SADRAJ

1.

UVOD.................................................................................................................... 1

2.

MONETARNA INTEGRACIJA U EUROPSKOJ UNIJI......................................................2

3.

4.

2.1

Nastanak Europske unije....................................................................................... 2

2.2

Kriteriji za lanstvo u Ekonomskoj i monetarnoj uniji...................................................4

2.3

Naela i instrumenti monetarne politike Europske Centralne Banke..................................7

FISKALNI SISTEM EUROPSKE UNIJE......................................................................10

3.1

Pakt o stabilnosti i rastu...................................................................................... 10

3.2

Fiskalni federalizam........................................................................................... 10

INSTRUMENTI FISKALNE POLITIKE.......................................................................12

4.1

Proraun Europske unije..................................................................................... 12

4.2

Prorauni zemalja lanica.................................................................................... 13

4.3

Fiskalna pravila u Eurozoni.................................................................................. 15

5.

ZAKLJUAK........................................................................................................ 17

6.

BIBLIOGRAFIJA................................................................................................... 19

1. UVOD
Europska unija (EU), a posebno unutar toga europska Ekonomska i monetarna unija (EMU)
odnosno eurozona, predstavlja jedinstven oblik ekonomsko-politikog udruenja u kojem se u
provoenju ekonomske politike kombinira centralizirana monetarna politika i decentralizirane
ostale ekonomske politike od kojih se prvenstveno istie fiskalna politika. Fiskalni sustav i
fiskalna politika EU jesu odraz izrazito snanih i esto suprotstavljenih interesa izmeu stvaranja
zajednikog trita i jae politike integracije. To pitanje povlai sa sobom i drugu komponentu
politiko-ekonomske problematike, a to je odnos izmeu ''sredinje'' razine EU i ''niih''
nacionalnih razina vlasti koje u biti donose sve vanije odluke unutar EU. Takoer postoji
poseban problem i izazov u voenju jedinstvene fiskalne politike prvenstveno zbog politikih i
konstitutivnih ogranienja koja karakteriziraju jednu konfederaciju kao EU.
Glavni predmet istraivanja ovog rada jest fiskalna i mnetarna politika Europske unije, odnosno
eurozone i njihov utjecaj na ekonomsku aktivnost eurozone, a time i Europske unije.
Openito, javne finansije, odnosno fiskalni sistem uvijek je leao na granici politikog i
ekonomskog aspekta bilo koje drave i/ili integracije. U sluaju EU, fiskalni sistem je ogledalo
nivoa razgranienja izmeu trine integracije i jae politike unije. Fiskalni sistem EU u
provoenju fiskalne politike jest specifian i razliit u sljedeim injenicama:
1) proraun EU ne sudjeluje u stabilizaciji ciklikih kretanja,
2) ne postoje zajedniki automatski stabilizatori koji bi proradili u sluaju ekonomskih okova i
3) stabilizacijska fiskalna politika u EU mora se posmatrati u kontekstu eurozone.
Naime, u eurozoni se provodi zajednika monetarna politika iji je primarni cilj stabilnost cijena,
a ne stabilizacija ciklikih kretanja. Takva antiinflacijska monetarna politika pretpostavlja
odreenu discipliniranost fiskalnih politika lanica eurozone, odnosno ograniene deficite ija je
kontrola nuna za uinkovito izvravanje ciljeva zajednike monetarne politike. Jedini
zajedniki, odnosno centralizirani instrument provoenja fiskalne politike EU jest proraun EU.
Proraun EU relativno je malen ali znaajan instrument provoenja fiskalne politike sa sredinje,
odnosno supranacionalne razine EU.
Rad se uz uvod i zakljuak sastoji jo od etiri glavna dijela. U uvodnom djelu opsuje se problem
i predmet istraivanja kao i nastanak Europske unije. Drugi dio rada donosi pregled naela i
instrumenata monetarne politike Europske centralne banke. Trei dio rada opisuje trenutano
stanje fiskalne politike u Eurozoni. U etvrtom dijelu rada navedeni su instrumenti i pravila
fiskalne politike EU. Peti. Na kraju u zadnjem poglavlju daje se zakljuak.

2. MONETARNA INTEGRACIJA U EUROPSKOJ UNIJI

2.1. Nastanak Europske unije
Nakon Drugog svjetskog rata Europa je bila u traganju za novim poretkom. To je bio veliki
izazov. Kljuno pitanje je bilo na koji nain pomiriti francusko-njemake odnose i shodno tome
stabilizirati europski mir. Inicijalni impuls procesa integracije je dakle bio politike prirode.
Uslijedile su razne kako eksterne tako i interne aktivnosti: Maralov plan, stvaranje Europske
zajednice za ugljen i elik, Europske ekonomske zajednice, formiranje EFTA. Prvi korak i
pokuaj koordinacije monetarne politike bio je 1970. godine (Wernerov izvjetaj). Ideja o
monetarnom ujedinjenju europskih drava javlja se nakon drugog svjetskog rata, kao dio ireg
ekonomskog i politikog povezivanja ovih zemalja. Jedna od moguih polaznih toaka u razvoju
monetarne unije, svakako predstavlja potpisivanje Rimskog ugovora, koji je stupio na snagu 1.
sijenja 1958. godine i kojim je nakon formiranja Europske zajednice za ugljen i elik osnovana
Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM).
EEZ je bio i ostao najvanija organizacija meu tri spomenute. Osnovni ciljevi te organizacije
bili su izgradnja zajednikog trita na osnovu carinske unije, to jest rjeavanje svih privrednih
prepreka, koordiniranje gospodarske politike i podizanje ivotnog standarda unutar Unije. U
ovom ugovoru nema eksplicitnih odredbi o formiranju monetarne unije. Ideja je prvi put
spomenuta na summitu u Haagu 1969., zatim je zanemarena, da bi 80-ih poele pripreme za
uvoenje nove valute. Teak je put bio pun proturjenosti i obrata u ovoj grupi zemalja da bi se
postigao takav stupanj meusobne monetarne suradnje koji je konano oformljen u zajednikom
monetarnom sustavu - EMU: od Europske platne unije osnovane 1950. godine do Europske
monetarne unije koja je ostvarena 1.1.1999.g.
Prvi znaajan korak za stvaranje Europske monetarne unije je bilo uvoenje EMS (Europskog
monetarnog sistema) 13. marta 1979. na osnovu odluke Savjeta ministara sa Bruxelleskog
summita 1978. Europski monetarni sistem je monetarni sistem ije su lanice veina europskih
zemalja koje predstavljaju najveu europsku ekonomsku snagu, a u okviru kojeg su se sloile da
odravaju vrijednosti svojih valuta unutar dogovorenog odnosa jedne prema drugoj. Pretea
EMS-a je grupa valuta poznata pod imenom Zmija (engl. "Snake"). 1 EMS se zasnivao na
mehanizmu ogranienja za meusobne fluktuacije valuta zemalja lanica EU pod nazivom ERM
(Exchange Rate Mechanism). To je bio sistem fiksiranih deviznih teajeva koji bi se povremeno
prilagoavali trinim kriterijima.

