FILOZOFSKI FAKULTET

SVEUILITE U ZAGREBU
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA I NEKI POKAZATELJI PRILAGODBE

KOD UENIKA RANE ADOLESCENTNE DOBI
DIPLOMSKI RAD

Mentor:

doc.dr. Vesna Buko

Student: Ana Babi

Zagreb, lipanj 2004.

Sadraj
SAETAK................................................................................................................................................. 3
1. UVOD.................................................................................................................................................... 4
1.1. Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencije.........................................................6
1.2. Modeli emocionalne inteligencije................................................................................................. 9
1.2.1.Model Mayera i Saloveya...................................................................................................... 9
1.2.2.Golemanov model emocionalne inteligencije......................................................................14
1.2.3.Bar-Onov model emocionalne inteligencije........................................................................ 15
1.2.4. Zakljuno o predstavljenim modelima emocionalne inteligencije..................................... 16
1.3. Naini mjerenja emocionalne inteligencije................................................................................. 17
1.3.1. Samoprocjene ispitanika.....................................................................................................17
1.3.2. Procjene drugih ljudi.......................................................................................................... 18
1.3.3. Neposredno procjenjivanje sposobnosti............................................................................. 18
1.4. Emocionalna inteligencija i razliiti pokazatelji prilagodbe djece i adolescenata...................... 21
1.5. Sociometrijski status....................................................................................................................23
1.6. kolski uspjeh i emocionalna inteligencija................................................................................. 25
2. CILJEVI, PROBLEMI I HIPOTEZE.................................................................................................. 26
3. METODOLOGIJA............................................................................................................................. 28
3.1. Ispitanici...................................................................................................................................... 28
3.2. Instrumenti...................................................................................................................................28
3.2.1. Test prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama (FOTO)...........................29
3.2.2. Test upravljanja emocijama (TUE).................................................................................... 29
3.2.3. Procjene uenika (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA, PRUZNAJ)............. 30
3.2.4. Sociometrija (SCM)............................................................................................................31
3.3. Pribor...........................................................................................................................................32
3.4. Postupak...................................................................................................................................... 32
4. REZULTATI........................................................................................................................................34
5.RASPRAVA......................................................................................................................................... 40
6. ZAKLJUAK...................................................................................................................................... 49
7. LITERATURA.....................................................................................................................................51

SAETAK

U okviru ovog istraivanja pokuali smo mjeriti neke od faceta sposobnosti

emocionalne inteligencije u okviru modela Mayera i Saloveya, utvrditi meusobne
povezanosti takvih mjera, te ispitati koliko one doprinose objanjenju kolskog
uspjeha i sociometrijskog statusa kod uenika rane adolescentne dobi.
U svrhu mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije konstruirali smo dvije
mjere uinka, Test prepoznavanja emocija na fotografijama i Test upravljanja
emocijama. Osim ovih mjera uinka upotrijebili smo i meusobne procjene uenika
prema sposobnostima emocionalne inteligencije.
U istraivanju je sudjelovalo 180 uenika 7. i 8. razreda osnovne kole u
akovu.
Analizom prikupljenih podataka dobiveni su ovi rezultati:
a) Meusobne procjene uenika prema razliitim sposobnostima emocionalne
inteligencije su statistiki znaajno meusobno povezane u rasponu od r=0.24 do
r=0.79. Njihove pojedinane korelacije s mjerom prepoznavanja emocija na licu
osobe nisu statistiki znaajne. Ta mjera takoer nije u korelaciji niti s mjerom
upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE). Mjera upravljanja svojim i tuim
emocijama (TUE) je u niskoj statistiki znaajnoj korelaciji s vrnjakim
procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja svae u
razredu.
b) enski ispitanici postigli su statistiki znaajno bolji rezultat na veini mjera
emocionalne inteligencije osim na Testu prepoznavanja emocija i na procjenama
sposobnosti razveseljavanja drugih.
c) Ovaj skup prediktora statistiki znaajno doprinosi objanjenju kolskog uspjeha i
sociometrijskog statusa, a znaajnima su se u oba sluaja pokazala dva prediktora,
procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjena sposobnosti
smirivanja svae u razredu, dok su se procjene sposobnosti razveseljavanja drugih
pokazale kao znaajan prediktor sociometrijskog statusa uenika.

Kljune rijei: emocionalna inteligencija, kolski uspjeh, sociometrija

1. UVOD
Emocionalna inteligencija (EI) je relativno novo podruje u psihologiji i novi
predmet psihologijskih istraivanja. U posljednjih 12 godina uvelike privlai interes
medija, postala je esta tema knjiga i asopisa, od kojih je najpoznatija ona Daniela
Golemana, predavaa na amerikom sveuilitu Harvard i dopisnika New York
Timesa, pod naslovom Emocionalna inteligencija.
EI se prvi puta pojavila u znanstvenoj literaturi u ranim devedesetima, za to su
zasluni autori koncepta, Peter Salovey sa sveuilita Yale i John D. Mayer sa
sveuilita New Hempshire. Oni su odredili EI kao skup sposobnosti koje bi trebale
pridonijeti tonijoj procjeni i izraavanju svojih emocija, kao i procjeni tuih emocija
i uporabi osjeaja u motiviranju, planiranju i postignuu ciljeva u ivotu (Taki,
1998). Dakle, EI oznaava tip inteligencije koji ukljuuje sposobnost procesiranja
emocionalnih informacija (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003).
Emocije su organizirani mentalni odgovor na dogaaj, a ukljuuju psiholoki,
iskustveni i kognitivni aspekt. Osobito je vano to to se emocije obino javljaju u
kontekstu odnosa. Kako se mijenja odnos neke osobe prema drugoj osobi ili objektu,
mijenja se i njezina emocija prema toj osobi ili objektu. Bilo da su ti odnosi stvarni,
pohranjeni u sjeanju ili zamiljeni, popraeni su osjetnim signalima koje nazivamo
emocijama.
EI se odnosi na sposobnost prepoznavanja znaenja emocija i njihovih veza,
koritenja emocija kao temelja razumijevanja i rjeavanja problema. Nadalje,
ukljuuje koritenje emocija za poboljanje kognitivnih aktivnosti (Mayer i dr.,1999,
prema Mayer, Caruso, Salovey, i Sitarenios, 2001).
Sa stajalita emocionalne inteligencije, onaj tko posjeduje takve sposobnosti
smatra se dobro prilagoenim i emocionalno vjetim pojedincem, dok onaj tko ih ne
posjeduje u dovoljnoj mjeri moe biti oteen u emocionalnom i socijalnom
funkcioniranju (Mayer, DiPaolo i Salovey, 1990).
Koncept EI je nastavak jedne od dviju tradicija naina gledanja na odnos izmeu
emocija i logikog miljenja u psihologiji. Jedna tradicija zastupa stajalite da su
emocije i logiko miljenje opreni jedno drugome, odnosno, da emocije ometaju,
pogreno usmjeravaju i openito negativno utjeu na pokuaje racionalnog
funkcioniranja ovjeka. Nasuprot ovoj, druga tradicija zastupa stajalite da su emocije
dio logikog miljenja i da openito pridonose inteligenciji i uope kvaliteti

funkcioniranja u mnogim aspektima ivota. Autori koncepta istiu da je vrlo vano

razumjeti da emocionalna inteligencija ne iskljuuje inteligenciju, da ona ne
predstavlja pobjedu glave nad srcem to je jedinstveni spoj jednog i drugog.
Emocionalna inteligencija kombinira afekt s kognicijom, emocije s inteligencijom
(www.emotionaliq.com).
Postojea istraivanja sugeriraju da e EI vjerojatno zauzeti mjesto uz druge
vane psihologijske varijable kao prediktor razliitih faktora uspjenosti na poslu, u
koli i kod kue. Npr. vii stupanj EI moe predviati smanjenu vjerojatnost
potekoa s drogama ili nasiljem (Brackett, 2001; Formica, 1988; Mayer, Perkins,
Caruso i Salovey, 2001; Rubin,1999; Salovey, Mayer, Caruso i Lopez, u tisku, prema
Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2001).

1.1. Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencije

Opa inteligencija odnosi se na ukupan kapacitet osobe za prilagodbu kroz
uinkovito miljenje i procesiranje informacija (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003).
Postoje mnogobrojni pristupi i modeli koji pokuavaju opisati prirodu inteligencije i
njezine funkcije. Neki od njih sadre konstrukte koji su konceptualno povezani s
konstruktom EI.
Jedan od takvih konstrukata je socijalna inteligencija, iz koje, prema mnogima,
proizlazi EI (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003). Jo 1920.godine Thorndike je
podijelio inteligenciju na apstraktnu (verbalnu), mehaniku (vidno prostornu) i
socijalnu. Socijalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost razumijevanja
mukaraca i ena, djeaka i djevojica mudrog djelovanja u meuljudskim
odnosima (prema Papi, 2003).
Na temelju Thorndikeove apstraktne definicije socijalne inteligencije konstruiran
je i standardizirani instrument za mjerenje individualnih razlika u ovom konstruktu.
No, unato znatnom interesu i brojnim pokuajima da se definira i izmjeri socijalna
inteligencija u proteklih osam desetljea, ti su pokuaji bili neuspjeni. Iako se
definiranje inilo dovoljno lakim, mjerenje se pokazalo kao gotovo nesavladiv
zadatak. Osim toga, socijalna inteligencija je prouavana manje od drugih vrsta
inteligencije, jer se ini da ju je najtee teorijski i empirijski odvojiti od drugih (Mayer
i Geher, 1996, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).
I u Sternbergovoj teoriji socijalna inteligencija zauzima svoje mjesto. Sternberg
je, na temelju svojih istraivanja koja su pokazala da snalaenje u svakodnevnim
situacijama zahtijeva drugaije sposobnosti od onih koje mjere klasini testovi
inteligencije, uz analitiku i kreativnu inteligenciju u svoju teoriju uvrstio i praktinu.
On smatra da su sadraj veine testova kojima se procjenjuje akademska inteligencija
analitiki problemi koji su jasno definirani, sadre sve informacije potrebne da ih se
moe rijeiti i imaju samo jedno rjeenje do kojeg se moe doi samo jednim putem.
Za razliku od analitikih problema, praktini problemi zahtijevaju prepoznavanje i
formuliranje problema koji su slabo definirani, ne sadre sve potrebne informacije,
imaju vie prihvatljivih rjeenja, te zahtijevaju prethodno iskustvo, motivaciju i
osobnu zainteresiranost.

Cantor i Kihlstrom (1985; prema Papi, 2003) predlau socijalnu inteligenciju

kao jedinstven konstrukt za razumijevanje linosti. Prema njihovom miljenju
rjeavanje socijalnih problema sredinji je proces koji podupire socijalno ponaanje.
Mayer i Geher (1996) predlau da se, umjesto da se zbog problema u definiranju i
operacionalizaciji

odustane

od

konstrukta

socijalne

inteligencije,

socijalna

inteligencija podijeli na emocionalnu i motivacijsku inteligenciju. Motivacijska

inteligencija ukljuivala bi razumijevanje razliitih oblika motivacije kao to su
potreba za postignuem, pripadanjem i moi, kao i razumijevanje onoga to Sternberg
i sur. (Taki, 1998) nazivaju znanje koje se podrazumijeva (tacit knowledge) i
definiraju kao djelovanju usmjereno znanje naueno bez neposredne pomoi drugih,
koje osobi omoguuje postizanje ciljeva od osobne vanosti. Emocionalna
inteligencija ukljuivala bi prepoznavanje svojih i tuih emocija, rezoniranje o
emocijama i informacijama povezanih s njima, te procesiranje emocionalnih
informacija kao dio ope sposobnosti rjeavanja problema.
Koncept EI snano se preklapa s Gardnerovom predodbom socijalne
inteligencije, koju je on odredio kao tip osobne inteligencije. On je, naime, u svoj
model viestrukih inteligencija meu sedam uvrstio i dva oblika osobnih inteligencija.
Uz muziku, tjelesno kinestetiku, logiko matematiku, lingvistiku i spacijalnu,
u kategoriju inteligencija svrstao je i interpersonalnu, te intrapersonalnu inteligenciju.
Intrapersonalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost pristupa u svoj emocionalni
ivot, identificiranja, opisivanja i razlikovanja vlastitih osjeaja, te njihovog
simbolikog predstavljanja. Interpersonalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost
prepoznavanja raspoloenja, namjera i elja drugih ljudi (Roberts, Zeidner, &
Matthew, 2003).
Inteligencija u razumijevanju ponaanja i njegovog znaenja pojavljuje se u
Guilfordovom (1959) modelu inteligencije, koji se temelji na svim moguim
kombinacijama tri glavna faktora: a) operacije (kognicija, memorija, divergentna
produkcija, konvergentna produkcija i evaluacija); b) sadraji (figuralni, semantiki,
simboliki i ponaajni) i c) produkti (jedinice, klase, relacije, sustavi, transformacije i
implikacije). Dakle, svaka se intelektualna aktivnost sastoji od sadraja, operacija i
produkata. Svaka od etiri vrste inteligencije (odnosno kategorije sadraja
informacija) obuhvaa po 30 sposobnosti (6 produkata puta 5 operacija). Figuralni,
semantiki i simboliki sadraj u velikoj mjeri se odnosi na apstraktni materijal

