05 NSF 2009 2 Gordan Akrap IKS Slozeno 78 1

INFORMACIJSKE STRATEGIJE I
OBLIKOVANJE JAVNOGA ZNANJA
Gordan Akrap1
SAETAK: Planiranje i provoenje informacijskih

operacija nastalih kao posljedica informacijskih strategija,
s ciljem oblikovanja javnog znanja kod ciljane publike
nisu novost niti posebno obiljeje informacijskog doba.
Naime, informacija se kao borbeno sredstvo koristi od
samih poetaka ljudskih sukoba, odnosno u procesima
nametanja vlastite volje protivnikoj strani. Meutim, u
prvim fazama, informacija je bila tek pomono sredstvo u
sukobima kojima su dominirala tzv kinetaika uboijta
sredstva, odnosno oruane snage s pripadajuim
naoruanje. U informacijskom dobu, informacija postaje
primarno sredstvo u procesima nametanja vlastite volje
ciljanim publikama, dok se oruane snage koriste
izuzetnor ijetko. Stoga se, zbog potrebe uinkovitog
provoenja ciljeva iz informacijskih strategija, nametnula
potreba kontrole i upravljanja ne samo informacijskim
sadrajima nego i informacijskim kanalima koji se koriste
kako bi se ciljana publika izloila djelovanju plasiranih
(protu)obavijesti.
KLJUNE RIJEI: informacijske strategije, informacijske
operacije, medijske operacije, korpus javnog znanja,
inofrmacijsko-komunikacijski
sustavi,
informacijska
nadmo,
globalna
informacijsko-komunikacijska
infrastruktura.
1 Gordan Akrap (gakrap@yahoo.de) je doktorirao u oujku 2011. na

Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu s temom Informacijske
strategije i operacije u oblikovanju javnog znanja. Ovaj rad, napisan u
studenom 2010., je izvadak iz te doktorske disertacije. Stavovi izneseni
u radu izraz su osobnog miljenja autora i ne predstavljaju stavove
institucije u kojoj autor radi.
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
Summary: Planning and implementation of information

operations incurred as a result of information strategies
aimed at shaping public knowledge of a targeted
audience, are not new or particularly characteristic for the
information age. Specifically, information is a weapon
used from the very beginnings of human conflict, or in the
processes of imposing one's will to the opposing side.
However, in the early stages, information was only an aid
in the conflicts which have dominated by cinetic
weapons. In the information age, information has become
a primary tool in the process of imposing one's will to
target audiences, while the armed forces are use very
rare. Therefore, for purposes of effective implementation
of the objectives mentioned in the information strategy, it
is necesary to establish control and management of, not
only information content, but also the information
channels used to exposed the target audiencies to the
effects of (dis)information.
Keywords:
information
strategies,
information
operations, media operations, public knowledge,
information-communication
systems,
information
superiority,
global
information-communication
infratsructure.
78
G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja
79
Vrhunska odlinost nije u dobivanju svake

bitke,
nego u poraavanju neprijatelja bez
ulaska u boj.
Najvii oblik ratovanja jest napasti samu
strategiju.
Sun Tzu
UVOD
Globalizacijski procesi kakve prepoznajemo koncem 20.
stoljea rezultat su ne samo globalnih informacijskih i
komunikacijskih tehnologija, postuliranja novih vrijednosti te
ciljeva i pravila meunarodnog poretka, ve i radikalnih
promjena u doktrinama koje tee osiguravanju hegemonije i
dominacije u svijetu. Sukobi niskog intenziteta (SNI) postaju
dominantna forma rjeavanja meunarodnih i lokalnih
ugroza dok artikulacija nacionalnih informacijskih strategija
(NIS) treba osigurati politiku, gospodarsku, kulturnu i vojnu
dominaciju aktera na globalnoj sceni. Nacionalne, ali i
poslovne, informacijske doktrine i strategije definiraju
napadne i obrambene metode i tehnike uporabe
informacijskih potencijala s ciljem osiguranja informacijske
nadmoi. Sveobuhvatna dostupnost obavijesti putem
razliitih medija postala je realnost na lokalnoj, nacionalnoj,
regionalnoj, meunarodnoj i globalnoj razini. Postizanje
monopola nad obavijestima te dominacija nad njihovom
uporabom, posebno u kriznim podrujima, osnova je za
planiranje i voenje informacijskih operacija (IO) kojima se
eli oblikovati javno znanje ciljane grupe (ili vie njih)
sukladno postavljenim ciljevima i zadaama u utvrenim
informacijskim strategijama. Informacijska politika postala je
sredstvo bez kojega se vie ne moe zamisliti uspjeno
provoenje modernih doktrina i strategija za dominacijom i
oblikovanjem javnosti i javnog znanja. Mediji su postali
stvarnom i potpuno vidljivom informacijskom bojinicom
upravo u kriznim podrujima i kriznim situacijama.
Vodei svjetski politiki i gospodarski subjekti (drave i
tvrtke) definirale su vlastite informacijske doktrine i strategije
temeljem kojih planiraju i provode informacijske i medijske
operacije prema protivnikim korpusima znanja. Takvi
subjekti stvaraju dogaaje s kojima upravljaju i vode ih u
pravcima koji odgovaraju njihovim tenjama.
Oni pak subjekti koji nemaju definirane vlastite
informacijske doktrine i strategije uvijek su u obrambenom
80
poloaju, uvijek su prisiljeni sustizati dogaaje koje

informacijski napada(i) stvara(ju), a to ih stavlja u potpuno
neravnopravni poloaj u odnosu na napadaa.
Informacijske strategije nisu novost u povijesti ljudskog
ratovanja. Uspjean napad na protivnikov duh, njegov
sustav moralnih vrijednosti, uvjerenja i stavove jedan je od
temelja koji su teoretiari sukoba i ratova, kao to su Sun
Tzu i von Clausewitz, isticali kao nuan preduvjet za
postizanje ukupne pobjede. Poznat nam je velik broj
primjera iz ljudske povijesti gdje su napadai, procesima
nametanja volje izvojevali pobjede u pojedinanim bitkama i
ukupnim ratovima.
Republika Hrvatska je tijekom procesa osamostaljivanja,
odnosno procesa stvaranja, obrane i stasanja u modernu
demokratsku dravu, bila izloena negativnom i pozitivnom
utjecaju nekoliko razliitih nacionalnih informacijskih
strategija i s njima povezanih IO koje su se sukobljavale na
podruju bive SFRJ (ali i u zemljama koje su imale svoje
interese na ovom podruju). Cilj veine primijenjenih IO bio
je pokuaj onemoguavanja procesa osamostaljivanja
Republike Hrvatske (bilo njegovim prekidom, bilo
usporavanjem).
Informacijske operacije usmjerene protiv interesa
Republike Hrvatske tijekom i nakon Domovinskoga rata
imale su i imaju razliite pojavne oblike; koristile su i koriste
razliite metode i sredstva; poluile su razliite rezultate
plasiranjem mnogih protuobavijesti. Neke su protuobavijesti
kao takve prepoznate, oko nekih jo uvijek postoje odreeni
prijepori u javnosti, dok druge, sasvim sigurno, jo uvijek
nisu prepoznate kao dio informacijskih i medijskih operacija
nametanja volje ciljanoj publici i promjeni njihovog korpusa
javnog znanja (koji je pak legitiman predmet istraivanja
informacijskih znanosti). Oblikovanjem korpusa javnog
znanja (KJZ) ciljane publike (CP) koritenjem obavijesti i
protuobavijesti postie se stanje informacijske nadmoi za
napadaa, a nametnuto stanje beznaa, dezorijentiranosti i
kaosa kod CP stvara preduvjete za konano ispunjavanje
postavljenih ciljeva i zadaa informacijskih stratega.
Pod pojmom ciljana publika (CP) podrazumijeva se cilj
djelovanja IO. Taj cilj moe biti: jedna osoba, manja ili vea
grupa osoba te manja ili vea zajednica. Ovisno o
planovima, potrebama, prikupljenim i obraenim saznanjima
utvruje se cilj (ili vie njih). Stoga emo u radu koristiti opi
naziv CP osim u sluajevima kada emo posebno istaknuti
pojedinani od skupnoga cilja.
Ovdje emo dati poseban naglasak na istraivanje
metoda i tehnika, odnosno utvrivanje obrazaca to su ih
razliite informacijske strategije i IO koristile za oblikovanje

javnog znanja jer se njihovim definiranjem mogu prepoznati
naruitelji i planeri IO, njihovi ciljevi kao i zadae
provoditelja.
Potrebno je napomenuti da je tek djelovanjem zvidaa
omoguen bolji i kvalitetniji uvid u primijenjene metode,
sredstva i tehnike kojima se koriste informacijski napadai.
Naime, u slubeno dostupnoj literaturi mogu se spoznati
doktrine i strategije s jedne te posljedice tih djelovanja s
druge strane. Srednji dio, primijenjene metode, sredstva i
tehnike u provoenju informacijskih i medijskih operacija,
mogao se tek nasluivati iz javno dostupne slubene grae.
Stoga su zvidai u vlastitim redovima tetni za
informacijske napadae, u istoj onoj mjeri (ako ne i veoj) u
kojoj im i koriste prilikom planiranja i provoenja
informacijskih napada na protivniki korpus javnog znanja.
Dostupna dokumentacija omoguava kvalitetnu i
uinkovitu
ralambu
informacijskih
doktrina
te
informacijskih i medijskih strategija i operacija koje djeluju
prema jednom i/ili vie ciljeva s krajnjim ciljem: nametanja
vlastite volje CP oblikovanjem njenog KJZ.
Informacija je sredstvo od
strateke vanosti za nacionalnu
2
sigurnost.
1. INFORMACIJSKE STRATEGIJE
Razvojem sposobnosti zapisivanja i tumaenja simbola koji
prikazuju odreene obavijesti i znanje, koje se time
pokuava sauvati za narataje koji tek dolaze, stvarani su
uvjeti za bri i kvalitetniji razvoj ljudskih sposobnosti, umijea
i vjetina. Daljnji razvoj tehnike i tehnologije zapisivanja
simbola, s obzirom na kvalitetu zapisa, brzinu zapisivanja te
mogunost njihovog uvanja, ouvanja, organizirane
pohrane i ponovnog koritenja, stvorio je uvjete za pojavu
brojnih znanstvenih revolucija, odnosno bre postizanje
kvalitetnih i iroko primjenjivih novih spoznaja. Sredite svih
zbivanja bili su i jo uvijek jesu, podaci i informacije kao
osnova za stvaranje novih, uinkovitih i primjenjivih znanja.
2 US Department of the Army, FM3-05.130, 2008., str. B-16.
81
a. Znanje
Provjera i razvoj postojeih te stvaranje novih znanja cilj je
pojedinca, svakog drutva i svake zajednice jo od prvih
dana ivljenja. Razvoj znanja omoguavao je prednost pred
okolinom, opstanak kao i daljnji razvoj i napredovanja u
razliitim pravcima. O vanosti, mjestu i ulozi znanja u
stvaranju novih vrijednosti u korist pojedinca i zajednice
pisao je Platon u svom djelu Drava. Rasprave prikazane u
tom djelu ukazuju na znaaj stvaranja znanja, razliku izmeu
znanja i spoznaje te izmeu znanja, neznanja i mnijenja.
Platon je iznio svoju definiciju znanja, procesa njegovog
stvaranja te cilja kojem znanje treba teiti:
- Znanje je stvoreno za bitak, naime da spozna, da
3
bitak jest ,
- Jer tko poinje onim to ne zna, a konac je i
sredinu spleo od onoga to ne zna, kako je mogue,
4
da njemu takva tvrdnja ikada znanje postane?
Platon jasno uoava da je novo znanje proizvod spoznajnog
procesa koji omoguava donoenje odluka o uinkovitom
djelovanju te da znanje ne nastaje iz niega. Znanje nastaje
kao posljedica logikog procesa promiljanja koji od samog
poetka prijema i obrade podataka, informacija i njenih
izvedenica, pa sve do postizanja konane spoznaje, mora
biti utemeljeno na stvarnim i tonim vrijednostima predmeta
promiljanja. Znanje, kao dio spoznajnog procesa te kao
jedno od mjerila vrijednosti konane spoznaje, ovisi o
kvalitativnim vrijednostima ulaznih jedinica, o ve
pohranjenom znanju pojedinca i zajednice, o osobnim
iskustvenim spoznajama, o znaajkama komunikacijskog
kanala, o vremenu potrebnom za obradu i stvaranje novih
vrijednosti te o drugim vrijednostima o kojima e vie rijei
biti u narednim poglavljima.
b. Organizacija znanja
Razliitostima u definiranju znanja te procesa kojima se
znanje stvara, razvijani su i razliiti tipovi i vrste znanja koja
postoje, koja se stvaraju i mijenjaju. Za potrebe ovog rada,
prihvaamo organizaciju ukupnog korpusa znanja u dvije
5
osnovne grupe : otvorenog i kontroliranog znanja. U sastavu
korpusa otvorenog znanja nalaze se korpus javnog znanja
3 Platon, 2001., str. 146.

4 Platon, 2001., str. 191.
5 Tuman, M. , 2008. str. 51.
82
(KJZ) i korpus drutvenog znanja (KDZ), dok korpus

kontroliranog znanja ine korpusi cenzuriranog i tienog
znanja kako je prikazano na slici 1:
KORPUS OTVORENOG ZNANJA
KORPUS JAVNOG
ZNANJA
KORPUS DRUTVENOG
ZNANJA
KORPUS
CENZURIRANOG ZNANJA
KORPUS TIENOG ZNANJA
KORPUS KONTROLIRANOG ZNANJA
Slika 1. Organizacija znanja

Korpus otvorenog znanja (KOZ) sadri znanja kojima
pristup nije zabranjen, znanja koja su u razliitim pojavnim
oblicima dostupna svakome tko im na bilo koji nain eli
pristupiti. Postoji mogunost da sve osobe koje to ele ne
mogu imati pristup pojedinim dijelovima ovih korpusa znanja.
Uglavnom se radi o problemima koji su uvjetovani nekim
drugim znaajkama (nepoznavanje jezika i kulture,
nemogunost komuniciranja i td.).
Korpus javnog znanja (KJZ) odreen je sadrajem koji
postoji u javnome informacijskom prostoru, koji u njemu ima
dominantni poloaj i status. Ovaj korpus se, uglavnom,
oblikuje pod utjecajem razliitih javnih medija. U razliitim
drutvima i zajednicama, korpusi javnog znanja mogu biti
bitno razliitog sadraja.
Korpus drutvenog znanja odreen je tradicijom,
povijesnom i kulturnom batinom nekog naroda, ali i
civilizacijskom steevinom koju drutvo skuplja, uva i
6
razmjenjuje s drugim kulturama i drutvima . Ovaj korpus
ukljuuje i struna znanja razumijevanje kojih zahtijeva
dodatne osposobljenosti kako bi ih se moglo razumjeti i
uinkovito koristiti.
Korpus kontroliranog znanja (KKZ) sadri znanja
kojima je pristup ogranien zakonskim i drutvenim
6 Tuman, M., 2008., str. 51.
83
84
normama odreenih od strane, prethodnih i/ili trenutnih

politikih elita. Pristup ovim znanjima se onemoguava
primjenom uglavnom represivnih i preventivnih mjera, radnji i
sredstava. Tom znanju nema, i ne bi trebao imati, pristup
svatko tko poeli. Odluku o tome kojem se znanju
ograniava ili pak onemoguuje pristup, i na kojoj razini,
donose politike elite, a u poslovnom svijetu vlasnici i
upravitelji tvrtki.
Korpus cenzuriranog znanja ine znanja proglaena
nepoeljnima i nepoudnima od strane politike elite jedne ili
vie drava. Uglavnom se radi o znanjima koja mogu imati
drugi i drugaiji utjecaj na postojeu javnost i pripadajue
javno znanje te koja mogu stvoriti uvjete za promjene
vladajue ideologije i sustava.
Korpus tienih znanja sadri znanja koja dravne
institucije koriste u svom radu, a imaju ih potrebu tititi
odreenim vidom i razinom zatite. Ovim korpusom
obuhvaena su privatna i korporativna poslovna znanja koja,
onima koji ih imaju, omoguavaju stjecanje novih i dodatnih
vrijednosti (u odnosu na konkurenciju). Istovremeno su u
ovaj korpus ukljuena i znanja koja se tite autorskim i
intelektualnim pravima, pravo na privatnost te druga slina
znanja (i prava) koja se mogu svrstati u kategoriju osobne,
poslovne i slubene tajne.
Ovakva organizacija znanja olakava promatranje
organizacije drutva i zajednice. Sadraj pojedinih korpusa
znanja nije fiksan, ni trajan, a ni stalan. Podloan je
mijenama izravno povezanima sa stanjem i odnosima unutar
zajednice. Znanje tei stalnom kretanju, prelasku iz podruja
kontroliranog u podruje otvorenog znanja. Kree se
procesom koji moemo nazvati difuzijom znanja. Kako bi
se pokazala razlika u podrujima izmeu kojih djeluje najvei
dio ukupne difuzije, granice izmeu tih podruja prikazane
su isprekidanom crtom dok je podruje tienog znanja
omeeno punom crtom kako je prikazano na slici 1.
Znanje je mo. Kontrola difuzije znanja je kontrola
difuzije moi. Stoga vladajue i upravljake elite tee ka
potpunoj kontroli procesa difuzije znanja tako to se
pokuava onemoguiti neovlateni prodor u KKZ te pokuaj
naputanja znanja iz tog korpusa i njihov prijelaz druge
korpuse znanja. Istovremeno se KOZ pokuava zatititi od
prodora i utjecaja drugih znanja kojima se mogu izazvati
bitne promjene postojeih paradigmi.
Danas se istina vie ne moe izbrisati, iako se moe
pokuati ignorirati i potisnuti u korpus kontroliranog znanja.
Meutim, ona ipak postoji. Pitanje je jedino vremena i naina
na koji e potisnuta istina uspjeti prijei u KJZ i postati dio
stvarnosti, postati ope prihvaena vrijednosna injenica,

sud koji kao takav zauzima svoje mjesto u ukupnom korpusu
znanja.
c. Domene svijeta dananjice

Proces stvaranja znanja trebao bi biti neprekinuti niz
dogaanja, interakcije simbola iz svijeta koji nas okruuje sa
svijetom obavijesti te naim unutarnjim mogunostima
vrednovanja i prosuivanja zahvaene stvarnosti. Oito
postojanje razliitih domena u odnosu na procese
prikupljanja, obrade, pretvorbe, pohrane i tumaenja
obavijesti te donoenje odluka i na njima utemeljenih
djelovanja, navodi na potrebu podjele svijeta koji nas
okruuje, i u kojem djelujemo, na tri razliite domene:
domena fizikog svijeta, informacijska domena te kognitivna
7
domena . Interakcija, odnosno sinergijsko djelovanje
procesa koji se odvijaju u ovim domenama i kroz njih,
omoguava stvaranje novih korisnih i primjenjivih znanja te
donoenje kvlitetnih odluka.
Meusobni odnos i poloaj razliitih domena grafiki
moemo prikazati na nain prikazan slikom 2:
INFORMACIJSKA DOMENA
DOMENA SVIJETA STVARNOSTI
od odluke do izvedbe
od simbola do znanja
KOGNITIVNA DOMENA
Slika 2. Domene svijeta dananjice

