IIIdio

Projektistraivanja

mrZoranLalovi

Fazeistraivakogpostupka:
1.Okvirnoodreivanjeproblema
Uoavanjeproblemaidonoenjeodlukeoistraivanju

2.Pripremnafazaistraivanja
Radubiblioteciinaterenu

3.Projektovanjeistraivanja
Formulacijaproblema,ciljaihipotezaistraivanja,specifikacijametodaitehnika.

4.Izradainstrumenata
Upitnika,skala,testova,protokola...

5. Izvoenjeistraivanja
Organizovanjeistraivanja,obezbjeivanjestandardnihuslovazaregistrovanje
podatakaputeminstrumenata(upitnika,skala,testovaisl.)

6.Obradaianalizapodataka
Sreivanjedobivenihodgovora,statistikaobrada,analiziranedobivenihpodataka.

7.Pisanjeizvjetajaoistraivanju
Interpretiranjenalaza,izvoenjezakljuaka,pisanjeizvjetaja,preporukaisl.

IIIdio

Projekt istraivanja
1. Teorijski dio projekta
1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)
2. Metodoloki dio projekta
2.1. Izbor metoda istraivanja
2.2. Izbor tehnika za prikupljanje podataka
2.3. Nacrt uzorka
2.4. Plan obrade podataka
2.5. Plan realizacije istraivanja
3. Materijalni (finansijski) dio projekta

1.Teorijskidioprojekta
1.

Teorijski dio projekta

1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)

1.1.Formulacijaproblema istraivanja
Primjer!

Kako se nauno formulie problem istraivanja?

Naunoformulisanproblemobinoukazujenaneki

odnos
odnos

dvijeiliviepojava.

pojave

Utjecajstilarukovoenjanazadovoljstvozaposlenih
naposlu

Kako se nauno formulie problem istraivanja?

pitanja iliiskazaotome

Problemsemoeformulisatiuvidu
kojesupojavepredmetpruavanja.

Dalistilrukovoenjautienazadovoljstvo
zaposlenihradnimmjestom?
Cjelokupnoistraivanjejesadarjeavanjepostavljenog
problema,ili

odgovor napostavljenopitanje.

1.Teorijskidioprojekta
1.

Teorijski dio projekta

1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)

1.2.Definisanjeosnovnihpojmova
U odreivanju nekih sloenih pojava esto postoje razlike meu pojedinim kolama,
autorima, pristupima i sl. Otpoinjanje istraivanja bez jasih definicija moe izazvati
velike zabune.

Primjer!

Da li drutveni status koji neko zauzima utie na prihvatanje radikalnih

stavova i konzervativnih pogleda na svijet.
Materijalni poloaj (visina mjesenih primanja)
Nivo obrazovanja (sss, vs...)
Profesija(ininjer,ljekar...)
Zaposlenost (da /ne )
ivotni stil (kako provodi slobodno vrijeme)
Drutveniuticaj(dalijelannekihuticajnihorganizacija)

Primjer!

Dalistilrukovoenjautienazadovoljstvo
zaposlenihradnimmjestom?
Demokratskistilrukovoenja
Autokratskskistilrukovoenja
Liberalnistilrukovoenje

Zadovoljstvoplatom(nagraivanjem)
Zadovoljstvopoloajem
Zadovoljstvouslovimarada...

Stilrukovoenja

Zadovoljstvoposlom

Kojesustilovirukovoenjaikojesu
osnovnekarakteristikepojedinihstilova?

Kojisufaktorizadovoljstvaposlom?

ISTRAIVAI SU DUNI:
(1) DANAVEDUGLEVNEPRISTUPEUODREIVANJUOSNOVNIHPOJMOVA;
(2) DANAVEDUSVOJEOPREDJELJENJE,ILIDADAJUSVOJUDEFINICIJUKOJASERAZLIKUJEODPOSTOJEIH;
(3) DASVOJIZBOROBRAZLOE.

1.Teorijskidioprojekta
1.

Teorijski dio projekta

1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)

1.2.Postavljanjecilja/evaistraivanja
Sljedeikorakukonkretizacijiproblemaistraivanjajesteutvrivanjecilja
istraivanja.Ciljkonkretizujeproblemistraivanja.

Opticiljsvakogistraivanjajeotkritionotosmo
definiralikaonepoznato,kaoproblem!