sadran u standardnim testovima inteligencije. Meutim, ponaajnu domenu

zanemarili su konvencionalni testovi i ini se da je povezana sa socio
emocionalnom inteligencijom. Posebice, EI se preklapa sa kognicijom bihevioralnog
sadraja (sposobnost identifikacije unutarnjeg stanja pojedinca, interpretacija
posljedica socijalnog ponaanja, itd.). estice testa formirane za mjerenje tih
sposobnosti podsjeaju na bihevioralne mjere EI. Od 30 moguih faktora socijalne
inteligencije istraivanja Guilforda i suradnika potvrdila su postojanje njih 12, koji se
odnose na kogniciju i divergentnu produkciju (Petroska-Beka, 1987, prema Taki,
1998.).
EI moemo smjestiti i u teoriju o fluidnoj i kristaliziranoj inteligenciji koju su
predloili Cattell (1971), Horn (1988) i njihovi suradnici. Istraivai smatraju da EI
ini dio kristalizirane inteligencije, a svoje miljenje temelje na pretpostavci da se
procjena, ekspresija, regulacija i koritenje emocija razvijaju kroz iskustvo i socijalnu
interakciju na isti nain kao i drugi psiholoki procesi koji ine kristaliziranu
inteligenciju (Roberts, Zeidner, & Matthew, 2003).

1.2. Modeli emocionalne inteligencije

Neke konceptualizacije emocionalne inteligencije su prilino iroke i ukljuuju
raspon adaptivnih karakteristika povezanih sa emocijama, dok druge naglaavaju
kognitivne elemente, kao to su olakavanje rasuivanja i pamenja. Nadalje,
istraivai su konceptualizirali EI i kao sposobnost i kao crtu linosti (Schutte i sur.,
2001).
Mayer, Caruso i Salovey (1999,2000, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003)
su upozorili da je potrebna paljiva analiza da bi se utvrdilo to jest, a to nije dio EI.
Mayer i sur. napravili su razliku izmeu razliitih modela EI koja se javljaju u
strunoj literaturi tako to su ih podijelili u dvije skupine:
a) modeli mentalnih sposobnosti fokusiraju se na sposobnost procesiranja
afektivnih informacija
b) mjeoviti modeli konceptualiziraju EI kao raznolik konstrukt koji
ukljuuje aspekte linosti, kao i sposobnost zamjeivanja, obrade,
razumijevanja i upravljanja emocijama, te motivacijske faktore i afektivne
dispozicije.

1.2.1. Model Mayera i Saloveya

Model koji se najee navodi u radovima posveenima temi emocionalne
inteligencije, a emocionalnu inteligenciju tretira kao skup mentalnih sposobnosti je
model Mayera i Saloveya. U svojoj prvoj verziji iz 1990. godine ukljuivao je tri
razine sposobnosti, a to su:
a) procjena i izraavanje emocija kod sebe i kod drugih
b) regulacija emocija kod sebe i drugih
c) uporaba emocija u adaptivne svrhe
Opisani model imao je uglavnom heuristiku vrijednost, te predstavlja prvi
pokuaj konceptualizacije ovog konstrukta. Pokuao je integrirati spoznaje iz
razliitih podruja psihologije. Bitno je da sposobnosti koje sadri ukljuuju

konceptualno srodne procese obrade emocionalnih informacija, te da su neophodne za

minimalnu razinu kompetentnosti i inteligentnog funkcioniranja (Taki, 1998).
Prva definicija emocionalne inteligencije koju su predstavili autori ovog modela
je bila da je to sposobnost praenja svojih i tuih osjeanja i emocija, i upotreba tih
informacija u razmiljanju i ponaanju. (Salovey i Mayer, 1990).
Nakon nekoliko godina istraivanja i teorijskog usavravanja prvobitnog modela
emocionalne inteligencije, isti autori su objavili drugu verziju konstrukta u koju su
unijeli neke promjene, te su i predloili revidiranu definiciju prema kojoj
emocionalna inteligencija ukljuuje sposobnosti brzog zapaanja, procjene i
izraavanja emocija; sposobnost uvianja i generiranja osjeanja koja olakavaju
miljenje; sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama; i sposobnost
reguliranja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja (Mayer
i Salovey, 1996).
Druga verzija konstrukta proirena je za jednu razinu sposobnosti i prikazana u
obliku dijagrama, tako da su etiri ogranka dijagrama poredana od jednostavnijih
psiholokih procesa prema viim, psiholoki objedinjenim procesima. Svaki ogranak
ima etiri reprezentativne sposobnosti. Sposobnosti koje se javljaju na razmjerno
ranom stupnju razvoja nalaze se na lijevoj strani ogranka, a one koje se razvijaju
kasnije, na desnoj. Od ljudi visoke emocionalne inteligencije oekuje se da bre
napreduju kroz spomenute sposobnosti i da ih svladaju u veem broju (Salovey i
Sluyter, 1997).
Na slici 1. prikazan je taj model.
U nastavku su opisane pojedine razine sposobnosti koje su predstavljene u
modelu Mayera i Saloveya.
A) Percepcija, procjena i izraavanje emocija
Ova najnia razina predstavlja sposobnosti i vjetine osobe da tono uoi
emocionalni obrazac. Tako djeca ve naue identificirati vlastita i tua emocionalna
stanja, te ih razlikovati. Kako dijete raste, ono imaginativno pripisuje osjeaje i ivim
i neivim pojavama. To imaginativno miljenje moe pomoi djetetu izvoditi ope
zakljuke od sebe prema drugima.

10

Slika 1. Revidirani model emocionalne inteligencije Mayera i Saloveya, 1997. (Mayer

i Salovey, 1997)

4. razina: REFLEKSIVNA REGULACIJA EMOCIJA U PROMOCIJI

EMOCIONALNOG I INTELEKTUALNOG RAZVOJA
sposobnost otvorenosti za
osjeaje za one ugodne
kao i za one neugodne

sposobnost refleksivnog
uivljavanja
ili
odvajanja od emocija
ovisno
o
procjeni
informativnosti
ili
korisnosti

sposobnost
refleksivnog praenja
emocija u odnosu na
sebe i druge kao
prepoznavanje
toga
koliko su tipine,
jasne, utjecajne ili
odmjerene

sposobnost upravljanja
svojim
i
tuim
emocijama
ublaavajui neugodne
i pojaavajui ugodne
emocije,
bez
umanjivanja
ili
prenaglaavanja
informacija
koje
prenose

3. razina: RAZUMIJEVANJE I ANALIZA EMOCIJA: UPORABA

EMOCIONALNIH ZNANJA
sposobnost imenovanja
emocija i prepoznavanje
odnosa izmeu rijei i
samih
emocija
(npr.
izmeu sviati i voljeti)

sposobnost
interpretiranja znaenja
koje emocije prenose
(npr.
da
je
tuga
povezana s gubitkom)

sposobnost
razumijevanja
sloenih
osjeanja
(npr.
istovremeni
osjeaj
ljubavi
i
mrnje)

sposobnost
prepoznavanja
vjerojatnih
prijelaza
izmeu emocija kao
prijelaz iz ljutnje u
zadovoljstvo ili ljutnje
u stid

2. razina: EMOCIONALNA FACILITACIJA MILJENJA

emocije
odreuju
miljenje
tako
da
usmjeravaju panju na
vane informacije

emocije su dovoljno
jasne i dostupne tako da
pomau prosuivanju i
pamenju dogaaja koji
su u vezi sa razliitim
emocijama

promjene
raspoloenja
mijenjaju perspektivu
pojedinca
od
optimistine
do
pesimistine, potiui
razmatranja razliitih
pogleda
na
istu
situaciju

emocionalna
stanja
olakavaju
pristupe
specifinim
problemima:
radost
olakava
induktivno
miljenje i kreativnost

1. razina: PERCEPCIJA, PROCJENA I IZRAAVANJE EMOCIJA

sposobnost
zapaanja
emocija
u
neijem
tjelesnom
stanju,
osjeajima i miljenju

sposobnost
zapaanja
emocija kod drugih
ljudi, u umjetnikim
djelima,
jeziku
i
ponaanju

11

sposobnost
tonog
izraavanja emocija,
kao i izraavanja
potreba povezanih s
tim emocijama

sposobnost
razlikovanja tonog od
netonog,
odnosno
iskrenog od lanog
izraavanja emocija

Zrela osoba zna briljivo pratiti unutarnje osjeaje. Primjereno razvijena i

samostalna osoba u razvoju poinje ocjenjivati emocije gdje god se one mogu izraziti
u drugih ljudi, u arhitekturi, umjetnikim djelima, itd.
Ova razina sposobnosti ukljuuje i mogunost preciznog izraavanja osjeaja i
potreba koje okruuju te osjeaje. A budui da emocionalno inteligentni pojedinci
poznaju izraavanje i oitovanje emocija, oni su ujedno i osjetljivi i na manipulativne
izraze (Salovey i Sluyter, 1997).
Ukratko, ovaj aspekt EI utjee na svjesnost pojedinca o vlastitim emocijama i
mislima koje se tiu emocija, na njihovo meusobno razlikovanje, te sposobnost
adekvatnog izraavanja emocija (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).
B) Emocionalna facilitacija miljenja
Ova druga razina ukljuuje sposobnosti da se emocije koriste na naine koji
olakavaju intelektualne procese. Emocije uvode prioritete u miljenje time to
usmjeravaju pozornost na vane informacije. One su dovoljno ivopisne i dostupne,
pa ih se moe prizvati po potrebi kao pomo u prosudbi i pamenju dogaaja. Ako se
uspijemo uivjeti u neki dogaaj ili osjeanja osoba iju priu pratimo, moi emo se
lake snai i odluiti (za povoljniji ishod) u slinim situacijama u kojima se kasnije
naemo u ivotu (Taki, 1998).
Promjene raspoloenja mijenjaju pojedinevu perspektivu od optimistine do
pesimistine, te potiu da se uzimaju u obzir razliita stajalita. Razliite vrste
raspoloenja olakavaju razliite vrste posla i razliite oblike zakljuivanja (Salovey i
Sluyter, 1997).
Ukratko, ova komponenta EI ukljuuje asimiliranje osnovnih emocionalnih
iskustava u mentalni ivot (Mayer, Caruso i Salovey, 1999, 2000). Stavljanje emocija
u funkciju cilja je neophodno za selektivnu panju, samomotrenje, samomotiviranje,
itd. (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).

12

C) Razumijevanje i analiziranje emocija; koritenje emocionalnog znanja

Trea razina ukljuuje sposobnosti razumijevanja emocija i upotrebe
emocionalnog znanja. Tako dijete poinje primjeivati slinosti i razlike izmeu
simpatije i ljubavi, netrpeljivosti i bijesa itd. Kasnije se javlja i sposobnost tumaenja
znaenja koje emocije prenose s obzirom na odnose, npr. da tuga prati gubitak, te
sposobnost razumijevanja sloenih osjeaja. Dijete uoava da se u nekim situacijama
mogu istovremeno javiti i suprotne emocije (npr. ljubav i mrnja), te da se
kombinacijom razliitih emocija dobivaju nove kvalitete (npr. nada je spoj vjere i
optimizma).
Kod zrelih pojedinaca se javlja sposobnost prepoznavanja vjerojatnih prijelaza
izmeu emocija, kao to je prijelaz iz bijesa u zadovoljstvo ili iz bijesa u stid.
Poznavanje tijeka razvoja osjeajnosti u meuljudskim odnosima bitan je element
emocionalne inteligencije.
Emocionalna znanja se poinju stjecati u djetinjstvu i usavravaju se cijelog
ivota, a ljudi se obino slau u svojim miljenjima o tome to izaziva pojedine
emocije (Salovey i Sluyter, 1997).
Ukratko, ova komponenta se odnosi na zamjeivanje zakonitosti pojavljivanja
specifinih emocija, a takoer i razumijevanje emocionalnih problema, kao to je
znanje o tome koje su emocije sline i u kojim su relacijama (Roberts, Zeidner i
Matthew, 2003).
D) Refleksivna regulacija emocija u svrhu emocionalnog i intelektualnog razvitka
Najsloenija razina emocionalne inteligencije je svjesna regulacija emocija koja
vodi emocionalnom i intelektualnom napretku.
Temeljna sposobnost na ovoj razini je otvorenost prema osjeajima, bili oni
ugodni ili neugodni. Jedino ako je osoba svjesna svojih osjeaja i otvorena prema
njima, moe o njima neto i nauiti.
Kako dijete raste, ono se ui socijaliziranju emocija, odnosno selektivnom
izraavanju emocija ovisno o informacijama i prosudbi o svrhovitosti, odnosno
socijalnim normama. Dakle, razvija se sposobnost refleksivnog ukljuivanja u
emocije ili iskljuivanja iz njih, ovisno o procjeni njihove informativnosti ili
korisnosti. Osoba koja posjeduje ovu sposobnost je emocionalno zrela osoba koja u
razliitim situacijama reagira adekvatnije i hladne glave.

