LABORATORIJSKE VJEBE IZ PEDOLOGIJE PREDLOAK ZA IZVJEE

1.

Odreivanje stabilnosti strukturnih makroagregata

Temeljem opaanja stanja makroagregata (razliitih boja) koji su bili uronjeni u DI vodu treba napisati kakvi su oni s
obzirom na stabilnost temeljem slijedee podjele.

Ako su se strukturni agregati raspali nakon:

- 3 minute

- potpuno su nestabilni;

- 30 minuta

- nestabilni su;

- djelomino nakon 6 h ili potpuno nakon 12 h

- slabo su stabilni;

- slabo raspadnuti u vremenu od 12 do 16 h

- dosta su stabilni;

- nisu se raspali niti nakon 24 h

- potpuno su stabilni;

Primjer:
-

Sivi agregat potpuno je nestabilan jer se raspao nakon 3 minute.

Smei agregat nestabilan je jer se raspao nakon 30 minuta.

Crni agregat potpuno je stabilan jer se nije raspao niti nakon 24 sata.

2.

Odreivanje udjela vode u uzorcima tla fiziki izmijenjenog stanja (u skladu s ISO 11465, 1993)

Primjer:
ww = (m1 m2) 100/(m2 m0)

Ww udjel vode izraava se u masenim postotcima (na jednu decimalu) na bazi suhog tla
m0 loni nakon suenja u suioniku na na 105 C 5 C

= 12,93 g

m1 masa zrakosuhog tla s loniem

= 23,58 g

m2 masa suhog tla s loniem nakon suenja na 105 C 5

= 22,73 g

Ww = (23,58 g 22,73 g) 100/(22,73 g 12,93 g)

Ww = 0,85 g 100/9,8 g
Ww = 8,67 %

3.

Odreivanje raspodjele veliina estica (granulometrijskog ili mehanikog sastava) u mineralnom dijelu tla
-

Internacionalna B metoda po ovoj metodi radili su student na vjebama

u skladu s ISO 11277,1998 ova je metoda demonstrirana na vjebama

Primjer obrauna rezultata za Internacionalnu B metodu koju su studenti izvodili na vjebama

Krupni pijesak (KP):

33,29 g = masa punog lonia nakon suenja
30,42 g = masa praznog lonia (na poetku analize)
10 g = masa uzorka tla koji je uzet za analizu
KP:

33,29 g 30,42 g = 2,87 g (masa KP)

2,87 g/10 g 100 = 28,7 %
= 29 %

Prah i glina (Pr,G prvo pipetiranje nakon 4 min. i 48 sek. s dubine od 10 cm):
13,64 g = masa punog lonia nakon pipetiranja i suenja
13,59 g = masa praznog lonia
0,1 g = masa uzorka tla 10 g analiziranog tla prebaeno je u cilindar od 1000 ml, te je pipetirano 10 ml to je 100ti dio uzorka pa se 10 g tla uzetih u analizu dijeli sa 100 te se dobije 0,1 g. Isti podatak koristi se za obraun kod oba
pipetiranja.
Pr,G:

13,64 g 13,59 g = 0,05 g (masa pipetiranih P,G)

0,05 g/0,1 g 100 = 50 %

Glina (G drugo pipetiranje nakon 4 sata s dubine od 5 cm):

12,99 g = masa punog lonia nakon otparavanja na vodenoj kupelji
12,96 g = masa praznog lonia
G:

12,99 12,96 = 0,03 g (masa pipetirane G)

0,03/0,1 100 = 30 %

Sitni pijesak (SP) dobije se raunski:

SP:

SP = 100 % - KP Pr,G
= 100 % - 29 50
= 21 %

Odreivanje teksturne oznake

Udjeli KP i SP se zbroje
P= KP + SP
= 29 % + 21 %
= 50 %

Na temelju dobivenih udjela pijeska P = 50%, praha Pr = 20 % i gline G = 30 % na teksturnom trokutu (prema FAO
2006) odredi se i napie teksturna oznaka analiziranog uzorka tla.