1 http://limun.hr/main.aspx?id=9852&Page= , pristupljeno 10.04.2015.

Slika 1: Europska unija: ugovori, struktura, historija

Izvor: http://www.maturski.org/PRAVO%20EU/VertikalnaPodelaNadleznosti-.html

Uveden je ECU (Evropean Currency Unit) - monetarna jedinica koja je predstavljala razliite
fiksirane koliine svake od valuta u EMS-u. Prije nego to je 1979. nazvana ECU, monetarna
jedinica se zvala UA - Unit of Account i EUA - European Unit of Account. Ekonomska i
monetarna unija koje za svoju osnovu imaju jedinstveno unutranje trite, definirane su
sporazumom u Maastrichtu. Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta
potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. januara 1993. godine. Drave lanice uspostavile su
Europsku uniju (EU) te time ujedno oznaile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve
vru uniju, u kojoj se odluke donose to je blie mogue graanima. Ovim su Ugovorom
postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajednike vanjske i
sigurnosne politike, zajednike odbrambene politike, a zatim i odbrane, uvoenja graanstva
Unije, uske suradnje u pravosuu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovim je
europska integracija iz preteno gospodarske integracije prerasla u politiku uniju.
7. februara 1992. godine potpisan je Maastrichtski ugovor, a prihvaen je 1. novemnra 1993.
godine ime je stvorena pravna mogunost ostvarivanja monetarne unije. Uvoenjem eura
dovren je proces izgradnje Europske monetarne unije (EMU). Taj postupak je imao tri faze:
U prvoj fazi, (1. 7. 1990- 1. 11. 1993), izvrena je liberalizacija kretanja kapitala otklanjanjem
veine preostalih restrikcija (do kraja 1990.) .2 Jedinstveno europsko trite nastalo je 1. januara
1993. poveanom koordinacijom po pitanju ekonomskih politika i intenziviranjem kooperacije
2 Vukovi, I., Vizjak, A.: Europska monetarna unija Retrospektiva, trenutno stanje i perspektiva

izmeu centralnih banaka zemalja lanica. Potom je fiksirana koara valuta, na osnovu koje se
izraunavala vrijednost ECU-a (Evropean Currency Unit) kao obraunske jedinice. Na ovaj
nain stvoren je Europski monetarni sistem (European Monetary System).
U drugoj fazi (1. 1. 1994. - kraj 1998.) postavljeni su glavni temelji EMU. Kako je u ovoj fazi
predvieno ujednaavanje performansi privreda EU, odreena je pomo manje razvijenim
lanicama (panjolska, Grka, Portugal i Irska). Stvoren je Kohezijski fond (kohezija
pribliavanje) za koji su se sredstva osiguravala iz ve postojeih fondova: regionalnog, agrarnog
i socijalnog. U Frankfurtu je osnovan Europski monetarni institut (EMI - European Monetary
Institute), dogovoren je postupak za usaglaavanje ekonomskih politika na nivou EU, i otpoeto
je sniavanje "prekomjernih budetskih deficita". Europski monetarni institut je nasljednik
Europskog fonda za monetarnu suradnju, a svrha njegovog osnivanja je da se u okviru
ogranienih monetarnih i finansijskih ovlasti pripreme uvjeti za poetak tree faze EMU.
U junu 1998. osnovana je Europska centralna banka (European Central Bank, ECB), sa sjeditem
u Frankfurtu. Osnovni zadatak Europske centralne banke je provoenje jedinstvene monetarne
politike, ime se de facto prenosi suverenitet nacionalnih centralnih banaka u domenu voenja
monetarne politike na ECB. Cilj kojem tei je stabilnost cijena, to je neminovnost ukoliko elite
stabilnu valutu. ECB koristi slijedee instrumente kako bi iskontrolirala koliinu novca u
opticaju: minimalne rezerve, operacije na otvorenom tritu, kvantitativne kontrole i kamatnu
stopu. Ovaj poslijednji instrument je od posebnog znaaja za EMU, jer REFI (kamatna stopa za
refinanciranje-bila je fiksirana na 3%) ECB zaraunava bankarskom sektoru po osnovu datih
kredita za likvidnost na tjednoj osnovi. Ova kamatna stopa je bitan indikator za kretanja cijena
novca na tritu novca. 3
Trea faza (od 1. januara 1999.): nepovratno fiksiranje teajeva i uvoenje jedinstvene valute na
devizna trita i u elektronska plaanja, koja prate uvoenje novanica i kovanica eura od 1.
januara 2002. Trea faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 drava lanica, kojima se dvije godine
poslije pridruila Grka. Euro do danas nisu uvele tri stare drave lanice - Velika Britanija i
Danska, koje koriste opt-out klauzulu i vedska, koja je na referendumu u septembru 2003.
godine odbila uvoenje eura, te deset novih drava lanica.4

2.2. Kriteriji za lanstvo u Ekonomskoj i monetarnoj uniji

Za provoenje jedinstvene monetarne politike u ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske
centralne banke potrebno je ispuniti kriterije iz Kopenhagena, odreeni stupanj konvergencije
3 Vuji, B.: Euro, Zagreb, 2003.

4 http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=81

(kriteriji iz Maastrichta) zemalja lanica kako bi se monetarna politika mogla uspjeno provoditi
te na kraju prihvatiti euro kao nacionalnu valutu.

Ispunjenje kriterija iz Kopenhagena

To su uvjeti koje su drave kandidatkinje dune ispuniti ele li postati lanice EU. Moraju
ispuniti odreene politike, ekonomske i pravne kriterije. Oni podrazumijevaju uspostavu
stabilnih institucija za podrku demokratiji, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava,
djelotvorno trino gospodarstvo, sposobnost suoavanja s konkurentskim pritiskom i trinim
snagama unutar Unije te sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva te vrstu
usmjerenost ka politikim, gospodarskim i ekonomskim ciljevima.5
Kriteriji konvergencije
Ugovor iz Maastrichta (1992.), vrlo je vaan politiki, jer je proirio saradnju drava lanica triju
zajednica na nove oblasti. Uvedeni su novi oblici saradnje izmeu vlada drava lanicakao to
je saradnja u podruju odbrane te pravosua i unutarnjih poslova. Sa meuvladinom saradnjom i
uz postojei sistem Zajednice, Ugovor iz Maastrichta stvorio je Europsku uniju (EU).
Gospodarska i politika integracija meu dravama lanicama EU omoguila je zemljama
donoenje zajednikih odluka o mnogim pitanjima. To je pridonijelo stvaranju zajednike
politike kojom se lake upravljalo Europskom Unijom. S vremenom neki kljuni ciljevi politika
su se promijenili. Tako cilj poljoprivredne politike vie nije proizvoditi to je mogue vie hrane
to jeftinije, nego podupirati poljoprivredne metode koje proizvode zdravu hranu visoke kvalitete
i koje tite okoli. Potreba za zatitom okolia sada je vana sastavnica svih politika EU-a. 6 Od
stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, 1. jula 1993. godine, sve do stupanja na snagu
Lisabonskog ugovora 1. decembra 2009. godine, struktura se EU esto ilustrira prikazom tri
stupa od kojih je prvi stup obuhvaao Europsku zajednicu, drugi stup zajedniku vanjsku i
sigurnosnu politiku, a trei stup policijsku saradnju i pravosudnu saradnju u kaznenim stvarima.
Jedna od najvanijih razlika izmeu triju stupova bila je u tome to su se odluke u okviru prvog
stupa donosile nadnacionalnom metodom (uglavnom su se donosile kvalificiranom veinom), a u
okviru drugog i treeg stupa na temelju jednoglasnosti.
EU se figurativno prikazuje kao konstrukcija ujedinjena pod istim krovom, sa tri stupa. EMU je
dio prvog stupa u strukturi EU. Europska monetarna unija je zasnovana na: 7
Harmonizaciji monetarnih politika zemalja lanica i uvoenju jedinstvene valute
Zajednikim monetarnim rezervama
5 www.sabor.hr/fgs.axd?id=4333