Primjer!
Istraivanjemtrebautvrditidalipojedinistilovirukovoenja
razliitodoprinosezadovoljstvuzaposlenihnaposlu

Vrste istraivakih ciljeva:

Nuni
Pragmatini

(korisnizateoriju)

(korisnizapraksu)

Cilj istraivanja moe biti:

Opisivanjeili deskripcija nekepojave

Klasifikovanjeilirazvrstavanjepojava
Objanjenje ilieksplanacijapojave
Predvianje iliprognoza

Problemistraivanja:

Kolikojepomiljenjuuenika/ca,nastavnika/cairoditelja
korupcijarasprostranjenauobrazovanju,ikojisunjeniosnovni
pojavnioblici.

Opisivanjeili deskripcija
Ciljnamjedasteknemooptiuvidupojavuiliproceskoji
naszanima.
Primjer!
Ustanoviti koliko je po miljenju (...) korupcija rasprostranjena u
obrazovnim ustanovama;
Ispitati koje su po miljenju (...) najee koruptivne radnje u
obrazovnim ustanovama;

Klasifikovanjeilirazvrstavanje
Ciljnamjedablieupoznamopojave kojeispitujemo takotoih
razvrstavamoponekomkriterijumu,utvrujuitaje
specifinozasvakukategoriju.
Primjer!
Ustanoviti da li se uenici, nastavnici i roditelji meusobno
razlikuju u odnosu na miljenje o tome koliko je korupcija
rairena u obrazovnim ustanovama;
Ustanoviti da li se uenici, nastavnici i roditelji meusobno
razlikuju u odnosu na percepciju najeih koruptivnih radnji u
obrazovnim ustanovama;

Objanjenje ilieksplanacija
Ciljjedaotkrijemo

uzroke nastankaimijenjanjanekepojave.

Dvijesuvrsteeksplanacijskihciljeva:
Otkritipovezanostizmeupojava
Otkritiuzronoposljedinezavisnosti
Primjer!
Ispitati da li postoji povezanost izmeu nivoa obrazovanja i
osjetljivosti na koruptivne radnje;
Utvrditi da li nivo obrazovanja utie na spremnost da se
prijavi korupcija;

Predvianje iliprognoza
Meteoroloziprikupljajupodatkeopostojeimvremenskimprilikamada
bidoznalikakvoebitivrijemeubudunosti;ispitivanjejavnogmiljenja
estoseprovodiradiprognoze,kakavebitiuspjehnaizborimaili
referendumu;faktoreuspjehanaposluispitujemoradiselekcijei
predvianjauspjehabuduihkadrovaitd.

Primjer!
Predvidjetikakvaebitinajvjerovatnijareakcijarazliitihkategorija
graana(uenika,roditelja,zaposlenihuobrazovnimustanovama)u
odnosunamjereusmjerenenasuzbijanjekorupcijeuobrazovanju.

Primjer!

Dalistilrukovoenjautienazadovoljstvozaposlenihna
radnommjestu?
Definisanjem ciljeva istraivanja mipreciznije odreujemo
koji aspekti problema e biti obuhvadeni istraivanjem.
Opisivanjeili deskripcija
UtvrditikojisustilovirukovoenjanajviezastupljeniupreduzeimauCG.
Klasifikovanjeilirazvrstavanje
Utvrditikojielementistilarukovoenjautiunazadovoljstvazaposlenihradnimmjestom;
Objanjenje ilieksplanacija
Utvrditidalipostojipovezanostizmeupojedinihstilovarukovoenjaizadovoljstva
zaposlenihradnimmjestom;
Predvianje iliprognoza
Takoer,ovoistraivanjeeposluitizadonoenjepreporukazaunaprjeenje
zadovoljstvazaposlenihradnimmjestomupreduzeimauCG.

1.Teorijskidioprojekta
1.

Teorijski dio projekta

1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)

1.3.formulacija hipoteza istraivanja

ta je hipoteza?
Nauna pretpostavka!
Ideja o rjeenju problema istraivanja!
Pretpostaka o odnosima izmeu istraivanih pojava!

ta je uloga (funkcija) hipoteze?