13

Ova razina emocionalne inteligencije ukljuuje i sposobnost refleksivnog

praenja emocija u odnosu na sebe i druge, kao to su prepoznavanje koliko su one
jasne, tipine, utjecajne ili razborite, odnosno meta evaluaciju.
Najsloenija sposobnost najvie razine emocionalne inteligencije, prema ovom
modelu, je sposobnost upravljanja emocijama u sebi i drugima ublaavanjem
negativnih emocija i pojaanjem ugodnih, a da se ne umanji ili prenapregne
informacija koju one prenose.
Ovaj aspekt poboljava socijalnu adaptaciju i rjeavanje problema, jer ukljuuje
znanje o tome kako se smiriti nakon stresnih osjeaja ili kako ublaiti stresne emocije
kod drugih ljudi (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).
Pored ovog modela koji EI tretira prvenstveno kao skup mentalnih sposobnosti,
bit e ukratko opisana i dva tzv. mjeovita modela koji osim sposobnosti ukljuuju i
neka druga nekognitivna svojstva Golemanov iz 1995.g. i Bar-Onov iz 1997. g.

1.2.2. Golemanov model emocionalne inteligencije

Daniel Goleman je izdvojio neke dijelove teorije Mayera i Saloveya i pretvorio
ih u bestseler s naslovom Emocionalna inteligencija. On je proirio znaenje
termina izvan njegovog originalnog znaenja i definirao emocionalnu inteligenciju
kao:

poznavanje vlastitih emocija

upravljanje emocijama

samomotiviranje

prepoznavanje emocija u drugima

snalaenje u vezama

Tako su u Golemanov model emocionalne inteligencije ukljueni konstrukti

poput optimizma, motivacije, svjesnosti, socijalne kompetencije, te specifine
socijalne i komunikacijske vjetine.

14

1.2.3. Bar-Onov model emocionalne inteligencije

Prema Reuven Bar-Onu emocionalna inteligencija ukljuuje niz personalnih,
emocionalnih i socijalnih kompetencija i vjetina koje utjeu na neiju sposobnost da
uspije u suoavanju sa zahtjevima i pritiscima okoline.(Bar-On, 1997.)
Njegov koncept emocionalne inteligencije ukljuuje:

intrapersonalne komponente
a) emocionalna samosvijest
b) upornost
c) samopotovanje
d) samoaktualizacija
e) nezavisnost

interpersonalne komponente

a) empatija
b) interpersonalni odnos
c) socijalna odgovornost

komponente prilagodljivosti

a) rjeavanje problema
b) objektivnost u procjeni
c) fleksibilnost

komponente upravljanja stresom

a) tolerancija na stres
b) kontrola poriva

komponente opeg raspoloenja

a) srea
b) optimizam

15

1.2.4. Zakljuno o predstavljenim modelima emocionalne inteligencije

Za razliku od modela Mayera i Saloveya koji tretira EI kao skup mentalnih
sposobnosti, modeli Golemana i Bar-Ona osim sposobnosti ukljuuju i razliite
aspekte linosti, motivacijske faktore, vjetine snalaenja u interpersonalnim
odnosima, razliite socijalne vjetine i sl. Neki autori smatraju da su takvi mjeoviti
modeli emocionalne inteligencije preiroki, te da nije opravdano neintelektualne
karakteristike nazivati inteligencijom. Zbog toga se upotreba modela Mayera i
Saloveya u istraivanjima emocionalne inteligencije ini znanstveno opravdanijom.
Bez obzira na odreene razliitosti u pristupu konceptu EI, opa ideja navedenih
autora je zajednika: Procesiranje emocionalnih informacija je: a) drugaije prirode i
relativno neovisno o sposobnostima koje se vezuju uz tradicionalno shvaanje
intelektualnih potencijala, b) posebna klasa sposobnosti, a ne sustav preferiranih
ponaanja i c) vana specifina determinanta uspjeha u mnogim podrujima ivota,
koja moe biti vanija od IQ (Goleman, 1997.) (Kulenovi i sur, 2001).

16

1.3. Naini mjerenja emocionalne inteligencije

Emocionalna inteligencija je esto, kao i mnogi drugi psihologijski konstrukti, u
literaturi nejasno definirana, te tako izaziva znatnu zbrku meu istraivaima u
podruju (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).
Budui da predloeni modeli emocionalne inteligencije pretpostavljaju da su to
viestruke sposobnosti, potrebno je bilo iznai nain i metodu procjene svake od njih.
Najvie pokuaja mjerenja EI uinili su autori koncepta, Mayer i Salovey. Oni su
takoer postavili i kriterije kako ju je mogue valjano mjeriti i procjenjivati.
Istraivanja emocionalne inteligencije odvijaju se uglavnom na tri naina:
1. neposrednim procjenjivanjem sposobnosti
2. samoprocjenama ispitanika
3. procjenama drugih ljudi

1.3.1. Samoprocjene ispitanika

Samoprocjene se konstruiraju da bismo pomou njih procijenili vjerovanja i
percepcije pojedinca o kompetencijama u specifinim podrujima. Rane skale
emocionalne inteligencije su ukljuivale upotrebu takvih mjera. No, one se nisu
pokazale osobito korisnima. Pronaeno je da veina skala samoprocjene emocionalne
inteligencije ima slabu pouzdanost. Istraivanje Daviesa i suradnika je pokazalo da se
emocionalna inteligencija mjerena samoprocjenama ispitanika ne moe razlikovati od
osobina linosti jer samoprocjene emocionalne inteligencije visoko koreliraju s
faktorima linosti.
Samoprocjene se oslanjaju na samorazumijevanje osobe. Ako su samoprocjene
netone, ove mjere sadre informacije koje se odnose na samopercepciju osobe, a ne
na stvarnu razinu EI.
Jo neke od potekoa sa samoprocjenama su to one esto nisu dostupne
svjesnoj interpretaciji, podlone su utjecaju cijele skale na pojedine odgovore, na njih
utjee faktor socijalne poeljnosti odgovora, te su podlone upravljanju impresijama i
varanju.
Istraivanja su utvrdila prilino skromne povezanosti izmeu samoprocjena i
stvarnih mjera sposobnosti. Metaanalizom 55 studija Mabe i West (1982.) su utvrdili
17

korelaciju od 0.34 izmeu samoprocjena inteligencije i objektivnih rezultata testova

inteligencije.

1.3.2. Procjene drugih ljudi

Procjene drugih ljudi su rijetko koritena mjera emocionalne inteligencije,
vjerojatno zbog svojih brojnih nedostataka. Najvei je, naravno, taj to procjene tueg
ponaanja jako ovise o percepciji opaaa.
U kontekstu emocionalne inteligencije, ako procjenjiva posjeduje nisku razinu
emocionalne inteligencije, tada njegovi odgovori nee biti valjani, jer on nee znati
procijeniti emocionalnu inteligenciju druge osobe.
Osim toga, procjenjiva posjeduje vrlo malu koliinu informacija koja iskljuuje
stvarne misli i osjeaje druge osobe. Na njegove procjene mogu utjecati neke osobine
procjenjivane osobe, koje nisu u vezi s emocionalnom inteligencijom, npr.
simpatinost, ljepota, dob, komunikativnost i sl.
Autori koncepta smatraju da procjene drugih ljudi nemaju svoje mjesto u
pokuajima mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije i da nam one pruaju
samo zanimljivu informaciju o tome kako nas drugi vide, odnosno kako doivljavaju
nae vjetine (prema www.emotionaliq.com).
No, mi smatramo da je vrijedno provjeriti moemo li procjenama drugih ljudi
zahvatiti odreene facete emocionalne inteligencije i na temelju njih predviati neke
aspekte prilagodbe uenika.

1.3.3. Neposredno procjenjivanje sposobnosti

Neposredno procjenjivanje emocionalne inteligencije obavlja se pomou
psihologijskih instrumenata koji izravno mjere sposobnost osobe za rjeavanje
problema (npr. identificiranje emocija na licu, slici ili u nekoj prii), a odgovor
ispitanika dostupan je za evaluaciju u odnosu na neki kriterij. Kako je emocionalna
inteligencija definirana kao skup sposobnosti, ovakvo procjenjivanje je nuno
primjenjivati, no testovi su malobrojni i nedovoljno provjereni. Prvi takav instrument
konstruirali su autori koncepta emocionalne inteligencije, operacionalizirajui kroz
18

Multi-Factor Emotional Intelligence Scale (MEIS; Mayer, Caruso i Salovey, 1999)

svoj, prethodno opisani, model EI. Nedavno su razvili i Mayer-Salovey-Caruso
Emotional Intelligence Test (MSCEIT; Mayer, Caruso i Salovey, 2000.).
U MSCEIT-u se od ispitanika trai da:

a) identificiraju emocije u izrazima lica i slikama

b) generiraju raspoloenje i rjeavaju odreene probleme u tom raspoloenju
c) definiraju uzroke razliitih emocija i razumiju progresiju emocija
d) odrede kako najbolje ukljuiti emocije u miljenje u situacijama koje se
odnose na njih same ili na druge ljude.
Postoje znatne tekoe u odreivanju tonih, odnosno netonih odgovora u
ovakvim testovima. Za to se mogu koristiti tri naina bodovanja, odnosno tri vrste
kriterija, a to su:
1. KONSENZUS - primjenom ovog kriterija toan odgovor je onaj koji je odabrala
veina ispitanika. Npr., ako se grupa slae da lice (ili slika, glazbeni odlomak i sl.)
izraava emociju sree ili tuge, tada taj odgovor postaje toan. Prikladnost
koritenja ovog kriterija temelji se na evolucijskim i kulturolokim nalazima koji
potvruju konzistentnost informacija koje signaliziraju emocije (Bar-On, 1997;
Mayer, Caruso i Salovey, 1999). No na takav nain odreivanja tonog odgovora
u testovima emocionalne inteligencije mogu utjecati iskrivljena kulturoloka
vjerovanja, pa u najgorem sluaju takvo bodovanje jednostavno moe indicirati
stupanj slaganja s kulturolokim ili spolnim stereotipima.

2. MILJENJE STRUNJAKA (expert thinking) sud o tonom odgovoru donose

strunjaci koji se bave emocijama (npr. psihijatri, psiholozi i sl.), a pri tome se
koriste svojim profesionalnim iskustvom. Dakle, tonim odgovorom se smatra
onaj kojeg je izabrao strunjak. Meutim, istraivai su se sloili da procjene
strunjaka ne moraju biti pouzdaniji indikator tonog odgovora od konsenzusa
grupe (Legree, 1995, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).

3. MILJENJE CILJNE OSOBE (target scoring)- toan odgovor odreuje osoba

koja je ukljuena u neku emocionalnu aktivnost (npr. pisanje pjesme, sviranje,
slikanje), a procjenjiva procjenjuje to ta osoba osjea. Dri se da ta osoba ima
vie informacija nego to je dostupno vanjskom promatrau (Bar-On, 1997;
Mayer, Caruso i Salovey, 1999, 2000; Mayer i Geher, 1996, prema Roberts,

19

Zeidner i Matthew, 2003). Ovakav nain odreivanja tonog odgovora dobiva

malo panje u istraivanjima, vjerojatno zato jer je prikladan samo za zadatke
identificiranja emocija, a ne i za vie razine emocionalne inteligencije.
Vjerojatnost da postoji vjerodostojan standard za evaluaciju odgovora ovisi o
prirodi estice testa emocionalne inteligencije. Kao i kod kognitivnih sposobnosti,
estice se mogu odnositi na razliite stupnjeve apstrakcije od sirovih podataka. Tako
emocionalna inteligencija moe biti procijenjena kroz procese nieg reda, u koje
svrstavamo osjete i percepciju, kao to je detekcija prisutnosti emocija na licu
prezentiranom tahistoskopski ili odluivanje imaju li dvije rijei istu ili slinu
valenciju. A u isto vrijeme se estice testa emocionalne inteligencije mogu odnositi na
procese miljenja vieg reda, kao to je izbor kako se suoiti sa stresnom izjavom.
ini se da je temeljne sposobnosti mogue najobjektivnije procijeniti. U tom sluaju
se miljenje strunjaka ini prikladnim i nema mjesta za konsenzus. No bodovanje
estica kojima ispitujemo sposobnost upravljanja emocijama je sloenije, jer se
odreene emocionalne reakcije mogu procijeniti samo prema osobnim i drutvenim
standardima.
Mayer i njegovi suradnici su se sloili da se odreivanje tonog odgovora
pomou miljenja strunjaka i pomou konsenzusa preklapaju do odreenog stupnja,
te zato to se konsenzus pokazao kao pouzdanija mjera i iz njega proizlazi bolja
faktorska struktura, trebalo bi ga koristiti (Mayer i sur., 2003).