Domena svijeta stvarnosti ili fizika domena predstavlja nau
stvarnost, svakidanjicu koja nas okruuje, nau prolost te
predvienu, moguu i/ili oekivanu verziju blie i/ili dalje
budunosti. To je domena u kojoj se dogaaju pojave,
7 Alberts, D.S., Gartska, J.J., Hayes, R.E., Signori, D.A., 2001., str. 11.
85
pojavljuju simboli, odnosno domena u kojoj se postoji i

djeluje na fizikoj razini.
Informacijska domena jest podruje u kojem postoji
informacija, u kojem se vri njena tvorba i distribucija unutar
informacijske domene, ali i prema drugim domenama. U ovoj
se domeni zahvaaju simboli iz svijeta stvarnosti, pretvara ih
se u oblik koristan za daljnju uporabu te omoguava
distribucija razliitim korisnicima u razliitim, korisnicima
prilagoenim nainima i oblicima.
Kognitivna domena predstavlja svijet znanja, svijet
svijesti i percepcije, svijet umnih sposobnosti i obuenosti
pojedinca, grupe i/ili zajednice, domena u kojoj oblikujemo
znanje, stvaramo izvjesnice te domena u kojoj se donose
odluke.
Duine, prikazane strelicama, daju bitno pojednostavljen
proces prijenosa simbola iz svijeta stvarnosti, njihove tvorbe
u informacije i znanje te proces donoenja odluka koje imaju
za posljedicu pokuaj promjene pojave i/ili dogaaja u
svijetu stvarnosti.
Uvjet postojanja stvarnog i uinkovitog djelovanja ovih
domena, kao i njihovog sadraja, jest mogunost
komuniciranja, unutarnjeg (unutar svake domene posebno) i
vanjskog (izmeu razliitih domena). O svojstvima
komunikacijskog kanala te komunikacijskim sredstvima ovisi
i uinkovitost obrade, i distribucija svih veliina te njihova
kvaliteta.
d. Informacija kao borbeno sredstvo razvoj

kroz vrijeme
Obavijesti su imale posebnu primjenu u izvravanju
postavljenih zadaa u vremenima mnogobrojnih kriza i
ratova.
Ratovanje, kao vjetina i jedan od naina postizanja
zacrtanih ciljeva, prati razinu i brzinu razvojne promjene
ljudske zajednice, promjenu volumena i sadraja korpusa
znanja, prolazi bitne promjene u provedbenom i izvedbenom
8
obliku. Prema pojedinim autorima , dananji modeli
ratovanja uglavnom su asimetrine naravi i predstavljaju 4.
generaciju u vjetini i umijeu ratovanja. Meutim, brzina
obrade i prijenosa obavijesti te nove tehnike i tehnologije i
doktrine, uvode nas u vrijeme primjene 5. generacije ratnih
vjetina ija se obiljeja mogu predvidjeti.
8 Taipale, K.A., 2006. str. 9.
86
Obiljeja dosadanjih kao i 5. generacije ratovanja

9
prikazali smo u tablici 1:
Tablica 1. Evolucija ratovanja (1.dio)
Evolucija ratovanja generacije ratnih vjetina
1. dio
1.
2.
3.
Drutvena
Agrarno
Industrijsko
Moderno
paradigma
drutvo
doba
drutvo
Odluujue
Masovna
Vatrena mo
Pokretljivost
sredstvo
uporaba
ljudstva
Cilj djelovanja
Ljudstvo
Razaranje
Nadzor
Prijem
Mjeseci-
Dani-sati
Sati-minute
podataka
tjedni-dani
Vrijeme
Tjedni-dani
Dani
Sati
Fizika
Fizika
Fizika-
odluivanja
Domena
primarne
uporabe znanja
9 prema: Taipale, K.A. 2006. i McKay, T. 2000.
87
Informacijska
Tablica 1. Evolucija ratovanja (2.dio)
Evolucija ratovanja generacije ratnih vjetina

2. dio
4.
5.
Drutvena
Informacijsko
Virtualno (informacijska
paradigma
drutvo
prezasienost) drutvo
Odluujue
Znanje
Izvjesnica, informacijskokomunikacijski
sredstvo
sustav,
kontrola medija
Moral,
Znanje, volja, percepcija,
percepcija
um
Prijem
Minute-stvarno
Stvarno vrijeme, udaljeni
podataka
vrijeme
3D
Cilj djelovanja
prikazi,
prostorno-
vremenska integracija
Vrijeme
Sati-minute
Gotovo trenutno
Informacijska
Informacijsko-kognitivna
odluivanja
Domena
primarne
uporabe znanja
U agrarnom drutvu, vremenu nerazvijenih vojnih
sredstava i tehnika, prednost u ratovanju uglavnom su imale
one vojske koje su imale vei broj vojnika. Proces
prikupljanja obavijesti svodio se na obavijesti o kretanjima
protivnikih snaga, moguem rasporedu protivnikih snaga
na podruju sukoba, zapovjednom mjestu protivnika. Bio je
88
odreen uspjenou onih koji su ih prikupljali kao i o

komunikacijskim
sredstvima
kojima
je
prikupljeno
dostavljano. Taj je proces znao trajati mjesecima, a u boljim
sluajevima tjednima i danima. Vojskovoe koje su znale
kako se prikupljene obavijesti mogu koristiti (i kao psiholoki
segment u ratnim vjetinama) esto su mogli izvojevati
pobjedu i sa slabijim snagama ili su pak znali izbjei sraz s
10
bitno brojnijim protivnicima .
U industrijsko doba, prednost u ratovanju omoguena je
veom vatrenom moi, odnosno mogunou nanoenja
snanijih i uinkovitijih udara na ljudstvo, imovinu i podruje
protivnika.
Obiljeje prvih dviju generacija ratovanja, posebno prve,
bio je kronian nedostatak obavijesti, njihova relativna
starost, upitna kvaliteta, pouzdanost i relevantnost te kao
posljedica toga i njihova iskoristivost. Prve generacije imale
su bitno ogranienje u komunikacijskim sustavima, posebno
u prijenosu obavijesti na velike daljine. Ponekad su,
posebno u sluaju pomoraca, poruke (samo u jednom
pravcu) trebale putovati mjesecima da stignu (ukoliko se
dogodi da sigurno stignu) do planiranog odredita.
Uvoenjem u uporabu brih i kvalitetnijih komunikacijskih
sredstva kao to su telegraf, telefon i radio veze, ubrzan je
njihov prijenos. Tad je obavijest uglavnom sluila tek kao
pomono sredstvo potrebno kako bi se tono spoznalo
stanje na bojinici te donijele odluke o postavljanju, kretanju
i uporabi razliitih postrojbi te oruja i orua prije i tijekom
bitke. Povremena uporaba obavijesti u razliitim, sporadino
upotrebljavanim, pojavnim oblicima psiholokog djelovanja
i/ili vojne varke, znala je odluiti pobjednika.
U modernom drutvu, prednost u ratovanju postizana je
veom pokretljivou, odnosno mogunou breg, tonijeg i
10 U povijesti ratovanja poznat je primjer kad je Aleksandar Makedonski,
nastavivi osvajanja prema istoku, doao u situaciju kad se trebao
suoiti s bitno jaim protivnikom. Naime, njegove su snage bile
razvuene jer je, elei uvrstiti vlast u ve osvojenim dijelovima
tadanjeg svijeta, uvijek ostavljao dio svoje vojske sa zadaom
upravljanja navedenim podrujem. Dobivi obavijesti o snazi protivnika
koji ga je ekao te o procjeni da e sasvim sigurno biti poraen ukoliko
ue u izravan sukob, Aleksandar Makedonski se odluio, prije bitke,
povui. elei sprijeiti protivniki napad koji bi njegovo povlaenje
protumaili kao slabost i nemo, dao je nalog kovaima da iskuju oklope
i do tri puta vee od onih koje su inae kovali za potrebe vojske. Te je,
prevelike oklope, ostavio porazbacane po naputenom logoru kako bi
protivnici, ulaskom u logor i otkrivanjem velikih oklopa pomislili da se
Aleksandrova vojska sastoji i od divova. Varka je uspjela, protivnik nije
napao Aleksandrovu vojsku u povlaenju ve se sam povukao u strahu
oslukujui hoe li se, i kad, Aleksandar s vojskom punom divova,
vratiti i napasti ih.
89
90
uspjenijeg prebacivanja postrojbi u vrijeme i na mjesto gdje

to zahtijeva trenutna ili predviena situacija. Takoer je
vidljivo da je tehnoloki napredak omoguio razvoj i
prihvaanje novih strategija, novih oruja, orua, metoda i
sredstava, utemeljenih prvenstveno na brem prikupljanju i
prijenosu svih vrsta obavijesti i izvjesnica. Bojinica,
podruje u kojem obavijest postoji, fiziki je svijet, svijet
stvarnosti u kojem se stoga i prikupljaju. Brzina njihovog
prikupljanja, prihvata, obrade i primjene se, pratei razvoj
prvih triju faza ratovanja, rapidno poveavala. Obraene
obavijesti se sve vie koriste kao dio vojnih operacija,
prvenstveno
psiholoke
naravi,
usmjerenih
prema
protivnikoj strani, ali ponekad i prema vlastitoj strani (kako
vojnoj s ciljem dizanja morala vlastitih postrojbi tako i prema
vlastitoj javnosti s ciljem jaanja unutarnjeg jedinstva).
Psiholoko se djelovanje provodilo na ogranienom
podruju, ogranienim sredstvima i s ogranienim ciljevima.
Krajem XX. stoljea nastupa 4. generacija vjetina
ratovanja kad brza i uinkovita obrada relevantnih obavijesti
postaje temelj i prioritet novih strategija i doktrina, kad
informacijska
domena
postaje
primarna
bojinica.
Relevantna je obavijest u svim vrstama ratovanja mogla
donijeti odluujuu prednost. Meutim, krajem 4., a posebno
u 5. generaciji ratovanja, kognitivna domena postaje
primarna bojinica. Obavijest prestaje biti samo i jedino
predmet prikupljanja, ona u obliku informacije postaje
subjekt na kojem se temelji napadno djelovanje i prije samog
ulaska u fiziku borbu.
Vanost i uloga informacije kao borbenog sredstva
prelazi iz operativnog i taktikog podruja u podruje
strategije i doktrine. Uporabna vrijednost informacije prelazi
iz operativne na strateku razinu odluivanja i djelovanja, a u
izravnoj je vezi s razvojem informacijsko-komunikacijskih
sustava, tehnika i tehnologija. Njihov brzi razvoj doveo je do
postupnog umreavanja sve veeg broja lokalnih mrea te
do stvaranja Globalne informacijske mree (GIM) i
Globalnog informacijskog okruenja (GIO) koje time postaje
strateki cilj i strateko sredstvo u provoenju i ostvarivanju
zacrtanih ciljeva, gotovo u potpunosti bez prostornovremenskog ogranienja. Na takav nain, informacija
postaje dominantno borbeno sredstvo u oblikovanju domene
KJZ. Informacijska i kognitivna domena postaju primarni cilj
nacionalnih informacijskih strategija s ciljem ostvarivanja
nacionalnih (ali i korporativnih, poslovnih, grupnih i osobnih)
interesa. Prednost se ostvaruje ne samo posjedovanjem
informacije nego, to je posebno znaajno, monopolom na
njeno koritenje, distribuciju i tumaenje.
Vanost informacije kao borbenog sredstva posebno je

istaknuta u govoru koji je, 21.5.1982., na sveuilitu
Georgetown, u organizaciji Centra za strateke i
meunarodne studije, odrao savjetnik za nacionalnu
sigurnost predsjednika SAD, William P. Clark. Tom je
prilikom izjavio: Informacija je kao instrument za provedbu
nacionalne strategije zauzela isto mjesto pored vojne,
11
diplomatske i gospodarske aktivnosti . Moe se rei da je
tada informacija i slubeno postala etvrti instrument kroz
koji suverena drava ostvaruje svoje nacionalne interese:
diplomacija, gospodarstvo, vojska i informacija.
Pojavom interneta, a posebno WWW-a 1995.,
informacija postaje doktrinarna kategorija te strateko
sredstvo u izvravanju postavljenih ciljeva i zadaa, posebno
kroz nove teorije Sukoba niskog intenziteta12, odnosno
odvraanja i sprjeavanja eskaliranja kriznih situacija u ratna
stanja, ali i stvaranja i upravljanja, namjerno izazvanim,
lokalnim krizama. Naa je svakidanjica obiljeena
nepreglednim mnotvom obavijesti iz kojih se, koritenjem
mogunosti strojeva i ljudskih sposobnosti, treba izdvojiti
relevantan sadraj koji treba biti temelj za donoenje
korisnih odluka. Razvoj komunikacijske tehnike i tehnologije
omoguio je eksponencijalni rast koliine dostupnih
obavijesti i brzinu njihove obrade u odnosu na vrijeme kako
je prikazano na slici 3:
11 Lord, C., 1996., str. 88.

12 Collins, S. 1999: Sukob niskog intenziteta (SNI) je u biti borba za ljudski
um . . . a u toj su borbi psiholoke operacije znatno vanije od vatrene
moi .
91
Koliina, dostupnost i brzina obrade

podataka i informacija
490 pr. Krista:

Bitka kod
Maratona, glasnik
tri kako bi prenio
vijest o pobjedi i
na kraju umire od
iscrpljenosti
Puna primjena
satelitske
komunikacijske
tehnologije
1890 radio
1876 prihvaen
patent
telefona
1924
TV
1838 prihvaen
patent
telegrafa
0
Prijenos vizualnih (vatra,
dim, zastave, poluge) i
zvunih signala (bubnjevi,
zvona)
1995
WWW
INTERNET
1957- prvi
komunikacijski satelit
1960 Raunalo
1800
1900
2000
vrijeme
Slika 3. Vremenski razvoj brzine i uinkovitosti prijenosa

obavijesti
Kao ilustracija volumena podataka koji se moe nai na
internetu, mogu se navesti sljedee injenice te procjene
13
vezane uz njih :
- U listopadu 2010., ukupan broj domena bio je 876 923 856
(za usporedbu je poetkom srpnja 2009. bilo evidentirano
791 457 160 domena),
- Prema nastavku najvie ima .net domena (284 513 303),
potom .com (210 753 141),
- Od drava, najvie domena ima Japan (.jp - 56 220 485),
potom Italija (.it - 23 780 650); Hrvatska se nalazi na 39.
mjestu (od drava) sa 1 286 551 domenom,
- U odnosu na brojno stanje domena u sijenju 2007. (433
193 199) dolo je do poveanja za neto vie od 100% kako
14
je prikazano na slici 4 ,
- Kina ima (oujak 2009.) najvie korisnika: 298 milijuna
(22% ukupnog stanovnitva), potom SAD sa 227 milijuna
13 Distributions by Top-Level Domain Name (by hostcount); URL:
http://ftp.isc.org/www/survey/reports/current/, 28.11.2010
14 http://ftp.isc.org/www/survey/reports/current/hosts.png, 28.11.2010.
92
(75%
stanovnitva),
Japan
sa
94
milijuna
(74%stanovnitva); procjenjuje se da u cijelom svijetu 1,6
15
mlrd ljudi koristi Internet .
Slika 4. Rast broja Internet domena
e. Razvoj nacionalnih informacijskih strategija

Kao to smo ve naveli, tek brzim razvojem komunikacijskih
tehnologija i sredstava koja su omoguila brzi i pouzdani
prijenos velike koliine obavijesti, informacija i izvjesnica,
njihovu organiziranu pohranu (ali i naknadno koritenje),
obavijest dobiva na vanosti, postaje dostupnija, bre se
pribavlja i obrauje. Vrijeme od zahtjeva za obavijeu do
konanog proizvoda (izvjesnice) bitno je skraen u odnosu
na ranija razdoblja.
Pokuavajui nadomjestiti nemogunost komuniciranja s
velikim brojem osoba u vrijeme 1. svjetskog rata, a elei ih
uvjeriti u ispravnost planiranih vladinih namjera, predsjednik
SAD Woodrow Wilson osnovao je CPI (Comittee of Public
Information) poznat i kao Creelov komitet (po predsjedniku
Komiteta Georgu Creelu). Komitet je teio oblikovanju
korpusa nacionalnog javnog znanja SAD kako bi javnost
pozitivno prihvatila odluku o ulasku SAD u 1. svjetski rat na
15 Die Groesten Internetnationen - Stand: 31. maerz 2009., Der
Spiegel,33/2009, str. 76.
93
strani Saveznika. Creelov komitet vodio je bitku za nadzor

nad javnim znanjem s pro-njemakim snagama koje su pak
pokuavale uvjeriti ameriku javnost da je ulazak SAD u rat
nepotreban i tetan, kako za javnost tako i za ameriko
16
gospodarstvo . Stoga je, zbog nepostojanja masovno
dostupnih medija, Creel osmislio koncept 4-minutni
govornik, osobe koje su obilazile razliite grupe, zajednice,
skupove, mjesta gdje se pojavljivao manji ili vei broj osoba i
gdje su u svega etiri minute trebali zadobiti panju i uvjeriti
sluatelje u ispravnost vladinih namjera. Prema slubenoj
evidenciji, za dranje takvih govora angairano je, u
vremenu izmeu 1917. i 1918., 75 000 osoba. U tom periodu
17
odrali su 7 155 190 govora od 4 minute .
Poetkom XX. stoljea, informacijom se pokuava
oblikovati KJZ vlastite javnosti s ciljem homogenizacije u
vremenima kriza i oekivanih ratnih djelovanja. Istovremeno
je informacija koritena preko oblika posebnih psiholokih
operacija (PO) usmjerenih prema javnosti i kljunim
dravnim (politikim i vojnim) dunosnicima protivnike
strane. Psiholoke su operacije voene preko institucija
ministarstva obrane, odnosno slubi iz sastava izvjetajnosigurnosnog sustava koje su bile u stanju planirati i provoditi
takva djelovanja. Naime, budui da su se ve organizirano
bavili tajnim prikupljanjem i obradom prikupljenih podataka i
informacija, mogli su uinkovito planirati i PO za koje su
oekivali da bi mogle poluiti odreeni uspjeh.
Preko takvih institucija pokuala se postii i tajnost takvih
djelovanja jer bi otkrivanje bar nekih od njih moglo ozbiljno
kompromitirati dravni vrh. Stoga se psiholoko ratovanje
vodilo svim instrumentima koji su dravi tada stajali na
raspolaganju: vojnim, diplomatskim i gospodarskim
sredstvima. U ratnim uvjetima, psiholoko ratovanje
provodilo se doktrinom C2W (Comand and Control Warfare)
djelovanja u okviru kojega su tada bile objedinjene one
funkcije koje danas nazivamo Informacijskim operacijama
(IO). Po zavretku ratnih djelovanja te pojavom Hladnoga
rata (kao pojavnog oblika izrazito snane krize u
meunarodnim odnosima), uvia se vanost koju informacija
moe imati u poeljnom oblikovanju KJZ, ali i oblikovanju
znanja vodstva (vojnog, politikog i poslovnog) ciljane
grupacije u vremenu prije, tijekom i poslije krize i mogueg
ratnog sukoba. Stoga C2W prelazi iz domene iskljuivo
vojne uporabe u podruje aktivne (u idealnom sluaju)
suradnje civilno-vojnih struktura.
16 Creel, G., 1920:To je bila borba za ljudske umove i 'osvajanje njihovih
uvjerenja' kod koje je svaka obitelj u svakoj dravi bila crta bojinice
17 Freeman, B.R., 2005., str. 15.-16.
94
f. Hladni rat
Vrijeme neposredno nakon 2. svjetskog rata, a posebno
vrijeme Hladnog rata obiluje primjerima koritenja
obavijesti i protuobavijesti kao borbenih sredstava. Hladni
rat, kao sukob ideologija, ideja, miljenja i stavova obiljeen
je informacijskim ratovanjem, odnosno rat s informacijom za
informaciju protiv informacije. To je vrsta sukoba koja prelazi
iz domene svijeta stvarnosti, odnosno fizikog svijeta (2.
svjetski rat) u informacijsku i kognitivnu domenu ime se
pokuava izravno utjecati, kako na dravni vrh ciljane zemlje
(i/ili grupe zemalja), tako i na njihovu javnost pokuavajui
izravno utjecati na oblikovanje KJZ ciljane publike. U tom se
pravcu koriste uglavnom prikrivene operacije posebnim
oblicima djelovanja dravnih agencija i institucija opremljenih
za tajna i prikrivena djelovanja. Tada se koriste mnogobrojni
sinonimi za informacijsko ratovanje: ideological warfare, the
war of ideas, political communication, psychological-political
warfare, political warfare, psychological operations,
psychological warfare, information warfare, special
operations, black operations, black propaganda, grey
propaganda, white propaganda, active measures i slino. Te
su operacije dobrim dijelom usmjerene prema stranoj
javnosti i ciljevima izvan vlastitog nacionalnog podruja.
Na unutarnjem planu se nacionalno (vojno, politiko)
jedinstvo pokuavalo postii preko raznih tiskovnih
konferencija te planiranih vijesti koje su plasirane putem
nacionalnih medija (tisak, radio, TV), dananjim rjenikom,
odnosima s javnou.
SSSR su, kao i zemlje lanice Varavskog ugovora,
prihvatile Lenjinov stav da je istina malograanska
18
predrasuda . Propagandom su opravdavali revolucionarno
nasilje. Sovjeti su vrlo rano shvatili mo obavijesti i
protuobavijesti primijenjene, u nasilnoj varijanti, prema
vlastitom stanovnitvu. irenjem kulture nasilja i straha
odravali su agresivni i nasilni sustav na vlasti. U irenju
nasilja prema domicilnom stanovnitvu, prednjaili su
instrumenti represivne moi drave, policija i tajne slube
kojima su date iroke ovlasti, ukljuujui i one krajnje
represivne i nasilne.
Posebni napori i sredstva za djelovanje izvan matinih
granica, za vrijeme hladnoga rata ulagani su u koritenje
informacije u propagandne svrhe preko institucija drave,
tajnim i subverzivnim operacijama s jedne te prikrivenim
medijskim operacijama s druge strane. Osnovane su mnoge
18 Volkov, V., 2001, str. 75.
95
medijske (radio i TV postaje, tisak) ustanove i organizacije

