Professional Documents
Culture Documents
Šumske Komunikacije-Skripta
Šumske Komunikacije-Skripta
spojene ceste
glavne umske ceste
sporedne umske ceste
prilazne umske ceste ulaze najdublje na umsku povrinu te se na njih
nadovezuju umske vlake
Kruna krivina moe biti lijeva ili desna gledajui od poetne toke trase.
Ovisno o konfiguraciji terena cesta ima vie ili manje pravaca i krunih lukova.
Krune krivine
Krune krivine u pravilu imaju oblik krunog luka. Izraunavaju se i oblikuju
prema polumjeru krunog luka i vrnom ili skretnom kutu. Krivine mogu biti
sastavljene od dva ili vie krunih lukova razliitih polumjera te se nazivaju sloene ili
koaraste krivine. Poveanjem polumjera krivine smanjuje se ukupna duljina puta,
postiu se bolji uvjeti vonje i sigurnost u prometu te se smanjuju trokovi
eksploatacije.
Dijelovi serpentine:
a) GLAVNA KRIVINA velik skretni kut, >180
b) PRIKLJUNE KRIVINE moraju biti dvije, a mogu biti iste ili razliite
duljine i polumjera
linija terena
niveleta
(nezaobljena)
Galerija
= 40/R
b) za umske ceste s dva vozna traka
= 40/2R
proirenje kolnika
R polumjer krivine
morfologija reljefa
geoloki imbenici
klimatski imbenici
stanje sastojina i umskog tla
Morfologija terena
Prostorni raspored cesta uvjetovan je reljefom. Najbitniji imbenici u ovom
sluaju su nagib terena, izbrazdanost terena te gustoa vodenih tokova. Trokovi
izgradnje u izravnoj su vezi s izmjenama nagiba padina. Veliki nagibi uzrokuju u
izgradnji vei broj potpornih zidova, cijevnih propusta, osiguranja kosina to
poskupljuje izgradnju. Izbrazdanost najvie utjee na prostorni raspored cesta.
Vodeni tokovi poveavaju duinu cesta, oteavaju privlaenje te poveavaju
udaljenost privlaenja.
Geoloki imbenici
Za umske ceste od geolokih imbenika bitni su broj i raspored vrhova te
njihovo pruanje u prostoru i poloaj. Bitno je utvrditi sastav tla kako bi se odredila
kategorija terena koja takoer utjee na trokove rada(stjenovito tlo=tei iskop=vei
trokovi).
Klimatski imbenici
Za ceste su znaajni oni elementi klime koji izravno utjeu na izgradnju i
odravanje. Tu ubrajamo koliinu kie, snijega, mraz i vjetar. Koliina oborina
uvjetuje dimenzije i broj cijevnih propusta dok mraz i voda oteuju gornji ustroj i
oteavaju odravanje.
Stanje sastojina i umskog tla
umsko tlo je vrlo bitno za kvalitetu ceste. U nizinama su tla nenosiva pa je
gradnja tamo drugaija nego u brdskim dijelovima gdje se zbog kamenog materijala
dobre kvalitete on odmah ugrauje u buduu cestu. Pri gradnji se sloj humusa mora
uklanjati, a nakon izgradnje on se vraa na kosine ceste. Ako je taj sloj deblji trokovi
uklanjanja e biti vei.
Otvorenost uma
Otvorenost uma predstavlja mogunost pristupa umskoj povrini pomou
prometnica s ciljem lake iskoristivosti svih njenih koristi. Razlikujemo dvije vrste
otvorenosti:
1. PRIMARNA OTVORENOST ukljuuje sve one prometnice koje omoguuju
racionalan prijevoz drva iz ume do krajnjeg korisnika tj. umske ceste
2. SEKUNDARNA OVORENOST ukljuuje sve one prometnice koje se koriste
za privlaenje drva do umske ceste tj. traktorske prometnice
Ciljevi otvaranja uma su:
a) postii optimalno gospodarenje umama sa minimalnim trokovima
privlaenja i prijevoza
b) omoguiti ostalim korisnicima umskog prostora pristup umskoj
povrini
Otvorenost se iskazuje stupnjem otvorenosti. Stupanj otvorenosti izraunava se
dijeljenjem ukupne duljine umskih prometnica s njima pripadajuom povrinom.