Teksturna oznaka analiziranog uzorka tla je pjeskovito glinasta ilovaa.

4.

Odreivanje reakcije tla (u skladu s ISO 10390,1994)

Primjer:
-

pH vrijednost oitana je u otopini koja se pripremila suspendiranjem tla u vodi i otopini neutralne soli
CaCl2 u omjeru 1:5.

pH (H2O) izmjerena pH-metrom iznosila je 7,325

pH (CaCl2) izmjerena pH-metrom iznosila je 6,973
Na temelju klasifikacije tla s obzirom na vrijednost pH izmjerenu u suspenziji tla u H 2O prema Graaninu & Ilijaniu
(1977) analizirano tlo je vrlo slabo alkalno.

5.

pH(H2 O)

Ocjena

< 4,0

vrlo jako kiselo

4,0-5,0

jako kiselo

5,0-6,0

osrednje kiselo

6,0-6,5

slabo kiselo

6,5-6,9

vrlo slabo kiselo

oko 7,0

neutralno

7,1-7,5

vrlo slabo alkalno

7,5-8,0

slabo alkalno

8,0-9,0

osrednje alkalno

9,0-11,0

jako alkalno

> 11,0

vrlo jako alkalno

Odreivanje udjela karbonata u tlu volumetrijska metoda (u skladu s ISO 10693, 1995)
w (CaCO3) = 1000 m2 (V1 V3)/m1 (V2 V3) (100 + ww)/100

w(CaCO3) - udjel karbonata [g kg suhog tla]

m1 - masa uzorka tla u [g]
m2 - srednja vrijednost mase dva standarda CaCO3 u [g]
V1 - volumen CO2 osloboen prilikom reakcije uzorka tla [ml]
V2 - srednja vrijednost CO2 osloboenog prilikom reakcije sa standardima CaCO3 [ml]
V3 - promjena volumena slijepe probe izraena u ml (ova vrijednost moe biti i negativna)
ww - postotni maseni udjel vode, u skladu s ISO 11465 (1994)

Koliina uzorka tla za analizu procjeni se temeljem reakcije tla s 10% klorovodinom kiselinom (kvalitativna analiza)
Masa uzorka tla za analizu
(g)

Nema reakcije ili je vrlo slaba

< 20

10

Ima reakcije, ali kratko traje

20 - 80

Jaka reakcija, dugo traje

80 - 160

2,5

>160

Vrlo jaka reakcija koja dugo traje

Udjel karbonata
(g kg-1 )

Intenzitet reakcije

Prije poetka analize na kalcimetru se naprave dvije slijepe probe s DI vodom i HCl pri dvije razine vode u
bireti (20 i 80 ml) - V3
Naprave se dvije analize sa 0,2 g i 0,4 g istog CaCO3 (standardi) i izrauna srednja vrijednost osloboenog
CO2 - V2
Nakon toga se napravi analiza s uzorkom tla.

Primjer obrauna udjela karbonata u tlu

-

Kvalitativna analiza ima reakcije koja je kratko trajala stoga je za analizu uzeto 5 g uzorka tla
m1 = 5 g
m2 = (0,2 g + 0,4 g)/2
m2 = 0,3 g
V1 = 20 ml
V2 - standard 0,2 CaCO3 = 44 ml; standard 0,4 CaCO3 = 62 ml
V2 = (44 ml + 62 ml)/2
V2 = 53 ml
V3 - promjena volumena kod slijepe probe na 20 ml iznosi 0,4 ml; promjena volumena kod slijepe probe
na 80 ml iznosi 0,2 ml (ne smije biti vea od 1 ml)
V3 = 0,4 ml 0,2 ml
V3 = 0,2 ml
ww - postotni maseni udjel vode odreen je prilikom vjebe 2 Odreivanje udjela vode u uzorcima tla
fiziki izmijenjenog stanja (u skladu s ISO 11465, 1993) i iznosi 8,67 %.

w (CaCO3) = 1000 m2 (V1 V3)/m1 (V2 V3) (100 + ww)/100

w (CaCO3) = 1000 0,3 g (20 ml 0,2 ml)/5 g (53 ml 0,2 ml) (100 + 8,67 %)/100
w (CaCO3) = 1000 0,3 g 19,8ml/5 g 52,8 ml) 1,087
w (CaCO3) = 22,5 1,087
w (CaCO3) = 24,46 g kg

-1

-1

w (CaCO3) = 25 g kg

Udjel karbonata u tlu po klasifikaciji prema Vanmechelenu et al. (1997) je srednji.