preko kojih se pokualo propagandnim i psiholokim
djelovanjem utjecati na oblikovanje javnog znanja ciljane
grupe. SAD su u tom smislu osnovale vei broj medijskih
kua (Voice of America, Radio Free Europe, Radio Liberty,
Radio Marti, Radio Asia, Radio in American sector in
19
Berlin) dok je u SSSR-u takvu ulogu preuzimao nacionalni
Radio Moskva sa svojim programima na mnogim stranim
jezicima, kao i nacionalne radio postaje u satelitskim
zemljama lanicama Varavskog ugovora. Ovakav oblik
hladnoratovskih djelovanja nastavljen je i danas, s jaim i
snanijim intenzitetom nego ranije upravo zbog veeg
utjecaja medija na oblikovanje KJZ.
g. Informacijsko doba
U ranijim sukobima/ratovima napadai su trebali brinuti
jedino o tome kako zatiti domicilno stanovnitvo od
protivnike propagande, odnosno protivnikih PO. Stoga je
domicilno
stanovnitvo
bilo
izvrgnuto
uglavnom
jednostranom psiholoko-propagandnom djelovanju od
strane vlastite politike administracije. Dananja stvarnost
jest da se praktiki s bilo kojeg umreenog mjesta moe
pristupiti u bilo koji dio svijeta i pokuati sagledati bilo koji
problem te dobiti gotovo bilo koja informacija (ne ulazei u
kontekst procjene njene kvalitete, tonosti i pouzdanosti
izvora). Ne postoji mogunost apsolutne cenzure dogaanja
i djelovanja jer su obavijesti sveprisutne, posebno danas, u
doba sveprisutnog i brzog irokopojasnog interneta. Stoga
vladajue elite posebnu panju trebaju obratiti na zatitu
vlastitog javnog prostora i KJZ od neeljenih utjecaja vlastitih
PO koje se provode izvan nacionalnih granica. Dok se ranije
teko dolazilo do potrebnih obavijesti, njihova dananja
masovna dostupnost uzrokovana globalnom umreenou,
stvorila je potrebu drugaijeg, inverznog, promiljanja
pokuaja sprjeavanja pristupa neovlatenih osoba do
traenih obavijesti koje se nalaze u korpusu tienoga
znanja i njihov prijenos u KJZ. Inverzno razmiljanje o
potrebi zatite vlastitih obavijesti, IKS i njihovog sadraja,
ogleda se u zasipanju protivnika mnotvom, manje ili vie,
besmislenih, nepotrebnih i neupotrebljivih obavijesti svih
vrsta. Istovremeno se pokuava dati naglasak na pojedine
dogaaje i situacije kako bi se protivnikoj strani odvukla
panja i dodatno oslabili obrambeni sustavi i mogunosti.
19 About the Agency, URL: http://www.bbg.gov/about/, 2010., 15.11.2010.
96
97
Stoga, u skladu sa starom izrekom koja kae od ume se

ne vidi drvee, stvaranjem informacijske prezasienosti
(razliitim sadrajima) protivnikog sustava i protivnikog
javnog medijskog prostora, viestruko se olakava
oblikovanje KJZ ciljane publike.
Legati sunt viri boni peregre missi

20
ad mendiendum rei publicae causae
(Poslanici su odvani ljudi upueni
u tuinu da bi lagali za dobro vlastite
drave)
2. JAVNA DIPLOMACIJA
Upravljanje javnim znanjem nije bila, nije, niti e biti lagana
zadaa. Postojei IKS stvorili su uvjete prema kojima je
mogua gotovo puna interakcija osoba koje se fiziki nalaze
na potpuno razliitim podrujima. Tako je stvorena situacija
u kojoj se i domicilno stanovnitvo moe, posredno, izloiti
djelovanjima IO. Stoga se ukazala potreba za
preimenovanjem dotadanjih aktivnosti usmjerenih na
oblikovanje javnog znanja u skladu s naelima politike
korektnosti jer je i nazivlje koje se koristi jedan od naina na
koji se eli olakati djelovanje prema volji i percepciji
primatelja informacija.
Pokuavajui izbjei nazivlje koje ima (ili moe imati)
negativno znaenje (kao to su psiholoko djelovanje,
propaganda, specijalne operacije, ratovanje svih vrsta)
sredinom 60-ih godina prolog stoljea uvodi se u uporabu
21
naziv javna diplomacija (public diplomacy) , kao oblik
komuniciranja koji u poetku, barem na simbolikoj razini,
otklanja agresivnost. Cilj je javne diplomacije davanje
podrke diplomatskim naporima matine zemlje, izmeu
ostalog, mreom nevladinih, neprofitnih i drugih slinih
udruga i organizacija koje djeluju u inozemstvu, odnosno na
i prema ciljanom podruju. U naelu se kroz javnu
diplomaciju ne distribuiraju netone obavijesti jer se njihovim
otkrivanjem moe nanijeti znatna teta njihovim autorima i
prijenosnicima. Meutim, to ne sprjeava obradu informacija
koje se distribuiraju i kojima se izlau CP na nain i u skladu
s postavljenim ciljevima i zadaama.
Meunarodni politiki odnosi mogu se artikulirati kroz
nekoliko razliitih podruja djelovanja, ovisno o nositeljima i
izvriteljima:
- diplomacijom, koje je javna diplomacija integralni
dio ukupnog spektra djelovanja,
20 Marinkovi, I., 1977, str. 15.

21 Ameriki karijerni diplomat Edmund Gullion, kasniji dekan Fletcher
School of Law and Diplomacy at Tufs University skovao je taj naziv
1965.. Wolf, C. Jr, Rosen, B., 2004., str. 3.
98
- izvjetajno-sigurnosnim slubama, odnosno

prikrivenim oblicima djelovanja te
- uporabom vojne sile.
Javna diplomacija, kao dio ukupnih diplomatskih napora, u
sebi objedinjava nekoliko razliitih vrsta djelovanja:
- djelovanje na javno znanje meunarodne
zajednice, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj
razini,
- djelovanje prema i kroz institucije i ustanove u
podruju meunarodnih odnosa,
- odnosi s javnou u inozemstvu, ali i u matinoj
dravi,
- praenje uinaka IO na CP koritenjem
posrednika.
Koritenje instrumenata javne diplomacije za prikrivene
oblike djelovanja moe bitno kompromitirati ukupne napore
planera IO. Stoga se, u naelu, javna diplomacije ne bi
smjela koristiti prikrivenim djelovanjima u postizanju svojih
ciljeva, posebno ne zlouporabom veza koje se uspostavljaju
s lokalnim i/ili regionalnim medijima. Meutim, javna
diplomacija svojim informacijama i savjetima moe bitno
pridonijeti uinkovitom planiranju i provoenju medijskih
operacija budui da su u stalnom kontaktu s medijima.
Reprezentativan primjer institucije koja je bila izuzetno
uspjena u utjecaju na strane javnosti, odnosno na njihove
KJZ jest USIA (United States Information Agency) poznata i
kao USIS (United States Information Service). Agencija je za
potrebe Vlade SAD bila izuzetno aktivna za vrijeme
Hladnoga rata pa sve do 1999., kada je integrirana u State
Department. USIA je sluila za operacionalizaciju IO s ciljem
ostvarivanja stratekih utjecaja na ciljanu publiku (u
inozemstvu i to iskljuivo na podrujima na kojima nije
djelovala Vojska SAD). Osnovana je 1.8.1953. Odlukom o
osnivanju, USIA je, po nalogu tadanjeg predsjednika SAD
Dwighta D. Eisenhowera, podreena Vijeu za nacionalnu
sigurnost SAD. Eisenhower je, kao izuzetno uspjean
general znao kakvi se rezultati, u vrijeme Hladnoga rata,
mogu postii uspjeno planiranim io provoenim
psiholokim, odnosno IO (psiholoke operacije su potvreni
22
instrument nae nacionalne moi ). USIA je imala zadau
da preko javne diplomacije promovira nacionalne interese i
nacionalnu sigurnost SAD kroz irenje razumijevanja,
obavjeivanja i utjecanja na strane javnosti te irei dijalog
izmeu dravljana i institucija SAD s dravljanima i
22 Freeman, B. R., 2005., str. 26.
99
23
institucijama druge strane . Fokus svojih djelovanja

usmjeravali su prema medijima u zemlji i na podruju na
kojem djeluju teei razvoju dugorono kvalitetnih odnosa
procesima informiranja te pruanja mogunosti dodatnog i
specijalistikog kolovanja, obrazovanja i obuavanja
djelatnika u, prvenstveno masovnim, medijima.
Dananja nastojanja idu u pravcu definiranja novog
nazivlja za djelovanja usmjerena prema domaoj i stranoj
javnosti kao i prema ciljanim grupacijama u inozemstvu:
javna diplomacija i strateko komuniciranje (Public
Diplomacy and Strategic Communication). Naime, iako se,
po definiciji, javna diplomacija obraa stranoj javnosti (kao i
politikim, vojnim i drugim stranim dunosnicima) s obzirom
na GIO, izvjesna je mogunost da te izjave poprime
neeljene oblike i posljedice na domaem tritu. Stoga je
potrebno, prilikom obraanja stranoj javnosti, voditi brigu i o
stavovima domae javnosti kako ne bi dolo do
kompromitacije vlastitog djelovanja. Isto pravilo vrijedi i za
odnose s javnou koji su primarno okrenuti prema domaoj
javnosti, prema domaem KJZ. Posvemanja povezanost
postojeih KJZ razliitih CP, prua dodatne mogunosti
kvalitetnim moderatorima da oblikuju javno znanje CP, a da
im se i ne obraaju izravno.
Javna diplomacija predstavlja jedan od kljunih naina
javnog i otvorenog djelovanja uz pomo kojeg se izravno
utjee na strane vlade i institucije te njihovo stanovnitvo,
izravnim oblikovanjem KJZ. Javna se diplomacija ne provodi
samo i iskljuivo kroz diplomatske predstavnike nego i kroz
razliite oblike razmjene osoba i znanja (razmjena studenata
i predavaa, razmjena razliitih strunjaka, razmjena
dravnih dunosnika i slubenika, susreta na razliitim
strunim i znanstvenim skupovima).
Osnovna djelovanja su suradnja i komunikacija, s
posebnim naglaskom na dvosmjernu komunikaciju jer je
esto vanije znati sasluati, dijelom i posluati sugovornika,
nego samo i iskljuivo priati. Jednosmjerna se komunikacija
vrlo lako pretvori u, za primatelja, nepoeljni oblik prisile i
lako se protumai kao obina propaganda te dovodi do, za
poticatelja, neeljenih i tetnih djelovanja. Javnom se
diplomacijom pokuava izravno utjecati na volju i odluke
(percepciju pojedinih dogaaja i/ili pojava) osoba kljunih za
donoenja odluka na, i prema, ciljanom podruju, na iru CP
koja prihvaanjem poslanih poruka moe, na neki nain,
pokuati natjerati kljune osobe na donoenje odluka u
skladu s tenjama naruitelja i planera IO te, to je posebno
23 Freeman, B. R., 2005., str. 6.
100
vano za uinkovito projektiranje budunosti CP, na mlade

osobe iz kojih bi se mogli izdvojiti oni koji e u budunosti ili
donositi odluke ili biti u stanju bitno utjecati na procese
donoenja odluka.
United States Government Accountability Office (US
GAO) objavio je pregled proraunskih rashoda koje je za
2008. na podruju javne diplomacije i stratekih
komunikacija imala Vlada SAD, ali samo kroz State
Department (SD) i Broadcasting Board of Governors (BBG).
24
Iznos i struktura trokova prikazani su na slici 5:
Slika 5. Iznos i struktura rashoda Vlade SAD (u 2008.)

za potrebe Javne diplomacije i Stratekog komuniciranja
25
Prijedlogom prorauna BBG-a za 2011. predloeno je
poveanje ukupnih rashoda, u odnosu na 2008., za skoro
12% (u iznosu od 768,8 milijuna US$) na nain i prema
rasporedu prikazanom na slici 6:
24 US GAO, 2009., str. 8.

25
BBG,
FY
2011,
Budget
Request,
http://media.voanews.com/documents/BBGFY2011CONGBudgetSubmis
sion-ForInternetPost.pdf, str. 5., 6.1.2011.
101
Radio Free Europe /

Radio Liberty
(12,4% - 95,6 mil US$)
Engineering
(24,8% - 190,7 mil US$)
12,4%
24,8%
15,3%
Radio Free Asia

(5,0% - 38,4 mil US$)
Middle East Broadcasting

Networks
(15,3% - 117,5 mil US$)
5%
26,9%
Agency Direction
3,7%
(3,7% - 28,3 mil US$)
International
Broadcasting Buerau
(6,3% - 48,8 mil US$)
6,3%
Voice of America
(26,9% - 206,8 mil US$)
3,8%
1,8%
Office of Cuba Broadcasting

(Radio/TV Marti)
(3,8% - 29,2 mil US$)
Broadcasting Capital
Improvements
(1,8% - 13,6 mil US$)
Slika 6. Prijedlog prorauna BBG za 2011.
3. RAZVOJ INFORMACIJSKIH OPERACIJA

Razliitosti u pristupu problematici IO tijekom vremena,
ovisne o stupnju razvijenosti informacijskih i komunikacijskih
sredstava, tehnika i tehnologija te ovisno o shvaanju
vanosti informacije kao borbenog sredstva, prikazani su na
slikama 7-9. Na njima je vidljiv i proces promjene, odnosno
prilagoavanja, nazivlja istih oblika djelovanja tijekom
vremena.
U izradi ovog prikaza poli smo od pretpostavke da u
informacijsko-komunikacijskom prostoru postoje tri osnovne
grupe razliitih javnosti s pripadajuim KJZ:
- domaa javnost, odnosno javnost matine drave
koja naruuje ili planira i provodi informacijske
102
103
operacije na svim razinama djelovanja (operativnoj,

taktikoj, stratekoj),
- javnost ciljanog podruja koje moe biti
nadregionalne, regionalne, nacionalne i lokalne
naravi,
- ostala javnost koja nije javnost naruitelja, planera,
napadaa ni javnost CP i koja nije s njima izravno
povezana nekim oblikom i nainom, (politikim,
poslovnim, vojnim, socijalnim, povijesnim, kulturnim,
vjerskim, etnikim) te da
- postoji organizacijsko-ustrojbena razlika u
djelovanjima prema domaoj i stranoj javnosti.
a. Prva faza planiranja i voenja IO

Na slici 7 prikazan je proces i metodologija djelovanja s
ciljem oblikovanja javnog znanja u uvjetima kad gotovo i ne
postoji razmjena informacija izmeu javnosti matine drave
i javnosti koja se nalazi na ciljanom podruju. Ne postoji
komunikacijska povezanost razliitih javnosti i njihovih KJZ,
a ako postoji onda je njen intenzitet vrlo nizak, zbog ega je i
proces razmjene informacija izmeu navedenih javnosti vrlo
slab, gotovo zanemariv. Korpusi njihovih javnih znanja su
odvojeni i ne utjeu jedni na druge. Istovremeno ni KJZ
treih podruja, koja se ne mogu smatrati podrujem
matine drave i koja nisu nuno izloena djelovanju IO,
nemaju mogunost komuniciranja s ostalim KJZ. U takvoj
situaciji institucije vlasti provode izrazito napadne oblike IO
prema protivnikoj strani koritenjem informacija i svih njenih
izvedenica (dezinformacija i nazovi informacija). Za
ispunjavanje zadanih ciljeva i zadaa ne biraju se ni
sredstva ni naini kako bi se isti izvrili jer gotovo ne postoji
mogunost kompromitacije vlastitih aktivnosti pred domaom
javnosti uslijed slabog ili nikakvog komunikacijskog utjecaja
izmeu ciljanog podruja i matine javnosti. Dok traju
informacijski napadi na protivniku stranu, manje ili vie
koordinirano se preko nadziranih medija domae javno
znanje homogenizira oko kljunih pitanja od nacionalne
vanosti na nain na koji ih predstavlja vladajua birokracija.
Ciljevi koji se postavljaju pred one koji djeluju prema
domaoj javnosti potpuno su drugaiji od ciljeva koji su
postavljeni pred one koji djeluju prema stranoj javnosti (dok
se domaa javnost homogenizira, protivnika se dijeli na to
je mogue vie grupacija i frakcija). Naelo povratne sprege
prema kojem se vri korekcija planiranih aktivnosti u skladu
s njihovim realnim rezultatima takoer je relativno niskog
104
Odnosi s javnou u svom

najjednostavnijem obliku,
priopenja, rad preko medija koji
su manje-vie pod odreenom
razinom nadzora sredinje vlasti
Matina drava
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
- Crna, siva, bijela propaganda

- psiholoke operacije
- specijalni rat
- nositelji aktivnosti su specijalizirane dravne
institucije, tijela vlasti, ministarstva (posebno su
aktivne izvjetajno-sigurnosne slube iz vojnog i
civilnog sustava)
CILJANO PODRUJE
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
OSTALO PODRUJE
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
Ukoliko nema dodira i/ili preklapanja s

ciljanim podrujem, ostatak svijeta
uglavnom nije ni predmet posebnog
zanimanja planera i provoditelja IO, nije
izloen djelovanjima niti ima poseban
kontakt s napadnutom grupacijom, niti s
napadaem;
PRVA FAZA SLABA ILI NIKAKVA KOMUNIKACIJA