Formula za izraun stupnja otvorenosti:
O= L/P
O stupanj otvorenosti
L duljina umskih prometnica
P povrina uma
Otvorenost se izraava u m/ha, km/1000 ha, km/km2. Prilikom izrauna u obzir se
uzimaju samo ceste koje se mogu koristiti tijekom cijele godine.
primarna otvorenost:
Oc = Lc/P
Oc otvorenost umskim cestama
Lc duljina umskih cesta
sekundarna otvorenost:
OV = LV/P
OV otvorenost umskim vlakama
LV duljina umskih vlaka
t=t1+t2+t3+t4
t1 trokovi izgradnje ceste
t2 trokovi amortizacije
t3 trokovi odravanja
t4 trokovi zbog gubitka prihoda na izgubljenoj umskoj povrini
II.
Posredno trasiranje:
IDEJNI PROJEKT
II.
GENERALNI PROJEKT
III.
rada utroi se odreena koliina vremena, radne snage, strojnog rada i materijala. Na
temelju jedinine mjere utvruje se cijena rada i materijala.
Trokovnik iskazuje ukupnu cijenu odreene umske ceste. U njemu su
prikazane sve vrste radova sa koliinama i jedininim cijenama koje se na kraju
zbrajaju kako bi se izraunali sveukupni trokovi.
n : 100 = H : L
n = (H/L)*100
n nagib nul linije (%)
H visinska razlika
izmeu zadanih
toaka, m
L udaljenost izmeu
zadanih toaka, m
d : h = 100 : n
d = (h/n)*100
d udaljenost izmeu
slojnica, tzv. korak
estara, m
n nagib nul linije (%)
h (e) visinska razlika
slojnica, tzv.
ekvidistanca, m
Ako u formuli zamijenimo visinu (h) ekvidistancom (e), a ujedno elimo duljinu koraka
estara (d) pretvoriti u odgovarajue mjerilo, koristi se sljedea formula:
d = (e*100)/(n*m)
d udaljenost izmeu slojnica, tzv. korak estara, m
n nagib nul linije (%)
h (e) visinska razlika slojnica, tzv. ekvidistanca, m
m mjerilo zemljovida (npr. M 1:5000, m=5000)
cm
Posteljica predstavlja ureeni zavrni sloj nasipa, a u usjeku ureeno sraslo tlo
odnosno pripremljenu povrinu zavrnog sloja na koji dolazi kolnika konstrukcija.
Prije izgradnje donjeg ustroja potrebno je napraviti geotehnika istraivanja,
hidrometeoroloki te hidroloka i hidraulika istraivanja. Geotehnikim istraivanjem
utvruje se sastav i karakteristike tla. Od hidrometeorolokih podataka vano je znati
prosjean broj kinih dana, prosjena mjesena temperature, min. i max.
temperature. Hidroloka i hidraulika istraivanja odnose se na prouavanje vodnog
reima. Kvaliteta zemljanog trupa izravno ovisi o broju vodenih tokova, koliini vode,
mrei vodotoka. Na osnovu ovih istraivanja planiraju se objekti povrinske i
podzemne odvodnje.
Izgradnja donjeg ustroja
Izgradnja donjeg ustroja sastoji se od izbora materijala, pripremnih radova,
izgradnje nasipa, usjeka i zasjeka.
