Mate Devi

STROJEVI I UREAJI
KOMENTAR
PRAVILNIKA 0 MJERAMA I NORMATIVIMA ZATITE NA RADU NA STROJEVIMA
I UREAJIMA S TEHNIKIM NORMATIVIMA I HRVATSKIM NORMAMA

H Ir Z A V O D Z A I S T R A I V A N J E I R A Z V O J S I G U R N O S T I d.d .

ZAVOD ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.

ZAGREB, Ulica grada Vukovara 68

Mate Devi, dipiMstroj.

STROJEVI I UREAJI
KOMENTAR
PRAVILNIKA 0 MJERAMA I NORMATIVIMA ZATITE NA RADU NA STROJEVIMA
I UREAJIMA S TEHNIKIM NORMATIVIMA I HRVATSKIM NORMAMA

S liB S
Zagreb, 1996.

PREDGOVOR

Komentar uz pojedine odredbe Pravilnika 6 mjerama i normativima zatite

na radu na oruima za rad napisao sam u takvom opsegu da bi se dobila jedna
cjelina o potrebnim informacijama koje se odnose na te odredbe. Da bi to postigao
koristio sam, u prvome redu, propise hrvatske norme kojima se obrauju odnosne
pojedinosti o oruima za rad, obvezno pozivajui se na te propise i norme da bi
korisnici knjige mogli, prema potrebi, uoiti i ostale pojedinosti u tim propisima i
normama. Osim toga, koristio sam informacije koje su napisane u strunoj
literaturi i prospektima proizvoaa za odnosna orua ili njihove dijelove, kao i u
pogledu pravila zatite na radu u svezi s organiziranjem rada s oruima za rad. U
odgovarajuoj mjeri sadraj komentara dopunio sam i vlastitim zapaanjima pri
eksploataciji, odravanju i nadzoru orua za rad.
Ako se u komentaru uz pojedinu odredbu nisam pozivao na propise i hrvatske
norme, znai da odgovarajui propisi ili hrvatske norme jo nisu donesene. Iz
pojedinih takvih sluajeva moe se zakljuiti u kolikoj mjeri nedostaju odgovarajui
propisi i hrvatske norme.
Da bi se to bolje prihvatio komentar ili da bi bio razumljiviji, bilo je nuno
potrebno umetnuti odgovarajui broj slika koje su, uglavnom, u obliku skica.
Nastojao sam da jedan broj slika bude originalan, to jest u skladu s novijim
dostignuima (npr. ureaji za blokade, orua na plinski pogon itd.), to bi davalo
potpuniji pregled itateljima. Pored toga postoji i jedan broj slika, do sada
prikazanih u strunoj literaturi, ali koje je trebalo unijeti u knjigu.
Komentar je napisan tako da e on m oi koristiti inenjerima projektantima,
proizvoaima orua za rad i njihovih dijelova, pogonskim inenjerima, kao i
ostalim pogonskim rukovoditeljima koji rade na poslovima nadzora, upotrebe i
odravanja orua za rad. Osim toga, napisani komentar moe korisno posluiti
osoblju koje radi na osposobljavanju radnika za rad na siguran nain u poduzeima
ili drugim radnim asocijacijama i kolama, a naroito moe posluiti posebnim
slubama za zatitu na radu.
U prilogu ove knjige nalazi se propis za orua za rad koji je sredinom 1990.
godine donijelo Vijee Europske ekonomske zajednice (EEC). lako Hrvatska jo
nije lanica te Zajednice, smatrao sam da to treba na ovaj nain objaviti iz vie
razloga. Najvaniji razlog je da zainteresirane osobe saznaju na kojoj se razini
nalazi zatita na radu na oruima za rad u industrijski razvijenoj Europi. Drugi dalji
razlog je da se osobe u slubama nabave ili prodaje pravodobno pripreme u
trgovakim transakcijama izmeu naih i stranih poduzea.

SADRAJ
PRAVILNIK O MJERAMA I NORMATIVIMA ZATITE
NA RADU NA ORUIMA ZA RAD
1. OPE ODREDBE.... ................................................................................................ 7
II. MJERE I NORMATIVI ZATITE NA RADU
*1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

SMJETAJ O RUA............................................................................................... 23
NATPISI I UPOZORENJA........ ............................................................................. 40
POGONSKA ENERGIJA S OSOBITOSTIMA ZATITE....................................... 52
POREMEAJI, NESTANAK I PONOVNI POVRATAK ENERGIJE...................... 70
UREAJI ZA UPRAVLJANJE................................................................... ............. 72
ORUE ZA AUTOMATSKI RAD............................................................................. 101
ZATITNE NAPRAVE.....................................................
105
ZATITNI UREAJI............................................................:...................................126
ZATITNE BLOKADE..............................................................................................136
KONTROLNI INSTRUMENTI I SIGNALNI UREAJI............................................ 143
ORUE KOD KOJEG SE STVARA STATIKI ELEKTRICITET...........................153
ORUE KOD KOJEG SE STVARA I IZDVAJA PRAINA.................................... 154
ORUE S OPASNIM TVARIMA...................................................
160
ORUE KOD KOJEG NASTAJU VISOKE ILI NISKE TEMPERATURE.............. 199
ORUE KOD KOJEG SE IZDVAJA VODENA PARA.......................................... 211
ORUE KOJE STVARA BUKU ILI VIBRACIJE.................................................... 213
ORUE S OPASNIM ZRAENJIMA.....................................................................222
RUNI MEHANIZIRANI A LA T.............................................................................. 226
OTKLANJANJE SMETNJI, ODRAVANJE I TRANSPORT ORUA................... 235
UREIVANJE MJESTA RADA........................................................
254
POSEBNE ODREDBE........................................................................................... 269

III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE................................................................275

PRILOZI
- UPUTA VIJEA EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE......................................279
- PRAVILNIK O OZNAIVANJU OTROVA KOJI SE STAVLJAJU
U PROMET NA DOMAEM TRITU.....................................................................301
- ZAHTJEVI HRN-a ZA MINIMALNU RASVJETU NA STROJEVIMA I
UREAJIMA............................................................................................................... 307

ii:

PRAVILNIK
O MJERAMA I NORMATIVIMA ZATITE NA RADU
NA ORUIMA ZA^RAD*
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se pravilnikom propisuju mjere i normativi zatite na radu na oruu za
/ad koje se upotrebljava ili je namijenjeno tehnolokom procesu ili je u njegovoj
funkciji, bez obzira na to kojom je vrstom energije pogonjeno.
Kako se vidi iz odredbe ovog lanka pravila zatite na radu primjenjuju se na
ove vrste orua:
- na oruima na kojima se neposredno obavlja prerada, obrada i drugi oblici izvedbe
tehnolokog procesa
- na oruima na kojima se ne obavlja nikakva prerada,.obrada a niti drugi oblici
izvedbe tehnolokog procesa, ali koji su u funkciji ovih prvih ili drugim rijeima
reeno koji su potrebni radi obavljanja procesa proizvodnje, a to su npr.: ventilacijski
ureaji i instalacije, transporteri za dovoz materijala s otvorenih ili zatvorenih
skladita, transporteri za odvoz otpadaka (strugotine i dr.), industrijski usisivai
praine i otpadaka, instalacije za elektrinu ili drugu rasvjetu, i dr. Ova druga vrsta
orua koja su u funkciji neposredne proizvodnje su tzv. pomona proizvodna orua
i bez njih se neposredna proizvodnja ne moe obavljati ili se moe obavljati, ali s
potekoama. Poto opasnosti na ovim oruima mogu biti identine s onim na
oruima u neposrednoj proizvodnji, to je bilo logino i opravdano da se mjere i
normativi zatite na radu moraju primjenjivati i na ovu vrstu orua.

Odredbom se odreuje da se pravila zatite na radu propisana ovim pravilnikom

primjenjuju na sve energije koje se koriste za pogon orua. Prema tome pravila
sadrana u ovom pravilniku primjenjuju se na ova orua:
- orua na elektromotorni pogon: orua sa svojim pogonskim elektromotorom ili
pogonjena transmisijom sa sredinjeg pogonskog elektromotora; orua pogonjena
s drugom energijom ali opremljena i s elektromotorom za pomone radove
(elektropneumatska ili eiektrohidraulina orua) i orua s akumulatorima.
- orua s elektrinom opremom: orua koja nisu opskrbljena elektromotorom, ali
se za njihov rad primjenjuje elektrina energija (industrijski grijai-reoi, strojevi za
elektrino zavarivanje otporom i za zavarivanje elektrinim lukom, pei za termiku
obradu elika (grijanje, arenje, kaljenje, naputanje, cementiranje, nitriranje ili
duienje i dr.), suionice i dr.

* Ovaj Pravilnik primjenjuje se u Republici Hrvatskoj kao republiki zakon na osnovi lanka 2. Zakona o preuzimanju
saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapoljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republiki
zakoni (N.N. br. 34/91.) i na osnovi lanka 35. Zakona o izmjenama i dopunama zakonao radnim odnosima (N.N.
br. 19/92.).

