Sazetak

PROF.DR.SC.
MLADEN OBAD ITAROCI

POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA - SAETCI PREDAVANJA 2009./2010.
SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA
KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU
PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI,
DIPL.ING.ARH.
POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA

DO 20. STOLJEA
SAETCI PREDAVANJA
ZAGREB, RUJAN 2009.

1
PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA
KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU
KOLEGIJ: POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA

S A D R A J
Uvod Definicije i tipovi povijesnih gradova
Prapovijesna naselja
Prapovijesna naselja u Hrvatskoj
Gradovi Egipta i Staroga Istoka
Gradovi grke civilizacije
11
Gradovi rimske civlizacije
17
Srednjovjekovni gradovi u Europi
26
Srednjovjekovni gradovi u Hrvatskoj
32
Idealni renesansni grad
37
Renesansni gradovi u Italiji
42
Renesansni gradovi u Europi
45
Renesansno gradograditeljstvo u Hrvatskoj
50
Gradograditeljstvo 17. i 18. stoljea u Europi
56
Barokno gradograditeljstvo u Hrvatskoj
61
Gradograditeljstvo 19. stoljea u Europi
65
Gradograditeljstvo 19. stoljea u Hrvatskoj
73
Europska urbana kultura u Americi od 17. do kraja 19. stoljea
78
Literatura za ispit
82

DEFINICIJE I TIPOVI POVIJESNIH GRADOVA
ODITAVANJE POVIJESNOGA GRADA

* Inenjersko-komunalno - promet i ostala infrastruktura
* Upravno-administrativno - upravljanje gradom
* Drutveno aktivno - kulturna, drutvena i druga dogaanja
* Ekoloko - zdravi grad, unaprjeenje zatite okolia u gradu
* Turistiko - kulturni turizam
* Kulturno-povijesno shvaanje grada - urbanistiki razvoj, tradicija i identitet
* Prepoznati opa/trajna urbanistika naela primjenjiva danas i ubudue
KULTUROLOKI PRISTUP URBANIZMU OUVANJE IDENTITETA
* Arhitektura i urbanizam = tehnika + umjetnost + kulturno-povijesni kontekst
* Urbano naslijee ouvanje i obnova identiteta gradova i mjesta
GRADINA
njem.
engl.
tal.
e.
polj.
Burgwall, Wallburg, Ringwall

castle
castelliere
hradite
grodzisko
* Tee pristupano utvreno mjesto od prapovijesnog vremena do srednjega vijeka

* Pribjeite ili stalno naselje
* Ilirske gradine - kateljeri
* Istoznanice/slinoznanice - gradite, gradie, gradac
GRADITE
* Dvojako znaenje
- sinonim za gradinu
- utvrena ranosrednjovjekovna naselja u Slavoniji
POLIS
* Grki grad-drava
* Atributi polisa
- eleutheria - samostalnost u odnosu prema drugim polisima
- autonomia - samouprava
- autrkeia - gospodarska samodostatnost
URBS
*U antikom Rimu:
- grad Rim - Urbi et Orbi
- grad u opem znaenju
- vee gradsko naselje na ravnom terenu za razliku od oppiduma ili vicusa/pagusa
* U srednjem vijeku - rijetko se koristi
URBANA JEZGRA
* Urbanizirano naselje, naselje gradskoga tipa
* Urbana jezgra: evoluirajua i neevoluirajua
3

CIVITAS
* U antikom Rimu: grad, gradsko naselje - najvii stupanj razvoja naselja
* Mijene znaenja: skup graana jednoga grada / graansko pravo / grad
* U srednjem vijeku - grad kao zajednica graana, sjedite biskupa
* Civitas > citt, ciudad, cit
OPPIDUM
* U antikom Rimu
- utvreni grad na uzvisini
- sredite veeg prostora
- gradovi/naselja kod barbarskih naroda (Kelta, Germana, Ilira)
* U srednjem vijeku - trgovite
CASTELLUM
* Deminutiv od castrum
* U antikom Rimu
- tvrava ili manji utvreni logor
- utvreno seosko naselje na uzvisini
* U srednjem vijeku
- opi izraz za tvravu/utvrdu
- utvreni feudalni dvor, plemiki grad, katel, zamak, burg
SUBURBIUM
extramuros - dio grada izvan gradskoga zida
predgrae - suburbium u ravnici
podgrae - suburbium na padini
varo - naziv za suburbium u srednjem vijeku
CITADELA
tal. cittadella
* Samostalna utvrda unutar grada ili vee tvrave

* Na povienom mjestu, na rubu grada
GRAD
* Viestruko znaenje u hrvatskom jeziku od srednjega vijeka do danas
- grad kao civitas
- grad kao oppidum / trgovite
- grad kao burg / zamak
- grad kao castrum / utvrda
- grad kao plemiki dvor
BURGUS
njem.
engl.
franc.
tal.
Burg
burgh; kot. borough
bourg
borgo
* U ranom srednjem vijeku

- graanski grad - sinonim za urbs, civitas, municipium
* Od 12. stoljea u Njemakoj
- Burg > Sta, stanovnici Stadt-a: Brger, burgenses > purger
- Burg: utvrda, zamak, katel, kula, utvreni dvorac; sinonim za castellum
4

TRGOVITE
* Srednjovjekovno naselje niega stupnja od civitas
* Razlike izmeu grada i trgovita
- grad utemeljuju vladari
- trgovite najee utemeljuje plemstvo
- stanovnici grada (purgeri) - kraljevski su podlonici
- stanovnici trgovita - vlastelinski su podlonici
* Oppidum - kraljevsko trgovite
* Markt - vlastelinsko trgovite
KATEL
* Utvrda najee pravokutnoga tlorisa s ugaonim kulama
* Namijenjena smjetaju vojske i obrani
* U srednjovjekovno i renesansno doba
- zatita gradova na Jadranu
- dio obrambenoga sustava sjeverne Hrvatske
TVRAVA / UTVRDA
* Renesansni i ranobarokni nizinski grad - obrambena svrha (vojni grad)
* Teoretsko ishodite za renesansni idealni grad
* Posljedak novog naina ratovanja - uporaba artiljerije
* Graditeljski elementi: nasipi, opkopi, zidovi, bastioni
DVOR / DVORAC
* Razvio se iz srednjovjekovnoga feudalnoga grada (burg, zamak)
* Razlika izmeu burga/zamka i dvora/dvorca:
Burg/zamak
- na teko pristupanom mjestu
- dobro ustrojen za obranu
- na razmjerno malenoj povrini
Dvor/Dvorac
- u nizini ili na lako pristupanom brjeuljku
- namijenjen stanovanju i reprezentaciji
- izgubljena obrambena obiljeja

PRAPOVIJESNA NASELJA
PRAPOVIJESNI NALAZI OD GRADOGRADITELJSKOGA ZNAAJA

Sojenice
Terramare
Gradine (Castellieri)
Nuraghi
Megaliti
SOJENICE NASELJE NA BODENSKOM JEZERU
* Visoka razina organiziranosti naselja i tehnologije graenja
* Piloti postavljeni na jednakim razmacima nose plou na kojoj su postavljene kolibe
NURAGHI
* Naselja bronanoga doba koncentrinog oblika s krunim kolibama
* U sreditu naselja ovalni ili okrugli tornjevi/kule
* Kolibe - blato, trstika, pleter, drvo; kasnije kamen i opeka
* Francuska - Korzika; Italija - Sardinija, Apulija/Puglia
* Trulli di Alberobello (Bari, Italija)
- nastavak tradicije nuragha
- kue u suhozidu sa stoastim krovom
- svodovi/kupole od kamenih ploa bez cementa
TERRAMARE
* Naselja bronanoga doba na poplavnim terenima nizine rijeke Po (Italija)
* Zatita naselja: jarak s vodom + nasip
* Terramare i sojenice - prvi veliki primjeri kolektivnoga stanovanja
* Castellazzo di Fontanellato (Parma, Italija)
- povrina 20 ha, 20 blokova
- kanal irok 3, dubok 3,5 m
- glavna ulica irine 15 m, trg 100 x 50 m
* Castione dei Marchesi (Parma)
* Montata dell'Orto (Piacenza, Italija)
BISKUPIN (Poljska) - NASELJE BRONANOGA DOBA
* Naselje na otoiu usred movare, na konstrukciji od drvenih balvana i nabijene gline
* Naselje ograeno palisadama jedan ulaz u naselje
* Kue u nizu u smjeru istok-zapad (ulazi s juga)
MEGALITI
* Menhiri: vertikalni kameni blokovi; Carnac (Bretagne, Francuska)
* Dolmeni: horizontalni kameni blokovi; Stonehenge (Salisbury, Engleska)
MEGALITI - STONEHENGE (Salisbury, Engleska)
* 2. tisuljee .p.n.e.
* P=8000 m2, 7 megalitskih koncentrinih krugova
* Pristupni put u smjeru izlaza sunca na dan ljetnoga solsticija
6

KELTSKO-IBERIJSKA NASELJA
* Istodobno s Etruanima na Apeninskom poluotoku
* Pravila - o ustroju utvrda, hijerahiji ulica i izvoenju cesta
* Portugal - Cividade de Terroso, Citana de Briteiros
* panjolska - Numanzia, Termanzia
KULTURA VILLANOVA - KULTURA ETRUANA
* eljezno doba
* Villanova
- ime prema istoimenom lokalitetu pokraj Bologne
- tal. regija Emilia-Romagna
- naselja tipa terramara
- utjecaj na Etruane
* Etruani
- 9.-3. st.pr.K.
ETRUANSKI GRAD
* Utemeljenje grada, sustav obrane i tehnika gradnje - zapisani u svetim knjigama
* Templum celeste - Cardo i Decumanus trasiraju se u odnosu na Sunce
* Tloris grada - ortogonalan ili prilagoen terenu
* Gradske zidine - nepravilne bez obzira na ortogonalni sustav ulica
* Akropola - unutar ili izvan zidina grada
* Nekropola - izvan zidina grada
OBRAMBENI SUSTAV PRAPOVIJESNIH NASELJA
* Kameni suhozid: naselja na Mediteranu
* Nasip zemlje + kanal: terramare
* Palisade + glina: Biskupin
* Nasip + jarak + zid: Murus Gallicus (keltske gradine)
TLORISNI PREDLOCI PRAPOVIJESNIH NASELJA
* Spontani (nepravilni) - gradine
* Kruni (polukruni, eliptini) - nuraghi
* Pravilni (ortogonalni) - sojenina naselja, terramare, Biskupin, etruanski gradovi
PALEOLITIK
starije kameno doba
(do 10. tisuljea pr.K.)
NEOLITIK
mlae kameno doba
(do 2. tisuljea pr.K.)
BRONANO DOBA
(3.-1. tisuljee pr.K.)
ELJEZNO DOBA
(1. tisuljee pr.K.)
pilje, zakloni, atorske kolibe

Zapadna Azija:
Sirija, Palestina, Iran, Mezopotamija, Anatolija
Europa:
uz rijeke - Dunav, Tisa, Bug, Dnjepar; Dunav, Sava, Drava
poluzemunice, sojenice
Nuraghi
Terramare
Hallstatt (Austrija)
La Tene (vicarska)
Gradine/castellieri (Istra, sjeveroistona Italija)
keltsko-iberijska naselja
kultura Villanova (sjeverna Italija)
kultura Etruana (srednja Italija)

PRAPOVIJESNA NASELJA U HRVATSKOJ
PRAPOVIJESNE GRADINE U HRVATSKOJ

* Naselja Ilira i Kelta utvrena naselja metalnoga doba
* Na vrhovima brjeuljaka, 100-800 mnv
* Prototip utvrenih gradova oppidum, castellum
* Zemljani nasipi i palisade - panonsko podruje
* Masivni kameni suhozid (kiklopsko zie) - jadransko podruje
* U srednjem vijeku - revitalizacija u svrhu pribjeita/refugiuma
ILIRSKE GRADINE
* U rimsko doba
- veina: sela - pagus/vicus
- manjina: razvoj u gradove
* Pula na podlozi gradine
* Trsat/Rijerka razvoj naselja podno gradine
* Obrambeno zie - neprekinuto, prekinuto; debljina 2-10 m, opus quadratum
kiklopsko zie
* Smjetaj - na stoastoj uzvisini, na padini, na zaravanku ili sedlu
* Tlocrtni oblik
- radijalno-koncentrian (krune gradine)
- nepravilno ortogonalan (poligonalne gradine)
- bez jasnoga tlorisnoga sustava
- povrina 80-200 m2
* Prema namjeni
- gradina-refugium - pribjeite
- gradina-castellum - centar jedne rodovske zajednice
- gradina-oppidum - centar vie rodovskih zajednica
RIMSKI GRADOVI ILIRSKOGA PODRIJETLA
Aenona
Nin
Albona
Labin
Arausona
(kod Vranskoga jezera)
Blandona
(kod Biograda)
Flanona
Plomin
Narona
Vid kod Metkovia
Salona
Solin (sjedite Delmata)
Scardona
Skradin
Asseria
Podgrae kod Benkovca
Fulfinium
Omialj na Krku
Nedinum
Nedin kod Zadra (sjedite Liburna)
Nesactium
Nezakcij (sjedite Histra)
Trsatica
Trsat - Rijeka
Varvaria
Bribir kod Skradina

GRADOVI EGIPTA I STAROGA ISTOKA
GRADOVI EGIPTA
* Prva naselja uzdu karavanskih putova (usporedno s Nilom), na mjestu krianja
s putovima iz unutranjosti
* Egipatski hieroglif NIOUT znak za naselje-grad
GRADOVI EGIPTA
* Prva utvrena naselja - 4. tisuljee pr.K.
* Planski utemeljeni gradovi/naselja
* Spontano nastali gradovi/naselja
* Perivoji uz palae, gajevi
* Ceste - iroke za religijske obrede, uske u stambenim naseljima
* Trgovi - nisu poznati
KAHUN, Egipat - RADNIKO NASELJE, 2.500. g.p.K.
* Prototip planira nih naselja - racionalna geometrijska shema
* Ra-Usertesen-Hotep Sesostris je zadovoljan
* Naselje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II.
* Povrina - oko 10 ha (280x360 m)
* Zidom podijeljen grad na dva klasno razliita dijela
* Parcele
- malene - oko 125 m2
- velike - 2000-3000 m2
* Gustoa - 80 zgrada/ha (robovski dio naselja)
* Akropola i trg (uz zid s istone strane)
AHETATON /AHENATON / AKHENATON - GRAD SUNCA (Egipat, Tell el Amarna)
* Utemeljen kao nova prijestolnica oko 1380. g.pr.K. odlukom Amenofisa IV.
* Pokraj dananjega mjesta Tell el Amarna - naeno poprsje kraljice Nefertiti (supruga
faraona Akhenatena i pomajka Tutankamona)
* Grad je nakon 25 godina bio naputen
* Linearni grad (12 km) - glavna ulica usporedna s Nilom, iroka 45 m; sporedne ulice
=1,5-10 m
* Funkcionalno zoniranje: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja
plemstva i visokih slubenika, naselja niih slubenika, radnika naselja
AHETATON - RADNIKO NASELJE
* oko 1350. g.pr.K.
* Kvadratni tlocrt (a=69 m)
* Naselje ograeno zidom, ulaz s juga, trg uz juni zid
* est usporednih nizova kua (5x10 m) odvojenih ulicom irine 2,2 m
MEZOPOTAMIJA
Sumersko-akadska kultura
Starobabilonska kultura
Asirska kultura
Novobabilonska kultura
Perzijska kultura
2800. - 2016. g. pr. K.

2016. - 1245.
1245. - 606.
990. - 538.
583. - 323.
9

GRADOVI MEZOPOTAMIJE
* Velika gustoa gradskoga tkiva
* Kvadratni tlocrt, ortogonalna mrea ulica, rijetko nepravilan plan
* Gradovi podignuti na umjetnu uzvisinu
* Ulice - preteito uske, osim glavnih ulica namijenjenih religijskim procesijama
* Perivoji i gajevi
* Urbanistiko zakonodavstvo (Hamurabijev zakonik)
GRADOVI MEZOPOTAMIJE
Sumersko-Akadski: Eridu, Ki, Laga, Ur
Babilonski:
Babilon, Borsipa, Nipur, Ur, Uruk
Asisrski:
Aur, Dur arukin, Nimrud, Niniva, Zernaki
Perzijski:
Ekbatan, Pasargad, Persepolis, Suza
BABILON
* Grad utemeljio Hamurabi u 18. st.pr.K., posljednji uspon u 6./5. st.pr.K.
* Grad u gradu
- unutranji grad (400 ha)
- vanjski grad (20 km2)
* Dvije glavne ulice:
- ulica procesija (=10 m), vrata boice Itar
- sveta ulica - vrata boga Marduka
* Semiramidini vrtovi
HETITSKI GRADOVI - KRUNI GRADOVI
* 2. tisuljee prije Krista - procvat Hetitske drave oko 1400. g.pr.K.
* Kruni/ovalni oblik grada - ei nego kod drugih kultura antikoga Istoka
10

GRADOVI GRKE CIVILIZACIJE
GRKA CIVILIZACIJA
Kretsko-mikensko doba
Arhajsko doba
Klasino doba
Helenistiko doba
20. - 10. st. pr. K.

10. - 5. st. pr. K.
480. - 338. g. pr. K.
338. - 146. (31.) g. pr. K.
GRKI GRAD - TEMELJ KONSTITUIRANJA EUROPSKOGA GRADA

Grki grad je konstanta u europskom iskustvu grada - rimski, arapski, gotiki pa i
moderni gradovi svjesno su oponaali tu konstantu - Aldo Rossi, Arhitektura grada
OPA OBILJEJA GRKOGA GRADA
* Grad je djelo graana, a ne posljedica volje vladara
* Smiljeni urbanizam kao posljedica
- estetske kompozicije
- komunalnoga ustroja
- drutvenoga ureenja
- utemeljen na pravilima racionalnosti
- potican filozofskim idejama
* Izbor mjesta za grad prema kriterijima
- mogunost obrane (nakon arhajskoga doba)
- zadovoljavanje gospodarskih i ivotnih potreba
- estetska obiljeja
* Razvijeno urbanistiko zakonodavstvo
GRKI GRADOVI PREMA URBANISTIKOM USTROJU
* Nepravilan plan grada - gradovi na grkom kopnu - prilagoeni terena
(Atena, Delfi, Pergamon)
* Pravilan plan grada - gradovi kolonije - od arhajskoga doba do helenizma
(Milet, Priena, Selinunt)
ZONIRANJE GRKOGA GRADA
* Funkcionalno zoniranje
- Svetite /temenos - najee na akropoli
- Javne zgrade - drutveno i kulturno sredite
- Stanovanje - donji grad
* Aristotel razlikuje
- opi/javni dio grada - akropola, kulturni i drutveni centar
- privatni dio grada
* Socijalno zoniranje
- do 6. st. pr. K.: akropola - bogati; donji grad - siromani
- od 6. st. pr. K.: akropola - svetite; socijalna podvojenost stanovanja
11

AKROPOLA
* gr. Acrpolis = gornji grad
* Kretsko-mikensko i arhajsko doba (do 6. st.pr.K.)
- utvrda na uzvisini stanovanje vladara i povlatenih pojedinaca
- sklanjanje okolnoga stanovnitva
* Klasino doba (od 6.st.pr.K.)
- posveeni prostor - svetite, predio hramova
* Novoosnovani gradovi-kolonije (kraj klasinoga doba, helenizam)
- hramovi nisu obvezno na akropoli ve mogu biti i u donjem gradu
ATENSKA AKROPOLA
* Povijesni razvoj star 5000 godina
* 3000. g.pr.K. sklanjanje stanovnitva
* od 16. st.pr.K. utvreno sjedite heladskih vladara
* 6./5. st.pr.K. pretvorba u svetite
* 6. st. pretvaranje Partenona i Erehteiona u kranske crkve
* 17. st. razaranje mletakim granatama
* Nema osne kompozicije i simetrije; veliina 300x150 m
AGORA
gr. agor = trg, zborite, javno mjesto; skuptina
(agorafobija strah od velikog otvorenog prostora)
* Arhajsko doba
- nepravilan tlocrt
- neoblikovan vanjski prostor mjesto okupljanja ljudi iz okolnih seoskih naselja
* Agora u Ateni
- nastajala postupno tijekom nekoliko stoljea bez predhodnoga plana
- povrina oko 2,5 ha
* Agora u klasino i helenistiko doba
- od 8. st.pr.K. - sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakog ivota u gradu
- trgovaka agora, politika agora
- prva pravilna agora kvadratnog oblika u Pireju prema projektu Hipodama
- tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik (odnos stranica 2:1 do 5:4)
* Aristotel: Javni trg nikada ne e biti okaljan trgovinom, a obrtnicima e biti zabranjen
ulaz; daleko od njegaposve izdvojeno bit e mjesto namijenjeno trgovini
(Politika, knj. 7)
JAVNI PROSTORI GRKOGA GRADA - gradsko sredite
* Agora
* Javne zgrade
Zgrade u svrhu politikoga ivota
Buleuterij - vijenica
Areopag - vijenica
Odeon - dvorana za sjednice
Pritanej - sjedite pedesetorice vijenika
Basilike oikie - rezidencija vladara i visokih slubenika
Zgrade u svrhu kulturnoga i drutvenoga ivota
Theatron - kazalite
Bibliotheke - knjinica
Teseion, Olympeion, Delfinion
Zgrade u svrhu porta i rekreacije
12

Stadion
Gimnasion - vjebalite
Palaistra - rvalite
Therm - kupalite
GRADOVI MIKENSKOGA DOBA
* Na brjeuljcima
* Opasani zidom (akropola i podgrae unutar zida)
* Kula za obranu
* Najpoznatiji gradovi: Mikena, Tirint, Pylos; Tera; Troia
MIKENA
* 14. st.pr.K., povrina oko 10 ha
* Lavlja vrata, posveeni prostor u obliku kruga s grobovima vladara, podgrae,
akropola, sjeverna vrata, stambeni predio gdje je prema Homeru bila Odisejeva
palaa, spremnik za vodu
URBANIZAM ARHAJSKOGA DOBA
Gradovi u Grkoj - nepravilan plan
Gradovi svetita - nepravilan plan
Gladovi kolonije - pravilan plan
GRADOVI U GRKOJ ARHAJSKOGA DOBA
* Nepravilni, prilagoeni obliju terena
* Siromani i neuredni
* Razlika izmeu gornjega grada (akropole) i donjega grada (stambenih zona)
* Ulice uske i krivudave
* Ograeni nepravilnim zidinama
* Povrina do 10 ha, 3.000 - 5.000 stanovnika
* Nedokuiva tajna za strance, a labirint za neprijatelje (Aristotel)
GRADOVI-SVETITA ARHAJSKOGA DOBA
* Primarno utvrena naselja ili kraljevska sjedita
* Nepravilni, prilagoeni obliju terena
* Mnotvo hramova i javnih zgrada
* Na vizualno istaknutim mjestima
* Cjelovita zamisao arhitekture i krajolika
* Najpoznatiji gradovi: Delfi, Delos, Olimpija; Argos, Epidaurus, Egina
DELFI
* Najstarije svetite svih Helena, posveeno Apolonu
* Na padinama ispod Parnasa
* Uvijek naseljen za razliku od Olimpije i Delosa
* Sveti grad ograen zidom, veliine oko 2,5 ha
* U sveti grad se ulazilo s agore te kroz 9 vrata
* Sveti put uzdie se od agore do ulaza u kazalite
* Apolonov hram dominantno mjesto u gradu
* Hramovi, zavjetne riznice, zaklade gradova i kolonija
13

GRADOVI-KOLONIJE ARHAJSKOGA DOBA

* Utemeljuju se od ranog arhajskog doba
* Psefizma - Lumbarda (otok Korula)
* Planirani gradovi
- strogi geometrijski red, ortogonalna mrea ulica
- etverokutni obris naselja
- pravokutni sustav poljodjelskih parcela, putova i kanala
- agora na krianju glavnih ulica
* Utjecaj Staroga Orijenta i Etruana
* Vaniji kolonijalni gradovi
Massalia (Marseille);
Neapolis (Napoli), Posidonia (rimski Paestum), Metapontum, Syracusa (Siracusa),
Akragas (Agrigento), Selinunt;
Bysantion, Odessos (Odessa), Herzonez;
Milet, Cyrene
MILET
* Trgovako, politiko, kulturno i znanstveno sredite (Tales, Diogen, Anaksimandar,
Heraklit, Anaksagora, Pitagora)
* 479. g.pr.K. - obnova nakon ratnog razaranja
* Urbanizam klasinoga grkoga razdoblja
* Povrina - 92 ha, blokovi: 22x24, 45x40 m
* Luka lavova, Luka kazalita, sjeverna agora, juna agora, stadion, zapadna agora,
kazalite, kazalite, akropola
URBANIZAM KLASINOGA DOBA
* Obnova poruenih gradova nakon grko-perzijskih ratova
* Neoteros tropos - novi sustav graenja
* Hipodamovska zamisao grada
- pravokutna ulina mrea, neovisna o obliju terena
- jednostavnost i preglednost plana
* Agora - bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor
* Gradski blokovi su pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica:
4:3 Milet, Priena; 6:5 Aleksandrija
* Graevine javne namjene i hramovi - oblikujui elementi grada
* Gradovi planirani po Hipodamovu predloku
- Pirej (Piraivs) - jedini grad Hipodamova koncepta u Grkoj
- Pirej i Rodos autorstvo se pripisuje Hipodamu
- gradovi kolonije (preteito u Maloj Aziji) Miletos/Milet, Cnidos/Knidos,
Priene/Priena, Olinthos/Olint
URBANISTIKE TEORIJE KLASINOGA DOBA
HIPOKRAT (460.-377.)
* Utjecaj podneblja
* Smjetaj grada na istonim padinama
HIPODAM IZ MILETA (5. st.pr.K.)
* Optimalna veliina grada: 10.000 stanovnika