CaCO3
(g kg-1 )

6.

Ocjena

vrlo nizak

0-20

nizak

20-200

srednji

200-500

visok

> 500

vrlo visok

Odreivanje kiselosti (karaktera) humusa

Uzorak tla (2-3 g sitnice) prelije se s tri puta viim stupcem 2% NH4OH. Slijedeeg dana temeljem boje filtrata,
odnosno suspenzije iznad uzorka tla daje se ocjena kiselosti humusa.

Primjer:
Boja suspenzije (filtrata) uzetog za primjer je uta, dakle na osnovi klasifikacije humus je slabo kisel.
Boja filtrata ili otopine:
bezbojno

humus je blag

uto

humus je slabo kiseo

smee

humus je kiseo

7.

Odreivanje udjela humusa (organskog ugljika) po Tjurinu

Odreivanje udjela humusa u tlu po Tjurinu zasniva se na potpunoj oksidaciji humusa s kalijskim bikromatom u
sumporno kiselom mediju. Retitracijom suvika bikromata sa standardnom otopinom Mohrove soli
(FeSO4(NH4)2SO4 x 6H2O) odredi se preostala koliina bikromata koja nije utroena za oksidaciju humusa u tlu.
6+
Preostala koliina Cr titrira se s Mohrovom soli do pojave zelene boje.
3C* + 2K2Cr2O7 + 8H2SO4 3CO2 + 2Cr2(SO4)3 + 2K2SO4 + 8H2O
6+

Cr Cr

3+

Primjer obrauna udjela humusa, odnosno Org. C

0,0003 g C ili 0,0005172 g humusa ekvivalentno je s 1 ml otopine K2Cr2O7, c(1/6 K2Cr2O7) = 0,1 M
a = V(Mohrove soli utroene za titraciju slijepog uzorka) c(Mohrove soli) 10
b = V(Mohrove soli utroene za titraciju otopine uzorka tla) c(Mohrove soli) 10
% humusa = (a b) 0,0005172 100/m
a = 40,1 ml (slijepi uzorak) 0,1 10
a = 40,1 ml
b = 20,3 ml (uzorak tla) 0,1 10
b = 20,3 ml
m = masa uzorka tla (npr. 0,1 g)
% humusa = (40,1 20,3) 0,0005172 100 / 0,1
= 10,24 %
Da bi se izrazio udjel ugljika dobiveni udjel humusa pomnoi se s 0,58 (ili podijeli s 1,72) jer u 100 dijelova
humusa ima 58% C (faktor je 1,72), a ako ima 50% C (faktor je 2).
-1

10,24 0,58 10 (da bi se % izrazili kao g kg ) = 96,6 g kg

-1

Tlo je prema klasifikaciji udjela humusa po Graaninu i Ilijaniu (1977) vrlo jako humozno.
Udjel humusa [%]
<1
1-3
3-5
5-10
>10

Ocjena tla
vrlo slabo humozno
slabo humozno
osrednje humozno
jako humozno
vrlo jako humozno

8.

Odreivanje udjela ukupnog duika modificiranom Kjeldahlovom metodom

Ova metoda je demonstrirana u laboratoriju.

9.

Odreivanje udjela organskog i ukupnog ugljika (u skladu s ISO 10694, 1995) i ukupnog duika (u skladu
s ISO 13878, 1998) suhim spaljivanjem

Ova metoda je demonstrirana u laboratoriju.

10. Odreivanje kapaciteta zamjene kationa (u skladu s ISO 11260, 1994)

-

Ova metoda je demonstrirana u laboratoriju.