Pod pojmom "orua s elektrinom opremom razumiju se, prema HRN-u N.S3.001
od 1987. (Elektrina oprema industrijskih strojeva) takoer i orua s elektronskom
opremom. Elektronska oprema je dio elektrine opreme koju ine strujni krugovi
kojima se elektroni provode kroz vakuum, plirr ili poluvodi. Primjeri elektronske
opreme su: ureaji s poluvodiima ili elektronskim cijevima, indikatorski ureaji npr.
za mjerenje i regulaciju statike upravljake jedinice i oprema, magnetni pojaivai i
zasiene prigunice, oprema za obradu podataka u industriji, oprema i jedinice
elektrino i mehaniki pridruene elektronskim strujnim krugovima (pretvarai,
elektromagnetski releji, transformatori, otpornici, potenciometri, senzori poloaja
komponente za regulaciju itd.).
- orua s motorom s unutarnjim izgaranjem: motor s unutarnjim izgaranjem,kao
pogonsko sredstvo na prometnim sredstvima; motor s unutarnjim izgaranjem kao
pogonska jedinica orua za odreenu namjenu npr. za betonske mjealice, motorne
pile, teretne dizalice i vitlo, za mlinska postrojenja, generatore struje i dr. (motori
mogu biti benzinski, dizelski i plinski).
- orua s pneumatskom energijom: orua za obradu metala bez skidanja strugotine
(savijanje, tiskanje, obrubljivanje, lijevanje, kovanje, tancanje, duboko vuenje i
dr.), orua za obradu drva (buenje, stezanje, preanje i dr.), orua za utiskivanje,
hvatanje, dizanje, spajanje spojnicama, zakivanje, tlano i vrue zavarivanje,
transportiranje i dodavanje; pneumatski ekii i builice u graevinarstvu, vibratori
i dr.
- orua s elektropneumatskom energijom: orua kombinirana s pojedinim ureajima
s elektrinom ili pneumatskom energijom, orua s daljinskim upravljanjem kod
i
kojih se elektrika primjenjuje u informacijskom dijelu za pojaavanje i rad, a
7
pneumatika se koristi na oruu za izvrne radove, i druga orua.
- orua s hidraulinom energijom: orua na kojima tlak tekuine koji djeluje u
f
jednom smjeru ravnomjerno se prenosi na sve strane (hidrauline pree za preanje
limova i profila), te drugih materijala (drveta, prehrambenih proizvoda i si.) i druge
kombinacije: parno ili zrano hidrauline pree, hidrauline pree i zrano- , ;
hidrauline pree za zakivanje, hidrauline pree pri kem ijsko-tehnolokim
procesima, pree za guranje pri porinuu brodova i dr.; hidrauline dizalice u
radionicama za popravak vozila, razni drugi ureaji za dizanje, graevinski strojevi
i dr.
i
- orua s elektrohidraulinom energijom: orua kombinirana s pojedinim ureajima
s elektrinom ili hidraulinom energijom. Kombinacije mogu biti da pree rade s
direktno prikljuenom crpkom ili s naroitim elektrohidraulinim pogonskim
aparatom.
- orua s plinskim, tekuim i krutim gorivima: npr.: plinska troila, pei centralnog
grijanja, kotlovi, pei za taljenje elika, visoke pei, pei za taljenje obojenih
metala, pei u cementnoj, staklarskoj, keramiarskoj industriji i dr.
- orua s energijom na vjetar: orua koja koriste energiju vjetra za pogon orua
tako npr. mlinova, generatora elektrine struje i dr.
- orua s vodenom energijom: orua koja koriste vodenu energiju (rijeke, jezera,
mora) za pogon orua, tako npr. mlinova, generatora elektrine struje i dr.
- orua pogonjena ljudskom snagom: orua kao to su: ureaji za transport (vitla,
lananice, koloturnici i dr.), manja orua u radionicama i pogonima (pree u razne
svrhe - za lijepljenje drveta, furnira i si., za utiskivanje i porubljivanje, postolarske
potrebe odsijecanja koe, gume i dr.), orua u poljodjelstvu i dr.) .

lanak 2.
Oruem se, prema ovom pravilniku, smatraju postrojenja, strojevi, ureaji,
sredstva za prijenos tereta i mehanizirani r,uni,alat.
Mjere i normativi zatite na radu, propisaniovim pravilnikom, primjenjuju se
i na orue postavljeno na prometnim sredstvima eljeznikoga, cestovnoga,
pomorskoga, rijenoga, jezerskoga i zranog prometa.
Mjere i normativi zatite na radu propisane ovim pravilnikom, dune su
primjenjivati pravne i fizike osobe koje projektiraju, izrauju i rekonstruiraju orue
(u nastavku teksta proizvoai orua) te pravne i fizike osobe koji se tim
oruem koriste (u nastavku teksta korisnici orua).
Stavak 1.:
Odredbom se definira pojam orua u smislu ovog pravilnika, pa se u tu svrhu
nabrajaju tono odreene vrste: postrojenja, strojevi, ureaji, sredstva za prijenos
tereta i mehanizirani runi alati. Ovaj pojam o oruima za rad bio je i dosad odreen
Zakonom o zatiti na radu.
%
Postrojenje je kompleks koji ini tehnoloku cjelinu, pa se mjere i normativi za
zatitu na radu odnosno za sigurnost pogona moraju provesti na cijelom postrojenju.
Prema Zakonu o zapaljivim tekuinama i plinovima (N.N., br, 108/95.) definirano je
da je postrojenje za zapaljive tekuine /li plinove sustav koji se sastoji od spremnika
ili posuda te instalacija i ureaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili
uporabu zapaljivih tekuina i/ili plinova, sustava za upravljanje i nadziranje sigurne
provedbe tehnolokog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gaenje poara i drugih
instalacija i ureaja, to zajedno ine tehnoloku cjelinu.
Ovim pravilnikom propisana su pravila zatite na radu za rune alate, ali samo
za one koji su pogonjeni nekom energijom, ali ne ljudskom (elektrini, pneumatski i
hidraulini i dr.); (vidjeti posebno poglavlje: Runi mehanizirani alati).
Definicija o oruima za rad nuna je kako bi se otklonila bilo kakva sumnja ili
neodlunost da li se na odreeno sredstvo rada trebaju primijeniti mjere i normativi
zatite na radu propisani u ovome pravilniku. Za tipian prim jer dosadanjih
neodreenosti spomenut e se ovdje osobna dizala za koja su do sada postojala
razliita miljenja o primjeni odredaba iz zatite na radu. Prema ovoj definiciji mjere
i normativi zatite na radu prema ovom pravilniku nee se primjenjivati na osobna
dizala (liftove). Smatra se da je vei broj osobnih dizala postavljen u stambenim
zgradama, te da su mjere i normativi zatite ljudi inkorporirane u odredbam a o
sigurnosti pogona odnosno ureaja kojih su odredbe propisane hrvatskim normama
i pravilnicima o tehnikim normativima. Za razliku od tih osobnih dizala mjere i normativi
zatite na radu prema ovom pravilniku primjenjuju se na sva teretna dizala (liftove)
koji su postavljeni, uglavnom, u proizvodnim pogonima ili skladitima.
Uputom Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC od 14.6.1989.)
odreeno je da neka orua za rad ne podlijeu propisima te Upute, tako npr. mobilni
ureaji, ureaji za dizanje, orua na runi pogon, neki ureaji za medicinsku upotrebu,
specijalni ureaji za izlobene svrhe, parni kotlovi, tankovi i tlane posude, orua za
nuklearne potrebe; skladini tankovi i cjevovodi za benzin, dizelsko gorivo, zapaljive
tekuine i opasne tvari). Za ova orua EEC e izdati posebne propise. Takvo stajalite
EEC-a nije u suprotnosti s naim propisima, kojima se takoer neka orua ureuju

posebnim propisima (parni kotlovi, tlane posude, dizalice i dr.). U ovome pravilniku
u nekoliko odredaba propisano je za pojedine stvari da ako postoje posebni propisi,
da se odnosna graa ureuje prema tim posebnim propisima.

Stavak 2.:
Odredbom se regulira da se mjere i normativi zatite na radu na oruima prema
ovom pravilniku prim jenjuju i na orua postavljena na prom etnim sredstvim a
(brodovima, eljeznikim vagonima i lokomotivama i zrakoplovima). Primjerice to se
odnosi na ova orua:
- rfa brodovima: brodske dizalice, vitla za terete, vitla za sidra, vitla za vuu, vitla
za amce, brodske pogonske strojeve i turbine, brodske kotlove, pomone brodske
strojeve i ureaje u strojarnici, alatne strojeve na brodu (builice, brusilice, tokarske
strojeve i dr.).
- na eljeznikim vagonima i lokomotivama: pogonski strojevi, vagonske ili
lokomotivske dizalice, vitla za terete i druga orua koja se mogu postaviti u
specijalne svrhe.
- na cestovnim vozilima: motori s unutarnjim izgaranjem na vozilima, teretne dizalice
i vitla, vitla za vuu i dr.
- na zrakoplovima: pogonski motori s daljinskim i drugim ureajima za upravljanje,
vitla za podizanje i sputanje rampi za teretni ukrcaj i iskrcaj i druga orua koja se
mogu postaviti u specijalne svrhe bilo u svrhe prekrcaja tereta ili druge svrhe.
Stavak 3.:
Mjere i normativi zatite na radu u ovome pravilniku su takvi da sadre, meu
ostalim, zahtjeve u pogledu: opskrbljenosti orua zatitnim napravama, zatitnim
ureajima i blokadama, smjetaja orua, ureaja za ventilaciju i klimatizaciju, ureaja
za upravljanje, mjernih i signalnih ureaja i konstrukcije orua s opasnim i drugim
tvarima. S obzirom na to, ove mjere i normativi obvezuju projektante koji projektiraju
orua, proizvoae orua ili njihovih dijelova, korisnike orua koji obavljaju
rekonstrukcije, redovno ili povremeno odravanje na njima i koji ih koriste u proizvodnji.
Korisnici orua obvezno primjenjuju i mjere i normative zatite na radu propisane
ovim pravilnikom, a koje sadre zahtjeve u pogledu: naina na koji se moraju izvoditi
odreeni poslovi ili radne operacije na oruima, upotrebe odgovarajuih osobnih
zatitnih sredstava, upotrebe zatitnih naprava i ureaja od radnika, obveze
postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i obveza u pogledu posebnih
uvjeta rada.
lanak 3.
Rukovanjem oruem, prema ovom pravilniku, smatra se upravljanje oruem
u procesu rada pomou ureaja za upravljanje te nadziranje ispravnog rada orua.
Posluivanjem orua, prema ovom pravilniku, smatraju se prinoenje na
orue i odnoenje s orua materijala ili izradaka te drugi pomoni poslovi na
oruu.

