FAKULTETDRAMSKIHUMETNOSTIBEOGRAD

Odsjek:DramaturgijaiFilmskiitvscenario

Predmet:SAVREMENIFTVIZRAZ
Profesor:SranKoljevi?

ISPITNIRAD

Analiza

RUMUNSKINOVITALAS

STUDENT:Bojana Mijovi
BEOGRAD,
JANUAR, 2014. godine

RUMUNIJAUDOBA?AUESKUA
Nikolaj?aueskubiojepredsjednikRumunijeod1965.do1989.godine.
1965.godineauesku je postao generalni sekretar Rumunske radnike partije. Godine 1967-me
postao je predsjednik Dravnog komiteta. U martu 1974. godine auesku je postao predsednik
Rumunije. auesku je u poetku bio popularan lider, prvenstveno zbog voenja nezavisne spoljne
politike zemlje. Iako je SSSR bio vrlo tolerantan prema aueskuovoj neposlunosti, zbog ovakve
politike Rumunija je imala status crne ovce u Istonom bloku. auesku je odbijao da sprovede ire
reforme a zapoeo je program sistematizacije. Promovisan kao nain da se izgradi viestrano
razvijeno socijalistiko drutvo, to je bio program ruenja, raseljavanja i ponovne gradnje i zapoet je
najprije na selu, a kulminirao je pokuajem da se potpuno preoblikuje i sam glavni grad. Vie od petine
centralnog dijela Bukureta, ukljuujui i crkve i istorijske zgrade, porueno je tokom 80-tih godina,
kako bi auesku izgradio grad po svojoj zamisli. Kao dio svojih programa urbanizacije i
industrijalizacije, auesku je planirao ruenje mnogih sela i raseljavanje seljaka po gradovima.
Pored toga, 1966. godine auesku je zabranio abortus i koritenje kontraceptivnih sredstava. Zbog
ovakve mjere, ene su bile prinuene na ilegalne abortuse, a ako bi se za to saznalo, ena i njeni
pomagai su najstroe kanjavani, viegodinjim zatvorskim kaznama. Mnogi pobaaji su zbog
nestrunog izvoenja zavravali sa smrtnih ishodom. Sve ovo je uticalo na poveanje broja stanovnika
a samim tim naputene djece i beskunika. U Rumuniji je do 1989-te godine religija bila tabu, ukoliko
se slavio Boi, to je moralo da se radi u najveoj tajnosti. Jedini kult koji se slavio bio je kult voe,
aueskua.

RUMUNSKA KINEMATOGRAFIJA PRIJE AUESKUA

Rumunska kinematografija prije aueskua nije bila potpuno neprijemijeena u evropskim okvirima ali
se ne moe govoriti o nekom velikom uspjehu. Ion Popescu Goppo 1957-me godine dobio je Zlatnu
Palmu u Kanu u kategoriji krakog filma za kratki film Short History (Scurta istorie) a 1965-e godine
Liviu Ciulei dobio je u Kanu nagradu za najbolju reiju za istorijski film TheForrestofthe
Hanged(P?dureaSpnzura?ilor).1966godineKanskifestivalskiiri
nagraduzanajboljidebitantskifilmdodijeliojeMirceuMuresanuza
film The Revolt.

SOCIJALISTIKI REALIZAM
Lenjin je smatrao da je film za komunistiku vlast jedna od najvanijih umjetnosti, odnosno najvanije
oruje za manipulaciju i vladanje radnikom klasom. Slian stav je imao i auesku, koji se
sedamdesetih godina ideoloki disancirao od tadanjeg Sovjetskog Saveza. Film je za njega bio jedno
od najboljih propagandnih orua. Tu nije bilo govora o umjetnosti. Zbog toga je paljivo kontrolisao
sadraj tog propagandnog sredstva. Tako se dobija socijalistiki realizam kao vladajui pravac u
tadanjoj rumunskoj kinematografiji. Socijalistiki realizam nastao je u Sovjetskom Savezu i
implementirao se u ostale zemlje socijalistikog ureenja. Njegove stilske karakteristike su slikanje
ureenog socijalistikog drutva i zadovoljne i za rad orne socijalstike radne klase. Rumunski narod je
do 1989- godine na platnu gledao filmove o svojoj dravi koje su se bitno razlikovale od onoga to ih je
ekalo kada izau iz bioskopske sale. Prodavnice su bile prazne, njihove zarade male a narod je ekao
u redovima za najosnovnije ivotne namirnice. Naravno, nita od toga nije smjelo javno da se pomene
jer su auesku i njegovi sljedbenici i pripadnici tajne policije oigledno ivjeli u drugom svijetu.
Poslije decembarske revolucije 1989. godine koja se zavrila smru aueskua a samim tim i krajem
komunistike vladavine u Rumuniji, stvari su se promijenile. Rumunija se otvorila prema svijetu, pa su
i filmski stvaraoci, poslije perioda prilagoavanja na nove ivotne okolnosti nastavili ivot u novoj staroj zemlji, uz oiljke koje e teko zaboraviti.