IZMEU VLASTITE I STRANE JAVNOSTI
intenziteta. Ono se uglavnom odvija preko mree izvora

izvjetajno-sigurnosnih slubi te kroz razliite oblike
djelovanja kojom raspolau vojne institucije.
Slika 7. Prva razvojna faza IO
b. Druga faza planiranja i voenja IO

ciljem oblikovanja javnog znanja u uvjetima postojanja
razmjene informacija izmeu razliitih javnosti. Stvoreni su
uvjeti da se pojedine subverzivne i agresivne, psiholoke i
specijalne operacije javno prokau i da se javno otkrije
njihov poinitelj i njihov naruitelj. Time naruitelj dolazi u
neugodnu i nepoeljnu situaciju koja ga moe bitno
kompromitirati pred stranom, domaom i cjelokupnom
meunarodnom javnosti. Stoga u planiranju i provoenju IO
dolazi do nunih promjena: u nazivlju djelovanja, u pristupu i
metodologiji, usklaenosti te nadziranju procesa. Kako bi se
to kvalitetnije pokuali prikriti stvarni naruitelji IO, ukazala
26
se potreba za angairanjem posrednika koji e sluiti kao
paravan za provoenje IO. Posrednici mogu biti razliite
udruge (profitne, neprofitne), organizacije (vladine,
nevladine), tvrtke (privatnog i/ili mjeovitog vlasnitva,
stvarne, fiktivne) kao i oblici organiziranog nadnacionalnog
(meunarodnog) podruja djelovanja (kao to su regionalne i
meunarodne institucije). Posrednici se mogu nalaziti na
podruju koje je predmet i cilj IO, mogu se nalaziti
neposredno uz njega, a mogu biti i potpuno izvan ciljanog
podruja. Razliiti posrednici djeluju prema razliitim
publikama, odnosno prema razliitim KJZ. Angairanjem
posrednika koji se nalaze potpuno izvan ciljanog podruja,
omoguava se dodatni stupanj zatite tajnovitosti operacije.
Mediji koji djeluju na ciljanom podruju najbolji su posrednici
u oblikovanju KJZ, kao i osobe koje se nalaze na (ili pri) vrhu
odluivanja u pojedinim dijelovima ivota ciljane drutvene
zajednice (politiki, vojni, gospodarski, sigurnosni).
Isto tako, zbog mogunosti komuniciranja razliitih
javnosti, ukazala se potreba za intenzivnijom koordinacijom
djelovanja unutarnjih i vanjskih dijelova sustava kako bi se
na vrijeme pokuali sprijeiti i/ili onemoguiti mogui
negativni utjecaji djelovanja u inozemstvu na domau
javnost.
26 Vie o izravnom i posrednom utjecaju na razliite CP u razliitim

zemljama te posljedicama po vlastiti KJZ moe se proitati u velikom
broju objavljenih tekstova. Meutim, osobno sam miljenja da je tekst
autora Johna M.Brodera objavljen 31.3.1997. u New York Timesu
reprezentativan s obzirom na prikaz naina utjecaja amerikih
adinistracija na razliite CP s ciljem nametanja vlastitih volje. Tekst je
dostupan
na
adresi
URL:
http://www.nytimes.com/1997/03/31/us/political-meddling-by-outsidersnot-new-for-us.html?ref=johnmbroder (9.11.2011.)
105
Djelovanje domicilne javnosti u SAD za vrijeme rata u

Vijetnamu te (tada) sovjetske javnosti za vrijeme rata u
Afganistanu dobri su primjeri neeljenih (za vladajuu
administraciju) posljedica na unutarnjem planu. Proturatni
prosvjedi u SAD-u snano su djelovali na ameriku javnost i
(ne)davanje podrke nastavku rata u Vijetnamu. Isto tako, i u
tada zatvorenoj sovjetskoj javnosti dolo je do jaanja
antiratnih nastojanja, uglavnom roditelja u Afganistanu
poginulih pripadnika sovjetske vojske.
Budui da komunikologija unaprjeuje postojea i razvija
nova komunikacijska sredstva i metode, dolazi do znatnih
ulaganja u medijske operacije (MO) prema ciljanim
zemljama i podrujima (osnivaju se nove propagandne radio
i TV postaje, produava se njihovo vrijeme emitiranja,
proiruje se jezini spektar na kojem iste emitiraju svoj
27
program) .
Informacija polako dobiva na vanosti u oblikovanju
javnog znanja, ali jo uvijek ne postaje strateko borbeno
sredstvo. Jedna od posljedica razvijenih komunikacijskih
tehnika i tehnologija je i mogunost snanijeg utjecaja
obavijesti dobivenih pomou sustava povratne sprege.
Provjera uinkovitosti provoenih operacija neophodna je
kako bi ih se moglo prilagoavati novim izazovima, novim
stanjima uz istovremeno praenje njihovog uinka na CP.
27 BBG, 2010 - Annual Language Service Review Brifing Book,

URL:http://media.voanews.com/documents/2010_AnnLanguageService
ReviewBriefingBook.pdf, 6.1.2011.
106
Slika 8. Druga razvojna faza IO
107
Odnosi s javnou u svom

neto sloenijem obliku,
priopenja, rad preko medija
koji su manje-vie pod
odreenom razinom nadzora
sredinje vlasti i privatnih tvrtki,
odgovornije postupanje s
obavijestima
POSREDNIK
NA DOMAEM
TERENU
Matina drava
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
- Crna, siva, bijela propaganda

- psiholoke operacije
- specijalni rat, C2W, C4IS,
- nositelji aktivnosti su specijalizirane dravne
institucije, tijela vlasti, ministarstva (posebno su
aktivne izvjetajno-sigurnosne slube iz vojnog i
civilnog sustava) koje stvaraju uvjete za angairanje
stvarnih i fiktivnih posrednika putem kojih se
izvravaju postavljeni ciljevi
POSREDNIK
PREMA CILJANOM
PODRUJU
POSREDNIK
PREMA I NA
OSTALOM
PODRUJU
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
POSREDNIK
NA CILJANOM
PODRUJU
OSTALO PODRUJE
CILJANO PODRUJE
DRUGA FAZA POSTOJI KOMUNIKACIJA TRI PODRUJA,

I MOGUNOST OTKRIVANJA PRIKRIVENIH OPERACIJA
c. Trea faza planiranja i voenja IO

ciljem oblikovanja javnog znanja u informacijsko doba.
Postoji potpuna, globalna, povezanost gotovo svih dostupnih
(bitnih) javnosti koje mogu utjecati na procese oblikovanja
javnog znanja. Bez znatne doze rizika vie nije mogue, ak
ni na prikrivene naine, voditi IO protiv neke CP zbog rizika
od njihovog prepoznavanja od strane CP te kompromitacije
na podruju matine drave. Stoga se moraju pronai novi
naini i metodologije kako bi se otealo prepoznavanje IO i
dodatno otealo prepoznavanje naruitelja, planera i
provoditelja IO. Model prikazan slikom 7 dodatno je
modeliran uvoenjem novih posrednika u obliku razliitih
vladinih nezavisnih institucija, nevladinih i neprofitnih
udruga i organizacija te spregom s glavnim medijima.
Planiranjem i provoenjem dugoronih aktivnosti postie se
potpuni nadzor nad procesima prikupljanja i obrade
obavijesti. Glavnu ulogu u tim djelovanjima imaju udruge i
organizacije koje djeluju na, i prema, podruju koje je cilj
primijenjenih IO. Takvom organizacijom postiu se najvei
uinci uz minimalna ulaganja i minimalan rizik
kompromitiranja.
S druge strane, integriranost razliitih javnosti i javnih
znanja nuno je nametnula potrebu za znatno veom
razinom integriranosti i koordiniranosti djelovanja planera i
provoditelja IO. Uvodi se i politiki korektnije nazivlje kao to
je spin doktori, opinion makeri, image makeri, public
diplomacy and strategic communication, perception
management. Zbog poveane integracije drave i kapitala,
namee se potreba zatite interesa krupnog kapitala od
strane vladinih institucija. Posljedica je povezivanje njihovih
nastojanja razliitim oblicima javno-privatnih partnerstava u
osnivanju razliitih zaklada i/ili institucija koje potom potiu,
financiraju, organiziraju i provode procese promjene
miljenja, stavova i percepcija CP.
Reprezentativan je primjer jedne ovakve organizacije
Broadcasting Board of Governors, nezavisna savezna
agencija koja nagleda sve civilne meunarodne medije koje
28
podrava Vlada SAD . S oekivanim proraunom za 2011.
u iznosu od 768.8 mil US$ i 3791 zaposlenikom, na 60
razliitih jezika proizvode vie od 3000 sati izvornog
28 About the Agency, URL: http://www.bbg.gov/about/, 6.1.2011.
108
29
programa tjedno . BBG upravlja sljedeim medijskim

ustanovama (osnovnim sastavnicama BBG-a): Voice of
America (VOA), Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL),
Radio Free Asia (RFA), Office of Cuba Broadcasting (OCB;
Radio i TV Marti), Middle East Broadcasting Networks Inc.
(MBN; Radio Sawa i Alhurra Television) te International
Broadcasting Bureau (IBB) koji omoguava multimedijsku
distribuciju medijskog sadraja proizvedenog od osnovnih
sastavnica BBG-a. Strateki je cilj BBG dostaviti tone
vijesti i obavijesti utjecajnim i stratekim publikama u
30
inozemstvu .
Koristei dostupnost mnogobrojne dokumentacije iz
SAD, vidljiva su posljednja stremljenja u traenju novih i
drugaijih posrednika prema ve postojeim posrednicima te
novi nain razmiljanja o mogunosti povezivanja privatnih i
nacionalnih interesa u oblikovanju javnog znanja CP
prvenstveno iz politikih i gospodarskih razloga. Jedan od
takvih prijedloga koji je privukao dosta panje jest prijedlog o
osnivanju nove neprofitne organizacije USA-World Trust
koja treba podrati i nadopuniti napore Vlade SAD
osnaivanjem amerikih napora s ciljem ukljuivanja,
31
uvjeravanja i postizanja podrke kod stranih javnosti .
Navedena organizacija, kao spoj djelovanja dravnih
institucija te privatnog kapitala u funkciji ostvarivanja
nacionalnih i korporativnih interesa, treba bitno ojaati
ameriku medijsku nazonost u svijetu te mijenjati javna
znanja na ciljanim podrujima kroz javnu diplomaciju i
strateko komuniciranje jer sva nastojanja javne
diplomacije moraju biti izvedena s tenjom utjecaja na um
32
primatelja .
Razliite nevladine, neprofitne ili nezavisne organizacije
iza kojih stoje nacionalne vlade, slue interesima tih istih
vlada, otvoreno ali i prikriveno, djelujui na procese
distribucije informacija, na i prema CP. Istovremeno, dok
djeluju prema ciljanim podrujima, prikupljaju podatke i
informacije koji se potom koriste u izvjetajno-sigurnosne
svrhe. Meutim, za razliku od prethodnih sluajeva ove
organizacije i udruge slue i za prikupljanje podataka i
informacija o reakcijama javnosti i CP na izloenost IO ime
29 Grafiki prikaz iznosa prorauna BBG-a kao i unutarnja raspodjela

sredstava po pojedinim medijskim sastavnicama prikazani su na slikama
5. i 6.
30 BBG Fact Sheet,
URL:http://media.voanews.com/documents/11_16_10_BBGFactSheet.p
df, 6.1.2011.
31 Lord, K.M., 2008., str. 1.
32 Lord, K.M., 2008., str. 41.
109
110
POSREDNIK
PREMA CILJANOM
PODRUJU
POSREDNIK
NA CILJANOM
PODRUJU
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
CILJANO PODRUJE
PREMA I NA
OSTALOM
PODRUJU
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
POSREDNIK
OSTALO PODRUJE
Slika 9. Trea razvojna faza IO
Odnosi s javnou, stvaratelji dojma i percepcije, poslovi s javnosti, spin doktori

---- RAZLIITA IMENA ZA ISTA DJELOVANJA:
PRIMJENA IINFO OPS prema domaem podruju; komunikacija vladinog i
privatnog sektora te interakcija s odreenim dijelom nevladinog sektora
Psiholoke operacije, informacijsko ratovanje, informacijske

operacije, nacionalne informacijske strategije,
- Javna diplomacija i strateko komuniciranje, upravljanje
percepcijom, kognitivne operacije
NOVI POSREDNICI PREMA POSREDNICIMA ALI I PREMA CILJANIM GRUPAMA, JAVNOPRIVATNE ZAKLADE, INSTITUCIJE,
SVRHA: INTEGRACIJA I POSTUPNO IZJEDNAAVANJE NACIONALNIH I PRIVATNIH
(NACIONALNIH, MEUNARODNIH TVRTKI I KONGLOMERATA) INTERESA
POSREDNIK
NA DOMAEM
TERENU
Matina drava
- politiki milje
- vojni milje
- gospodarski milje
- javnost
TREA FAZA POSTOJI BRZA I PUNA

KOMUNIKACIJA SVA TRI PODRUJA,
omoguavaju uinkovitije prilagoavanje/mijenjanje poetnih

postavki iz plana IO u skladu s novim razvojem situacije.
Razliite nevladine, neprofitne ili nezavisne organizacije

iza kojih stoje nacionalne vlade, slue interesima tih istih
vlada, otvoreno ali i prikriveno, djelujui na procese
distribucije informacija, na i prema CP. Istovremeno, dok
djeluju prema ciljanim podrujima, prikupljaju podatke i
informacije koji se potom koriste u izvjetajno-sigurnosne
svrhe. Meutim, za razliku od prethodnih sluajeva ove
organizacije i udruge slue i za prikupljanje podataka i
informacija o reakcijama javnosti i CP na izloenost IO ime
omoguavaju uinkovitije prilagoavanje/mijenjanje poetnih
postavki iz plana IO u skladu s novim razvojem situacije.
33
U tekstu
koji je Warren Zimmermann, posljednji
veleposlanik SAD u bivoj Jugoslaviji, objavio u asopisu
Foreign Affairs, navodi se povezanost stranih vlada i
upravljanih nevladinih organizacija u oblikovanju javnog
znanja CP na podrujima koje su predmet njihovog
djelovanja:
Uz moju snanu podrku, zapadne grupe za zatitu
ljudskih prava pomogle su mnogim opozicionim
organizacijama i publikacijama da opstanu. Ta
investicija e se, ma koliko dugorona jednoga dana
isplatiti. Ljudi kojima se pomae, i oni koji e ih
naslediti, deo su one druge Srbije i druge
Hrvatske oni su jezgro demonstrantskog
preporoda koji vremenom mora da zameni sadanju
nacionalistiku histeriju.
Globalizacijom informacijskih i komunikacijskih sustava
pojavljuju se nove doktrine prema kojima se sukobi
pokuavaju izbjei ili pak generirati, ovisno o potrebama.
Uvodi se doktrina SNI u kojima informacija (i njene
izvedenice) u cijelom spektru djelovanja imaju kljunu ulogu
s ciljem omoguavanja krajnjeg cilja svake NIS: stvaranje
Globalne informacijske nadmoi (GIN).
Obiljeje ovakvog naina provoenja IO je injenica da
je kognitivna domena postala primarna bojinica,
informacijska domena sekundarna, a fizika tek tercijarna.
Sustavom djelovanja prikazanim slikom 9 informacija u
potpunosti postaje strateka odrednica, etvrti instrument na
kojem se, pored diplomatske, vojne i gospodarske, temelji
mo suverene drave. Nuno se stvaraju NIS koje postaju
temelji za voenje globalne ekspanzionistike politike na
33 Tekst je objavljen u broju 2, oujak/travanj 1995., prenesen je u
srbijanskom tisku Naa borba presliku kojeg posjedujemo (Ubedljiva,
ali prljava pobeda). Integralni tekst je dostupan na adresi:
URL:http://www.foreignaffairs.com/articles/50768/warrenzimmermann/the-last-ambassador-a-memoir-of-the-collapse-ofyugoslavia, 1.9.2011.
111
lokalnim i regionalnim provedbenim razinama. Informacijske

i medijske operacije postaju glavni modus operandi u
provoenju takvih politika.
Ovim je sustavom omoguena snana povratna sprega
(zbog mogueg postojanja velikog broja kvalitetnih podataka
dobivenih iz meusobno neovisnih izvora) koja omoguava:
- praenje procesa provoenja isplaniranih i
pokrenutih djelovanja;
- brzu i kvalitetnu reakciju s ciljem (re)oblikovanja
pojedinih aktivnosti na stratekoj i taktikoj razini
sukladno prikupljenim podacima i informacijama;
- izradu periodinih i zavrnih izvijea s prijedlozima
poboljavanja u buduim djelovanjima.
U tom pak dijelu, prikupljanju obavijesti putem procesa
povratne sprege, treba biti posebno oprezan jer uvijek
postoji
mogunost
informacijske
prezasienosti
primateljevog sustava zbog ega se taj sustav bitno
usporova i zbog ega je bitno manje uinkovit. Istovremeno
postoji i mogunost namjernog plasiranja poluinformacija i
dezinformacija od strane napadnute CP, ukoliko napadnuta
CP prepozna neki oblik, metodologiju ili sredstvo kojim ih se
izlae djelovanju IO. Sustav prikazan slikom 9 omoguava
planiranje i provoenje vrlo uinkovite metode, pranja
informacije, s ciljem snanog utjecaja na javno znanje i na
glavne donositelje kljunih odluka (bilo da se radi o
politikim, vojnim, gospodarskim ili nekim drugim podrujima
ljudskog djelovanja).
Potrebno je naglasiti da postoje i tzv. specijalne
informacijske operacije (Special Information Operations
SIO). Pod ovim se nazivom podrazumijeva niz djelovanja
prema protivnikoj strani koje zbog osjetljive prirode i ciljeva
djelovanja, metoda i sredstava koje koriste mogu, ukoliko
doe do njihovog otkrivanja (bilo tijekom pripreme
djelovanja, bilo nakon izvrenog djelovanja) nanijeti znatnu
tetu (politiku, sigurnosnu, gospodarsku, etiku) njenim
naruiteljima, planerima i izvriteljima. Stoga je za
pristupanje planiranju i izvrenju SIO potrebno dobiti
posebne suglasnosti i odobrenja.
d. Uloga upravljanih udruga graana i

nevladinih organizacija u 3. fazi planiranja i
voenja IO
Dananji stupanj razvoja informacijske umreenosti
omoguio je dostupnost irokog spektra informacija (ali i
poluinformacija i protuinformacija) velikom broju osoba bez
112
obzira na njihovu trenutnu lokaciju. Jedan od pozitivnih

rezultata informacijske umreenosti je razvijanje svijesti kod
pojedinaca i grupa o potrebama udruenog umreenog
djelovanja kako bi ispunili postavljene ciljeve i zadae, ali
djelovanjem izvan uobiajenih institucija drutva i drave.
Iako su nevladine i/ili razliite udruge graana i ranije
osnivane i djelovale, tek su danas moderne udruge graana
za sebe uspjele izboriti povoljan status u razliitim
drutvima. Velik je broj takvih udruga i grupa koje za svoj rad
trpe kritike, kako vladajuih administracija tako i pojedinih
interesnih grupacija dok ih protivnici njihovih protivnika, vrlo
vjerojatno, u odreenoj mjeri i financiraju. Njihova brojnost i
utjecaj doveo je do razvoja novih odnosa i raspodjele moi
unutar dananjih drutvenih ureenja koji poneki nazivaju i
civilnim drutvom. Jedan od osnovnih uvjeta koji bi te udruge
treble ispuniti, kako bi uistinu bile na usluzi veini graana
(ne mogu svima jer svi ne dijelimo iste stavove), jest i
njihova neovisnost i samostalnost te objektivnost i
depolitizacija djelovanja.
Meutim, nisu sve nevladine i neprofitne udruge
osnivane kako bi bile apolitine. Velik je broj udruga koje se
ciljano osnivaju kako bi ih se koristilo u prikrivenim oblicima
djelovanja u procesima nametanja vlastite volje CP,
34
odnosno za potrebe provoenja IO i MO . U svojoj
Oporuci, moe se rei politikom testamentu za budue
djelovanje OSI, George Soros izmeu ostaloga jasno pie o
potrebi provoenja uinkovitih IO i MO kako bi se
onemoguila razumska, odnosno spoznajna djelatnost CP i
nametnulo tumaenje stvarnosti kako bi se manipuliranjem
javnim mnijenjem postigli postavljeni ciljevi:
Ako razmiljanje ima manipulativnu funkciju, upravo kao
i spoznajno, onda nije potrebno imati bolje razumijevanje
stvarnosti kako bi se dobili bolji zakoni. Postoji preica; to su
spinovi i manipuliranje javnim mnijenjem kako bi se dolo do
eljenih rezulatata.
Politiki i sigurnosni rizik otkrivanja izlaganja odreene
CP informacijskim i medijskim operacijama naveo je
informacijske napadae da kroz nekoliko razliitih razina
djelovanja pokuaju prikriti svoju nazonost, svoj utjecaj i
svoje razloge zbog kojih, prema odreenoj CP, primjenjuju
IO i MO (dio ili cijeli spektar djelovanja).
34 Objavljena u tjedniku Globus, pod naslovom: George Soros: ovjek koji

je ruio Tumana: Moja oporuka; u prijevodu Bisere Fabrio, dostupno na
adresi
URL:
http://globus.jutarnji.hr/svijet/moja-oporuka/part/2,
9.11.2011.
113
e. Ciljevi i zadae upravljanih NVO