PLATON (427.-347.)
* Idealan kruni grad - Atlantida:

- 20-25 tisua stanovnika
- u sreditu svetite i javne graevine
14

- uokolo stanovanje i poljodjelski krajolik

* Grad dovoljno brojan radi obrane, dovoljno malen da se graani poznaju
ARISTOTEL (384.-322.) , Politika, knjiga 3 i 7
* U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu

* Prihvaa hipodamovsku zamisao grada; istie prednost arhajskoga grada
* Zoniranje - odvajanje sakralno-upravnoga od trgovakoga dijela grada
* Veliina grada - ovisi o mogunostima prehrane stanovnika
URBANIZAM HELENISTIKOGA DOBA
* Novi gradovi - snana urbanizacija
* Veliki gradovi: po broju stanovnika, po povrini, po funkcijama
* Geometrijski plan grada
* Tercijarizacija gradova
* Javne zgrade i prostori: poveanje broja, decentralizacija
* Urbana oprema - brojnija i raskonija
HELENISTIKI GRADOVI
* Najvea arita helenistike kulture:
Pergamon, Antiohija, Aleksandrija
* Gradovi koji su odrali neprekidnost klasinoga razdoblja:
Milet, Priena, Knidos, Rodos
* Novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Maloj Aziji:
Pergamon, Efez, Magnezija (na rijeci Meandar), Ksantos, Halikarnas
* Novi gradovi u Egiptu:
Aleksandrija, Filadelfija, Ptolomeide
* Novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Zapadnoj Aziji:
Antiohija, Laodiceja, Apamea, Palmira, Damask, Gerasa, Bostra, Jeruzalem,
Seleukia, Dura Europos
ALEKSANDRIJA
* Metropola helenizma, povrina oko 1300 ha, oko milijun stanovnika
* Utemeljena 332. g.pr.K. prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa
* Smjetaj izmeu mora i jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu (svjetionik, sruen
1307.)
* irenje grada na more
* Ortogonalna shema grada
* Uzduna os - ulica Canopus, iroka 33 m, oiviena trijemovima
PSEFIZMA
* Starogrki natpis uklesan u kamenu (3. st.pr.K.) najstariji poznati urbanistiki
dokument o osnivanju grkoga naselja
* Razdioba zemljita na: naselje ograeno zidom i poljodjelski prostor u okolici
* Imena obitelji s pripadajuim esticama
* Prava stanovnika koji su prvi zauzeli zemlju i onih koji e doi kasnije
* Psefizma naena u Lumbardi (otok Korula), Lumbarda - agrarna grka kolonija
15

GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ

* Doticaji s Grkom od 9. st.pr.K.
- nalazi keramike
- utvrenja gradina: tehnika megalitskih bunja (kiklopski zidovi - opus quadratum)
* Osnivanje kolonija od 4. st.pr.K. cilj nije bio osvajaki - grki gradovi postaju kulturna
arita
* Issa / Vis - prvi grki grad na Jadranu
OSNIVANJE GRKIH GRADOVA U HRVATSKOJ
* Issa / Vis - grad osnivaju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.pr.K.
* Pharos / Stari Grad, o. Hvar utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g.pr.K.
* Knidska kolonija na otoku Koruli utemeljena moda prije Isse i Pharosa, nepoznata
lokacija
* Stanovnici Issae osnivaju u 3. st.pr.K. naselja-kolonije: Lumbarda (o. Korula),
Tragurion / Trogir i Epetion / Stobre
* Salona ilirsko naselje postaje glavni emporij (trgovaka luka)
ISSA - VIS
* Grad utemeljuju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.pr.K.
* Oblik nepravilnoga etverokuta, ostatci kiklopskoga zia
* Agora u junom dijelu grada
* Rimsko kazalite na poluotoku Prirovo (danas samostan)
PHAROS STARI GRAD / Hvar
* Utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g.pr.K.
* Kvadratni oblik grada
* Urbana planimetrija urbs quadrata
* Trg na sjecitu glavnih ulica
* Starigradsko polje / Hora Faru - agrarna kolonija, sauvana grka poljodjelska
parcelacija / scamnatio
16

GRADOVI RIMSKE CIVILIZACIJE
RIMSKI GRADOVI
* Sedam stoljea razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. 476. g.)
* Jednostavnost gradograditeljskoga predloka
* Monumentalnost ambijenta
* Preuzimanje principa etruanskoga urbanizma
Marcus Vitruvius DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM, oko 15. g.pr.K.
* Pravila za ustroj i izgradnju grada
- odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete poloaj
uskladiti sa smjerom vjetrova da hladni ne mogu napasti, da se topli ne mogu
pribliiti, da vlani ne mogu koditi; teren ne smije biti movaran i maglovit, treba
biti povien; insolacija s juga i zapada
- naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova - prednost ima kruni oblik zidina i
radiocentrina cestovna mrea
- preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora
USTROJ RIMSKOGA GRADA
* Gradograditeljski ustroj - predloak rastera
* Centuracija; kastrametacija
* Cardo - u smjeru sjever-jug
* Decumanus - u smjeru istok-zapad
CENTURIJACIJA
* Podjela zemljita na centurije - kvadrate ija je povrina oko 50 ha
(stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)
* Agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici; groma
KASTRAMETACIJA
* Planimetrijski i prostorni ustroj vojnoga tabora/castruma
* Castrum u republikansko doba
- u obliku kvadrata (stranica = 600-700 m)
- okruen grabitem, uvren palisadama, glavni ulaz na istoku
* Castrum u carsko doba
- pravokutnoga oblika
- ua stranica = 2/3 dulje stranice
RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA
* Malobrojni gradovi u sustavu templum celeste
* Decumanus usporedan sa slojnicama
* Cardo okomit na slojnice
POTIVANJE LOKALNE URBANISTIKE TRADICIJE
* Prilagodba rimskoga grada etruanskom, grkom i helenistikom naslijeu:
- novi rimski grad osnivaju u blizini postojeega grada (Atena, Emona, Tarsatica)
- naslijeeni grad obogauju monumentalnim graevinama
- u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podiu grad tipa castruma
17

RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO

* Zakon XII. ploa (sredina 5. st. pr. K.)
- irina i kategorija ulica
Iter - pjeaka ulica najmanje irine 0,66 m
Actus - najmanje irine 1,35 m
Via - kolna ulica najmanje irine 2,70 m
- graevna crta
- dubina i visina izgradnje
- odravanje ulica
- graevno redarstvo, komunalna sluba
* Lex Iulia municipalis (45. g. pr. K.)
- ustroj grada
- odravanje i oprema ulica
- raspored, izgradnja i popravak zgrada
- izvlastba/eksproprijacija zemljita
- javna sigurnost i higijena
RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA
* Malobrojni gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe terenu
* Decumanus usporedan sa slojnicama
* Cardo okomit na slojnice
STAMBENI BLOKOVI RIMSKOGA GRADA
* U grkom i helenistikom gradu stambeni blok je izduen - dvored
* U rimskome gradu stambeni blok je kvadrat ili priblino kvadrat - etverored
- Timgad (100 x 110 m), Lucca (137 x 137 m)
- Trier (21 x 21 m), Torino i Verona (70 x 80 m)
* U srednjovjekovnome gradu preuzet rimski tip stambenoga bloka
JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA
* Vee, raskonije i raznovrsnije nego li u grkom i helenistikom gradu
* Thermae - u sklopu termi: vjebaonice, itaonice, igraonice, trgovine, etalita, vrtovi
* Basilica - trnica, sudnica
* Theatrum - kazalite
* Odeum - glazbena dvorana
* Stadium - stadion
* Palestra - rvalite
* Templum - hram
* Amphitheatrum (arena) - borilite
* Circus - trkalite za konje i kola
* Naumachia - gledalite s vodenom povrinom za natjecanja
PAUZANIJE (grki pisac, 2. st.): Gradom se ne moe smatrati mjesto koje nema javnih
graevina i trgova
PREOBRAZBA RIMSKIH GRAEVINA - AMFITEATRI
* Ugradnja stambenih zgrada u amfiteatre ili izgradnja do amfiteatra
* Ferrara, Arles, Nimes, Firenze
* Koloseum projekti ugradnje
- projekt pape Sixta V. za preobrazbu koloseuma u predionu vune sa stanovima za
radnike, 1590.
- projekt arh. Carla Fontane za preobrazbu koloseuma u forum za crkvu, 1707.
18

PREOBRAZBA RIMSKIH GAEVINA - TRGOVI NA MJESTU STADIONA I AMFITEATARA

* Piazza Navona, Rim
* Piazza del mercato, Lucca
KAPITOLIJ (lat.Capitolium)
* Posveen prostor, na povienom mjestu, kompozicijski povezan s forumom
* Hramovi Jupitera, Junone i Minerve kapitolijska trijada
* Ostali hramovi i svetita
* Naziv za ajedan od sedam brjeuljaka grada Rima
FORUM
* Glavni gradski trg
- jedini kod malih gradova
- reprezentativan kod velikih gradova
* Najee u predjelu sjecita Carda i Decumanusa
* Forum u gradu = Praetorium u castrumu
* Oblik
- najee pravokutnik (odnos stranica esto 3:2)
- kadkada izdueni pravokutnik (Ostia, Pompei)
- pod utjecajem helenizma: kvadrat, krug, elipsa (Antiohia, Gerasa, Palmira)
* Javne graevine oko foruma
trijemovi, hram, vijenica/Curia, dravna riznica, zatvor, sudnica/Basilica, trnica,
trgovine/Tabernae
GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA
* Cardo (Via Cardinalis, Via Principalis)
- u polju primarna, u gradu sekundarna
- irina: 7-8 metara u gradu, 100 stopa (=30,48 m) u polju
* Decumanus (Decumanus Maximus, Via Decumanus)
- glavna ulica grada
- irina: 14-15 metara (izuzetno 30 m u gradu), 50 stopa (=15,24 m) u polju
ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA
* Bogatiji nego u helenistikom gradu
* Skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi
ULICA RIMSKOGA GRADA
* Uske stambene ulice - 2,5-5 m
* Ulice prekrivene kamenim ploama
* Povieni nogostupi za pjeake
* Poviene kamene ploe na mjestima prijelaza pjeaka - zebre
GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA RIMSKOGA GRADA
* Vodovod
akvedukti; potronja u Rimu 1 m3 / st. / dan; dananja potronja 0,5 m 3/ st. /dan
* Odvodnja
glavni kolektor u Rimu Cloaca Maxima 509. g. pr. K.
* Protupoarna zatita
u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasaca
* Policija
u Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca
19

RIMSKI GRADOVI - VELIKA ARHEOLOKA NALAZITA

* Pompei (nedaleko Napulja)
* Ostia (pokraj Rima)
* Timgad (Alir)
* Herculaneum (pokraj Napulja)
RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS
* Grad Rim
* Vojni gradovi - rimski vojni logori - Castra
- Castra stativa - stalni vojni logor
- Castra aestiva - ljetni vojni logor
- Castra hiberna - zimski vojni logor
- Castron - manja vojna utvrda
* Gradovi kolonije na osvojenom teritoriju
- novoutemeljeni gradovi
- naslijeeni gradovi iz predrimskoga doba
- ive u potpunoj ovisnosti o Rimu
- 120. g. pr. K. utemeljeno ve 80-tak gradova (Firenze, Trier, Torino, Narbonne,
Lucca, Arles, Verona, Nimes)
RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ
* Romanizirani gradovi
- Etruanski gradovi: Perugia, Mantova, Bologna (Felsina)
- Latinske kolonije: Paestum, Napoli, Pompei, Herculaneum
* Novoutemeljeni gradovi
- Planirani gradovi
- gradovi razvijeni iz castruma - Aosta, Torino, Be, Strasbourg
- gradovi tipa kastruma - Bologna, Pariz, Firenze, Timgad
- gradovi tipa urbs quadrata - Trier, Arles, Barcelona, London
- Gradovi razliitoga urbanoga sustava - Pompei, Nimes, Leptis Magna, Palmira
- Gradovi bez sustava i reda - Timgad, Ostia (zapadni dio)
NOVOUTEMELJENI RIMSKI GRADOVI U SJEVERNOJ ITALIJI
* Na novim mjestima i na ruevinama etruanskih naselja
Aquileia, Augusta Praetoria (Aosta), Augusta Taurinorum (Torino), Bononia-Felsina
(Bologna), Cremona, Florentia (Firenze), Genua (Genova), Luca (Lucca), Mantua
(Mantova), Mediolanum (Milano), Mutina (Modena), Parma, Patavium (Padova),
Piacentia (Piacenza), Ticinum (Pavia), Verona
ROMANIZIRANI GRADOVI JUNE ITALIJE
Ostia, Neapolis, Herculaneum, Pompei, Paestum
RIMSKI GRADOVI U EUROPI
* Limes Sava-Drava-Dunav
Emona (Ljubljana), Poetovio (Ptuj), Mursa (Osijek), Sirmium (Srijemska Mitrovica),
Singidunum (Beograd), Aquincum (Budimpeta), Vindobona (Be)
* Limes Dunav-Majna-Rajna
Radasbona - Regina Castra (Regensburg), Moguntiacum (Mainz), Colonia
Agripiensis (Kln), Augusta Treverorum (Trier)
20

RIMSKI GRADOVI U EUROPI

* Francuska
Lutetia (Paris), Burdigala (Bordeaux), Narbo Martius (Narbonne), Paterna Arelate
(Arles), Longdunum Convenarum (Lyon)
* Iberijski poluotok
Barcino (Barcelona), Felicitas Augusta Olisipo (Lisboa)
* Engleska
Londinium (London), Eburacum (York), Deva (Chester), Glevum (Glouchester)
RIMSKE CESTE SVI PUTOVI VODE U RIM
* Via Flaminia, Via Cassia, Via Salaria ceste Apeninskoga poluotoka
* Via Appia, Via Egnatia Balkan, Mala Azija
* Via Valeria Sicilija, sjeverna Afrika
* Via Emilia sredinja i zapadna Europa
* Via Aquileia Germanija, Dunav, Dacija
* Via Aurelia Galija, Iberijski poluotok
GRAD RIM / URBS ROMA - OSNIVANJE GRADA
* Prema legendi Rim je osnovan 21. travnja 753. g.pr.K. prema etruanskom ritualu
na brjeuljku Palatinu
* Etruanski Rim Roma quadrata
URBANISTIKA OBILJEJA GRADA RIMA
* Spontani razvitak - odstupanje od urbanistikih pravila urbs quadrata
* Mjestimino uvoenje geometrijskoga reda u gradsko tkivo
* Zvjezdolik prometni sustav - zrakasto postavljene ulice bez koncentrinog povezivanja
* Sve glavne ceste vode u sredite grada i zavravaju na forumima
GRAD RIM / URBS ROMA VJENI GRAD / LA CITTA ETERNA
* U carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih
kupalita, 10 foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom
VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI U RIMU
* Zapoinju u vrijeme Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva
* Nastaju brojne graevine Rima i veliki urbanistiko-arhitektonski potezi
- niz carskih foruma
- Campus Martius - nova gradska etvrt
- sklop carskih palaa na Palatinu
- Capitolium - posveen prostor
- Viminalis i Esquilinus - bogate vile
- Trastevere - gusto naseljeno podruje
GRAD RIM / URBS ROMA - FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM
* Spontani razvoj
- izvorno movara, nekropola, mjesto vjerskih obreda, prostor okupljanja i trgovanja
(od etruanskoga doba),
- forum od 5. st.pr.K. - hramovi, zgrade, spomenici, kipovi
21

GRAD RIM / URBS ROMA - CARSKI FORUMI

* Carski forumi unijeli urbanistiki red u nepravilno gradsko tkivo
- Forum Iulium Cesaris (110x70 m)
- Forum Augusti (125x90 m)
- Forum Pacis Vespaziani
- Forum Nervae
- Forum Traiani (280x200 m) prema projektu arhitekta Apollodorusa iz Damaska
helenistiki utjecaj
GRAD RIM / URBS ROMA - PERIVOJNA ARHITEKTURA
* Veliki carski perivoji smjeteni rubom grada (unutar i izvan gradskoga zida)
* Ukupna povrina 350-400 ha (30% povrine grada)
* Veliki perivoji carskih vila
* Perivoji na Campus Martius-u
* Svete ume
* Perivoji vila u gradu i okolici
STAMBENA IZGRADNJA GRADA RIMA
* Viestambene zgrade (4-5 katova)
* Velika gustoa izgradnje
* Nekvalitetna izgradnja
* Nakon poara 64. g. Neron donosi propise o stambenoj izgradnji
- ogranienje visine - najvie 70 stopa (oko 20 m, P + 6)
- minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od poara
RIMSKA URBANA KULTURA NA TLU HRVATSKE
* Osam stoljea rimske nazonosti - 3. st.pr.K. - 5. st.
* Za razliku od grke, rimska kolonizacija imala je osvajaki cilj
RASPROSTRANJENOST ANTIKIH/RIMSKIH GRADOVA
* Neujednaena gustoa gradova - vea na Jadranu, manja u Panoniji
* Gradovi na Jadranu - ouvaniji i istraeniji
* Istra - puno ilirskih naselja, malo gradova (Pore, Pula, Nesakcij)
* Liburnija (od r. Rae do r. Krke/Titius) - najurbaniziranije podruje
* Dalmacija - tradicija grkih naselja
* Rimljani nisu osnovali ni jedan novi grad osim vojnih tabora
* Svi rimski gradovi postojali su i u predrimsko doba kao autohtona ilirska/grka naselja
* Do 2. st. gradovi na Jadranu jedini su gradovi na tlu Hrvatske
* Od 2. st. prvi gradovi u Panoniji pretvaranje castruma u naselja (Mursa),
gradovi-terme (Aquae Iassae)
VELIINA RIMSKIH GRADOVA
* Veliki rimski gradovi
Rim (427 ha), Trier (245 ha), Nimes (170 ha), London (120 ha)
* Srednje veliki rimski gradovi
Pompei (77 ha), Salona (74 ha), Torino (54 ha), Verona (44 ha)
* Mali rimski gradovi
Pola/Pula (24 ha)
Emona/Ljubljana (21 ha)
Vindobona/Be (19 ha)
Florentia/Firenca (19 ha)
22

Iader/Zadar (14 ha)

Barcino/Barcelona (14 ha)
Parentium/Pore (7 ha)
Ostia (2,4 ha)
RIMSKE CESTE U HRVATSKOJ
* Dananji glavni cestovni smjerovi podudaraju se s rimskim: jadranska cesta, savska
cesta, podravska cesta
AMFITEATRI U HRVATSKOJ
* Pola poetak gradnje nekoliko desetljea prije Coloseuma u Rimu
* Salona, Burnum; Iader, Siscia, Mursa, Epidaurus, Equum
SALONA - SOLIN
* Salona - Hrvatski Pompeji, veliko arheoloko nalazite
* Najvei rimski grad na tlu Hrvatske, jedan od veih rimskih gradova (pribline povrine
kao Pompeji)
* Ilirsko naselje (sjedite Delmata); grki emporij; metropola Provinciae Dalmatiae
* Mrtav grad od 7. stoljea
* Tri prostorne i vremenske cjeline
- urbs vetus (najstariji dio grada; forum, kapitolij, kazalite)
- urbs nova occidentalis (amfiteatar)
- urbs nova orientalis (starokranski sklop)
* Tri povijesna sloja: ilirsko-grki, rimski i kasnoantiko-ranosrednjovjekovni/
starokranski
DIOKLECIJANOVA PALAA SPLIT
* Kasnoantika graevina cara Dioklecijana, izvedena 300. godine
* Slaveni i Avari razaraju Salonu 614. g., a stanovnitvo se sklanja u Dioklecijanovu
palau iz koje se razvio srednjovjekovni Split, koji postaje nasljednik urbanistike
tradicije poruene Salone
* Jedinstveni primjer u povijesti vienamjenska graevina: carska palaa / grad / vojni
tabor
* Tlocrtna veliina - 215x175(189) m
* Objedinjene sheme: urbs quadrata i castrum
* Glavne ulice (cardo i decumanus) 23 m (helenistika tradicija)
* Gradska vrata
- porta aurea (zlatna, sjeverna)
- porta argentea (srebrna, istona)
- porta ferrea (bronana, zapadna)
- morska vrata
* Sjeverni dio - stanovanje vojske i posluge
* Juni dio - carske odaje, Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej
* Palaa ishodite srednjovjekovnoga Splita; prilagodljivost palae - ona postaje grad
pretvarajui svoja arhitektonska obiljeja u urbanistika
IADER - ZADAR
* Najvjernija slika antikoga grada ne zbog ouvanosti antikih graevina (kao Pula)
nego zbog sauvane tlocrtne slike
* Planirani grad urbs quadrata
* Smjeaj na poluotoku: povrina =15.4 ha, 700x230 m, 2000-3000 stanovnika
* Forum
23

- na mjestu liburnijskoga svetita

- tlocrtna povrina 45x90 m, s tri strane okruen trijemom
- od kapitolija odvojen ulicom i razlikom u visini (1,8 m)
* Kapitolij
- na mjestu liburnijskoga svetita
- obrubljen dvostrukim trijemom s tri strane, slian francuskim primjerima (Pariz), a
razliit od drugih primjera u Italiji i Dalmaciji
* Sjeverni dio foruma u 6. st. izgraen ranosrednjovjekovnim sakralnim sklopom sv.
Donata i sv. Stoije
PARENTIUM - PORE
* Smjeten na poluotoku - povrina 7,2 ha
* Planirani grad urbs quadrata
* Kvadratine insule antiki tlocrt grada veim dijelom sauvan
* Forum i kapitolij na vrhu poluotoka - na mjestu ilirskoga svetita
* Starokranski sklop Eufrazijane novo sredite grada u doba kasne antike
POLA - PULA
* Neuobiajen plan rimskoga grada - nepravilan radijalno-kruni plan na ilirskoj podlozi
(gradinski dojam naselja)
* Jedan od rijetkih/jedini antiki grad krunoga tlocrta
* Ortogonalna planimetrija u predjelu foruma i kapitolija,
* Glavna ulica (decumanus) kruna
* Svetite na vrhu grada, na mjestu ilirskoga svetita (u renesansi izgraen katel)
PULA FORUM I JAVNE GRAEVINE
* Forum 81x31 m (odnos stranica 1:2,2)
* Kapitolij u nastavku foruma, dva hrama
* Brojne sauvane antike graevine amfiteatar (arena), dva kazalita, dva hrama,
slavoluk, ...
PREIVJELI ANTIKI GRADOVI U HRVATSKOJ
* Gradovi u Istri
* Zadar i Trogir na kopnu
* Krk, Osor i Rab na otocima
* Split kao nasljednik Salone
* Dubrovnik kao nasljednik Epidaura
RIMSKI GRADOVI OVISNO O STUPNJU SAMOUPRAVE
* Gradovi i zajednice s italskim privilegijem
Albona (Labin), Flanona (Plomin), Curicum (Krk), Fulfinium (Omialj na otoku Krku),
Asseria (Podgrae kraj Benkovca), Varvaria (Bribir kraj Skradina)
* Gradovi sredita rimskih municipija
Parentium (Pore), Salona (Solin), Tragurium (Trogir), Issa (Vis)
* Rimske kolonije (gradovi s najveim ugledom; stanovnici rimski graani)
Parentium (Pore), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Aequum (itluk pokraj
Sinja), Narona (Vid pokraj Metkovia), Epidaurus (Cavtat)
* Peregrinska (autohtona) naselja koja su stekla civitet (poloaj grada)
Albona (Labin), Flanona (Plomin), Tarsatica (Rijeka), Fulfinium (Omialj na otoku
Krku), Arva (Rab), Argyruntum (Starigrad pod Velebitom), Senia (Senj), Crexa
(Cres), Apsorus (Osor), Curicum (Krk), Aenona (Nin), Asseria (Podgrae pokraj
Benkovca), Scardona (Skradin)
24

