonovi zakoni
jamde stabilrri planetarni sustav, razrnislite ponovno! Svaki gravitacijski sustav s viSe od dva tijela u orbitije nestabilan. Ipak, pitanje
koje se izuzetno rijetko postavlja, a kamoli da se na njega odgovara

3. MaIo povije,sti

Sigurnoje da priroda neravnomjerno raspodjeljuje svoje daroAli, hvala Bogu, imapuno dobro obdarenih, i ivrsto sam uujeren da vetina njih iivi tihim, neupadliivim
ve medu svojom djecom.

iivotom'

Albert Einstein

Dobivanje dijelova <Velike slike> elektridnog svemfua omogu6ili su nam izvjesni izvanredni pojedinci. Ve6ina njih je nep onalai

46.

NEXUS

www. nexusmagazine, com

KOLOVOZ - RUJAN 2004.

glasi: <Sto omoguduje stabilnost sundeva sustava?> VelikovglV je

bio uvjeren dakljud leZi u njegovu otkri6u dau wijeme kadplanete
prolazeblizu jedna drugoj elekhiEne sile dominiraju nad nevjero-

jafiro slabim gravitacijskim silama. Iako u to vnjeme nije bio u

Itanju objasniti kako bi ovo moglo omogu6avati opaZenu stabilnosi sundeva sustavq svojom nevjerojatrom sposobno56u predvitlanj a pokazao je put prema elektridnom svemiru.

Otada, skeptidni znanstvenici povijesnu perspektivi katakliz-

midkih dogadaja o kojoj je govorio Velikovsky uzimaju kao pogre5nu. Metlutim, njegova osnoura postavka o bliskim susretima
planeta je potwdena, anjeziutr detalji izrenada su zabljesnuli do
nevjerojaftrih raznjera. Nekoliko istraiivada, pionira u ovom

od tenutka opaiarja,umjesto prema naprijed od nekog zamiSljenog idealnog teorijskog podetka.

<Morarno ponovno nauditi da je znanost bez kontakta s eksperimentima poduhvat za koji postoji ulo velikavjerojatnost odlaska u
krivom smjent, u zami5ljene pretpostavke. (II. Alfu6n i G. Arrhennts, Evolucija sunieva sustava. NASA, 197 6.,st. 257)
Najnoviji rezultat je <Velika sliko> koja nagla5ava naSu dramatidnu prapovijest i njezinu su5tinsku povezanost sa svemirom, a
sebe i svemir vi5e ne moramo promatati pomocu islaivljenih ogledala suwemene znanosti.
Implikacije o elektridnoj aktirmosti izmetlu planeta duboko 6e
rrzrremiriti one koji su svoje zranje o sverniru izgmdili oko slabe

gravitacijske sile koja djeluje u elekhidki

sterilnom svemiru. Ovaj dudan dogmatski

novom podrudju, sada se slaie da su se bliski planetarni susreti koji tzazivajubojazan

dogattali i u pretpovijesti. Mnogim drevnim

civilizacijama to su bili dogailaji koji su

definirali kulturu. Oni su bili nadahnu6e za
piramide, monolihre gradevine, kipove,
toteme i svete crteie na kamenu. Oni koji su
prefivjeli globalne promjene smatrali su
oduvanjeuspomenana te dogadaje i njihovo
vjemo preno5enje na budu6e generacije
imperativom, u odekivanju da 6e se <<bogo-

vi> watiti. Slavljenje uspomena na ove dogadaje odvijalo se kxoz gradnju gradevina,
rituale i pridanje prida da bi se ponovno

pikazala apokaliptidna snaga planetamih

bogova nad ljudskom sudbinom. Ovakav
katastofidni podetak obja5njava zaSto se civilizacije pojavljuju poput
groma, niotkuda. NaZalost bez referenbrih todaka u sadainjem ponaianju planeta, ove pride su izgubile
svoje stvarno madenje.

Ovo kratko objainjenje se moZe

diniti plodom maite dok se ne priba-

vi dovoljno dokaza koji ga potwduju. Medutim, ono nagla5ava kljudnu

Implikacije o
elektriinoj
aktivnosti izmetlu
planeta duboko de
uznemiriti one koji
su svoje znanje o

sYemiru izgradili
oko slabe
gravitacijske sile
koja djeluje u

elektriiki sterilnom
svemiru.

razliku ianedu planetamih katastofa elektridnog svemira i katasfrofa o

kojima govore oni koji se danas njima bave, a koji dokaze o bliskim

propust garantira da u budu6nosti neie ostati

ni5ta od ma5tovite teorije o Velikom prasku
ili pojednostavljene pride o nastanku sundeva sustava.
4.

KojiVelikiprasak?