11. Odreivanje granulometrijskog sastava u mineralnom dijelu tla (norma ISO 11277)
-

Ova metoda je demonstrirana u laboratoriju i usporeena s Internacionalnom B metodom.

12. Odreivanje udjela vode u uzorcima tla fiziki neizmijenjenog stanja (u skladu s ISO 11461, 2001)

- Odreivanje vodno-retencijskog kapaciteta

w = [(mc1 + mzdj mpokl) mc2+zdj]/w 100/V

- w = vodno-retencijski kapacitet, tj. udjel vode u tlu u obujmenim (volumnim) postotcima

- mc1 = masa cilindra s vlanim tlom [g]
- mzdj = masa posude za suenje (zdjelice) [g]
- m c = masa cilindra [g]
- mpokl = masa poklopaca [g] u laboratorijskim vjebama nisu koriteni poklopci pa mpokl = 0!
- mc2+zdj = masa cilindra i zdjelice sa suhim tlom [g]
3

- w = gustoa vode kod temperature vlanog tla [kg m ]; u praksi se uzima gustoa vode od 1000 kg m
3

- V = unutarnji obujam cilindra [cm ]

Primjer obrauna vodno-retencijskog kapaciteta tla

w = vodno-retencijski kapacitet, tj. udjel vode u tlu u obujmenim (volumnim) postotcima
- mc1 = 254,45 g
- mzdj = 162, 92 g
- m c = 94,24 g
- mpokl = 0 g (nema poklopaca)
- mc2+zdj = 380,14 g
3
3
- w = gustoa vode kod temperature vlanog tla [g cm ]; u praksi se uzima gustoa vode od 1000 kg m =
-3
1 g cm
3
- V = 100 cm
-3

w = [(254,45 g + 162, 92 g 0 g) 380,14 g]/1 g cm 100/100 cm

-3

w = [417,37 g 380,14 g]/1 g cm 100/100 cm

-3

w = 37,23 g/1 g cm 100/100 cm

w = 37,23 %

Vodno-retencijski kapacitet analiziranog tla prema koriu (1982) je osrednji.

Oznaka

vrijednost [vol. %]

vrlo malen

<25

malen

25-35

osrednji

35-45

velik

45-60

vrlo velik

>60

13. Odreivanje gustoe (obujmene) tla - b (u skladu s ISO 11272, 1998)

3

b = md/V [g cm ]
md = mt (mzdj + mc)
3

b = gustoa tla [g cm ]
md = masa suhog tla [g]
3
V = unutarnji obujam cilindra [cm ]
mt = masa suhog tla zajedno s cilindrom i zdjelicom [g]
mzdj = masa posude za suenje (zdjelice) [g]
mc = masa cilindra [g]

Primjer obrauna gustoe tla

3

b = md/V [g cm ]
md = mt (mzdj + mc)
3

b = gustoa tla [g cm ]
md = masa suhog tla [g]
3
V = 100 cm
mt = 380,14 g
mzdj = 162, 92 g
mc = 94,24 g
md = mt (mzdj + mc)
md = 380,14 g (162,92 g + 94,24 g)
md = 122,98 g
3

b = md/V [g cm ]
3

b = 122,98 g/100 cm
b = 1,23 g cm

Gustoa tla je najmanja u njegovu povrinskom dijelu. U O i T-horizontima je obino anja od 1, u A-horizontu
3

1-1,6, a u dubljim horizontima moe biti i do 2 g cm .

14. Odreivanje gustoe krute faze tla - p (u skladu s ISO 11508, 1998)

p-sit = masa suhog tla/obujam tla (estica sitnice)

= w md/(md + mw msw)
3

p-sit = gustoa krute faze estica sitnice [g cm ]

md = masa uzorka suhog tla [g]
w = gustoa vode prema tablici (pri temperaturi koritene destilirane prokuhane (odzraene), ohlaene i
3

temperirane vode ili vode u bazenu u kojoj se temperira piknometar [g cm ]

msw = masa piknometra sa suspenzijom [g]
mw = masa piknometra s vodom [g]