20

1.4. Emocionalna inteligencija i razliiti pokazatelji prilagodbe djece i

adolescenata
Oni koji piu o emocionalnoj inteligenciji obino pretpostavljaju da je visoka
razina emocionalne inteligencije povezana s uspjehom u vanim aspektima ivota,
kao to su obrazovanje, posao i odnosi s ljudima. Goleman tako navodi da brojni
dokazi potvruju da osobe koje imaju visoko razvijene emocionalne sposobnosti, koje
dobro poznaju i upravljaju vlastitim osjeajima i koje iitavaju i uinkovito reagiraju
na osjeaje drugih, imaju prednost u svim podrujima (Goleman, 1995). No, kako
emocionalna inteligencija jo uvijek nije dovoljno istraena, ne zna se puno o tome
to ona predvia. U nastavku su prikazani rezultati nekih istraivanja koja su
ispitivala povezanost sposobnosti emocionalne inteligencije s razliitim kriterijima
prilagodbe u djece i adolescenata.
Poznati su rezultati nekoliko istraivanja koja su ispitivala povezanost percepcije
emocija iz neverbalnog sadraja s razliitim kriterijima.
U ispitivanjima vie od sedam tisua osoba u SAD-u i osamnaest drugih
zemalja, meu prednostima sposobnosti iitavanja osjeaja iz neverbalnih znakova
bila je i bolja emocionalna usklaenost, vea popularnost, vea otvorenost i vea
senzibilnost. U ispitivanju tisuu jedanaestero djece, oni koji su pokazali sposobnost
iitavanja osjeaja iz neverbalnih znakova bili su u svojoj koli meu najomiljenijim
uenicima i meu emocionalno najstabilnijom djecom. Oni su takoer bili bolji
uenici premda im, u prosjeku, kvocijent inteligencije nije bio vei od kvocijenta u
djece koja su bila manje umjena u itanju neverbalnih poruka. tovie, ispitivanja
djeje neverbalne osjetljivosti su pokazala da oni koji pogreno tumae emocionalne
znakove u koli esto postiu rezultate koji su loiji u odnosu na potencijal iskazan u
ispitivanjima kvocijenta inteligencije (Goleman, 1995). U jednom istraivanju se
pokazalo da mladi koji imaju tekoa sa zakonom esto nisu stekli vjetine percepcije
emocija (McCown, Johnson i Austin, 1986, prema Mayer, Di Paolo i Salovey,1990).
Takoer se ispitivala povezanost nekih sposobnosti emocionalne inteligencije i
agresivnog ponaanja u djece. U nekoliko istraivanja se pokazalo da djeca koja
iskazuju vee koliine agresivnog ponaanja imaju vie tekoa u prepoznavanju i
upravljanju

svojim

emocijama.

Meu

djecom

kolske

dobi,

vii

stupanj

eksternalizirajuih simptoma je bio povezan sa smanjenom sposobnou pronalaenja

primjera prolih emocionalnih iskustava i manje prikladnim primjerima osjeaja

21

(Cook, Greenberg i Kusche, 1994, prema Bohnert, Crnic i Lim, 2003). Neka
istraivanja pokazuju da djeca koja iskazuju visok stupanj agresivnog ponaanja imaju
tekoa u regulaciji svojih emocija (Shields i Cicchetti, 1998, prema Bohnert, Crnic i
Lim, 2003).
U istraivanju povezanosti izmeu emocionalne inteligencije i upotrebe cigareta
i alkohola u ranoj adolescenciji, rezultati su pokazali da je emocionalna inteligencija u
negativnoj korelaciji s upotrebom cigareta i alkohola (Trinidad i Johnson, 2000).
Pretpostavka je da emocionalno kompetentna djeca upravljaju svojim
postupcima, mislima i osjeajima na prilagoen i fleksibilan nain u raznim
kontekstima, iskazuju samoefikasnost, samopouzdanje i osjeaj povezanosti s
drugima (Salovey i Slyter, 1999), te moemo pretpostaviti da su i bolje prihvaena od
strane vrnjaka, to emo provjeriti u ovom istraivanju.

22

1.5. Sociometrijski status

Socijalni status pokazuje kako neka grupa prihvaa osobu i kako je osoba
socijalno adaptirana grupi. Socijalna adaptiranost se, izmeu ostalog utvruje i
razliitim sociometrijskim postupcima. U takve tehnike ubrajamo sociometrijski test
kao sredstvo za prouavanje obiteljskih, radnih i kolskih grupa. Sociometrijski test
omoguuje da se odredi prihvaenost pojedinca u grupi. Prednost ovog testa pred
psihometrijskim testovima je u tome to umjetne situacije zamjenjuje prirodnim
situacijama koje se javljaju u svakodnevnom ivotu.
Sociometrijsku metodu je razvio J. L. Moreno 1934. godine. Prema njemu
sociometrija ima nekoliko funkcija, a to su:
1. Sociometrija predstavlja istraivaku tehniku koja slui kako bi se prouila
organizacija grupe ili grupa;
2. Sociometriju shvaa kao dijagnostiku proceduru kojom se treba odrediti poloaj
pojedinca u grupi i poloaj grupe u iroj drutvenoj zajednici;
3. Sociometrija ukljuuje i psihoterapijsku tehniku koja pomae pojedincu ili grupi
da se bolje prilagode.
U najjednostavnijem obliku sociometrijski upitnik sadri pitanja upuena
svakom lanu grupe da oznai meu ostalim lanovima grupe one s kojima bi elio
sudjelovati u nekoj aktivnosti ili one s kojima ne bi.
Aktivnosti za sudjelovanje u kojima se ispituje odnos prihvaanja ili odbijanja
nazivamo sociometrijskim kriterijima. U sociometrijskom ispitivanju se moe koristiti
jedan ili vie kriterija. Kriteriji moraju biti logini i moraju se odnositi na aktivnosti
znaajne za pojedinca.
Ispitivanje se provodi u malim grupama, a uvjet za primjenu je da se djeca
meusobno poznaju i da su zajedno provela odreeno vrijeme. Poeljno je da
ispitivanje bude anonimno.
Sociometrijski poloaj pojedinca u grupi moe se odrediti pomou tri vrste
informacija. To su pozitivna, negativna biranja i neutralni glasovi.

23

Postoje razliiti sociometrijski postupci kao to su, npr.:

1. Tehnika imenovanja od pojedinca se trai da imenuje odreeni broj lanova
grupe koji mu se jako sviaju ili ne sviaju. Broj biranja moe biti ogranien
(npr. 3 ili 5 moguih biranja) ili neogranien.
2. Tehnika rangiranja od pojedinca se trai da prema nekom kriteriju poreda
sve lanove grupe.
3. Tehika usporedbe u parovima pojedincu se iznesu imena dvoje lanova iz
grupe i on mora izabrati onoga tko mu se vie svia. Nakon procjene svih
moguih parova dobije se rezultat koji pokazuje koliko se pojedincu svia
svaki lan grupe.
Podaci dobiveni sociometrijskim ispitivanjem mogu se prikazati kvantitativno
(sociometrijskim matricama, te grupnim i individualnim indeksima) i grafiki
(sociogramom). U sluaju veih grupa sociogram je nepregledan, te se ne koristi.
Sociometrijski upitnik je vrlo prilagodljiv razliitim grupama i koristi se u
razliitim podrujima ljudske djelatnosti: u industriji, kolama, domovima, vojnim
jedinicama itd. Primjenjuje se svugdje gdje su neki kolektiv ili grupa nastali ili bi ih
trebalo formirati unutar jednog ireg, ve nastalog, kolektiva.
U ovom istraivanju sociometrijski upitnik je upotijebljen kao jedan od kriterija
prilagodbe djece rane adolescentne dobi, odnosno kao mjera prihvaenosti u grupi
vrnjaka. Ako pretpostavimo da su sposobnosti emocionalne inteligencije nune za
razvijanje razliitih emocionalnih i socijalnih vjetina koje osiguravaju vei
sociometrijski status u grupi vrnjaka, odnosno da pojedinci koji imaju razvijenije
sposobnosti emocionalne inteligencije imaju i vei kapacitet za razvoj socijalnih
vjetina, tada moemo oekivati da razina sposobnosti emocionalne inteligencije
objanjava dio varijance sociometrijskog statusa uenika u razredu.

24

1.6. kolski uspjeh i emocionalna inteligencija

Istraujui faktore koji odreuju kolsko postignue najvie se ispitivala
inteligencija uenika, no utvreno je da ona objanjava samo dio varijance. U traenju
drugih faktora koji bi mogli utjecati na uspjeh djece u koli, istraivali su se socijalni
faktori, kao to je obiteljsko porijeklo i socio-ekonomski status, faktori linosti i
motivacijski faktori. Cattel, Sealy i Sweny (1966) su se bavili ispitivanjem
povezanosti kolskog uspjeha s faktorima linosti i motivacije, te su pronali da od
ukupne varijance kolskog postignua testovi inteligencije objanjavaju izmeu 2123%, motivacijske osobine 23-27%, a crte linosti 27-36%.
U novije vrijeme javila se ideja da bi se barem dio uspjenosti u podruju
kolskog i profesionalnog uspjeha mogao objasniti emocionalnom inteligencijom. Jo
je Kahneman (1973) tvrdio da to koliko je osoba u stanju drati pod kontrolom ostale,
za osnovnu aktivnost irelevantne misli i dogaanja utjee na uspjeh u obavljanju
osnovne aktivnosti (Taki, 1998). Goleman takoer opisuje vanost upravljanja
emocijama za uspjeh u koli: Razmjeri do kojih emocionalna uzrujanost moe
utjecati na mentalni ivot za uitelje nisu nita novo. Uenici koji su nervozni, ljutiti
ili deprimirani ne ue; osobe koje su obuzete ovim stanjima ne primaju informacije na
uinkovit nain ili s njima postupaju loije. Snane negativne emocije prebacuju
pozornost na njihove vlastite preokupacije, ometajui pokuaje da se usredotoe na
neto drugo. (Goleman, 1995, str ).
U okviru modela Mayera i Saloveya, logika u osnovi pretpostavke da bi
sposobnosti emocionalne inteligencije mogle imati pozitivne uinke na uspjeh u koli
temeljila se uglavnom na dijelu modela koji razrauje nain na koji emocije
facilitiraju miljenje (razina B). Taki je u svom istraivanju doao do zakljuka da
varijable emocionalne inteligencije znaajno dodatno doprinose objanjenju kolskog
uspjeha. Varijable emocionalne inteligencije su poveale za 13.5% postotak varijance
kolskog uspjeha objanjene opom inteligencijom (Taki, 1998).
Openito govorei, imbenik osobnosti objanjava samo mali dio ivotnih pria,
pa bi se doprinos emocionalne inteligencije od 10% u razjanjavanju toga mogao
smatrati vrlo velikim (Salovey i Sluyter, 1999).