Moderne nevladine organizacije (dalje NVO) nisu, niti su
jedino, ekspoziture izvjetajno-sigurnosnih slubi. One su
vrlo esto dio ireg, organiziranog, djelovanja prema
pojedinim CP s razliitih pozicija i pomou razliitih
struktura35. Dio njih su vrlo esto produena ruka
zainteresiranih strana (bez obzira radi li se o pojedincima,
grupama, organizacijama, tvrtkama, drutvima, dravama,
etnikim ili nekim drugim zajednicama) u procesima:
- nametanja vlastite volje ciljanoj publici (ili
publikama) kao dijela sveobuhvatnih IO,
- kontrole i nadzora, za potrebe informacijskog
napadaa, uinkovitosti plasiranih (protu)obavijesti
prema CP (bez obzira jesu li sami ili netko drugi
posluili kao kanal za njihovo plasiranje u javni
informacijski prostor) procesima povratne sprege
(kao to je, na primjer, istraivanje javnog miljenja),
- prikupljanja, ralambe i dostavljanja izvjetajnosigurnosnih
podataka
i
informacija
svojim
korisnicima
(izvjetajno-sigurnosnim
slubama,
udrugama, vladinim i/ili privatnim tvrtkama i/ili
institucijama i ustanovama, samim vladama), onima
koji ih financiraju,
- stvaranja mree pouzdanika (iz politikog,
drutvenog, medijskog, sigurnosnog segmenta) na
odreenom podruju za potrebe sadanjeg i
budueg uinkovitog djelovanja,
- testiranja novih i drugaijih rjeenja za djelovanja u
drugim i drugaijim uvjetima i podrujima kao i
prenoenje iskustava na druga podruja i prema
36
drugim ciljanim publikama .
Intenzitet djelovanja takvih, upravljanih, NVO nije stalan.
Bitno se pojaava u vrijeme prije i za vrijeme predizborne
kampanje, odnosno u vrijeme izbora kad se dolazi u situaciju
35 U razgovoru za Time (November 7, 2011; str. 21.) dravna tajnica SAD
Hillary R.Clinton je rekla:
...you have to use all the tools of your susasion to try to convince them
(CP nap.a.) that the path that you wish to follow is also the one that is
in their interest as well.
36 Vrlo plastian primjer izvoza metodologije izlaganja pojedine CP
djelovanju razliitih udruga je i slanje veeg broja lanova srbijanskog,
prvo studentskog potom narodnog pokreta Otpor (koji su se istakli u
procesu svrgavanja s vlasti Slobodana Miloevia 2010.) u Ukrajinu i
druge zemlje kako bi tamonjim aktivistima pomogli u osnivanju slinih
udruga i javnom djelovanju u procesima svrgavanja postojeih reima s
vlasti.
114
mogue promjene vlasti (ukoliko se za to ukazuje potreba

prema miljenju informacijskog napadaa) odnosno ostanka
postojee administracije na vlasti. Jednostavnije je i
uinkovitije (ne)mijenjati (ne)poeljnu vlast utjecajem na CP
u vrijeme izbora nego pokretanje brojnih vlastitih ili
saveznikih vojnih efektiva. Uinkovitije te za sliku
informacijskog napadaa u vlastitoj javnosti poeljnije.
f. Meuovisnost razliitih NVO

Danas postoje i NVO koje stvaraju vlastitu mreu ovisnih
lokalnih/nacionalnih/regionalnih NVO koje koriste za svoje
potrebe. Ovisnost se oituje u jednostavnom naelu
djelovanja:
- manja NVO nema dovoljno logistikih sredstava
kako bi mogla financirati i opravdati svoje djelovanje
i postojanje,
- stoga NVO majka distribuiranjem potrebnih
sredstava (financije, tehnika sredstva, druga
logistika potpora) potpomae NVO dijete kako bi
isto o(p)stalo na, uvjetno govorei, tritu NVO na
odreenom podruju,
- broj NVO djece je ogranien logistikim
mogunostima NVO majke,
- NVO majka osigurava, u okviru svojih
mogunosti, povoljniji poloaj i status za svoju NVO
djecu u medijima i administraciji na podruju na
kojem djeluju. Pomaui njihovo pojavljivanje u
medijima grade im status, pridaju im vanost i
omoguavaju snaniji utjecaj prema CP.
Djelovanjem preko NVO djece, velike NVO mogu prikriti
svoje djelovanje na, i prema odreenom podruju, u situaciji
kad bi njihovo otvoreno pojavljivanje moglo izazvati
37
negativne uinke kod CP .
g. Trea faza IO u praksi

Sloenost tree faze provoenja IO odlikuje se sloenou
meusobnih odnosa ukljuenih privatnih-dravnih-javnih
interesa u procesima djelovanja pomou razliitih institucija,
37 Takav nain djelovanja u izvjetajno-sigurnosnoj metodologiji poznat je
kao false flag pristup. Osoba ili grupa osoba ili organizacija koja
nastupa ne istie svoje stvarno dravljanstvo, ne istie tko ih je uistinu
angairao da izvre to to planiraju izvriti nego se slue neistinama
kako bi ih CP ipak prihvatila i primila njihove poruke.
115
116
udruga, slubi, medija, fondova, zaklada, tvrki, korporacija i

njihovih pojedinanih i zajednikih interesa. Na slici 10
prikazan je izdvojeni segment sa slike 9 koji se odnosi na
izravno djelovanje prema CP s podruja na kojem se ona
nalazi. Gotovo identian prikaz moe se iskoristiti i za
djelovanje prema odabranoj CP ali ovaj put iz posrednikog
podruja (podruja koje ima mogunost utjecaja na CP u
sluaju djelovanja prema RH radi se o podrujima kao to su
BiH, Srbija, Slovenija, Italija, Njemaka).
Za potrebe IO zainteresirana strana osniva novu, ili
koristi, postojeu infrastrukturu: institucije, organizacije,
udruge, fondove i zaklade. Njihovi nazivi trebaju privlaiti
panju, koristiti zvune i snane politike izraze i poruke (u
SAD su neke od njih VoA, NED, IRI, USIA, USAID, OSI).
Osniva financira i usmjerava njihovo djelovanje kroz
razliita tijela i ustanove (ili pak izravno kao u sluaju
privatnih inicijativa) te potie njihov angaman u inozemstvu
(ali i, u sluaju potrebe, na domaem podruju) kako bi ih
stavili u funkciju provoenja vlastite politike (politike,
sigurnosne,
gospodarske,
socijalne).
Potom
te
organizacije (iz prve razine) zajedno s izvjetajnosigurnosnim slubama (koje preuzimaju primat u ovoj fazi jer
posjeduju informacije, ljude, sredstva, izvore, mree na
terenu) rade na aktivnom stvaranju novih, ili koritenju
postojeih, slinih organizacijskih oblika djelovanja i kanala
koje e djelovati na, i prema, CP na njenom ili povezanom
podruju. Na takav je nain stvoren prvi filtar koji odvaja
naruitelje IO od ciljane publike.
Potrebno je istaknuti postojanje simbioze dravnih i
privatnih interesa, kako politikih tako i gospodarskih u
djelovanju prema pojedinim CP jer se danas vrlo esto
poklapaju interesi politike vlasti i privatnih tvrtki (posebno
velikih multinacionalnih korporacija koje su u stanju, zbog
vlastitih potreba i u skladu s vlastitim ciljevima, utjecati i na
politike koje provode pojedine vlade.
Zainteresirane strane u funkciji

informacijskog napadaa
VLADA
POLITIKA
OPORBA
Izvjetajnosigurnosne
slube
Ministarstva
MEUNARODNE
ORGANIZACIJE
PRIVATNI
SEKTOR
Zajednike
organizacije
Ustanove
MEDIJI
Fondovi /
Off shore
tvrtke
Stranake
zaklade
Udruge
Istureni elementi informacijskog napadaa u

nositi glavninu informacijskog napada
NVO
funkciji djelovanje prema posrednicima koji e

na ciljanu publiku u svrhu provoenja IO
Povratna
sprega
Medij 1
NVO
NVO
2
Vladine
institucije i
ustanove
Medij 2
Udruga 1
Posrednici za izravno djelovanje

ciljanim
Udruga 2
prema ciljanoj publici i/ili prema
publikama
CILJANA PUBLIKA
Slika 10. Modus operandi tree faze IO

S ciljem stvaranja drugog filtra, stvaraju se, ili koriste
postojee, udruge, organizacije i mediji, koji e preuzeti
primarno djelovanje prema ciljanim publikama. U ovu se
razinu uglavnom ukljuuju osobe koje su od ranije poznate
117
118
informacijskom napadau kao podesne za taj oblik

djelovanja, koje moraju predstavljati (ili joj biti bliske)
politiku oporbu postojeoj administraciji (jer se tako
postojea vlast dri u stalnoj napetosti i prijeti joj se
otkrivanjem njenih tajni (bilo stvarnih bilo izmiljenih) te
osobe koje, zbog egzistencijalnih problema, predstavljaju
pogodan medij za pojedine oblike djelovanje. Te osobe
postaju osovine oko kojih se okupljaju i drugi istomiljenici
(prvenstveno politiki, ali i drugi zbog osobnih
egzistencijalnih problema) te se potie organiziranje vie
razliitih nevladinih udruga i organizacija koje e djelovati u
skladu s postavljenim ciljevima i zadaama. Poeljno je da
se osnuju udruge i organizacije ve postojeih meunarodno
poznatih
organizacija
na
razliitim
razinama
(lokalna/nacionalna/regionalna).
Sljedea faza je uspostavljanje kontakata s vodeim
medijima, pokuaji njihovog preuzimanja (unutarnjeg kroz
interesno povezivanje s vlasnicima i/ili glavnim urednicima i
novinarima) ili vanjsko kroz njihovu kupnju. Istovremeno se
djeluje prema vie razliitih medija: mediji koji djeluju prema
irokoj javnosti, mediji koji djeluju prema strunoj javnosti,
mediji koji nemaju financijsku isplativost, ali koji se mogu
prikazati kao mediji sa znanstvenim ugledom koji e ostati
kao svjedoanstva vremena i koji mogu posluiti kao izvori
za ispunjenje isplaniranih dugoronih ciljeva. Povezivanje
medija s takvim udrugama i organizacijama jaa njihov
meusobni poloaj, jedni druge hvale, istiu i informiraju te
nagrauju pokuavajui zatakati njihovu stvarnu, snanu
pozadinsku interesnu povezanost.
S vremenom od velikog broja udruga i organizacija
iskristaliziraju se samo one koje dokau da s manje uloenih
sredstava (prvenstveno financijskih) mogu poluiti bolje
rezultate. Trina konkurencija je i kod tih udruga
nemilosrdna. Oni koji nisu medijski primamljivi, nisu
televizini i radiofonini, oni koji su skromni, povueni i
istinoljubivi nemaju izgleda pred medijski agresivnim,
arogantnim, bahatim i prepotentnim aktivistima koji su u
stanju, iako znaju da esto nisu u pravu te da nemaju
nikakva zakonska ni moralna uporita za svoja djelovanja i
tvrdnje, stalno privlaiti panju javnosti na sebe i svoj rad.
Najbolji, odnosno najagresivniji, o(p)staju, nastavljaju koristiti
logistiku potporu. Takav oblik pruanja logistike,
prvenstveno financijske, potpore razliitim udrugama i
organizacijama u mnogim je zemljama, ukljuujui Europu i
SAD, ili zabranjen ili strogo ogranien zakonskim
odredbama. Naime, elei izbjei nepoeljne utjecaje
prvenstveno iz inozemstva (kriminalnih grupa, politikih
protivnika) na pojedine domae ciljane publike u vrijeme

izbora, a samim time i na izborne rezultate, reguliranjem
izbornih pravila i ponaanja (u prvom redu doniranja)
pokuava se sprijeiti utjecaj drugih (stranih) IO na domau
CP.
Potrebno je naglasiti da stranake zaklade djeluju i
prema partnerskim stranakim zakladama (ukoliko postoje)
na ciljanom podruju. Cilj takvog djelovanja nije samo u
jaanju trenutne zajednike suradnje, nego i izgradnja
visoke razine bliskosti i povjerenja moguih buduih
stranakih i dravnih voa. Kroz takvu se suradnju
pokuavaju prepoznati mogue budue voe koje potom
treba posebno potpomagati i uiniti sebi bliskima (a po
mogunosti i ovisnima) zbog budueg djelovanja.
4. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKI
SUSTAV,
MEDIJSKE OPERACIJE, INFORMACIJSKE OPERACIJE
I INFORMACIJSKA NADMO
Kao to je ve reeno, IKS predstavlja cjelovit sustav koji
slui za prikupljanje, obradu, organiziranu pohranu,
koritenje, prikazivanje i dostavu informacijskog sadraja.
Odnosno, u IKS su objedinjene sve tri poznate domene:
fizika, informacijska i kognitivna. Stoga je IKS jedan od
kljunih ciljeva prema kojima informacijski napada
usmjerava svoje djelovanje kako bi postigao stanje
informacijske nadmoi.
Postizanje informacijske nadmoi u nekom od
informacijskih okruenja je preduvjet za postizanje nadmoi
nametanjem vlastite volje na podrujima od nacionalnog
interesa (politikom, vojnom, gospodarskom, socijalnom) i
izvravanje postavljenih ciljeva i zadaa.
a. Informacijsko-komunikacijski sustav
Na slici 11 prikazan je IKS38, odnosno proces kojim se
vanjske ulazne vrijednosti koritenjem tehniko-tehnolokih
pomagala te ljudskog znanja, pretvaraju u izvjesnice i
postaju temelj za donoenje odluka. Ovako prikazan proces
ukazuje na svu sloenost i meusobnu ovisnost unutarnjih
poveznica sustava ija uinkovitost ovisi o:
- sadraju koji prolazi kroz IKS,
38 Potrebno je naglasiti da ovdje prikazani IKS u svom djelovanju mogu
koristiti i informacijski napada i ciljana publika. U ovom sluaju prikazani
IKS promatra se kroz prizmu primatelja, odnosno CP.
119
PODACI
Prijem i
obrada
podataka
ZNANJE
INFORMACIJA
ZAHTJEVI ZA PRIKUPLJANJEM OBAVIJESTI, KONTROLA I NADZOR NAD PROCESOM I IKS U CJELINI
Prijem i
obrada
informacija
INFORMACIJA
Stvaranje
izvjesnica
ZNANJE
IZVJESNICA
DJELOVANJE
POSLJEDICE
UPRAVLJANJE
PLANIRANJE
VJERODOSTOJNOST
INTERPRETACIJA
KONTROLA
INFORMACIJA
PROVJERA
- osobama koje sudjeluju u stvaranju novih

vrijednosti,
- tehniko-tehnolokim rjeenjima koja omoguavaju
uinkovitije djelovanje te
- vremenu potrebnom da se obradom ulaznih
vrijednosti dobije konana i uporabljiva izlazna
vrijednost, odluka.
KORPUS RASPOLOIVOG ZNANJA
Slika 11. Informacijsko-komunikacijski sustav

Prikazani proces moemo, ali u prilagoenim oblicima,
jednako primijeniti na pojedinca, grupu, zajednicu, instituciju,
ustanovu ili tvrtku. Ovakav, potpuni oblik IKS, u svom radu
koriste izvjetajno-sigurnosni sustavi te svi oni subjekti39
koji ele u potpunosti koristiti prednosti koje im prua
dananja sveobuhvatna dostupnost podataka i informacija
kako bi donosili odluke koje im idu u korist. Naravno, uz
primjenu primjerene razine zatite od tetnih utjecaja na
proces u cjelini ili pak na njegove pojedine dijelove.
Uinkovito upravljanje ovakvim sustavom, pojedinanim
procesima i cjelinom, trai:
39 Razina i stupanj koritenja ovako prikazanog IKS ne ovisi samo o volji i
elji nego i o tehniko-tehnoloko-materijalno-ljudskim potencijalima
120
- prepoznavanje i koritenje stvarno potrebnih,

relevantnih, ulaznih vrijednosti u svaku pojedinu fazu
procesa (vanjske i unutarnje ulazne vrijednosti),
- uinkovito koritenje postojeih kapaciteta i
pohranjenih vrijednosti (tehnikih i ljudskih),
- praenje potreba zaposlenih s ciljem njihove
poveane motiviranosti u elji za stvaranjem novih
vrijednosti,
- praenje tehnolokih rjeenja i njihova primjena u
skladu sa stvarnim potrebama i ljudsko-materijalnotehnikim ogranienjima,
- prihvaanje injenice da je proces trajne naravi i ne
razvija se nuno i uvijek u samo jednom pravcu.
Ukoliko se procesom uspije uinkovito upravljati, bitno se
smanjuje izloenost CP protuobavijestima, odnosno
djelovanju protivnikih IO.
Proces treba sadravati sustav povratnih sprega putem
kojih organiziramo provjeru i procjenu:
- ispravnosti/tonosti donesenih zakljuaka,
uinkovitosti procesa stvaranja novih vrijednosti te
- kvalitete, tonosti, uporabljivosti, objektivnosti,
relevantnosti i korisnosti stvorenih informacija i
izvjesnica.
Takoer se svaka pojedina faza procesa treba
provjeravati s ve postojeim, u memoriji organizirano
pohranjenim grupama podataka, informacija, obavijesti,
znanja i izvjesnica kako bi se onemoguio utjecaj tetnih
(netonih, iskrivljenih, kasnih) obavijesti koje na ovakav
sustav i njegov sadraj mogu imati razarajue djelovanje.
b. Medijske operacije i utjecaj na javnost

Medijske operacije kojima se utjee na javnost mogu lake
poluiti rezultat jer veina javnosti ne koristi sve mogunosti
koje prua cjeloviti IKS, kako smo prikazali slikom 12 gdje je
posebno istaknut dio IKS kojeg koristi javnost. iroka javnost
uglavnom lake potpada pod utjecaj senzacionalizma i esto
ponavljanih tema i sudova koji se iznose u medijima (esto
se moe uti izraz da javnost pamti od dnevnika do
dnevnika). iroka javnost ne koristi tehniko-tehnoloka
rjeenja kojima je olakano organizirano pohranjivanje
ulaznih vrijednosti te procjenjivanje objektivnosti i istinitosti
sadraja kojima su izloeni, a to bi trebala biti zadaa
ozbiljnih medija i ozbiljnih novinara koji ele postati
relevantni (pouzdani zbog objektivnosti) izvori obavijesti.
Prostor manipulacije informacijama otvara se kada zakau
121
PODACI
Prijem i
obrada
podataka
ZNANJE
INFORMACIJA
Prijem i
obrada
informacija
INFORMACIJA
Stvaranje
izvjesnica
ZNANJE
IZVJESNICA
DJELOVANJE
POSLJEDICE
UPRAVLJANJE
PLANIRANJE
VJERODOSTOJNOST
INTERPRETACIJA
KONTROLA
INFORMACIJA
PROVJERA
funkcije provjere izvora i kontrole sadraja informacija. Zbog

toga je javnost i podlonija utjecaju protuobavijesti od
sloenijih sustava, posebno medijskom senzacionalizmu.
Slika 12. Dio IKS kojeg koristi iroka javnost

Medijski senzacionalizam je posebno utjecajan u vremenu
krize (socijalne, gospodarske, politike, sigurnosne) kad
privlai panju nezadovoljnih nametanjem percepcije o
pojedincima i grupama odgovornim za trenutno stanje. Tek u
socijalnoj komunikaciji dijelovi javnosti mogu stei dodatna
saznanja kojima se moe olakati sagledavanje pojedine
teme iz razliitih perspektiva.
Za razliku od javnosti, institucije koriste jednu razinu IKS
vie to omoguava uinkovitije koritenje podataka i
informacija i njihovu pretvorbu u znanje kako smo prikazali
slikom 13:
122
Prijem i
obrada
podataka
ZNANJE
INFORMACIJA
PODACI
Prijem i
obrada
informacija
INFORMACIJA
Stvaranje
izvjesnica
ZNANJE
IZVJESNICA
DJELOVANJE
POSLJEDICE
UPRAVLJANJE
PLANIRANJE
VJERODOSTOJNOST
INTERPRETACIJA
KONTROLA
INFORMACIJA
PROVJERA
Slika 13. Dio IKS kojeg koriste institucije