6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_iz_Maastrichta

 Zajednikoj centralnoj banci

Jedinstvenoj monetarnoj politici (bez jedinstvene fiskalne i bankarske politike)
Zemlje kandidati za lanstvo u Europskoj uniji morat e po ulasku u EU najmanje dvije godine
zadrati vlastite valute (ERM II). Nakon to dvije godine neprekidno budu udovoljavale
kriterijima konvergencije te e zemlje moi usvojiti Euro i time postati lanice Eurozone.
Kriteriji stabilnosti cijena
Prvi kriterij, postizanje visoke stabilnosti cijena, ujedno je cilj centralnih banaka uope . Razlog
opredjeljenja centralnih banaka za odravanje niske i stabilne inflacije lei u danas popularnoj
tvrdnji da niska i stabilna inflacija najbolje pogoduju jaanju gospodarske aktivnosti i rastu
ivotnog standarda. Argumenti za to su da niska i stabilna inflacija :
a) poveava transparentnost relativnih cijena i time pozitivno utjee na efikasnu alokaciju realnih
resursa te tako poveava produktivni potencijal ekonomije
b) minimizira premiju inflacijskog rizika (to smanjuje dugorone kamatne stope stimulirajui
tako investicije i rast)
c) onemoguava veliku i arbitrarnu redistribuciju bogatstva i dohotka, koja je karakteristina u
inflatornim/deflatornim uvjetima, te tako pomae odranju socijalne kohezije i stabilnosti.
Slikovito reeno, drava ija centralna banka ima najveu vjerodostojnost glede odravanja niske
i stabilne inflacije, trai od drugih da i one steknu vjerodostojnost kroz proces dezinflacije,
odnosno da to unesu kao svoj miraz u monetarnu uniju, s obzirom da je vjerodostojnost
zajednike centralne banke istovjetna prosjeku vjerodostojnosti svih centralnih banaka drava
lanica u uniji.8 Ovdje je vano naglasiti da meu drave s najniom stopom inflacije ne ulaze
nuno one drave koje su ostvarile negativnu inflaciju. Za mjerenje inflacije koriste se indeksi
potroakih cijena. Iako se indeks potroakih cijena najee primjenjuje upravo kao mjera ope
inflacije, takoer se upotrebljava za usporedbu kretanja stope inflacije s drugim dravama.
Kriterij dravnih finansija
Radi odravanja stabilnosti cijena i pravedne raspodjele koristi i trokova Monetarne unije bilo
nuno potrebno uspostaviti kriterije koji e osigurati da svaka drava lanica vodi zdravu
fiskalnu politiku. U Ugovoru je zapisana svojevrsna definicija takve fiskalne politike ona
fiskalna politika koja za rezultat nema prekomjerne deficite, odnosno, ona fiskalna politika kod
koje :
7 Grgi, M., Bilas, V., imovi, H.: Financijska liberalizacija, monetarna i fiskalna politika Europske
unije

8 Vukovi, I., Vizjak, A.: Europska monetarna unija Retrospektiva, trenutno stanje i perspektiva,
Ekonomska misao i praksa, DBK. God. X. (2001.)

a) godinji proraunski manjak ne prelazi 3% BDP-a te,

b) javni dug ne prelazi 60 % BDP-a.
Drava s viim udjelom javnog duga u BDP-u mogla bi preferirati viu stopu inflacije kako bi
inflacionirala dio duga. Stoga je radi odravanja stabilnosti cijena i pravedne raspodjele koristi i
trokova monetarne unije bilo nuno potrebno uspostaviti kriterije koji e osigurati da svaka
drava lanica vodi zdravu fiskalnu politiku.9
Kriterij stabilnosti teaja
Stabilnost teaja, odnosno neopozivo fiksiranje teaja, pa onda i eliminacija meusobnih
teajeva izmeu drava lanica, tehniki je cilj svake monetarne unije. No pritom je njegova
dugorona odrivost najmanje tehnike prirode, a mnogo vie stvar postignute adekvatne razine
konvergencije i trajnog napora drava lanica da usklade svoje ekonomske politike i
kontinuirano ih prilagoavaju. Maasthrichtski kriterij stabilnosti teaja jedan je od kriterija koji
pokazuje postignutu razinu nominalne konvergencije. Vaan, ako ne i glavni motiv njegova
uspostavljanja bio je sprijeiti mogunost zloupotrebe konkurentskih devalvacija ili deprecijacija
pred fiksiranje teaja i odlazak u monetarnu uniju, ime se zapravo eljelo otkloniti bilo kakvu
mogunost manipulacije teajem radi dolaenja do boljeg konkurentskog poloaja.10
Kriterij dugoronih kamatnih stopa
Bit je ujednaenost dugoronih kamatnih stopa meu dravama lanicama. Uspostavljen je da bi
sprijeio kapitalni dobitak na obveznice zemalja koje su plaale visoku premiju zbog teajnog
rizika. Ako se zna da e se teaj neopozivo fiksirati, investitori e prodavati obveznice s niom
premijom (to e spustiti cijenu tih obveznica, odnosno poveati kamatnu stopu) i kupovati
obveznice s viom kamatnom stopom (i tako im podizati cijenu, odnosno smanjiti kamatnu
stopu). U dravi s poetno niim kamatnim stopama, one e se poveati, a imatelji njezinih
obveznica ostvarit e kapitalni gubitak; dok e u dravi s poetno viim kamatnim stopama, doi
do njihova smanjenja, te e posjednici njezinih obveznica ostvariti kapitalni dobitak. Kriterij
konvergencije kamatnih stopa znai da u posljednjoj godini prije provjere ispunjava li drava
kandidatkinja kriterije za pristup Ekonomskoj i monetarnoj uniji, drave lanice imaju prosjenu
nominalnu dugoronu kamatnu stopu koja ne prelazi za vie od 2 postotna boda kamatne stope u
tri drave lanice s najboljim ostvarenjem kriterija stabilnosti cijena u tom promatranom
razdoblju.

