Professional Documents
Culture Documents
Analogni I Digitalni Prenos Podataka
Analogni I Digitalni Prenos Podataka
Analogni I Digitalni Prenos Podataka
Analogni i digitalni
prenos podataka
prenosu podataka od izvora do odredi{ta mora se voditi ra~una o prirodi podataka, o ure|ajima koji obezbe|uju preno{ewe podataka, o tome kakvo procesirawe
ili prilago|avawe se mo`e zahtevati du` prenosnog puta, a koje bi obezbedilo
razumqive prijemne podatke. Za sve analize najva`nije je da li se radi o analognim
ili digitalnim signalima. Termin analogni ili digitalni odnosi se, grubo posmatrano, na kontinualni i diskretni signal, respektivno. Ova dva termina koriste se
~esto u prenosu podataka u najmawe tri konteksta:
Y
podaci,
Y
signalizacija,
Y
transmisija.
Mi posmatramo podatke koji se razlikuju od informacija. Za sada defini{emo
podatke kao celine koje sadr`e zna~ewe. Signal je elektri~na ili elektromagnetna
prezentacija podataka. Signalizacija je ~in propagacije signala preko odgovaraju}eg
medijuma. Na kraju, transmisija je prenos podataka propagacijom i procesirawem
signala. Poku{a}emo da razjasnimo ove apstraktne pojmove analiziraju}i termine
analogni i digitalni, signali ili podaci.
5.1 Podaci
Koncept analognih i digitalnih podataka veoma je jednostavan. Analogni podaci
uzimaju kontinualne vrednosti na nekom intervalu. Na primer, govor i video su celine koje su kontinualno promenqive po intenzitetu. Ve}ina podataka koje sakupqaju
senzori, kao {to su temperatura i pritisak, su kontinualno promenqive. Digitalni
podaci uzimaju diskretne vrednosti, primer su tekst i celi brojevi.
Nama najbli`i pojam analognih podataka je zvuk (audio podatak) koji qudi mogu u
formi zvu~nih talasa, direktno primati. Slika 5.1 pokazuje spektar govora i muzike.
Frekvencijske komponente govora mogu se na}i izme|u 100Hz i 8 - 9kHz. Mnogo u`i opseg omogu}i}e prihvatqivu reprodukciju govora. Iako je dosta energije govora (slika
5.2) skoncentrisano na ni`im u~estanostima, testovi su pokazali da frekvencije do
600 i 700Hz dodaju veoma malo razumqivosti govoru s obzirom na funkcionisawe
qudskog uha.
Isprekidana linija mnogo ta~nije odra`ava razumqivost ili emocionalni sadr`aj govora. Tipi~no, govor je dinamike 25dB. To zna~i da snaga signala najja~e vike mo`e da bude najmawe 300 puta ve}a nego najmawi {apat. Qudsko uho ~uje u~estanosti koje su u opsegu od 20Hz do 20kHz.
Tako|e, nama najbli`i primer digitalnih podataka jeste tekst ili skup karaktera. Dok su tekstualni dokumenti za ~oveka uobi~ajeni oni se ne mogu u obliku karakte46
Ra~unarske mre`e
5.2 Signali
U komunikacionom sistemu podaci se prenose iz jedne ta~ke u drugu posredstvom
elektri~nih signala. Analogni signal je kontinualni promenqivi elektromagnetni
talas koji se mo`e prostirati preko razli~itih medijuma, zavisno od wegovog spektra;
primer su `i~ni medijumi kao {to su upredene parice i koaksijalni kablovi, opti~ki
kablovi i be`i~ni - atmosfera i propagacija kroz vazduh.
Digitalni signal su sekvence naponskih (strujnih) impulsa koji se mogu prenositi preko `i~nog medijuma; na primer konstantni pozitivni napon mo`e da predstavqa
binarno 1, a konstantni negativni napon binarno 0.
1 IRA (International Reference Alphabet) je definisana u ITU-T preporuci T-50 i poznata je kao IA5 (International Alphabet
Number 5). Verzija IRA koja se koristi u SAD (a i {ire) nosi oznaku ASCII (American Standard Code for Information
Interchange).