Da usmjeri nae istraivanje !
Rezultat istraivanja je odgovor na pitanje, da li je hipoteza tana ili nije!
Problem:
Dalistilrukovoenjautienazadovoljstvozaposlenihradnimmjestom?
Hipoteza:
Stilrukovoenjadoprinosizadovoljstvuzaposlenihradnimmjestom

Vrstehipoteza
Hipoteze moemo razvrstati u odnosu na nekoliko osobina:
proste i sloene hipoteze
opisne, hipoteze o povezanosti i uzrono-posljedine hipoteze
nulta i istraivaka hipoteza
opte i posebne hipoteze
teorijske i iskustvene hipoteze

proste i sloene hipoteze

Proste

(ukazuju na odnos najvie dvije pojave)

Vii stepen obrazovanja istovremeno znai i

nii stepen prihvaenosti radikalnih pogleda na svijet!

Sloene

(ukazuju na odbose vie pojava)

Porastom godina starosti i opadanjem godina kolovanja

raste stepen prihvaenosti radikalnih pogleda na svijet

Opisne, hipoteze o povezanosti i

uzrono-posljedine hipoteze

Opisne hipoteze

(deskricija i klasifikacija)

Problem:

Da li se mukarci i ene meusobno razlikuju prema

prosjenom vremenu gledanja TV programa X?
Hipoteza:

Mukarci i ene meusobno se ne razlikuju prema

prosjenom vremenu gledanja TV program X

Hipoteze o povezanosti
Problem: Dalipostoji povezanost izmeu nivoaobrazovanjaidrutvenog
statusa?
Hipoteza: Obrazovanije osobe su u prosjeku vieg drutvenog statusa.

Uzrono posljedine hipoteze

Problem: Dalinizakdrutvenistatusljudiutienaprihvatanjeradikalnih
stavovaipogledanasvijet.
Hipoteza: Nizakdrutvenistatusljudiutienaprihvatanjeradikalnihstavovai
pogledanasvijet.

nulta i istraivaka hipoteza

Problem:
Da li se mukarci i ene meusobno razlikuju u zastupanju
radikalnih stavova i pogleda na svijet?

Nulta (radna) hipoteza

Nepostojistatistikiznaajnarazlikaizmeumukaracaienauzastupanju
radikalnihstavovaipogledanasvijet.

Istraivaka hipoteza
Mukarciieneserazlikujuuzastupanjuradikalnihstavovaipogledanasvijet.

opte i posebne hipoteze

Opta (glavna) hipoteza
Pripadnost drutvenim klasama povezana je sa razliitim gledanjem
na najvanija drutvena i politika pitanja i na prihvatanje pojedinih
drutvenih vrijednosti.

Posebne hipoteze
Meu pripadnicima razliitih drutvenih klasa postoji statistiki znaajna razlika
u stepenu prihvatanja stanovita da drava treba da preuzme brigu da svakom
pojedincu obezbijedi sredstva za ivot.

Meu pripadnicima razliitih drutvenih klasa postoji statistiki

znaajna razlika u stepenu prihvatanja stanovita da pojedinci mogu
neogranieno da se bogate i drava tu ne treba da se mijea.

teorijske i iskustvene hipoteze

Zavisno od naina verifikacije (istraivakog metoda) razlikujemo teorijsku i
empirijsku

(iskustvenu)

hipotezu.

Teorijsku

hipotezu

ispitujemo

teorijskom, logikom analizom argumenata za ili protiv nje, dok se

iskustvena

hipoteza

empirijskih dokaza.

prihvata

ili

odbacuje

na

osnovu

prikupljenih

1.Teorijskidioprojekta
1.

Teorijski dio projekta

1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)

ta je varijabla?
VARIJABLA = svako svojstvo koja se moe mijenjati i razlikovati u vremenu
i prostoru.

Primjer:

Vii stepen obrazovanja znai nii stepen prihvaenosti

radikalnih pogleda na svijet!

Drugi primjeri...
Hipoteza:

Nizak drutveni status utie na prihvatanje

radikalnih stavova i pogleda na svijet.
Dvije varijable:

drutveni status
stavovi i pogledi na svijet

Treiprimjeri...
Hipoteza:

Porastomgodinastarostiiopadanjemgodina
kolovanjarastestepenprihvaenostiradikalnih
pogledanasvijet
Trivarijable:

godinestarosti
godinekolovanja
pogledinasvijet

Meusobni odnosi varijabli u istraivanju!