9 Vukovi, I., Vizjak, A.: Europska monetarna unija Retrospektiva, trenutno stanje i perspektiva,
Ekonomska misao i praksa, DBK

10 Vukovi, I., Vizjak, A.: Europska monetarna unija Retrospektiva, trenutno stanje i perspektiva,
Ekonomska misao i praksa, DBK.
7

2.3. Naela i instrumenti monetarne politike Europske Centralne Banke

Pretea Europske centralne banke bio je Europski monetarni institut (EMI) osnovan 1994.
godine sa zadaom stvaranja preduvjeta za ulazak u trei stepen razvoja Europske monetarne
unije i uvoenje zajednike valute. Njegovi su se zadaci odnosili na poboljanje saradnje izmeu
nacionalnih centralnih banaka i koordinaciju monetarnih politika kako bi se stvorio okvir za
provoenje jedinstvene monetarne politike.
Glavna naela Europske centralne banke su:11
1. Neovisnost Europske sredinje banke
Osnovno naelo neovisnosti Europske centralne banke navedeno je u lanku 130. UFEU-a i
lanku 7. Statuta ESSB-a i ESB-a. Pri izvravanju ovlasti i obavljanju zadaa i dunosti ni
Europska centralna banka ni nacionalne centralne banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenih
za odluivanje ne trae i ne primaju uputstva od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade drave
lanice ili bilo kojeg drugog tijela. Neovisnost ECB temelji se na slobodnom izboru instrumenata
monetarne politike. Ugovorom se predvia upotreba tradicionalnih instrumenata (lanci 18. i 19.
Statuta) te se Upravnom vijeu doputa da dvotreinskom veinom odlui, kad to smatra
potrebnim, o upotrebi drugih instrumenata (lanak 20. Statuta).
2. Naela odgovornosti i transparentnosti Europske centralne banke
Prema Ugovoru (lanak 284. UFEU-a) i Statutu (lanak 15.) Europska centralna banka obvezna
je podnijeti izvjetaje kako bi se osigurala njezina vjerodostojnost. Europska centralna banka
najmanje jednom u tri mjeseca sastavlja i objavljuje izvjetaje o aktivnostima Europskog sistema
centralnih banaka (lanak 15. stavak 1. Statuta). Konsolidirani finansijski izvjetaj o Europskom
sistemu centralnih banaka objavljuje se svake sedmice (lanak 15. stavak 2. Statuta). U praksi
ESB objavljuje mjesene biltene koji sadravaju temeljitu analizu gospodarske situacije te prate
izglede kretanja cijena. Osim toga, Europska centralna banka odgovorna je Europskom
parlamentu pred kojim se lanovi Izvrnog odbora redovno pojavljuju.
3. Pravila glasanja u Upravnom vijeu ECB (lanak 10. stavka 2. Statuta)
Glasanje u Upravnom vijeu slijedi naelo jedan lan, jedan glas. Odluke oko monetarne
politike donose se obinom veinom lanova koji imaju pravo glasa; u sluaju da broj glasova
bude izjednaen, odluujui glas daje predsjednik ESB-a. Upravno vijee sastoji se od est
lanova Izvrnog odbora i guvernera nacionalnih centralnih banaka europodruja. Zapisnik sa
sastanka Upravnog vijea te nain glasanja se ne objavljuje.
Europska sredinja banka koristi cijeli niz instrumenata za provedbu svoje monetarne politike
kao to su:12
1. Operacije na otvorenom tritu
11
http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_4.1.3.html , pristupljeno
15.04.2015.
8

Operacije na otvorenom tritu igraju vanu ulogu u usmjeravanju kamatnih stopa, upravljanju
likvidnosti na tritu te signaliziraju smjer monetarne politike preko etiri kategorije operacija:
a. glavne operacije refinansiranja one su najvaniji instrument monetarne politike. To su
redovne povratne transakcije za omoguavanje likvidnosti s sedminom uestalou i s
dospijeem od dvije sedmice. One osiguravaju veinu likvidnosti bankarskog sistema.
Najnia ponuena kamatna stopa za operacije glavnog refinansiranja jedna je od glavnih
kamatnih stopa ECB-a. Ona se kree unutar granica stopa depozitnog instrumenta i
graninog kredita. Stepen ovih triju kljunih stopa ukazuje na smjer monetarne politike
europodruja.
b. dugorone operacije refinansiranja to su povratne transakcije za osiguranje likvidnosti s
tjednom uestalou i s dospijeem od tri mjeseca. One predstavljaju samo ogranieni dio
koliine ukupnog refinanciranja i njihova namjera nije slanje signala tritu.
c. operacije finoga prilagoavanja cilj ovih ad hoc operacija je bavljenje neoekivanim
oscilacijama likvidnosti na tritu, posebno kako bi ublaile uinke na kamatne stope.
d. strukturne operacije upotrebljavaju se za stalnu prilagodbu strukturnog poloaja
eurosustava u odnosu na financijski sektor.
2. Stalno raspoloive mogunosti
Stalno raspoloive mogunosti osiguravaju ili smanjuju likvidnost prekononim dospijeem.
Njihove kamatne stope obvezuju prekonone kamatne stope na tritu. Ta je stopa poznata pod
nazivom EONIA (prekononi prosjeni indeks). Stranke koje udovoljavaju uvjetima mogu
upotrijebiti dvije stalno raspoloive mogunosti:
granini kredit osigurava strankama da ishode prekononu likvidnost na temelju
prihvatljivih jamstava. Kamatna stopa za tu mogunost predstavlja gornju granicu za
prekononu trinu kamatnu stopu.
depozitni instrument omoguuje strankama da plasiraju prekonone depozite preko
eurosustava. Kamatna stopa za taj depozitni instrument predstavlja donju granicu za
prekononu trinu kamatnu stopu.
Cilj ovih kamatnih stopa je osigurati nesmetano funkcioniranje trita novca u situacijama kada
su ponuda i potranja za novcem vrlo visoke.
3. Dranje obveznih priuva
U skladu s lankom 19. stavkom 1. Statuta, Europska sredinja banka moe od kreditnih
institucija osnovanih u dravama lanicama zahtijevati dranje obveznih priuva na raunu u
ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama. Cilj obveznih priuva je stabilizirati kratkorone
kamatne stope na tritu i stvoriti (ili poveati) strukturni manjak likvidnosti u bankovnom
sustavu u odnosu na eurosustav, ime se olakava kontrola kamatnih stopa trita novca
redovnom raspodjelom likvidnosti. Nain izrauna i utvrivanje koliine koja je potrebna
odreuje Upravno vijee.
12
http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_4.1.3.html , pristupljeno
16.04.2015.
9