RUMUNSKI NOVI TALAS

Rumnuski novi talas predstavlja skup filmskih stvaralaca u Rumuniji koji su u izuzetno kratkom
vremenskom periodu dobili sve vanije evropske filmske nagrade i tako postali filmska senzacija.
Hronoloki, sve je poelo kada je kratki film Stuff and Dough (Marfa si banii) reditelja Cristi Puiua
izabran da bude prikazan na Quinzaine des Ralisateurs u Kanu 2001 godine.
Iako nije dobio nijednu nagradu, privukao je veliku panju filmske
javnostiikriti?ara.Poslijetoga,2004tegodineCristiPuiudobio
ZlatnogmedvjedauBerlinuzasvojkratkifilmCigarettesandCoffee
(Un cartu de Kent i un pachet de cafea , 2004). 2005e godine
njegovdugometranifilmsmrtGospodinaLazarescua(Moarteadomnului
L?z?rescu, 2005) nagraen je na Kanskom filmskom festivalu u
selekciji UnCertainRegard.Film12:08EastofBucharestureiji
Corneliu Porumboiua dobio je Zlatnu kameru u Kanu za debitantski
filma2009tegodinefilmistogrediteljaPolice,Adjectivedobioje
nagradu FIPRESCI irija kao i i nagradu irija u selekciji 'Un
CertainRegard'.Darumunskifilmskiuspjehnijeslu?ajnostdokazaoje
iChristianMungiusafilmom4Months,3Weeksand2Dayskojije

2007megodinenagraenEvropskomfilmskomnagradomzanajboljifilm
inajboljureiju,ZlatnompalmomuKanuinagradomFipresciirija.
Od2001egodine,kojaseslubenouzimazagodinukadasepokrenuo
rumunskifilmskitalas,dodanas,snimljenojeviedesetinafilmova
kojisupostiglivelikiuspjehnafilmskimfestivalimairomEvropei
svijeta.2012egodinefilmBeyondtheHillsrediteljaiscenariste
ChristianaMungiuadobiojenagraduzanajboljiscenarionafilmskom
festivaluuKanua2013egodinefilmChild'sPoserediteljaCalin Peter
Netcera dobitnik je Zlatnog medvjeda kao i FIPRESCI nagrade na Filmskom festivalu u Berlinu.
Reditelji Cristi Puiu,RaduMuntean,CorneliuPorumboiu,ChristianMungiu,
Catalin Mitulescu, Florin Serban, Cristian Nemescu, i scenarista
Razvan Radulescu,koji je saraivao sa skoro svim rediteljima novog
talasa,idrugiu?inilisudarumunskakinematografijadanasspadau
samvrhsvjetskihkinematografija.
Postavljasepitanjetajedovelodotakvoguspjeha,dalipostoje
zajedni?kekarakteristikekojepovezujufilmovepomenutihrediteljaa
u?emuserazlikujuikojajeulogaRumunijekaodraveustvaranju
ovakouspjenihfilmova.
KARAKTERISTIKE, NAIN FINASIRANJA, AUTORSKI FILM
Ono to im je zajedniko to su definitivno odreene tehnike u snimanju - dugi kadrovi, naturalistika
gluma nedijegetika muzika, koritenje kamere iz ruke (U filmu 12:08 East of Bucharest postoji i
komina scena o tome, kada urednik u televiziji zabranjuje kamermanu da snima djeiji orkestar
kamerom iz ruke, iako kamerman kae - to je sada moderno), rad sa naturicima, snimanje u realnim
objektima, montaa diskontinuiteta - pravljenje otrih rezova izmeu kadrova. Takoe, prisutan je
scenaristiki minimalizam. Filmovi rumunskog novog talasa se bave ivotima pojedinaca, obinih ljudi
i sjeciranjem odnosa meu ljudima posredno se dolazi do informacija na koji se nain ivjelo u
komunistikoj Rumuniji, oiljaka koje je ostavila traumatina prolost ili posttranzicionom drutvu
dananje Rumunije.
Budeti veine filmova su minimalni zato je jako bitan scenario, priprema, probe kao i rad sa glumcima
da bi se tako stvorile velike prie uz minimalna finansijska ulaganja. Svi spadaju pod termin - autorski
film, to znai da je reditelj obino i autor ili koautor scenarija a nekad i producent svog filma i da ima
poptunu kreativnu kontrolu nad filmom. Pojam autorskog filma ih povezuje sa francuskim novim
talasom iji predstavnici su takoe zastupali nezavisnost autora.
Filmovi rumunskog talasa i pored velikog festivalskog uspjeha nijesu dovoljno ili uopte priznati i
prihvaeni u samoj Rumuniji, niti su postigli bitniji komercijalni uspjeh. Meutim, i sami reditelji