U pripremne radove ubrajamo:
obiljeavanje donjeg ustroja zemljanog trupa
raiavanje terena od raslinja uklanjanje iblja i grmlja, sjea
i izvlaenje stabala, vaenje panjeva
iskop ili skidanje humusnog sloja i njegovo odlaganje za kasniju
upotrebu na kosinama
uklanjanje organskog materijala i njegova zamjena mineralnim
materijalima, sabijanje prirodnog tla
ureenje i odvodnja temeljnog tla
uklanjanje graevina sa trase
Uklanjanje raslinja obavlja se razliitim strojevima ovisno o vrsti raslinja, grmlje, iblje
i stabla manjeg promjera uklanjaju se upotrebom dozera, a stabla veeg promjera
sijeku se motornom pilom i izvlae pazei da se oznake trase ne iupaju. U sluaju
da se dio kolia trase s oznakama izgubi radi se obnova ili reambulacija trase.
Panjevi se vade runo, strojno ili pomou eksploziva. Humus se uklanja zato to je
kao organski materijal podloan raspadanju te promjenama obujma i nosivosti pa nije
pogodan za gradnju. Zbog hranjivih tvari koristi se za pokrivanje kosina nasipa i
usjeka, a uklanjanje se radi pomou dozera do dubine 15-30 cm. Temeljno tlo treba
osposobiti da na sebe preuzme optereenja to se radi sabijanjem temeljnog tla
strojno. Temeljno tlo moe se zamijeniti drugim materijalom, a nosivost mu se moe
poveati primjenom geotekstila, geomrea i klasinih metoda stabilizacije.
Izgradnja nasipa
Prilikom gradnje nasipa osobitu pozornost treba posvetiti stabilnosti tla na kojem se
gradi, stabilnosti materijala i kosina. Nasip mora biti vrst, masivan, stabilan i
nepromijenjen tokom vremena. Na veim nagibima padina zbog stabilnosti nasipa
izgrauju se stepenice, a na strmim potporni zidovi . Materijal se po mogunosti
navozi svaki put po novom tragu kako bi se navoenjem postiglo jednolinije
sabijanje.
Slojevi se mogu nasipavati na dva naina:
1. NASIPAVANJE MATERIJALA SA ELA
Kameni kolnici
Kolnici su dio cestovne povrine namijenjeni u prvom redu za promet vozila, s
jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka. Kolnika konstrukcija umske
ceste projektira se kao jedinstveni konstruktivni sustav koji mora udovoljiti
graevinsko-tehnikim zahtjevima pri emu treba voditi rauna o veliini prometnog
optereenja i karakteru tla na kojem se predvia izgradnja kolnika. Dimenzioniranje i
vrsta kolnike konstrukcije ovisi o oekivanom intenzitetu prometa, prometnom
optereenju, mogunosti koritenja lokalnog graevinskog materijala u prirodnom
stanju ili uz odgovarajuu doradu, te ekonominosti i reimu koritenja umskih
cesta.
Prometno optereenje umskih cesta je povremeno i nije velike gustoe, ali se sastoji
od tekih vozila sa velikim specifinim pritiscima kotaa, to uzrokuje najee
deformacije kolnika u obliku kolotraga. Iz tog razloga se kolnike konstrukcije
umskih cesta uglavnom grade od nevezanog zrnatog kamenog materijala u dva
sloja (nosivi i zavrni) kako bi se nastale promjene i oteenja lake i ekonominije
otklonili. Preporua se da se umske ceste u vrijeme odmrzavanja i dugotrajnih kia
potede od teeg prometnog optereenja.