Pretvorba informacije u znanje provodi se funkcijama
(procesima) interpretacije podataka i informacija te
provjerom vjerodostojnosti izvora. Ukoliko neki od ovih
procesa zakau, otvara se prostor za manipuliranje CP.
c. Komunikacijski kanal i informacijska nadmo

Postoje dva bitna preduvjeta koja se moraju ispuniti kako bi
utjecaj napadaa na korpus znanja CP mogao dovesti do
stvaranja napadaeve informacijske nadmoi u odnosu na
CP:
- komunikacijski kanal, odnosno sredstvo, mora biti
pod upravljakom kontrolom i nadzorom (izravnim
i/ili posrednim) napadaa te
- IKS napadaa treba nametnuti korpusu znanja i
komunikacijskom kanalu CP.
Utjecaj na informacijski sadraj KJZ ciljane publike moe
se provoditi na vie naina:
- ubacivanjem novog/dodatnog informacijskog
sadraja;
123
124
- promjenom postojeeg informacijskog sadraja te

- uklanjanjem postojeeg informacijskog sadraja.
Kontrolom komunikacijskog kanala omoguava se izbor
sadraja koji se kree izmeu dva (ili vie) razliitih korpusa
znanja. Stoga je za provoenje uinkovitih IO nuno
postojanje
pouzdanog
(s
gledita
napadaa)
komunikacijskog kanala koji omoguava sigurno i
neometano izlaganje CP isplaniranim i prilagoenim (po
sadraju i obliku) sadrajima.
d. Protuobavijest kao um u IKS

Problem u stvaranju uinkovitih i primjenjivih izvjesnica
(odnosno bilo kojeg izlaznog proizvoda u pojedinim fazama
procesa) javlja se, izmeu ostalog, kad se u IKS (kako smo
prikazali slikom 14) pojavi protuobavijest (netoni podaci i
protuznanje) koja se ponaa kao um koji uzrokuje smetnje.
um se pone ponaati kao virus u raunalu:
samoumnoava se i prijeti nanoenju ozbiljnih teta. To ima
za posljedicu, da je proces upravljanja znanjem posebno
njegovim sadrajem nepotpun, nekvalitetan te s obzirom na
konani ishod, rezultira tetnim djelovanjem. Smetnja u
sustav moe ui:
- u nekom od oblika vanjskih ulaznih vrijednosti
(podataka, informacija, znanja) ili
- kao posljedica:
- prihvaanja krive/nametnute percepcije;
- pogrene provjere i kontrole ulaznih
podataka;
- pogreke u interpretaciji i utvrivanju
vjerodostojnosti te
- pogrenog planiranja i upravljanja.
Prijem i
obrada
podataka
Prijem i
obrada
informacija
INFORMACIJA
PROTUZNANJE
ZNANJE
PROTUOBAVIJEST
INFORMACIJA
PODACI
Stvaranje
izvjesnica
ZNANJE /
PROTUZNANJE
IZVJESNICA /
PROTUIZVJESNICA
DJELOVANJE
POSLJEDICE
UPRAVLJANJE
PLANIRANJE
VJERODOSTOJNOST
KONTROLA
INTERPRETACIJA
PROTUINFORMACIJA
PROVJERA
Slika 14. Mjesta moguih ulazaka uma u IKS
e. Moderne informacijske i medijske operacije

Tijekom vremena, a u skladu s razvojem novih tehnika i
tehnologija, dolazilo je do promjene gravitacijskog sredita
djelovanja, odnosno teita djelovanja u prostoru u kojem je
mogue stei odluujuu prednost (slika 15):
KOPNO
VODA
UM
125
ZRAK
SVEMIR
Novo teite stratekog djelovanja u 21. stoljeu postaje um

osobe, grupe, zajednice; pojedinani i grupni kognitivni
procesi s ciljem oblikovanja njihovih miljenja, stavova,
zakljuaka, odluka, kako bi se utjecalo na njihovo djelovanje
i na percepciju stvarnosti koja se ne temelji na istini i
injenicama. Prikaz tih procesa i teita djelovanja NIS-a
informacijskog napadaa u odnosu na napadnutu CP,
40
prikazan je slikom 16:
Podruje u kojem dominiraju NIS-e i
na njima temeljene IO,
odnosno djelovanje prema i
u kognitivnoj domeni
Civilne
Informacija
ja
e
cij an
ra e l o v a t
e
o p a d j ri m
jne lik u p
Vo g ob imaj
no uz
si pre
kla rzo
b
Civilnovojna
suradnja
Kombinacija
a
ov
jel
d
t u IO
os ju
d n i ma
e
Pr
nju
KLJUNO SREDSTVO
INSTITUCIJE S PREVLADAVAJUIM
DJELOVANJEM
Slika 15. Promjena teita stratekog

djelovanja ratnih operacija tijekom vremena
Oruana sila
Vojne
POTPUNI
RAT
RAT
SNI
IZBORI
RAZINA PRIMIJENJENOG NASILJA
Slika 16. Teite djelovanja NIS

Obavijest (i njene izvedenice) koritene od strane,
uglavnom, civilnih institucija najbolje rezultate u ispunjavanju
ciljeva i zadaa utvrenih NIS postiu ukoliko na izborima
uspiju CP nametnuti svoju garnituru i/ili partnere koji e
40 prema: Taipale, K.A. 2006.
126
127
ostvariti napadaeve postavljene ciljeve i zadae. Na takav

se nain demokratski izbori koriste kao pokrie za
demokratske procese planiranog mijenjanja korpusa
javnog znanja CP, to vodi do politikih promjena u drutvu
s moguim negativnim, kratkoronim i dugoronim,
posljedicama za samu CP. Jednu od kljunih uloga u ovom
procesu imaju mediji.
Druga krajnost, prikazana na slici 16, je rat, tj. primjena
oruanih snaga u procesu nametanja volje, ciljeva i zadaa
CP. Osnovno obiljeje prvih faza ratovanja je razliit
intenzitet fizikog unitenja, ali i eliminacija IKS i KJZ
protivnika, ovisno o snazi sukobljenih strana i tenjama
pobjednika.
Mediji su po svojoj moi postali strateko orue kojim se
izvravaju postavljeni ciljevi i zadae manipuliranja
obavijestima. Za razliku od oruja za masovno unitavanje
(WMD Weapons of Mass Destruction), mediji su postali
orue za provoenje kognitivnih operacija koje moemo
nazvati zbog ega ih moemo nazvati Weapons of Mass
Delusion (oruja masovne obmane). To se posebno odnosi
na medije u virtualnom svijetu (a to su danas gotovo svi
poznati mediji koji u potpunosti ili djelomino djeluju u
virtualnom prostoru) jer su brzina promjene i dostupnosti
objavljenih
(protu)obavijesti,
mogunost
interakcije
primatelja i sadraja kao i mogunost prikrivanja autorstva
nad (protu)obavijestima doveli do toga da svijet virtualnog
ima neposredne i realne uinke u stvarnom svijetu. Na takav
nain, virtualnost postaje sastavni dio stvarnosti, a ne samo
njena preslika.
Medijima, koji su u funkciji IO, koji odustaju od svoje
primarne zadae istinitog i objektivnog informiranja, stvara
se percepcija sadanjosti relativiziranjem povijesti, njenom
dekontekstualizacijom i novom rekontekstualizacijom
(nametanjem drugaije interpretacije), pretvorbom sjeanja s
ciljem nametanja projektirane budunosti kako pojedinca
tako i grupe, zajednice, naroda. Medijima se relativizira
postojei sustav opih, tradicionalnih i moralnih vrijednosti
na kojima poiva zajednica i namee nova ideologija
konzumerizma,
nihilizma,
hedonizma,
materijalizma,
apatriotizma, prolaznosti te istovremeno kultura straha,
nesigurnosti, osvetoljubivosti uz nametanje mnogih
predrasuda.
Treba istaknuti da mediji utjeu na kognitivnu domenu u
sadanjosti. Meutim, na sadanjost se izravno utjee i, kroz
proces (ne)obrazovanja, na formiranje kognitivne domene
polaznika vrtia i svih razina kolovanja, to za jedno
drutvo moe predstavljati (posebno ako je malo te
128
neselektivno otvoreno prema razliitim vanjskim i unutarnjim

utjecajima) veliku opasnost.
Negativan utjecaj na KJZ ima i politiki korektno
ponaanje i obraanje. Naime, politiki korektne izjave
esto zamagljuju stvarnost, onemoguavaju objektivno i
istinito sagledavanje te stvarnosti, a time i navode na
donoenje tetnih odluka. Politika korektnost koja se ne
gradi na istini i pravednosti stvara uvjete prema kojima se
mogu ponoviti krize i pogreke iz prolosti jer takve,
politikim korektne izjave onemoguavaju stvarno
rjeavanje uzroka kriza. One guraju probleme pod tepih
gdje ti problemu ekaju neka druga vremena kad e izai na
svjetlo dana i nastaviti tamo gdje su posljednji put stali.
Primjena IO nije, i ne moe biti, uvijek uspjena. Postoje
KJZ koji su teko ranjivi i koje je teko oblikovati u skladu s
tenjama informacijskih napadaa. Na slici 17 prikazan je
utjecaj pojedinih odrednica na uinkovitost IO informacijskog
napadaa u odnosu na napadnutu CP.
Prikaz je dan tek za nekoliko bitnih odrednica:
- dostupnost i slobodu medija,
- percepciju stvarnosti kod CP te
- organizaciju drutva.
Zadovoljna
Senzacionalistiki
mediji
Nezadovoljna
Spremna na
promjene
Demokratska
no
a e
ak enj
l
O vo
pro IO
ORGANIZACIJA
DRUTVA
MEDIJSKE SLOBODE
I KVALITETA MEDIJA
CILJANA PUBLIKA
Podruje u kojem
je KJZ ciljane
publike
najosjetljiviji na
djelovanje
protivnikih NIS i
na njima
temeljenih IO
Slobodni
mediji
o
an
e nje
Ot oe
v
pro IO
Potpuna
kontrola
medija
Totalitarna
Slaba
Prosjena
Potpuna
DOSTUPNOST MEDIJA
Slika 17. Izloenost KJZ utjecaju IO i MO

U zatvorenim, totalitarnim drutvima, gdje su strani mediji i
informacije slabo ili nikako dostupni, a uz prisutnu potpunu
kontrolu medijskog prostora, vrlo je teko izvriti odluujui
utjecaj na KJZ ciljane publike, ak i nakon dugotrajnog
djelovanja.
Meutim, u otvorenim drutvima gdje vlada gotovo
apsolutna dostupnost medija, uz uvjet demonopolizacije
medijskog prostora, lake je utjecati na CP s ciljem njenog
pristanka na promjene (odnosno podravanje postojeeg
stanja, ovisno o potrebama i ciljevima informacijskog
napadaa).
Ovisno o dostupnosti i slobodi medija te intenzitetu
provoenih IO, ovisi i stupanj, odnosno razina, njihove
uspjene primjene.
Poseban doprinos djelovanju IO daju dananja
tehniko-tehnoloka
rjeenja
koja
su
mogunost
komuniciranja podigla na do sada nepoznate razine. Internet
je onima koji su u klasinim oblicima ratovanja bili unaprijed
izgubljeni i osueni na poraz, omoguio pojavu na globalnoj
129
130
medijskoj sceni, omoguio je aktivno sudjelovanje u

planiranju i provoenju IO te gotovo ravnopravnu borbu s
bitnim subjektima meunarodnih politikih, gospodarskih,
financijskih, vojnih i drugih interesnih krugova. Pojedinci i
grupe mogu iskoristiti WWW za promicanje svojih stavova i
potreba uz znatno manje uloenih sredstava (novca, ljudi i
vremena) nego li to rade drave i korporacije. Drugim
rijeima, WWW je stvorio uvjete prema kojima asimetrini
sukobi dobivaju novi smisao i u kojima nitko nije unaprijed
osuen na gubitak, centri moi mogu biti pomaknuti iz
postojeih u nova sredita u skladu s difuzijom znanja, dok
je teite gravitacijskog djelovanja premjeteno u kognitivnu
domenu.
Na slici 18 prikazana su djelovanja pomou kojih se
izravno i posredno utjee na korpus javnog znanja CP. Iz
slike je vidljiva razliitost, ali i slinost djelovanja civilnih i
vojnih institucija. Istovremeno se ukazuje na sinonime koji se
koriste u nazivlju operacija kojima se pokuava djelovati na
kognitivne procese.
Kada istina te istinito i objektivno obavjetavanje vie
nije primarni cilj masovnih medija, onda je znanje, a
posebno korpus javnog znanja, izloeno mnogim nasrtajima.
Iako je teko tvrditi da postoji samo jedna istina, te je
oekivano imati razliite poglede na pojedine dogaaje,
nuno je da injenice budu sastavni dio korpusa javnog
znanja kako bi svojim postojanjem onemoguile pokuaje
deformiranja istine i proizvodnju pristanka na programiranu
budunost, u skladu s namjerama informacijskih napadaa.
Informacijski napada
OPERACIJE UTJECAJA/
KOGNITIVNE OPERACIJE/
INFORMACIJSKE OPERACIJE
STRATEKO
KOMUNICIRANJE
UPRAVLJANJE
PERCEPCIJOM
OBMANE
PSIHOLOKE
OPERACIJE
PUBLIC
DIPLOMACY
PUBLIC
AFFAIRS
Meunarodna
vojna suradnja
CIMIC
Vojna
diplomacija
Odnosi s javnou
FERENGI
MEDIJSKE
OPERACIJE
Druga vrsta posrednika i posrednih

djelovanja prema CP (znanstvena
suradnja, razmjena razliitih vrsta
strunjaka, studenata, radnika,
kultura, port, obrazovanje)
KORPUS JAVNOG ZNANJA

CILJANE PUBLIKE
Slika 18. Kako se oblikuje javno znanje CP

Informacijskim operacijama i operacijama utjecaja, u KJZ
plasiraju se protuobavijesti koje mogu bitno mijenjati ukupno
javno znanje CP. Budui da su IO i s njima povezane MO
stvarnost i svakodnevnica, moe se rei da u korpusu
javnog znanja egzistiraju istinita, poluistinita i neistinita
znanja (namjerno i nenamjerno plasirana). Ishod njihovih
sukobljavanja, antagonistiki je odnos trajne naravi koji
obiljeava procese unutar KJZ te izravno utjee na prolost,
sadanjost i budunost svih onih koji, u nekoj mjeri, dijele
vrijednosti tog korpusa znanja. Stoga je neophodno
postulirati istinitost i etinost u procesima obavjetavanja
kako bi se izbjegli mogui tetni utjecaji na javnost i CP. Sa
131
132
stajalita medija, takav nain pisanja moda ne izgleda

trino isplativ. Meutim, na duge staze, to je jedini nain na
koji medij moe zadrati i itatelje (kupce) i oglaivae (koji
se privlae brojnou itateljske publike), a drutvu
stabilnost i sigurnost.
U vremenima u kojima je informacija jedan od kljunih
instrumenata nacionalne moi, NIS nuno moraju bitnu
panju obratiti i na procese odgoja i obrazovanja na svim
razinama. U zdruenom djelovanju obrazovnog sustava i
medija u procesima cjeloivotnog uenja, mogu se postii
najbolji rezultati u obrazovanju mladih, dolazeih generacija
koji trebaju stvarati nove i dodatne vrijednosti za sebe, za
generacije prije i generacije poslije njih.
Ovakav stav ne znai inzistiranje na jednoobraznosti i na
osporavanju prava na drugo i drugaije miljenje. Meutim,
ciljano irenje protuobavijesti, nepotivanje etikih naela,
ignoriranje istine i namjerno iznoenje neistine treba biti
sankcionirano kroz institucije pravne drave, na razini
osobne i urednike odgovornosti na nain kako je ureeno u
drugim zemljama koje se die dugogodinjom (ak i
stoljetnom) demokratskom tradicijom, zemljama koje su
vlastiti KJZ zatitile kroz sustav drutvenih normi i zakonskih
odredbi kojima se tite kolektivna prava ali i dostojanstvo
svakog pojedinca. Zemlje koje su demokratskim mjerama i
standardima zatitile vlastiti KJZ od negativnih utjecaja
informacijskih operacija su stabilna drutva koja se razvijaju
na nain i u pravcu korisnom za cijelo drutvo i za svakog
pojedinca.
Um je taj
Koji zbunjuje um.
Ne ostavljaj um
O umu
Umu.
Jagju Munenori
Zakljuak
U uvodnom dijelu postavili smo hipotezu prema kojoj je
Republika Hrvatska tijekom procesa osamostaljivanja bila
izloena snanom negativnom djelovanju nekoliko, s
obzirom na naruitelje i provoditelje, razliitih informacijskih
strategija koje su, primjenom razliitih metoda i sredstava iz
spektra djelovanja informacijskih operacija, pokuale
sprijeiti proces osamostaljivanja, obrane te postizanje
meunarodnog priznanja. Istraivanje ovog podruja
podijelili smo u nekoliko razliitih dijelova kako bismo lake
potvrdili, odnosno odbacili navedenu tezu, ukoliko doemo
do drugaijih zakljuaka.
Utvrdili smo postojanje informacijskih strategija,
informacijskih i medijskih operacija te njihovo mjesto, ulogu i
znaenje koje imaju u procesima nametanja volje
protivnikoj strani, bilo pojedincima, manjim ili veim
grupama, cijelim zajednicama. Zakljuili smo da informacija
moe biti uporabljena kao vrlo uinkovito borbeno sredstvo.
Istovremeno smo utvrdili da su uspjeno isplanirane i
provedene informacijske strategije jedan od temelja na
kojima poiva snaga i mo, sadanja i budua, nekog
sustava. Njima se oblikuje korpus znanja ciljanih publika u
skladu s utvrenim informacijskim strategijama.
Potom smo napravili pregled razvoja uporabe informacije
kao borbenog sredstva tijekom povijesti, kao i prikaz tri faze
razvoja planiranja i provoenja informacijskih i medijskih
operacija. Utvrdili smo da se moderne informacijske i
medijske operacije prikrivaju uz pomo djelovanja razliitih
kvazinacionalnih i nadnacionalnih udruga graana i
nevladinih organizacija. injenica da IO i MO mogu dovesti
do negativnih posljedica za naruitelje i planere njihovim
otkrivanjem, odnosno negativnom refleksijom na vlastiti
korpus znanja kao posljedica djelovanja na korpus znanja
41 Musai M., Munenori, J., 2008., str. 97.
133
41
134
CP, je jedan od utvrenih razloga zbog kojeg se provodi