Opasnim se mjestima odnosno prostorima na oruu, prema ovom pravilniku,

smatraju mjesta i prostori na kojima mogu zbog opasnih gibanja nastati
prignjeenja, ukljetenja, zahvaanja, rezovi, posjekotine, udarci te udari elektrine
j druge energije, tetna djelovanja opasnih tyari (opekline, nagrizanja, ionizacijska
i neionizacijska zraenja, trovanja i dr., djelovanja tetnih praina i dr.).
Opasna gibanja, prema ovom pravilniku, jesu ona gibanja orua ili njegova
dijela, alata, materijala, osovina, prijenosnika snage, zamanjaka, transportnih
elemenata i dr. koja mogu stvarati opasna mjesta odnosno opasne prostore.
Opasnim se tvarima, prema ovom pravilniku, smatraju tvari koje mogu tetno
djelovati na ivot ili zdravlje zaposlenih radnika (eksplozivne tvari, stlaeni plinovi,
zapaljive tekuine, zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari, tvari koje u dodiru s
vodom oslobaaju zapaljive plinove, organski peroksidi, otrovi, zarazne,
radioaktivne i nagrizajue tvari i si.).
Zatitne naprave (ograde, zagrade, titnici, poklopci, vrataca, oklopi, kuita,
kape, nape, branici, naprave za protupovratno djelovanje izradaka i dr.), prema
ovom pravilniku, jesu naprave koje onemoguuju ulazak ruku ili drugih dijelova
tijela radnika u opasno mjesto za vrijeme rada odnosno koje tite radnika do
loma, odbacivanja, prskanja, izlijevanja, poara, eksplozije, trovanja, nagrizanja,
opasnih zraenja ili drugih neeljenih djelovanja tvari.
Zatitni ureaji ili ureaji sa zatitnom funkcijom (sigurnosni ureaji), prema
ovom pravilniku, jesu konstrukcijski elementi orua koji slue i za rad na oruu i
za zatitu radnika od pojedinih opasnosti na ovaj nain:
1) ograniuju ili onemoguuju pristup tijela ili dijelova tijela radnika opasnim
mjestima (ureaj za dvoruno upravljanje, daljinsko voenje odnosno upravljanje,
ureaj kojim upravljaju dva radnika i dr.);
2) onemoguuju premaenje ili snienje tlaka, temperature i drugih svojstava
tvari (odune cijevi, sigurnosni ventili, tlane sklopke, kontaktni termometri i
dr.);
3) onemoguuju preoptereenje orua (ureaji za detekciju preoptereenja osjetila i dr.);
4) onemoguuju nekontroliran rad orua ili njegovih dijelova (regulacijskosigurnosni sklopovi, elektromagnetni ventil, bimetalni osigurai, ureaji za
automatsku kontrolu i dr.);
5) zatiuju orue i radnika od drugih opasnih pojava zbog zatajivanja
normalnih fupkcija orua.
Zatitni ureaji za blokiranje (zatitne blokade), prema ovom pravilniku, jesu
ureaji kojima se osigurava meuovisnost djelovanja zatitnih naprava ili ureaja
i orua odnosno njegovih dijelova te siguran rad odnosno zaustavljanje orua u
sluaju kvara ili drugih neeljenih pojava u procesu rada (spreavanje istodobnog
toka razliitih operacija, ogranienje hoda i okreta pokretnih orua - dizalica,
ogranienja optereenja i dr.).
Meuovisnost djelovanja zatitnih naprava ili ureaja i orua odnosno
njegovih dijelova zatitnom blokadom osigurava se osobito u sluajevima kad
se zahtijeva da se orue ili njegov dio ne moe staviti u pogon dok se ne postavi
ili dovede u ispravno stanje zatitna naprava ili ureaj odnosno da se zatitna
naprava ili ureaj ne mogu skinuti dok se orue odnosno njegov dio ne zaustavi,
kako bi se radnik zatitio od opasnosti koje mogu nastati pokretanjem ili
djelovanjem orua ili njegovih dijelova.

11

U ovome lanku napisane su definicije o pojedinim pojmovnim znaenjima izraza

koji se koriste u ovome pravilniku. Ovi izrazi su vani jer se pomou njih odreuju
mjere i normativi zatite na radu na oruima za rad
Stavci 1. i 2.:

>

U ovim odredbama utvrene su definicije rijei rukovanje i "posluivanje"

oruem. Takve definicije bile su potrebne da bi se moglo razlikovati ove radnje. Ako
se pogleda u razne propise iz zatite na radu i druge propise, vidi se da ne postoji
tono odreena podjela znaenja izraza rukovanja i posluivanja". Ova podjela
nuna je kako bi se i sistematizacijom mjesta rada mogli razlikovati radnje rukovanja
i posluivanja .
Rukovanje oruem je posao radnika u smislu upravljanja tj. samostalnog rada s
oruem, da bi se obavljao tehnoloki ili drugi proces. Na taj nain je izraz rukovanje
oruem slinoznanica ili istoznanica izraza upravljanja oruem iz kojih proizlaze
nazivi rukovalac i upravlja . Izrazi upravljanje odnosno upravlja obino se
koriste za pokretna orua kao to su: viliar, dizalica i si.
Izraz posluivanje orua ima samo po sebi drugo znaenje koje ne sadri
smisao upravljanja oruem. Na pojedinim oruima uz rukovaoca rade i pomoni
radnici kao dodavai ili odnosai materijala ili mazai (npr. brodskog stroja) ili loai
kotlova krutim gorivima (ugljenom i si.) ili signalisti (npr. kod dizalica i drugih orua).
Stavak 3.:
Odredbom ovog stavka definira se pojam "opasnog mjesta na oruu za rad.
Odreivanje ovog pojma veoma je vano jer je opasno mjesto, uglavnom, izvor
ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti te s obzirom na to, veina pravila
zatite n radu su ciljana na to da bi se radnik zatitio od uvijek moguih iznenaenja.
Osim naziva opasnog mjesta postoje i sinonimi "opasni prostor i opasna
zona . Svi ti nazivi nalaze se u literaturi a i koriste se u govornoj praksi. U ekologiji,
zatiti od poara, zatiti od elementarnih nepogoda i u obrambenoj strategiji koristi
se naziv opasna zona" i to u smislu veeg povrinskog ili prostornog opsega. S
obzirom na to, ovaj naziv dobio je i znaenje manjeg ili veeg prostora. Kod orua
za rad naziv opasna zona moe odreivati uski prostor na samome oruu, ali isto
tako i prostor oko orua u opsegu prema vrsti opasnosti.
Da bi se to bolje odredio pojam "opasnog mjesta ili opasnog prostora , u
odredbi su nabrojeni tipini naini ozljeda koje se dogaaju radnicima radei na
oruima za rad.
U veem broju sluajeva opasna mjesta nalaze se ba neposredno na samome
mjestu neposrednog procesa obrade ili prerade na oruu i to obino tamo gdje su
smjeteni alati za obradu ili otvorena mjesta za preradu. Osim toga, opasna mjesta
mogu se nalaziti i na drugim mjestima na oruu ili pored orua, a naroito uz pokretne
strojne dijelove, koji dijelovi stvaraju opasna gibanja.