Kameni kolnici nisu svugdje zamijenjeni modernim asfaltnim kolnicima pa tako
u umarstvu kamen i dalje predstavlja najvaniji materijal za gradnju kolnikih
konstrukcija. Kameni kolnici pripadaju skupini vodom vezanih kolnika i podijeljeni su
prema nainu, vrsti i obradi kamena te nainu izvoenja na sljedee tipove:
1. TUCANIKI KOLNICI
2. LJUNANI KOLNICI
Tucaniki kolnici bez kamene podloge (makadam)
Kolniku konstrukciju ovoga tipa osmislio je engleski inenjer John London
Mac Adam (1756.-1863.), koji je usavrio gradnju vieslojnih tucanikih kolnika. Ovaj
tip kolnika sastoji se od dva ili vie slojeva, poevi s grubljim kamenim materijalom u
Poslije izraene, profilirane i uvaljene posteljice razastire se prvi donji, nosivi sloj
tucanika krupnijih zrna debljine 1012 cm u uvaljanom sloju. Ako je debljina kolnika
vea onda se razastiranje i valjanje sloja mora izvoditi u dva sloja. Prvi uvaljani sloj
razastrtoga tucanika ne valja se do potpune zbijenosti radi uspostavljanja dobre
veze s drugim slojem. Drugi sloj tucanika u nosivom sloju treba dobro uvaljati kako bi
se postigla odgovarajua kvaliteta kolnika. Za razastiranje i planiranje tucanika
koriste se grejderi i razliiti strojevi kod kojih se moe tono regulirati debljina sloja i
nagib prometnice. Odmah nakon razastiranja i planiranja tucanika pristupa se
valjanju.
Tucaniki kolnici s kamenom podlogom
Kolnike od tucanika s kamenom podlogom osmislio je engleski graditelj
mostova Thomas Telford (1757.-1834.), a kod nas se za taj tip kolnika vrlo esto rabi
naziv ose. Ovaj tip kolnika sastoji se od podloge (nosivog sloja) izvedene od
lomljenog kamena i uvaljanog tucanika kao habajueg sloja. Podloga se najee
sastoji od dvaju ili triju slojeva. Ona se izrauje od razliitog materijala, a kvaliteta
pojedinih slojeva opada po dubini. Kolnik sa kamenom podlogom ima ukupno
debljinu 2540 cm, gdje je kamena podloga odlomljenog kamena sloena u debljini
sloja 1525 cm, a na kamenu podlogu dolazi sloj tucanikog zastora 1315 cm.
Gornji sloj podloge obino se izvodi od kvalitetnog materijala uz primjenu veznog
sredstva. Donji sloj podloge moe se izvesti kao zatitni sloj od ljunka i pijeska; to je
tzv. tamponski sloj.
ljunani kolnici
Na umskom nizinskom podruju gdje za gradnju ceste nedostaje kamena ili
su kamenolomi jako daleko od mjesta gradnje pa bi trokovi graenja bili vrlo visoki,
a u okolici postoje ljunare, za gradnju kolnika upotrebljavamo ljunak.
Kolnici od ljunka izvode se s dva zasebno uvaljana sloja ljunanog materijala
ukupne debljine od 1825 cm. Granulometrijski sustav takvog materijala mora
sainjavati oko 80% zrna krupnoe 1060 mm, a oko 20% zrna pijeska i gline
krupnoe ispod 10 mm.
Kod ovog tipa kamenog kolnika postoje dva tehnoloka naina izrade:
1. Prirodna mjeavina ljunka u oba sloja, u donjem sloju je krupniji prirodni
ljunak krupnog zrna 670 mm u uvaljanom sloju debljine 1015 cm, a u gornjem
sloju dolazi ljunak krupnoe 650 mm u valjanome sloju debljine 810 cm.
2. Prosijani ljunak razliite krupnoe zrna za svaki pojedini sloj u donjem sloju
prosijani ljunak krupnoe 2560 mm u uvaljanome sloju debljine 1520 cm, a u
gornjem sloju posijani ljunak krupnoe 625 mm u uvaljanome sloju debljine 35
cm.
Skrejperi- stroj koji obavlja vie operacija odjednom: kopa materijal, utovaruje
ga u vlastiti sanduk, prevozi i istovaruje materijal te razastire materijal u
odraene slojeve debljine.
Literatura:
1. Piman, D.: umske prometnice, umarski fakultet, Zagreb
2. Predavanja i vjebe kolegija umske prometnice
Sastavio: Augustin Jelui, dipl. ing. um.
Za internu upotrebu S Otoac