4. Neuobiajene mjere monetarne politike i odgovor na krizu od 2007.

. Najvanije od tih mjera su:
puni iznos dodjele kredita za operacije refinansiranja uz fiksnu kamatnu stopu;
smanjenje minimalnih uvjeta kreditne sposobnosti za jamstva (ukljuujui i dravni dug)
i poveanje doputenih vrsta jamstava;
program otkupa vrijednosnih papira: neposredno angairanje na sekundarnim tritima
obveznica za kupnju dravnih dugova pojedinanih drava lanica zajedno s
neutralizirajuim radnjama kako bi ponuda novca ostala nepromijenjena te kako bi se
ostvario glavni cilj, a to je odranje stabilnosti cijena;
otvaranje linija razmjene s drugim centralnim bankama;
program kupovine pokrivenih obveznica (CBPP): prvi je program pokrenut u julu 2009.
Zadaci ECB prema Ugovoru iz Rima su:13
a) stabilnost cena,
b) definisanje i primenjivanje monetarne politike,
c) izvravanje deviznih poslova,
d) zadravanje i kontrolisanje zvanine devizne rezerve drava lanica i
e) unapreivanje nesmetanog sistema plaanja.

3. FISKALNI SISTEM EUROPSKE UNIJE

3.1. Pakt o stabilnosti i rastu
Fiskalna politika ostala je u ovlasti zemalja lanica EU. Na taj je nain fiskalni poloaj EU
odreen zbirom fiskalnih poloaja zemalja lanica EU. Fiskalni poloaj reguliran je prvo
maastrikim sporazumom koji je bio svojevrsna uvertira Paktu o stabilnosti i rastu kojim je
dodatno proirena i vie definisana tzv. procedura kod prekomjernog deficita.
Pakt je uveden usvajanjem Rezolucije Europskog vijea o Paktu o stabilnosti i rastu u
Amsterdamu u junu 1997. godine (European Council, 1997. ). Rezolucija omoguuje
zemljama lanicama EU, Vijeu EU i Komisiji EU vrsta pravila i upute u provoenju Pakta.
Kao svojevrsni nastavak maastrikih kriterija, Pakt je usvojen kako bi zemlje lanice
nastavile provoditi razumnu proraunsku politiku i nakon ulaska u EMU, odnosno da bi se
ouvala stabilnosti cijena koja se moe naruiti fiskalnom nedisciplinom zemalja lanica EU.
Kao to je prethodno spomenuto, osnovni cilj Pakta je spreavanje pojave prekomjernih deficita,
sve u svrhu osiguranja fiskalne discipline, razboritog upravljanja javnim finansijama
i ouvanja ekonomske stabilnosti unutar EMU (SGP, 2005).
13
Risti, ., Risti, K., Ekonomija i finansije EU, EtnoStil, Beograd, 2014., str. 58

10

Prema Paktu, zemlje lanice EU se obvezuju da e svoja srednjorona salda prorauna dovesti
u ravnoteu ili ak suficit. Smatralo se kako e se na taj nain ostaviti dovoljno prostora
proraunskoj politici da se nosi s normalnim ciklikim fluktuacijama te da (cikliki) deficiti koji
bi se u tom sluaju pojavili, ne bi smjeli biti vei od referentne vrijednosti 3% bruto
domaeg proizvoda (BDP-a).
Implementacija Pakta o stabilnosti i rastu poivala je isprva na dva osnovna stupa (tzv. twintrack
strategija):
- na naelu multilateralnog nadzora proraunskih pozicija i
- na procedurama u sluaju prekomjernih deficita.
Osnovni elementi ovih dvaju stupova definirani su dvjema zasebnim regulacijama Vijea EU.
Nadzor proraunskih pozicija odnosi se na tzv. srednjoroni rani sistem upozoravanja i
kratkoroni nadzor.

3.2. Fiskalni federalizam

Fiskalni federalizam oznaava fiskalne odnose centralne vlasti i niih nivoa vlasti, odnosno
finansijske aspekte odnosa vlasti supranacionalnog nivoa te nacionalnog nivoa drava lanica.
Fiskalni federalizam obuhvata dva povezana podruja. Prvo je raspodjela nadlenosti u
odluivanju o javnim rashodima i javnim prihodima meu razliitim nivoima vlasti
(supranacionalnim, te nacionalnim). Drugo je podruje stepenj slobode odluivanja
nacionalnih vlasti u razrezivanju vlastitih poreza te u odreivanju pojedinih rashoda (u
agregatnomu i detaljnom smislu). Nivo tih nadlenosti ovisi o stvarnom stepenu imanentne
suverenosti drave lanice kako u politikom, tako i u administrativnom smislu u odnosu na
EU.14 Ako fiskalna politika i dalje nije usklaenja zahtjevima Pakta, taj depozit se pretvara u
bespovratnu novanu kaznu, bez obzira zadovoljili se uvjeti ili ne. 15 Fiskalni sistem EU je
specifian i dosta je razliit u odnosu na fiskalne sisteme nacionalnih
drava, odnosno zemalja lanica. Proraun EU je jedini instrument koji se u potpunosti
provodi sa centralnog, odnosno supranacionalnog nivoa EU. Uloga prorauna EU je prvenstveno
blagajna iz koje se finansiraju zajednike politike EU. Njegovo makroekonomsko znaenje te
utjecaj na gospodarstvo nije kao kod prorauna nacionalnih drava.
14
Kesner-kreb, M: ''Fiskalni federalizam'', 2009. str. 237
15
Eijffinger, S.C.W; de Haan, J: ''European Monetary and Fiscal Policy'', 2000. str.88
11

S obziorom na politika i konstitutivna ogranienja koja se danas odnose na konfederacije 16,

kakva je EU, potrebno je bilo izgraditi takve fiskalne odnose u okviru kojih bi zemlje lanice
zadrale svoju politiku neovisnost i finansijsku suverenost, te bi konfederalni nivo imao samo
one ovlasti koje su mu zemlje lanice dodijelile s fiskalnim pravilima koja na konfederalnom
nivou ne bi bila u sukobu s onima na nacionalnom nivou.
Tako su Garmlich i Wood primjenom jednostavnog Taylorovog pravila prikazali kako je
stabilizacija u zemljama lanicama EU potrebna u razliitim razdobljima upravo zbog postojanja
diferencijalnih okova. Taylorovo pravilo su primijenili na kratkorone kamatne stope u deset
zemalja lanica EU gdje su pomou odstupanja od ravnotene realne kamatne stope dokazali
uestalost diferencijalnih okova u EU. U teoriji se spominje nekoliko mehanizama za
ublaavanje takvih okova. To mogu biti:
- mobilnost faktora proizvodnje,
- promjena relativnih cijena,
- meuregionalni transferi itd.
Veina ovih instrumenta je u EU neuinkovita, to fiskalnu politiku zemalja lanica ostavlja kao
osnovni instrument za prilagodbe diferencijalnih okova.17