12

Stavak 4.:
Opasna gibanja redovito stvaraju opasna mjesta ili prostore. Opasna gibanja su
jedan od mnogih uzroka da se neko mjesto na oruu ili oko orua moe smatrati
opasnim. Opasna gibanja su izvor tzv. mehanikih Ozljeda. Zatita od opasnih gibanja
ili od opasnih mjesta, gdje se ta gibanja izvode, provodi se gotovo redovito
zatvaranjem mjesta ili prostora, ili ograniavanjem pristupa takvom mjestu.
U nekim sluajevim a nije mogue otkloniti opasna gibanja iz tehnolokih,
konstrukcijskih ili drugih razloga. Pritom se primjenjuje zatita radnika od tih opasnih
gibanja na prikladan ili odgovarajui nain (zabranjen pristup, ograniavanje pristupa
u blizinu opasnog gibanja, ograivanje, smjetaj dijelova u gibanju na nepristupano
mjesto ili na visinu ili u dubinu itd.).
Stavak 5.:
Odredbom se definiraju opasne tvari koje se upotrebljavaju u radu s pojedinim
oruima, a iz ijeg naina rada mogu nastati ozljede, profesionalne ili druge bolesti
na radu. Tvari nabrojene u ovoj odredbi su u skladu s odredbama Zakona o prijevozu
opasnih tvari (N.N., 97/93.), kao i pojedinih meunarodnih propisa o transportu opasnih
tvari, tako npr.:
RID - Meunarodni propisi o transportu opasnih tvari eljeznicom;
ADR - Europski sporazum o meunarodnom transportu opasnih tvari u prometu na
putevima;
ADN - Europski sporazum o meunarodnom transportu opasnih tvari u unutranjoj
plovidbi;
IMDG - Meunarodni propisi o pomorskom transportu opasnih tvari;
IATA (RAR) - Propisi o transportu dopustivih dobara u zranom prometu.

Prilikom rada s opasnim tvarima na oruima mogu nastati neeljene pojave kao
to su: eksplozije, poari, nagrizanja, trovanja, zaraze, zraenja, guenja i druge
posredne i neposredne tetne posljedice za radnike.
Stavak 6.:
Odredbom ovog stavka utvrena je definicija zatitne naprave kao jednim od
rjeenja u smislu zatite na radu radnika. Prema ovoj definiciji zatitnom napravom
smatra se svaka dodatna tehnika izvedba na oruu koja slue za zatitu od opasnog
mjesta ili prostora da ne bi nastale ozljede radnika od tzv. mehanikih ozljeda ili
oteivanja zdravlja radnika od razliitih uzronika. Zatitnom napravom se zapravo
zagrauje, prekriva, ograuje ili zatvara opasno mjesto ili prostor.
Zatitna naprava, dakle, moe biti veoma jednostavne konstrukcije kao to su:
zagrade, ograde, titnici, zatitni prsteni, oklopi i si., ali moe biti i sloenije konstrukcije
s elektrinim ili elektronskim upravljanjem kao to su ureaj s fotoelijama ili drugi
mehanizirani ureaji sa spomenutom funkcijom.
Uputom Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC od 14.6.1989.)
propisani su uvjeti za konstrukciju i nain djelovanja za tri vrste zatitnih naprava:
nepokretno uvrene, pokretne i podesive naprave. Spomenuti nazivi triju vrsti

13

naprava naznauju njihovu osnovnu karakteristiku, a ta je da:

- nepokretno uvrene naprave ostaju u zatvorenom poloaju za cijelo vrijeme
rada na oruu;
- se pokretne naprave iz zatvorenog poloaja postavljaju i u otvoreni poloaj prema
potrebi ili nakon svakog radnog ciklusa;
- se podesive naprave podeavaju prema potrebi za veliinu opsega opasnog
prostora, za razmak od otvora do strojnog elementa u gibanju i za druge veliine
koje se ukau nune prema mjestu rada ili drugim mjestima na oruu.

Stavak 7.:
* Odredbom ovog stavka definira se pojam "zatitnog ureaja". Prema toj definiciji
zatitnim ureajem smatra se svaki ureaj na oruu za rad koji uz pogonsku svrhu
ima i svrhu zatite na radu. Tipian primjer za to je ureaj za dvoruno upravljanje,
koji slui i za stavljanje orua u rad, ali i za zatitu radnika tako da mu angaira obje
ruke da bi ga onemoguio da za vrijeme aktiviranja stroja prie jednom rukom opasnom
mjestu ili prostoru na oruu.
Ovakvu podjelu izmeu "zatitnih naprava i zatitnih ureaja" imaju i neki
inozemni propisi o zatiti na radu (njemaki) kojih je koncepciju zakonodavac prihvatio
i primijenio u ovome pravilniku. Ova podjela nije bez znaaja jer se zatitni ureaji
rjeavaju neposrednim konstrukcijskim djelovanjem orua, dok je zatitna naprava
obino samo aplikacija na oruu za rad.
U ovoj odredbi utvrena su mogua djelovanja zatitnih ureaja kako u pogledu
sigurnosti i upravljanja pogonom, tako i u pogledu zatite radnika.
U literaturi, a i u govornoj praksi nailazi se na sva tri naziva: zatitni ureaji,
ureaji sa zatitnom funkcijom i sigurnosni ureaji. Pojedinac upotrebljava naziv
obino promatrajui stajalite s kojega gleda na te pojedine ureaje, a i s obzirom
na djelatnost u kojoj je zaposlen. Ako se radi o tlanim posudama, pojedinac e
koristiti naziv sigurnosni ureaj za sigurnosni ventil, odunu cijev, membranu i
ureaj za razinu vode. Kada pojedinac promatra orue za rad na osnovi zatite na
radu, tada e sve sigurnosne ureaje moi imenovati kao zatitne ureaje.
Stavci 8. i 9.:
Odredbom ovih stavaka utvrena je definicija ureaja za blokiranje. Prema toj
definiciji ureajem za blokiranje smatra se svaki ureaj (mehaniki, elektrini ili drugi)
koji e postaviti u ovisnost putanje u rad orua s ispravnou i djelovanjem zatitne
naprave ili zatitnog ureaja na oruu. Ta ovisnost sastoji se u tome da se orue za
rad ne moe pustiti u pogon ako je zatitna naprava ili zatitni ureaj u neispravnom
stanju ili ako oni nisu postavljeni na svoje mjesto. Ta ovisnost sastoji se jo i u tome
da se zatitna naprava ili zatitni ureaj ne mogli skinuti s orua dok je orue u
pogonu, odnosno dok se on ne zaustavi.
Ranijih godina postojala su pravila zatite na radu u pogledu obveznog
postavljanja zatitnih naprava prije poetka rada na oruu ili u pogledu zabrane
skidanja tih naprava, ili zabrane istodobne provedbe razliitih radnih operacija.
Meutim, nisu postojala pravila kojima se na tehniki konstrukcijski nain to mora
izvoditi, pa se u pojedinim sluajevima radnici nisu toga drali. Posljedice takvog

14

radnog ponaanja bile su nepovoljne za radnike, a i openito za drutvo. Tehnikim

napretkom i nastojanjima strunih slubi u svijetu i u nas sve vie su se poeli
instalirati zatitni ureaji za blokiranje ili zatitne blokade. Njihova funkcija je da
sprijee rad orua ili njegovim zaustavljanjem, a k o je puten u rad, ili njegovim
onemoguavanjem da ga se pusti u rad, pod1uvjetom da na njemu postoji izvjestan
nedostatak, koji bi mogao ugroziti radnika.
lanak 4.
Zatita radnika na radu na opasnim mjestima odnosno prostorima na oruu
osigurava se, prije svega, konstrukcijskim rjeenjima orua ili njegova dijela, i
to:
. 1) izborom odgovarajuega konstrukcijskog materijala;
2) prikladnim oblikovanjem orua;
3) zatvaranjem u kuite dijelova u gibanju, elektrine opreme i drugih izvora
opasnosti;
4) ugradnjom izolacijskog materijala za zatitu od udara elektrine struje, za
toplinsku zatitu, za zatitu od buke i vibracija te zatitu od ionizacijskog i
neionizacijskog zraenja;
5) ugradnjom odgovarajue mehanike i elektrine opreme i instalacija
(ureaji za zatitno blokiranje, ureaji za zatitu od elektrinog udara, zatitu od
preoptereenja i dr.);
6) hermetizacijom tehnolokog procesa;
7) automatizacijom i daljinskim voenjem procesa.
Odredbom ovog lanka regulira se da se zatita na radu na oruu mora provoditi
prvenstveno konstrukcijskim rjeenjima. Ovo pravilo trebalo bi biti obvezno stajalite
projektanata i proizvoaa orua. Tek ako se zatita na radu objektivno ne moe
osigurati konstrukcijskim rjeenjima, tada se mora osigurati na druge dodatne naine
tako npr. zatitnim napravama i ureajima, blokadama i dr.
Konstrukcijska rjeenja zatite na radu na oruima mogu biti razliita te mogu
obuhvatiti: izbor Ugraenog materijala, oblikovanje orua, izradu kuita odnosno
stijena (pregrada) orua, izvedbu s izolacijskim materijalima, ugradbu zatitne opreme
(mehanike, elektrine i dr.), hermetizaciju procesa, automatizaciju, daljinsko voenje,
kao i druge vane pojedinosti.
Toka 1.:
Izbor odgovarajueg konstrukcijskog materijala je jedan od primarnih zadataka
projektanta orua da bi orue bilo funkcionalno i sigurno za vrijeme radnog procesa.
Projektant prilikom projektiranja treba, u prvome redu, raunati na djelovanje sila u
pogledu: izdrljivosti materijala, zatim u pogledu otpornosti prema koroziji, ako e
takve pojave pri radu postojati; otpornosti prema visokim temperaturama te s obzirom
na druge pojave koje mogu utjecati na izdrljivost konstrukcijskog materijala orua.
Prema toci 1.3.2. Upute Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC
od 14.6.1989.) propisano je:
- razliiti dijelovi stroja i njihove veze moraju izdrati naprezanja kojima su oni izvrgnuti
kada se koriste kako je predvidio proizvoa;
15