DANANJE STANJE RIMSKIH GRADOVA

* Jasno uoljiv gradograditeljski predloak - Zadar, Pore
* Dobro ouvana arheoloka nalazita
Parentium (Pore), Pola (Pula), Nesactium (Nezakcij pokraj Vizovae), Asseria
(Podgrae pokraj Benkovca), Aenona (Nin), Iader (Zadar), Salona (Solin), Aequum
(itluk pokraj Sinja), Narona (Vid pokraj Metkovia)
* Slabije ouvana arheoloka nalazita
Tarsatica (Rijeka), Curicum (Krk), Senia (Senj), Clambetae (Cvijina gradina nedaleko
Obrovca), Nedinum (Nadin), Varvaria Bribir pokraj Skradina), Scardona (Skradin),
Rider (Danilo pokraj ibenika), Aquae Iassae (Varadinske Toplice, Andautonia
(itarjevo pokraj Zagreba), Cibalae (Vinkovci)
* Skromni, nedovoljno istraeni ostatci
Fulfinium (Omialj na Krku), Apsorus (Osor), Arva (Rab), Argyruntum (Starigrad pod
Velebitom), Burnum (Ivoevci nedaleko Kistanja), Aqua Viva, Iovia (Ludbreg)
JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA U HRVATSKOJ
* Amfiteatri
Pola, Salona; Iader, Siscia, Mursa, Epidaur, Equum
* Kazalita
Pola, Issa
* Slavoluci
Pola - Sergijev slavoluk
Iader - slavoluk Melije Anijane uzidan u Morska vrata u 16. st.
Iader - slavoluk s tri otvora uklopljen u istoni bedem
Asseria - Trajanov slavoluk
* Akvedukti
Salona - dugaak 4 km
Dioklecijanova palaa - dugaak 9 km
Iader - dugaak 40 km
GRADOGRADITELJSTVO KASNE ANTIKE (4.-6. st.)
* Preobrazba gradograditeljskoga ustroja postojeih gradova
- politika i gospodarska kriza, afirmacija kranstva
- smanjenje javnih povrina, poveanje stambenih
- ustrojavanje novoga sredita oko starokranskih crkvenih graevina
(Pore, Pula, Salona)
* Mrea utvrenja (Castroni) du plovnih putova na Jadranu
Veli Brijun; Cres, Rab, Kornat, Vrgada (Zadar)
* Palae
Kornati (Mala Proversa), Mljet (Polae), Dioklecijanova palaa
25

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U EUROPI
SREDNJI VIJEK U EUROPI

* Poetak:
476. g. Pad Zapadnoga Rimskoga Carstva
529. g. Zatvorena posljednja klasina akademija u Ateni,
Utemeljen benediktinski red u Italiji
* Zavretak: 1453. g. Pad Carigrada
1492. g. Otkrie Amerike
1517. g. Poetak reformacije
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U EUROPI
* Rani srednji vijek (do kraja 10. st.)
- Suton antike, stvaranje barbarskih drava i feudalizma
- Malobrojni ouvani antiki gradovi
- Deurbanizacija i nazadovanje (propadanje) gradova
- Biskupski i samostanski gradovi
- Naselja uz crkve, na kriitima putova, na brjeuljcima i starim gradinama
* Kasni srednji vijek (11.-15./16. st.)
- Prestanak provale barbara, zaustavljeno islamsko i normansko teritorijalno
irenje
- Renesansa trgovine gradovi su djeca trgovine
- Gradovi nastaju poticajem crkvene, svjetovne/kraljevske i feudalne vlasti
- Procvat gradova od 12. st.
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA DRUTVENO-PRAVNOM POLOAJU
* Gradovi-drave Venezia/Serenissima
* Slobodni kraljevski gradovi
* Slobodne gradske opine / civitas
* Crkveni gradovi - biskupski gradovi, gradovi-samostani, svetita
* Feudalni plemiki gradovi
PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA
* Nepravilni i spontano nastali gradovi
* Novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovake svrhe
- pravilan geometrijski/ortogonalni plan
- bastide i borgade
BASTIDE / BORGADE / CASTELLI FRANCHI
* Novoutemeljeni planirani gradovi/naselja osnovani zbog
- vojnoga znaaja
- gospodarske obnove ratovima opustoenih podruja
* Naselja poluurbanih obiljeja - izmeu sela i grada
* Pretea renesansnoga urbanizma srednjovjekovni idealni grad
* Bastide u Francuskoj i Engleskoj, borgade/castelli franchi u Italiji
26

ZONIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA

* Etnika podjela
- etvrti etnikih grupacija - idovska etvrt
* Socijalna podjela
- etvrti s vilama plemstva i bogatih graana
- etvrti sa skromnim graanskim kuama
* Specijalizacija ulica prema zanimanjima
- torbarska, koarska, mesarska
* Specijalizacija gradskih etvrti
- jedinstvo rada i stanovanja proizvodi se u prizemlju, a stanuje na katu
- trgovine - rasprene po gradu
- trnice - u rubnim dijelovima grada, ispred gradskih vrata podgrae/grad trgovaca
- trgovi - crkveno i svjetovno sredite - trg s katedralom/crkvom, trg s gradskom
vijenicom
* Sveuilite
SVEUILINI GRAD U SREDNJEM VIJEKU
* Cijela gradska etvrt namijenjena sveuilitu
* Bologna prvo sveuilite u Europi (1088. g.)
* Pariz (12. st.); Cambridge, Oxford, Siena (13. St.); Krakow (14. st.);
Santiago de Compostela, Nrnberg (16. st.)
SMJETAJ SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA
* Poloaji koji omoguuju obranu
* Povoljan zemljopisni poloaj - prijelaz preko rijeke, spoj dviju rijeka, prestanak
plovnosti rijeke, morski zaljev, raskrije vanih putova, mjesta prije planinskog
masiva
POVRINA SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA (krajem srednjega vijeka)
Vei i veliki gradovi: 150 - 600 ha (Zagreb: 12 ha)
Konstantinopolis (unutar Konstantinovih zidina)
750 ha
Konstantinopolis (unutar Teodozijevih zidina)
1.400 ha
Venezia (grad i otoci)
600 ha
Milano
580 ha
Kln
560 ha
Prag
530 ha
Firenze
480 ha
Pariz
440 ha
Bruxelles
415 ha
Bruges
350 ha
Napoli, Pisa, Barcelona
200 ha
Siena, Lbeck
180 ha
London, Nrnberg
160 ha
BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA (krajem srednjega vijeka)
(Zagreb je sredinom 19. st. imao oko 15.000 stanovnika)
Konstantinopolis
500.000 stanovnika
Venezia (s otocima), Milano
150.000
Pariz
100.000 - 200.000
Prag
50.000 - 80.000
Kln, Firenze, Bologna, Siena
50.000
27

PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA

* Nepravilni i spontano nastali gradovi
* Novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovake svrhe
- Pravilna geometrijska/ortogonalna planimetrija
- Bastide u Francuskoj - Aigues Mortes, Monpazier, Carcassone
- Bastide u Engleskoj - Salisbury
- Borgade i Castelli franchi u Italiji - Manfredonia, Cittaducale
IZGRAENOST/GUSTOA SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA
* Velika gustoa izgradnje: do 100% (Italija Venecija)
* Velika gustoa naseljenosti: prosjeno 100-150 st./ha, do 500-700 st./ha
SREDNJOVJEKOVNO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO
* Sigurnost ivota u gradu
- podizanje i odravanje gradskoga zida
- zatita od poara
* Odravanje ulica i izgradnja du ulica
- zabrana izboina na zgradama prema ulici
- Prag, 1313. g. - potrebna dozvola za izgradnju ili dogradnju
- Genova - propis za zgrade prema luci
GRADSKI ZID
* Obrambeni znaaj - masivna konstrukcija utvrenja i kule
* Pravno-administrativni znaaj - primjena zakona i propisa unutar gradskoga zida
* Drutveni znaaj - osjeaj zajednitva i povezanosti graana
SREDNJOVJEKOVNE ULICE, GRADSKI BLOKOVI I PARCELE
Ulice - sustav kapilara, mala irina (7-8 m, 5-6 m, 2 m)
Gradski blokovi pravilni/etvorinasti, zakrivljeni, nepravilni
Parcele - najee uske i dugake sa zabatima zgrada prema ulici
DOMINANTE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA
* Katedrala, crkve, gradska vijenica
* Dvorac, kule/tornjevi, palae (kapetana, trgovakih udruenja)
KATEDRALA/CRKVA U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU
* Katedrale i crkve - najvanije dominante srednjovjekovnoga grada
* Grad s 5.000-10.000 stanovnika 40-50 crkava
* Francuska 11.-14. st. 80 katedrala, 500 velikih i 12.000 malih crkava
* Katedrala/upna crkva u sreditu grada (iznimka: Pisa)
GRADSKA VIJENICA U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU
* Italija - Siena (najvii toranj u Italiji), Firenze (Palazzo Vecchio)
* Flamanski gradovi: Bruges
FEUDALNI TORNJEVI U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU
* Tlocrt: kvadratan, okrugao, poligonalan
* Obrambeni znaaj (poetkom srednjega vijeka)
* Javni znaaj - gradsko zvono, gradski sat
* Talijanski gradovi - San Gimignano (70 tornjeva, sauvano 14)
28

VODA U SREDNJOVJEKOVNOME GRADU

* Dio sustava utvrenja
* Prometnica
* Pokreta gospodarstva - pomorstvo, trgovake luke
* Dio tehnolokog procesa obrtnike i manufakturne proizvodnje
* Kanali - dio urbanoga ustroja - Venezia, Amsterdam, Bruges, Nrnberg
* Bunari
VENECIJANSKI GRAD, PO ELJI BOANSKE PROVIDNOSTI
UTEMELJEN JE NA VODI, OKRUEN VODOM,
ZATIEN VODOM UMJESTO ZIDINAMA.
ZBOG TOGA, BILO TKO, TKO NA BILO KOJI NAIN
TETNO DJELUJE NA JAVNU VODU
BITI E OPTUEN KAO NEPRIJATELJ DRAVE
I BITI E JEDNAKO STROGO KANJEN
KAO DA JE OSKRVNUO SVETE ZIDINE DRAVE.
NEKA BUDE ZAKON OVE NAREDBE
NEPROMIJENJIV I VJEAN
Ovaj zapis humanista Egnazio-a
na crnom mramoru sa zlatnim slovima
postavljen je 1505. godine u Veneciji
SREDNJOVJEKOVNI GRAD KAO POZORNICA

* Religijske sveanosti - velike crkvene zabave, procesije, scenske predstave (crkvena
prikazanja, religijski igrokazi)
* Graanske sveanosti - organizirane i spontane puke zabave; turnirske igre i
natjecanja; prigodni sajmovi; primjerice u Bologni: javni izbor sudaca, rektora,
sveuilinih profesora i laureata; predstave putujuih pjevaa, sviraa, glumaca,
onglera, maioniara
* Javna kanjavanja - stupovi srama, vjeala, lomae
SREDNJOVJEKOVNI TRGOVI
* Prostori za javne predstave
* Specijalizacija trgova - katedralni trg, trg vijenice, trg trnica
* Tipoloka raznolikost
* Oblik: nepravilan i geometrijski (rijetka stroga geometrija)
* Introvertiranost (ulice ulaze na trg u uglovima i bono, rijetko u osi proelja glavne
zgrade)
* Razliiti od antikih, renesansnih i baroknih trgova (manji i drukijih tlocrtnih oblika)
* Trgovi
- Piazza delle Erbe, Verona (na mjestu rimskoga foruma, zavretak u renesansi)
- Piazza del Mercato, Lucca (na mjestu rimskog amfiteatra)
- Piazza del Campo, Siena
- Piazza Cisterna, San Gimignano
- Piazza della Signoria, Firenze
- Trgovi ekih gradova eke Budejovice, Plzen
- Trg kao proirenje glavne ulice
TIPOVI SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA
* Prema mjestu nastanka
- gradovi antikoga naslijea
- gradovi nastali oko nekih arita
- gradovi na zemljopisno povoljnim mjestima (na breuljcima, uz vodu)
* Prema centrinosti
29

- monocentrini gradovi
- bicentrini/dvojni gradovi
- policentrini gradovi
* Prema tlorisnom predloku
- gradovi krunoga/koncentrinoga plana
- gradovi nepravilnoga radijalnog plana (predloak ticala)
- gradovi izduenoga plana
- gradovi ortogonalnoga plana
- gradovi kombiniranoga plana
* Prema drutveno-politikom poloaju
- slobodni kraljevski gradovi
- gradovi-drave
- crkveni gradovi
- feudalni plemiki gradovi
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA MJESTU NASTANKA
* Gradovi antikoga naslijea
- opstojnost rimskoga grada - Firenze, Bologna, Lucca, Pistoia
- ugradnja u rimske graevine - Perigueux, Tours, Arles, Split
- novi gradovi na antikim temeljima - Strasbourg, Bordeaux, Rouen
- ouvanost rimskoga poloaja - Avenche, Urbisaglia, Ljubljana
* Gradovi nastali oko nekih arita
- gradovi uz crkve
- gradovi uz samostane
- gradovi uz feudalne dvorce/utvrde
- gradovi na raskrijima putova
- gradovi nastali iz ranosrednjovjekovnih gradina
- gradovi nastali iz sela
* Gradovi na zemljopisno povoljnim mjestima
Gradovi na brjeuljcima
- na terasama - Assisi, Gubbio, Orvieto
- na padinama (obavijajui gradovi) - Udine, Lucignano, Palombara Sabina
- po hrptovima (predloak ticala) - San Gimignano, Siena, Perugia, Todi
Gradovi uz vodu
- na obalama mora, jezera i rijeka - Genova
- na otocima - Stockholm, Chioggia
- na poluotocima - Piran, Konstantinopolis
- na meandrima rijeke - Bern
- na movarnim terenima i sprudovima - Venezia
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI KRUNOGA / KONCENTRINOGA PLANA
(tzv. slavenski tip)
* Kruni plan - Nrdlingen, Aachen, Milano, Aversa, Madrigal de los Altas Torres
* Ameboidni plan - Freiberg, Erfurt, Rostock
* Zrakasti / radijalni plan - Mnchen, Mnster, Moskva, Firenze, Vitoria
* Sloeni plan - Braunschweig, Metz
30

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI IZDUENOGA PLANA

* Linearan plan
- oko uzdune ulice - Recanati, Edinburgh
- predloak riblja kost - Chioggia, St. Gallen, Korula
- predloak ealj - Stockholm, Taranto
* Vretenast plan
- dvije usporedne uzdune ulice - Dozza (Bologna)
- tri usporedne uzdune ulice - Bern, Bieda (Viterbo)
- etiri usporedne uzdune ulice - Cordes
- vie uzdunih ulica - Goslar
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI ORTOGONALNOGA PLANA
* Plan s ortogonalnim osima - Dresden
* Plan u obliku ahovske ploe (tzv. germanski tip) - planirani gradovi: LAquila,
Neubrandenburg, Friedeberg
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI-SAMOSTANI
* U krajoliku
* Zadovoljavanje svih potreba stanovnika samostana
* Usluge okolnom puanstvu: religijske (crkva); socijalne (apoteka, lazaret, hospicij,
ubonica); kulturne (biblioteka, skriptorij); gospodarske (manufakture, poljodjelstvo)
* Cluny - benediktinski samostan u Francuskoj
* Monte Cassino - benediktinski samostan u Italiji, utemeljen 529. g.
* Saint Denis, Charlieu - tipini gradovi-samostani
* Durham - samostan-tvrava
SREDNJOVJEKOVNI BISKUPSKI GRADOVI
* Sjedite biskupa (katedrala)
* Feudalni posjednici
* Brojne crkvene zgrade
* Kln, Trier (rimski kontinuitet)
* Regensburg, Augsburg, Nrnberg (istodobno i kraljevski gradovi)
* Ravenna, Torcello, Grado, Pavia, Parma, Torino
* Kaptol (Zagreb)
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI-SVETITA
* Rim (Italija)
* Santiago de Compostela (panjolska)
* Mont Saint Michel (Francuska)
* Assisi (Italija)
* Czestochowa (Poljska)
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI
* Ouvana srednjovjekovna prepoznatljivost (gradovi-spomenici)
Venezia, Firenze, Siena, Bruges, Nrnberg, Krakow, Dubrovnik
* Srednjovjekovni gradograditeljski predloak, a renesansno-barokni izgled
Rim, Genova, Milano, Pariz, Prag
* Srednjovjekovne metropole
Konstantinopolis, Prag, Pariz, Venezia
31

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U HRVATSKOJ
HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI

* Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog urbanizma poinje sa srednjim vijekom
* Srednji vijek je kulturno-povijesno razdoblje u kojemu nastaju prvi gradovi s hrvatskim
stanovnitvom
* Hrvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli bogatstvo i sjaj francuskih, nizozemskih
ili njemakih gradova, ali su usporedivi i slini s talijanskim i srednjoeuropskim
gradovima
STAROHRVATSKI GRADOVI, 9.-12. stoljee (do 1102. g.)
* Utvrena gradita
Mrsunjski lug (Slavonski Brod), Sv. Petar (Ludbreg), Gradina (Gudovac, Bjelovar),
Bedem-gradite, erinci (Okuani), Tvra Sv. Ane u ibeniku, Bribir (Skradin), Stari
Goan (Istra)
* Nove urbane jezgre
Nin, Knin, Biograd, Bribir, ibenik, Klis, Omi, Imotski;
Zagreb, Sisak, Vinkovci, Osijek
* Kroatizacija antikih gradova
Pore, Pula, Osor, Krk, Rab, Senj, Zadar, Trogir
* Svrha ranosrednjovjekovnih gradova: obrambena, administrativno-crkvena, trgovaka
GRADOVI KASNOGA SREDNJEG VIJEKA U HRVATSKOJ, 1102.-1527.
* Razdoblje Ugarsko-Hrvatske drave
* Naseljavanje Slavonije - poetak urbanizacije
* Poticaj: ratna opasnost - Mongoli (13. st.), Turci (15.-16. st.)
* Vojna krajina - od 16. stoljea
- porueni (naputeni) gradovi-burgovi
- gradovi-burgovi pregraeni u utvrde
- osnivanje novih renesansnih gradova
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NA JADRANU
* Sauvan populacijski, ustavno-pravni, urbanistiki i komunalni kontinuitet iz antike
* Autohtone gradograditeljske vrijednosti - mediteranski grad izvornih obiljeja
Dubrovnik, Split, Korula
* Velika gustoa gradova
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
* Antiki gradovi nestali ili su se pretvorili u sela na mjestu ruevina (ratovi, lo graevni
materijal)
* Izgubljen svaki trag antikoga gradograditeljskoga naslijea
* Novi gradograditeljski ustroj
* Mala gustoa gradova
* Procvat gradova u 14. i prvoj polovici 15. st.
* Kriza gradova krajem 15. i u 16. st. zbog turskih osvajanja
32

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA RAZVOJNOM PUTU / NAINU NASTANKA

* Kontinuitet iz antike
- kulturno-etniki i smjetajni kontinuitet - Pore, Pula, Rab, Zadar, Trogir
- kulturno-etniki kontinuitet - Split/Salona, Dubrovnik/Epidaurus
- kontinuitet imena - Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia, Makarska/Muccurum
- kontinuitet mjesta - Nin, Skradin, Osijek
* Podgraa utvrda - Varadin, Krapina, Krievci, Virovitica, Vukovar, Ilok
* Samostalna naselja - civitas na Jadranu, slobodni kraljevski gradovi u Slavoniji
* Gradovi oko nekih arita
- ilirska gradina ili staroslavensko gradite
- crkveno sredite (biskupija, upna crkva, samostan) - akovo, Lepoglava,
Topusko
- mjesto trgovanja i sajmova - Varadinske Toplice
POVRINA SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA
(Kln 560 ha, Prag 530 ha, Venezia bez otoka 430 ha, Nrnberg i London 160 ha)
* Zadar 24,64 ha; Zagreb 22,95 ha; Pula 22,15 ha

* Varadin 17,83 ha; Nin 16,67 ha; Dubrovnik 14,48 ha; ibenik 10,80 ha
* Krk 9,30 ha; Koprivnica 7,58 ha; Rijeka 7,49 ha; Senj 6,81 ha; Rab 6,14 ha;
Veliki Ston 5,94 ha; Split 5,80 ha; Ilok 5,65 ha; Pore 5,63 ha; Trogir 5,62 ha;
Rovinj 5,48 ha; Pag 5,35 ha;
* Hvar 3,42 ha; Korula 2,59 ha; Motovun 2,13 ha; Bakar 1,74 ha
* Bale 0,81 ha; Hum 0,41 ha
SREDNJOVJEKOVNI GRADSKI BLOKOVI I PARCELE
SREDNJOVJEKOVNI TRGOVI
* Ljevkasti trgovi Kaptol (Zagreb), Poega
* Trg-ulica Stradun (Dubrovnik), Korula (proirenje ulice)
* Zatvoreni trg Trg sv. Marka (Zagreb), Trg kralja Tomislava (Varadin), Trg sv. Lovre
(Trogir)
KOMUNALNA OPREMA
Dubrovnik:
14. st.
1407. g.
1415. g.
1436. g.
Veliki Ston:
1581. g.
poetak poploavanja ulica

odluka o poploenju svih gradskih ulica
utemeljena sluba gradske istoe
izgraeni vodovod i kanalizacija
izgraen vodovod
URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO
* Potanke gradograditeljske odredbe u statutima
- Dubrovnik 1272. i 1296. g.
- Korula 1216. i 1265. g.
- Hvar 1331. godine
* Dubrovnik
- graevna dozvola - kazne za pomicanje graevne crte
- Prijeko - irina ulica 10 palma (2,56 m), zabranjene vanjske stube
- 1332. g. - odluka o uklanjanju svih vanjskih stuba
- 1516. g. - odluka o uklanjanju balkona u tri ulice
* Veliki Ston
- irina glavnih ulica - 6 m, irina sporednih ulica - 2-3 m
33

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA DRUTVENO-PRAVNOM POLOAJU

* Gradovi-opine - civitas kontinuitet od antike
* Slobodni kraljevski gradovi autonomija pod kraljevskom vlau, samostalno sudstvo
Varadin 1209. g., Gradec (Zagreb) 1242., Vukovar 1231., Krievci 1252.,
Virovitica 1234., Jastrebarsko 1257., Samobor 1242. g.
* Slobodna kraljevska trgovita - oppida, libera villa samouprava pod vlau kralja
Perna 1225. g., Trg ispod Ozlja 1329. g., Petrinja1240. g., Krapina 1347. g.,
Zelina 1328. g., Koprivnica 1356. g.
* Crkveni gradovi nemaju samostalno sudstvo, vlast biskupa
- biskupski gradovi
Kaptol (Zagreb), Kaptol (Poega), Gradec (Vrbovec), Dubrava (Vrbovec), azma
- gradovi-samostani
benediktinske opatije - Sv. Helena (Daruvar), Bijela (Daruvar), Rudina (Poega)
cistercitske opatije - Kutjevo, Topusko
- crkve-tvrave (Vrboska i Jelsa na Hvaru, ipan)
* Feudalni plemiki utvreni gradovi - dvorci
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA TLOCRTNOJ SLICI
* Gradovi ortogonalnoga rastera
Gradec (Zagreb), Pag, Ston
* Gradovi krunoga / koncentrinoga tlorisa
Bale, Brse, Labin, Motovun, Sv. Lovre, Vinjan
* Gradovi radijalnoga tlorisa
Beram, Gronjan
* Gradovi geometriziranoga tlorisa
Cavtat, Dubrovnik, Hvar, Korula
* Gradovi izduenoga tlorisa (du ceste)
Kaptol (Zagreb), Krapina, Krievci, Virovitica, Daruvar, Naice,akovo,Vinkovci,
Vukovar, Osijek
* Gradovi nepravilnoga tlorisa
Knin, ibenik, Omi, Makarska, Buje, Rovinj
SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NASTALI PREMA URBANISTIKOM PLANU
* Dubrovnik
* Korula
* Pag
* Ston (Veliki i Mali)
DUBROVNIK
* Brinite se o javnom, zaboravivi privatno - natpis iznad ulaza u zgradu Velikoga vijea
* 6.-7. st. biskupsko sjedite; Katio - najstariji dio grada; prvo i drugo proirenje
dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa
* 9.-10. st. tree proirenje - izgradnja Pustijerne
* 10.-11. st. etvrto proirenje - regulacijski plan 1272. na nasutom terenu
* 13. st. peto proirenje poslije poara, regulacijski plan 1296.
* Obnova grada nakon potresa 1667. ouvala je srednjovjekovnu urbanu matricu
ulinu mreu, parcelaciju, gustu blokovsku strukturu, tip kue
KORULA
* Najstariji podatci o gradu iz 10. st.
* Gradski statut iz 1216.
34