4. INSTRUMENTI FISKALNE POLITIKE

U savremenoj fiskalnoj teoriji stabilizaciona funkcija poreza i budeta privlai najveu panju. Iz
takve uloge budeta razvila se teorija kompenzatornih finansiranja koja istrauje aktivnu ulogu
budeta u voenju politike uravnoteenog privrednog razvoja. Stabilizaciona funkcija budeta
zasniva se na injenici da su javni prihodi i rashodi deo nacionalnog dohotka i da svaka njihova
promena deluje na promene efektivne tranje i potronje ne samo proporcionalno ve i
multiplikovano.18
16
Grubia, D: ''Politoloke dvojbe o Europskoj uniji: Potraga za odreenjem'', 2011. str. 117
17
Ackrill, R: "Stabilization in EMU: A critical review", 2004. str. 103
12

avremena fiskalna politika, posebno budetska, najveim delom se oslanja na Kejnzovu

makroeknomsku teoriju.142 Problem stabilnosti nivoa cena je slaba taka Kejnzove teorije, jer
dozvoljava mogunost pojave inflacije, ak i namerne, da bi se postigla puna zaposlenost i
otklonila eventualna recesija. On je zanemario znaaj i opasnost kretanja cena, pri emu novac
postaje faktor od sekundarnog karaktera, a vodi, pre ili kasnije, u deficitno finansiranje, odnosno
politiku niske kamatne stope i otvoreni sistem deficitarnog finansiranja razvoja.19

4.1. Proraun Europske unije

Dosegnuti stepen razvoja Europske unije i daljnje promicanje gospodarskog i socijalnog
napretka te ouvanje i razvijanje Unije kao podruja slobode, sigurnosti i pravde (l. 2.
Ugovora o Europskoj uniji) ne bi bili ostvarivi bez poduzimanja gospodarskih, socijalnih,
edukacijskih, znanstvenoistraivakih, upravnih i drugih aktivnosti s ciljem razvijanja i
usmjeravanja integracijskih procesa. Pri tome se nije dovoljno osloniti na aktivnosti koje u tu
svrhu provode pojedine drave lanice samostalno ili u saradnji s drugim dravama, ve
integracijski orijentisane procese kao takve mogu uspjeno i uinkovito provoditi samo glavne
ustanove i tijela Europske unije. Stoga je nuno da europska tijela odluivanja nezavisno i
autonomno raspolau odgovarajuim finansijskim sredstvima namijenjenima finansiranju
politika koje provode. Sredstva za te svrhe osiguravaju se u proraunu Europske unije pa se
moe zakljuiti da je glavni instrument europeizacije ekonomskih, politikih i pravnih odnosa na
podruju Europske unije njezin proraun.2032
Proraun Europske unije obuhvaa financijska sredstva koja se u njemu godinje prikupljaju i
kojima raspolau nadlena tijela odluivanja Europske unije usmjeravajui ih u finansiranje
predvienih proraunskih rashoda. Proraunska sredstva Europske unije oznaavaju se
sintagmom finansijski interesi Europske unije, to je opeprihvaeno ne samo u strunoj
literaturi ve i u pravnoj regulativi.
Proraun je financijski okvir djelovanja Europske unije u kojemu se iskazuju sve vrste njezinih
prihoda i rashoda. Zasniva se na nekoliko naela:
18
Risti, ., Risti, K., Ekonomija i finansije EU, EtnoStil, Beograd, 2014., str. 140

19
Risti, ., Risti, K., Ekonomija i finansije EU, EtnoStil, Beograd, 2014., str. 141

20
urevi, Z: ''Proraun EU'', 2004. str. 55
13

 jedinstvu svi prihodi i rashodi prikazani su u jedinstvenom dokumentu;

godinjem razdoblju proraunski iznosi odnose se na proraunsku godinu u trajanju od 1.
sijenja do 31. prosinca.
Budui da se sve vei dio rashoda odnosi na viegodinje projekte, stavke prorauna usporedno
se iskazuju na dva naina.
Rashodi prema obraunskom naelu (commitment appropriations) predstavljaju trokove koji
proizlaze iz aktivnosti izvedenih (obraunanih, fakturiranih) tijekom financijske godine. Rashodi
prema gotovinskom naelu (payment appropriations) obuhvaaju iznose plaanja za aktivnosti
obavljene iste godine, ali ukljuuju i plaanja po osnovi obaveza iz prethodnih razdoblja, a ne
ukljuuju iznose koji se odnose na istu godinu a na naplatu dospijevaju kasnije;
Nije doputeno pozajmljivati sredstva za pokrivanje deficita, a proraunski se suficit prenosi u
idue razdoblje.
Proraun EU finansira se vlastitim sredstvima Unije (own resources) koja nisu podlona
meuvladinim pregovorima. Postoje etiri vrste vlastitih prihoda kojima se finansira proraun:
poljoprivredne pristojbe, carine, udio u PDV-u i uplate zemalja lanica. Prva dva oblika
prihoda, tj. Poljoprivredne pristojbe i carine, koristili su se u poetku djelovanja Unije i bili su
dostatni za njezino finansiranje. No s vremenom je njihovo relativno znaenje slabilo i
pojavila se potreba za novim izvorima finansiranja. Tako se danas glavnina proraunskih prihoda
prikuplja novim vlastitim sredstvima: udjelom u PDV-u i uplatama zemalja lanica.
Proraun Europske unije (EU) jedini je centralizirani instrument provoenja zajednike
fiskalne politike na nivou EU. Ostatak fiskalnog sustava EU moe se promatrati kao skup raznih
pravila i ugovora putem kojih zemlje lanice usklauju i koordiniraju ostale segmente
fiskalne politike.

4.2. Prorauni zemalja lanica

Iako mnogi moda misle da je proraun iskljuivo tehniko pitanje kojim se postiu proklamirani
ekonomski ciljevi drave, proraunski je proces u prvom redu politiki proces s
ime se slau brojni drutveni znanstvenici. Meutim, izuzetno je teko politiku utakmicu koja
se vodi u procesu budetiranja povezati s ishodom i uincima politika koje se provode putem
prorauna. esto su kratkoroni interesi pojedinih faktora i aktera koji sudjeluju u proraunskom
procesu, u prvom redu interesi vladajuih politikih stranaka i odnos snaga u
predstavnikom tijelu, nadreeni poeljnim i deklariranim dugoronim ciljevima i politikama
koje bi se proraunom trebale postii. Takvim se podreivanjem dugoronih ciljeva
kratkoronim i parcijalnim negiraju i naruavaju demokratski procesi, napose javni, opi interes