potenciraju da oni ne snimaju filmove koji treba da pune bioskopske sale ve su i sami okrenuti
festivalima. Iako rumunski filmski centar raspolae sa budetom od est milina eura, komisija novac
rasporeuje po sumnjivim kriterijuma favorizujui reditelje starije generacije koji snimaju filmove
koje, po rijeima Cristiana Mungiu-a, niko ne gleda. Mladi reditelji su suoeni sa situacijom da moraju
ili sami da finasiraju svoje filmove, kao to je sluaj sa debitantskim filmom Corneliu
Porumboiua12:08EastofBucharestkojijebioproducentanovacje
dobioodsvogocailida,ukolikojebudetzaistazahtjevanuuu
koprodukcije i participiraju trae?i sredstva od fondova. Takav
slu?ajjesaposljedjimfilmomCristianaMungiua.
Iporednavedenihkarakteristikakojesuzajedni?keve?inirumunskih
rediteljanovogtalasaoninesmatrajudasudiobilokakveskupine,
da se njihovi filmski izrazi razlikuju i stilski i temataski i da
funkcioniukaoautoriindividualci.

U filmu The Death of Mr. Lazarescu(2005), reija: Cristi Puiu, scenario: Cristi Puiu, Razvan
Radulescu, prvom od dva najznaajnija predstavnika rumunskog novog talasa prikazano je kako se u
Rumuniji poetkom dvijehiljaditih tretira bolestan ovjek koji nije uticajan ili bogat. Gospodin
Lazarescu, esdesetogodinji penzionisani ininjer poziva svoje komije da mu pomognu jer se ne
osjea dobro. Oni to nevoljno prihvataju, pogotovu kominica jer okrivljuje Lazaescua da zbog
druenja sa njim, njen mu pije. Mrze to gospodin Lazarescu hrani make, odvratna im je prljavtina u
njegovom stanu iako ivi sam i nema ko da mu pomogne. Kada shvate da stanje ipak nije samo obian
mamurluk jer gospodin Lazarescu povraa krv, pozivaju hitnu slubu. Dolazi Miora Avram, medicinska
sestra koja radi na terenu u hitnoj slubi. Poslije rutinskog pregleda, Miora odluuje da Gospodin
Lazarescu mora da ide u bolnicu i odvodi ga sa sobom. Tako poinje posljednje putovanje ovjeka koji
nikome nije bitan. Miora i gospodin Lazarescu idu od bolnice do bolnice. Iako je oigledno da je
Lazaresku bolestan, to nikome nije bitno. Desila se saobraajna nesrea i nema mjesta u prvoj bolnici.
U drugoj se Miora i Lazarescu susreu sa neljubaznim doktorom, koji vrijea i Lazarescua kao
pacijenta ali i Mioru. Iako konstatuje na kraju da je Lazarescu bolestan, ipak ga alje dalje da bude tua
odgovornost. Da li e Lazarescu preivjeti put do sljedee bolnice, da li je to zaista neophodno, doktora
nije briga. Na kraju, kada ih oboje istjeraju iz tree bolnice, poslije cjelonone vonje od jedne
ustanove do druge, primaju gospodina Lazarescua u etvrtu bolnicu. Kako je magnetna rezonanca u
drugoj po redu bolnici pokazala da gospodin Lazarescu ima krvavi ugruak u mozgu ali i tumor na
jetri, odluuje se da operiu ugruak, dok se jetri ne moe pomoi. Miora je cijelu svoju smjenu provela
u vonji od jedne do druge bolnice i prebacivanju gospodina Lazarescua, i sama suoena sa
nefunkcionisanjem sistema u bolnicama i neljubaznou njenih kolega. Njen radni dan je zavren i ona
odlazi kui. Gospodin Lazarescu zavrava u pripremnoj sobi za operacije, sam, nag i obrijane glave. I
njegovo ivotno putovanje je zavreno.
Kroz sudbinu gospodina Lazarescua prikazuje se sudbina bilo kog rumunskog graanina koji mora da

