Professional Documents
Culture Documents
Fra Ivo Pavić - Pet Koraka Do Ozdravljenja
Fra Ivo Pavić - Pet Koraka Do Ozdravljenja
Boju rije moete ozdraviti. To je slino kao da uzimate lijekove. U knjizi mudrih Izreka stoji: "Sine
moj, pazi na moje rijei, prigni uho svoje mojim besjedama. Ne gubi ih nikad iz oiju, pohrani ih usred
srca svoga. Jer su ivot onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu!" (4,20-2).
Jedanput na duhovnoj obnovi dok sam itao evanelje pod misom u Wiesbadenu u Njemakoj moje
desno uho se najedanput zatvorilo. To je bio znak da Gospodin nekoga ozdravlja od bolesti uiju.
Nakon proitanog evanelja sam pitao tko je ta osoba? Jedna gospoa izlazi iz druge klupe, vadi sluni
aparat iz uiju i kae: "Ovo mi vie ne treba. Jako dobro ujem". Prolo je puno godina od njezina
ozdravljenja i jo uvijek dobro uje.
Osobito je vano moliti za zdravlje za vrijeme sv. priesti, dok Isus prolazi kroz grlo. Tada Gospodinovo
Tijelo lijei nae tijelo. Ono je lijek besmrtnosti (sv. Ignacije Antiohijski). Kao to su bolesnici u
Evaneljima sa ivom vjerom pristupali Isusu tako i mi pristupajmo Gospodinu u Euharistiji sa ivom
vjerom da nas ozdravi.
III. Kajanje i vanost ispovijedi
Ako je bolest ostala usprkos molitvi Gospodinu da nas ozdravi i nakon slavljenja mise za zdravlje. to
initi? Vano je priznati svoje grijehe i pokajati se za njih. Grijeh je katkada uzrok mnogih bolesti.
Mudri Sirah kae ovako: "Bjei od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha oisti srce" (38,10). I
dalje: "Sine moj, ako si grijeio nemoj vie, a za prijanje grijehe moli oprotenje. Bjei od grijeha kao
od zmije, jer ako se primakne, ujest e te. Kao u lava zubi su njegovi; ljudima ivot oduzimaju" (Sir
21,1-2). Bog trai da se okanimo grijeha i oistimo svoje srce od nepravde. Sv. Augustin kae da je
najvei bolesnik grenik koji ustraje u grijehu. Bolest je posljedica grijeha, kae veliki nauitelj Crkve
sv. Toma Akvinski. Ako je bolest posljedica grijeha onda je Isus Lijek za bolesti. Ne moemo oekivati
da budemo zdravi i sretni, a ivimo i ustrajemo u tekom grijehu. Sjeam se jednog ovjeka iz
Mlheima (Njemaka). Za vrijeme priprave za misu rasplakao se kao maleno dijete. Bio je bolestan u
duhu, dui i tijelu. Hodao je pomou taka. Iskreno se pokajao za grijehe. Nakon dugo godina
ispovjedio se, i potpuno ozdravio. take je donio pred oltar i ovako je posvjedoio: "U ispovijedi sam
susreo Isusa Krista - Lijenika".
IV. Oprostiti da bismo ozdravili
I nakon ispovijedi i kajanja bolest je ostala. to initi dalje? Koji je slijedei korak? Oprostiti svima
uvrede. U knjizi proroka Siraha pie: "Kako moe od Gospoda traiti ozdravljenje, a goji mrnju
prema drugome" (v. 28,3). Oprosti da bi ozdravio. Dakle, rije je o opratanju svima koji su nas
povrijedili. Na duhovnoj obnovi u vicarskoj mi je doao brani par koji nije mogao imati djece, a
lijenici su kazali da su zdravi. Dok sam molio dola mi je je rije "neopratanje". Snaha nije mogla
oprostiti svojoj svekrvi. Jer je svim silama htjela da im razori brak. Zamolio sam je da oprosti svojoj
svekrvi to je ona i uinila. Dok sam molio za nju pala je na zemlju. Jako se trzala i plakala. Bila je
osloboena po molitvi. Kad sam doao tamo slijedee godine ekali su me s djetetom u naruju.
Aleluja! Slava Isusu!
Doao sam i dvije godine poslije. Ve su imali dvoje djece. To je snaga opratanja. Aleluja! Ne samo da
je potrebno oprostiti drugima nego je potrebno oprostiti i sebi. Mnogi i nakon ispovijedi imaju s tim
problema. Primjerice, opratam sebi pobaaj, grijehe prije braka, gledanje pornografije, itanje
horoskopa, vraanje... Isto tako je ljekovito traiti oprost od onoga koga sam povrijedio. Katkad je
dovoljno samo rei: ao mi je. Ako smo optuivali Boga za stanje u kojem se nalazimo onda moramo
oprostiti i Bogu. Jer Bog nita nije kriv. Pravi krivac se sakrio. Treba ga pronai. Isto je vano oprostiti
svojim precima jer na taj nain raskidamo negativne veze s njima i ozdravljamo.
kojima se razboljelo dijete. Svi su poeli moliti za zdravlje djeteta i dok su molili dijete je ozdravilo, ali i
oni su takoer duhovno ozdravili. U bolesti je vano biti strpljiv i predati bolest Isusu. Poznam ljude
koji su zdravi a oajni su i nesretni. S druge strane znam one koji su bolesni i opet su radosni i vedri.
Treba znati da je duhovno zdravlje vanije od tjelesnoga. Svakako bolesnik u poniznoj molitvi moe
pitati Gospodina: "Molim te reci mi zato sam bolestan"? R. Cantalamessa izjavljuje: "Boja se snaga
takoer oituje u davanju sposobnosti, ponekada i radosti da nosimo svoj kri s Kristom, te tako
nadoknadimo ono to nedostaje njegovim patnjama" (usp. Kol 1,24). Svi mi poznajemo osobe koje su u
bolesti ili nakon bolesti duhovno ojaale kao krani ili su se obratili. Kada se razbolimo moramo
osobito biti blizu Krista. Na kraju je vano kazati da Bog ne alje bolest ve zdravlje. Iako Bog moe
dopustiti sotoni da nam poalje bolest radi veega dobra (kao u primjeru starozavjetnog Joba). Ako u
bolesti ostanemo strpljivi, mirni, povezani s Bogom tada ozdravljamo i pobjeujemo sotonu (Job). Ako
pak u bolesti ponemo optuivati Boga onda je sotona pobijedio i teko nam je ozdraviti. Kada smo
bolesni, sotonina se taktika sastoji u tome da stvori u nama psihozu koja e nas odvratiti od Boga i
ispuniti gorinom.
Dr. sc. fra Ivo Pavi