25

2. CILJEVI, PROBLEMI I HIPOTEZE

Unato naglom porastu broja istraivanja koja ispituju koncept emocionalne
inteligencije, malobrojna su ona koja opravdavaju njegovo uvoenje u znanstvenu
psihologiju. Cilj ovog istraivanja je dodatno razjasniti koncept emocionalne
inteligencije i utvrditi pridonosi li on objanjenju prilagodbe kod uenika rane
adolescentne dobi. Za kriterije prilagodbe izabrali smo kolski uspjeh i sociometrijski
status uenika, kao mjeru prihvaenosti u grupi vrnjaka.
Rana adolescentna dob je period intenzivnog razvoja pojedinca, pa tako i na
emocionalnom planu, te se smatra periodom poveane emocionalne osjetljivosti. Zbog
toga bi emocionalna inteligencija mogla imati vee znaenje za prilagodbu u toj dobi,
no malobrojna su istraivanja koja to ispituju.
U svrhu ispitivanja sposobnosti emocionalne inteligencije na ovoj dobnoj
skupini, operacionalizirali smo neke od sposobnosti emocionalne inteligencije u
okviru modela Mayera i Saloveya. Ispitivali smo sposobnost prepoznavanja emocija
na licu osobe i upravljanje svojim i tuim emocijama. Kao dodatnu mjeru sposobnosti
emocionalne inteligencije upotrijebili smo procjene uenika u razredu.
Obzirom da je poznato da su ene vie usmjerene na emocije od mukaraca, vie
ih pokazuju i razgovaraju o njima, te da u ovoj dobi djevojice prednjae u razvoju,
takoer smo eljeli provjeriti razliku izmeu djevojica i djeaka u ovoj dobi prema
sposobnostima emocionalne inteligencije.
U skladu sa ciljevima istraivanja postavljeni su slijedei problemi:
1. Ispitati

meusobnu

povezanost

razliitih

pokazatelja

sposobnosti

emocionalne inteligencije definiranih kao: prepoznavanje emocija na licu

osobe na fotografiji, upravljanje svojim i tuim emocijama u situacijama
naglaenih emocija i meusobne procjene uenika u razredu prema
sposobnostima emocionalne inteligencije.
2. Ispitati postoji li razlika izmeu rezultata mukih i enskih sudionika na
razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije.
3. Ispitati mogunost predvianja kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na
temelju pojedinanih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije.

26

Oekujemo pozitivnu meusobnu povezanost razliitih pokazatelja sposobnosti

emocionalne inteligencije, to bi govorilo u prilog konceptu emocionalne
inteligencije.
Takoer oekujemo statistiki znaajnu razliku izmeu rezultata mukih i
enskih ispitanika na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije.
Oekujemo da se na temelju pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije
moe predvidjeti u odreenoj mjeri kolski uspjeh i sociometrijski status uenika rane
adolescentne dobi.

27

3. METODOLOGIJA
3.1. Ispitanici
Ispitanici su uenici svih sedmih i osmih razreda O Vladimir Nazor u
akovu, ukupno etiri sedma i etiri osma razreda. Razredi variraju po broju uenika
od 19 do 31. Od ukupno 180 ispitanika 97 je djeaka i 83 djevojice, odnosno 85
uenika sedmog razreda i 95 uenika osmog razreda. Od 85 uenika sedmog razreda
41 su djevojice, a 44 djeaci, a od 95 uenika osmog razreda, 42 su djevojice, a 53
djeaci.
Dob ispitanika varira izmeu 12 i 15 godina, u prosjeku 13.58 godina.
Tablica 1. Broj ispitanika po spolu i razredu
7. raz.

8. raz.

ukupno

44

53

97

41

42

83

ukupno

85

95

3.2. Instrumenti
Instrument koriten u istraivanju konstruiran je u svrhu ovog istraivanja.
Sastoji se od etiri dijela. Prva dva dijela su operacionalizacije nekih od sposobnosti
emocionalne inteligencije u kontekstu modela Mayera i Saloveya, tonije sposobnosti
prepoznavanja emocija na licu osobe i sposobnosti upravljanja svojim i tuim
emocijama. Trei dio predstavlja dodatnu mjeru emocionalne inteligencije,
meusobne procjene uenika u razredu prema nekim sposobnostima emocionalne
inteligencije. etvrti dio je sociometrijski upitnik. U daljnjim poglavljima bit e
detaljno opisani dijelovi upotrijebljenog instrumenta.

28

3.2.1. Test prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama (FOTO)

Da bismo ispitali sposobnost prepoznavanja emocija na licu osobe, ispitanicima
smo grafoskopski prezentirali fotografije koje prikazuju lica osoba koje izraavaju
neke od emocija. Od ukupno dvanaest fotografija est je prikazivalo ensku osobu
(radi se o istoj osobi) koja izraava jednu od ovih emocija: srea, tuga, strah, ljutnja,
gaenje i iznenaenje. Drugih est fotografija prikazivalo je muku osobu koja
izraava te iste emocije. Prije ovih 12 fotografija ispitanicima je prezentirana probna
fotografija koja je prikazivala osobu enskog spola koja izraava emociju sree. Za
svaku fotografiju ispitanici su u svom protokolu imali tablicu u koju su unosili svoje
procjene. Svaka tablica (ukupno njih 13) je u koloni s lijeve strane sadravala imena
gore navedenih 6 emocija, a na desnoj stani uz svaku emociju skalu od 1 do 5 na
kojima su ispitanici procjenjivali prisutnost svake pojedine emocije na licu osobe.
Broj 1 na skali je oznaen kao nije izraena, a broj 5 kao u potpunosti je izraena.
Zadatak ispitanika je bio procijeniti na skali od 1 do 5 u kojoj mjeri je svaka od
ponuenih emocija (srea, tuga, strah, ljutnja, gaenje i iznenaenje) prisutna na licu
osobe na fotografiji. Prezentacija svake fotografije je trajala dok svi ispitanici u
razredu nisu izvrili svoju procjenu. Fotografije su prezentirane slijedeim
redoslijedom: iznenaenje (), ljutnja (M), ljutnja (), gaenje (M), tuga (),
iznenaenje (M), srea (), strah (M), gaenje (), tuga (M), strah () i srea (M).
Ukupni rezultat u ovom testu je zbroj pojedinanih rezultata, a pojedinani
rezultat predstavlja tonost procjene za svaku emociju na svakoj fotografiji. Ukupni
broj estica u ovom testu je 72 (12 fotografija x 6 emocija). Kriterij tonosti odgovora
je miljenje ciljne osobe, odnosno miljenje osobe koju fotografija prikazuje. Tonom
odgovoru (u potpunosti je prisutna ili nije prisutna) pridrueno je dva boda, susjednoj
procjeni (u veoj mjeri je prisutna ili prisutna je u manjoj mjeri) jedan bod, a ostalim
procjenama nula bodova.

3.2.2. Test upravljanja emocijama (TUE)

Da bismo ispitali sposobnost upravljanja emocija razvili smo instrument koji se
sastoji se od opisa zamiljenih situacija u kojima se javljaju razliite emocije. Pri
odabiru estica ovog testa trudili smo se pronai situacije karakteristine za ovu dob, a
29

isto tako i postii da se one odnose na razliite aspekte upravljanja emocijama. Tako
se od ukupno est situacija tri odnose na upravljanje svojim emocijama, a tri na
upravljanje tuim emocijama. Takoer se od est situacija etiri odnose na upravljanje
negativnim emocijama, odnosno ublaavanje negativnih emocija, a dvije na
upravljanje pozitivnim emocijama, odnosno na zadravanje pozitivnih emocija.
Glavni likovi u tri situacije su osobe mukog spola, a u tri situacije osobe enskog
spola.
Ispod kratkog opisa situacije navedeno je etiri mogunosti na koji nain bi se
mogla ponaati osoba u opisanoj situaciji. Mogunosti navedene ispod opisa situacije
razlikuju se, prema sudu osoba koje su konstruirale instrument* po korisnosti za
osobe u toj situaciji, a zadatak ispitanika je bio da za svaku od mogunosti procijene
koliko je korisna za osobu ili osobe u toj situaciji na skali od 1 do 5 gdje je 1
oznaeno kao potpuno beskorisno, a 5 kao jako korisno.
Ukupni rezultat u ovom testu predstavlja zbroj pojedinanih rezultata, odnosno
tonosti procjene korisnosti svake navedene mogunosti. Ukupni broj estica u testu
je 24 (6 situacija x 4 mogunosti). Kriterij tonosti odgovora je miljenje strunjaka.
Tonoj procjeni pridrueno je dva boda, susjednoj procjeni jedan bod, a ostalim
procjenama nula bodova.

3.2.3. Procjene uenika (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA, PRUZNAJ)

Ovaj dio obuhvaa meusobne procjene uenika u razredu po nekim aspektima
emocionalne inteligencije, ukupno njih 5. Pri odabiru sposobnosti vano je bilo
odabrati one koje su prikladne za procjenu uenika, odnosno djeci ove dobi
razumljive i prepoznatljive. Sposobnosti po kojima su uenici procjenjivali jedni
druge su: prepoznavanje kako se drugi osjeaju (PRUPREP), briga za osjeaje drugih
(PRUBRIN), razveseljavanje drugih kad se loe osjeaju (PRURAZV), izraavanje
osjeaja rijeima (PRUIZRA) i smirivanje situacije kad doe do svae u razredu
(PRUZNAJ).
* kao sud strunjaka pri ocjenjivanju uinka u ovom testu korien je sud osoba koje su
konstruirale instrument, tj. autorice i mentorice ovog rada

30

Zadatak ispitanika je bio da za svaku navedenu sposobnost navede po tri uenika

iz svog razreda koji se najvie istiu u tim sposobnostima, odnosno najbolji su u
razredu u navedenoj sposobnosti i po tri uenika koji se najmanje istiu u toj
sposobnosti, odnosno najloiji su u njoj.
Za svaku sposobnost svaki ispitanik ima po jedan rezultat koji je formiran prema
slijedeoj formuli:

broj pozitivnih biranja broj negativnih biranja

1+

--------------------------------------------------------ukupni broj biranja

Na taj nain izbjegnuto je dobivanje negativnih rezultata, a teorijski mogui

rezultati su se kretali od 0 do 2, u sluaju da su svi procjenjivai osobu svrstali meu
najsposobnije.
Nain procjenjivanja sposobnosti emocionalne inteligencije, kao i formiranje
ukupnog rezultata na temelju procjena napravljeni su po uzoru na istraivanje Papia
iz 2003.g.

3.2.4. Sociometrija (SCM)

U sociometrijskom upitniku koritena je tehnika imenovanja, te ogranien broj
pozitivnih i negativnih biranja. Sadravao je tri kriterija, dva emocionalna i jedan
funkcionalni. Zadatak uenika je bio da navedu imena po tri uenika iz razreda s
kojima bi eljeli sjediti u klupi (emocionalni kriterij), sudjelovati u kolskom projektu
(funkcionalni kriterij) i ii na izlet (emocionalni kriterij), i po tri uenika iz razreda s
kojima ne bi eljeli sjediti u klupi, sudjelovati u kolskom projektu i ii na izlet.
Za svakog ispitanika formiran je rezultat za svaki od kriterija, na isti nain kao i
kod procjena po sposobnostima. Zbog visokih meusobnih korelacija izmeu
rezultata na razliitim kriterijima sociometrije, formiran je jedan ukupni rezultat koji
predstavlja zbroj rezultata na razliitim kriterijima.

31

3.3. Pribor
Za svakog ispitanika koriten je protokol koji se sastoji od pet dijelova:
1.

opa uputa i opi podaci o ispitaniku

2.

uputa za Test procjene emocija na licima osoba na fotografijama i tablice za

procjene svake pojedinane fotografije

3.

uputa za Test upravljanja emocijama i opisi pojedinanih situacija i mogunosti

kako bi se osoba mogla ponaati u tim situacijama

4.

uputa za meusobne procjene uenika i protokol za procjene

5.

Sociometrijski upitnik s uputom

Za prezentaciju fotografija upotrebljavan je grafoskop i prozirnice sa

fotografijama lica.
Za formiranje rezultata meusobnih procjena uenika u razredu prema
sposobnostima emocionalne inteligencije i sociometrijskog ispitivanja koritene su
tablice.

3.4. Postupak
Ispitivanje je provedeno u razdoblju od 1. do 12. oujka 2004. godine, grupno za
svaki razred, tijekom jednog kolskog sata. Prije toga je provedeno probno ispitivanje
u kojem su kao ispitanici sudjelovali uenici estog razreda (dva muka i dva enska)
i pomonik koji je mjerio vrijeme potrebno za provedbu svakog dijela testiranja.
Svrha probnog ispitivanja bila je provjeriti razumiju li ispitanici upute za pojedine
testove, procijeniti motivaciju za sudjelovanje u ispitivanju, te procijeniti vrijeme
potrebno za provedbu ispitivanja.
Ispitivanja je provela autorica ovog rada koju su ispitanici poznavali kao
zaposlenika kole.
Na poetku testiranja zamolili smo ispitanike za pomo, te proitali opu uputu
kojoj je svrha bila ukratko obrazloiti svrhu istraivanja i nain provedbe testiranja,
te motivirati ispitanike za sudjelovanje u ispitivanju. Naglaeno je da e se prikupljeni
podaci koristiti iskljuivo za znanstvene analize, te da e biti zatieni uz potivanje
strogih pravila profesionalne etike.
32

Nakon toga su ispitanici u svoje protokole upisali ope podatke. Zatim je naglas
proitana uputa za Test prepoznavanja emocija na licima na fotografijama, nakon koje
je slijedila prezentacija pojedinanih fotografija. Pri stavljanju fotografije na
grafoskop naglasili smo broj fotografije da bi ispitanici svoje procijene unijeli u
ispravnu tablicu. Prezentacija svake fotografije je trajala dok i posljednji ispitanik nije
u tablicu upisao svoje procjene za tu fotografiju.
Prije svakog slijedeeg dijela ispitivanja proitana je naglas uputa za svaki dio i
uenici su nakon proitane upute ispunjavali dio protokola na koji se odnosila
proitana uputa.
Naknadno su iz imenika prikupljeni podaci o prosjenim ocjenama uenika na
polugoditu.