potrai pomo u zdravstvu a ne posjeduje poznanstva ili nije u stanju da podmiti nekoga da mu
pomogne. Iako pria djeluje tragino, u sutini scenario je tragikomian. Lazarescu Dante Remus se
tretira kao pare mesa, mada je njemu jo i gore, jer meso ne osjea a on ipak jo uvijek iv. Strah koji
pacijenti a i sama Mira osjeaju kada se pojavi doktor podjsea na strah bilo kog Rumuna u vrijeme
aueskua. Kao da je taj strah od autoriteta sada preao u sve male ljude koji imaju neku vrstu vlasti.
Po njegovom izgovaranju imena i prezimena u bolnicama, prati se i njegovo stanje. U poetku, u svom
stanu, Gospodin Lazarescu je lucidan i pri sebi ali kako kree putovanje, on gubi snagu i razum, na
kraju umjesto izgovaranja svog imena i prezimena, uje se samo krkljanje.

4 Months, 2 weeks and 5 days(2007) reija:Christian Mungiu,

scenario:ChristianMungiu,RazvanRadulescu
Film po?inje prikazom studentske sobe u domu u Rumuniji krajem
osamdesetihgodina.Tusuiskrzanamuemanastolu,hladnihodnici,
zajedni?kakupatila,crnaberzaujednojodsobagdjesemogukupiti
cigaretekojihina?enemauradnjama.Jutrojeadvijestudentkinje,
Otilija i Gabita se spremaju. Otilija je otresitija, glasnija,
visprenija, dok je Gabita tiha, mirna, uplaena, trudna i mora da
abortira.Tadanjihovospremanjedobijapravozna?enjeitopostaje
prava operacija jer odjednom postaje jasno da moraju da prevaziu
?itavnizperipetijadabidoledocilja.Otilijapritommoradaode
naroendanskuproslavumajkesvogmomka.Znadamoradapomognei
Gabiti a da bude i na roendanu, obe?ava svom momku da ?e do?i.
Prilikomrezervacijesobeipodmi?ivanjarecepcionerkeshvatadamora
datraidrugihotel,zatimjeispitujuzatajojtrebasoba.Zatim
se nalazi sa gospodinom Bebeom, ?ovjekom koji treba da izvri
abortus,kojijepitazatonijedolaGabitanegoona.Ipakodlaziu
hotelsanjom,gdjeje?ekaGabita.TadaBebepregledomGabiteshvata
dajenjenatrudno?astarijanegotomujereklaashvatamodato
nijeznalaniOtilija.Bebeipakpristajedaizvripoba?ajalimu
Otilijagovoridaipaknemajusavnovac.Bebepobjesniadjevojkesu
prestravljene.KadaBebeodlu?idaode,djevojkeshvatajutaoneli
uz novac. Otilija ostaje uz Gabitu i obje djevojke imaju seks sa
Bebeom, koji poslije toga izazove nasilan poroaj Gabiti i odlazi.
Otilijaodlazinaroendankodmajkeodsvogmokagjevidimodasene
osje?a dobro. U pitanju je dobrostoje?a porodica i prisutni su i
ostali prijatelji, ljudi stariji od Gabite i njenog momka. Oni se
zabavljaju,pritom,kadaOtilijazapalicigaretu,njenmomaknesmije
da reaguje na uvrijedljive komentare upu?ene Gabiti od strane