snano prikrivanje ovih oblika djelovanja.
Takoer smo utvrdili funkcijsku, bitnu i snanu,
povezanost dananjih medija s ostvarivanjem ciljeva i
zadaa utvrenih u informacijskim doktrinama i strategijama.
Kontrola medija i medijskog prostora, bilo izravna bilo
posredna, uvjet je za uspjeno nametanje volje razliitim
ciljanim publikama i oblikovanje javnog znanja u skladu s
vlastitim potrebama i interesima. U ta se djelovanja ulau
znatna financijska i druga sredstva, danas uglavnom
posredno kako bi se prikrile stvarne namjere zbog kojih se
mediji stavljaju pod kontrolu, bilo izravnu bilo posrednu, te
stvarni pokretai IO i MO. U tom procesu bitnu ulogu imaju i
izvjetajno-sigurnosne slube koje koritenjem metoda i
sredstava koja im stoje na raspolaganju, pomau u
ispunjavanju postavljenih ciljeva i zadaa. U asimetrinim
sukobima i tehniko-tehnoloki slabiji protivnik, snanijim,
agresivnijim i uinkovitijim djelovanjem na podruju IO i MO,
moe pobijediti. Upravo je sukob oko Kosova, posebno
djelovanje u informacijskoj i kognitivnoj domeni, predmet
mnogih modernih istraivanja uinkovitosti informacijskih i
medijskih operacija s ciljem poveanja njihove uinkovitosti
u nekim drugim, buduim, sukobima.
Pojava WWW-a gotovo je u potpunosti promijenila
odnose koji su do tada vladali na podruju zatite sadraja iz
korpusa kontroliranog znanja. WWW onemoguava
uinkovitu i dugotrajnu cenzuru sadraja koji netko
namjerava objaviti. Uvijek e se negdje nai netko,
koritenjem razliitih paravana (tehnikih, logistikih,
identifikacijskih) koji e omoguiti pojavu zabranjenih
znanja i time omoguiti njihovu difuziju u korpus javnih
znanja. Takvom difuzijom dolazi i do promjene odnosa
snaga jer difuzija tienih znanja u korpus javnih znanja
neumitno dovodi do redefiniranja poloaja i vanosti
postojeih te mogue pojave novih, do tada ne toliko vanih i
utjecajnih, centara moi.
Republika Hrvatska bila je izloena agresiji koja je imala
tri pojavna oblika:
- politiku agresiju,
- oruanu agresiju i
- informacijsku agresiju.
Cilj politike agresije bilo je sprjeavanje politikog
snaenja i osamostaljivanja Republike Hrvatske, kako unutar
bive drave, tako i u procesu njenog raspada. Republika
Hrvatska nije se suoila samo s jednim politikim agresorom
nego s vie njih, kako unutar bive Jugoslavije, tako i s
nekim utjecajnim lanicama meunarodne zajednice.
Do oruane agresije dolo je u vrijeme kad je jedan od

politikih agresora shvatio, i uz pomo pojedinih subjekata
meunarodne zajednice, da je ishod politike agresije
nepovoljan za politikog agresora te je pokrenuo i ratna
djelovanja kojima je pokuao dobiti odluujuu prednost za
oekivani nastavak politike agresije.
Istovremeno s politikom, vodila se i informacijska
agresija prema Republici Hrvatskoj. Meutim, ni u njoj (kao
to je to sluaj s politikom agresijom) nije sudjelovao samo
jedan agresor, nego vie njih. Sukob razliitih informacijskih
operacija, kao provedbeni imbenik razliitih informacijskih
strategija, utjecao je na ciljani korpus javnog znanja, ali i na
korpuse javnog znanja svih sudionika informacijske agresije:
napadnutog i napadaa. Informacijske i medijske operacije
su naa prolost, naa sadanjost i budunost.
Oruana je agresija bila ogranienog vremenskog
trajanja. Pobjedom u oruanom sukobu, Hrvatska je stekla i
bolje pozicije u nastavku obrane pred politikom i
42
informacijskom agresijom . Stoga se moe rei da je
oruana agresija kraeg trajanja od politike i informacijske
agresije. Odnosno, prestankom oruanog sukoba nije dolo
do prestanka politikih i s njima povezanih informacijskih
agresija. tovie, prestankom oruanih djelovanja te nakon
mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, nastavljene su IO
i MO s ciljem preoblikovanja korpusa javnog znanja o
Domovinskom ratu, kao i drugih korpusa znanja na kojima
se moe temeljiti pozitivan razvoj Republike Hrvatske. IO i
MO traju i danas, a sasvim sigurno e biti i dio nae
svakidanje budunosti.
Moderne informacijske doktrine i strategije su trajne
naravi; nastavljaju se i nakon ispunjenja postavljenih ciljeva i
zadaa. Moderni komunikacijski sustavi i sredstva, posebno
42 Pobjeda u oruanom sukobu posljedica je, izmeu ostalog, prednosti
koju je Hrvatska stekla na politikom i informacijskom podruju
djelovanja te snanom pobjednikom duhu koji su pokazali pripadnici
hrvatskih oruanih snaga. U trenutku kad su hrvatske oruane snage
uvrstile obrambene poloaje zaustavivi oruanu agresiju na Republiku
Hrvatsku, a potom i na Bosnu i Hercegovinu, kad su prethodno pokrenuti
procesi obuke, organiziranja, opremanja poluili prve bitne pomake u
kvaliteti i kvantiteti, dolo je i do bitnog pomaka segmenta svjesnosti o
uinkovitosti dotadanjih djelovanja, rasta samopouzdanja i jaanja
moralnog i voljnog segmenta kod pripadnika vojno-redarstvenih
postrojbi. Prelaskom iz faze obrane u napadna djelovanja, te posebno
nakon poluenih uspjeha, snaga duha i pobjedniki mentalitet je kod
pripadnika hrvatskih oruanih snaga ubrzano poveavan. Istovremeno je
agresorska strana ubrzano gubila na voljnom segmentu pripreme, gubila
motiviranost, a ranije nametnute stavove o ustaizaciji Hrvatske vlasti
koji su prethodno vodili ka agresiji na Hrvatsku i BiH, pretvorili su u
demotivacijski imbenik.
135
136
WWW i na njemu razvijen sustav razliitih drutvenih mrea,

predstavljaju nove medije uz pomo kojih se kratkorono i
dugorono utjee na razliite ciljane publike, odnosno na
njihove KJZ. Posebno su korisni u irenju razliitih
protuobavijesti kojima javne tajne iz domene pogovora
prelaze u javno znanje, oblikuju ga i dovode do postupne
repozicije moi.
Vijesti se u medijima ne objavljuju sluajno. Sadrajno
pak, vijesti su danas interpretacije dogaaja u skladu s
politikama koje upravljaju pojedinim, ili grupom, medija Iako
se objavljene vijesti ponekad predstavljaju kao proizvod
puke sluajnosti, mnoge su informacije, posebno one koje
se nalaze na naslovnicama i koje prodaju medije, u veini
sluajeva proizvod ciljanog djelovanja prema odreenoj
publici i ciljanog oblikovanja javnog znanja. Meutim,
potrebno je istaknuti kako se javno znanje ne oblikuje samo
ciljanim objavljivanjem modeliranih sadraja, nego i
neobjavljivanjem odreenih sadraja koji, u tom trenutku ili
vremenskom periodu, ne odgovaraju (iz razliitih razloga)
vlasnikoj i ureivakoj politici.
Krajnji je cilj informacijskih doktrina i strategija, da se uz
pomo informacijskih i medijskih operacija, oblikuje i upravlja
korpusom javnog znanja, percepcijom i emocijama ciljanih
publika. Na takav se nain stvara, te zadrava, mo
upravljanja nad ciljanom publikom koja nije svjesna da se
nalazi pod utjecajem informacijskih i medijskih operacija. U
takvim procesima bitnu ulogu imaju i osobe koje kod ciljane
publike potiu djelovanja i stanja koja prijee prepoznavanje
negativnog djelovanja napadakih IO i MO.
Informacijski
napadai
ulau
znatna
sredstva
(materijalna, tehnika, tehnoloka i ljudska te vrijeme) u
procese i djelovanja kojima se pokuava stei informacijska
nadmo uz pomo informacijskih i medijskih operacija. Te su
operacije danas dominantni oblici djelovanja u sukobima kad
napadnuti i ne mora biti svjestan da je napadnut. Ovim se
operacijama pokuava nametnuti vlastita volja ciljanoj
publici, preoblikovati pripadajui korpus javnoga znanja
sukladno vlastitim potrebama, stvoriti uvjete prema kojima
e se projektirana budunost ciljane publike ostvariti i uvjete
kad ciljana publika donosi odluke u skladu s tenjama
informacijskog napadaa.
Razvoj
dananjih
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija i sredstava, omoguio je daljnji razvoj doktrina
kojima se stari, hegemonistiki, ciljevi pokuavaju postii
primjenom novih metoda i sredstava.
Oruanu je agresiju zamijenila informacijska agresija.
Nadmo u ljudskoj vojnoj sili zamijenila je nadmo u
strunjacima za odnose s javnou i medijskim djelatnicima,

nadmo u oruju i ubojitim sredstvima zamijenjena je
nadmoi u informatikom te tehniko-tehnolokom razvoju,
nadmo u kontroli i nadzoru bojinice pretvorena je u
nadmo i kontrolu medijskog prostora. Bojinica vie ne ovisi
o prostoru i vremenu; bojinica su mediji, odnosno stvarni i
virtualni informativni i informacijski prostor, u kojem razliiti
bojevi mogu trajati i 24 sata dnevno, 7 dana tjedno, 12
mjeseci godinje.
Meutim, posljedice informacijskih operacija nisu
ograniene samo na napadnutu, ciljanu publiku i na njen
KJZ. Budui da smo pokazali postojanje potpune, globalne,
povezanosti gotovo svih dostupnih (bitnih) javnosti koje
mogu utjecati na procese oblikovanja javnog znanja,
posljedice djelovanja IO na pojedinu CP mogu se prelijevati i
na druga, manje ili vie, prostorno povezana podruja ovisno
o medijskom praenju iniciranih procesa, a time, teoretski i
na KJZ informacijskog napadaa. Zahvaljujui informacijskokomunikacijskim sredstvima, na dananju se javnost mogu
primjenjivati zakoni koji vrijede za naela spojenih posuda:
posljedice IO se ne osjeaju samo na KJZ ciljane publike
nego i na druge, povezane KJZ.
Bez znatne doze rizika vie nije mogue, ak ni na
prikrivene naine, voditi IO protiv neke CP zbog rizika od
njihovog prepoznavanja od strane CP te kompromitacije na
podruju primarnog postojanja i djelovanja informacijskog
napadaa. Stoga se moraju pronai novi naini i
metodologije kako bi se otealo prepoznavanje IO i dodatno
otealo prepoznavanje naruitelja, planera i provoditelja IO.
Stoga se u protivniki (u ovom sluaju prvenstveno
informacijski)
prostor,
s
ciljem
onemoguavanja
organiziranja uinkovite obrane, ne upuuju vie diverzanti i
komandosi, nego osobe koje pod platem, primjerice,
razliitih nevladinih udruga djeluju prema ciljanoj publici u
skladu s tenjama informacijskog napadaa. Informacijski
diverzanti uglavnom koriste metodu pranja informacije
kako bi oblikovali (i upravljali s njim) korpus javnog znanja
CP u programiranom smjeru. Jedna je od prioritetnih zadaa
43,
informacijskih
diverzanata
odnosno
Ferengija,
onemoguavanje CP da prepozna napadna djelovanja,
stanje i procese koji oblikuju njen KJZ te injenicu da je
postala predmet i cilj informacijskih operacija. Ukoliko CP
nije u stanju prepoznati da je izloena djelovanju
43 U doktorskoj disertaciji smo ove informacijske diverzante nazvali
Ferengii po uzoru na civilizaciju trgovaca koja se pojavljuje u seriji
Zvjezdane staze,a kojima je obiljeje da nita osim materijalnog
uspjeha nije vrijedno spomena.
137
138
informacijskog napadaa, nee biti u stanju organizirati

obranu te e njen KJZ biti oblikovan i upravljan u skladu s
napadaevim namjerama.
Istinito i objektivno obavjetavanje vie nije primarni cilj
masovnih medija. Korpus javnog znanja izloen je djelovanju
razliitih informacijskih napadaa. Iako svaka medalja ima
dvije strane, postoje injenice koje bi irokim konsenzusom
trebale biti prihvaene kao sastavni dio nekog korpusa
javnog znanja kako bi svojim postojanjem onemoguile
djelovanje negativnih IO i MO, odnosno, kako bi
onemoguile pokuaje deformiranja istine, proizvodnje
pristanka na drugaiju, od strane napadaa, unaprijed
isplaniranu budunost.
elimo jasno naglasiti da su, posebno danas,
informacijske doktrine i strategije nunost koju trebaju imati,
te znati provoditi svi koji tee organiziranju modernog
drutva i koji tee k brzom i uinkovitom razvoju stabilnih
drutava (ali i poslovnih subjekata, znanstvenih institucija).
Ukoliko neki subjekt nema jasno definirane nacionalne
strategije, ukljuujui informacijsku, obrambena sposobnost
od razliitih vrsta napada, kao i od razliitih napadaa, bitno
je smanjena ve i samom injenicom da napadnuti moda
nee ni biti svjestan da se nalazi pod informacijskim
napadima.
Oruani sukob, odnosno rat, nije meunarodnim pravom
zabranjen kao nain rjeavanja problema. Meutim,
enevskim su konvencijama, kao i nekim drugim
meunarodnim pravnim aktima, ipak postavljeni odreeni
uzusi koji se moraju ispuniti i potovati u voenju rata. Stoga
smatramo neophodnim utvrditi pravila ponaanja u
operacionalizaciji informacijskih strategija prema pojedinim
CP (stranim i domaim) na meunarodnoj razini.
Istovremeno je potrebno normirati kriterije prema kojima e
se moi vrednovati sadraji (pojedinano, grupno) koji se
nalaze u pojedinim KJZ kako bi se iz njih mogle ukloniti
ciljano ubaene protuobavijesti ime bi se omoguio
stabilan, i bitno slabije ometan, drutveni razvoj.
Neki od primjera iz nedavne povijesti jasno pokazuju sve
negativne posljedice koju planiranje i provoenje IO, bez
prethodno dogovorenih pravila, prema pojedinim CP moe
imati po KJZ informacijskog napadaa. U drugom
Zaljevskom ratu, napadaka koalicija je, predvoena SAD
uspjela izboriti vrlo brzu vojnu pobjedu, izmeu ostalog i
koritenjem svih djelovanja iz spektra IO. Meutim, iako je
dobivena oruana bitka, poslijeratna situacija u Iraku je
postala nestabilnija, nesigurnija te s mnogo vie ljudskih
rtava nego prije i tijekom rata s irakom vojskom iz
139
vremena Sadama Huseina. Irak je, jo i danas, viestruko

podijeljena drava s vrlo neizvjesnom budunou. Meutim,
upravo zbog slabo pripremljenih i provoenih IO od strane
institucija SAD, tadanji je dravni tajnik morao podnijeti
ostavku, dok je istovremeno meunarodni poloaj i ugled
SAD bio bitno poljuljan i naruen. Utvrivanjem pravila,
takve bi se situacije ubudue mogle izbjei.
Danas u korpusu javnog znanja egzistiraju istinita,
poluistinita i neistinita znanja koja u njega mogu biti
namjerno i nenamjerno plasirana. Ishod njihovih
sukobljavanja, antagonistikog odnosa trajne naravi,
obiljeava procese unutar KJZ te izravno utjee na prolost,
sadanjost i budunost svih onih koji, u odreenoj mjeri,
dijele vrijednosti tog korpusa javnoga znanja. zatita
vlastitog KJZ od razliitih protuobavijesti jamac je uspjenog
i brzog razvoja, jamac je stvaranja uvjeta kojima se moe
postii iroka suglasnost o kljunim nacionalnim interesima,
jamac je zajednitva za bolju budunost.
Stoga je neophodno poticati istinitost i etinost u
procesima oblikovanja javnog znanja kako bi se izbjegli
mogui tetni utjecaji na mnoge razliite CP. Govorei o
medijima, takav nain pisanja moda ne izgleda trino
isplativ, meutim, na duge staze, to je jedini nain na koji
medij moe zadrati i itatelje (kupce) i oglaivae (koji se
privlae brojnou itateljske publike).
Istovremeno je potrebno bitnu panju obratiti i na
procese odgoja i obrazovanja na svim razinama. U
zdruenom djelovanju obrazovnog sustava i medija, u
procesima cjeloivotnog uenja, mogu se postii najbolji
rezultati u obrazovanju mladih, dolazeih generacija koje
trebaju stvarati nove i dodatne vrijednosti za sebe, za
generacije prije i generacije poslije njih.
Ovakav stav ne znai inzistiranje na jednoobraznosti i ne
osporava pravo na drugo i drugaije miljenje. Meutim,
ciljano irenje protuobavijesti, ignoriranje i omalovaavanje
etike, etikih naela i istine te namjerno iznoenje neistine
treba biti sankcionirano institucijama pravne drave na
razini osobne i urednike odgovornosti na nain kako je to
ureeno u drugim zemljama koje se ponose dugogodinjom
demokratskom tradicijom.
Budui da je tempo dananjeg ivota rapidno ubrzan u
odnosu na brzinu ivljenja krajem prolog stoljea,
mogunost opaanja svega objavljenog o pojedinoj
problematici postaje uzaludan posao. Budui da se na sve
medije ne moe reagirati, a esto se opravdano postavlja i
pitanje uspjeha navedene reakcije, potrebno je pisati i
iznositi vlastito vienje istine o pojedinim dogaajima,
140
odnosima, procesima na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj

razini u tadanjim odnosima i vremensko-prostornim
stanjima). Svojoj djeci, ali i irokoj domaoj i meunarodnoj
javnosti, za budunost moramo ostaviti i naa vienja, nau
istinu, stvarnu istinu, neobraenu stvarnost lienu svakih
predrasuda, navesti plasirane protuobavijesti koje ostaju u
KJZ u obliku predrasuda, istinu koja je dovela do pobjede u
Domovinskom ratu i postizanja meunarodnog priznanja
Republike Hrvatske.
IO nisu same sebi niti svrha niti cilj. Njihovo je djelovanje
dio zdruenih napora usmjerenih kao ostvarivanju kljunih
stratekih interesa na nain koji ne iziskuje (osim u krajnjim
sluajevima) primjenu oruane sile.
IO se ne dogaaju samo drugima. Danas svatko moe
biti izloen djelovanju IO jer na njih nitko nije dovoljno imun
da njihovo djelovanje, u odreenoj fazi i na odreenoj razini,
ne polui (za napadnutog) neeljene uinke. Napadnuti
mora biti u mogunosti postaviti potrebna pitanje: moemo li
prepoznati napadne IO kad smo im izloeni, moemo li
shvatiti koji je pravi razlog pokretanja tih IO, tko stoji iza njih
te imamo li spremne protumjere i moemo li ih uspjeno
primijeniti? Ukoliko su neki odgovori na navedena pitanja
negativni, informacijski napada ima znatne anse da svoj
naum ostvari dok napadnuti nema mogunost organiziranja
uinkovite obrane.
Jedan od temelja uinkovite obrane mora biti postojanje
primjenjive nacionalne informacijske strategije, ne samo kao
sredstva za obranu od informacijskih napada, nego kao
temelja koji treba stvoriti uvjete za uinkovito raspolaganje i
upravljanje informacijama i znanjem.
RH mora biti gospodarski snana, politiki i socijalno
stabilna i sigurna drava ija e administracija raditi u korist
svih svojih stanovnika, drava koja e aktivno sudjelovati u
radu meunarodnih organizacija i institucija, posebno u
euro-atlantskim integracijama, ali ne kao objekt nego subjekt
u mjeri u kojoj se sama nametne. Nitko ne treba slabe
partnere, a slabe sluge prolaze vrlo loe. Rijetko se koji
sluga uspije prometnuti iz pozicije sluge u poziciju partnera.
To uvijek trebamo imati na umu.
DEFINICIJE
Dolje navedene definicije uglavnom su preuzete iz nove
strune literature izraena za potrebe djelovanja Vojske
SAD. Neki su nazivi i objanjenja prilagoena naem
nazivlju dok su pojedine definicije izmijenjene u odnosu na
definicije navedene u Rjeniku Ministarstva obrane SAD44.
Ciljana publika CP (Target Audience - TA): Cilj djelovanja
IO koji moe biti: jedna osoba, manja ili vea grupa osoba te
manja ili vea zajednica. Ovisno o planovima, potrebama,
prikupljenim i obraenim saznanjima utvruje se cilj (ili vie
njih).
Elektronsko ratovanje (Electronic warfare EW) oznaava
procese prikupljanja, obrade i koritenja podataka dobivenih
primjenom sustava za prikupljanje komunikacijskih i drugih
signala; mogu biti napadne i obrambene naravi
Globalna informacijska mrea - GIM (Global Information
Grid GIG): Sustav meusobno povezanih razliitih IKS, na
razliitim razinama djelovanja i postojanja (lokalne,
regionalne, nacionalne, nadregionalne, globalne) u
jedinstvenu globalnu informacijsku mreu.
Globalna informacijska infrastruktura GII (Global
Information Infrastructure GII): Globalno povezani
komunikacijski i informacijski sustavi s ciljem globalne
disperzije dostupnih obavijesti i znanja.
Gravitacijsko sredite (Center of Gravity COG) Izvor
moi strane u sukobu koji je potrebno zauzeti (ili na neki
nain onemoguiti njegovo djelovanje) kako bi se stekla
odluujua prednost.
Informacija (Information): Informacijski sadraj kod kojeg je,
djelovanjem ljudskog uma, ulaznim podacima pridruen
smisao i znaaj.
Informacijska nadmo (Information Superiority) Stanje pri
kojem je jedna od strana u informacijskom sukobu preuzela
44 Department of Defence Dictionary of Military and associated Terms 12
April 2001. (As Amended Through 30 September 2010), Joint
Publication 1-02, URL: http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp1_02.pdf,
11.12.2010.
141
kontrolu i nadzor nad protivnikim IKS, informacijskim