14

svih stanovnika. Stoga je izuzetno vano biti upoznat s procesom budetiranja kako bi se putem
prorauna u to veoj mjeri utjecalo na ispunjenje dugoronih ciljeva odreene zemlje.
U proraunu se vidi to e vlada finansirati u narednom razdoblju, koje e usluge, kome i u
kojem obujmu pruati (zdravstvo, obrazovanje, odbrana), na koji e se nain boriti s
gospodarskim potekoama, kako e privui strana ulaganja itd. Stoga moemo rei da je
proraunski proces u manjoj mjeri tehniki proces, odnosno da je u prvom redu politiki proces u
kojem se reflektira raspodjela moi izmeu kljunih politikih faktora jedne zemlje, kojim se
odreuju i kreiraju odreena pravila i kriteriji te se uspostavlja ravnotea izmeu izvrne i
predstavnike vlasti i drugih faktora u procesu.21
Amerika politologinja Irene Rubin istie kako je zbog svega toga javno budetiranje i
tehniki i politiki proces. Politiki je proces u kontekstu odluivanja o proraunu, koje moe biti
fleksibilno i prilagodljivo te mora voditi k ostvarenju pet djelomino neovisnih dijelova
cjelokupnog procesa: procesa odluivanja o proraunu, prihoda, rashoda, uravnoteenja
prorauna te izvrenja prorauna. Svaki pojedini dio ima svoje vlastite politike
karakteristike22
Iako proraun EU ima vlastite i neovisne prihode, oni se u osnovi razlikuju od prihoda
klasinih prorauna nacionalnih drava. Prihodi prorauna EU potjeu od poreznih prihoda
nacionalnih prorauna zemalja lanica i kontroliraju ih nacionalne vlade. Proraun EU nema
klasine porezne prihode kao to su PDV, porez na dobit i dohodak. Druga osnovna razlika
izmeu prorauna EU i nacionalnih prorauna jest da sredinji proraun prikuplja veinu
poreznih prihoda i raznim transferima financijski pomae proraune niih razina vlasti. U
kontekstu EU nie razine vlasti odnosno zemlje lanice EU kontroliraju porezne prihode i iz
Druga vana razlika u odnosu prema nacionalnim proraunima jest veliina prorauna. ak i
izrazito decentralizirane (federalne) drave kao SAD i Kanada imaju znatan udio rashoda
sredinje drave u BDP-u, oko 20%, dok je u EU taj udio iznosio 1,1% BDP-a Unije. Razlog
svih tih razlika izmeu prorauna EU i prorauna nacionalnih drava jest ve spomenuti
politiki i ekonomski ustroj EU u kojemu se, kao u konfederaciji, u izgradnji fiskalnog sustava
moraju uzeti u obzir i drugi razlozi osim onih koje razmatra tradicionalna teorija
javnih finansija.
Osim veliine i strukture prihoda i rashoda, proraun EU razlikuje se od
prorauna nacionalnih drava po tome to je vre regulisan. Osim propisa koji reguliu
21
Brati, V: ''Politika prorauna i proraunskog procesa'', 2010. str. 19
22
Rubin, I. S: ''Budgeting'', 2006. str. 139
15

postupak izrade, usvajanja i izvrenja prorauna, njegovu pravnu strukturu definira jo niz
pravnih dokumenata (tzv. sekundarno zakonodavstvo) institucija EU.23 43

4.3. Fiskalna pravila u Eurozoni

Fiskalna pravila u EU koja sa su sadrana u maastrikim kriterijima konvergencije i Paktu o
stabilnosti i rastu, refleksija su stvaranja EMU usmjerene primarnom cilju stabilnosti cijena.
Postoji nekoliko osnovnih razloga uvoenja fiskalnih pravila u EMU. Prvo, potreba uvoenja
fiskalnih pravila u obliku Pakta moe se opravdati stajalitem da se kod veine zemalja
pojavljuju prekomjerni deficiti posebno nakon ulaska u monetarnu uniju. Da bi ukazao na tu
injenicu, Beetsma je razvio ekonometrijski model u kojem razmatra ove mogunosti te kao
osnovni razlog prekomjernih deficita navodi bojaznost vladajue politike garniture da ne
bude ponovno izabrana. Drugo, fiskalne restrikcije proizale iz tih kriterija prvenstveno su
rezultat straha da preveliki deficiti i javni dug zemalja lanica moe utjecati na rast kamatnih
stopa u drugim lanicama EMU, to moe bitno utjecati na stabilnost cijena. Fiskalna
nedisciplina utjee na rast kamatnih stopa zbog ega dodatno raste javni dug, odnosno javni
rashodi naspram javnih prihoda.
Takve sve vee nestabilnosti odraavaju se na trite kapitala i sve su jai spillover uinci na
druga trita. U najgorem scenariju ovakav slijed dogaaja vodi k nestabilnosti globalnog
trita, odnosno u ovom sluaju trita EU. Tree, visoki fiskalni deficiti mogu potkopati
kredibilitet nove centralne banke, a "mekana" monetarna politika moe utjecati na
raskalaenost fiskalnih politika zemalja lanica EMU. etvrto, postoji bojaznost da neki
sudionici trita mogu pretpostaviti kako e EU izvui pojedine zemlje iz financijskih tekoa
i prema tome formirati svoja oekivanja (Thygesen, 1999; Eijffinger i de Hann, 2000: 81 -87).
I kao posljednje, ako se eli pristupiti odreenom klubu, kao EMU, potrebno je potovati njihova
pravila, a to je provedba politike Pakta o stabilnosti i rastu te maastrikih kriterija konvergencije
(Masson, 1996: 996-998).
Pakt je, dugorono gledano, najbolji nain postizanja stabilnosti u meunarodnim okvirima,
bez obzira na njegov nedostatak nemogunosti rjeavanja pojedinanih nestabilnosti zemalja
lanica EU. Mogu se istaknuti tri elementa koja jame uspjeh Pakta. Prvo, osim Komisije koja je
glavni protagonist u provedbi fiskalnih pravila u EU, provedba fiskalnih pravila u EMU
ovisi i o Europskoj centralnoj banci (ECB) koja takoer priprema izvjetaje na temelju kojih
Vijee donosi odluke u vezi prekomjernih deficita. Na taj se nain u EMU cilj odravanja
ekonomske stabilnosti dodatno provodi od strane ESB politikom odravanja monetarne
23
urevi, Z: ''Proraun EU'', 2004. str. 181
16

stabilnosti za koju je nuno postojanje fiskalne stabilnosti. Drugo, Maastricht je stvorio