Yeliki prasak je vei mrtov! Nepriarati

<Galileo 20. stolje6o>, HaltonArp, dokazao
je da se svemir ne Sii.TeoijaVelikog praska temelji se na lvivoj interpretaciii pojave
<<pomaka prema cryenonD) (vidi Dopplerov
efeld, op. prev.). Pomak prema crvenom kod
udaljene galaksije mjeri se po svjetlosti koja
od nje dolazi. Na linijama u spektru galaksije vide se prijelazi na crveno u wporedbi s istim linijama koje dolaze
od na.3eg Sunca. Arp je otkrio da su
objekti s puno i malo pomakaprema
cryenom ponekad povezani mostom

ili mlazom materije. Zato pomak

prema crvenom ne moZe biti mjera
za udaljenost. Ve6ina pomaka prema

crvenom svojstvena je tim objekti-

ma.AliimajoS.
Arp je otkrio da kvazaru i galak-

susretima planeta pokuSavaju objas-

siji svojsweni pomaci prema crvenom imaju zasebne wijednosti koje

se smanjuju s udaljeno56u od cenhalArpov.om
ne aktivne galaksije.

niti u terminima suwemenog feno-

novom razumuevanJu svemlra,

mena. D anai nj e kom ete i edno s tavno

aktivne galaksije <<radaju kvazare s

puno pomaka prema crvenom i galalaije pamjake. Pomak prema cryenom postaje mjera relativne
starosti susjednih Waz.ara i galaksija, a ne njihove udaljenosti.
Kako kvazar ili galaksija stare, pomakprema cryenom se smanjuje
u zasebnim koracirna ili kvantima.
Za astofiziEare ogromnu zagonetku predstavlja zai to bi galak'
sija poktaivala fenomen atoma. Zato se wadamo na praktidnu

ne odgovaraju opisu onih iz

.U

proilo-

rti. Niti ih se moZe smatrati obja5njenjem za obilje dokaza o

planetarnim
kraterima i brazdama za laje se iini da su nwijeg da-tuma.
Osimtoga, u elekfidnom svemiru, komete ne predstavljaju
apokaliptidnu prijetnju Zemlji, kako to ma3tovito prikazuju umjetnici. Ovakve slike su u popunosti plod malte jer bi kometu odbio
elektricitet koznidke munje prije nego li udari u Zemlju. Jedini
preostali vidljivi dokaz bio bi krater nastao pod utjecajem elektridnog luka poput meteorskog kratera uArizoni.

Model elekkiEnog svemira inastao je iz spozraje da bi nova

i razumijevanje elektridnih fenomena u
ivemiru mogli rasvij-tliti nova lcretanja u suwemenim spoznajama. Osim toga ,pil<azi dogadaja koji su se odvijali na pretpovijesnom nebu i njihov slijed mogli bi pomo6i razotlcrivanju novije
povijesti Zemlje, Marsa i Venere. Prihva6anjempodataka iz puno

plazmatska komrologija

Sireg raspona znanja i ljudske egzistencije od onih koje dozvoljava

konienclonalna aJtronomija, model elektridnog svemira podeo je
pruLalipragmatiine i smislene odgovore na mnoga pytanja klfa.su
i e iiniti nepovezanima. Onje vslijedio nakon 5to je plazrt,a'frnEu,
dobitnik Nobelove nagrade, Harutes Alfv6n, odludio raditi unatag,

KOLOVOZ - RUJAN 2004.

fiziku. Ova pote5ko6a uaglaiava dinjenicu da je kvantra

<crehanika> primijenjena na atome teorija bez potwde u
stvamosti. Neobidnost kvantre teorije pripisuje se subatomskoj
skali na koju se primjenjuje. Ali sad kad govorimo o kvantnim
uiincima neiega veliiine galal<sije, ova raiirena besmislica biva

razotlvivena.
Ako je Arp u praw, puno strudnjaka 6e ispasti prilidno bedasto.
Njegovo otkri6e zazvonilo je na uzbrmu po hodnicima znanstvenih
ustanov4 a kako nitko ne voli glasnu buku - narodito ako spava refleksni odgovor je napad na momka koji priti56e prekidad
alarma. Arpuje oduzeto wijeme za teleskopska istrazivanja, radovi
sumu odbijeni, a dabi nastavio s radommoraoje napustiti SAD.

www. nexusmagazrne. com

NEXUS.47

5. Elektridne galaksij e

l0

godina plazrta-fiziilari naju za elektridni model

galalaija. On je primjenjiv zafrr:iktt vidljivog svijeta. Model je u
mogu6nosti uspje5no objasniti opaZene oblike i dinamiku galalaija
bez pribjegavanja nevidljivoj tamnoj tvari i centaLrim crnim
rupama. On najednostavan nadin obja^Snjava snaZni elektridni mlaz
'koji izlazr uzduZ osi vrtnje iz jezgre alfivnih galaksija. Nedavni
rezultati dobiveni izradom mapa magnetskih polja spiralne galaksije poturtluju elektridni model.
S druge strane, isfraZivadi svemira ne mogu objasniti za5to su
spiralni oblici tako ra"Sireni i daju samo ad hoc objainjenja za
ViSe od

galaktidka magnetska polj a.