2 Ili neparan zavisi od dogovora. Koriste se termini parna parnost i neparna parnost koji ozna~avaju da je
sveukupni broj jedinica u osmobitnom karakteru paran ili neparan.
47
Prednost digitalnih signala je u tome {to su wihovo generisawe i prenos generalno jeftiniji od analognih signala, a mawe su osetqivi na smetwe. Mana im je
{to su na istom rastojawu zna~ajnije oslabqeni od analognih signala. Na slici 5.3
prikazana je sekvenca naponskih impulsa koju je generisao izvor koriste}i dva naponska nivoa i signal na prijemnoj strani. Zbog ve}eg slabqewa snage signala na
vi{im u~estanostima impulsi su postali zaobqeni i smaweni. Jasno je da ovo slabqewe brzo vodi do gubitka informacije koja je sadr`ana u signalu koji se prostire kroz provodnik.
Kao primer analognog podataka analizira}emo govor i predvideti {irinu wegovog spektra. Zvuk kao podatak mo`e se predstaviti direktno preko elektromagnetnog
signala koji zauzima isti spektar. U stvari, ukazuje se potreba da se napravi kompromis izme|u kvaliteta govora koji se prenosi elektri~nim putem i cene prenosa koja
se pove}ava s pove}awem propusnog opsega. Iako je, kao {to je pomenuto, spektar govora pribli`no izme|u 100Hz i 8 - 9kHz i mawa {irina spektra obezbe|uje prihvatqivu reprodukciju govora. Standardni opseg za govorni kanal za potrebe telefonije je
300Hz do 3400Hz (slika 5.1). To je dovoqno za reprodukciju govora (imaju}i u vidu razumqivost), minimizira zahtev za prenosnim kapacitetom i omogu}ava upotrebu ne
Ra~unarske mre`e
mnogo skupih telefona. Predajnik na telefonu pretvara (konvertuje) dolaze}i govorni (zvu~ni) signal u elektromagnetni signal u opsegu 300Hz do 3400Hz (slika 5.4).
Ovaj signal zatim se prenosi kroz telefonsku mre`u ka prijemniku koji reprodukuje
zvu~ni signal iz dolaze}eg elektromagnetnog signala.
Drugi primer je generalni slu~aj binarnog podatka. ^esto kori{}eni signali za
takve podatke su dva konstantna naponska nivoa, jedan nivo za binarno 1 i jedan nivo za binarno 0. Na slici 5.5 predstavqen je jedan takav signal brzine 50kb/s.
Podaci i signali
Posmatrajmo analogne signale koji se koriste za predstavqawe analognih podataka i digitalne signale koji se koriste za predstavqawe digitalnih podataka.
Generalno, analogni podaci su kontinualne funkcija vremena i zauzimaju ograni~eni frekvencijski opseg; takvi podaci mogu se predstaviti elektromagnetnim signalima, koji zauzimaju isti frekvencijski opseg. Digitalni podaci mogu se predstaviti preko digitalnih signala sa razli~itim naponskim nivoom za svaku od binarnih
cifara.
Digitalni podaci mogu se prenositi analognim signalima kori{}ewem modema
(modulator/demodulator). Modem 1 pretvara digitalne podatke u analogni signal2 koji
zauzima isti frekvencijski opseg kao i govorni signal. Na taj na~in se digitalni podaci mogu prenositi telefonskim linijama. Na drugom kraju linije modem demoduli{e
analogni signal da bi ponovo dobio originalne, digitalne podatke.
Analogni podaci mogu biti preneti digitalnim signalima nekom od odgovaraju}ih tehnika kodirawa (analogno-digitalnom konverzijom). Ure|aj koji izvr{ava ovu
2 Koristi se prostoperiodi~ni signal - nosilac (carrier) u koji se utiskuje digitalni podatak koji treba preneti nekom
49
Digitalni signali
funkciju naziva se kodek 1. Analogni signal koji direktno reprezentuje npr. govor (ili
izlaz senzora) koder }e predstaviti sekvencom bitova. Na prijemnoj strani ta sekvenca bitova koristi se da bi se rekonstruisao originalni analogni podatak (npr. govor
ili izlaz senzora).