STON - VELIKI I MALI

* Grad-blizanac - dva grada u dvije uvale, meusobno spojena zidom dugakim 5,5 km
* Sauvani izvorni dokumenti (djelomice i nacrti) o planiranju grada iz 14. st.
* Grad osnovala Dubrovaka Republika na mjestu solane - kontrola ulaska na Peljeac
PAG
* Utemeljen 18. oujka 1443. prema urbanistikom planu ije se autorstvo pripisuje
Jurju Dalmatincu
* Plan navjeuje renesansnu urbanistiku zamisao - simetrina/osna kompozicija trga
ZAGREB
* Metropolis Croatiae (saborski spis iz 1557.)
* Bicentrian/dvojni grad Gradec i Kaptol
* Gradec - slobodni kraljevski grad (1242.) / Kaptol - crkveni grad
* Gradec - geometrizirani tlocrt (planirani grad) / Kaptol - spontani razvoj du glavne
ulice
* Pribliavanje dva grada 1631. prvi sajam na Harmici
* Ujedinjenje u jedinstveni grad Zagreb - 1850.
ZAGREB - GRADEC
* Planirani grad nakon 1242.
* Samostani na uglovima grada
* Crkve
* Graanske kue (obrtnici i trgovci), od 18. stoljea - plemike palae i javne zgrade
ZAGREB - KAPTOL
* Najvei srednjovjekovni crkveni grad u Hrvatskoj
* 1093./94. - utemeljenje Zagrebake biskupije - poetci urbanoga razvoja
* etiri fiziki i socijalno razliita dijela grada
- katedrala s biskupskom utvrdom
- Ves - kanonike kurije i vrtovi
- Dolac - nepravilna i gusta izgradnja, cistercitski samostan, upna crkva sv. Marije
- Opatovina - planirano naselje obrtnika
* Gradska vrata - Bakaeva (juna), sjeverna, Pisani most
HVAR
* Grko i rimsko naselje Dimos - nema arheolokih tragova
* Srednjovjekovni grad (15. st.)
- stariji dio ispod tvrave ograen zidovima - naselje vlastele
- mlai dio - naselje puana
* Trg (pjaca) spoj dva dijela grada
- katedrala/14.-16. st.
- arsenal (1579.)
- kazalite (1612.)
- gradska loa
- kneev dvor
- toranj sa satom
- mandra (16. st.)
35

VARADIN
* Razvija se od 12. st. kao graansko naselje uz feudalni grad
* Prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj - 1209.
* Od 15. st. naziru se obrisi gradske uline mree u obliku spontano nastaloga rastera
* Jai urbani razvoj od 16. st. kada postaje sjedite Generalata Slavonske vojne krajine
OSIJEK
* Ranosrednjovjekovno naselje istono od ruevina Murse (6.-9. st.)
* Kasnosrednjovjekovni katel Eszek na mjestu dananje Tvre
* Neutvreno podgrae katela ispod junih zidina
* 1526.-1687. turski grad
* Turski drveni most Osijek-Darda, 8 km, 1566., jedan od tadanjih najveih
graditeljskih podhvata u Europi
ROVINJ
* Grad na otoku - kasnije spojen s kopnom
* Gusta nepravilna urbana struktura
* Preklopljeno ilirsko, antiko i srednjovjekovno tkivo grada
IBENIK
* Srednjovjekovni grad bez antike tradicije
* Mreasta urbana struktura
SPLIT
* Tri dijela srednjovjekovnoga grada
- urastanje u Dioklecijanovu palau - djelomice zadran rimski tlocrt
- irenje grada prema zapadu - nepravilan tlocrt
- seoska naseljapodgraa - Veli Varo i Luac
FEUDALNI PLEMIKI UTVRENI GRADOVI-DVORCI
* Nekada ih je u Hrvatskoj bilo 700
* Povrinom maleni i stijenjeni, razliitost izgleda i tlorisne slike
* Graditeljski elementi
- fortifikacije - gradski zid i jarak (grabite, opkop)
- kule glavna/brani kula, ulazna kula
- drveni pokretni most
- zgrade za stanovanje (palas, palaa, hia),
- kapela
* Malobrojni sauvani gradovi
- naputeni i izgraeni novi dvorci u nizini (npr. Medvedgrad / estine)
- porueni u seljakim bunama, vlastelinskim sukobima i turskim ratovima
- porueni u 16. st. prilikom ustrojbe Vojne krajine (izmeu Une i Kupe)
* Vei i znaajniji gradovi - Medvedgrad, Samobor, Ruica (Orahovica); Cetingrad,
Slunj, Modru, Ogulin; Grobnik, Trsat, Bribir, Novi
MEDVEDGRAD
* Graen 1245.-1250. nakon provale Tatara u Hrvatsku - kralj Bela IV. dao je zemljite,
papa je financijski pomagao, zagrebaki biskup je vodio gradnju
* Od 13. st. izmjenjuju se vlasnici - posljednji vlasnici grofovi Kulmer
* Uniten u potresu 1590. nakon toga Kulmeri grade dvorac u estinama
36

IDEALNI RENESANSNI GRAD
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO
* Idealni renesansni grad
- Tema traktata i teorijskih rasprava
- Rijetka ostvarenja
* Gradograditeljski zahvati
- Vojno inenjerstvo
. proirenje i osuvremenjivanje postojeih gradskih utvrenja
. izgradnja novih utvrenja
- Oblikovanje gradskih prostora
. ulice i trgovi
. fontane i spomenici
. priprema za urbanizam baroka
* Renesansni urbanisti
- Arhitekti i slikari
- Inenjeri (vojno graditeljstvo)
- Pape (Siksto V.)
OPA OBILJEJA RENESANSNOG URBANIZMA
* Aksijalnost i geometrija - antiko naslijee
* Simetrija i perspektiva - prepoznatljivi urbanistiki elementi grada
* Gradski scenografski prostor - posljedica nove arhitekture
* Urbanizam - spajanja umjetnosti i znanosti
* Urbanizam postaje znanost traktati - novost i doprinos renesanse
* Urbanizam - posljedica obrane grada i pronalaska vatrenog oruja
* Pojavljuju se profesionalni urbanisti
OBILJEJA RENESANSNOG URBANIZMA
* Zgrade drutvene namjene: kole, bolnica, trnica, hotel, vojarna, banke, privatne
kolekcije (muzeji), kazalita (dvorska)
* Socijalno i svrhovito zoniranje grada
* Stambene etvrti - vieobiteljske kue do 6 katova
* Ulice - novi estetski zahtjevi: ravne ulice, trijemovi, vea irina
* Voda u gradu - akvedukti i fontane
* Grad - kazalina scenografija (Andrea Palladio: Teatro Olimpico, Vicenza)
* Renesansna perivojna arhitektura - perivoji vila i palaa, prvi botaniki vrt (Padova,
1545.), idealni vrt (Francesco Colonna: Otok Citera Hypnerotomachia Poliphili,
Venezia, 1499.)
TRAGANJE ZA IDEALNIM GRADOM

* Traganje za boljim i sretnijim gradom od stvarnoga grada
* Filozofski grad
* Virtualni inenjerski grad
* Planirani grad
* Oivotvorenja idealnoga grada raanje ponovnog nezadovoljstva
37

SLIKARSKE VIZIJE RENESANSNOGA GRADA

* Prve urbanistiko-arhitektonske perspektive zamisao novoga grada
* Urbino oko 1470. slike se uvaju u Urbinu, Berlinu i Baltimoru
* Autor/i: Lucijan Vranjanin / Luciano Laurana, Piero della Francesca, Francesco di
Giorgio Martini
SRETAN GRAD - FRANJO PETRI
* Francesco Patrizi, Franciscus Patritius (Cres, 1529.-1597.)
* Sretan grad La Citt felice, Padova 1551. (Venezia 1553.)
* Voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.-1592.)
* Profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.-1597.)
* Hoete li moi priznati, o budui vjekovi, da smo sigurno najslavniji i NAJSRETNIJI
grad (Atena) Periklo (sredina 5. st.p.n.e.)
* Ljudi koji ive u gradu moraju biti ne samo sigurni nego i SRETNI - Aristotel
TALIJANSKI RENESANSNI TEORETIARI I IDEALNI GRAD
Leon Battista Alberti Antonio Averulino Filarete Francesco di Giorgio Martini
Leonardo da Vinci Andrea Palladio Vincenzo Scamozzi Francesco de Marchi
Pietro Cataneo (Cattaneo) Giorgio Vasari ml. Daniele Barbaro Baldassare
Peruzzi Gerolamo Maggi Pietro Sardi Bonaiuto Lorini
LEON BATTISTA ALBERTI (1404.-1472.)
De Architectura seu de Re Aedificatoria libri X
* Prilagodba starih klasinih i srednjovjekovnih teorija o gradu
- ulice krivudaju poput rijeke da bi se izbjegli vjetrovi
- planirati vee povrine unutar gradskoga zida (poljodjelsko koritenje - rezerva
za irenje grada)
* Comoditas et venustas - udobnost i ljepota
ANTONIO AVERULINO FILARETE (1400.-1469.)
Trattato dArchitettura, 1451.-1464. (Be, 1896.)
* Sforzinda - prvi idealni renesansni grad (naruitelj i mecena Francesco Sforza)
* Shema grada: osmerokraka zvijezda, ulazi u grad, radijalan sustav komunikacija
(putovi i kanali), u sreditu trg i javne zgrade (ortogonalna shema), u sredini trga
kula-vidikovac, trgovi - na polovici ulica, crkve - na polovici kanala
FRANCESCO DI GIORGIO MARTINI (1432.-1502.)
Trattato di architettura civile e militare (1811.)
* Forma urbis - odreena zidom u svrhu obrane
* Uobliio dotadanje principe koji su postali principi renesansnoga urbanizma
* Predloci gradova: radiocentrini i ortogonalni, s mjestopisnim prilagodbama
LEONARDO DA VINCI (1452.-1519.)
* Nije ostavio traktat o urbanizmu, ali se bavio problemima grada
* Futuristika prometna rjeenja neshvaena u njegovo doba
dvostruki/trostruki promet
* Studija za Firenzu promatranu kao idealan grad - rijeka Arno svedena na kanal
urbanih obiljeja
* Plan za povezivanje Firenze i Pistoie kanalom
38

ANDREA PALLADIO (1508.-1580.)

I quattro libri di Architettura (Venezia, 1570.)
* Prekidanje perspektivne slike ulice slavolukom
* Smjetaj trgova izvan tijekova prometa
* Razlikovanje putova s obzirom na vanost
* Reprezentativne ulice povezati nasuprotnim vratima
* Sklad izmeu visine kue i irine ulice (visina zgrade = 1/6-1/3 duljine trga)
* Novost - plonik
VINCENZO SCAMOZZI (1552.-1616.)
Dell idea dell Architettura Univesale (Venezia, 1615.)
* Jedan od autora Palmanove, autor novih Prokuracija u Veneciji
* Idealni grad: 12-erokraka zvijezda, ortogonalni ulini raster, zoniranje grada - vojne,
poljodjelske i pejsane povrine, prostori za zdravstvenu izolaciju; grad uzdignut u
odnosu na prirodni teren
FRANCESCO DE MARCHI (1504.-1576.)
DellArchitettura Militare (Brescia, 1599.)
* Graditelj brojnih utvrda i artiljerijski asnik
* Dobar poznavatelj problematike grada
* Brojne inaice gradova
PIETRO CATANEO (CATTANEO)
I primi quattro libri di Architettura (Venezia, 1554.)
LArchitettura (Venezia, 1554., 1567.)
* Uobiajena fortifikacijska tipologija
* Ortogonalni i radijalni ustroj grada, uvijek sredinji trg
EUROPSKI RENESANSNI TEORETIARI
* Renesansne urbanistike teorije i traktati o gradovima i fortifikacijama potaknuti
potrebom obrane
* Njemaki teoretiari - Albrecht Drer, Johan Valentin Andreae, Daniel Speckle,
Heinrich Schickhardt ml., Hans von Schille, Georg Rimpler, Konrad Martins Stahl,
Joseph Furttenbach ml., L. Christoph Sturm (18. st.);
* Francuski teoretiari - Jacques Perret de Chambery, I. Errard de Bar Le Duc,
Antoine de Ville, Jacques Le Prestre de Vauban;
* Thomas More, Tommaso Campanella
ALBRECHT DRER (1471.-1528.)
Etliche unterricht zur Befestigung der Stdte, Schlsser und Flecken, Nrnberg,1527.
* Idealan grad: kvadratian, u sreditu dvorac, trg ispred ulaza u dvorac, funkcionalno
zoniranje: uprava, stanovanje, trgovine, proizvodnja; socijalno zoniranje: plemike,
vojnike i graanske kue/parcele; plan prometnica blizak shemi rimskoga grada
* Ostvarenja:
- Freudenstadt (pokraj Stuttgarta)
- manja naselja u Njemakoj: Schloss Horst (1558.), Schloss Meuhaus (1585.),
Aschaffenburg (1615.)
39

DANIEL SPECKLE (1536.-1589.)

Architektur von Vestungen (Strasbourg, 1589.; 1599., 1608., 1736.)
* Osmerokutni idealni grad
* Radijalni i ortogonalni predloak
* Doprinos u rjeenjima pojedinosti
WILHELM DILICH-SCHFFER (1571.-1650.)
Peribologia oder Bericht von Vestunges Gebauden (Frankfurt, 1640.)
* Dosljedni geometrizam (esto neprilagoen mjestopisnim obiljejima)
* Pravilni gradovi radiocentrine sheme sa sredinjim trgom ili s nekoliko sekundarnih
trgova (talijanski utjecaj)
* Gradovi pokraj rijeka sa citadelama
* Gradovi s ortogonalnom mreom ulica sa ili bez citadele
JOSEPH FURTTENBACH ml.
Gewerbstadtgebns (Augsburg, 1650.)
Feriae Architectonicae, Der Siebende Teil (Frankfurt, 1671.)
* Grad za obrtnike i trgovce
* Socijalno zoniranje stanovanja
* Javne zgrade: kupalita (1), konaita (2), itnica (3), vijenica (4), gimnazija (5),
spremite oruja (7), bolnica (8), trgovaki prostor (9)
GEORG RIMPLER ( r. 1635.)
Kriegs-Baukunst (Frankfurt, 1671.)
* Grad u obliku kvadrata, uvijek ortogonalni predloci
* Hijerarhija prometnica, simetrino postavljeni trgovi
CHRISTOPH STURM (18. st.)
Architectura civilis-militaris (Augsburg, 1719.)
* Kvadratian grad, ortogonalni predloak, dva trga
* Novost: vrtno-pejsani pojas (tri reda jednoobiteljskih kua s vrtovima)
JACQUES PERRET DE CHAMBERY
Des fortifications et artifices darchitecture et perspective (Paris, 1604.)
* Ortogonalni i radijalni predloci
* Novost: slobodno postavljene zgrade bez uokvirenih blokova
I. ERRARD DE BAR LE DUC
La fortification demonstre et reduite en art (Paris, 1620.)
* Tlorisni oblici:
Trokut - nepovoljan
5, 6, 7-erokut - povoljan za citadele
8-erokut - najpovoljniji za grad
10, 12-erokut - sekundarni trgovi, proirenja ulica
* Predloci za brjeuljkast teren i za gradove-luke
40

SBASTIEN LE PRESTRE DE VAUBAN (1633.-1707.)

Manire de fortifier (Amsterdam, 1689.)
* Umjetniki senzibilitet i tehnika perfekcija fortifikacijskoga sustava
* Projektirao vie od 300 tvrava
* Najpoznatiji gradovi: Sarrelouis (1649.), Perpignan (sredina 17. st.), Longwy (1680.),
Neu Breisach (1698.)
* Kvadratian raster, veliki kvadratian trg
THOMAS MORE (1478.-1535.)
Utopija, 1516.
* Utemeljitelj utopijskoga socijalizma
* Zamiljeni grad Amaurot (gr. Amaurot =nepoznato mjesto)
240.000 stanovnika, 3.300 x 3.000 m
... Onaj koji poznaje gradove zna ih sve jer su svi slini jedan drugome, osim kada ih situacija
napravi razliitima... Kue su jednake, tri kata visoke, obuene u kamen i imaju ravni krov...
Posebno se brine za vrtove (voke, trava, cvijee)...
TOMMASO CAMPANELLA (1568.-1639.)

Civitas solis, 1623.
* Grad na brijegu krunog oblika (promjera oko 3 km)
* Radijalno-prstenasta ulina mrea
* Sedam koncentrinih pojaseva s javnim sadrajima u sreditu heliocentrina shema
* Radijalno-prestenasta ulina mrea
41

RENESANSNI GRADOVI U ITALIJI
RENESANSNE IZVEDBE GRADOVA U ITALIJI

* Palmanova jedini novi renesansni grad
* Sabbioneta, Mirandola, Guastalla - srednjovjekovni gradovi s renesansnim sustavom
fortifikacija - pribliavanje idealnim renesansnim shemama
* Orzinuovi, Legnano, Peschiera, Terra del Sole, Grosseto - gradovi u okolici Venecije
manji renesansni fortifikacijski zahvati
* Ferrara, Mantova, Livorno, Genova, Napoli, Palermo - znaajnija proirenja gradova ili
trasiranje novih prepoznatljivih poteza ulica
* Rim - uspon grada potaknut urbanistikom obnovom nakon duge srednjovjekovne
stagnacije i depopulacije
PALMANOVA
* 1593. g.
* Promjer: 800 m, povrina: 50 ha; planirano: 15.000 stanovnika
* Autori: Giulio Savorgnan (gradograditeljski predloak)
Marco Antonio Martinengo (gradograditeljski predloak)
Vincenzo Scamozzi (arhitektura)
* Pravilan 9-erokut, radiocentrina shema, troja gradska vrata, 6-erokutni sredinji trg,
6 zrakasto poloenih ulica koje vode do trga
* Etape razvoja grada: A - osnivanje grada (kraj 16. st.), B - proirenje u doba
Venecije (17.-18. st.), C - proirenje u doba Napoleona I. (po. 19. st.)
* Zoniranje grada: unutranji prsten oko sredinjega trga (sjedite vojne uprave/uredi);
vanjski prsten - vojarne; sredinja dva prstena civilno stanovanje
* Piazza Grande
* Ulazi u grad (autor Vincenzo Scamozzi): Porta Udine, Porta Aquileia, Porta Cividale
RENESANSNA OBNOVA RIMA
* Urbanistiki zahvati krajem 15. stoljea (do 1585. g.)
Sixtus IV.
1471.-1484. g.
Julius II.
1502.-1513. g.
Leo X.
1513.-1522. g.
Paulus III.
1534.-1550. g.
* Urbanistiki zahvati pape Sixtus-a V. (1585.-1590. g.)
URBANISTIKI ZAHVATI PRIJE PAPE SIXTUSA V.
* Arhitekti Giovenale Manetti i Bramante
* Trasiranje i probijanje novih ravnih ulica u blizini Vatikana
* Tri nove ulice koje su formirale Piazza del Popolo (trg dovren u 19. st.)
URBANISTIKI ZAHVATI PAPE SIXTUSA V.
* Arhitekt Domenico Fontana
* Urbanistika zamisao: povezati irokim cestama sedam glavnih crkava i svetita Rima
- Vatikan, San Trinit dei Monti, Santa Maria Maggiore, San Lorenzo fuori le mura,
Santa Croce in Gerusalemme, San Giovanni in Laterano, San Paolo
* Glavna ulica Strada Felice (4 km)
* Trasiranje cesta/ulica neovisno o obliju terena
* Zaetak buduih trgova postavljanjem obeliska
42

OBILJEJA RENESANSNIH TRGOVA ITALIJE

* Pravilan tlocrt trga
* Tlocrtni oblici: kvadrat, pravokutnik, trapez
* Oblikovanje trga prema zakonu geometrijskih proporcija
* Glavna zgrada na kraju osi simetrije trga
* Trg - introvertiran prostor
* Trg esto oivien trijemovima
* Poveanje estetike trga skulpturama i kolonadama
* Otvoreni trgovi
* Trg odvojen od prometa
RENESANSNI TRGOVI ITALIJE
* Trgovi zapoeti u srednjem vijeku, a uoblieni u renesansi
Piazza San Marco (Venezia), Piazza dei Signori (Verona)
* Trgovi za ije su ostvarenje rueni srednjovjekovne zgrade ili cijeli blokovi
Piazza Farnese (Rim), Piazza SS. Annunziata (Firenze), Piazza Ducale
(Vigevano)
* Trgovi nastali na neizgraenom prostoru kao dio renesansnoga proirenja grada
Piazza Ariosta (Ferrara)
* Trgovi u novim gradovima
Piazza Grande (Palmanova)
PIAZZA DEL POPOLO
* Jedna od toaka Sixtova plana Rima
* Glavni ulaz u grad od antikoga doba
* Sixto V. postavio obelisk, trg dovren u 19. st.
PIAZZA PIO II., PIENZA
* Prvi urbanistiki zahvat u renesansi, 1405.-64.
* Autor: Bernardo Rossellino
* Naruitelj: Papa Pio II. (Piccolomini)
* Katedrala, palaa obitelji Piccolomini, biskupska palaa
* Palazzo Piccolomini prvi puta jednoosna kompozicija kue i vrta
* Trg trapeznog oblika
PIAZZA DEI SIGNORI, VERONA
* Zatvoren trg s gradskom vijenicom, povezan prolazom s Piazza delle Erbe
* Skulptura Dantea u sreditu trga
PIAZZA DUCALE, VIGEVANO
* Ruenje srednjovjekovnih zgrada na mjestu trga
* Prvi primjer renesansnoga trga u Italiji jedinstveno oblikovanih proelja, 1492.-98.
* Veliina trga: 40x124 m
* Tri renesansna proelja trga, naknadno izvedeno barokno proelje crkve
PIAZZA SS. ANNUNZIATA, FIRENZE
* Autor: Brunelleschi, 1426., konano dovrenje trga u 17. st.
* Obiljeja trga: pravokutan tlocrt, jednoosna simetrija u produetku glavne ulice (Via
dei Servi), spajanje ostalih ulica s trgom na uglovima, introvertiranost trga,
usklaenost proelja - uravnoteen odnos visine zgrada i trga
* Barokni dodatci (1642.) - dvije fontane i konjanika skulptura
43

VIA DEGLI UFFIZI, FIRENZE

* Autor: Giorgio Vasari, 1560.-74.
* Danas Galleria Uffizi
* Oblikovanje: simetrija, jednoobrazno oblikovana proelja, trijemovi u prizemlju
PIAZZA SAN MARCO, VENECIJA
* Srednjovjekovni trg, oblikovan u 16. st.
* Piazza S. Marco (175x80 m) i Piazzetta S. Marco
* Crkva sv. Marka, zvonik
* Procuratie Vecchie, 15.-16. st. (arh. Jacopo Sansovino)
* Procuratie Nuove, 16.-17. st. (arh. Vincenzo Scamozzi)
PIAZZETTA SAN MARCO, VENECIJA
* Dudeva palaa, knjinica, crkva Sv. Marka, toranj sa satom
* Dva stupa - lav i Sv. Teodor doneseni iz Konstantinopolisa
* Pogled na crkvu San Giorgio Maggiore (autor: A. Palladio)
PIAZZA DEL CAMPIDOGLIO, RIM
* Autor: Michelangelo Buonarroti, 1536.
* Stanje prije ureenja trga: zgrada Senata, Konzervatorij, crkva Santa Maria dAracoeli
* Nove graevine: zgrada muzeja uz crkvu, rampa u osi kompozicije, vanjsko stubite
na proelju Senata
* Skulptura Marka Aurelija prenesena s Lateranskoga trga
* Crte s 12-erokrakom zvijezdom izveden 1940. prema izvornim nacrtima
JURAJ DALMATINAC, arhitekt (Zadar, oko 1400. - 1473.)
Giorgio Dalmaticus, Giorgio Schiavo, Giorgio de Sebenico
* Znaajni radovi
- plan Paga, 1441. g.
- kula Mineta, Dubrovnik, 1464. g.
- katedrala u ibeniku
LUCIJAN VRANJANIN, arhitekt (Vrana pokraj Zadra, oko 1420. - 1479.)
Luciano Laurana, Lutiano Dellaurana
* Perspektive idealnoga grada, oko 1470. (Urbino, Berlin, Baltimore)
* Vojvodska palaa (Palazzo Ducale/Palazzo Montefeltro) u Urbinu, 1460.-1479.
* Vojvodske palae u Mantovi, Pesaru i Gubbiju; tvrava u Pesaru
FRANJO PETRI, filozof (Cres, 1529. - 1597.)
Francesco Patrizi, Franciscus Patritius
* Sretan grad, Padova 1551. (Venezia 1553.)
* Voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.-1592.)
* Profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.-1597.)
SIXTUS V., Papa (Kruevica pokraj Boke Kotorske, 1521. - 1590.)
Felice Peretti
* Renesansna izgradnja Rima
* Graditelj crkve sv. Jeronima u Rimu
* Utemeljitelj hrvatskoga nacionalnoga kaptola u Rimu
44