U jo5 novije wijeme otkrivena su intergalaktidka magnetska

polja, Sto je posljednja kap za prelijevanje da5e. U odajnidkom
pokuiaju davanja objainjenja kako privladna gravitacijska sila
moZe rezultirati time da materija bude odbijena u uskom mlazu pri

nabijena kako se elekfroni pomidu prema pow5ini. Unufiainje

elekfrostatske sile koje pritom nastaju sp4'edavaju gravitacijski
kolaps zvijezda, a powemeno dine da one putem elekfidne fisije
<<radaju> novu zvijezdu i divovske plinovite planete. Izrenadna
svjetlost ili eksplozija nove govori o takvom dogadaju. Ovo
rasvjetljava zaSto se zvijezde obi6no nalaze u paru i zaito se ve6ina
divovskih planeta koje su do sada otlcivene kre6e u uskoj orbiti
oko

nijezda u koj ih su nastale.

Teorija evolucije zvijezda dobro je ranadena fikcija. Izgled

zirjezde je uglavnom odreden njezinim elektridnim olcuZenjem i
moZe se iznenada promijeniti. Puno je primjera nevjerojatne
zvjezdane promjenjivosti. Starost zvijezdaje nemogu6e utwditi.
Plazrna-fizidari i elektroinZenjeri najbolje mogu prepoznati
fenomen oslobatlanja plazne koji nazivamo nijezdama. Astofizika se nalazi u pogre5nim rukama.

relativnoj brzini moralo se pribje6i izmi3ljanju nevjerojatnih

7.

gravitacijskih modela koji ukljuduju nevidljive <(cme rupe)).

Planeti i mjeseci poput Zemlje na slidan su nadin <<rotieni> po-

ElektriCnezvijezde
Plazrna-fizid,ui twde da n'ijezde
6.

nastaju efektom stezarla Qtinch

Planeti

mo6u elektridne ekspulzije dijela pozitivno nabijenih jezgn nijezda patuljaka i plinskih divova.
Ovo obja.injava razdiobu na guste
stjenovite planete i mjesece te plinovite divovske planete.

efect) na Siroko raspr5eni plin i pra-

Sinu.

<<Stezanje> nastaje pomo6u

magnetske sile izrnetlu paralelnih

strujnih vlakana koja su dio ogromnih elektidnih struja koji teku unutar
galaksije. Ona je u koncentriranju
materije puno djelotvornija od gravitacije i, za razlil<tu od gravitacije,

U modelu elektriinog
svemira, i sama gravitacija je
obiina elektrostatska
bipolarna sila.

moZe otkloniti prejaki kutni zamah

koji teZi sprijediti kolaps. Zvij ezde 6e
se formirati poput kuglica na Zici dok
swar ne preuzme gravitacija.
Sedamdesetih je pokojni Ralph
Juergens, inZenjer iz Flagstaffa, Arizona, napravio novi spozrajni skok
ustwdiv5i da elekhidni unos ovdje ne prestaje i da zvijezde nizu
terrnonukleami motori! Ovo postaje odito ako se na Sunce pogleda

iz perspektive oslobadanja elektriciteta. Galaktidka struja koja

stvara zvijezde postoji da bi ih snabdijevalo energijom. Zvijezde se

ponaiaju poput elekfroda u praZnjenju galaktidkog sjaja. Sjajne

nijezde poput naieg Sunca zapravo su ogrornne koncentrirane
kugle munji! Tvar koja se nalazi unutar zvijezda postaje pozitivno

U modelu elektridnog svemira, i

sama gravitacija je obidna eleknostatska bipolarna sila. Dakle, plane-

tarne orbite se stabiliziraju protiv

gravitacijskog kaosa izmjenom elektridnih naboja kroz svoje plazrnatske
repove (Venera tojo5 uvijek snaZno
dini, sude6i po repu magretosfere
nalik kometinom, a ima i najkruZniju

orbitu medu svim planetima) Sto

dovodi do promjena u gravitaciji
svakog tijela. Planete 6e wlo brzo za-

dobiti orbite koje omogu6uju najmanju elekhidnu interakciju. Ovim se

spt'edavaju sudari izrnedu velikih tijela, a vjerojatrijim se dini zahvadanje gravitacijom pomo6u izrnjene elekbidnog naboja iznetlu
njih. Zahva6anje naSeg Mjeseca predstavlja jedinu mogudnost, on
nij e mo gao na $an iz Zemlj e.
Dokazi o pro5limplanetamim nestabilnostima naveliko su ispisani na pow5inama svih dwstih tijela u sundevu sustavu.Dokazza
toje nastanak kratera koje stvaraju elektridni lukovi.
8.