- postojanost upotrijebljenog materijala mora biti odgovarajua prema uvjetima rada,

a posebno u pogledu zamora, starenja, hranja i istroenosti.
Gotovo sva proizvodna orua izrauju se od elini!} materijala (konstrukcijskih i
alatnih elika). U pretenoj koliini to su konstrukcijski elici koji se izrauju u razliitim
kvalitetama izrade od obinih do kvaliteta za najoptereenije dijelove.
Ugljini konstrukcijski elici (HRN C.BO.500 od 1989. i HRN C.B2.020 od
1958.), koji imaju dobru zateznu vrstou, sa smanjenim izduenjem, koriste se u
strojarstvu za izradu osovina, vratila, zupanika i drugih normalno i visoko optereenih
dijelova orua a upotrebljavaju se i nosee eline konstrukcije.
elicima za cementaciju (HRN C.B9.020 od 1989.) izrauju se dijelovi orua,
koji moraju imati tvrdu, na habanje otpornu povrinu i ilavo jezgro, kao to su npr.
osovine, vratila, zupanici, dijelovi razvodnog mehanizma i drugi dijelovi izloeni
habanju.
elici za poboljanje (HRN C.B9.021 od 1989.), koji imaju visoku zateznu
vrstou i visoku udarnu ilavost, pogodni su za dijelove koji su optereeni
promjenjivim i udarnim optereenjima, kao to su koljenasta vratila, ekscentar vratila
za pree, osovine za vozila, a osim toga i za manje konstruktivne dijelove kao to su
osovinice, svorni vijci, cilindrini vijci sa esterostranom rupom.
elici za opruge (HRN C.B0.551 od 1984.), koji su elastini i otporni na trajno
izmjenino promjenjiva optereenja i s visokom zateznom vrstoom, koriste se u
strojarstvu kao legirani i nelegirani elici za opruge. elici za ventilske opruge motora
s unutarnjim izgaranjem redovno se izrauju od legiranih elika namijenjenih za rad
na povienim temperaturama.
elici za rad na povienim temperaturama i vatrootporni elici upotrebljavaju
se za izradu parnih kotlova, pregrijaa, lopatica za parne i plinske turbine, ispune
ventile motora s unutarnjim izgaranjem te za cjevovode pregrijane vodene pare.
Nehrajui i kemijski postojani elici (npr. . 4572 ili . 4583), s otpornou
na djelovanje korozije u dodiru s vlagom iz zraka, vodom i veinom kiselina i luina,
koriste se za izradu posuda, cjevovoda i svih vrsta strojnih dijelova u kemijskoj i
prehrambenoj industriji.
elini limovi (tanki ispod 3 mm prema HRN C.B4.112 od 1962. i HRN C.B4.113
od 1978.); srednji od 3 do 4,75 mm po HRN C.B4.111 od 1956., iznad 4,75 mm
prema HRN C.B4.110 od 1972.) koriste se za opu upotrebu u strojarstvu, a materijali
od kojih su limovi izraeni razliiti su i ovise o vrsti dalje prerade i njihove namjene.
Kotlovski limovi (HRN C.B4.014 od 1977.) upotrebljavaju se za izradu posuda i
cjevovoda za visoke tlakove. Posebna vrsta ovih limova (kvaliteta "d") su elici otporni
na djelovanje luina.
Alatni elici za rad u hladnom stanju koriste se za izradu tokarskih noeva,
noeva za blanjalice, svrdla, glodala, alate za plastino oblikovanje.
Alatni elici za rad u toplom stanju upotrebljavaju se za kalupe za kovanje,
preanje i lijevanje pod tlakom, matrice za kontinuirano preanje, kare za odsijecanje
toplo valjanih poluproizvoda.
Nelegirani alatni elici (ugljini) koriste se za izradu turpija, pneumatskih i
reznih alata (sjekai, noevi, kare i si.).
Niskolegirani alatni elici upotrebljavaju se za izradu sjekaeg alata za plastino
oblikovanje na preama, kalupa za kovanje, kalupa za lijevanje pod tlakom, kalupa
za preanje, za izradu mjernih alata, alata za rezanje navoja, sjekaeg alata, svrdla,
pneumatskog alata, alata za prosjecanje i probijanje.
16

1
r

Visokolegirani alatni elici koriste se ovisno o svojem kemijskom sastavu za

z ra d u kovakih kalupa i sjekaeg alata za probijanje i prosijecanje.
Toka 2.:

Pod pogodnim oblikovanjem orua smatra se:

a) Konstrukcija orua koja e se, s obzirom na njegovu nesimetrinost ili njegovu
visinu, osigurati ravnoteu i stabilnost i kod najnepovoljnijeg optereenja orua
prilikom izvedbe tehnolokog procesa;
) konstrukcija orua koja odgovara ergonomskim naelima u odnosu na rukovanje i
posluivanje orua. Komandni, regulacijski, mjerni i signalni ureaji trebaju biti
smjeteni tako da se. mogu dohvatiti s mjesta rada odnosno vidjeti s tog mjesta;
) konstrukcija orua koja ne zahtijeva od radnika suvine kretnje i rad te pretjerani
napor i koncentraciju. Poeljno je da konstrukcija doputa i sjedenje i stajanje
radnika za vrijeme rada;
d) konstrukcija orua bez streih dijelova koji bi mogli uzrokovati pojavu ozljeda i
oteanog kretanja;
e) konstrukcija orua s estetskim izgledom;
f) konstrukcija s bojama na vanjskim povrinama bez sjaja tako da ne budu bljetave.
Poeljne boje su: metalno sive, svijetlozelene ili zelene, svijetloplave, plavosvijetlo
zelene. Boje radne zone na oruu trebaju biti kontrastne od onih na kuitu i
moraju biti obojene svijetlijim bojama, da bi se privukli pogled i pozornost radnika
na mjesto na koje radnik mora biti usmjeren.
Toka 3.:
Za dijelove u gibanju i sklopove elektrine opreme najbolja je zatita za radnika
ako se ti dijelovi zatvore u kuite orua ili u dodatna kuita za pojedine prigone ili
sklopove koji su na oruu ili uz orue. Kod zatvorenih konstrukcija s platem s otvorima
ili drukijim otvorima mora se predvidjeti da se kroz te otvore ne moe dotaknuti dio
u gibanju ili dio pod naponom elektrine struje dijelovima tijela. Veliine tih otvora
odnosno udaljenost od opasnog dijela do otvora na kuitu (stijeni ili pregradi)
odreene su pravilima u odredbama ovog pravilnika u poglavlju Zatitne naprave.
Toka 4.:
a) Izolacijski materijali na oruu za rad s pogonom na elektrinu struju trebaju
sprijeiti da se preko ovjeka premosti previsoki napon dodira prema nekom vodljivom
dijelu koji je u spoju sa zemljom. Ovo zatitno izoliranje moe se izvesti na dva
naina, i to:
zatitnim izoliranjem orua, kojim se spreava da se dodirne vodljivi dio koji bi
- neposredno ili posredno mogao doi pod napon;
zatitnim izoliranjem stajalita, kojim se spreava da se, prilikom dodira dijela
- orua pod naponom, zatvori strujni krug preko ovjeka.

17

Zatitno izoliranje orua za rad moe se izvesti na dva naina:

- da se svi vodljivi dijelovi orua koji bi neposredno ili posredno mogli doi pod
napon pokriju trajno i vrsto izolacijskim materijalom (prekrivanjem metalnih dijelova
izolacijskim slojem ili se cijelo kuite izradi od izolacijskog materijala);
- da se svi vodljivi dijelovi orua koji su pristupani" dodiru, odvoje dopunskom
izolacijom, neovisno o pogonskoj izolaciji od svih onih vodljivih dijelova koji bi u
sluaju kvara neposredno mogli doi pod napon. To se postie izolacijskim
umecima u prijenosnike i si. Kod elektromotornih pogona orua kao to su elektrini
alati, zubarski i frizerski strojevi, ugrauju se radi dodatne izolacije izmeu pogonske
osovine eletromotora i odnosnog orua - izolacijske spojke ili izolacijske osovine i
drugi sastavni izolacijski dijelovi u prijenosnom mehanizmu.
Orua za rad sa zatitnim izoliranjem ne moraju imati posebnu stezaljku za
prikOuak zatitnog vodia. Kod ovih orua ne primjenjuju se nikakve druge mjere
od previsokog napona dodira.
b) Termika zatitna izolacija primjenjuje se na oruima koja stvaraju visoke ili
niske temperature. Termika zatitna izolacija je samo jedna od moguih zatitnih
mjera na ovim oruima. Ako se termika zatitna izolacija ne moe primijeniti ili ako
se njom postiu samo djelomini rezultati zatite radnika, mogu se primijeniti druga
zatitna pravila kao to su: daljinsko upravljanje, hermetizacija, ekranizacija i si.
U pravilu termika zatitna izolacija postavlja se neposredno na plat (kuite)
orua za rad. Izolacijski materijali mogu biti azbest, mineralna vuna ili drugi materijali
kojima se zadravaju toplinske zrake.
c) Pod izolacijskim materijalima za smanjenje buke i vibracija smatraju se svi
materijali koji se postavljaju na oruu za rad, a sa svrhom da se njihovom ugradbom
postie uinak. Ovdje se mogu ubrojiti leajevi s elastinim umecima i podmetaima,
elastini podlagai u tem eljim a, priguivai, upijai buke na platu odnosno
konstrukciji orua.
d) Izolacijski materijali za zatitu od ionizacijskih i neionizacijskih zraenja
postavljaju se oko izvora zraenja na aparatu bilo da se izvede izolacijskim oblaganjem
ili pak postavljanjem zatitnih ekrana odnosno titnika.
Toka 5.:
Oprema orua, s kojom se osigurava zatita na radu, je samo djelom ino
propisana, npr.: sigurnosni ventili, manometri, vodokazi kod kotlova, mali napon za
upravljanje kod dizalica upravljanih s poda, uzemljenje i nulovanje elektrine struje i
dr. Proizvoai orua za rad ugrauju danas u skladu s dostignuima tehnike, pored
propisane opreme, i drugu opremu s kojom se unapreuje i racionalizira proizvodnja,
ali s kojom se ujedno unapreuje i zatita na radu ili se rad uini jednostavnijim i
lakim. S obzirom na to, danas se mogu vidjeti dva orua za istu obradu ili preradu,
ali je na jednom rad bri, laki i s veom zatitom radnika nego na drugom oruu.
Razlozi su esto u nainu opremanja orua s raznom odgovarajuom opremom na
oruima.