RENESANSNI GRADOVI U EUROPI
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U EUROPI

* 16.-17. stoljee
* Njemaka, Francuska, Nizozemska
* Teoretska misao istodobno s izvedbama
* Izgradnja utvrda oko postojeih europskih gradova
* Novi utvreni gradovi u Europi;
* Novi kolonijalni gradovi u Americi (Meksiko/Tenochtitlan, Buenos Aires, Havana)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO NJEMAKE
* Izgradnja gradova nakon Tridesetogodinjega rata (1618.-1648.): nove utvrde,
obnova postojeih gradova, novi gradovi
* Jednoobrazno gradograditeljstvo: ortogonalni predloak i sredinji veliki trg
* Novi gradovi: Freudenstadt (1599.), Hanau (1597.-1610.), Mannheim (1607.),
Mlheim (1612.), Neu Isenburg (1699.), Ansbach (1685.)
FREUDENSTADT
* Osnovan 1599. za francuske protestantske izbjeglice
* Autor: Heinrich Schickardt
* Jedini grad ostvaren prema predloku Albrechta Drera
* Ulice: 10,5 m glavne; 8,0 m sporedne
* U sredini grada umjesto dvorca izveden je velik perivoj s javnim zgradama
MANNHEIM
* Osnovan: 1607., autor: Heinrich Schickardt
* Razaran: 1622., 1688.
* Obnavljan: 1652., 1699., autor obnove: Menno van Coehoorn
* Hijerarhija prometa, pravokutni raster ulica
* Razliiti trgovi, razliito arhitektonsko oblikovanje, drvoredi
MLHEIM
* Osnovan 1612. g., autor: Heinrich Schickardt
* Ortogonalni sustav ulica, zbijen urbani ustroj, mali trgovi
* Razoren 1615. g. prema elji stanovnika Klna
NEU ISENBURG / NEUSTRELITZ
* Osnovan 1699. g. za izbjeglice hugenote
* Kvadratian tloris, sredinji trg, kvadratini blokovi
* Dijagonalne stambene ulice
ANSBACH (Berlin)
* Osnovan 1685. za francuske protestantske izbjeglice
* Kvadratian grad, kvadratini trgovi, ortogonalna ulina mrea
* Gradski blokovi: veliki, razliitih oblika, u unutranjosti neizgraeni
45

SAARLOUIS
* Ime grada prema rijeci Saar i francuskom kralju Luju XIV. koji je naredio osnivanje
grada kada je Francuska zauzela njemaku stranu rijeke.
* Autor plana grada: Thomas de Choisy
* Fortifikacije je gradio Vauban
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO FRANCUSKE
* Izgradnja novih gradova nakon Tridesetogodinjega rata
- 16. st. Vitry Le Franois (1545.), Nancy (1588.)
- 17. st. Charleville (1606.-1620.), Henrichemont (1608.), Richelieu (1633.),
Charleroy (1666.), Neuf Brisac (1698.)
VITRY LE FRANOIS
* Osnovan 1545.
* Autor: Gerolamo Marini
* Kvadratian grad (stranica 612 m), veliki kvadratian trg
* 16 kvadratinih blokova sekundarnim ulicama podijeljeni na pravokutnike
NANCY
* Tri etape povijesnoga grada
- srednjovjekovni grad
- renesansni grad (1588.), autor: Gerolamo Citoni
- barokni trgovi na spoju dva grada:
Place Stanislas, Place de la Carrire, Place Royal
* Cjeloviti obrambeni sustav iz 17. st. prema projektu Vaubana
CHARLEVILLE-MZIRES
* Izgraen 1606.-1620.
* Autor: Clement Mteau
* Ortogonalna nejednoobrazna mrea ulica, veliki pravokutni trg, manji trgovi
nesimetrino smjeteni u gradu
* Utjecaj talijanske gradograditeljske estetike
RICHELIEU
* Izgraen 1627.-1637.
* Autor: Jacques Le Mrcier
* Grad-dvorac-perivoj: jedinstvena kompozicija
* Grad: gusto gradsko tkivo, pravokutni stambeni blokovi, javne zgrade grupirane
HENRICHEMONT
* Osnovan 1608. g.; autor: Sully
* Kvadratian tloris
* Grad nazvan prema kralju Henriku IV.
* Kvadratian tlocrt s 5 kvadratinih i 4 trokutasta trga
ROCROI
* Jedan od 300-tinjak gradova-utvrda na granici Francuske i Njemake
* Sauvan izvorni izgled i barokne fortifikacije
46

NEU BREISACH - NEUF BRISAC

* Osnovan 1698.
* Autor: Sebastien Le Prestre de Vauban
* 8-erokutni grad
* Ortogonalna kvadratina ulina mrea
* Veliki kvadratian trg u sredini
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO NIZOZEMSKE
* Gradograditeljstvo nacionalnih obiljeja
- kasnosrednjovjekovne zamisli
- mrea kanala: Amsterdam, Rotterdam, Haarlem, Antwerpen
- razvoj potaknut trgovinom i kolonijalnim iskoriivanjem
* Gradograditeljstvo pod utjecajem talijanskih idealnih renesansnih gradova
- gradovi utvrde: Naarden (1542.), Wilenstad (1583.), Coevorden (1597.)
- gradnja potaknuta ratovima s Francuskom te sukobima katolika i protestanata
* Nizozemska urbanistika tehnika
- ortogonalnost
- prvovano svrsishodni/funkcionalni principi
- tehnika besprijekornost izvedbe utvrda i kanala - nizozemski inenjeri cijenjeni
u Europi
AMSTERDAM
* Sustav kanala na uu rijeke Amstel
* Planski organiziran grad - plan tri kanala
* Gusta usitnjena izgradnja; pravilnost, tipizirana jednolikost
* Obostrani drvoredi uz kanale
NAARDEN (Amsterdam)
* Osnovan 1542.
* Autor: Menno van Coehoorn
* Naslijeena srednjovjekovna ulina mrea
* 6 bastiona/revelina, ortogonalni plan grada
COEVORDEN
* Osnovan 1597., 4 godine nakon Palmanove, 18 godina nakon Karlovca
* 7-erokutni radijalni tlocrt
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO SKANDINAVIJE
* Slinost sa srednjovjekovnim gradograditeljstvom
* Nizozemski utjecaj: mrea kanala, ortogonalni sustav, trg-trnica
* Program urbanizacije Christiana IV. (1558.-1648.):
- obnovljeni gradovi: Kobenhaven, Christiania (Oslo) iza 1624.
- novi gradovi: Christiansted (1614.), Fredericia (1650.), Gteborg (1630.)
OSLO CHRISTIANIA, Norveka
* Grad zaet u 11. st., urbanistiki sreen u 15. st.
* 1624. obnova grada nakon poara prema ortogonalnom planu
* 1624.-1924. naziva se Christiania
* Kvadratian renesansni trg
47

FREDERICIA, Danska
* Grad na poluotoku Jutland, 1650.
* Prvi naziv Frederiksodde, 1664. ime je latinizirano u Fredericia
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO PANJOLSKE
* 16.-19. stoljee - zastoj u razvitku gradova
* Malobrojni novi gradovi
Puerto Real (1483.-1487.), Mancha Real, Lerna (1604.-1614.)
* Ambijetalno dotjerivanje srednjovjekovnih gradova pod utjecajem talijanske
renesanse: Toledo, Sevilla, Valencia; tvrave Calahorra (Granada) i Guadalajara
* Novi gradovi u kolonijama
Santo Domingo (Haiti) - prvi panjolski grad u Americi (1497.)
PANJOLSKO RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U JUNOJ AMERICI
* Buenos Aires, 1580.
* Jezuitski gradovi u Junoj Americi, 16.-18. st.
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO SREDNJOEUROPSKIH ZEMALJA
* Utvrivanje srednjovjekovnih gradova
* Utemeljenje novih gradova-utvrda - Szendr (Maarska, 1570.), Nove Zamky
(Slovaka, 1573.), Zamo (Poljska, 1578., autor: Bernardo Morando), Erzekjvar
(Maarska, 1580.)
RENESANSNI TRGOVI U EUROPI
* Glavni trg:
- najee uloga trnice, rjee reprezentativna uloga
- prevladava kvadratian tlorisni oblik
- jedinstveno oblikovana proelja
* Najznaajniji primjeri:
- Pariz - Place des Vosges, Place Dauphine, Place Vendme,
- Charleville (Fr.) - Place Ducale
- Madrid Placa Mayor
PLACE DES VOSGES / Place Royale, Pariz
* 1605.-1612., ugradnja trga u srednjovjekovno gradsko tkivo
* Autor: Francois Quesnel, projekt dovrio: Claude du Chastillon
* ljunak, travnjak (1663.), perivojni trg (1792.), skulptura Louisa XIII. na konju
* Trg odvojen od prometa - promet prolazi ulicom uz sjeverni rub trga
* Dvokatne zgrade iste visine s trijemovima u prizemlju
PLACE DAUPHINE, Pariz
* Tlocrt u obliku trokuta - zavretak otoka Ille de la Cit
* 1606.- , ureen po elji Henria IV. ija je skulptura postavljena na Pont Neuf
* Renesansna zatvorena kompozicija s najavom baroknog otvaranja vizure
u osi kompozicije
48

PLACE VENDME / Place de Louis le Grand, Pariz

* 1699.-1701.
* Autor: Jules Hardouin Mansart
* Veliina: 213 x 224 m; odrezani uglovi pod kutom 45
* Skulptura Louisa XIV. (do 1810.), danas stup Austerlitz visok 45 m sa skulpturom
Napoleona I.
* Renesansna i barokna obiljeja (dvoosna simetrija)
* Ugradnja trga u srednjovjekovno gradsko tkivo
PLACE DUCALE, Charleville
* 1606.-1620.
* Autor : Clement Mtzeau
* Glavni trg novoga renesansnoga grada
* Pravokutni tloris, dvoosna simetrija
* Skulptura utemeljitelja grada: Charles de Gonzaque
* Renesansna i barokna obiljeja
PLAZA MAYOR, Madrid
* Trg projektiran 1617., izveden nakon poara u 18. st.
* Ugradnja trga u srednjovjekovno gradsko tkivo
* Izvorno namijenjen religijskim i kraljevskim ceremonijama
* Konjanika skulptura Philipa III. (17. st.)
49

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ
RENESANSNO DOBA U HRVATSKOJ

* Kronoloki rasponi
15.-17. st. Dalmacija, djelomino Istra
16.-17. st. kontinentalna Hrvatska
* Kulturni utjecaji
- utjecaj Italije
- utjecaj Srednje Europe
* Politike prilike
- Turski ratovi
- Hrvatska - Antemurale Christianitatis, Reliquiae Reliquiarum
1493. Bitka na Krbavskom polju
1593. Bitka kod Siska
1683. Bitka kod Bea
1699. Mir u Srijemskim Karlovcima
* Neujednaeni razvitak gradova
- Neprekinuti razvitak
- Orijentalna preobrazba
- Vojni gradovi
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ
* Neprekinuti razvitak gradova u sklopu srednjovjekovnoga urbanoga ustroja
- Gradovi na Jadranu; Zagreb, Varadin, Krievci, Koprivnica
- Novi dijelovi naselja izvan stare urbane jezgre - najee du prilaznih putova
- Ugradnja renesansnih zgrada u srednjovjekovno tkivo grada
* Orijentalna preobrazba gradova u vrijeme turskoga zauzea
- Osijek, Vukovar, Ilok, akovo, Poega, Pakrac, Virovitica, azma
* Vojni gradovi na stratekim mjestima
- Najvanija gradograditeljska djelatnost u Hrvatskoj tijekom 16. i 17. st.
- Novi grad - Karlovac
- Utvrde i kateli
. Sisak i Nehaj (nove graevine)
. dogradnja srednjovjekovnih feudalnih gradova - Varadin
GRADOGRADITELJSTVO - POSLJEDICA POLITIKIH PRILIKA
* 16. stoljee
- Turska osvajanja, hrvatski porazi
- Izgradnja politikoga jedinstva i prepoznatljive hrvatske politike
- Prva polovica 16. st. - preobrazba feudalnih burgova i katela
- Druga polovica 16. st. - velika graditeljska aktivnost na izgradnji utvrenja
* 17. stoljee
- Politiko sreivanje i postupno oslobaanje od turskoga zauzea
- Odravanje, osuvremenjivanje i dogradnja utvrda 16. stoljea
- Zaputanje vojno nepotrebnih utvrda
50

FORTIFIKACIJSKO GRADITELJSTVO
* Vietisuljetni razvoj do renesanse bez bitnih novosti
* Novi sustav renesansnih utvrenja posljedica otkria artiljerije
* Fortifikacijsko graditeljstvo - glavna graditeljska tema renesanse i baroka
* Tipovi utvrenja: kula, feudalni plemiki grad (burg, zamak), katel, tvrava
KULA
* Turcizam arapskog podrijetla
* Istoznanice/slinoznanice:
quelle, turris, torre, thurn, toranj, turanj, arx, reductum, propugnaculum, torressella,
rocca, bastia, bastion, rondel, revelin
* Najjednostavniji fortifikacijski oblik, namijenjen ponajprije obrani, a iznimno stanovanju
* Samostalna obrambena zgrada ili dio sloene tvravne graevine
* Neprekinuti razvitak od civilizacija Staroga Istoka; afirmacija u romanikom i gotikom
graditeljstvu Europe
* Renesansna kula u odnosu na srednjovjekovnu kulu:
- snizuje se visina
- poveava se tlocrtna povrina
- pretvara se u bastion (tlocrt u obliku poligona)
KATEL
* Utvrenje najee pravokutnoga tlocrta s ugaonim kulama
* Namijenjen smjetaju vojske i obrani
- zatita gradova na Jadranu
- dio obrambenog sustava sjeverne Hrvatske
TVRAVA
* Istoznanice: Festung, fortezza, forterezza
* Sloeni tip utvrde ili vojni grad namijenjen obrani irega podruja; posljedica novoga
naina ratovanja
* Tvrave u Hrvatskoj u 16. st.
- obiljeja talijanske graditeljske kole
- bedemi i bastioni od zemlje i drveta
* Tvrave u Hrvatskoj u 17. i 18. st.
- obiljeja francuske graditeljske kole
- zemljani bedemi i bastioni presvueni zidom od opeke ili kamena
* Tvrava renesansno-baroknoga tipa gradi se do prve polovice 19. st. (do pojave
olune artiljerije) s padom Napoleona I. prestaje gradnja tvrava i gradskih
fortifikacija
USPOREDBA SREDNJOVJEKOVNOGA UTVRENJA I RENESANSNE TVRAVE
* POLOAJ
- Srednjovjekovno utvrenje: prirodni povoljni poloaj za obranu; teko pristupaan
poloaj
- Renesansna tvrava: predvianje mjesta odluujuih bitaka; mogunost kontrole
vanih putova; mogunost artiljerijske obrane
* PROSTORNE MOGUNOSTI
- Srednjovjekovno utvrenje: vrlo male mogunosti za smjetaj vojne opreme i
vojnika; oteano snabdjevanje
51

- Renesansna tvrava: vojni tabor-grad: dovoljno mjesta za smjetaj vojnika, vojne

opreme i civila
* OBRAMBENA SNAGA
- Srednjovjekovno utvrenje: oslonac na visinu bedema i kula
- Renesansna tvrava: sloeni sustav obrambenih elemenata - zajedniko djelo
graditelja i vojnih strunjaka; zidine se snizuju - tvrava se vie ukopava nego
izdie; bedemi - kamen statiki element, zemlja ublauje udarce; kule - pretvaraju
se u bastione (tlocrt trokut ili peterokut); opkop - iri i dublji, drukija svrhovita
povezanost
ARDAK
* Turcizam perzijsko-arapskog podrijetla
* Istoznanice/slinoznanice:
cherdak, chardakhaus, strabenica, straa, casa palis, imposita specula, tabulatum
* Kua na stupovima ili na vrhu kule - uloga straarnice i izvidnice
* Preko talijanskih i njemakih graditelja naziv ulazi u europsku fortifikacijsku
terminologiju
PALANKA
* Turcizam, istoznanice/slinoznanice:
palus, palanga, oppidum, propugnaculum, Palisadenwerk, Trkische Redoute
* Manje utvrenje izvedeno od drvene grae, zatieno opkopom
* Tlocrt: pravokutnik s drvenim ardacima na uglovima
* Tipovi: 1) utvreno vojno naselje; 2) utvrenje vee utvrde koje je titilo vojnu opremu
i konjanitvo; 3) utvrda uokolo naselja civilnoga stanovnitva
* Preobrazba u civilna naselja i gradove
RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ
MICHELE MICHELOZZI (1396.-1472.)
Dubrovnik (predzie s polukrunim kulama, kazamate na Bokaru); Ston
MICHELE SANMICHELI (1484.-1559.)
Zadar, ibenik, Hvar
GIROLAMO SANMICHELI (15./16. st.)
Zadar (istoni bastion); ibenik (tvrava Sv. Nikole, 1540.)
DOMENICO DELLALLIO (Aglio, de Lalio), 16. st.
Glavni graditeljski nadzornik na hrvatsko-turskoj granici;
Varadin (1543.-1575.); Graz
MARTIN GAMBON (16. st.)
Karlovac; Cetingrad, Slunj; Trst
CESARE PORTA (16./17. st.)
Petrinja
JOSEPH (Johan Baptista) VINTANA (16. st.)
od 1576. glavni arhitekt Hrvatske i Slavonske Krajine; Trst, Gorica
ANTONIO FERRAMOLINO (16. st.)
Dubrovnik (iljati bastion - Revelin)
ALESSANDRO PASQUALINO (16. st.)
Ivanigrad
DANIEL SPECKLE (1536.-1589.)
Varadin (plan iz 1568.)
MARTIN STIER (17. st.)
Neostvareni prijedlozi za gradove: urevac, Koprivnica, Krievci, Varadin,
Ivani, Sisak, Petrinja, Karlovac, Slunj, Ogulin, Otoac, Senj, Jablanac, Karlobag
52

KARLOVAC (Karlstadt - Carolostadium) VREMENSKA USPOREDBA s drugim gradovima

1542. Naarden (Nizozemska)
1545. Vitry le Franois (Francuska)
1579. KARLOVAC
1588. Nancy (renesansni dio grada, Francuska)
1593. Palmanova (Italija)
1597. Coevorden (Nizozemska)
1599. Freudenstadt (Njemaka)
KARLOVAC - UTEMELJENJE GRADA
* 1578. g. donesena odluka o utemeljenju vojnoga grada negdje u Hrvatskoj
* Poloaj
- Rezultat politike odluke i vojne strategije
- Movarno i poplavno zemljite u podnoju plemikoga grada Dubovca, na sutoku
Korane i Kupe
KARLOVAC - IZGRADNJA I GRADITELJI
* Poetak izgradnje grada: 13. srpnja 1579.
* Autor plana nepoznat:
MARTIN GAMBON - glavni graditelj (12 godina)
Z. BATTISTA BIANCHINI - pomonik (palir)
* Izmjena brojnih graditelja
* Ve u 17. st. zastarjela zamisao grada
* Neprestani popravci zbog: estih poplava, movarnoga terena, nikad dovrene
izgradnje, nekvalitetnoga materijala
* Plan za novi vojni grad ORLICA u 18. st. (neizvedeno)
KARLOVAC - OBILJEJA PLANA GRADA
* Ostvarenje idealnoga predloka renesansnoga grada; talijanski predloak, slinost sa
gradovima G. Martini-a, G. Vasari-a i V. Scamozzi-a
* Plan je posljedak: matematikih prorauna, geometrije, balistike, strategijskih
procjena, praktinih rjeenja
* Tlocrt: 6-erokraka zvijezda, promjer oko 400 m, predloak rastera: 20(24) polja, 2(3)
ulaza
KARLOVAC - USPOREDBA S GRADOVIMA SREDNJE EUROPE
* Karlovac - jedan od nekoliko planiranih gradova-tvrava u K.u.K. Monarhiji
- prvo oivotvorenje idealnoga renesansnoga grada u K.u.K. Monarhiji
* SZENDR (Maarska), 1570., neizvedeno
ERZEKJVR (Maarska), 1580., neizvedeno
NOV ZMKY (Slovaka), 1580., neizvedeno
* PALMANOVA (Italija), 1593. - radijalni predloak, stoljeima samo vojni grad
KARLOVAC - RAZVITAK GRADA
* Vojni i civilni grad od samoga poetka
* 1581. g. - povelja povlastica kralja Rudolfa II.
* 1781. g. - povelja slobodnoga kraljevskoga grada kralja Josipa II.
* Do 1650. g. izgradnja unutar zidina
* Nakon 1650. g. stihijski razvitak predgraa
53

VARADIN STARI GRAD

* 16. st. - kljuna fortifikacija za obranu Austrije (tajerske) od Turaka
* Sjedite generalata Slavonske vojne krajine
* Srednjovjekovni Wasserburg (Stari grad) pregrauje se u renesansno utvrenje
* Autor projekta: Domenico dellAllio, 1543.
* Dvojni grad: feudalni plemiki grad; slobodni kraljevski grad (podgrae Staroga grada)
utvruje se renesansnim bedemima i grabitem
* Predgrae se razvija izvan Via Fossata ambiens (opkop oko grada)
SISAK
* Izgubljen kontinuitet iz antike, neugledno naselje u srednjem vijeku
* Feudalno vlasnitvo Zagrebake biskupije (od 1094. do 1848.)
* Renesansna tvrava (Stari grad Sisak) na utoku Kupe u Savu
SISAK RENESANSNA TVRAVA / STARI GRAD
* Izgradnja 1544.-1550.
* Glavni graditelj - Pietro/Petar iz Milana
* Koriten kamen i opeka iz Sisciae
* Talijanski renesansni predloak trokut
* Dogradnja u 17. st. (gospodarska zgrada, kula, zid)
* Bitka kod Siska 1593. - sprijeen prodor Turaka dublje u Hrvatsku i Europu
KOPRIVNICA
* Izgradnja renesansne tvrave na srednjovjekovnoj podlozi
* Od 17. st. razvija se podgrae po liniji grabita i du prilaznih putova
AKOVEC STARI GRAD
* Tvrava tipa renesansnoga Wasserburga - gradnja 1546.-1562.
* Tvravu izgradio Nikola Zrinski Sigetski na mjestu srednjovjekovne utvrde
* Barokna obnova - dogradnja tvrave i dvorca
UREVAC
* Kasnosrednjovjekovno-renesansna utvrda - 14.-16. st.
* Proirenje u 17. stoljeu, vanjsko dvorite srueno u 19. st.
* Najizboenija utvrda na granici prema turskoj Slavoniji
* Utvrda u movari - spojena s naseljem drvenim mostom
* Legenda o picokima
SENJ KATEL NEHAJ
* Ilirsko naselje, rimska Senia, srednjovjekovni grad (Frankopani), renesansni katel
(uskoci)
* Slobodni kraljevski grad kraj 15. st., sjedite senjske kapetanije
* Renesansni katel Nehaj, graditelj Ivan Lenkovi, 1558.
ZADAR
* Najvaniji grad Dalmacije u doba mletake vlasti (16.-17. st.) sjedite generalnoga
providura
* Michele i Girolamo Sanmicheli grade tvravu na ulazu u grad te renesansna gradska
utvrenja
54

IBENIK - TVRAVE
* Srednjovjekovni grad s renesansnim tvravama
- Sv. Ana (u sklopu gradskih bedema)
- Sv. Ivan
- ubievac
- Sv. Nikola (morska tvrava), graditelj Girolamo Sanmicheli, 1540.-47.
IBENIK - KATEDRALA I TRG
* 15.-16. st.
* Gotiko-renesansna katedrala sv. Jakova (autor: Juraj Dalmatinac)
* Gradska vijenica
* Kneev dvor
SPLIT
* Srednjovjekovni grad opasan zidinama i renesansnim bastionima
* Renesansne tvrave: Bavice i Gripe
DUBROVNIK GRADSKI ZID
* Srednjovjekovne gradske zidine konaan izgled dobile u doba renesanse (15.-17. st.)
* Michele Michelozzi (15. st.)
- predzie s polukrunim kulama (bragama) ispred sjevernog i zapadnog zida
- kazamate na Bokaru i Puntijeli (kazamata - sklonite, bunker za zatitu od
artiljerijske vatre, samica u tvravi)
* Renesansne kule: Lovrijenac, Mineta, Bokar, Sv. Ivan, Revelin (autor: Antonio
Ferramolino)
55