U prouavanim dogaajima, pojavama i procesima; u nauno
formulisanom problemu istraivanja; u hipotezama istraivanja
varijable se javljaju...

A. u formi uzroka = nezavisna varijabla

B. u formi posljedica= zavisna varijabla

Primjer:

nezavisna varijabla

Vii stepen obrazovanja znai nii stepen

prihvaenosti radikalnih pogleda na svijet!
zavisna varijabla

Odredite zavisnu i nezavisnu varijablu...

Stilrukovoenjaupreduzeimautienazadovoljstvo
zaposlenihradnimmjestom
Koritenjaupravljakoginformacijskogsistemautiena
efikasnostposlovanjapreduzea
Decentraliziranofiskalnoupravljanjeutienastepen
zadovoljavanjajavnihpotrebalokalnezajednice
Percipiranikvalitetuslugepozitivnoutienalojalnost
kupacanatritumaloprodaje

ta znai izvriti klasifikaciju varijabli?

Klasifikovati* varijable u istraivanju, znai, odrediti im
ulogu (status); Klasifikacijom varijabli mi odreujemo da li
je neka varijabla zavisna ili nezavisna....

Nakon klasifikacije treba izvriti

operacionalizaciju varijabli!
Operacionalizacija* podrazumijeva da se za svaku
varijablu odrede indikatori, tj. njeni pokazatelji.
Opreacionalizacijom varijabli mi stvaramo mogunost
njihovog registrovanja i mjerenja.

Primjer!
Problemistraivanja:

Da li stil rukovoenja utie na produktivnost rada i

zadovoljstvo zaposlenih na radnom mjestu.
Klasifikacija varijabli
Nezavisna (uzrona) varijabla:

stil rukovoena
Zavisna (posljedina) varijabla:

produktivnost rada
zadovoljstvo na radnom mjestu

Operacionalizacija varijabli
Operacionalizacija*
podrazumijeva da se za svaku
varijablu odrede indikatori, tj.
njeni pokazatelji.

Indikatori (pokazatelji) varijabli

stil rukovoenja
KAKO SE DONOSE
ODLUKE?
TA ZNAI STVORITI DOBRU
RADNU ATMOSFERU?
KAKO OSTVARUJE UTICAJ
NA ZAPOSLENE?
KAKO PODSTIE ZAPOSLENE NA
AKTIVNOST?
TA OD ZAPOSLENIH OEKUJE?
REAGOVANJE
GREKU...

autokratski
rukovodilac
ODLUKE OBJAVLJUJE ZAPOSLENIMA
BEZ OBZIRA NA NJIHOVO MILJENJE!

demokratski
rukovodilac
DONOSI ODLUKE ZAJEDNO SA
ZAPOSLENIMA!

ZAVESTI STROGU DISCIPLINU

(OBEZBIJEDITI POSLUNOST)

IMATI ZADOVOLJNE I

NA OSNOVU AUTORITETA

LINI AUTORITET (STRUNOST...)

MOTIVISANE LJUDE

POLOAJA

NAREDBAMA
(SPOLJANJA MOTIVACIJA)

DOGOVOROM
(UNUTRANJA MOTIVACIJA)
AUTONOMIJU

POSLUNOST

(SAMOSTALNOST)

KAZNITI...

SAGLEDATI UZROKE

NA UINJENU

TA SMATRA OMETAJUIM
FAKTORIMA?

NEPOSLUNOST

ODSUSTVO SARADNJE

Operacionalizacija zavisne varijable:

nivo produktivnosti
Broj proizvedenih komada u toku radne sedmice!

zadovoljstvo zaposlenih radnim mjestom

Subjektivni osjeaj zadovoljstva na radnom mjestu!

IIIdio

Projekt istraivanja
1. Teorijski dio projekta
1.1. Formulacija problema
1.2. Definisanje osnovnih pojmova
1.3. Postavljanje ciljeva istraivanja
1.4. Formulacija optih i posebnih hipoteza istraivanja
1.5. Operacionalizacija promjenjivih (varijabli)
2. Metodoloki dio projekta
2.1. Izbor metoda istraivanja
2.2. Izbor tehnika za prikupljanje podataka
2.3. Nacrt uzorka
2.4. Plan obrade podataka
2.5. Plan realizacije istraivanja
3. Materijalni (finansijski) dio projekta