ElektriCno stvaranje kratera

Elektidni naboji izmedu tijela koja se pribliZavaju jedno

drugom na maloj udaljenosti poprimaju oblik <munji bogovor, ili

jasno oblikovanih spiralnih plazrroida. Ovakve plazrnoide slikale
su rnnoge drevne kulture kad bi vizualno prikazivale kako Jupiter

bacasvojumunju.
Jupiterova munja otvara pitanja o povijesti dovjedanswa i Zemlje koja nikada prije nisu postavljana. Kad govorimo o utwtlivanju
starosti povr5ine planeta, plazrnoidi elektridnim lukov'rma izaziva'
ju karakteristidne brazde u obliku vijugavih kanala i pravilno lcuZnih kratera sa strmim stjenkama i powemenim cenfralnim whovima. Nastanak ovih kratera se op6enito krivo interpretira kao posljedice udara meteora. Vijugave kauale se pogre$no swstava u korita
rijeka ili kanale lave. Nekoliko minuta ili sati elekkidnog swaranja
brazdi moZe proizvesti powSinu poput one na Mjesecu, za koju se
kasujeu ad hoc maniri objaiujava da je ona stara milijarde godina.
Po ovom modelu mogu6e je odekivati hemisfeme razlike u stvara-

njukratera.

A za skeptike, polagano stvaranje tijela velidine planeta putem

elekhidnog luka i danas se jo5 uvijek odvija na Jupiterovu

48.

NEXUS

www.nexusmagazine.com

KOLOVOZ - RUJAN 2004.

najbliZem mjesecu, lou. Za najnovije informacije o potwdama

mnogih predvidanja, nakon Sto je postalo mogr6e snimiti Io iz
blizine, posjetite web-sfranicu http://www.holoscience.com.
Planetarni geolozi nisu izudeni zaprqornvanje stvaranja brazdi putem elekhidnog luka, inade bi na prvi pogled opazili karakteristidnu katodsku eroziju povr5ine i katodne mlazove na Iou. To
definitivno nisu vulkani kakve mamo uudibenika geologije.
9.

Elektriinowijeme

Veiina ljudi nije svjesna da nemamo zranja o tome kako u

oblacima nastaje munja. Najjednostavniji odgovor je da se munja
tamo uop6e ne stvara. Oblaci su samo prikladne tvorevine za prijenos elektriciteta koji dolazi iz svemira na Zemlju. Postoji vjerojat
nost dabi bez oblaka imali <bljesak iz vedraneba>>. To se dogadana

povezani. Izgleda daje na5 sundev sustav, sa svojim Siroko postavljenim orbitama i kaotidnim osobinama, rezultat nedavne kozrnidke <grometre nesre6e>. Ovu naizgled ludu pretpostavku podrZavaju globalno rasprostanjene pride o pretpovijesnim bliskim susretima planeta. Dakle, uzimaqje naie situacije kao rqjere normalnog
planetamog sustava dat 6e potpruro krive ideje o tome kako zapodinje Zivot i krive procjene o vjerojatrosti postojanja Zivota negdje

drugdjeusvemiru.
Najpovoljnije mjesto za nastanak Zivota u elektridnom svemiru
je unutar elekniEne dahure smede zvijezde patuljka. ZraEeta energija se tada ravnomjerno rasporeduje po ditavoj powsini bilo kojeg
planeta koji kruZi oko homosfere ovakve mijezAe, bez obzira na
rotaciju osi, nagib ili orbit lne specifidnosti. Izuzetno rijetka afinosfera ovakvih nijezda ima osnovne vodene i spojeve ugljika koji
se slijeZu na planetamoj pow5ini. Crvenkasto svjetlo je idealno za
fotosintezu. Ovakav model govori ojednom razlogu zaito projekt
Potrage za inranzennljskom inteligencijom (Search for ExhaTerresbial Intelligence, SETI) vjerojatro ne6e uspjeti. Svaka
napredna civilizacijana takvomplanetune6e biti s{esna da svemir
postoji izvan njezinog zvlezdanog
okruienja, a radiokomunikacija hoz
uZareno isijavanje anijezde nije mo-

Veneri (iako nebo zasigumo nije vedro). Sustave wemenskih

prilika uglavnom pokre6u izvanjski elekridni utjecaji.
U skladu s tim, Sunce ima obrasce vremenskihprilika, a najudaljeniji planet, Neptun, ima najsnafuije v1'etrove u sundevu sustavu
iako prima jako malo energije sa Sunca. Na Marsu elekkidna
pr ahtj enl a iz svemira uzrokuju vrtloZenja praSine i pra5njave oluje koje
obuhvadaju cijelu planetu. Elektridni
utjecaji su odgovorni i za Jupiterovu
veliku crvenu mrlju te za linije uzduZ
nema
Satumovih prstena. Oni su razlog
obrrzovanj e potrebno za
za5to na Veneri u oblacima nalik
smogu dolazi do sijevanja, za5to se
razmutr Lnj e unosa
vidi sjaj na whovima njezinih planina te za3to na njoj dolazi do pow5inenergije u sustave vremenskih
skih prainjenja. Oni su razlogza$to
Zemlja ima svjetlost koja se proteZe
u svemir u obliku (crvenog svjetlucanja> i <<plavih mlazovar>, i zaito

Medutim, nitko

elektriine

prilika.

gravitacijom zahvateni sateliti

<<izbace osigurad>>.