GRADOGRADITELJSTVO 17. I 18. STOLJEA U EUROPI
GRADOGRADITELJSTVO 17. i 18. STOLJEA

* Istodobnost razliitih urbanistiko-arhitektonskih stilova: kasna renesansa, rani barok,
barok, barokni klasicizam, klasicizam
* Prijenos ideja: talijanski, francuski i nizozemski arhitekti i graditelji
GRADOGRADITELJSTVO 17. i 18. STOLJEA
* Novi gradovi rezidencije
- u krajoliku, izvan grada
- ishodite - renesansni idealni grad
- Versailles, Karlsruhe, Washington
* Urbanistika proirenja srednjovjekovnih i renesansnih gradova
- prvi znakovi masovne stambene izgradnje
* Urbanistiko-arhitektonsko oblikovanje gradskih ambijenata
- nove ulice (avenije) i trgovi
* Fortifikacijsko graditeljstvo
- rijetko novi vojni gradovi
- proirenje utvrenja gradova prema Vaubanovim predlocima
- vojne graevine - vojarne, arsenali
* Crkveni monumentalni sklopovi (posljedica protureformacije)
- barokne graevine u gradovima
- gradovi-svetita
* Plemike rezidencije, vile i dvorci
- jedinstvo arhitekture, perivojne arhitekture, urbanizma i krajolika
* Perivojna arhitektura
- privatni barokni perivoji rezidencija i vila
* Javna gradska perivojna arhitektura
- drvoredi, etalita, perivojni trgovi (skverovi) - prvi puta u povijesti vaan element
kompozicije i ustroja grada
OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA BAROKA (17.-18. st.)
* Barokno gradograditeljstvo - posljedica razvitka renesansnoga urbanizma, a ne nove
barokne i klasicistike arhitekture
* Nedjeljivost arhitekture i urbanizma - uvod za velika neoklasicistika ostvarenja
19. stoljea
* Nedjeljivost perivojne arhitekture i gradograditeljstva
* Monumentalnost
* Geometrijski oblici i proporcije - geometrijska gradograditeljska planimetrija, ulini
pravci i prospekti, zvjezdasti i trokraki tlorisi ulica
* Raznolikost tlorisnih oblika: kvadrat i pravokutnik (renesansno naslijee), krug i
elipsa (barokni oblici)
* Iluzija prostora - arhitektonski i urbani spektakl, scenografski efekti
* Slikovitost - igra svjetla i sjene, konkavnog i konveksnog
* Usmjeravanje pogleda - jednosmjerne i viesmjerne vizure, usmjeravanje pogleda
prema spomenicima, skulpturama, obeliscima, zgradama
* Voda - element gradske estetike
56

BAROKNI TRGOVI (17. i 18. stoljee)

* Strast za planiranjem trgova
* Trgovi - iskazivanje gradograditeljstva 17. i 18. stoljea
* Italija (Rim); Francuska
* Obiljeja trgova
- usmjeravanje vizura (prema palai, spomeniku)
- otvorenost trga du osi kompozicije
- spomenik (skulptura, fontana) - umjetniki element trga
- uloga trga - dekorativno-reprezentativna i prometna
- nizovi trgova
PIAZZA NAVONA, Rim
* Domicijanov stadion, srednjovjekovni trg, barokno dovrenje trga 1651.
* Stambene zgrade (15.17. st.), barokna crkva S. Agnese in Agone (arhitekti: Rinaldi i
Borromini
PIAZZA SAN PIETRO, Rim
* 1656., glavni autor Gian Lorenzo Bernini
* etiri kompozicijske cjeline: crkva, ovalni trg/Piazza Obliqua, trapezni trg,
Via Conciliazione
* Obelisk Kaligule postavio arh. Carlo Fontana u doba Sixta V., dvije fontane
* Via Conciliazione - dovretak barokne zamisli 1930-ih: ulica u osi kompozicije,
trapezni trg (Piazza Rusticucci)
PLACE DES VICTOIRES, Pariz
* Prototip krunih trgova - prvi kruni trg u Parizu
* Projekt 1685.-1687., izvedba 1705., autor: Jules Hardouin-Mansart
* Prvi kraljevski trg Louisa XIV. (30 godina nakon Trga sv. Petra u Rimu, nakon 25
godina vlasti Luja XIV.)
PIAZZA DI SPAGNA, Rim
* 1723.-1726., autori: Alessandro Specchi i Francesco de Sanctis
* Osna kompozicija: Via dei Condotti, Fontana della Barcaccia autor: Pietro Bernini,
stube - visinska razlika 21 m, obelisk - sjecite ulica Via Sistina/ Strada Felice/ Via
Gregoriana, crkva San Trinit dei Monti
PLACE STANISLAS / DE LA CARRIRE / ROYAL, Nancy
* 1752.-1760., autor Jacques-Ange Gabriel
* Trg - poveznica srednjovjekovnoga grada i renesansnoga proirenja
* Tri trga meusobno povezana:
- Place Stanislas (pravokutni tlocrt, skulptura Stanislasa; Stanislas detronizirani
poljski kralj, tast Louisa XV.)
- Place de la Carrire (izdueni pravokutnik, etveroredni drvored)
- Place Royal (pravokutni tlocrt s polukrunim zavretcima; ulaz u Promenade de
la Pepiniere)
AMALIENBORG SLOTSPLADS, Copenhagen
* Primjer rokoko trga
57

PLACE DE LA CONCORDE, Pariz

* Prometni trg - Champs Elyses / Louvre / Rue de Rivoli / Pont de la Concorde
* Projekt 1755., izvedba 1763.; autor: Jacques-Ange Gabriel
* otvoreni trg jedno arhitektonsko proelje (pogled prema crkvi La Madeleine)
* Izvorni projekt - pravokutni tlocrt s odrezanim uglovima, motiv jarka (okvir trga),
spomenik Louisu XV. i dvije fontane
* Obelisk u sreditu trga, dvije fontane
* Dvije osi kompozicije
- Louvre / Jardins de Tuileries / Champs Elyses / LEtoile
- Seine / Rue Royal / La Madeleine
PIAZZA DI TREVI, Rim
* 1762., autor: Nicol da Salvi
* Na mjestu bazena za ispiranje vune iz 16. st. (bazen je dao urediti Siksto V.)
PRATO DELLA VALLE, Padova
* 1775., autor Domenico Cerato
* U srednjem vijeku trg za konjike utrke
* Perivojni trg: eliptian kanal (posljedica rjeavanja drenae), skulpture poznatih
profesora i studenata, platane (nedavno posjeene)
FRANCUSKA / PARIZ GRADOGRADITELJSTVO 17. I 18. STOLJEA
* Kraljevski trgovi Paiza
* Versailles
* PLANIRANJE PARIZA
- planovi: 1675.,1748.,1793.
- obnova Louvrea i ureenje vrtova Tuileries - najznaajniji zahvat u renesansi
- 1675., Francois Bullet i Pierre Blondel Plan dembellissement:
- prijedlog bulevara na mjestu gradskih fortifikacija
- sklopovi javnih zgrada i novih ulica
- u doba Louisa XIV. trasirana ulica Champs Elyses - spoj Louvrea i Versaillesa
- 1748. Pierre Patte prijedlog novih trgova u tkivu grada
- 1755. natjeaj za Place de la Louis XV. (Place de la Concorde)
- 1793. povjerenstvo umjetnika donosi plan za poljepanje Pariza (malo se ostvarilo)
FRANCUSKA - VERSAILLES
* Polivalentnost funkcija stanovanje, drutveni ivot, upravljanje dravom na jednom
mjestu, pod jednim krovom, daleko od velikoga grada
* Prototip baroknih kraljevskih i plemikih dvoraca
* Cjelovitost urbanizma, arhitekture i perivojne arhitekture grad/dvorac/perivoj
VERSAILLES PREDLOAK ZA BAROKNI URBANIZAM
* Primjena perivojnih detalja u oblikovanju gradova
* Aleja / avenija
* Zvjezdasti trgovi (letoile)
* Trokrake aleje (patte doie)
* Lepezasti trg (Versailles - Place dArmes, autor: J.H. Mansart)
ITALIJA - GRADOGRADITELJSTVO 17. I 18. STOLJEA
* Proirenje gradova
* Barokni trgovi Rima: Piazza San Pietro, Piazza Navona, Piazza di Spagna,
58

Piazza di Trevi, Piazza del Popolo

* Kraljevske i plemike rezidencije: Stupinigi pokraj Torina (arh. Filippo Juvara),
Caserta nedaleko Napulja (arh. Luigi Vanvitelli), Monza pokraj Milana (arh.
Giuseppe Piermarini)
TORINO
* Antika jezgra grada
* Planirano irenje 16.-18. st.
* Trgovi na spoju staroga i novoga grada
NJEMAKA - GRADOGRADITELJSTVO 17. I 18. STOLJEA
* Karlsruhe
* Berlin
* Kraljevski i plemiki dvorci i perivoji: Charlotenburg (Berlin), Sanssouci (Postdam,
Berlin), Nymphenburg (Mnchen), Herrenhausen (Hanover)
KARLSRUHE
* 1715.
* Zamiljen kao kraljevska rezidencija s perivojem, a razvio se kao novi grad
* Dvorac sredite urbanistike kompozicije, radijalno-zvjezdasti predloak (32 zrake)
BERLIN
* Do 18. st. dvojni srednjovjekovni grad Berlin i Clln, razdijeljeni rijekom
* 17. st. renesansne fortifikacije, irenje prema zapadu oko ulice Unter den Linden
* 18. st. politiki i urbanistiki razvoj grada - Friedrich Veliki
* Barokni grad pod utjecajem nizozemskih i francuskih modela
- glavna gradska os: Bismarckstrasse Unter den Linden (irina 58 m)
- pravokutni raster
- trokrake avenije
- kruni trg Belle-Alliance Platz
- osmerokutni Leipziger Platz
- Pariser Platz
AUSTRIJA - K.u.K. MONARHIJA
* Razvoj gradova Monarhije nakon 1683. (poraz Turaka kod Bea)
* Be
* Prag izgradnja crkvenih i svjetovnih baroknih zgrada barokna preobrazba
srednjovjekovnoga grada
* Krakow projekt proirenja (naselje Ludwinw, neostvareno)
* Bratislava/Poun/Pressburg plan rekonstrukcije grada (1635.), kraj 18. st. - ruenje
gradskih utvrenja, zasipavanje opkopa, izgradnja dvoraca i perivoja
BE
* Neplanirano irenje grada izmeu glacisa i vanjskih gradskih zidova (izmeu
dananjih ulica Ringstrasse i Grtl)
* Kraljevske i kneevske rezidencije i perivoji - palaa Liechtenstein, palaa Belvedere
prinza Eugena Savojskoga (autor Johann Lucas von Hildebrandt), Prater
(kraljevska lovaka park-uma), Augarten (Schlosshof), Schnbrunn
59

RUSIJA
* Utjecaj baroka preko Poljske i Ukrajine
* Arhitekti i graditelji iz Italije, Francuske i Nizozemske
* Novi gradovi
* Sankt Petersburg -izgradnja nove prijestolnice na uu Neve u Finski zaljev
(gradnju zapoinje car Petar Veliki)
SANKT PETERSBURG
* 1703. - izgradnja tvrave Petra i Pavla na otoiu
* Prvi urbanistiki plan 1717. (nije prihvaen) - ortogonalna izgradnja na Vasiljevskom
otoku
* Drugi urbanistiki plan 1717. (nije prihvaen) - grad-tvrava ovalnog oblika, autor
Pierre Blondel
* Zgrada Admiraliteta na obali Neve ishodite plana grada
* Tri avenije poinju ispred Admiraliteta - Prospekt Newski
* 1763. - natjeaj za urbanistiko uljepanje grada (doba carice Katarine II.)
VELIKA BRITANIJA - GRADOGRADITELJSTVO 17. I 18. STOLJEA
* London, Bath, Edinburg
* Scenografski barokni principi ujedinjeni s engleskim osjeajem za krajolik i
perivojnu arhitekturu
* Kraljevske rezidencije s perivojem - Hampton Court
* Zaetak vrtnih gradova
LONDON - WRENOV PLAN ZA REKONSTRUKCIJU GRADA
* 1666. - poar unitio 13.000 zgrada u sreditu grada
* Prijedlozi za urbanistiku rekonstrukciju grada
* Christian Wren (1632.-1723.) - ortogonalno-radijalni plan (renesansno-barokna
obiljeja)
* Robert Hooke - reminiscencija na rimski Londinium plan tipa urbs quadrata
* John Evelyn - ortogonalno-zvjezdasti plan katedrala St. Paul i most na Temzi
arita radijalne kompozicije
* Richard Newcourt ortogonalni plan s pet trgova (predloak za Philadelphiu)
* Nemogunost provedbe izvlastbe/eksproprijacije - privatni interes nadvladao javni
EDINBURGH
* 1767. - natjeaj za urbanistiki plan sjevernoga dijela grada
* James Craig - autor urbanistikog rjeenja
- tri uzdune ulice (Queen Street, Georges Street, Princes Street)
- sedam poprenih ulica
- longitudinalni perivoj, skverovi, vrtovi u unutranjosti blokova
BATH
* Tradicija termi od rimskoga doba
* Razvoj grada u 18. i 19. st. kao mjesto za zabavu, ladanje i odmor - isprepletanje
arhitekture i krajolika uvlaenje pastoralnih scena pejsanoga perivoja u grad
* John Wood otac (1700.-1754.) i John Wood sin (r. 1727.) autori prepoznatljivih
urbanistiko-arhitektonskih zahvata u gradu Circus i Crescent
* King's Circus (1754.), Royal Crescent (1767.-1774.)
* Lansdown Crescent (1789.-93.) - zmijoliki oblici zgrada prilagoeni obliju terena,
slobodnostojee zgrade u krajoliku najava urbanizma 20. st.
60

BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ
GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEA U HRVATSKOJ

* Barok i barokni klasicizam u umjetnosti
* Neujednaenost gradograditeljskoga razvitka: najvea graditeljska djelatnost u
sjevernoj Hrvatskoj
* Mali broj stanovnika u gradovima
Dubrovnik - 20.000, Split - 12.000, Zagreb - 7.000, Rijeka - 6.000,
Varadin - 5.000, Karlovac - 3.000
POLITIKE PRILIKE U HRVATSKOJ U 18. STOLJEU
* Razvoj gradova - posljedica politikih i drutvenih prilika
* Politika razjedinjenost Hrvatske - Austrijska Monarhija, Mletaka Republika,
Dubrovaka Republika
* Hrvatska u sklopu Austrijske Monarhije - Banska Hrvatska, Slavonija i Vojna krajina
* Marijaterezijansko doba (1740.-1780.) politika, gospodarska i kulturna obnova
Hrvatske nakon 150 godina turske vlasti u Slavoniji i dva stoljea ratova s Turcima
* Tijekom cijelog 18. stoljea vode se ratovi s Turskom s ciljem da ih se prisili na daljnje
povlaenje razlog za fortifikacijsko graditeljstvo u Hrvatskoj tijekom 18. stoljea
GRADOGRADITELJSTVO SJEVERNE HRVATSKE U 18. STOLJEU
* Novi vojni gradovi
- Bjelovar
- Nova Gradika
* Nove vojne tvrave
- Osijek (1710.-1721.)
- Slavonski Brod (1715.-1732.)
- Stara Gradika (1762.)
- Petrovaradin
* Barokni preobraaj postojeih gradova - izgradnja baroknih zgrada u
srednjovjekovno-renesansnom gradskom tkivu
Zagreb, Varadin, Krievci, Koprivnica, Karlovac;
Poega, Vukovar, Daruvar, Virovitica, Naice, akovo
* irenje grada
- uz glavne prometnice
- nepravilan raster
Osijek - Gornji grad, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Krievci,akovec
- nepravilan gradograditeljski ustroj
Otoac, Gospi, Ilok-suburbij
* Dvorci i ljetnikovci - poticaj za urbani i suburbani razvitak naselja
Gornja Bedekovkina, Gornja Stubica, Ludbreg, Novi Marof, Oroslavje, Zaretje;
Daruvar, Donji Miholjac, Kutina, Kutjevo, Naice, Nutar, Pleternica, Popovaa,
Valpovo, Virovitica, Vukovar
* Barokna perivojna arhitektura
Maksimir, 1787.
Valpovo, druga polovica 18. st.
* Nositelji preobrazbe gradova
17. st. crkveni redovi - franjevci, pavlini, isusovci
18. st. crkveni i vojni krugovi, feudalci i graani
61

IZGRADNJA U GRADOVIMA SJEVERNE HRVATSKE U 18. STOLJEU

* Novo urbanistiko mjerilo
- vee zgrade - vei horizontalni i vertikalni gabariti
- vea irina parcela (graevnih estica)
- skromni vizualni barokni efekti - usmjeravanje vizura
* Nove zgrade u gradu - barokni izgled, istaknut poloaj
- crkvene zgrade - crkve, samostani
- palae - biskupske, upanijske, plemike, gradske vijenice
- javne zgrade - sjemenita, opinske zgrade, zgrade zemaljske uprave,
plemiki konvikti
- vojne graevine - oruarne, vojarne, sjedita vojnoga zapovjednitva
- plemike palae
- graanske kue
- kanonike kurije
GRADOGRADITELJSTVO ISTRE I PRIMORJA U 18. STOLJEU
* Ugradnja baroknih zgrada u postojee gradsko tkivo
* Spontani razvitak gradova neposredno uz postojee gradsko tkivo
* Novi dijelovi naselja barokne zamisli - izvan staroga gradskog tkiva
Rovinj, Pore, Veli Loinj, Bakar
* Probijanje i ruenje utvrenja u lukim gradovima
Umag, Rijeka, Kraljevica, Novi, Senj, Krk, Osor, Cres, Rab, Pag
GRADOGRADITELJSTVO DALMACIJE U 18. STOLJEU
* Stagnacija u izgradnji gradova
* Proirenja naselja uz prilazne putove
Zadar, Trogir, Imotski, Makarska, Hvar, Vis, Korula
* Barokna izgradnja unutar staroga gradskoga tkiva
Dubrovnik
* Utvrivanje gradova
Zadar, ibenik, Split, Dubrovnik; Knin, Klis
* Ljetnikovci s perivojima - dubrovako podruje
OSJEKA TVRA - VOJNO-TRVRAVSKO NASELJE
* Tvravsko naselje - najvrjedniji spomenik baroknoga gradograditeljstva u Hrvatskoj
* 1687.
Osijek osloboen od Turaka
* 1712.-1719.
gradnja Tvre
* 1719.-1721.
gradnja Krunske utvrde
* Autor plana:
Maksimilijan Eugen grof Gosseau de Henef
* Voditelji radova: feldmaral Johann Stephan von Beckers,
podpukovnik Friedrich von Heisse
* 1923.-1926.
ruenje fortifikacijskoga sustava (Vaubanova shema)
OSJEKA TVRA - BAROKNA PREOBRAZBA TURSKOGA GRADA
* Barokni ortogonalni plan prilagodba naslijeenom kasnosrednjovjekovnom turskom
naselju
OSJEKA TVRA - BAROKNI GRAD
* etiri ulaza u grad: Valpovaka, Vodena, Nova i Vukovarska vrata
* Dvije glavne ulice povezuju nasuprotna vrata
* Velik kvadratian trg u sreditu grada - Trg sv. Trojstva / Hauptplatz/Paradenplatz
62

- zavjetni pil protiv kuge (kuni pil)

- dvije fontane
- zgrade na trgu: glavna straa, glavno zapovjednitvo, gradski magistrat
OSIJEK - TROJNI GRAD
* Tvra
* Gornji grad
1692., 1702. zasebna opina
* Donji grad
1698., 1704. zasebna opina
1786.
jedinstvena gradska opina
1809.
slobodni kraljevski grad
SLAVONSKI BROD
* Stara turska tvrava; civilno naselje
* 1714. - plan tvrave - in. Willer
* 1715.-1735. - izgradnja nove tvrave (izmeu stare turske tvrave i naselja)
kvadratina tvrava s etiri ugaona bastiona i fortifikacijskim sustavom
Vaubanovskoga tipa
* 1749. - Brod - slobodna vojna opina
BJELOVAR
* 1756. - poetak izgradnje grada Novi Varadin - po nalogu kraljice Marije Terezije
* General Filip Beck izvritelj kraljiinog naloga
* Planirani grad u prostoru bez urbane tradicije
* Plan grada
- kvadratni tlocrt
- ortogonalni raster (6x6 blokova)
- veliki kvadratni trg (4 bloka)
- trg okruen vojnim i crkvenim zgradama: vojno zapovjednitvo, vojarne, crkva sv.
Terezije
* 1772. - krajiki grad s posebnim povlasticama
* 1871. - sjedite Bjelovarsko-krievake upanije
* 1874. - slobodni kraljevski grad
NOVA GRADIKA
* Stara Gradika - na Savi, naputena zbog estih poplava
* 1748. - poetak izgradnje "drvenoga" grada (Friedrichsdorf)
Friedrich Schmidt - prvi zapovjednik gradike pukovnije
* 1756. - poetak izgradnje "zidanoga" grada
VARADIN BAROKNO-SREDNJOVJEKOVNI GRAD
* Barokni grad na srednjovjekovnom gradskom tkivu
* U 18. stoljeu grad je izgubio vojno znaenje, ali je postao sjedite bana i glavni grad
Hrvatske 1756.-1776.
* Barokni izgled - brojne zgrade (crkve, samostani, plemike palae)
* Razvoj grada zaustavio potres 1776.
POEGA
* Sjedite Poeke upanije (1745.), slobodni kraljevski grad (1765.)
* Trg srednjovjekovnoga ljevkastog oblika s baroknim zgradama - franjevaki i
isusovaki samostan s kolegijima, stambene zgrade s arkadama
63

VUKOVAR
* Jai razvoj od sredine 18. st. nakon uspostave vlastelinstva grofova Eltz i Srijemske
upanije sa sjeditem u Vukovaru
* Dvojni grad
- srednjovjekovni nepravilan grad na desnoj obali Vuke naseljen obrtnicima i
trgovcima
- planski osnovan Novi Vukovar (1722.) na lijevoj obali Vuke naseljen upanijskim
inovnitvom i vojskom
* Barokne graevine - dvorac Eltz, franjevaki samostan sa upnom crkvom,
trg s trijemovima
ZAGREB
* Gradec i Kaptol ive u srednjovjekovno-renesansnim okvirima
* Izgradnja podgrae - Ilica, Harmica, Vlaka
* Barokna preobrazba Gradeca - palae i crkve u gradu i na rubu grada
(Palaa Vojkovi/Ori/Kulmer/Rauch; crkva Sv. Katarine)
* Barokna preobrazba Kaptola - barokni biskupski dvor, kanonike kurije
* Barokni perivoji
- Biskupski perivoj u Vlakoj ulici
- Maksimir jedan od prvih javnih perivoja u Europi
DUBROVNIK
* Barokna obnova nakon potresa 1667.
* Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno-renesansnom tkivu grada
* Barokne crkvene graevine
- katedrala Velike Gospe,
- sklop isusovakog/jezuitskog kolegija sv. Ignacija
- crkva sv. Vlaha
RIJEKA
* 1717. - slobodna luka (odobrio kralj Karlo VI.)
* 1725.-1728. Karolinska cesta
* 1755.-1756. regulacijski plan (odobrila kraljica Marija Terezija)
* 1766.-1785. regulacijski planovi - Novi grad - ortogonalni predloak stoljee prije
Zagreba
* 1773.-1806. Antun Gnamb - glavni gradski inenjer / gradski urbanist
KRALJEVICA
* Katel Zrinskih (17. st.)
* Luka i zavrna toka Karolinske ceste (kralj Karlo VI., prva polovica 18. st.)
* 1788. - urbanistiki plan - neizvedeno
SENJ
* Izvozna luka Hrvatske u 18. st. (Trst austrijska luka, Rijeka maarska luka)
* Josefinska cesta (1776.-1779., kralj Josip II.) - Karlovac-Senj; Josephinae finis
zavretak Josefinske ceste obiljeen gradskim vratima (autor Vinko Struppi)
SPLIT
* Fortifikacijska ovojnica oko grada i dvije tvrave Gripe i Bavice
* Fortifikacijski sustav ruen tijekom 19. i 20. stoljea
64

GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U EUROPI
GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U EUROPI