5.3 Prenos
U ovom poglavqu bi}e analizirana razlika izme|u analognih i digitalnih signala. Obe vrste signala mogu se prenositi kroz odgovaraju}i transmisioni (prenosni) medijum. Na~in na koji se ovi signali tretiraju u zavisnosti je od prenosnog sistema.
Analogni prenos je na~in na koji se prenosi analogni signal, bez zala`ewa u wegov sadr`aj. Signal mo`e da predstavqa analogne podatke (npr. govor) ili digitalne podatke (npr. podaci koji prolaze kroz modem). U oba slu~aja analogni signal }e postati
slabiji (oslabqen) posle odre|enog rastojawa.
Da bi obezbedio ve}a rastojawa analogni prenosni sistem ukqu~uje poja~ava~e koji dodaju energiju signalu. Na`alost, poja~ava~ poja~ava i {um. Sa poja~ava~ima, kaskadno vezanim da bi se obezbedilo ve}e rastojawe, signal postaje sve vi{e
i vi{e izobli~en. Za analogne signale kao {to je govor zna~ajno izobli~ewe mo`e
se tolerisati tako da govor (podatak) i daqe ostaje razumqiv. Me|utim kod digitalnih podataka kaskadno vezani poja~ava~i unose gre{ke.
1 KOder i DEKoder.
50
Ra~unarske mre`e
51
52
Ra~unarske mre`e
(5.1)
Punom linijom na slici 5.7 ozna~ena je kriva slabqewa bez ujedna~avawa (ekvilizacije). Vidi se da su u govornom opsegu komponente spektra na vi{im u~estanostima
zna~ajno vi{e oslabqene od komponenata spektra na ni`im u~estanostima. Jasno je
da }e to dovesti do izobli~ewa primqenog govornog signala. Isprekidana linija pokazuje efekat ujedna~avawa. Izobli~ewe usled slabqewa mnogo je mawi problem
kod digitalnih signala. Kao {to se vidi na slikama 4.9 i 4.10 snaga digitalnog signala zna~ajno opada sa u~estano{}u i wen najve}i deo je skoncentrisan oko osnovnog harmonika, odnosno bitske brzine signala.
Izobli~ewe usled ka{wewa
Izobli~ewe usled ka{wewa je fenomen posebno vezan za `i~ane transmisione medijume. Izobli~ewe se javqa zbog toga {to se brzina propagacije (prostirawa) signala mewa kroz `i~ane medijume u zavisnosti od u~estanosti. Za signale
ograni~enog opsega brzina je najve}a blizu centralne u~estanosti i opada ka granicama opsega. Izobli~ewe usled ka{wewa signala govora ili muzike nema nikakvog
uticaja na reprodukciju {to nije slu~aj sa televizijskim signalom ili signalima koji
prenose digitalne podatke.
[um (smetwe)
Za svaki prenos primqeni signal }e se sastojati od:
Y
poslatog signala modifikovanog razli~itim izobli~ewima koje unosi prenosni sistem,
Y
dodatnog ne`eqenog signala koji se umetnuo negde izme|u predaje i prijema.
Taj ne`eqeni umetnuti signal naziva se {um ili smetwa. [um je taj koji je najve}i ograni~avaju}i faktor u karakteristikama komunikacionog sistema. [um se
mo`e podeliti u ~etiri kategorije:
Y
termi~ki {um,
Y
intermodulacioni {um,
Y
{um usled preslu{avawa,
Y
impulsni {um.
Termi~ki {um predstavqa pojavu koja je svojstvena svim sistemima ~ija je apsolutna temperatura T ve}a od 00 K. U svakom provodniku zbog termi~ke interakcije izme}u
slobodnih elektrona i vibriraju}ih molekula provodnika, u uslovima termi~ke
ravnote`e, dolazi do stalnog i neregularnog kretawa elektrona. Termi~ki {um je prisu53
Ra~unarske mre`e
koja se sadr`i u prisutnom {umu. Relacija se obi~no meri na prijemnoj strani po{to
je to ta~ka u kojoj se obra|uje (procesira) signal i elimini{e ne`eqeni {um. Uobi~ajeno je da se odnos defini{e u decibelima:
snaga signala
S
= 10 log
snaga {uma
N
dB
(5.3)
Na slici 5.9 prikazan je uticaj {uma na digitalni signal. Pri detekciji signala na prijemu i pore|ewa sa pragom odlu~ivawa mo`e se uo~iti da se kao posledica {uma pojavila gre{ka u primqenom signalu.