Medatim, nitko

nema obrazovanje potrebno za razmatranje unosa elehriine energije u

sus tav e vremens kih pri li ka.

gu6a!

NaSi obrazovni sustavi nisu primjereni za Siroko, interdisciplinamo

znanje pohebno za elektridni svemir.
11. NeH osnovni podaci
Prvi pimjerci strojeva kaji su iz-

miiljeni da bi radili neki posebni polvet uvijek su najsloieniji, a izumitefi, s wemenom, optenito otlvivaju
da se s manje kotaia i manje naiela
pokretanja nego li je to prvobitno
zami|ljeno mogu puno lakie posti1i
isti uiincL Prvifilozofski sustavi su,
na isti naiin, uvijek najsloieniji.
-Adam Smith

Na mojoj web-stranici nalazi se slika kako je NASA-in umjetnik zamislio udar munje na Vrcneri prilikom problema sa spu5ta- Model elektridnog svemira dini skok ka pojednostavljenju objenjem Pioneera. Venera ima oblake poput smoga od kojih se ne bi dinjuju6i nukleame sile, magnetizam i gravitaciju kao manifestaodekivalo stvaranje munji, a ipak na plauefu dolazi do stvaranja cije skoro momentalne elekftostatske sile. Umjesto da se <apresfta-

jakih mrurja. Ovo

izaziva

munje.

se kosi s populamom predodZbom o tome

l0.Samnvot

Sto

5e>

konceptom djelovanja na daljinu, poput ve6ine fizidara ovog

stolje6a, zagovomici elekkidnog svemira ovo prihva6aju kao goto-

HiffHil':tHf:j',"i#ff.TiHi11:i.Hr,#ffimT"1;

Cini se da kad nijezda patuljak ili ogromni plinoviti planet zradenje je, dakle, jednostavno rezultatbsciliraju6e elektrostatske
<izrodb s!'enoviti satelit, roditelj i dijete obidno ostaju usko sile.

Na razini atoma, modelom elekkidnog svemira najviSe se bavi

Ralph Sansbury, nezavisni istaZivad iz New Yorka. Najvainije je
jednostavno prepoznavanje osnovne elektridne prirode materije i
primamost elektrostatske sile u interakcijama materije. Ovo se
oslanja i najednostavnu pretpostavku da su proton, neuton i elekton sastavljeni od manjih nabijenih destica koje kruZe jedna oko
druge u klasidnom smislu, u stabilnim, rezonan0rim orbitama. To
znadi da energija koja se izmjenjuje izrnetlu ovih subatomskih destica u elastidnoj deformaciji tijekom svakog obilaska dolazi na nulu. Nakon Sto su nabijene, subatomske destice ulaze u medusobnu
interakciju preko elektrostatske sile.
Jednostavna kalkulacija pokazuje da subatomske iestice koje
tvore elekton moraju putovati bruinom koja daleko prelazi brzinu

- nekih 2,5 milijuna svjetlosnih godina u sekundi, ili

odavde do najdaljeg dijela Andromedine galalaije u jednoj
sq'etlosti

sekundi! Zato elekfrostatska sila mora djelovati brzinom koja je na

ljestvici gotovo beskonadna da bi elektron bio stabilan.

na^Soj

KOLOVOZ. RUJAN2OO4.

www.nexusmagazine.com

NEXUS.49

Stabilne orbitalne rezonance ovih subatomskih destica, i unutar

izmetlu destica, su te koje stvaraju fenomen protona, neuhona,

elektrona i atoma. Ostali stanovnici <<zoolo5kog vrtar destica sarno

su prola'na rezonantm stanja subatomskih destica jednakog

naboja. Takozvano <stvaranje> materije iz fotona je iluzija u kojoj

se pramaterija prestrukturirala u nova rezonantra stanja Sto ostavlja

dgjam da se destica iznenada materijalizirala. Antimaterija je

pogre5no ime obzirom da se i ona takoder stvara iz istih subatomskih destica kao <<normalno> materija, osim Sto se ukupni naboj
preslikava. Materiju nije mogu6e stvoriti ili uni3titi.

posredstvom gotovo tenutadnog djelovanja elekfrostatske sile.

Orbita kvantrog eleltrona je ona u kojoj izrnjena energije ianedu
svih subatomskih destica u jezgri atoma i onih u elekronu koji
kruZi oko nje iznosi nula izvan orbite. Izrnjena energije poprima
oblik iskrivljenja destice da bi stvorila elekhostatski dipol ili da bi
se pomaknula u novu rezonantru orbitu.