33

4. REZULTATI
Prije rezultata koji se odnose na postavljene probleme, prikazane su prosjene
vrijednosti, rasprenja i Cronbachov alfa koeficijenti pouzdanosti za sve varijable
koriene u istraivanju (N=180).
Provjerili smo i normalitete distribucija Kolmogorov-Smirnovljevim testom.
Dobiveni rezultati se nalaze u Tablici 2. Moemo vidjeti da se samo distribucija
rezultata varijable PRUZNAJ statistiki znaajno razlikuje od normalne distribucije
na nivou znaajnosti od 1%.
Tablica 2. Osnovni statistiki parametri za sve varijable u istraivanju (N=180)
VARIJABLA M
FOTO
TUE
PRUPREP
PRUBRIN
PRURAZV
PRUIZRA
PRUZNAJ
OCJENA
SCM

91.439
23.983
0.998
0.996
1.003
0.999
1.002
4.014
3.013

19.4503
5.0323
0.2098
0.2196
0.1999
0.1980
0.2354
0.7450
0.6169

Broj
estica
72
24
1
1
1
1
1
1
1

0.9151
0.5103
-

0.794
1.061
1.361
1.397
1.089
1.258
1.623
1.260
1.106

0.554
0.210
0.049
0.040
0.187
0.084
0.010
0.084
0.173

Legenda: z Kolmogorov-Smirnovljeva z-vrijednost

p razina znaajnosti (distribucije koje se znaajno razlikuju od normalne
otisnute su masnim slovima)

1. PROBLEM
Ispitati meusobnu povezanost razliitih pokazatelja sposobnosti emocionalne
inteligencije definiranih kao: prepoznavanje emocija na licu osobe na fotografiji
(FOTO), upravljanje svojim i tuim emocijama u situacijama naglaenih emocija
(TUE) i meusobne procjene uenika u razredu prema sposobnostima emocionalne
inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i PRUZNAJ).

34

Da bismo odgovorili na ovaj problem izraunali smo korelacije izmeu varijabli

koje predstavljaju razliite pokazatelje sposobnosti emocionalne inteligencije.
Korelacije su prikazane u Tablici 3.
Tablica 3. Korelacije izmeu razliitih pokazatelja sposobnosti emocionalne
inteligencije

FOTO

T
UE

PRU
PRE
P

PRUB
RIN

PRU
RAZ
V

PRUI
ZRA

FOTO

TUE

0.039

PRUPREP

0.075

0.134

PRUBRIN

0.109

0.124

0.792**

PRURAZV

-0.012

0.092

0.308**

0.239**

PRUIZRA

0.002

0.262**

0.626**

0.537**

0.434**

PRUZNAJ

-0.041

0.173*

0.557**

0.539**

0.440**

0.496**

PRU
ZNA
J

Legenda: * - korelacija je statistiki znaajna na razini od 5%

** - korelacija je statistiki znaajna na razini od 1%

Moemo vidjeti da varijabla FOTO koja predstavlja rezultat u Testu

prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama

ne korelira statistiki

znaajno niti s jednom drugom mjerom sposobnosti emocionalne inteligencije. Taj

rezultat je neoekivan, a bit e komentiran u raspravi.
Varijabla TUE koja predstavlja rezultat u Testu upravljanja emocijama statistiki
znaajno korelira s dvije komponente uenikih procjena, PRUIZRA (procjena
sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima) i PRUZNAJ (procjena sposobnosti
smirivanja situacije kad doe do svae u razredu). Korelacije su niske i upuuju na
35

blagu povezanost izmeu navedenih varijabli. Korelacije s ostalim mjerama

sposobnosti emocionalne inteligencije nisu statistiki znaajne.
Sve varijable koje se odnose na uenike procjene razliitih sposobnosti
emocionalne inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i
PRUZNAJ) meusobno koreliraju na razini znaajnosti od 1%. Korelacije variraju u
rasponu od 0.239 do 0.792, a najvee su izmeu procjene brige za osjeaje drugih
(PRUBRIN) i procjene sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju
(PRUPREP), te procjene sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju
(PRUPREP) i procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA).

2. PROBLEM
Ispitati postoji li razlika izmeu rezultata mukih i enskih ispitanika na
razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije.
Da bismo odgovorili na ovaj problem testirali smo upotrebom t-testa znaajnost
razlika izmeu rezultata mukih i enskih ispitanika na razliitim pokazateljima
sposobnosti emocionalne inteligencije. Rezultati su prikazani u Tablici 4.
Tablica 4. Razlike izmeu djeaka i djevojica na razliitim pokazateljima
sposobnosti emocionalne inteligencije

FOTO
TUE
PRUPREP
PRUBRIN
PRURAZV
PRUIZRA
PRUZNAJ

DJEACI
M
90.196
22.763
0.934
0.903
0.999
0.924
0.968

19.6424
5.0079
0.1842
0.1648
0.2253
0.1663
0.2691

DJEVOJICE
M

92.892
19.2398
25.410
4.7009
1.074
0.2136
1.105
0.2267
1.006
0.1670
1.087
0.1969
1.041
0.1825

df

-0.927
-3.636
-4.724
-6.873
-0.233
-6.008
-2.092

178
178
178
178
177
178
178

0.355
0.000
0.000
0.000
0.816
0.000
0.038

Legenda: p razina znaajnosti (razlike koje su statistiki znaajne otisnute su

masnim slovima)
Vidimo da se rezultati djeaka i djevojica na veini mjera sposobnosti
emocionalne inteligencije statistiki znaajno razlikuju i to u korist djevojica.

36

Razlike nema u rezultatima Testa prepoznavanja osjeaja na licima osoba na

fotografijama i rezultatima dobivenih na temelju meusobnih uenikih procjena
sposobnosti razveseljavanja drugih kad se loe osjeaju. Djevojice imaju bolje
rezultate u Testu upravljanja emocijama (p<0.01), te vie rezultate na procjenama
sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju (p<0.01), brige za osjeaje drugih
(p<0.01), sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (p<0.01) i sposobnosti smirivanja
svae u razredu (p<0.05).
3. PROBLEM
Ispitati mogunost predvianja kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na
temelju pojedinanih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije.
Na ovaj problem pokuali smo odgovoriti raunanjem korelacija nezavisnih
varijabli s kriterijskim varijablama i regresijskom analizom za svaku kriterijsku
varijablu.
Pojedinano e biti prikazani rezultati za svaku kriterijsku varijablu.
Tablica 6. Rezultati regresijske analize za kriterijsku varijablu kolskog uspjeha
zajedno s korelacijama izmeu prediktorskih varijabli i kriterija
PREDIKTORSKE
r
VARIJABLE
-0.052
FOTO
0.119
TUE
0.433**
PRUPREP
0.434**
PRUBRIN
0.223**
PRURAZV
0.577**
PRUIZRA
0.426**
PRUZNAJ
R=0.619
R2=0.383

-0.060
0.035
-0.056
0.162
-0.080
-0.491
0.166
korigirani R2=0.358

p
0.329
0.578
0.604
0.110
0.254
0.000
0.041

Legenda: r koeficijenti korelacije

standardizirani koeficijenti
p razina znaajnosti (masnim slovima otisnuti su statistiki znaajni
prediktori
R koeficijent multiple korelacije

37

Regresijskom jednadbom objanjeno je 35.8% varijance kolskog uspjeha ovim

skupom prediktora. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.619.
Jedina dva prediktora koji su se pokazali znaajnima za predvianje kolskog
uspjeha su procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, p<0.01) i
procjene sposobnosti smirivanja situacije kad doe do svae u razredu (PRUZNAJ,
p<0.05). Iz pojedinanih korelacija s kriterijem moemo vidjeti da te dvije varijable
imaju visoke i statistike znaajne korelacije s kriterijem, kao i druge varijable koje
predstavljaju rezultate meusobnih procjena uenika po nekim sposobnostima
emocionalne inteligencije. Iz skupa tih varijabli najniu korelaciju sa kolskim
ocjenama ima varijabla procjena sposobnosti razveseljanja drugih kad se loe osjeaju
(PRURAZV). Varijable koje predstavljaju rezultate na Testu prepoznavanja emocija
na licima osoba na fotografijama i Testu upravljanja emocijama imaju vrlo niske
korelacije s varijablom kolskog uspjeha i ne doprinose znaajno objanjanu varijance
kolskog uspjeha.

38

Tablica 7. Rezultati regresijske analize za kriterijsku varijablu sociometrijskog

statusa zajedno sa korelacijama izmeu prediktorskih varijabli i kriterija
PREDIKTORSKE
VARIJABLE
FOTO
TUE
PRUPREP
PRUBRIN
PRURAZV
PRUIZRA
PRUZNAJ
R=0.761

-0.064
0.090
0.521**
0.446**
0.602**
0.589**
0.607**
R2=0.579

-0.055
-0.068
0.116
0.006
0.342
0.245
0.276
korigirani R2=0.561

0.275
0.192
0.195
0.944
0.000
0.001
0.000

Legenda: r koeficijenti korelacije

standardizirani koeficijenti
p razina znaajnosti (statistiki znaajni prediktori otisnuti su masnim
slovima)
R koeficijent multiple korelacije

Regresijskom jednadbom objanjeno je 57.9% varijance sociometrijskog

statusa ovim skupom prediktora. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.761.
Kao znaajni prediktori pokazale su se na razini znaajnosti od 1% varijable
procjena sposobnosti razveseljavanja drugih, procjena sposobnosti izraavanja
osjeaja rijeima i procjena sposobnosti smirivanja svae. Sve tri su pozitvno
povezane sa sociometrijskim statusom, a u tablici moemo vidjeti da su njihove
pojedinane korelacije sa sociometrijskim statusom visoke. Koeficijenti korelacije r
izmeu druge dvije varijable procjena i sociometrijskog statusa su takoer visoke i
statistiki znaajne na razini od 1%.
Varijable koje predstavljaju rezultate na Testu prepoznavanja emocija na licima
osoba na fotografijama i Testu upravljanja emocijama ne pokazuju se kao znaajni
prediktori

sociometrijskog

statusa.

Njihove

sociometrijskim statusom nisu statistiki znaajne.

39

pojedinane

korelacije

sa

5.RASPRAVA
U ovom istraivanju pokuali smo konstruirati mjere kojima bismo na
objektivan nain zahvatili dvije facete sposobnosti emocionalne inteligencije u okviru
modela Mayera i Saloveya: prepoznavanje emocija i upravljanje svojim i tuim
emocijama. Prepoznavanje emocija sposobnost je iz prve razine modela Mayera i
Saloveya i jedna od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije. Naa
operacionalizacija ove sposobnosti ukljuuje prezentaciju fotografija razliitih izraza
lica koji izraavaju odreene emocije i za svaku fotografiju procjene prisutnosti est
razliitih emocija. Skala koju smo dobili (FOTO) ima koeficijent pouzdanosti 0.92.
Buck (1984) je u pregledu slinih mjera ove sposobnosti primijetio da one dijele
probleme s pouzdanosti i valjanosti to dovodi u pitanje njihovu korisnost (prema
Mayer, Di Paolo i Salovey, 1990). Dio instrumenta MSCEIT, koji je spomenut i
opisan u uvodu, ini skala prepoznavanja emocija na licima i njezina pouzdanost kad
je bodovana metodom strunjaka, prema ispitivanju iz 2003.g., iznosi 0.82 (prema
Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003). Vidimo da naa skala ima veu
pouzdanost to je moda uvjetovano i veim brojem estica (n=72).
Sposobnost upravljanja emocijama je sposobnost najvie razine modela Mayera i
Saloveya, a nju smo pokuali odmjeriti procjenama korisnosti pojedinih oblika
ponaanja u emocionalno nabijenim situacijama. Pri osmiljavanju estica za ovaj test
bilo je vano pronai situacije karakteristine za ovu dob i ponuditi im mogunosti
ponaanja u tim situacijama koje su bliske njihovim uobiajenim reakcijama.
koeficijent pouzdanosti ove mjere iznosi 0.51. Pouzdanost je neto nia od
oekivane. Dio skale MSCEIT koji na isti nain mjeri sposobnost upravljanja
emocijama (Emotion management task) prema ispitivanju iz 2003.g. ima pouzdanost
0.64 (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003).
Osim ovih mjera upotrijebili smo i meusobne procjene uenika u razredu prema
sposobnostima emocionalne inteligencije. Ovom metodom se koristio i Papi u svom
istraivanju iz 2003. g., te smo po uzoru na njega osmislili proceduru. Uenici su
jedni druge procjenjivali prema sposobnosti prepoznavanja osjeaja, brizi za osjeaje
drugih, sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima, sposobnosti razveseljavanja drugih
i sposobnosti smirivanja svae. Obzirom da smo za kriterijske varijable izabrali
sociometrijski status uenika u razredu i kolski uspjeh, inilo se zanimljivim vidjeti

40

koliko su procjene uenika prema sposobnostima emocionalne inteligencije povezane

s njihovim biranjima i odbijanjima u sociometrijskom upitniku i sa kolskim
uspjehom svakog uenika.