55
Nikvistov opseg
Zapo~e}emo analizu pretpostavkom da raspola`emo kanalom bez {uma. U ovakvom
sistemu ograni~ewe koje se postavqa je opseg spektra signala. Nikvist je formulisao
da je za raspolo`ivi opseg B najve}a brzina koja se mo`e preneti 2B. Ova ograni~ewa
posledica su me|usimbolske interferencije kao {to je izobli~ewe usled ka{wewa.
U prethodnom paragrafu koristili smo termin brzina signala. Ukoliko je signal
koji treba preneti binaran (dva naponska nivoa), onda brzina podataka koja se mo`e
posti}i sa B (Hz) iznosi 2B (b/s). Kao primer posmatrajmo govorni kanal koji se koristi za prenos digitalnih podataka. Pretpostavimo da je wegova {irina 3100Hz. Onda
je kapacitet S kanala 2B = 6200b/s. Kao {to }emo videti u 7. poglavqu mogu}e je koristiti signale sa vi{e od dva naponska (strujna) nivoa; to zna~i da svaki signalizacioni element mo`e da predstavqa vi{e od jednog bita. Kada nema faznih
izobli~ewa signal se {iri u vremenu. Sa vi{enivoskom signalizacijom Nikvistova
formula postaje:
C = 2B log2 M = 2B ln M
(5.4)
gde je M broj diskretnih signala ili naponskih nivoa. Tako bi za M = 4, koja se koristi kod nekih modema, kapacitet kanala S bio 12400b/s za {irinu od 3100Hz.
Za zadatu {irinu (propusni opseg) kanala brzina se mo`e pove}ati sa uve}awem
broja razli~itih signalizacionih elemenata. Ovo uslo`wava rad prijemnika. Umesto
da pravi razliku izme|u dva mogu}a signalizaciona elementa za vreme trajawa jednog
signalizacionog elementa treba da napravi razliku M mogu}ih elemenata. [um i druga
pogor{awa na prenosnoj liniji ograni~i}e stvarne vrednosti broja M naponskih nivoa.
[enonova jedna~ina za kapacitet kanala
Nikvistova formula ukazuje da se, ukoliko je sve drugo jednako, udvostru~avawem
{irine opsega udvostru~ava brzina podataka. Posmatrajmo vezu izme|u brzine prenosa podataka, {uma i verovatno}e gre{ke. Prisustvo impulsnog {uma mo`e da o{teti
jedan ili dva bita. Ukoliko se brzina podataka pove}ava trajawe bitskog intervala
se smawuje ali se pove}ava broj bitova na koji smetwa ({um) ima uticaj. To zna~i da
je za zadati nivo smetwe ve}a verovatno}a gre{ke {to je ve}a brzina podataka. Slika 5.9 grafi~ki prikazuje ovu relaciju. Ukoliko se brzina podataka pove}ava, vi{e se
56
Ra~unarske mre`e
bitova na|e u intervalu kada je {um velikog intenziteta (u {picevima). Svi prethodno nabrojani parametri mogu se povezati u formulu koju je razvio matemati~ar
Klod [enon. Kao {to smo videli, {to je brzina podataka ve}a to ne`eqena smetwa
mo`e da izazove ve}i broj gre{aka. Za zadati nivo smetwe ve}a snaga signala pove}ava sposobnost 1 da se na prijemu dobiju podaci bez gre{ke. Kqu~ni parametar u
ovoj analizi je odnos signala i smetwe (S/N). On predstavqa odnos izme|u sredwe
snage signala i sredwe snage smetwe ({uma) prisutan u toj specifi~noj ta~ki u prenosu (jedna~ina 5.3).
Odnos signala i smetwe va`an je kod prenosa digitalnih podataka, po{to on postavqa gorwu granicu brzine podataka koja se mo`e posti}i u odre|enom kanalu. [enon je pokazao da se maksimalni kapacitet kanala, izra`en u bitima u sekundi, mo`e
iskazati jedna~inom:
S
S
C = B log2 1 + = B ln 1 +
N
N
(5.5)
57