Sprezanje (konjugacija) glagola

Ope biljeke
U glagolskoj je morfologiji sanskrtskoj, poglavito zbog prozirnosti oblika, mogue
izluiti glagolski korijen. Staroindijski su gramatiari tako sastavili listu od oko 2000
glagolskih korijena1. Ti se korijeni mogu modificirati na razliite naine: promjenom
prijevojnoga stupnja korijenskoga samoglasnika, saprasranom (slabljenem
polusamoglasnikoga sloga), mogu se uveati augmentom, reduplikacijom, afiksima
(prefiksom, infiksom i sufiksom). Tako modificirani korijen ini osnovu na koju se
dodaju nastavci. Osnovu s nastavkom nazivamo oblikom.
U sanskrtskoj se glagolskoj fleksiji razlikuju sljedee kategorije:
1. tri lica: prvo, drugo i tree
2. tri broja: jednina, dvojina i mnoina
3. tri stanja: aktiv (parasmaipada), medij (tmanepada) i pasiv
4. etiri naina: indikativ, imperativ, optativ i prekativ
5. pet vremena: aorist, imperfekt, perfekt, prezent, futur i kondicional
Sanskrtski glagoli mogu imati nastavke za aktiv i medij, dok se pasiv tvori od
posebne pasivne osnove i medijalnih nastavaka. Staroindijski gramatiari aktiv
nazivaju parasmai-pada to doslovno znai rije drugomu, dok se medij naziva
tmane-pada rije sebi. Aktiv ima prijelazno znaenje, a medij, gdje se radnja
protee na subjekt, ima povratno znaenje. Ova opreka ipak nije uvijek sasvim jasna
pa medijalni oblici esto imaju aktivno znaenje.
Svih se pet vremena spree u indikativu. Prezent uz indikativ ima i imperativ i
optativ, to znai da samo prezent ima sva tri naina. Sva ostala vremena imaju samo
indikativ. Po tvorbi osnove razlikujemo:
1. prezentsku osnovu od koje se tvore indikativ, optativ i imperativ prezenta i
indikativ imperfekta kao i aktivni i medijalni particip prezenta.
2. perfektnu osnovu od koje se tvori indikativ perfekta kao i aktivni i medijalni
particip perfekta.
3. futursku osnovu od koje se tvori indikativ futura i kondicional kao i aktivni i
medijalni particip futura.
4. aoristnu osnovu od koje se tvori indikativ aorista i benediktiv ili prekativ.
5. izvedene glagolske osnove: denominativ, deziderativ, intenziv i kauzativ.
Prekativ ili benediktiv svojevrstni je optativ tvoren od aoristne osnove. Kondicional
je rijedak i svojevrstan je imperfekt futura.
Uz line glagolske oblike sanskrt ima i glagolska imena poput participa, gerundiva,
infinitiva i apsolutiva.

Glagolski nastavci

1

Od tih 2000 korijena neki se ne javljaju u poznatim tekstovima, neki su zapravo denominativi (arth-),
reduplikacije korijena (dhdh-) isl. Pravih je potvrenih korijena oko 800 (Burrow 1955: 289).

Primarni nastavci (indikativ prezenta, futura, pasiv)

parasmaipada (aktiv)
jedn.

dv.

tmanepada (medij)

mno.

jedn.

dv.

mno.

1.

-mi

-va

-ma

-e

-vahe

-mahe

2.

-si

-tha

-tha

-se

-dhve

3.

-ti

-ta

-nti/-anti*

-te

-ethe/the*
-ete/-te*

-nte/-ate*

Sekundarni nastavci (indikativ imperfekta, aorista, optativ, kondicional)

parasmaipada (aktiv)
jedn.

dv.

tmanepada (medij)

mno.

jedn.

dv.

mno.

-va

-ma

-i/-ya#

-vahi

-mahi

2.

-m/-am*/
-yam#
- (-s)

-tam

-ta

-th

-dhvam

3.

-t

-tm

-n/-an*/
-yu#

-ta

-ethm/
-thm*/
-ythm#
-etm/
-tm*/
-ytm#

1.

-nta/-ata*/
-ran#

*posebni nastavci za atematsku konjugaciju (2.,3.,5.,7., 8. i 9. glagolski razredi)

#optativni nastavci za tematsku konjugaciju (1., 4., 6. i 10. glagolski razredi)

Nastavci za imperativ
parasmaipada (aktiv)
jedn.

dv.

mno.

tmanepada (medij)
jedn.

dv.

mno.

1.

-ni

-va

-ma

-ai

-vahai

-mahai

2.

/ -dhi ili
-hi*
-tu

-tam

-ta

-sva

-dhvam

-tm

-ntu/-atu*

-tm

-ethm/
-thm*
-etm/tm*

3.

-ntm/atm*

*nastavci za atematsku konjugaciju (2.,3.,5.,7., 8. i 9. glagolski razredi)

Prezentski sustav, ope napomene

Prezentski sustav u sanskrtu obuhvaa glagolske oblike koji se tvore od iste osnove
koju nazivamo prezentskom osnovom. Staroindijski su gramatiari podijelili
glagolske korijene u deset razreda ovisno o nainu tvorbe prezentske osnove. Tih je
deset razreda podijeljeno u tematsku i atematsku konjugaciju. Tematskoj konjugaciji
pripadaju 1., 4., 6. i 10. razred, a atematskoj 2., 3., 5., 7., 8. i 9. razred. Glavna je
razlika izmeu tematske i atematske konjugacije u tome to u tematskoj konjugaciji
osnova uvijek svrava tematskim samoglasnikom -a. Prezentski sustav ine indikativ,
optativ i imperativ prezenta i indikativ imperfekta.

 Optativom se izrauje naglaena elja, blaga zapovijed, uvjet, vjerojatnost. Moe se

prevoditi s neka, ako, da, vjerojatno.
Tematska konjugacija, ope napomene
Svim je oblicima tematske konjugacije zajedniko: osnova svrava tematskim -a
koje se produljuje u - ispred nastavaka koji zapoinju s m- ili v- (-va, -ma, -vahe, mahe, -va, -ma, -vahi, -mahi)2, a gubi se ispred medijalnih nastavaka koji zapoinju
glasom e- (-ethe, -ete, -ethm, etm) 3 . Kod optativa se tematsko -a- stee s
optativnim znakom -- u -e- po ... Drugo je lice imperativa jednako osnovi.
Prvi prezentski razred
Jednostavni korijenski samoglasnik prelazi u prijevojni stupanj gua (...) uz
dodavanje tematskoga samoglasnika -a-. RUH, 1. (rasti): ruh>roh+a>roha (3. l. jed.
P roha-ti raste); BUDH, 1. (probuditi se): budh>bodh+a>bodha (3. l. jed. P bodhati budi se); VDH, 1. (rasti): vdh>vardh+a>vardha (3. l. jed. P vardha-ti raste);
BH, 1. (nositi): bh>bhar+a>bhara (3. l. jed. P bhara-ti nosi). Korijeni sa
zavrnim samoglasnikom steu guirani korijenski samoglasnik s tematskim -aprema ... GAI, 1. (pjevati): gai+a>gya (3. l. jed. P gya-ti pjeva); BH, 1. biti,
postati: bh>bho+a>bhava (3. l. jed. P bhava-ti biva, postaje), JI, 1. pobijediti:
ji>je+a>jaya (3. l. jed. P jaya-ti pobjedi); N, 1. voditi: n>ne+a>naya (3. l. jed. P
naya-ti vodi). Korijenski samoglasnici u zatvorenom slogu koji ve jesu u gui i
vddhiu ne mijenjaju se: PAT, 1. pasti pat+a>pata (3. l. jed. P pata-ti pada).
Nepravilna tvorba osnove nekih vanijih glagolskih korijena u prvome
prezentskome razredu:
GAM, ii
YAM, stegnuti
, ii
KRAM, koraati
GUH, sakriti

gacchayacchacchakrmagha-

D, vidjeti
DA, gristi
GHRA, mirisati
P, piti
STH, stajati

payadaajighrapibatiha-

DHM, puhati
SAD, sjediti
KRD, igrati se
NIND, kuditi

dhamasdakrdaninda-

Paradigma konjugacije glagola BH nositi, prezentska osnova bharaIndikativ prezenta

parasmaipada (aktiv)
tmanepada (medij)
jedn.

dv.

mno.

jedn.

dv.

mno.

1.

bharmi

bharva

bharma

bhare

bharvahe

bharmahe

2.

bharasi

bharatha

bharatha

bharase

bharethe

bharadhve

3.

bharati

bharata

bharanti

bharate

bharete

bharante

Ispred nastavka za 1. lice imperfekta (-m) tematsko se -a ne produljuje.

Ispred nastavaka -i i -ai dolazi do vanjskoga sandhia prema . Prvo l. jed. impf. glagola BH, 1.
abhare, 1. l. sg. impv. bharai.

Indikativ imperfekta
parasmaipada (aktiv)
tmanepada (medij)
jedn.

dv.

mno.
abharma

jedn.

dv.

abhare

abharvahi

mno.

1.

abharam

abharva

2.

abhara

abharatam abharata

abharath abharethm

abharadhvam

3.

abharat

abharatm abharan

abharata

abharanta

abharetm

abharmahi

Imperativ
parasmaipada (aktiv)
jedn.

dv.

tmanepada (medij)

mno.

jedn.

dv.

mno.

1.

bharni

bharva

bharma

bharai

bharvahai

bharmahai

2.

bhara

bharatam

bharata

bharasva

bharethm

bharadhvam

3.

bharatu

bharatm

bharantu

bharatm

bharetm

bharantm

Optativ
parasmaipada (aktiv)
jedn.

dv.

tmanepada (medij)

mno.

jedn.

dv.

mno.

1.

bhareyam

bhareva

bharema

bhareya

bharevahi

bharemahi

2.

bhare

bharetam

bhareta

bhareth

bhareythm

bharedhvam

3.

bharet

bharetm

bhareyu

bhareta

bhareytm

bhareran

etvrti prezentski razred

Osnova etvrtoga razreda tvori se dodavanjem sufiksa -ya na nepromijenjeni
korijen. Konjugacija je jednaka prvome prezentskome razredu. KUP, ljutiti se:
kup+ya>kupya (3. l. jed. P kupya-ti ljuti se); NAH, vezati: nah+ya>nahya (3. l.
jed. P nahya-ti vee).
Odreen broj glagolskih korijena etvrtoga prezentskoga razreda produljuje
korijenski samoglasnik. DIV, igrati, kockati: dvya- (3. l. jed. P dvyati igra,
kocka); TAM, klonuti: tmya- (3. l. jed. P tmyati klone); BHRAM, lutati:
bhrmya- (3. l. jed. P bhrmyati luta); AM, umiriti se: mya- (3. l. jed. P
myati umiri se); RAM, umoriti se: rmya- (3. l. jed. P rmyati umori se);
MAD, raadovati se: mdya- (3. l. jed. P mdyati raduje se). Nepravilna tvorba
osnove: J, stariti: jrya- (3. l. jed. P jryati stari).
esti prezentski razred
Osnova estoga razreda tvori se dodavanjem tematskoga samoglasnika -a na
korijen. TUD, udariti: tud+a>tuda- (3. l. jed. P tudati udari); DI, pokazati
di+a>dia- (3. l. jed. P diati pokae). Ispred tematskoga samoglasnika -a zavrno
korijensko prelazi u -riy-, a prelazi u -ir-: M, umrijeti m+a>mriya- (3. l. jed. P
mriyati umre); K, rasipati: k+a>kira- (3. l. jed. P kirati rasiplje).

 Nepravilna tvorba osnove u estome razredu:

KT, odrezati
LIP, namazati
, ii
BHRAJJ, pei

kalimpacchabhjja-

MUC, osloboditi
VID, nai
I, eljeti
VRAC, posijei

mucavindaicchavca-

LUP, razbiti
SIC, kropiti
PRACH, pitati

lumpasicapccha-

Deseti prezentski razred

Osnova desetoga razreda tvori se dodavanjem sufiksa -aya ispred kojega zavrni
korijenski samoglasnik ide u prijevojni stupanj vddhi, a srednji jednostavni
samoglasnik ispred suglasnika prelazi u stupanj gua. CUR, ukrasti: cur>coraya- (3.
l. jed. P corayati krade).