1. PROBLEM povezanost razliitih mjera sposobnosti emocionalne

inteligencije
U okviru ovog problema eljeli smo ispitati meusobne korelacije mjera
sposobnosti emocionalne inteligencije. Da bi rezultati istraivanja ili u prilog
konceptu emocionalne inteligencije, trebala bi postojati umjerena pozitivna korelacija
izmeu mjera uinka dviju sposobnosti emocionalne inteligencije (FOTO i TUE). To
bi znailo da te dvije mjere zaista mjere razliite sposobnosti koje su istodobno
meusobno povezane, odnosno dio istog konstrukta, emocionalne inteligencije.
Pretpostavka je da je za vjeto upravljanje emocijama u emocionalno nabijenim
situacijama potrebna vjetina prepoznavanja vlastitih i tuih emocija. Ako ne postoji
korelacija izmeu rezultata na ove dvije mjere, to bi znailo da te dvije sposobnosti
nisu meusobno povezane, odnosno nisu dio istog koncepta, to ne ide u prilog
konceptu emocionalne inteligencije. Korelacija izmeu mjera uinka sposobnosti
emocionalne inteligencije (FOTO i TUE) u naem ispitivanju nije se pokazala
statistiki znaajnom. U ispitivanju MSCEIT-a iz 2003.g. dobiven je koeficijent
korelacije 0.232 izmeu skale prepoznavanja emocija na licima i skale upravljanja
emocijama (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003).
Na rezultat nije u skladu s naim oekivanjima, a za to je mogue nekoliko
razloga. To nam moe govoriti da te dvije sposobnosti nisu dio istog konstrukta,
emocionalne inteligencije. No, takoer je mogue da nismo na prikladan nain izvrili
operacionalizacije sposobnosti ili da su neki uvjeti u kojima je provedeno testiranje
utjecali na rezultate.
to se tie fotografija u testu prepoznavanja emocija na licima osoba na
fotografijama, one prikazuju glumce koji glume odreene emocije, a ne stvarne osobe
koje proivljavaju odreene emocije u stvarnim okolnostima. To je moglo utjecati na
to da kriteriji za tone odgovore nisu u potpunosti toni, to utjee, naravno, na
rezultate. Moda bi bodovanje metodom konsenzusa dalo drugaije rezultate. Osim

41

toga, kako je u svim razredima redoslijed prezentacija fotografija bio isti, nismo
kontrolirali mogui utjecaj redoslijeda fotografija na rezultate.
Korelacije Testa prepoznavanja emocija s uenikim procjenama sposobnosti
emocionalne inteligencije nisu statistiki znaajne. I taj je rezultat u suprotnosti s
naim oekivanjima, jer smo oekivali da e uenici koji imaju vee rezultate
uenikih procjena imati i vei rezultat na Testu prepoznavanja emocija.
Rezultati na Testu upravljanja emocijama imaju pozitivne i statistiki znaajne
korelacije s procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjenama
sposobnosti smirivanja svae u razredu. Te su korelacije niske i na granici
znaajnosti. Korelacija izmeu rezultata na Testu upravljanja emocijama i procjena
sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima ukazuje na tendenciju da osobe koje znaju
rijeima izraziti svoje emocije, bolje njima i upravljaju, a poznato je da je
verbalizacija osjeaja osnovni mehanizam upravljanja osjeajima. Korelacija izmeu
rezultata na Testu upravljanja emocijama i procjena sposobnosti smirivanja svae u
razredu je niska, obzirom da se radi o razliitim mjerama iste sposobnosti. S drugim
procjenama korelacije nisu statistiki znaajne
Mogu je utjecaj kriterija ocjenjivanja na ove rezultate (miljenje strunjaka),
iako su autori testa MSCEIT u svom radu iz 2003.g. nali da su strunjaci pouzdaniji
suci u sluajevima gdje su uspostavljeni jasni kriteriji za odgovore (prema Mayer,
Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003).
Sve korelacije izmeu procjena razliitih sposobnosti emocionalne inteligencije
su statistiki znaajne na razini od 1%, a variraju u rasponu od r=0.239 do r=0.792.
Pokazano je da postoje znaajne korelacije izmeu mjera nekih nepovezanih
konstrukata koji su mjereni istom metodom. Dio povezanosti izmeu procjena ovih
razliitih sposobnosti vjerojatno je uvjetovan i tom pojavom.
Najvea povezanost je dobivena izmeu procjena sposobnosti prepoznavanja
emocija i brige za osjeaje drugih. Mogue je da su djeca sposobnost prepoznavanja
tuih osjeaja procjenjivala na temelju izraene brige za osjeaje drugih. Procjene
sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih visoko su povezane i s procjenama
sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjenama sposobnosti smirivanja svae
u razredu, a korelacija sa sposobnosti razveseljavanja drugih neto je nia. Dakle,
djeca koja imaju vii rezultat na procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih, rjee
se istiu u sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih od djece koja imaju vie
rezultate na procjenama ostale tri sposobnosti. Procjene brige za osjeaje drugih
42

podjednako koreliraju sa sposobnostima izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja

svae u razredu. Opet je neto nia korelacija procjena brige za osjeaje drugih s
procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih. Procjene sposobnosti razveseljavanja
drugih neto vie koreliraju s procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i
procjenama sposobnosti smirivanja svae u razredu nego s procjenama brige i
prepoznavanja osjeaja drugih. Procjene sposobnosti smirivanja svae u razredu
podjednako koreliraju s drugim procjenama. Openito moemo vidjeti da su najnie
korelacije procjena sposobnosti razveseljavanja drugih s procjenama drugih
sposobnosti. Vjerojatno su djeca vie u toj sposobnosti birala one koji su najglasniji u
razredu i najvie nasmijavaju uenike, a to su esto uenici koji se ne istiu u
sposobnostima prepoznavanja i izraavanja osjeaja ili brige za osjeaje drugih.

2. PROBLEM razlike izmeu rezultata djevojica i djeaka

U okviru drugog problema smo eljeli provjeriti razlikuju li se rezultati
djevojica i djeaka na razliitim mjerama sposobnosti emocionalne inteligencije.
Oekivali smo razlike u korist djevojica, obzirom da one u ovoj dobi prednjae u
razvoju pred djeacima, odnosno ranije ulaze u pubertet. Uz to sam ve napomenula
da je poznato da su ene vie usmjerene na osjeaje, to je i drutveno prihvaeno,
dok djeaci o osjeajima ne razgovaraju i nisu toliko na njih usmjereni.
U ispitivanju emocionalne inteligencije u ranoj adolescentnoj dobi dobivena je
razlika izmeu djeaka i djevojica u rezultatima na skali samoprocjena sposobnosti
percepcije emocija i upravljanja emocijama drugih ljudi, no, nije dobivena razlika u
samoprocjenama regulacije vlasitih osjeaja (Ciarrochi, Chan i Bajgar, 2000). Nai
rezutati su veim dijelom potvrdili oekivanja.
Djevojice imaju statistiki znaajno bolje rezultate na Testu upravljanja
emocijama (t=-3.419, p0.01). Osim toga, bolje su procijenjene prema sposobnostima
prepoznavanja osjeaja, brige za druge, razveseljavanja drugih i smirivanja svae u
razredu. Statistiki znaajna razlika nije dobivena na Testu prepoznavanja emocija i
procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih.
Moemo rei da djevojice bolje prepoznaju svoje i tue emocionalne potrebe
od djeaka i bolje reagiraju na njih. Takoer, prema procjenama svojih vrnjaka u
razredu, one bolje prepoznaju kako se drugi osjeaju, vie brinu za osjeaje drugih,
43

lake izraavaju osjeaje rijeima i smiruju situacije svae u razredu. Jedina

sposobnost u kojoj se one, prema procjenama vrnjaka, ne razlikuju od djeaka je
sposobnost razveseljavanja drugih. Mogue je da su djeca o sposobnosti
razveseljavanja drugih zakljuivala na temelju izraavanja humora, a to nije podruje
u kojem se djevojice i djeaci inae razlikuju.
Razlika se takoer nije pokazala u rezultatima Testa prepoznavanja emocija.
Prepoznavanje emocija je jedna od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije i
ona se razvija najranije u ivotu. Zbog toga je mogue da u ovoj dobi ne postoji
razlika izmeu djeaka i djevojica u toj sposobnosti.

3. PROBLEM predvianje kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na

temelju mjera sposobnosti emocionalne inteligencije
U okviru treeg problema smo eljeli ispitati mogunost predvianja
sociometrijskog statusa uenika i kolskog uspjeha na temelju pojedinanih mjera
sposobnosti emocionalne inteligencije. Sposobnosti ope inteligencije nezaobilazan su
faktor koji utjee na kolski uspjeh, no optimizam u pogledu mogunosti
prognoziranja kolskog uspjeha veinom se bazira na pretpostavci da klasini testovi
inteligencije objanjavaju oko 25% varijance uspjeha u kolskom obrazovanju, tako
da ostaje dovoljno neobjanjene varijance koju bi mogle objasniti sposobnosti i
vjetine iz domene emocionalne inteligencije. Emocionalna inteligencija bi se trebala
manifestirati u svakodnevnom kolskom sustavu, jer bi osobi, osim pozitivnog
utjecaja emocija na miljenje i uenje, omoguavala i lake snalaenje u
interpersonalnim odnosima (s drugim uenicima i nastavnicima), kao i podnoenje
frustracija koje proizlaze iz nesavrenog kolskog sustava (Taki, 1998).
Iz korelacija pojedinanih mjera sposobnosti emocionalne inteligencije s
prosjenim uenikim ocjenama na polugoditu moemo vidjeti da niti jedna od mjera
uinka nije statistiki znaajno povezana sa kolskim ocjenama. No, sposobnosti koje
smo mi mjerili mjerama uinka nisu dio 2. razine modela Mayera i Saloveya
(emocionalna facilitacija miljenja) koja se najee povezuje sa kolskim uspjehom,
nego su dio 1. (percepcija, procjena i izraavanje emocija) i 4. (refleksivna regulacija
emocija u promociji emocionalnog i intelektualnog razvoja).