18

Toka 6.
Hermetizacija tehnolokog procesa na oruima izvodi se na onim oruima prilikom
ijeg rada bi se mogla osloboditi u radnu okolinu opasna praina, plinovi i pare.
Konstrukcijsko rjeenje sastoji se u vrsto zatvorenoj Izvedbi vanjskih dijelova orua
j dovodnih i odvodnih cijevi ili drugih transportera tvari, tako da je ta izvedba
pgpropusna. Rad ovjeka je nepotreban kod ovakvog naina rada za vrijeme opasnih
radnih operacija tehnolokog procesa. ovjek je nazoan samo pri poetnoj i zavrnoj
radnoj operaciji tehnolokog procesa za vrijeme kojih ne postoje opasnosti za nastanak
ozljede ili bolesti.

Toka 7.:
Automatizacija i daljinsko voenje orua za rad mogu se provesti zbog raznih
tehnikih razloga, ali razlog moe biti i u rjeavanju zatite na radu na nekom oruu
za rad, ijim radom u neposrednoj blizini radnika nastaju zdravstvene tetnosti npr.
zbog prevelikog toplinskog zraenja, niske temperature, buke, ionizacijskog zraenja
li drugih neeljenih pojava.
Na najsuvremenijim automatskim alatnim oruima koji su povezani automatskim
transportom izradaka, tzv. transfer linijom, radnik uope ne prilazi radnom prostoru
na oruu, ak ni prilikom izmjene alata, jer se to obavlja izvan radnog prostora
orua. Ovakva alatna orua najee su tako izvedena da uvelike zatiuju radnu
okolinu od svojih tetnih nusproizvoda (pare, plinovi, praine, strugotine, rashladne
tekuine i dr.).
lanak 5.
Ako se zatita na radu na opasnim mjestima odnosno prostorima na oruu
ne moe osigurati konstrukcijskim rjeenjima, mora se osigurati drugim tehnikim
rjeenjima: zatitnim napravama, zatitnim ureajima, zatitnim blokadama te
primjenom tehnikih rjeenja uz koja je nepotrebno neposredno rukovanje radnika
na opasnom mjestu.
Ovom odredbom upuuju se, uglavnom, projektanti i proizvoai orua za rad
to trebaju uiniti u pogledu zatite radnika ako se objektivno tehniki zatita na
radu ne moe rijeiti samom konstrukcijom orua za rad. Jedino rjeenje je u tome
da se projektiraju i konstruiraju tzv. dodatne zatitne konstrukcije u obliku zatitnih
naprava, zatitnih ureaja, zatitnih blokada kao i rjeenja kojima je neposredno
rukovanje radnika na opasnome mjestu nepotrebno.
lanak 6.
Ako je zbog procesa rada potrebno rukom ili dijelovima tijela prilaziti opasnom
mjestu ili pridravati obraivani materijal ili ga prinositi ili iz opasnog mjesta vaditi,
moraju se koristiti pomoni runi alati ili mehaniki drai za hvatanje odnosno
ulaganje, okretanje, voenje, izbacivanje, vaenje i si.

19

Kada se upotrebljavaju pomoni runi alati, moraju se uzeti u obzir svi elementi
vani za procjenu da je takav nain rada mogu bez opasnosti.
*

Stavak 1.:
U pojedinim sluajevima na oruima za rad radnik sam intervenira u opasnom
prostoru da bi podesio radni izradak na mjestu rada ili ga postavlja, vadi, okree,
vodi ili obavlja druge radne operacije. Ovom odredbom propisuje se da u tim
sluajevima radnik mora upotrebljavati runi ili neki mehaniki alat. Dakle, neposredno
golom rukom ili akom to ne smije nipoto raditi. Iz prakse se zna da su se radnici
ozljeivali, esto i s tekim ozljedama, ako su ulazili u opasno mjesto ili prostor
neposredno golom akom ili rukom.
Ako postoje orua za rad kod kojih radnik u opasnom prostoru ne moe
intervenirati pomou zatitnih naprava ili ureaja, pa niti pomou runih ili mehanikih
alata, te ako se u skladu sa zavrnim odredbama ovog pravilnika ne mogu obaviti
preinake i dogradnje, takva orua se moraju otpisati a za te radne operacije mora se
nabaviti drugo odgovarajue orue za rad.
U praksi pomoni runi ili mehaniki alati za intervenciju pri izvedbi tehnolokog
procesa nalaze se gotovo u svim proizvodnim djelatnostima. Na slici 1 pokazuje se
obini pomoni runi alat za potiskivanje radnog komada na cirkularnoj pili.

Slika 1. Prikaz runog alata za potiskivanje obratka

U prikazanom primjeru obradak je relativno mala i uska gredica pa bi prilikom

rezanja na cirkularu-krunoj pili aka radnika dola, bez runog alata za potiskivanje,
u opasan prostor u kojem sluaju zbog najmanje pogreke radnika ili drugih
nepredvienih djelovanja (lom, puknue i si.), moe nastati teka ozljeda.

90

Stavak 2 .:
Pomoni runi i mehaniki alati moraju u svakom posebnom sluaju odgovarati
vrsti rada, teini i obliku radnih predmeta. Za umetanje hvaenje malih radnih predmeta
koriste se mali alati, ali za velike i teke predm eti upotrebljavaju se vei alati. Na
slici 2 prikazani su neki mali runi alati razliitog oblika i konstrukcije, koji se
upotrebljavaju za manipulaciju u opasnom prostoru na preama.

MM

1. vakuum hvata
2. kare
3. poluga s magnetom
4. vakuum hvata s pneumatskim
upravljanjem
5. podesiva klijeta

Slika 2. Mali runi alati za rad na preama

U nekim sluajevima ozlijedili su se radnici iako su koristili runi alat. Razlozi

mogu biti zato razliiti, tako npr.:
- ako je alat relativno kratak, aka moe udariti u neki dio orua u neposrednoj
blizini opasnog prostora;
- ako alat prema obliku i dimenziji nije odgovarajui prema reznom, tlanom ili
drugom alatu, moe nastati udaranje ili zahvatanje pomonog runog alata, to
moe nepovoljno utjecati na aku, ruku ili tijelo radnika;
- ako alat nije od odgovarajueg materijala, on moe puknuti i imati nepovoljne
posljedice za radnika.
Kod dobre organizirane proizvodnje pomoni runi alati odreuju se na osnovi
nacrta, specifikacije ili na temelju naloga poslovoe ili druge odgovorne osobe.
Pomoni runi alati se uvaju ili u alatnici ili na radnome mjestu. Ako su runi alati
oteeni, napukli ili s drugim grekama, mora se ocijeniti da li se mogu popraviti ili
ih se, pak, mora baciti.