.Teorija relativnosti
Einsteinova specijalna teorija stvorena

je da bi definirala
simultanost u svemiru gdje je najbri:a sila ili signal ograniden na
i.zrnjerenu bninu detekcije wjetlosti iz udaljenog izvora. Pomo6u
. Konvencionalno gledanje na sile u fizici
elektrostatske sile skoro beskonadne brzine koja djeluje izrnetlu
subatomskih destica cjelokupne materije, teorija relativnosti se
1. Nuklearne sile drZe jezgru (protone i neutone) zajedno u
svodi na klasidnu fiziku. Ovo ostavlja otvorenim pitanje o tome Sto
atomskoj jezgri. One su dominantre sile u jezgi, ali nemaju
mjerimo kad odretlujemo brzinu wjetlosti.
vaZnosti zave6e udaljenosti od nje.
Brzina s{etlosti je u galaktiEkim okvirima izuzetrc spora i
2a. Elektridne sile - pozitivni naboj i negativni naboj se meduheba joj oko 150.000 godina da bi pre5la naiu galaksiju. Medutim,
sobno privlade, a isti naboji se odbijaju. Elektridne sile odrZavaju
asfronom Halton Arp je pokazao da su pomaci prema crvenom koji
atome na okupu (<<veZu> elekhonezajezgru). One imaju odredenu
se opaZaju kod ditavih galaksija kvantizirani, Sto zahtijeva neki
vaZnost u jezgri. Elektidne sile zbog udinka zaklanjanja obidno
oblik gotovo momentalne komuninisu tako vahre na ve6im udaljenokacije lroz ditavu galalaiju na substima. Na primjer, pozitivni naboj
atomskoj razini.
privladi negativne naboje u svoju bliSada postoj e eksperimentalni
Postoj i nekoliko izvjeS6a o ekspezinu tako da oni zaklanjaju polje od
rimentima koji pokazuju djelovanje
pozitivnog naboja.
dokazi iz mjerenja
brZe od svjetlosti. S odbacivanjem
2b. Magnetske sile suuskopovepotpune sun6eve
Specijalne teorije i spozrajom da
u
zane s elektidnim silama. Zato Sto ih
svemir djelotvomo komunicira sa
se ne moZe tako lako zakloniti one su
podrZavaju
svojim dijelovima u stvamom wena ve6im udaljenostima puno djelomenu, ne moZe biti putovanja kroz
tvomije nego li elektridne sile. Primsvemira
model
wijeme, a svemir i wijeme su nezajer toga jeZemljino magnetsko polje.
visni. Zdrav razumje oduvijek govo3. Gravitacija je puno slabija od
vjerodostojnost
rio daje to tako.
eleknidnih sila i stoga nema vaZnosti
Einsteinova op6a teorija stvorena
unutar atoma. Kako je gravitaciju
relativnosti.
teorije
Opde
je da bi objasnila gravitaciju. Onaponemogu6e neutralizirati ona je
ku5ava odbaciti opaZeno gravitacijdominantna sila na ve6im udaljenosko djelovanje na daljinu govore6i o,
stima. Orbitama planeta i kretanjem
protivno odekivanom, zakretanju
nirjezda i galaksija upravlja gravisvemira u prisutrosti ogromnih objekata. Ovo nepohebno komplitacija. -H.Altu6n.
ciranje u objaSnjavanju svemira zatim se pridodaje sada5njim
metafizidkim konceptima o tome Sto tvori masu objekta. Ali, sve. Kvantna teorija
se isto mora <zakretati> pri skoro beskonadnoj brzini da bi
mir
Po prvi puta izuzebro pinata kvantra teorija dobiva fizikalno
pr
eo zarnije6ene planetame orbite.
oint
destica
nabijenih
kretanja
rezonantrog
objainjenje u smislu
Zdrav razxn, opaZanje i manji broj hipoteza ukazuju da je
elekfrostatski model gravitacije bolji. Sada postoje eksperimentalni dokazi iz mjerenja gravitacije u wijeme potpune sundeve
pomrdine koji podrZavaju model elektridnog svemira i umanjuju
vjerodostojnost Op6e teorije relativnosti.

gravitaciie

vrijeme
pomriine koji
elektriinog
umanjuju

.E=mc2
Einstenovu duvenu matematidku jednadZbu, E = mC, koja
i masu, zraju gotovo svi. Medutim, vedina
udibenika koristi rijed <<materijor umjesto <<masor. Ali, nigdje nije
pokazano da su masa i tvar sinonimi. U stvari, mi uop6e ne znamo
Sto wori masu nekog objekta. Zato je nedopustivo govoriti da su
energija i materija zamjenjM pojmovi.
{onaEniiriazo"" iatpi"-U"imislica o Velikom prasku. dini se
jednostavnije i razumnije re6i da se i nuklearna i kemijska energija
oslobadaju ili upijaju prestrukturftanjem rezonantnih orbita
nabijenih Eestrca. Zata zdrav razum govori da je masa izrnjereni
odsovor sustava nabijenih Eestica na izvanjsku elekbostatsku silu.
StJi" *usu objekta veda, to vi5e elektrostatska sila doprinosi el.lstidnoj deformiciji njegovih protona, neuhona i elektrona, a ne nji
hovom ubrzanju. Ovoje fenomen koji se moZe opaziti u c|klotonima i konvencionalno ih se pripisuje relativistidkim udincima.
Ali relativnost se svodi na klasidnu fiziku u svemiru u kojem
ujednaEava energiju