44

Sve varijable uenikih procjena su u pozitivnim statistiki znaajnim

korelacijama sa kolskim uspjehom. Openito moemo zakljuiti da su uenici boljeg
kolskog uspjeha ee birani kao oni koji se istiu u pojednim sposobnostima
emocionalne inteligencije. To bi moglo znaiti da su sposobnosti emocionalne
inteligencije zaista vaan faktor u objanjenju kolskog uspjeha.
Najveu korelaciju sa kolskim uspjehom ima varijabla procjena sposobnosti
izraavanja osjeaja rijeima, neto nie korelacije imaju varijable procjena
sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih, procjena brige za osjeaje drugih i
procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu, a najniu ima varijabla procjena
sposobnosti razveseljavanja drugih. To znai da su pojedinci koji su bolje procijenjeni
prema sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima ujedno i boljeg kolskog uspjeha.
Mogli bismo pretpostaviti da u kolskom sustavu bolje prolaze pojedinci koji se bolje
openito verbalno izraavaju, a da su i te pojedince uenici vie birali kao one koji su
dobri u izraavanju osjeaja rijeima. Niu korelaciju sa kolskim uspjehom ima
varijabla procjena sposobnosti razveseljavanja drugih. Ve sam napomenula da su
vjerojatno uenici kao istaknute u ovoj sposobnosti birali duhovite uenike koji se
esto ale, a ti uenici mogu biti razliiti po uspjehu u koli.
Regresijskom analizom se pokazalo da ovaj skup prediktora objanjava 35.8%
varijance kolskog uspjeha, to je zadovoljavajue. Dakle, skupom mjera emocionalne
inteligencije mogli bismo u odreenoj mjeri prognozirati uspjeh u koli. No, kao
pojedinani prediktori su se statistiki znaajnim pokazale samo varijable procjena
sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (=0.491, p<0.01) i procjena sposobnosti
smirivanja svae u razredu (=0.166, p<0.05). To bi moglo znaiti da sposobnost
izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja svae u razredu znaajno doprinosi
objanjenju kolskog uspjeha, odnosno da uenici koji imaju razvijene te sposobnosti
imaju i bolji uspjeh u koli.
Papi je u svom istraivanju povezanosti emocionalne inteligencije sa kolskim
uspjehom dobio statistiki znaajne koeficijente korelacije izmeu rezultata na mjeri
emocionalne inteligencije UEK-45 i kolskog uspjeha (r=0.15). Rezultati hijerarhijske
regresijske analize na kompletnom uzorku u tom istraivanju su pokazali da nakon
parcijalizacije efekta mjere klasine inteligencije dvije mjere emocionalne
inteligencije relativno malo, ali statistiki znaajno doprinose predikciji kolskog
uspjeha, svaka po 2%.

45

Dobiveni rezultati opravdavaju naa oekivanja o doprinosu mjera emocionalne

inteligencije predikciji kolskog uspjeha i poklapaju se s oekivanjima autora
konstrukta emocionalne inteligencije Mayera i Saloveya.
Mjere uinka sposobnosti emocionalne inteligencije nisu statistiki
znaajno povezane niti s drugom kriterijskom varijablom, sociometrijskim statusom.
Naa oekivanja su bila drugaija. Istraivanja pokazuju da su djeca koja su osobito
vjeta u itanju tuih emocija ujedno ona koja uivaju vii drutveni status meu
vrnjacima (Hubbard i Coie, 1994). Cassidy i sur. su u jednom svom istraivanju
pronali da su djeca koja su dobra u prepoznavanju i

razumijevanju emocija

prihvaenija od strane svojih vrnjaka. U slinom istraivanju Custrina i Feldmana se

pokazalo da je u djevojica (9-12g.) sposobnost prepoznavanja izraza lica druge osobe
povazana sa stupnjem socijalne kompetencije (Ciarrochi, Chan i Bajgar, 2000).
Neke studije, u kojima su se vjetine upravljanja emocijama procjenjivale
pomou procjena roditelja i nastavnika, pokazale su povezanost tih vjetina sa
socijalnom kompetencijom uenika (Eisenberg i dr.,1995; prema Ciarrochi, Chan i
Bajgar, 2000).
Dio uzroka naih neoekivanih rezultata vjerojatno je u nedostacima ovog
istraivanja koja su ve prije opisana.
Meusobne procjene uenika prema sposobnostima emocionalne inteligencije, s
druge strane, statistiki znaajno koreliraju sa socimetrijskim statusom uenika.
Korelacije su umjerene i variraju u rasponu od r=0.446 do r=0.607. Ove korelacije bi
mogle govoriti o vanosti ovih sposobnosti za prihvaenost od strane vrnjaka u ovoj
ivotnoj dobi.
Regresijskom analizom smo utvrdili da ovaj skup prediktora objanjava 56.1 %
varijance sociometrijskog statusa uenika i dobiveni rezultat je u skladu s naim
oekivanjima. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.761. Kao znaajni prediktori
sociometrijskog statusa pokazale su se varijable procjena sposobnosti razveseljavanja
drugih (=0.342, p<0.01), procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima
(=0.245, p<0.01)i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu (=0.276,
p<0.01). Dakle, na temelju procjena drugih uenika u razredu prema navedenim
sposobnostima moemo u odreenoj mjeri predviati sociometrijski status djeteta.

46

Na kraju rasprave elimo napomenuti da su ispitanici, unato uvjetima koji nisu

bili idealni, bili motivirani za sudjelovanje u istraivanju to se vidjelo iz njihovih
povremenih komentara na prezentirane fotografije ili opisane situacije (rjee).
Nedostaci u provedbi ispitivanja svakako su uionice u kojima nije mogue
ispitanicima osigurati percepciju fotografija s iste udaljenosti i pod istim kutem. Neki
razredi su bili i brojano vei, a taj broj uenika u razredu mogao je utjecati na
usmjeravanje panje.
Iz detaljno opisanih rezultata u raspravi moemo vidjeti da Test sposobnosti
prepoznavanja emocija na licima osoba ima visoku pouzdanost, ali nema pozitivnu
korelaciju niti s jednom drugom varijablom koritenom u istraivanju. Ne korelira s
drugim mjerama emocionalne inteligencije, niti s kriterijskim varijablama, kolskim
uspjehom i sociometrijskim statusom. Osim toga, nije se pokazala niti razlika izmeu
mukih i enskih ispitanika u toj sposobnosti. Obzirom da je sposobnost
prepoznavanja emocija, odnosno iitavanja emocija iz neverbalnih podraaja, jedna
od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije prema modelu Mayera i Saloveya,
oekuje se da pojedinci koji su uspjeniji u toj sposobnosti imaju vei kapacitet za
razvoj drugih sposobnosti emocionalne inteligencije (npr. upravljanje svojim i tuim
emocijama) i socijalnih vjetina za koje se pretpostavlja da utjeu na sociometrijski
status pojedinca u grupi vrnjaka.
Test upravljanja svojim i tuim emocijama ima pouzdanost niu od oekivane,
no dobivene su pozitivne korelacije s procjenama nekih sposobnosti emocionalne
inteligencije (sposobnost izraavanja osjeaja rijeima i sposobnost smirivanja svae
u razredu). Osim toga, pokazalo se da se rezultati djeaka i djevojica u tom testu
statistiki znaajno razlikuju. No, nije utvrena povezanost te mjere s kriterijskim
varijablama.
Meusobnim procjenama uenika po sposobnostima emocionalne inteligencije
dobiveni su neki zanimljivi rezultati. Tako su sve procjene po razliitim
sposobnostima meusobno u statistiki znaajnim korelacijama, one takoer
statistiki znaajno koreliraju s kriterijskim varijablama, kolskim uspjehom i
sociometrijskim statusom uenika, a dobivene su i razlike izmeu djevojica i djeaka
na procjenama svih sposobnosti, osim sposobnosti razveseljavanja drugih. Varijable
procjena sposobnosti razveseljavanja drugih, procjena sposobnosti izraavanja
osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu su se pokazale i kao
47

statistiki znaajni prediktori sociometrijskog statusa, a varijable procjena sposobnosti

izraavanja osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu kao znaajni
prediktori kolskog uspjeha.
Vano je napomenuti da se ovaj skup prediktorskih varijabli pokazao kao
znaajan u objanjenju kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa uenika rane
adolescentne dobi. Naime, njime je objanjena prilino znaajna koliina varijance
kriterijskih varijabli, 35.8% varijance kolskog uspjeha i 56.1% varijance
sociometrijskog statusa uenika. Dakle, na temelju meusobnih uenikih procjena
sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu
moemo predviati kolski uspjeh uenika, a na temelju tih istih procjena uz procjene
sposobnosti razveseljavanja drugih moemo predviati sociometrijski status uenika.

48

6. ZAKLJUAK

1. Meusobne procjene uenika prema razliitim sposobnostima emocionalne

inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i PRUZNAJ)
su statistiki znaajno meusobno povezane u rasponu od r=0.24 do r=0.79.
Njihove pojedinane korelacije s mjerom prepoznavanja emocija na licu
osobe (FOTO) nisu statistiki znaajne. Ta mjera takoer nije u korelaciji
niti s mjerom upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE). Mjera
upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE) je statistiki znaajno povezana
s vrnjakim procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima
(PRUIZRA, r=0.257, p0.01) i smirivanja svae u razredu (PRUZNAJ,
r=0.154, p0.05).

2. Utvrena je razlika izmeu rezultata mukih i enskih sudionika u Testu

upravljanja svojim i tuim emocijama (t=-3.419, p0.01), te procjenama
sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih (t=-4.724, p0.0001), brige za
osjeaje drugih (t=-6.873, p0.0001), sposobnosti izraavanja osjeaja
rijeima (t=-6.008, p0.0001) i sposobnosti smirivanja svae u razredu (t=2.092, p0.05). Rezultati enskih ispitanika na ovim mjerama su statistiki
znaajno bolji od rezultata mukih ispitanika.
Djeaci i djevojice se ne razlikuju meusobno po rezultatima na Testu
prepoznavanja emocija i po procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih.
3. Provedenim regresijskim analizama utvrene su znaajne povezanosti s obje
kriterijske mjere.
Viestrukom regresijskom analizom utvren je znaajni doprinos skupa mjera
emocionalne inteligencije u predvianju kolskog uspjeha. Njima je objanjeno
35.8% varijance kolskog uspjeha. Za predvianje kolskog uspjeha znaajnima
su se pokazala dva prediktora, procjene sposobnosti izraavanja osjeaja
rijeima (PRUIZRA, =0.491, p<0.01) i procjene sposobnosti smirivanja
situacije kad doe do svae u razredu (PRUZNAJ, =0.166, p<0.05). Te
varijable imaju statistiki znaajne pojedinane korelacije sa kolskim uspjehom,
kao i druge varijable procjena (PRUPREP, PRUBRIN i PRURAZV).
49

Viestrukom regresijskom analizom utvren je znaajni doprinos skupa mjera

emocionalne inteligencije u predvianju sociometrijskog statusa uenika.
Objanjeno je 56.1% varijance sociometrijskog statusa ovim skupom prediktora.
Kao znaajni prediktori pokazale su se varijable procjene sposobnosti
razveseljavanja drugih (PRURAZV, =342, p<0.01), procjena sposobnosti
izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, =0.245, p<0.01) i procjena
sposobnosti smirivanja svae u razredu (PRUZNAJ, =0.276, p<0.01). Sve tri su
pozitivno povezane sa sociometrijskim statusom, a njihove pojedinane
korelacije sa sociometrijskim statusom su visoke. Koeficijenti korelacije r
izmeu

druge

dvije

varijable

procjena

(PRUPREP

PRUBRIN)

sociometrijskog statusa su takoer visoke i statistiki znaajne na razini od 1%.

50

7. LITERATURA

1. Bohnert, A..M., Crnic, K. A., Lim, K. G. (2003). Emotional competence and

aggressive behavior in school-age children (1). Journal of Abnormal Child
Psychology.

2. Ciarrochi, J., Chan, A. Y. C., Bajgar, J. (2001). Measuring emotional intelligence

in adolescents. Personality and Individual Differences, 31 (7), 1105-1119.

3. Goleman, D.(1997). Emocionalna inteligencija zato je vanija od kvocijenta

inteligencije?. Mozaik knjiga, Zagreb.

4. Kulenovi, A., Balenovi, T., Buko, V. (2000). Test analize emocija: jedan
pokuaj objektivnog mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije. Suvremena
psihologija. 3(1-2), 27-48.
5. Mayer, D., Salovey, P., Caruso, D. R., Sitarenios, G. (2001). Emotional
Intelligence as a Standard Intelligence. Emotion, 1(3), 232-242.
6. Mayer, D., Salovey, P., Caruso, D. R., Sitarenios, G. (2003). Measuring Emotional
Intelligence With the MSCEIT V2.0. Emotion, 3(1), 97-105.
7. Papi, M.(2003). Emocionalna inteligencija u kolskom kontekstu. Magistarski
rad. Filozofski fakultet, Zagreb.

8. Roberts, R. D., Zeidner, M., Matthews, G. (2001). Does Emotional Intelligence

Meet Traditional Standards for an Intelligence? Some New Data and Conclusions.
Emotion, 1(3), 196-231.
9. Salovey, P. i Sluyter, D. J.(1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija:
pedagoke implikacije. Educa, Zagreb.
10. Schutte, N. S., Malouff, J. M. , Coston, T. D., Greeson, C., Jedlicka, C., Rhodes,
E., Wendorf, G. (2001). Emotional Intelligence and Interpersonal Relations. The
Journal of Social Psychology, 141(4), 523-536.
11. Taki, V.(1998). Validacija konstrukta emocionalne inteligencije. Doktorska
dizertacija. Filozofski fakultet, Zagreb.

12. Trinidad, D. R., Johnson, C. A.(2000). The association between emotional

intelligence and early adolescent tobacco and alcohol use. Personality and
Individual Differences 32(2002), 95-105.

51