Primjer obrauna gustoe krute faze tla

3

p-sit = gustoa krute faze estica sitnice [g cm ]

md = 10 g (masa uzorka tla)
w (t = 15 C) = 0,9991 g cm

-3

-3

Gustoa vode [g cm ] pri razliitim temperaturama

t / C
w
t / C
w
t / C
10,0
0,9997
15,0
0,9991
20,0
11,0
0,9996
16,0
0,9989
21,0
12,0
0,9995
17,0
0,9988
22,0
13,0
0,9994
18,0
0,9986
23,0
14,0
0,9992
19,0
0,9984
24,0

w
0,9982
0,9980
0,9978
0,9975
0,9973

t / C
25,0
26,0
27,0
28,0
29,0

w
0,9970
0,9968
0,9965
0,9962
0,9959

t / C
30,0
31,0
32,0
33,0
34,0

msw = 146,0 g
mw = 140,0 g
p-sit = w md/(md + mw msw)
-3

p-sit = 0,9991 g cm 10 g/(10 g + 140,0 g 146,0 g)

-3

p-sit = 0,9991 g cm 10 g/4 g

p-sit = 2,50 g cm

Gustoa estica krute faze tla ima relativno iroki raspon:

- za organske estice to je 1-1,4 g cm

3
3

- za mineralne estice najee 2,5 - 2,8 g cm

15.

Odreivanje poroznosti tla

Sveukupna poroznost () izraunava se iz gustoe krute faze tla (p) i gustoe obujmene tla (b):
= (p b) 100/p = (1 b/p) 100 [vol. %]

gdje je:
= sveukupna poroznost tla
-3

b = gustoa tla [g cm ]
-3

p = gustoa krute faze tla [g cm ]

w
0,9957
0,9953
0,9950
0,9947
0,9944

Primjer izrauna sveukupne poroznosti tla

= sveukupna poroznost tla
3

b = 1,23 g cm (iz vjebe 13 Odreivanje gustoe (obujmene) tla - b )

3

p = 2,50 g cm (iz vjebe 14 Odreivanje gustoe krute faze tla - p)

= 1 b/p 100 [vol. %]
3

= 1 1,23 g cm /2,50 g cm 100

= 1 0,49 100
= 50,8 %

Prema korievoj klasifikaciji (1991) analizirano tlo je porozno.

kori (1991) klasificira tlo prema poroznosti (% vol.) na:

Vrlo porozno tlo > 60
Porozno tlo

46-60

Slabo porozno tlo

30-45

Vrlo slabo porozno tlo

< 30

16.

Odreivanje zranog kapaciteta tla

a = w [vol. %]

a (a air, zrak) = poroznost aeracije (ili kapacitet tla za zrak kad je vlanost na razini retencijskog vodnog
kapaciteta)
= sveukupna poroznost tla
w (w water, voda) = udjel vode u tlu u obujmenim postotcima (kad je trenutna vlanost na razini retencijskog
vodnog kapaciteta onda je
poroznost aeracije jednaka zranom kapacitetu tla

Primjer izrauna zranog kapaciteta tla

a (a air, zrak) = poroznost aeracije (ili kapacitet tla za zrak kad je vlanost na razini retencijskog vodnog
kapaciteta)
= 50,8 % (iz vjebe 15 Odreivanje poroznosti tla)
w = 37,23 % (iz vjebe12 Odreivanje vodno-retencijskog kapaciteta tla)

a = w [vol. %]
a = 50,8 % 37,23 %
a = 13,57 %

Po klasifikaciji tla prema kapacitetu za zrak analizirani uzorak tla ima velik kapacitet za zrak.
- vrlo malen:

< 4 % vol.

- malen:

4-8 % vol.

- osrednji:

8-12 % vol.

- velik:

12-16 % vol.

- vrlo velik:

> 16 % vol.

17. Odreivanje vodno-retencijskih znaajki tla (u skladu s ISO 11274, 1998)

- Odreivanje pF vrijednosti i izrada pF krivulja metoda je demonstrirana u laboratoriju.

18. Odreivanje vodopropusnosti tla (filtracije vode kroz tlo)

- Ova metoda je demonstrirana u laboratoriju.