prijatelja njegovog oca. Mladi nemaju pravo glasa, djevojke jo

manje.Otilija,uplaenazaGabitukojujeostavilauhoteluubrzo
odlaziipodolaskuuhotel,nalaziGabituukrevetuafetusnapodu
kupatila.PredOtilijomjejojedanvelikizadatakdaseotarasi
fetusa.Odlazinaperiferijugradaibacagauodvodzasme?eazatim
se vra?a u hotel i nalazi Gabitu kako prili?no bezbrino ve?era u
hotelskomrestoranu.
Poredosnovnelinijepri?eatojekakoizvestiilegalniabortusu
tadanjojRumunijiisvihuasnihstvarikojeOtilijaiGabitamoraju
daprou,uovomfilmujejakobitaniodnosizmeuOtilijeiGabite.
Otilija,kakoradnjaufilmuodmi?e,postajeGabitinpion,jerGabita
naklasi?nipasivnoagresivnina?inkoristiOtiliju.Cijelasituacija
vie pogaa samu Otiliju od Gabite, vie se preispituje Otilija,
dovode?i u pitanje i odnos sa svojim momkom pitanjem ta bi ti
uradio ako bih ja ostala trudna. Sti?e se utisak da je abortirala
OtilijaaneGabitaidajeOtilijaovdjertvaisvojedrugaricei
Bebea sa kojim je imala seks. Opet je, kao i u svim filmovima
rumunskog novog talasa, prisutan problem sa autoritetima,
neljubaznost onih koji su iznad, u ovom slu?aju recepcionerki koje
maltretirajuOtiliju.

FilmoviPaperwillbeblue(2006)
reija:RaduMuntean
scenario:AlexandruBaciu,RaduMuntean,RazvanRadulescui
12:08EastofBucharest(2006)
scenarioireija:CorneliuPorumboiu,baveserumunskomrevolucijom
1989e godine. Dok se u filmu Paper will be blue radnja deava u
jednoj no?i i prati sudbinu vojinika Coste koji ostavlja svoju
jedinicu i eli da se bori za revoluciju a njegov zapovjednik
poru?nik Negau ga zajedno sa ostalim vojnicima trai ne zato to
brinezaCostunegojersebojikaznetojenjegovvojniknaputio
jedinicu, u filmu 12:08 East of Bucharest, pratimo televizijsku
emisiju u malom gradu u Rumuniji u kojoj se na esnaestogodinju
godinjicurevolucijedebatasagostimanakrajusvodinatodalije
unjihovomgradurevolucijeuopteibilo.Dokserazo?araniCostu

zamalo izbjegavi smrt pod sumnjom od pobunjenika da je uba?eni

elementnakrajuneznaju?inakojustranudaodeipakvra?aonima
kojepoznajeatosunjegovporu?nikidrugivojnici,farsaustudiju
u filmu 12:08 doivljava vrhunac zaklju?kom da se revolucija jeste
desilaalineunjihovomgradu,jersunauliceizalitekkadasu
?uli da je ?auesku otiao iz Budimpete. U Budimpeti, u
decembarskoj no?i 1989te godine, za njihovo oklopno vozilo drugi
vojnici trae ifru a poru?nik izgovorivi posljednju koja je
vaila: Paper will be blue, ne zna da li je odobrena ili nije.
Vojnici,zajednosaCostomizlazenavazduhvjeruju?idasusigurnia
drugagrupavojnikapucaiubijaih.
U oba filma, vidimo konfuziju, jednu u no?i revolucije a drugu
esnaestgodinanakonrevolucije.Dokseutojno?iivotgubiojer
se nije znalo ko je na ?ijoj strani, u 12:08 East of Bucharest,
jedini?ovjekkojigovoriistinuprijetnjamabivau?utkanodbiveg
pripadnikaTajnepolicijekojijedanas,naravno,uspjeanbiznismen.

CaliforniaDreamin(2007),
reija:CristianNemescu,
scenario:CristianNemescu,ChaterineLindstrun.
Film je nastao prema istinitoj pri?i, kada je u selu na granici
SrbijeiRumunije,utokuNatobombardovanjaSrbije1999egodineod
stranedirektorastaniceutomselu,Aiarua,zaustavljenvozkojije
zajedno sa ameri?kim vojnicima i njihovim kapetanom Dagom Donsom
prevozio radarsku opremu. Iako je Nato od rumunske vlade dobio
garancije da konvoj ne?e niko zaustavljati i pretresati, jer
Amerikancenikonikadnedira,nijesura?unalidapostoji?ovjekkoji
se i pored sitnih kriminalnih radnji koje sam obavlja ipak dri
propisakadajenjegovposaoupitanju.DokKomandantDonspokuava
dadobijeneophodnadokumentailimakarna?indaotputeDiarua,oni
vojnicisudodaljenjegprinuenidaboraveutojnedoiji.Reditelj
prikazujesiromanikrajRumunije,gdjejedolazakAmerikanacaprava
senzacija za lokalne djevojke, uklju?uju?i i Doiarovu ?erku Moniku
koja jedva ?eka da pobjegne iz sela, ali i za gradona?elnika koji

smatra da ?e dolazak Amerikanaca samo u?initi dobro njegovoj

zajedniciimakarnakratkosmiritiproblemesakojimasesusrije?e
zatvorenafabrikaitrajka?ikojisebune.Upo?etkutakoiizgleda,
MonikasezaljubljujeunarednikaDagaisanjaoodlaskuuAmerikusa
njim,usputiskoritavaju?iAndreja,drugaizsrednjekolekojije
zaljubljenunjudajenau?inegleskijezik.Umeuvremenu,kapetan
Donsivojniciuivajunazabavikojajeprireenanjimau?asta
Doliaruisamljubaznougo?avakapetanaDonsapitaju?iga,jerta
bidrugopitaoAmerikanca1999te,negotanijeuredusaBilom
Klintonom?IakovididaDoliarunijelo?ovjek,kapetanDonsshvata
danjegovivojniciivojnaopremamorajutoprijedaidudaljepa
pokuava na sve na?ine da organizuje odlazak. Tako uz pomo?
gradona?elnikapobunjujecijeloseloprotivDoliaruakojinakrajuu
meusobnojtu?iseljanasmrtnostrada.Vojniciodlazedaljeaseljani
samisreujusvojhaos.
Ovaprili?nonevjerovatnapri?adovodiupitanjedali?ovjek?ini
ispravnu stvar ako u nemogu?im vremenima potuje zakon. To je i
alegorija o nebitnosti svih balkanskih zemalja u odnosu na velike
svjetske sile i na?inu na koji te sile postupaju sa tim, nebitnim
zemljama. Reditelj Cristian Nemescu i majstor zvuka Andrei Toncu,
poginulisu2006egodine,dvadanaprijezavretkakona?nemontae
filma. California Dreamin dobio je nagradu za najbolji film na
festivaluuBriselu2007egodine,UnCertainRegardnagraduuKanu
2007egodine.
O rumunskom filmu se, nakon uspjeha na Kanskom festivalu i drugim meunarodnim festivalima,
govori kao novom pravcu, novoj rumunskoj nacionalnoj kinematografiji i to 2005. godine, dvije godine
prije integracije drave u Evropsku Uniju. Filmovi se nijesu direktno bavili problemom integracije u
okviru ireg evropskog prostora, niti odnosom novog evropskog prostora na temeljima onog
nacionalnog, ve su ukazivali na stanje u tranzicionom meuprostoru - od jednog do drugog. Novi,
tranzicioni prostor, se prikazuje kao prazan gdje je prisutno, na jednoj strani, odsustvo onog
nacionalnog, i na drugoj, udaljenost od nadnacionalnog.
Ono to obiljeava prelaz iz jednog politiko-ekonomskog sistema u drugi, jeste osjeaj marginalnosti,
izolacije i otuenja, koji na jedan estetski nain povezuje te filmove.

10