50. NEXUS

www.nexusmagazine. com

KOLOVOZ - RUJAN 2004.

elelchostatska sila ima skoro beskonadnu brzinu.

objalnjava njihove razrolike osobine. To nije najpogodnije mjesto

jednostavno, za5to se o ovom nije tako dugo razni5ljalo?> Cini se

za iivot, obzirom da male promjene na udaljenu Suncu mogu

zamrauti ili sterilizirati Zemlju. PovrSine i atnosfere planeta
stvaraju se taloZenjem tijekom njihova radanja iz ve6ih tijela i

Prvo pitanje koje je pohebno postaviti je: <cAko je to tako

da odgovor leZi u sklonosti matematidke teorije ka dokidanju

zdravog razuma i opaLatja. Tu se javlja i problem jezika kad
matematidari pokuiaju dati istinsko aradenje svojim simbolima.
12.

i mogu6nosti elektridnog

svemira su dalekoseZne'

Kao prvo, moramo priznati naie duboko neznanje! Ne znamo ni5ta

o nastanku svemira. Nije bilo Velikog praska. Vidljivi svemir je
statidan i puno manji nego Sto smo mislili. Nemamo pojma o
starosti ili velidini svemira. Ne znamo lcajnji izvor elektridne
energije ili materije koja tvori svemir.
Galaksije se oblikuju pomo6u elektridnih sila i wore fokuse plazme u svojim sredi5tima koji powemeno izbacuju kvazare i mlazove elekEona. Kvazari evoluiraju u skupine galaksija. Galaksije
stvaraju obitelji s prepoznatljivim <<roditeljimo> i <djecom>> .Zijezde su elekkidni (tansforlnatorb>, a ne termonuklerani uretlaji. Ne
postoje neutonske z'tijezde ili cme
rupe. Ne zramo starost nijezda jer
se teorija termonuklearne evolucije
na njih ne odnosi. Supemove su potpuno neprimjereue kao izvori te5kih

elemenata.

Brzina svjetlosti nije prepreka. Komunikacija na velike

galaktidke udaljenosti u stvamom wemenu mogla bi biti mogu6a.

Sto sad

Posljedice

prilikom elekfridnih susreta s drugim planetima. Povr5ine planeta

nose elekfidne brazde ovakvih kozrnidhh dogailaja.

Ne znamo kolika je

Zato moilemo re6i da

je

je mogu6a. Svemir ne
posjeduje dodatre dimenzije u koje se moZe u6i ili u kojimapostoje
paralelni svemiri. Ne postoji (eulta todko vakuumske energije.
Nevidljivi izvor energije u svemiruje elekhidni.
dista nukleama sila

je

dostupna

nosti mogu biti uzdrmani snaZnim

elektridnim prafrrj enj ima.
SnaZna elekkidna praZnjenja koja
stvaraju zvj ezdanu fotosferu stvaraju
teske elemente koji se pojavljuju u

iz

rezonantnih nukleamih

koji djeluju poput katalizatora. ViSa energijaje dostupna iz

rezonantnih kemijskih sustava koji djeluju kao katalizatoi, ane w
uobidajenih kemijskih reakcija. BioloSki enzimi mogu iskoristiti
rezonantri nuklearni proces katalizacije za tansmutaciju elemenata. Postoje dokazi da biolo5ki sustavi komuniciranja putem
rezonantrih kemijskih swtava, 5to
sustava

moZe dati fizikalno obja5njenje radu

Ruperta Sheldrakea. DNA ne posjeduje kljud Zivota vei je vi5e poput

nacrta za skup komponenti i alata u
tvomici. MoZda nikada ne6emo mo6i odgonebruti ljudski genom i re6i
predstavlja li on bi6e s dvije noge ili
Sestjer se informacija koja kontrolira

Posljedice i mogufnosti
elektriinog svemira su

starost Zemlje jer mjeradi radioaktiv-

wijeme univerzalno, a putovanje

wemenom nije mogu6e. Antigravitacija

teku6u vrpcu nalazi izvan DNA.

ZivotjeviSe odkemije.
Nismo beznadno izolirani u we-

dalekoseZne.

njihovu spekhu. Zujezde pomo6u

menu i prostoru na nekoj maloj stije-

pamjake
i ogromne plinovite planete. Najve6a
vjerojatnostje da Zivot nastaje unutar
zrateteg plazmatskog omotada

galaksiji.

elekticiteta

ni koja kruZi oko neke beznadajne

<<railaju> svoje

smetle zvij ezde patuljka !