1853.-1871. Ostvarenje plana Pariza
1863.-1870. Ostvarenje plana Milana
1870.
Nepotpuna izvedba bekog "Ringa"
1870.-1873. Prvi plan Rima
1870.
Planovi radnikih etvrti u Njemakoj
1872.
P. Grard: "Kako izgraditi grad"
GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA
* 1870-te godine razdjelnica klasinog i modernog urbanizma
* Urbanizam 15.-18. stoljea estetsko-intelektualni pristup
* Urbanizam 19.-20. stoljea uvjetovan industrijskom revolucijom koja je
donijela nove funkcije gradu
* Razdoblje eklekticizma: druga polovica 18. st. - sredina 19. st.
* Razdoblje funkcionalizma: od sredine 19. st.
GRADOGRADITELJSTVO PRVE POLOVICE 19. STOLJEA
* Priprema za velika urbanistika ostvarenja
* Neoklasicizam napoleonskoga razdoblja
* Urbanistika kompozicija na razini 18. stoljea
- simetrija, vizura prema spomeniku ili palai
- trgovi s radijalnim ulicama
- vee mjerilo
- neoklasicistika arhitektura
* Inenjerski pristup
- arhitekt podreen ministru unutranjih poslova
- izvedbe povjeravane inenjerima
GRADOGRADITELJSTVO DRUGE POLOVICE 19. STOLJEA
* Gradograditeljstvo - posljedica industrijske revolucije, demografske eksplozije i
novih komunikacija (eljeznica)
* Gradograditeljstvo - tema od velikoga interesa
* Politiki utjecaj
- kroz gradograditeljstvo iskazati veliinu nacije,
- novim ustrojem grada onemoguiti uline barikade i socijalne nemire
* Socioloki utjecaj
- naglaavanje vanosti ljudskog i drutvenog imbenika (siromatvo radnika i teki
ivotni uvjeti),
- poticaj za nova radnika naselja
* Inenjerski utjecaj
- nove funkcije grada i urbanizma: promet (ceste, eljeznica, javni gradski prijevoz),
industrija, javni servisi, komunalna infrastruktura (kanalizacija), hidrotehniki
zahvati
* Nove urbanistike teorije
- nov ustroj grada - komunikacije, industrija, prenapuenost
- zatita povijesnih ambijenata - povezivanje staroga i novoga grada
* Utopijski socijalizam
65

- posljedica krize grada

- cilj: nai rjeenje problema ovjek - stanovanje - rad
- ishodite prvih satelitskih naselja Pariza i Londona, prvih vrtnih gradova
(prototip Le Vsinet kraj Pariza, 1861.)
URBANISTIKI TEORETIARI UTOPIJSKOGA SOCIJALZMA 19. STOLJEA
ROBERT OWEN (1771.-1858.)
New Harmony - kooperativna kolonija u Americi
FRANCOIS MARIE-CHARLES FOURIER (1772.-1837.)
La Falanstre - radna zajednica
JEAN BAPTISTE ANDR GODIN (1817.-1888.)
"Solutions sociales" (Drutvena rjeenja), 1870.
ETIENNE CABET (1788.-1856.)
Ikarija - idealni socijalni grad
ROBERT OWEN (1771.-1858.)
* Prvi industrijalac koji je pridonio rjeavanju problema stanovanja radnika
* New Lanark (Engleska)
- naselje za radnike i njihove obitelji sa zgradama drutvenog servisa
- naselje u krajoliku uz industrijske graevine
* New Harmony (SAD), 1825.
- komunistika opina/kolonija - tlocrt kvadratian, u sreditu zajedniki prostori,
uokolo stanovanje
FRANCOIS MARIE-CHARLES FOURIER (1772.-1837.)
* Ville du Garantisme
- u sredini trgovaki i administrativni dio grada
- oko njega industrija, na rubovima poljodjelstvo
- vanost krajolika
- stanovanje koncentrirano u jednoj velikoj zgradi
- irina ulica 18 m
* Falanstre
- naselje za 1600 ljudi palaa duga 720 m, trg 400 m
- razliite drutvene klase su razdvojene, ali se mogu mijeati
- nekoliko realizacija - Francuska, Alir, Nova Kaledonija, Amerika
JEAN BAPTISTE ANDR GODIN (1817.-1888.)
* Industrijalac i utopist, sljedbenik Fouriera
* Familisterio, Guise (sjeverna Francuska), 1874.
- izveden idealni grad za radnike zaposlene u njegovoj tvornici
- naselje za 1500 stanovnika - nastanjeno do danas
- zgrade oko sredinjega trga
ETIENNE CABET (1788.-1856.)
* Francuski politiar koji je zbog radikalnih ideja emigrirao u Englesku
* knjiga Voyage en Icarie, 1842.
* Ikarija - idealan industrijski grad
- ortogonalni tlocrt (blokovi)
- iste zgrade u svim ulicama
- svaki blok posjeduje arhitektonska obiljeja neke svjetske nacije
- pokuaj osnivanja u Texasu (SAD)
- ostvarena naselja religijskih obiljeja u Americi
66

JOHN BUONARROTI PAPWORTH

* Hygea (SAD) - 1827. - mali grad na rijeci - pretea vrtnoga grada,
* Jedini utopijski grad iji je autor arhitekt
CLAUDE NICOLAS LEDOUX (1736.-1806.)
* Architecture considre sous le rapport de lArt, des Moeurs et de la Lgislation,
1804. (Arhitektura promatrana sa stajalita umjetnosti, obiaja i zakonodavstva)
* Salines de Chaux - industrijski grad, 1775.
- industrijski grad sa socijalistikim motivima
- izgradnja zapoela prije Francuske revolucije ali je bila prekinuta
OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA 19. STOLJEA
* Urbanizam prethodi arhitekturi
* Sjeme modernoga urbanizma
* Planimetrijski predloak - nastavak baroka
* Novo mjerilo grada
* Nove namjene u gradu: industrija, promet, javni servisi, komunalna infrastruktura
* Tehniki aspekt prevladava nad estetskim gradska estetika podreuje se tehnici
* Javna perivojna arhitektura grada - vaan dio urbanistike kompozicije:
- prototipovi - Pariz, London, ameriki gradovi
- Pariz klasicistiki i javni perivoji, Bulonjska i Vensanska uma
- London javni gradski perivoji i skverovi
- Ameriki gradovi sustav javnih gradskih perivoja
* Razlika urbanizma prve i druge polovice 19. stoljea
- urbanizam prve polovice 19. st. nastavak urbanizma 18. st.
- urbanizam druge polovice 19. st. najava i poetak modernog urbanizma
* Odnos prema naslijeenom gradu: Pariz i Be urbanistiki predloci obnove grada
19. stoljea - primjeri razliitih urbanistikih zamisli
- Pariki predloak zapadna i juna Europa (Napulj, Madrid, ...), Amerika
- Beki predloak srednja i sjeverna Europa (Kln, Nrnberg, Leipzig, Frankfurt,
Kopenhagen, ...)
SVJETSKE IZLOBE
* Vanost u gospodarskom i politikom ivotu 19. stoljea
- 1851. London - Hyde Park
- 1855. Pariz - Champs Elyses, Place de la Concorde
- 1862. London - Kensington Gardens
- 1873. Be - Prater
- 1882. Chicago - Jackson Park na jezeru Michigan planiran perivoj za izlobu
NOVI KOLONIJALNI GRADOVI (izvan Europe)
1819. g. SINGAPORE (Malezija)
1835. g. MELBOURNE (Australija)
1837. g. ADELAIDE (Australija)
1847. g. BELO HORIZONTE (Brazil)
1849. g. SAN FRANCISCO (SAD)
1858. g. OTTAWA (Kanada)
1860. g. VLADIVOSTOK (Rusija)
1882. g. LA PLATA (Argentina)
1891. g. JOHANNESBURG (Junoafrika Republika)
67

MILANO
* Urbani razvoj potaknut reformama Marije Terezije i Josipa II. (18. st.) i Napoleona I.
(19. st.)
* Provedba izvlastbe/eksproprijacije crkvenih posjeda (reforme Josipa II. ukidanje
isusovaca, inkvizicije i dr.)
* 1805. - glavni grad talijanskoga kraljevstva (Napoleon I.)
* Commissione di Ornato djeluje 1807.-1814., glavni zadatak povjerenstva izrada
regulacijskoga plana grada
MILANO REGULACIJSKI PLAN, 1807.
* Nova mrea ulica
- proirenja i produenja postojeih ulica
- uvoenje ortogonalnih osi u radiocentrinu urbanu shemu
- Strada Napoleone - Via Dante
* Dva glavna trga
- Piazza Duomo - crkveni centar
- Foro Bonaparte - novi politiki centar
* Vrijednost plana
- urbanistiki red u srednjovjekovno-renesansnom tkivu grada
- etiri desetljea prije Pariza najava urbanih rekonstrukcija 19. stoljea
* Plan nije ostvaren zbog pada Napoleona I.
* Plan - polazite za planove iz 1859. i 1884. (autor Cesare Beruti)
MILANO FORO BONAPARTE, 1801.
* Autor: arh. Antolini novi glavni gradski trg
* Kuni trg promjera 600 m s dvorcem u sredini (Castello Sforza, 14. st.) i palaama po
Rubu - izveden je samo slavoluk
ATENA, 1832.-1834.
* Nezavisnost Grke nakon turske vlasti (1460.-1832.)
* Atena mali grad turskog izgleda na sjevernim padinama Akropole
* Prvi urbanistiki plan, 1832.
* Drugi urbanistiki plan 1834. (dopuna i izmjena plana iz 1832.)
* Vrijednost planova: planovi rekonstrukcije grada predhode planovima rekonstrukcije
Pariza i Bea sredinom 19. st.
ATENA PRVI URBANISTIKI PLAN, 1832.
* Autori: Kleanthes i Schaubert (uenici K.F. Schinkela)
* Novi grad preko turskoga grada s proirenjem prema sjeveru
* Tri glavne ulice (oblikuju trokut) s javnim zgradama - vrhovi trokuta: kraljevska
palaa i dva kruna/zvjezdolika trga
* Plan nije ostvaren jer je predviao ruenje turskoga grada
ATENA DRUGI URBANISTIKI PLAN, 1834.
* Autor: Leon von Klenze (Mnchen)
* Izmjene i dopune plana iz 1832.
- zadrana trokutasta tlocrtna kompozicija
- sauvan turski grad
- na mjestu kraljevske palae postavljen kruni trg koji omoguava produetak grada
prema sjeveru
- nova ulica koja spaja Akropolu i kruni trg
68

PARIZ URBANISTIKI ZAHVATI DO 19. STOLJEA

* Poetci renesansne preobrazbe srednjovjekovnoga grada
- renesansni trgovi: Place des Vosges, P. Dauphine, P. Vendme
- Jardin des Tuileries (renesansni perivoj Louvrea)
* Barokni zahvati u 18. stoljeu
- boulevard na mjestu gradskih fortifikacija
- zaetak Avenue des Champs lyses (irina 142 m)
- barokni trgovi - Place des Victoires, Place de la Concorde
- zaetak Parc du Champ de Mars
PARIZ - URBANISTIKA OSTVARENJA PRVE POLOVICE 19. STOLJEA
* Rue de Rivoli - autori: Percier i Fontaine
* Place de la Concorde
* LArc de Trioumphe, 1805.-1832.
* Odabrano mjesto za Place de la Bastille
* Postavljena os Avenue de lObservatoire
* Rue de Val-de-Grace, 1811.
PARIZ RUE DE RIVOLI
* Najznaajniji urbanistiki zahvat prve polovice 19. stoljea
* Autori: Percier i Fontaine
* Ulica uobliuje sjeverno proelje Jardin des Tuileries
* Pogled iz stambenih zgrada na Jardin des Tuileries
* Jedinstveno oblikovanje proelja
* Utjecaj na Regents Park u Londonu
* Produetak ulice u drugoj polovici 19. st.
PARIZ - URBANISTIKA OBNOVA 1853.-1871.
* Napoleon III. (1808.-1873.)
* Georges-Eugn Haussmann (1809.-1891.) - prefekt Pariza (gradonaelnik, upravitelj
policije)
* Zakon o izvlastbi/eksproprijaciji zemljita, 1850.
* Regulacijski plan Pariza, 1853. rekonstrukcija povijesnoga grada
PARIZ - RAZLOZI ZA URBANU PREOBRAZBU 1853.-1871.
- Oblikovati reprezentativne prostore oko javnih zgrada, palaa i vojarni
- Stvoriti lijepu prijestolnicu po uzoru na London
- Poboljati sanitarne prilike ruenjem siromanih kvartova
- Novim prometnicama razrijeiti prometno zaguenje grada eljezniki kolodvor
izravno povezati sa sreditima za trgovinu i zabavu
- Omoguiti preglednost prostora u sluaju suzbijanja nemira
- Izgradnjom irokih avenija omoguiti strujanje zraka i osunanje, ali i slobodno
kretanje vojske i policije
PARIZ PROVEDBA URBANE PREOBRAZBE 1853.-1871.
* Izvedba korak po korak tijekom 17 godina - ostvaren vei dio
* Za Haussmanna grad je primarno tehniki problem - promet
* Obnova se odvijala u tri djelokruga koji su se razlikovali po nainu financiranja:
drava, zajednica Pariza, grad
69

PARIZ - URBANISTIKA OBNOVA 1853.-1871.

* Ulice, avenije i bulevari
Rue: de lOpera, Turbigo, Rousseau, Lafayette, de Rivoli
Avenue/Boulevard: Saint Germaine, Haussmann, Poissonire, Saint Martin, Voltaire,
Saint Michel, Sebastopol, Strasbourg
* Prometni trgovi - Place: de lEtoile, de la Nation, de la Bastille
* Perivoji - Parc des Buttes-Chaumont, Parc de Monceau, Parc du Champ de Mars
* Park-ume - Bois de Boulogne, Bois de Vincennes
AVENUE / BOULEVARD
* Avenue / Avenija
- put oivien drvoredom koji vodi do dvorca, hrama ili grada
- iroka velegradska ulica s drvoredom s odlikama prilaza - vodi prema
reprezentativnoj zgradi ili trgu
- izvor avenije u antici: uvijek je bila znak autoriteta (Egipat - aleja sfingi, Rim)
- nema je u srednjem vijeku
- revitalizacija u renesansnoj i kulminacija u baroknoj perivojnoj arhitekturi
- vana tema u oblikovanju grada 18. i 19. stoljea
* Boulevard / Bulevar
- iroka gradska ulica namijenjena jakom prometu, esto s drvoredom
PARIKA URBANA PREOBRAZBA MODEL ZA DRUGE GRADOVE U EUROPI
* Marseilles, Lion, Bruxelles, Firenca, Torino
* Napulj (Corso Vitorio Emanulelle), Budapest (Andrassy ut)
BE URBANA PREOBRAZBA 1859.-1885.
* Urbanistiki nesreeni grad do sredine 19. stoljea
- gusto izgraena srednjovjekovno-renesansna jezgra grada
- irenje grada u 17. i 18. stoljeu bez urbanistikog plana
* Natjeaj za ureenje sredita grada 1858.-1859.
426 radova; arh. C.F.L. Frster
* Ring - kruna ulica na mjestu gradskih zidina
* Reprezentativne javne zgrade
* Gradski perivoji, perivojni trgovi, drvoredi
* Vrijednost: konzervatorski urbanizam - povezivanje staroga i novoga grada,
originalnost rjeenja
* Uzor za sline urbanistike zahvate: Nrnberg, Leipzig, Frankfurt, Kopenhagen
BE - RINGSTRASSE
* Kruna ulica s 4-rednim drvoredom na mjestu gradskih zidina
* irina 57 m, duljina 3,5 km
* Javne zgrade - vojarna, burza (Brse), crkva (Votiv Krche), sveuilite (Universitt),
dvorsko kazalite (Burgteater), gradska vijenica (Rathaus), parlament, palaa pravde
(Justizpalast), muzeji umjetnosti i prirodnih znanosti, Novi Dvor (Neue Hoffburg),
opera, dom umjetnika (Knstler Haus), kursalon, dom primjenjenih umjetnosti
* Gradski perivoji, perivojni trgovi - Stadtpark, Burggarten, Volksgarten, Rathauspark;
Maria-Theresia Platz, Karlsplatz
70

BARCELONA
* Autor plana: Ildefonso Cerd
* Shema urbs quadrata omoguuje beskrajno irenje, a dijagonalne ulice omoguuju
brzo dolaenje do sredita
* Ameriki predloak grada, jedini na europskom kontinentu
BARCELONA PLAN GRADA 1859.
* Plan nije u cijelosti ostvaren, ali je odredio kasniji razvoj
* Plan je predviao preveliki demografski i gospodarski razvoj, nudio je rjeenje za viu
razinu urbane evolucije; u to vrijeme teko bi ga ostvario bilo koji europski grad
* Neodrivost plana tamo gdje je predpostavljao nisku gustou izgradnje
* Provedivost plana tamo gdje je omoguio masovnu izgradnju gradskih blokova
sukladno ciljevima graevne spekulacije
BARCELONA URBS QUADRATA
* Kvadratni blok s odrezanim uglovima - osnovna urbanistika jedinica
* Ulini drvoredi platana - nadomjestak za izostale javne perivoje
BARCELONA SPOJ STAROGA I NOVOGA GRADA
* Povijesna jezgra nedirnuta novi grad naslanja se na stari grad
LONDON U 19. STOLJEU
* Nemogunost provedbe izvlastbe/izvlaenja/eksproprijacije gradskoga zemljita
* Urbani oblik izrasta iz oblikovanja razliitih prostora i situacija izostala urbanistika
zamisao cjeline grada
* Urbanistiki doprinos: square i gradski perivoj kao dio stambenih dijelova grada
* Regent's Park najvaniji urbanistiki zahvat u Londonu u 19. stoljeu
SQUARE I CRESCENT ENGLESKI DOPRINOS
* Square
- zemljite na kojemu se nalazi zatvoreni vrt okruen ulicom, omoguen kolni prilaz
zgradama; vrt namijenjen stanovnicima okolnih zgrada (only for kee holders)
- razliiti tlocrtni oblici squerova - pravokutnik, kvadrat, trokut, elipsa
- tradicija unoenja "prirode" u gusto gradsko tkivo - 17. st. - prvi skverovi: Covent
Garden; 18. st. - skverovi raspreni u tlorisnoj slici grada
- urbanistiko povezivanje - sustav skverova u 19. stoljeu
LONDON - REGENTS PARK / REGENT STREET, 1812./1813.
* Autor: arh. John Nash (1752.-1835.)
* Naruitelj: Princ Regent - kasnije kralj George IV.
* Otvoren graanima: 1838. godine
* Povrina: 149 ha
* Nashovi ciljevi:
- osigurati to vei prihod vlasniku zemljita
- pridonijeti ljepoti grada
- pridonijeti zdravlju stanovnika grada
* Portland Place / Regent Street poveznica Regents Parka, St. Jamess Parka i
Buckinghamske palae
* Planirane velike stambene zgrade u nizu u obliku kruga, potkove, polumjeseca i
linearnih poteza
* Nova gradska estetika spoj urbanoga i prirodnoga - spoj urbanizma, arhitekture i
71

perivojne arhitekture
* Perivoj zamiljen kao luksuzni stambeni predio grada za bogatu, tada jo anonimnu
klasu (koja se obogatila industrijom i trgovinom)
* Izveden vei dio perivoja i manji dio planiranih zgrada
TRGOVI 19. STOLJEA
* Pariz Place de L'Etoile
* Rim Piazza del Popolo
* Napulj Piazza Plebiscito
* Milano Piazza Duomo
PARIZ, PLACE DE LETOILE
* Smjetaj trga na glavnoj parikoj osi: Louvre, Jardins de Tuileries, Place de la
Concorde, Champs Elyses, Avenue de Champs Elyses, Place de lEtoile, Avenue
Charles de Gaulle, La Dfense, Versailles
* Kruni trg s 12 radijalno postavljenih ulica izvorno 4 ulice
* Slavoluk LArc de Trioumphe u sredini trga (1805., Napoleon I.)
* Ishodite trga u zvjezdastim raskrijima francuskih baroknih perivoja (Bois de
Boulogne prije obnove u 19. st., Versailles)
* Prototip prometnoga trga prepoznatljivog u urbanizmu 19. stoljea
RIM, PIAZZA DEL POPOLO
* Trg zapoet u 16. st. - prije Siksta V., arh. Giovenale Manetti
* Glavni ulaz u grad - od antikoga doba do pojave eljeznice
* Crkve (17. st.) - S. Maria di Montesanto, S. Maria di Miracoli
* Egipatski obelisk - prevezen s Circusa Maximusa, postavljen u doba Sixta V.
* Konaan izgled trga - 1794.-1820., autor Giuseppe Valadier
* otvorerni trg dva nasuprotna arhitektonska proelja
* Pincio vidikovac
* Rampa-serpentina kolna veza trga i Strade Felice
NAPULJ, PIAZZA PLEBISCITO, 1816.-1846.
* Napulj - glavni grad kraljevstva dinastije Bourbon (18./19. st.)
* Neoklasicistiki trg - kraljevska palaa (Palazzo Reale), crkva San Francesco da
Paola s polukrunim kolonadama
* Autor: Pietro Bianchi
MILANO, PIAZZA DUOMO, 1861.-1870.
* 1861./1862. - natjeaj za ureenje trga
* 1863.-1870. - izvedba prema projektu arh. Mengonija
* Trg nastao ruenjem srednjovjekovnih blokova, rekonstrukcija blokova uokolo trga
72

GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U HRVATSKOJ
DRUTVENO-POLITIKE PRILIKE NA POETKU 19. STOLJEA

* 1805.-1815. - Ilirske provincije, Napoleon I. Bonaparte
* 1815. - Ilirske provincije pripadaju Austriji
DRUTVENO-POLITIKE PRILIKE SREDINOM I U DRUGOJ POLOVICI 19. ST.
* Politika podijeljenost - civilna/banska Hrvatska, Slavonija, Vojna krajina, Istra,
Dalmacija
* 1886. - ukidanje Vojne krajine i njeno djelomino ujedinjenje s banskom Hrvatskom
(Dalmacija i Istra ostale su izvan banske vlasti)
* Drutvene i politike promjene
- zavretak feudalnog ureenja (1848. ukinuto kmetstvo)
- stvaranje graanskoga drutva, nacionalne revolucije, stvaranje europskih
nacionalnih drava
VELIINA GRADOVA U HRVATSKOJ U 19. STOLJEU
1847. Slobodni kraljevski gradovi:
do 8.000 st.
mali gradovi
8.000 - 30.000 st. srednji gradovi
preko 30.000 st.
veliki gradovi
1847. Zagreb: 15.000 stanovnika
GRADOVI U HRVATSKOJ U 19. STOLJEU PRAVNA KATEGORIZACIJA
1871. Ukidanje Vojne Krajine
Gradovi : Petrinja, Kostajnica, Bjelovar, Ivani-Grad, Brod
Senj - slobodni kraljevski grad, slobodni luki grad
Karlobag - slobodni luki grad
1895. Gradovi 1. kategorije: Zagreb, Osijek, Varadin
Gradovi 2. kategorije: Senj, Bakar, Sisak, Karlovac, Koprivnica, Petrinja,
Bjelovar, Krievci
Gradovi 3. kategorije: Karlobag, Kostajnica, Ivani-grad
POTICAJI ZA RAZVITAK GRADOVA U HRVATSKOJ U 19. STOLJEU
* Parobrodarstvo - razvitak lukih gradova: Rijeka, Pula, Split
* eljeznica: Zagreb (1862.), Sisak, Karlovac, Rijeka, Osijek
* Industrija: Zagreb, Rijeka, Brod, Osijek
* Ceste: Luizijana 1803.-1811. (Karlovac-Rijeka) - glavna prometnica za itnu trgovinu i
izvoz poljodjelskih proizvoda hrvatsko-ugarskoga zalea
OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA U HRVATSKOJ U 19. STOLJEU
* Polagani razvitak gradova do 60-tih godina 19. stoljea:
- ruenje gradskih zidina
- nekvalitetna i spontana izgradnja
- irenje du prilaznih putova
* Jai razvitak gradova u drugoj polovici 19. stoljea
* Urbanistiki planovi: Sisak, Rijeka, Zagreb
* Vojne utvrde Austrijske (Austro-Ugarske) Monarhije: Pula, Vis, Prevlaka
* Gradski perivoji i etalita: Zagreb, Osijek, Opatija, Zadar
73

* Dvorci i perivoji u sjevernoj Hrvatskoj - poticaj za razvitak naselja:

- Hrvatsko zagorje - Januevec, Ladu, Marija Bistrica, Martijanec, Maruevec, Novi
Dvori zapreiki, Opeka, Trakoan
- Slavonija - Cabuna, Dio (Daruvar), Nutar, Rasinja, Retfala, Virovitica
GRADOGRADITELJSTVO U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
* Do 1860-ih godina irenje gradova uz prilazne ceste
* Nakon 1860-ih godina irenje gradova na osnovi pravilnog i nepravilnog rastera ulica
* Najznaajnije ostvarenje: Zagreb-Donji grad
GRADOGRADITELJSTVO U ISTRI I PRIMORJU
* Rijeka maarska trgovaka luka, gospodarsko sredite, zavretak eljeznike pruge
i Lujzijanske ceste
* Pula austrijska vojna luka
* Senj hrvatska luka i zavretak Jozefinske ceste
TURISTIKI RAZVOJ GRADOVA U ISTRI I PRIMORJU
Opatija, Lovran, Volosko, Crikvenica, Loinj, Rab
GRADOGRADITELJSTVO U DALMACIJI
* Nema znatnijeg razvoja gradova
- nema eljeznice
- Trst i Rijeka preuzeli uloge glavnih luka
- do 1878. zalee Dalmacije i Bosna pod turskom vlau
* Razvoj Zadra - glavni grad Dalmacije
* Skroman razvoj ibenika i Splita
* Gradograditeljska aktivnost
- ugradnja zgrada u starim dijelovima grada
- proirenja izgradnje uz prilazne ceste gradu
- ruenje fortifikacija i nasipavanje obale
ZAGREB
* 1850. - jedinstveni grad Zagreb
* Prva polovica 19. st. - spontani urbanistiki razvitak
* Druga polovica 19. st. - planski urbanistiki razvitak
ZAGREB U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA
* Izgradnja grada nije planska i nije urbanistiki kontrolirana
* Spontano irenje oko Harmice i du prilaznih putova gradu (Ilica, Frankopanska,
Petrinjska, Vlaka)
* Urbanistiko-arhitektonski neujednaen i u znatnoj mjeri ruralni izgled Gradeca preteito prizemnice i jednokatnice, preteito drvene kue, konjunice u dvoritima,
nepoploene ulice bez plonika, vrtovi i vinogradi na padinama Gria
* Trgovi
- Markov trg - izgradnja Banskih dvora, kazalita (danas Starogradska vijenica),
upanijske zgrade (danas Hrvatski dravni Sabor)
- Kipni / Ilirski trg
* etalita / promenade
- Juna promenada / Strossmayerovo etalite
- Sjeverna promenada / Vrazovo etalite
* Biskupski perivoji - Biskupski vrt u Vlakoj, Ribnjak, Maksimir
* Privatni perivoji - Nova Ves, Jurjevska, Mlinarska, Radieva
74

(Schnbach - Mlinarska cesta, Alagoviev vrt - Nova Ves, Felbingerov vrt Radieva
70, Capanik na Cmroku - Tukanac 100, Nikoliev vrt Bogovieva/Teslina ulica,
Kriegerov vrt - Jurjevska 30)
MAKSIMIR U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA
* Europska vrijednost - najvrjedniji povijesni perivoj u Hrvatskoj
* Rano pojavljivanje - meu prvima javnima perivojima u Europi
1787. barokni Maksimir, 1843. romantiarski Maksimir
* Velika povrina - 400 hektara, polovica Bulonjske ume u Parizu
* Umjetnika vrijednost - autori vrsni austrijski umjetnici
ZAGREB U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA
* Poticaj za izgradnju:
- 1852. - nove kue osloboene od plaanja poreza tijekom 10 godina
- 1852. - gradopoljepavajue povjerenstvo dolazak kralja Franje Josipa I.
- 1862. - eljeznica
* Poveanje broja stanovnika (1869. g. oko 20.000 stanovnika)
* Gradsko groblje Mirogoj, 1876.
ZAGREB - RED GRAENJA, 1857.
* Trgovi - pravilni
* Ulice - pod pravim kutom, razmak 76-95 m, najmanja irina 13,30 m
* Graevna crta - jednaka ulinoj/regulacijskoj crti
* Zgrade - jedna do druge bez meuprostora, visina najmanje jednokatna
* Dvorite - dovoljno veliko (svjetlo, zrak, zatita od poara)
* Plonici
* Graevna dozvola - valjanost tri godine
PRVI URBANISTIKI PLAN / REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA, 1864.-1865.
* Plan nije ouvan
* Pravilan raster ulica
* Cilj plana - dotjerati starije i skladno nadovezati nove dijelove grada
* Dvorski graevni ured u Beu odobrio Plan pod uvjetom tovanja prava treieh
DRUGA REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA, 1887.-1888.-1889.
* Milan Lenuci: gradski inenjer
* Perivojna potkova - prvi puta urisana na planu grada
* Dosljedno proveden pravilan raster ulica
* irenje grada u smjeru zapad-istok
* Nadopuna Reda graenja iz 1857.
* Zrinjevac i Akademiki/Strossmayerov trg ve oblikovani u vrijeme izrade Plana
LENUCIJEVA / PERIVOJNA POTKOVA, Zagreb
* Zbirno ime za slijed od osam perivojnih trgova perivojski okvir
* Izvorno graditeljsko ostvarenje - cjelovito djelo kulture 19. stoljea
* Prepoznatljiv dio povijesne urbanistike cjeline Donji grad
* Zamisao perivojskog okvira Donjega grada prvi puta se predstavlja:
- 1881. u spisu Gradskoga poglavarstva
- 1882. u poloajnom nacrtu sredita grada
- 1887. u Regulatornoj osnovi Zagreba
* Postupni nastanak perivojnih trgova i izgradnje du Potkove historicistika
arhitektonska i perivojna obiljeja
75

* Skupno umjetniko djelo /Gesamtkunstwerk/ plod htijenja nekoliko narataja s ciljem

uoblienja reprezentativnoga drutvenoga prostora
* Dvije vizije sadraja i funkcije perivojskoga okvira - od pojave ideje do njene provedbe:
- gradski perivoj /Stadtgarten/ novi element gradogradnje 19. stoljea
- perivojni trgovi s nacionalnim institucijama simbol Zagreba kao nacionalne
metropole
ZAGREB - RED GRAENJA 1887.
* Nadopuna Reda graenja iz 1857.
* Grad podijeljen u tri razdjela (zone) za koje se propisuju uvjeti
RAZDJEL 1
- sjeverni rub Gornjega grada / potok Medveak / eljeznika pruga / potok
rnomerec
- estetski najzahtjevniji uvjeti zahtijevana visina 2-3 kata
RAZDJEL 2
- izmeu eljeznike pruge i rijeke Save
- mogunost gradnje prizemnih zgrada; mogunost izgradnje iste industrije
(neista industrija mogua u krajnjem istonom dijelu, ciglane su morale biti 1000
m od eljeznike pruge)
RAZDJEL 3
- brjegoviti sjeverni dijelovi grada
- mogunost gradnje prizemnih zgrada i iste industrije
ZAGREB - RED GRAENJA, 1894.
* Propisi za izgradnju u sreditu grada
* Visina zgrada:
- najmanje dva kata
- izjednaavanje visina zgrada kako bi se sprijeio pogled na zabate
- odreivanje visine prema irini ulice
RIJEKA
* 1776.-1918. - maarska luka utjecaj na urbanistiki razvoj grada
* 18. stoljee - zapoeta ortogonalna urbana matrica - juno od srednjovjekovnoga
grada
* 1841. - poetak planskoga nasipavanja obale
* 1859. - graevni pravilnik
* 1873. - eljeznika pruga
* 1873. - natjeaj za regulacijski plan - bezuspjean zbog loih geodetskih podloga
* 1904. (1909.) - prvi Regulacijski plan - izraen 1904., odobren 1909.
* poetak 20. st. - poetak izgradnje Suaka
* Korzo - spoj srednjovjekovno-renesansnoga grada i grada 18.-19. st.
* Novi grad - 18./19. stoljee planirani grad na nasipanoj obali
SISAK
* Spontani razvoj od 18. st. uz glavne ceste a unutar antike Sisciae
* Dvojni grad u 19. stoljeu
- civilni grad u Banskoj Hrvatskoj - planirani grad na mjestu Sisciae (lijeva obala
Kupe)
- vojni grad u Vojnoj krajini - na desnoj obali Kupe
* 1862. eljeznica - kolodvor u osi glavne ulice
* 1874. spajanje dva grada nakon ukidanja Vojne krajine
76

SISAK - REGULACIJSKI PLAN 1829.

* Autor - Ivan Fistrovi
* Klasicistika obiljeja
* Dvije cjeline planiranoga grada - na mjestu rimske Sisciae i naselje Vrbina preko
potoka
* Plan - pravokutni raster, glavni trg pravokutnog oblika, 252 stambene parcele u 10
ulica
PULA
* 1815.-1918. - glavna vojna luka Austrijske Monarhije
* Izgradnja unutar povijesne jezgre do sredine 19. st.
* irenje grada u smjeru juga, istoka i sjevera u drugoj polovici 19. st.
- ortogonalni plan
- gradski blokovi
- izgradnja vojnih i lukih graevina
OPATIJA
* Ime po benediktinskoj opatiji koja se prvi puta spominje u 15. st.
* 1844. - poetak urbanoga razvoja - izgradnja Vile Angiolina na mjestu prirodne
lovorove ume
* Linearni perivojni grad - uzduni razvoj mjesta du obalne ceste i obale mora
* 1882. - poetak turistikoga razvoja
* Izgradnja vila i hotela historicistika arhitektura
* Javni perivoji i etalita, perivoji vila i hotela
CRIKVENICA
* 1888. - prvo javno kupalite - poetak organizirane turistike djelatnosti
* 1893. - Hotel nadvojvode Josipa (od 1900. Hotel Therapia)
MALI LOINJ POLUOTOK IKAT
* perivojna uma, etalita, vile, hoteli
ZADAR
* Izgradnja unutar povijesnoga grada - ruenje gradskoga zida / nasipavanje obale
* Javna perivojna arhitektura grada
- botaniki vrt (1809.)
- prvi javni perivoj na bastionu Grimani (1829.)
- obalno etalite s drvoredom crnike (1868.)
- najvei zadarski perivoj - Blaekoviev/Nazorov perivoj (1890.)
SPLIT
* Spontano irenje uokolo antiko-srednjovjekovne jezgre (prvi plan tek 1914.)
* Zahvati u doba francuske vlasti - maral Marmont, poetak 19. st.
- ruenje renesansno-baroknih fortifikacija
- perivoji na mjestu fortifikacija - perivoj na mjestu zapadnoga revelina (danas
Prokurative) i perivoj izmeu revelina Cornaro i Contarini (ardin)
* Marjan saena perivojna uma krajem 19. st.
77

EUROPSKA URBANA KULTURA U AMERICI

OD 17. DO KRAJA 19. STOLJEA
SJEVERNA AMERIKA DO 1870-IH GODINA

* Graanski rat 1861.-1865. - razdjelnica u povijesti sjevernoamerikih gradova - nagli
razvoj gradova nakon rata potaknuto eljeznicom i industrijom
* Amerika je izgradila gradove koji su rasli na nain svaki ovjek za samoga sebe
stanovnici i amerikog Istoka i amerikoga Zapada nisu dozvoljavali ulazak na svoje
vlasnitvo
* Gradovi bez tradicije u usporedbi s europskim gradovima
- jedva da postoji povijesni urbani prostor vrijedan spomena
- nedostaje arhitektura ulice samo Pennsylvania Avenue u Washingtonu moe se
smatrati ulicom u europskom smislu
OBILJEJA PRVIH GRADOVA U SJEVERNOJ AMERICI
* Prvi ameriki doseljenici slijedili su dva modela
- gradovi po shemi mree urbs quadrata
- sela s glavnom ulicom postala su poznata zahvaljujui vestern filmovima
* U sreditu prvih gradova/naselja bili su smjeteni: crkva, banka, kola, bar i trnica
* Amerika kua zadrala je dva temeljna europska tipa kue
- englesku ladanjsku kuu u sjevernoj Americi
- panjolski koral i patio u srednjoj i junoj Americi
URBANISTIKA OBILJEJA GRADOVA DO 1870-IH GODINA
* Tlorisna slika grada:
- jednolian ortogonalni sustav - New York, San Francisco, Los Angeles, Chicago
- ortogonalno-dijagonalni sustav - Washington, Philadelphia, Detroit
* Barokno-klasicistiki utjecaj na oblikovanje gradova
- utjecaj Versaillesa
- utjecaj urbanistikih zahvata u Parizu
* irenje grada
- stvaranje radnikih predgraa
- vile uzdu glavnih cesta izvan grada
* Oivotvorenje utopijskih industrijskih gradova
* Malobrojni gradovi povijesnih slikovitih obiljeja - Ohio, Mississipi, Missouri, Hudson
* Perivojna arhitektura
- pridonosi prepoznatljivosti monotonom urbanistikom planu
- najpoznatiji pejsani arhitekt - Frederick Law Olmsted (1822.-1903.)
NEW YORK
* Ekstremno brz razvoj grada u 19. stoljeu
- 1869. - grad je jo uvijek bio na junoj polovici Manhattan Islanda i nije postojalo
mostova preko East River
- 1883. izgraen Brooklyn Bridge
- 1873. izgraena prva zgrada s dizalom
- 1914. izgraena prva visoka zgrada sa 60 katova
- 1931. izgraen Empire State Building sa 102 kata (110 katova imao je World
Trade Center sruen 11. rujna 2001.)
78

NEW YORK - NASTAJANJE GRADA

* 1624. Nizozemci osnovali grad - NEW AMSTERDAM
* Prvih 150 godina grad se razvijao bez plana
* Izvorno naselje: utvreno i smjeteno na junom dijelu otoka Manhattan
* 1664. - Britanci osvojili grad i nazvali ga New York
* 1767. - plan, prvi planirani trg
* 1811. - poetak urbane mree izduenih pravokutnika:
- 12 uzdunih avenija (avenues)
- 155 poprenih ulica (street)
NEW YORK CENTRAL PARK
* Prvi veliki javni perivoj u Americi
* 1844. - poticaj za podizanje perivoja - kampanju vodio William Cullen Bryant, urednik
New York Evening Post-a
* 1856. - grad kupio 300 hektara zemljita
* 1858. - natjeaj za perivoj autori odabranog rada: Frederick Law Olmsted i Calvert
Waux
PHILADELPHIA
* Guverner i vlasnik Pennsylvanie William Penn traio je 1681. da se odabere mjesto za
novi grad uz rijeku Delaware tamo gdje je ona plovna i duboka i gdje ne poplavljuje
zemljite. Odredio je povrinu od 4000 ha. Odabrano mjesto na razmjerno ravnom
terenu bilo je dovoljno da se izbjegnu poplave, a bilo je poumljeno i s dovoljno pitke
vode
* 1682. - William Penn utemeljio grad, autori: William Penn i Thomas Holme
* Obiljeja prvoga plana grada
- veliina 1,6 x 3,2 km
- ulice pod pravim kutom
- 2 glavne ulice irine 30 m
- sredinji trg (4 ha)
- javne zgrade: gradska vijenica, dravna zgrada, trnica, kola
- 4 manja trga/podcentra (3 ha)
- luka na rijeci Delaware
* Uzor za plan - plan obnove Londona 1666. (autor Richard Newcourt)
* Izmjene i dopune plana u 19. st.
- dijagonalne ulice
- Fairmount Park - najvei gradski perivoj u SAD-u
- 1890. gradnja gradske vijenice na glavnom trgu - poetak izgradnje poslovnoga
sredita
- spontani razvoj gradskoga centra uz luku
- eljeznica umanjuje vanost luke i preusmjerava promet u gradu
WASHINGTON
* Prvi ameriki predsjednik George Washington izabran je 1790. Oznaio je mjesto koje
nije vee od 10 kvadratnih milja na rijeci Potomac, gdje se izgradio novi glavni grad,
koji je trebao biti gotov u prosincu 1800. Do tada je Philadelphia bila glavni grad.
79

WASHINGTON URBANISTIKI PLAN

* Major Pierrre Charles L'Enfant (1754.-1825.) planirao je Washington. Roen je u
Parizu i proveo je djetinjstvo u Versaillesu. Studirao je na kraljevskoj akademiji
slikarstvo i skulpturu. Emigrirao je u Ameriku 1777. gdje je prvo vrijeme bio vojni
inenjer, a zatim je radio kao arhitekt. Napisao je predsjedniku Washingtonu pismo u
kojemu je traio da ga zaposli da napravi glavni grad. To je bilo prihvaeno. Svoj plan
je pokazao u kolovozu 1791.
* Utjecaji
- francuska urbana tradicija i kultura - francusko podrijetlo autora LEnfanta
- europski urbanizam kasnog 18. stoljea - klasicizam, Napoleon I.
- prijedlozi 2. predsjednika SAD-a Thomasa Jeffersona - elio je da Washington
podsjea na Philadelphiju
* Ishodite plana grada
- ishodite tlocrta - pravokutni trokut odreen tokama: Capitol, White House i
Washington Memorial
- stranice trokuta smjerovi uline mree
* Pennsylvania Avenue - najvanija ulica u SAD-u, predstavlja odnos zakonodavne i
izvrne vlasti
CHICAGO
* Na mjestu dananjega sredita grada izgraena je 1803. utvrda (Fort Dearborn)
na prostoru izmeu Ohio River, Mississippi River i Great Lakes. Ve je 1673. bilo
preporueno da se izgradi kanal, ali to je zapoelo tek 1830. i od tada se poeo
razvijati Chicago. Prve dvije eljeznice dole su 1852., a ubrzo jo 8 novih eljeznikih
linija, to je razvilo Chicago u prometno sredite srednjega Zapada. Kao posljedica
toga brzo se razvila industrija, a time se naglo poveao broj stanovnika.
* Broj stanovnika: 1833. godine - 350 stanovnika; 1837. 4000; 1848. - 20.000; 1865.
180.000; 1885. - 800.000.
* Planovi grada
- plan 1834. izveden
- plan 1909. neostvarene dijagonale
* Jackson Park
- nazvan u ast 7. predsjednika SAD-a
- raniji nazivi: South Park / Lake Park
- autori: Frederick Law Olmsted i Calvert Vaux
- projekt 1890., 200 ha
- perivoj raen za svjetsku izlobu 1893.
- u sklopu perivoja podignut 1899. prvi javni golf
* Riverside Estate, 1869. - autor Frederic Law Olmsted, prvi pokuaj unoenja
pejsanog koncepta u krutu ortogonalnu tlocrtnu shemu amerikih gradova
BOSTON
* Jedan od najstarijih gradova u SAD-u
* Osnovan 1630. na terenu s naseobinskom tradicijom od 5000 g.p.K.
* Po gustoi naseljenosti 4. grad u SAD-u
* Atena Amerike - vie od 100 College-a i Sveuilita
(Harward University, MIT - Massachusetts Institute of Technology, ...)
* 1630. kolonisti iz Engleske osnovali grad na poluotoku i nazvali ga imenom
grada u Engleskoj
* Izvorno ime naselja: Trimountaine - tri brjeuljka
* Grad je svoj teritorij zauzimao i irio tako da je sa susjednih brda skidao zemlju i punio
80

jezera da bi dobio teren za gradnju; 21 susjedstvo/kvart - svako susjedstvo za sebe je

natrpavalo zemlju i razvijalo se kao mali grad u sklopu velikoga grada
* Emerald Necklace / Smaragdna ogrlica
- Park System - niz perivoja koji su okruivali povijesni/sredinji dio grada
- Arnold Arboretum - prvi botaniki vrt Amerike, 1837.
- Boston Common Park - najstariji javni perivoj u SAD (dio perivojne ogrlice)
- autor: Frederick Law Olmsted
SAN FRANCISCO
* 1776. - panjolci utemeljuju naselje Yerba Buena
* 1834. - naselje dobiva poloaj grada poetna ortogonalna mrea ulica
* 1835. - postavljena nova ulica pod kutom 45 na poetnu ortogonalnu mreu
* 1849. prvi plan grada dvije urbane mree
LOS ANGELES
* panjolci su utemeljili grad 1781. godine. Nakon amerike okupacije Kalifornije 1846.
Los Angeles je postao najvee naselje Kalifornije. Do 1870. grad je imao manje od
6000 stanovnika. Nagli razvoj grada izazvala je eljeznica koja je 1876. dola sa
sjevera, te druga eljeznica koja je 1887. stigla iz Kanzas Cityja. Nakon toga grad je
poeo naglo rasti.
* 1849. prvi plan grada
81

LITERATURA ZA ISPIT
OBVEZNA LITERATURA
1. OBAD ITAROCI, Mladen. 2009. POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA DO 20. STOLJEA - saetci
predavanja
2. OBAD ITAROCI, Mladen. 1998. URBANIZAM III. - POVIJEST GRADOGRADITELJSTVA DO
DVADESETOG STOLJEA - saetci predavanja, 1. izdanje (matrica se nalazi u kopiraoni u niskom
prizemlju AF)
3. MILI, Bruno. 1994. RAZVOJ GRADA KROZ STOLJEA I - prapovijest/antika, Zagreb: kolska
knjiga, ISBN 86-03-99124-3
4. MILI, Bruno. 1995. RAZVOJ GRADA KROZ STOLJEA II - srednji vijek, Zagreb: kolska knjiga,
ISBN 953-0-31641-0
5. MILI, Bruno. 2002. RAZVOJ GRADA KROZ STOLJEA III - novo doba, Zagreb: kolska knjiga,
ISBN 953-0-31687-9
6. BOJANI OBAD ITAROCI, Bojana; OBAD ITAROCI, Mladen. 2004. GRADSKI PERIVOJI
HRVATSKE U 19. STOLJEU JAVNA PERIVOJNA ARHITEKTURA HRVATSKIH GRADOVA U
EUROPSKOM KONTEKSTU, Zagreb: itaroci, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
ISBN 953-97121-3-0
PREPORUENA LITERATURA
6. KNEEVI, Snjeka. 1996. ZAGREBAKA ZELENA POTKOVA, Zagreb: kolska knjiga, str.
1-242, ISBN 953-0-60524-2
7. MUTNJAKOVI, Andrija. 1991. RANORENESANSNI GRAD, Zagreb: u izdanju autora
8. MUTNJAKOVI, Andrija. SRETAN GRAD, Zagreb: u izdanju autora
9. GIEDION, Sigfried. 1969. PROSTOR, VREME, ARHITEKTURA - Nastajanje nove tradicije,
Beograd: Graevinska knjiga (prijevod, naslov originala: RAUM, ZEIT, ARCHITECTUR - Die
Enstehung einer neuen Tradition, Ravensburg: Otto Maier Verlag 1965.), str. 56-91, 106124, 426-464.
10. OBAD ITAROCI, Mladen; BOJANI OBAD ITAROCI, Bojana. 1996. PARKOVNA
ARHITEKTURA KAO ELEMENT SLIKE GRADA, u: "Prostor" (Zagreb), vol. 4, br. 1(11), str.
79-94.
DOPUNSKA LITERATURA
11. SUI, Mate. 1976. ANTIKI GRAD NA ISTONOM JADRANU, Zagreb: Sveuilina naklada
Liber; ponovljeno izdanje: 2003., Zagreb: Golden Marketing
12. SZABO, Gjuro. 1920. SREDOVJENI GRADOVI U HRVATSKOJ I SLAVONIJI, Zagreb:
Matica Hrvatska, str. 1-29.
13. PRELOG, Milan. 1991. PROSTOR VRIJEME (Djela, sv. 1), Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske
14. MOHOROVII, Andre. 1992. GRADITELJSTVO U HRVATSKOJ, Zagreb: kolska knjiga,
ISBN 86-03-00564-8
15. OBAD ITAROCI, Mladen. 1992. HRVATSKA PARKOVNA BATINA - ZATITA I OBNOVA,
Zagreb: kolska knjiga, str. 31-77, 92-115, ISBN 86-03-00085-9
82

Sazetak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sazetak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROF.DR.SC.

MLADEN OBAD ITAROCI

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI,

POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA

ZAGREB, RUJAN 2009.

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KOLEGIJ: POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA

Prapovijesna naselja u Hrvatskoj

Gradovi Egipta i Staroga Istoka

Gradovi grke civilizacije

Gradovi rimske civlizacije

Srednjovjekovni gradovi u Europi

Srednjovjekovni gradovi u Hrvatskoj

Idealni renesansni grad

Renesansni gradovi u Italiji

Renesansni gradovi u Europi

Renesansno gradograditeljstvo u Hrvatskoj

Gradograditeljstvo 17. i 18. stoljea u Europi

Barokno gradograditeljstvo u Hrvatskoj

Gradograditeljstvo 19. stoljea u Europi

Gradograditeljstvo 19. stoljea u Hrvatskoj

Europska urbana kultura u Americi od 17. do kraja 19. stoljea

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

DEFINICIJE I TIPOVI POVIJESNIH GRADOVA

ODITAVANJE POVIJESNOGA GRADA

Burgwall, Wallburg, Ringwall

* Tee pristupano utvreno mjesto od prapovijesnog vremena do srednjega vijeka

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

* Samostalna utvrda unutar grada ili vee tvrave

* U ranom srednjem vijeku

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PRAPOVIJESNI NALAZI OD GRADOGRADITELJSKOGA ZNAAJA

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

pilje, zakloni, atorske kolibe

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PRAPOVIJESNA NASELJA U HRVATSKOJ

PRAPOVIJESNE GRADINE U HRVATSKOJ

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

GRADOVI EGIPTA I STAROGA ISTOKA

2800. - 2016. g. pr. K.

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

GRADOVI GRKE CIVILIZACIJE

20. - 10. st. pr. K.

GRKI GRAD - TEMELJ KONSTITUIRANJA EUROPSKOGA GRADA

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

GRADOVI-KOLONIJE ARHAJSKOGA DOBA

* Optimalna veliina grada: 10.000 stanovnika

* Idealan kruni grad - Atlantida:

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

- uokolo stanovanje i poljodjelski krajolik

* U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI

GRADOVI RIMSKE CIVILIZACIJE

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI