Professional Documents
Culture Documents
25 Savijanje
25 Savijanje
25 Savijanje
ISTO SAVIJANJE
(SAVIJANJE SPREGOVIMA SILA)
istim savijanjem
nazivamo savijanje
tapa ili njegovog
dijela, ako se u
poprenim
presjecima pojav
ljuje samo moment
savijanja.
ISTO SAVIJANJE
(SAVIJANJE SPREGOVIMA SILA)
ISTO SAVIJANJE
(SAVIJANJE SPREGOVIMA SILA)
U analizi deformacija i naprezanja pri istom savijanju
pretpostavlja se slijedee:
a) Ravni popreni presjeci ostaju pri deformaciji tapa
ravni i okomiti na savijenu os tapa (Bernoullieva
hipoteza).
b) Materijal tapa smatramo homogenim i izotropnim.
c) Izmeu uzdunih vlakana nema nikakvog
uzajamnog djelovanja sila.
d) Normalna naprezanja proporcionalna su
deformacijama (Hookeov zakon).
ISTO SAVIJANJE
(SAVIJANJE SPREGOVIMA SILA)
Zamislimo li da smo na povrini elastinog tapa pravouglog
presjeka prije deformacije ucrtali mreu uzdunih i poprenih linija
dobili bismo nakon deformacije tapa ono to je prikazano ematski
na, gdje se vidi da se poprene linije ne deformiraju, tj. one su
okomite na uzduna vlakna tapa. To vrijedi nezavisno od oblika
presjeka tapa. Na osnovu stupnja deformacije ucrtanih linija moe
se izvesti zakljuak o deformacijama kako na povrini tapa, tako i u
njegovoj unutarnjosti.
Eksperimentalnim putem je ustanovljeno da se teorija savijanja,
osnovana na ovim pretpostavkama, dobro slae sa stvarnou,
ukoliko je rije o odreivanju naprezanja u uzdunim vlaknima ili o
progibu tapa.
ISTO SAVIJANJE
(SAVIJANJE SPREGOVIMA SILA)
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
y
x
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
y
x E
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
Poluprenik zakrivljenosti konstantan u svim takama elastine linije, to
znai da se tap savija po krunom luku poluprenika :
E Iz
l 1 Ml
tgA A
2 2I z E
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
Naprezanja na nekoj udaljenosti od neutralne osi odreena su
izrazom
E
M
x y
y
Iz
Mh1 M
E
1 h1
Iz
W1
Mh 2
E
M
2 h 2
Iz
W2
NAPREZANJA I DEFORMACIJE
S pomou formula koje izraavaju momente inercije za pravougli i
kruni presjek dobivamo za pravougli presjek:
2bh 3 bh 2
W
12h
6
odnosno za kruni presjek:
r 3 d 3
W
0,1d 3
4
32
Mp
W
M
1
d v
W1
M
2
d t
W2
Wz
Wi
y mqx
= 25%
Pravokutni presjek
= 33,3%
Presjek I
= 61 - 65%
Presjek
= 59 - 61%
Presjek
= 57 - 60%
My
x
Iz
yx xy
xy yx
QS
Iz b
y dF
1
(F1 )
S b
h
y
h 2
b h2
2
y
y
2
2
2 4
Q h2
2
2I z 4
yx
max
Qh 2
8I z
yx max
i F = b h, nalazimo:
Q
k
F
ds d
l d
ds
dy
dx
= d ;
1 d y
2
dx
I E y '' M
M
y ''
IE