sadrajem ili kljunim osobama uz istovremenu zatitu
vlastitih potencijala ime su stvoreni uvjeti za utjecaj na CP
na stratekoj razini odluivanja i djelovanja.
Informacijske operacije - IO (Information Operations):
Skup mjera, radnji i djelovanja poduzetih prema protivnikim
informacijama, IKS, osobama i kognitivnim procesima s
ciljem unitavanja, onemoguavanja i usporavanja njihovog
djelovanja ili pak preuzimanja nadzora nad njihovim
djelovanjem, uz istovremeno osiguravanje primjerene razine
zatite vlastitih informacija, kognitivnih procesa, IKS i osoba.
Moemo ih nazivati i operacijama utjecaja (Influence
Operations)
i
kognitivnim
operacijama
(Cognitive
Operations).
Informacijski okoli (Information environment - IE): Skup
osoba, organizacija i IKS koji organiziraju i provode
prikupljanje, obradu, organiziranu pohranu, koritenje i
dostavu obavijesti i izvjesnica te temeljem istih donose
odluke o djelovanju. ine ga sve tri domene: fizika,
informacijska i kognitivna.
Informacijski sadraj: Sadraj koji ulazi, kree se i izlazi iz
IKS: podaci, informacije, znanje, izvjesnice.
Informacijsko-komunikacijski sustav - IKS (Information
system): Cjeloviti sustav koji slui za prikupljanje, obradu,
organiziranu pohranu, koritenje, prikazivanje i dostavu
informacijskog sadraja.
Informacijska sigurnost (Information security) Zatita
informacija, IKS i s njima povezanih osoba od neovlatenog
pristupa, koritenja i zlouporaba.
Iskoritavanje raunalnih mrea IRM (Computer
Network Exploitation CNE): Djelovanje vlastitih raunalnih
mrea prema protivnikim raunalnim mreama s ciljem
prikupljanja obavijesti.
Javna diplomacija (Public Diplomacy): Javno informacijsko
djelovanje prema stranoj i meunarodnoj javnosti s ciljem
ostvarivanja nacionalnih ciljeva i zadaa, s naglaskom na
jaanje ugleda i utjecaja kod stranih CP onoga tko takve
oblike djelovanja planira i provodi. Primarna CP je strana
javnost.
142
Napad raunalnim mreama - NRM (Computer Network

Attack - CNA): Napad, koritenjem vlastitih raunalnih
mrea, na protivnika raunala i raunalne mree s ciljem
onemoguavanja njihovog djelovanja (djelomino ili u
potpunosti) s obzirom na njihov informacijski sadraj.
Obmanjivanje
(Deception):
Djelovanje
s
ciljem
obmanjivanja protivnikih, prvenstveno vojnih, potencijala
kako bi ih se navelo na donoenje odluka koje idu u prilog
obmanjivau.
Obrana raunalnih mrea ORM (Computer Network
defence CND): Djelovanje kojim se vlastite raunalne
mree s pripadajuim informacijskim sadrajem brane od
neautoriziranih pristupa (vanjskih ili unutarnjih) kojima se
pokuava pratiti i/ili onemoguiti njihovo djelovanje i/ili
ukrasti informacijski sadraj (njegov dio ili pak cjelinu).
Odnosi s javnou (Public Affairs PA): Djelovanja prema
svim dostupnim javnostima s ciljem ostvarivanja postavljenih
ciljeva i zadaa. Primarna CP je domaa javnost.
Operacije koritenjem raunalnih mrea (Computer
Network Operations) Zdrueni oblik djelovanja CNA, CND i
CNE s ciljem ostvarivanja postavljenih zadaa u okviru
odobrenih operacija.
Protuizvjesnica: Izvjesnica nastala na temelju protuznanja,
uslijed koje se njeni korisnici navode na donoenje
pogrenih odluka.
Protuobavijest
(disinformation):
Svjesno
iskrivljena,
nepotpuna te djelomino ili potpuno netona obavijest, koje
je naruitelj i stvarni autor prikriven, kojoj je cilj da CP,
utjecajem na kognitivnoj razini, navede na donoenje odluka
koje im nanose tetu, odnosno kratkorono i/ili dugorono
mijenja njihov KJZ.
Protuznanje: Pogreno znanje oblikovano, izmeu ostalog,
na temelju pogrenih informacija i protuobavijesti.
Psiholoke operacije PO (Psychological operations _
PSYOP) Skup planiranih djelovanja prema razliitim CP na
odreenom podruju u odreenom prostoru, s ciljem
stjecanja informacijske nadmoi, odnosno oblikovanja
informacijskog prostora u vlastitu korist kako bi se,
143
144
kratkorono i/ili dugorono utjecalo na volju, stavove,

miljenje i donoenje odluka CP.
Specijalne informacijske operacije (Special Information
Operations - SIO): Informacijske operacije posebne naravi
za ije je planiranje i provoenje potrebno dobiti posebne
dozvole i odobrenja jer bi njihovim razotkrivanjem,
onemoguavanjem ili naknadnim identificiranjem naruitelja,
planera i provoditelja mogla biti nanesena znatna teta za
nacionalne interese.
Strateko komuniciranje (Strategic Communication SC):
Aktivna komunikacija (sluanje-prianje, dvosmjenro) sa
stranim CP koje donose odluke i djeluju na stratekoj razini,
a s ciljem promocije, izvravanja i zatite vlastitih
nacionalnih interesa, strategija i ciljeva na podruju pod (ili
skorom moguom) kontrolom navedene CP.
145
KRATICE
BBG
Broadcasting Board of Governors
BiH
Bosna i Hercegovina
C2W
Comand and Control Warfare
CNA
Computer Network Attack
CND
Computer Network Defence
CNE
Computer Network Exploitations
CNO
Computer Network Operations mrene

operacije
operacije
na
raunalnim
mreama
CP
Ciljana publika (Target Audience TA)
GIE/
Global Information Environment/
GIO
Globalno informacijsko okruenje
GII
Globalna
informacijsko-komunikacijska
infrastruktura
GIM
Globalna informacijska mrea
GIN
Globalna informacijska nadmo
IKS
Informacijsko-komunikacijski sustav
IN
Informacijska nadmo
IO, InfoOps
Informacijske operacije
IRI
International Republican Institute
ISP
Internet Service Provider
KDZ
Korpus drutvenog znanja
KJZ
Korpus javnog znanja
MO
Medijske operacije
NED
National Endowment for Democracy
NIS
Nacionalna informacijska strategija
NVO
Ne-vladine organizacije
OSI
Open Society Institute
PO, PSYOPS
Psiholoke operacije
146
RFE
Radio Free Europe
RH
Republika Hrvatska
SFRJ
Socijalistika Federativna Republika

Jugoslavija
SIO
Specijalne informacijske operacije
SNI
Sukob niskog intenziteta (Low Intensity

Conflict LIC)
USAID
United States Agency for International

Development
USIA
United States Information Agency
USIS
United States Information Service
VoA
Voice of America
WMD
Weapons for Mass Destruction
WWW
World Wide Web
Literatura
Alberts D.S., Gartska J.J, Hayes R.E., Signori D.A.
Understanding Information Age Warfare, 2001.,
URL:http://www.dodccrp.org/files/Alberts_UIAW.pdf,
22.4.2010.
Australian Defence force publication: Information operations
planning
manual
(draft),
http://www.scribd.com/doc/15914909/AUSTRALIANDEFENCE-FORCE-PUBLICATION-INFORMATIONOPERATIONS-PLANNING-MANNUAL-Draft,
14.9.2009.
Bellinger, G., Castro, D., Mills, A. Data, Information,
Knowledge, and Wisdom, URL: http://www.systemsthinking.org/dikw/dikw.htm, 21.09.2009.
Biblija Stari i Novi zavjet, Zagreb: Kranska sadanjost,
1997.
Broadcasting Board of Governors, 2010 - Annual Language
Service
Review
Brifing
Book,
URL:http://media.voanews.com/documents/2010_AnnL
anguageServiceReviewBriefingBook.pdf, 6.1.2011.
Broadcasting Board of Governors, FY 2011 Budget
Request,
URL:http://www.bbg.gov/reports/documents/BBGFY20
11CONGBudgetSubmission-ForInternetPost.pdf,
26.5.2010.;
URL:
http://media.voanews.com/documents/BBGFY2011CO
NGBudgetSubmission-ForInternetPost.pdf, 6.1.2011.
Broder, John, M.: Political Meddling by Outsiders: Not New
for U.S., New York Times, March 31, 1997; URL:
http://www.nytimes.com/1997/03/31/us/politicalmeddling-by-outsiders-not-new-forus.html?ref=johnmbroder, 9.11.201.
Clausewitz, K. von, O ratu, Zagreb: Ministarstvo obrane
Republike Hrvatske, 1997.
Clausewitz, K. von, Two letters on strategy (edited nad
translated by Peter Paret and Daniel Moran), Fort
Leavenworth, Kansas: U.S. Army Command and
general Staff College, November, 1984.
Collins, S.: Army PSYOP in Bosnia: Capabilities and
Constraints, From Parameters, Summer 1999, pp 57-
147
73,
URL:
http://www.psywarrior.com/ArmyPsyopinBosnia.html,
21.4.2010.
Creel, G. How We Advertised America
http://www.historytools.org/sources/creel.html,
15.5.2010.
1920,
DECREE ON THE MEDIA OF SOCIAL COMMUNICATIONS

INTER MIRIFICA, SOLEMNLY PROMULGATED BY
HIS HOLINESS POPE PAUL VI ON DECEMBER 4,
1963,
URL:http://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatic
an_council/documents/vat-ii_decree_19631204_intermirifica_en.html, 11.11.2010.
Department of the Army: The United States Army's:
Cyberspace Operations Concept Capability Plan 20162028, 22 February 2010., TRADOC Pamphlet 525-7-8,
Department of Defence: Department of Defence strategy for
Operating in Cyberspace, July 2011., 21.9.2011.
Distributions by Top-Level Domain Name (by hostcount);
URL
http://ftp.isc.org/www/survey/reports/current/report.bynu
m, 15.10.2009
Freeman, B.R. Thesis, The role of public diplomacy, public
affairs, and psychological operations in strategic
information operations, June 2005, Naval Postgraduate
School
Monterey,
California;
URL:http://www.dtic.mil/cgibin/GetTRDoc?AD=ADA435691&Location=U2&doc=G
etTRDoc.pdf, 22.4.2010.
ISC
Internet Domain Survey, Jan 2009,

http://ftp.isc.org/www/survey/reports/current/,
15.10.2009.
URL:
Lord, K.M. Voices of America U.S. Public Diplomacy for

the 21st Century, Washington D.C., November 2008.;
URL:http://www.brookings.edu/~/media/Files/rc/reports/
2008/11_public_diplomacy_lord/11_public_diplomacy_l
ord.ashx, 2.5.2010.
Lord, C. The Psychological Dimension in National Strategy,
str. 73-89; u Psychological Operations Principles and
Case Studies, urednici: Frank L. Goldstein/ Benjamin
F. Findley, Air University Press, Maxwell Air Force
Base, Alabama, September 1996.
148
Marinkovi, I. enigma do pobjede, FOKUSOVA

BIBLIOTEKA - Stoljee rata (4), Zagreb 1977.
Ministry of Defence, Joint Doctrine Publication 3-45.1,
Media Operations, The Development, Concepts and
Doctrine
Centre,
September
2007.,
URL:
http://www.scribd.com/doc/8016237/Joint-DoctrinePublication-JDP-3451-September-2007-, 10.7.2009.
Molander, R.C., Riddile, A.S., Wilson, P. A.: Strategic
Information warfare A new face of War, RAND, 1996.,
URL:
http://www.scribd.com/doc/522598/StartegicInformation-Warfare, 20.02.2010.
Musai, M., Munenori, J.: Knjiga pet prstenova ukljuujui
Knjigu obteljskih tradicija umijea ratovanja, Zagreb:
Mozaik knjiga, 2008.
National Security Desicion Directives 130: US International
information
policy,
March
6,
1984.,
URL:http://www.fas.org/irp/offdocs/nsdd/23-2213t.gif,
15.5.2010.
Platon, Drava, Zagreb: Naklada Juri, 2001.
President of the United States of America: International
Strategy for Cyberspace: Prosperity, Security, and
Openness in a Networked World, May 2011.,
21.9.2011.
Princeton University, WordNet Search - 3.0: Public
knowledge,URL:http://wordnetweb.princeton.edu/perl/w
ebwn?s=public%20, 25.09.2009.
Rhodes, A. Ten Years of Media Support to the Balkans: An
Assassment, Stability Pact for South Eastern Europe,
Media Task Force of the Stability Pact for South East
Europe,
June
2007,
URL:http://www.pressnow.org/upload/publications/medi
asupport_Balkan.pdf, 4.8.2010.
Sun Tzu: Umijee ratovanja, Zagreb: Mozaik knjiga, 2007.
Taipale K. A.: Deconstructing Information Warfare, October
2006.,
,
URL:
http://www.scribd.com/doc/13252674/DeconstructingInformation-Warfare-K-a-Taipale-PDF, 15.11.2009.
Tuman, M.: Informacijsko ratite i informacijska znanost,
Zagreb: HSK, 2008.
Tuman, M.: Prikazalite znanja,
sveuilina naklada, 2003.
149
Zagreb:
Hrvatska
United States Government Accountability Office: U.S. Public

Diplomacy, Key Issuses for Congressional Oversight,
May
2009.,
URL:http://www.gao.gov/new.items/d09679sp.pdf,
5.5.2010.
U.S. Army War College, Information Operations Primer
Fundamentals of Information Operations, Dept. of
Military Strategy, Planing, and Operations AY07
Edition,
Pennsylvania,
November
2006,
URL:http://www.iwar.org.uk/iwar/resources/primer/infoops-primer.pdf, 22.4.2010.
U.S. Army War College, Information Operations Primer
Fundamentals of Information Operations, Dept. of
Military Strategy, Planing, and Operations & Center for
Strategic Leadership AY07 Edition, Pennsylvania,
November 2009.,
URL:http://www.carlisle.army.mil/usawc/dmspo/Publicat
ions/Information%20Operations%20Primer%20AY10Web%20Version%20%28Nov%2009%29.pdf,
1.7.2010.
U.S. Department of the Army - Special Operations Forces
Unconventional Warfare (30.09.2008) FM3-05.130,
URL: http://www.scribd.com/doc/20284065/US-ArmySpecial-Operations-Forces-Unconventional-Warfare2008-FM3-05-130, 10.10.2009.
U.S. Department of the Army, FM 3-05.301 (FM 33-1-1),
MCRP 3-40.6A, , Psychological Operations (PSYOPS),
Tactics, Techniques, And Procedures, December 2003,
URL:
http://www.scribd.com/doc/18229871/PsychologicalOperations-PSYOPS-Tactics-Techniques-AndProcedures-US-Department-of-Defense-Manual,
18.10.2009.
U.S. Department of the Army: Information Operations
Doctrine, Tactics, Techniques and Procedures,
Washington
DC,
November
2003.,
URL:
http://www.scribd.com/doc/24942676/FM-3-13-FM-1006-Information-Doctrine-Tactics-Techniques-AndProcedures-NOVEMBER-2003. (15.01.2010.)
U.S. Department of the Army: Psychological Operations
Techniques and Procedures, FM 33-1-1, Washington
DC, 1994. URL:
http://www.scribd.com/doc/33009242/Department-ofthe-Army-field-Manual-fm-3-1-1-psychological-
150
151
Operations-Techniques-and-Procedures-5-May-1994,
20.10.2009.
U. S. Department of Defence Dictionary of Military and
associated Terms 12 April 2001. (As Amended
Through 30 September 2010), Joint Publication 1-02,
URL: http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp1_02.pdf,
11.12.2010.
U.S.
Department of Defence, Information Operations

Roadmap,
30
October
2003.
URL:
http://www.scribd.com/doc/25546339/InformationOperations-Roadmap, 17.5.2009.
USIA Overwiev, USIA Regional Center Manila, October

1998.
URL:http://dosfan.lib.uic.edu/usia/usiahome/overview.p
df, 4.5.2010.
Volkov, V.: Dezinformacija od trojanskog konja do
interneta, Beograd: Na Dom Age D'Homme, 2001.
Wolf, C. Jr., Rosen, B.: Public diplomacy How to Think
About and Improve It, RAND Corporation, Occasional
Paper, Santa Monica, 2004.

05 NSF 2009 2 Gordan Akrap IKS Slozeno 78 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

05 NSF 2009 2 Gordan Akrap IKS Slozeno 78 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INFORMACIJSKE STRATEGIJE I

OBLIKOVANJE JAVNOGA ZNANJA

SAETAK: Planiranje i provoenje informacijskih

1 Gordan Akrap (gakrap@yahoo.de) je doktorirao u oujku 2011. na

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

Summary: Planning and implementation of information

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

Vrhunska odlinost nije u dobivanju svake

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

poloaju, uvijek su prisiljeni sustizati dogaaje koje

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

razliite informacijske strategije i IO koristile za oblikovanje

2 US Department of the Army, FM3-05.130, 2008., str. B-16.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

3 Platon, 2001., str. 146.

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

(KJZ) i korpus drutvenog znanja (KDZ), dok korpus

KORPUS OTVORENOG ZNANJA

KORPUS TIENOG ZNANJA

KORPUS KONTROLIRANOG ZNANJA

Slika 1. Organizacija znanja

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

normama odreenih od strane, prethodnih i/ili trenutnih

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

stvarnosti, postati ope prihvaena vrijednosna injenica,

c. Domene svijeta dananjice

DOMENA SVIJETA STVARNOSTI

Slika 2. Domene svijeta dananjice

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

pojavljuju simboli, odnosno domena u kojoj se postoji i

d. Informacija kao borbeno sredstvo razvoj

8 Taipale, K.A., 2006. str. 9.

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

Obiljeja dosadanjih kao i 5. generacije ratovanja

9 prema: Taipale, K.A. 2006. i McKay, T. 2000.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

Tablica 1. Evolucija ratovanja (2.dio)

Evolucija ratovanja generacije ratnih vjetina

Znanje, volja, percepcija,

Stvarno vrijeme, udaljeni

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

odreen uspjenou onih koji su ih prikupljali kao i o

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

uspjenijeg prebacivanja postrojbi u vrijeme i na mjesto gdje

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

Vanost informacije kao borbenog sredstva posebno je

11 Lord, C., 1996., str. 88.

Koliina, dostupnost i brzina obrade

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

490 pr. Krista:

Slika 3. Vremenski razvoj brzine i uinkovitosti prijenosa

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

Slika 4. Rast broja Internet domena

e. Razvoj nacionalnih informacijskih strategija

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

strani Saveznika. Creelov komitet vodio je bitku za nadzor

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

medijske (radio i TV postaje, tisak) ustanove i organizacije

G. Akrap: Informacijske strategije i oblikovanje javnoga znanja

Stoga, u skladu sa starom izrekom koja kae od ume se

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.

Legati sunt viri boni peregre missi