svojevrsnu kulturu stabilnosti koju provode i lijevo orijentirane vlade (Velika Britanija,
Njemaka i Francuska) ija usmjerenost na socijalnu politiku esto utjee na rast javnih rashoda i
deficita prorauna. Iz tog razloga Pakt je bitan da se zadri postojea stabilnost koju
su dosad najvie ugroavale upravo Njemaka i Francuska (SGP, 2005.). I kao tree, ako bi se
pojedine lanice odluile na promjenu politike prema Paktu i EMU, veina aspekata takve
politike je ve ozakonjena, a za njezinu promjenu potrebna je jednoglasna odluka Vijea EU.
Prema tome, kljuni elementi politike fiskalne discipline u EU do detalja su definirani, a u
sluaju potrebe postoji jo Europski sud pravde na koji se Komisija moe osloniti u sluaju
pojave fiskalne nediscipline u EU (Rotte, 2004: 56-57). Buti i Giudice (2002.) smatraju kako
je Pakt logian slijed dogaaja nudan radi ouvanja fiskalne discipline koja je postignuta
maastrikim kriterijima konvergencije, ali s druge strane dovoljno je fleksibilan pri
ublaavanju ciklikih kretanja u lanicama EMU. Oni smatraju kako je specifino
politoekonomsko okruenje u EU dovelo do razvoja institucionalnih zahtjeva koji kombiniraju
fiskalnu disciplinu i fleksibilnost te da se ovakav recept teko moe primijeniti na
podruju drugih monetarnih unija u stvaranju, kao na primjer onih u Latinskoj Americi.
Osnovno svim zagovornicima Pakta je u tome to svi smatraju da ostavlja dovoljno prostora da
se automatskim stabilizatorima zemalja lanica djeluje na stabilizaciju ciklikih kretanja.
Kako postoje mnoge prednosti fiskalnih pravila, tako postoje i mnogi nedostaci i kritike
koje se upuuju fiskalnim pravilima u EU. Jedna od primjedaba u provedbi maastrikih kriterija
jest mogunost manipuliranja ekonomskim indikatorima konvergencije preko kratkoronih
instrumenata fiskalne politike. Tako npr. Rotte (2004) navodi primjer Grke koja je 2000.
privremeno smanjila indirektne poreze kako bi zadovoljila maastriki kriterij koji se odnosi na
inflaciju, te na taj nain zadovoljila zadane kriterije pristupanja EMU i lano prikazala svoj
kredibilitet.

17

5. ZAKLJUAK
Nakon prvih deset godina podlije uvoenja eura kao i raznih previranja posljednjih godina, u
kombinaciji s iznenadnou i intenzitetom trinih napada, europski lideri su zateeni nespremni.
Dijelom je to zbog toga to se razmjere promjena koje sa sobom nosi monetarna unija esto i
lako zaboravljaju. Odluke vezane za monetarnu politiku sada su supranacionalne, a fiskalna
politika se mora voditi po ograniavajuim propisima, to ne samo da liava vlade zemalja iz
Eurozone nekih ovlasti za implementiranje diskrecijskih politika, ve znai i da im je na
raspolaganju manje politikih instrumenata pomou kojih mogu odgovarati na krize. Posljedica
toga je da su vlade dovedene u jednu neugodnu poziciju u kojoj moraju odgovarati graanima za
ishode politika za koje su izgubile dio ovlasti.
to se fiskalne politike tie, takoer postoji poseban problem i izazov voenju jedinstvene
fiskalne politike prvenstveno zbog politikih i konstitutivnih ogranienja koja karakteriziraju
jednu konfederaciju kao EU. Jedini zajedniki, odnosno centralizirani instrument provoenja
fiskalne politike EU jest proraun EU. Proraun EU relativno je malen ali znaajan instrument
provoenja fiskalne politike sa centralne, odnosno supranacionalne razine EU. Zbog sloenosti
vertikalne strukture i politikog odluivanja o fiskalnim pitanjima u EU, redistribucija
ogranienih sredstava temelji se na postizanju to vee ekonomske i socijalne kohezije unutar
EU. Banke su posebno znaajne za transmisiju impulsa monetarne politike na ekonomiju i
unato razvoju finansijskog trita i drugih finansijskih institucija one su jo uvijek najvanije
finansijske institucije u Eurozoni. Za uspjeno provoenje jedinstvene monetarne politike u
monetarnoj uniji potreban je visok stupen konvergencije zemalja lanica.
Poseban problem i izazov voenju jedinstvene monetarne politike Eurozoni predstavlja
potencijalno proirenje. Visok stupen konvergencije navedenih zemalja s podrujem Eurozone je
nuan. Postoje takoer i problemi koordiniranja i donoenja odluka unutar ECB s obzirom na
vei broj lanica. Model stabilizacijske fiskalne politike u EU je specifian i drugaiji je nego za
pojedinu nacionalnu dravu. Razlog tome je konfederalno ureenje EU i decentralizirane
fiskalne politike zemalja lanica EU. Fiskalni poloaj EU odreen je zbirom fiskalnih poloaja
zemalja lanica EU, a regulisan je preko, prije svega, Pakta o stabilnosti i rastu. Takva fiskalna
pravila imaju svoje prednosti, ali i nedostatke koji iziskuju mnoge kritike.
Jedno od temeljnih pitanja stabilizacijske politike lei u mobilnosti radne snage unutar EU, to e
takoer utjecati na formuliranje fiskalne politike u EU u budunosti. U EU se openito smatra
kako ovakva fiskalna politika, uz data ogranienja i jedinstvenu monetarnu politiku, moe
funkcionirati. Naime, daljnjom integracijom EU trita kapitala nee vie biti tako segmentirana.
Nastat e jedno veliko zajedniko trite kapitala gdje e se trgovati u jednoj valuti (euro) i gdje
e svako prekomjerno zaduivanje biti brzo i drastino sankcionisano visokim trokom
18

zaduivanja, odnosno visokom kamatnom stopom. Ipak, navedeni nedostaci postojee fiskalne
politike u EU ukazuju na mogue potekoe zemalja lanica u stabilizaciji svojih gospodarstava,
a time i ekonomskog sistema EU. Ovakav razvoj situacije navodi na to da e problematika
fiskalnih pravila dobiti sigurno jedan novi epilog s novim problemima, posebno u svjetlu
daljnjeg proirenja EU.

19

6. BIBLIOGRAFIJA
1.
2.
3.
4.
5.

Ackrill, R: "Stabilization in EMU: A critical review", 2004.

Brati, V: ''Politika prorauna i proraunskog procesa'', 2010.
urevi, Z: ''Proraun EU'', 2004.
Eijffinger, S.C.W; de Haan, J: ''European Monetary and Fiscal Policy'', 2000.
Grgi, M., Bilas, V., imovi, H.: Financijska liberalizacija, monetarna i fiskalna politika
Europske unije
6. Grubia, D: ''Politoloke dvojbe o Europskoj uniji: Potraga za odreenjem'', 2011.
7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_iz_Maastrichta
8. http://limun.hr/main.aspx?id=9852&Page=
9. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=81
10. http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?
ftuId=FTU_4.1.3.html
11. Kesner-kreb, M: ''Fiskalni federalizam'', 2009.
12. Risti, ., Risti, K., Ekonomija i finansije EU, EtnoStil, Beograd, 2014.
13. Rubin, I. S: ''Budgeting'', 2006.
14. Vuji, B.: Euro, Zagreb, 2003.
15. Vukovi, I., Vizjak, A.: Europska monetarna unija Retrospektiva, trenutno stanje i
perspektiva, Ekonomska misao i praksa, DBK. God. X. (2001.)
16. www.sabor.hr/fgs.axd?id=4333

20