21

II.MJERE I NORMATIVI ZATITE NA RADU

1. SMJETAJ ORUA
V

fc

lanak 7.
Orue se u prostoru mora postaviti tako da pokretno orue ili njegovi dijelovi
ne stvaraju opasna mjesta s vrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade
li u blizini glavnih i pomonih prolaza.
Ako se ne mogu primijeniti normativi iz stavka 1. ovoga lanka, moraju se
postaviti zatitne naprave (zagrade, ograde, poklopci i dr.) ili, ako to nije mogue,
postaviti znak zabrane prolaza izraen u skladu s odgovarajuim hrvatskim
normama.
Stavak 1.:
Stavkom 1. ovog lanka eli se osigurati slobodan prostor izmeu najistaknutijeg
pokretnog dijela orua za rad i vrstog dijela graevinskog objekta (zid, stup, stubite
i si.) ili nekog pokretnog dijela bilo graevinskog objekta ili opreme takvog objekta.
Svrha slobodnog prostora je da se onemogui zahvatanje ilr gnjeenje radnika koji bi
se prilikom svog prolaza zatekao u tom slobodnom prostoru.
Propisima zatite na radu a i drugim propisima nije utvren jedinstveni normativ
za takav slobodni prostor za sva orua za rad. Samo za neka orua za rad utvren je
razmak odnosno slobodni prostor izmeu orua i drugih dijelova u okolini orua,
tako npr.:
- portalna, poluportalna i pretovarna dizalica:
izmeu dizalice i nepokretnih dijelova u blizini obale, na visini do 2 m od poda,
mora biti najmanja udaljenost od 0,5 m;
- graevinska dizalica:
izmeu dijelova dizalice i zidova zgrade mora biti najmanja udaljenost od 0,6 m;
- mosna dizalica:
izmeu najistaknutijeg dijela dizalice i stupa na pjeakom prolazu (platformi)
mora biti najmanje 400 mm (HRN M.D1.030 od 1968.).
Stavak 2.:
U nekim sluajevima zbog raznih razloga ne moe se osigurati odgovarajui
slobodni prostor izmeu pokretnih dijelova orua i vrstih ili drugih pokretnih dijelova
u okolini, pa se ovom odredbom doputaju i drukija tehnika rjeenja koja se sastoje
u tome da se postave:
- odgovarajue zatitne naprave (zagrade, ograde, poklopci i dr.) ili
- propisani znakovi opasnosti za prolaz.
Prema redoslijedu prvenstvo imaju zatitne naprave, koje su bolje zatitno
sredstvo prisile nego znakovi opasnosti koje radnik katkada iz raznih razloga moe i
ne vidjeti. Ako se zbog nekih razloga ne mogu postaviti niti odnosne zatitne naprave,
ne preostaje drugo nego postaviti znakove opasnosti. Dakle, znakovi opasnosti su
samo sekundarna supstitucija zagrada, ograda, pregrada i si.

23

Za sve sluajeve zatite radnika zatitne naprave mogu biti s razliitim izvedbama,
a ovisno o vrsti opasnog mjesta, veliini dijela orua, ugibanju i moguim drugim
pojedinostima. Na slici 3 prikazana je kratkohodna blanjalica sa zatitnom napravom/
u obliku zatitnog lima. Zatitni lim postavlja sa, taka da on see do maksimalnog
hoda klizne glave u smjeru oblinjeg zida ili stupa zgrade.

1. opasni radni prostor

2. dra noa
3. stol
4. prijenosni elementi
5. smjetaj elektrine opreme
6. klizna glava

Slika 3. Izgled zatitne naprave (lima) na kratkohodnoj blanjalici

u smjeru zida ili stupa zgrade

S prikazanom zatitnom napravom na slici 3 moe se postii ili da se onemogui

prolaz radnika izmeu blanjalice i zida ili, pak, da se zatiti radnik koji bi tu mogao
slobodno proi. Ovakvo tehniko rjeenje je poeljno ako se takvo opasno mjesto
nalazi na strani pomonog ili, pak, glavnog prolaza u pogonu.
Znak zabrane prolaza izmeu pokretnog dijela orua i vrstog dijela zgrade ili
drugog nekog pokretnog dijela opreme u zgradi ima standardni likovni sadraj (HRN
Z.SO.002 od 1982.): silueta mukarca u kretanju, u krunom okviru s kosom trakom.

24

Slika 4. Uzorak znaka za zabranu prolaza (model)

Rub i kosa traka su crvene boje, osnova znaka je bijele boje a lik mukarca je
rne boje. Veliina znaka zabrane u ovom sluaju ovisi o potrebnoj daljini promatranja
li zapaanja znaka. Budui da je ovaj znak namijenjen promatranju ili zapaanju
samo za radnike to jest pjeake, smatra se da je dovoljno da se znak vidi na udaljenosti
od 4 do 10 m, ovisno o pojedinom sluaju. Za te udaljenosti normom je propisan
promjer znaka:
- 100 mm za najveu daljinu promatranja od 4 m
- 160 mm za najveu daljinu promatranja od 6 m
- 250 mm za najveu daljinu promatranja od 10 m.
lanak 8.
Pri razmjetaju orua moraju se predvidjeti slobodne povrine za rukovanje
i posluivanje orua te povrine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda
i gotovih proizvoda).
Radi ienja, podmazivanja i odravanja orua, moraju se osigurati
odgovarajui slobodni prolazi i pristupi orua s onih strana gdje se ti radovi
obavjjaju.
irina pristupa oruu na kojem radnik obavlja poslove iz stavka 2. ovoga
lanka mora biti u skladu s potrebama rada i poloaja tijela radnika pri obavljanju
tih poslova.
Stavak 1.:
Slobodne povrine za rukovaoca orua u svrhu upravljanja i manipulacije kao i
za odlaganje materijala potrebno je odrediti unaprijed prije samog postavljanja orua
za rad. Naknadnim rjeavanjem u nekim sluajevima ne mogu se osigurati slobodne
povrine u odgovarajuim veliinama, a kao rezultat toga mogu nastati nepovoljnosti
s obzirom na zakrenost, suavanja prostora za rad rukovaoca i drugih nepovoljnih
pojedinosti koje iz toga proizlaze.
Po prirodi stvari rukovalac upravlja oruem s odgovarajuim upravljakim
dijelovima koji mogu biti postavljeni na manjoj ali i na relativno veoj udaljenosti, a
za to mu je potreban odgovarajui prostor odnosno slobodna povrina za njegovo
kretanje.
Prema pravilima zatite na radu za radne i pomone prostorije i prostore propisano
je da se u radnim prostorijama moraju osigurati i posebno obiljeiti slobodne povrine
potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade. Obiljeavanje

25

ovih povrina obavlja se linijama postojane svijetle boje irine najmanje 5 cm ili
metalnim klinovima, usaenim na razinu poda prostorije s promjerom glave od
najmanje 5 cm. Metalni klinovi mogu imati razliite meusobne razmake, ali se
k M
preporuuje meusobni razmak od 5 do 10 crp.
Veliina povrine poda za odlaganje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda
ovisi o veliini i koliini tog materijala. Relativno vei metalni dijelovi jesu limovi,
profili, osovine, kuita orua, vei odljevci i drugi dijelovi koji se obino obrauju u
tzv. pogonima teke obrade. U drvnoj djelatnosti takvi materijali su trupci, grede i
montani elementi.
Mali radni predmeti izrauju se esto u veim koliinama, te se odlau slobodno
na podu, na paletama ili u kontejnerima razliite konstrukcije. Za njihovo odlaganje
je potreban i odgovarajui prostor odnosno slobodne povrine.
' Prema postojeim propisima postoji jedan opi normativ prema kojem na svakog
radnika treba postojati najmanje 2 m2 slobodne podne povrine i najmanje 10 m3
zranog prostora. Pod slobodnom povrinom radnog poda razumije se povrina poda
koja nije zauzeta oruima za rad, opremom radnog mjesta i radionice, te odloenim
materijalom (sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima).
Stavci 2. i 3.:
Radne operacije ienja, podmazivanja i odravanja orua - bez obzira da li to
obavljaju rukovaoci ili posluitelji ili posebne slube za odravanje - zahtijevaju siguran
i nesmetan rad, a za koji rad se zahtijevaju, meu ostalim, odgovarajui slobodni
prolazi i pristupi do mjesta rada i pored mjesta rada. Veliina slobodnih prolaza i
pristupa nije propisana jer te veliine su ovisne, meu ostalim, i o priborima i alatima
koje radnici koriste prilikom ienja, podmazivanja i odravanja orua, kao i o poloaju
tijela u kojem se odnosni radovi obavljaju.
U ranijim propisima zatite na radu bilo je utvreno da se radi lakog posluivanja
i ienja orua za rad moraju osigurati prolazi irine najmanje 0,70 m. Ovaj normativ
u ovom pravilniku nije se mogao prihvatiti univerzalno jer postoje veoma velike razlike
u dimenzijama i osobitostima orua za rad.
Prema prijevodu knjige "Arhitektonsko projektiranje Emesta Neuferta, od 1978.
godine u poglavlju ovjek - mjere i potreban prostor, na slijedeoj slici mogu se
vidjeti pojedine dimenzije potrebne, irine pristupa orua za rad za nekoliko poloaja
tijela.