NaSe Sunce dobilo je nove planete,

zvijezde u nekoj beznadajnoj

Mi smo sre6om povezani

sa

ukljuduju6i Zemlju. Ovo

inZenjerstva" daje svoje vitlenje

Referencr

Web-stranica Elektridnog svemira na

bt@sadrZi

za

prikupljanje

istraZivanje katastof4 vidi na

http:/Avww.larowledge.co.uVsis/.
<dlalton Arp, Galileo danainjice>, autora A
Acheson4 SIS Internet Digest, br. 2, 200l.
<Ne moZete glasati za istinu'. Bez obzira koliko ljudi u neSto vjeruje, ako opaZanja pofinde
dato nije todno, ondatonije totno.>(Aq,Gle'
dajtii cmeno, st.273). Arp iznosi opa'izr$a
koja pokazuju daje teorija Velikog praska po
gresna na web-soanici hflp/Arww.haltonarp.

podataka

stvamo fiukcioniraju
na

najnovije vijesti i stajalGta na ovu ternu

Webst'anica Plaanatskog wemira Anthonya
Peratta, autora Fizilre plunntslag svqnira
(podskupa Eleklridnog svemira), nalazi se nit
f,tqVlputtic.tarl. gov/alpiplasn:hmiverse.htnl.
Eric J. tramerov Veliki prasak se nikada niie
dogodio (1991.) wijedan je pregled plazrr:oiske kozrnologije - kozrnologiie buduc,lrosti.
Dru5tvo za interdiscipliname surdije (Society
for Inkrdisciplinary Studies, SIS) najstarijeje i

najsuwemenije dru$tvo

uistinu izgleda wlo uzbudlj ivo

com. Thomhillovo otvoreno pismo nanstvenicinr,a o teoriji Velikog praskanalazi se na

htF://www.holoscience.com/news.pbp?article

449i0t7.
Don Sco{ wzudiliSni profesor elekto-

KOLOVOZ - RUJAN 2004.

kako zvtie.zfu

u elellridnom koanost1

htF:/Avww.electic+osmos.ord.

Email novosti TI{OTII moZe dobiti besplatno

watko koga zanima we opse'frrija rasprava o nq

davnoj povijesti sundeva sustava i elektidnom

svemiru na http://www.kronia.corn/news
letter.asp.

Oautoru:
Wal Thomhill bio je jedan od sretnih snrdenata kojeg je pedes"tih godina inspirirala konfioveNzn lonjiga knmanuela Velikovskog 5V7'a
toi u sudoru. Kaodiplomirani fizidar na weudiliStu u Melboumeq Wal je puno vremena prcvodio na odsjelu za antopologiju lmjiZnice
Baillieu i podeo vjerovati daje Velikovslcy dao
dobrro znanstveno obja5njale za nedawe neobidne dogattaje na nebukoji zuukljudivali planete Mars i Venenr Ovo je zahtijwalo istaiivanje, a ne negiranje weudiliinih profesora Zato
je, nakon godine dena poslijediplomskog shrdija
poto3ene na sastavljanje radioteleskopske
anterie, Wal napustio satdij s jo5 wijek nesmanjenom a:rrfiTljom i zdravim skepticizrnom u
vezi miSljenja shrudnjaka" Radio je za IBlvI5 aatim zaAustalslo vladt na najnovijim dostipuCima u informatidkoj tehnologiii i komnikacijama Istovrernenoje i slijedio woju intuiciju

www.nexusmagazme.com

silom i inteligencijom svemira.

Budutnost u elektriinom svemiru

Wal je pozvan da prisustvuje pwoj medunarodnoj konferenciii Velikovskog u Ontariju

1974. godine gdje je i rryonao Velikovskog
kao i puro vodedjh zmnstvenika Na konferenciji se vodila rasprava o novrjoj povijesti
sundeva swtava, Wal je ponovno posjetio Velikovskog u qjegovu domu u hincetonu 1979.
RaspravJtjali zu o problernu gnvihcijskog modela sundeva sustava za zransfueni rad Velikovskoga- Ovo je posijalo sjerne koje je izaslo
u model elektiinog wernira. Wal je napisao
radove za Casopis Societyfor Intedisciplinary
Studies Review izEngleske i, zawijeme radau
L,ondonrr, obavljao duZnost dlana vijeca DruStva za interdiscipliname studije. Pohadao je i
poslijediplomski studij iz ashofizike na Lon-

donskom weudili5fir te odlazio na sastanke

BAAS-a, Kraljevskog ashonomskog dru5tva i

Britanske udruge za astrronomiju hedstavio je

elektidni wernir na mnogim konfoenciiama
u Americi i Engleskoj i bio jedan od autora
krjige Mrmje bogova. Uvod knjige moZe se

msledati na httD://wwwftrmderbole.info.
Wal Thornhill govorit ce na NEXUS-ovoj
konferenciii u Brisbaneq Ausralija u nrjnu
29P4. godine.

MoZe ga se kontaktirati putem e-maila na

info@loloscie,nce.com. ili preko njegove web
strarucena

NEXUS.51