Slika 5. Potreban prostor pri razliitim poloajima tijela

26

Radnik prilikom ienja, podmazivanja i odravanja orua za rad ovisno o mjestu

intervencije na oruu (gore - dolje) zauzima i odgovarajui poloaj tijela koji moe
biti u kleeem, sagnutom, poluuspravnom i uspravnom poloaju. Ovisno o takvim
realnim potrebama zahtijeva se, prema odredbi o^og* stavka, irina pristupa oruu.
lanak 9.
Smjetaj odnosno raspored orua mora biti takav da radnici koji njime rukuju
ili ga posluuju te radnici koji rade u neposrednoj blizini ne budu izloeni moguim
mehanikim ozljedama (od dijelova koji stre, padaju i odlijeu), zdravstvenim
oteenjima (otrovne i agresvine tvari, zraenja, blijetanja svjetlosti i dr.) i drugim
neeljenim pojavama.
Odredbom ovog lanka eli se zatititi kako rukovaoce i posluitelje orua tako
i ostale radnike koji rade neposredno u blizini orua za rad, bilo da rade na drugim
oruima ili, pak, da rade na drugim poslovima koji Se obavljaju u odnosnoj radnoj
prostoriji.
U tekstu odredbe nabrojene su samo neke karakteristine opasnosti na kakve se
inae najee nailazi u praksi:
- Strei ili istaknuti dijelovi pojedinih orua, a naroito pokretnih orua, su uvijek
potencijalni izvori ozljeda na radu za prolaznike, pa prilikom smjetaja orua mora
se nai rjeenje kako bi ti dijelovi bili to je mogue manji izvor opasnosti. Jedno
od rjeenja je da se strei ili istaknuti dio orua okrene na stranu, po kojoj strani
radnici ne prolaze. Ako se radi o nepokretnom oruu, rjeenje moe biti u
zagraivanju ispred tog dijela orua iza njega. Postoji li nemogunost u iznalasku
tehnikih rjeenja da se otklone opasnosti od streih ili istaknutih dijelova, te
dijelove mora se obojiti sigurnosnim bojama u skladu s propisima HRN Z.SO.001
od 1982. kako bi radnici u prolazu s neke udaljenosti mogli zapaziti strei ili
istaknuti dio na oruu. Poeljno je da se strei ili istaknuti dijelovi oboje kontrastnim
bojama: utom i crnom bojom. uta boja oznaava pozornost ili opasnost za
prolaze i prepreke, a kontrastna boja utoj je crna boja.
- Opasnosti od padajuih predmeta obino nastaju primjenom orua za rad
postavljenih na povienim mjestima (platformama, voznim stazama i si.). Ove
opasnosti naroito su prisutne prilikom kem ijsko-tehnolokih procesa i kod
unutarnjeg transporta.
- Opasnosti od zdravstvenih oteenja mogu nastati prilikom rada s oruima za
rad, naroito na kojim a se radi s opasnim tvarim a ili nastaju opasnosti za
zdravstveno oteenje (zraenje, plinovi prilikom zavarivanja; ispuni plinovi i dr.).
Neki od orua s opasnim tvarima i rengenski aparati moraju biti u posebnoj prostoriji
ili udaljeni od radnika u pogonu. Smjetaj takvih orua je jednim dijelom propisan
postojeim pravilima zatite na radu, tako npr.:

27

Tablica 1. Prikaz nekih orua s posebnim smjetajem

Djelatnost

Smjetaj

Naziv orua
Jamske pei za

3
U prostoriji koja je odvojena

taljenje

od ljevaonice eljeza

Ureaji za ienje

U posebnoj prostoriji koja je

odljevaka (vibratori i dr.) odvojena od ljevaonice)

Pei za termiku

U posebnoj prostoriji

obradu
Ureaji za ienje
Obrada i
prerada metala

U posebnoj prostoriji

metalnih povrina
(pjeskarenje i dr.)
Ureaji za ienje

U posebnoj prostoriji (zgradi)

metalnih povrina
luinama i kiselinama
Ureaji za kemijsku i

U posebnoj prostoriji

elektrolitiku obradu
(kromiranje.niklanje,
bakrenje i eloksiranje)
Ureaji za bojenje i

U posebnoj prostoriji odnosno

lakiranje

u posebnoj zgradi kada se radi

o veem opsegu posla

Obrada drveta

Ureaji za lakiranje
i bojenje
Strojevi za bruenje

Obrada kamena

U pravilu u posebnoj prostoriji

U posebnim prostrijama

i rezanje
Stroj za nagrizanje

U posebnim prostorijama

(ecanje-jetkanje)
Grafika obrada

Glodalica

U posebnoj prostoriji

Strojevi i ureaji

U posebnoj prostoriji

za duboki tisak

Koare

Ureaji (kotlovi)

U posebnoj i dobro ventiliranoj

za kuhanje laka i masti

prostoriji

Ureaji za rastapanje

U posebnoj prostoriji

i redukciju kromne

ili na otvorenom prostoru

otopine
Ureaji za bojanje i
lakiranje koe

28

U posebnim prostorijama

lanak 10.
Raspored orua u prostoriji prema izvoru dnevne svjetlosti (prozori, svjetlarnici
j dr.) i elektrine rasvjete mora biti takav da je na oruu osigurano dobro vienje,
tj. brzo i tono opaanje uz to manji zamor ofju,'bez blijetanja.
Ako se blijetanje svjetlosti i upadanje izravne suneve svjetlosti na mjesto
rada radnika ne moe sprijeiti odgovarajuim smjetajem orua u prostoriji,
mora se primijeniti neka od metoda zasjenjivanja (zastori, premazivanje okana i
dr.) ili osigurati rasipanje koncentrirane svjetlosti (difuzori).
Odredbom stavka 1. ovog lanka eli se osigurati primjena pravila smjetaja
orua s obzirom na izvore danje i elektrine rasvjete. Glavna svrha je da se osigura
dobro vienje bez pojava prekomjerne refleksije, blijetanja i kontrasta.
Blijetanje orua zbog zraka sunca ili izvora elektrine rasvjete stvara nelagodu
i smanjuje sposobnosti vienja dijelova radnog predmeta ili dijelova orua zbog vrlo
jakih luminancija ili kontrasta u vidnom polju radnika. Blijetanje moe biti direktno,
indirektno i kontrastno. Blijetanje moe nastati direktno od izvora svijetlosti (sunca,
elektrine arulje), indirektno od svjetlosnog refleksa s glatke povrine i vrlo jakih
kontrasta.
Prilikom postavljanja orua treba izbjegavati direktan pad sunevih zraka na
radno mjesto radnika odnosno u oi radnika, te na dijelove orua koje radnik kontrolira
ili kojim rukuje. Ako se takav smjetaj orua ne moe izbjei, potrebno je tada
primijeniti neku opepriznatu metodu zasjenjivanja, npr. bojenje stakla, zastori, irenje
koncentrirane svjetlosti (difuzno), nadstrenice ili dr.
Prema normi HRN U.C9.100 od 1962. utvreno je da se blijetanje elektrinog
izvora rasvjete velike luminancije spreava nastojanjem da luminancija svjetiljaka ne
prekorai propisane granice.
Refleksno blijetanje zbog odbijanja svjetlosti od neke povrine, prema istom
standardu, spreava se:
- smanjenjem luminancije izvora rasvjete,
- obradom refleksnih povrina da budu bez sjaja (mat),
- razmjetajem izvora rasvjete i refleksnih povrina tako da se smjerovi gledanja i
refleksi ne podudaraju.
lanak 11.
Razmjetaj orua i poloaj prema drugim objektima (graevinski i si.) u
prostoriji ili prostoru mora biti takav da rukovatelj ima dobar pregled radne zone
i svih dijelova orua, a ako to nije mogue, moraju se, prema potrebi, primijeniti
dodatne zatitne mjere.
Svrha ove odredbe je da se osigura rukovaocima orua dobra preglednost nad
radnom zonom i svim dijelovima orua. Preglednost nad radnom zonom i svim
dijelovima orua potrebna je rukovaocima, u. prvome redu, da nadziru izvedbu
tehnolokog procesa u pogledu ispravnog toka rada, kao i u pogledu moguih
nedostataka i pojava koje bi mogle rezultirati nedovoljnu sigurnost pogona, svoju
nesigurnost kao i nesigurnost ostalih radnika.

Ne smije se zaboraviti da je rukovalac orua osoba koja najneposrednije bdije

nad sigurnou pogona, pa i hrvatski nacionalni propisi iz zatite na radu propisuju
da je rukovalac duan:
- prijaviti svaki nedostatak ili kvar ili drugu promjpnu na oruu za rad ako zbog toga
prijeti opasnost za ivot i zdravlje;
- obavljati poslove u skladu s pravilima zatite na radu dunom panjom i rukovati s
oruem u skladu s njegovom namjenom prema uputama proizvoaa orua.
Usko u svezi s time je u lanku 13. Upute Savjeta Europske ekonomske zajednice
(broj 89/391/EEC od 12.6.1989.) propisano da je odgovornost svakog radnika to
vie brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i drugih radnika, na koje utjeu
njegovi postupci na poslu u skladu s osposobljavanjem i instrukcijama koje mu je
pruio poslodavac.
Preglednost nad oruima za rad trai se kako u pogledu meusobnog razmjetaja
u istoj prostoriji na istoj razini poda tako i u odnosu na druge objekte kao to su
graevinski i instalacijski objekti. Neko orue moe biti smjeteno na dvije ili vie
razina graevinskog objekta.
Odredba ovog lanka odnosi se i na orua vea prema dimenzijama,' koja su
smjetena relativno na veem prostoru. To se odnosi naroito na neke dizalice,
transportere, neka orua u crnoj i obojenoj metalurgiji i neka orua u kemijsko-tehnolokim procesima. Mjesto rada dizaliara mosnih, graevinskih, portalnih, brodogradilinih, lukih i jo nekih drugih dizalica nalazi se gotovo redovito u kabini na
povienom mjestu da bi se osigurao dobar pregled nad radnom zonom. U pojedinim
sluajevima dogaa se da dizaliar objektivno ne moe vidjeti teret prilikom njegovog
vezivanja, odlaganja i razvezivanja zbog raznih moguih prepreka (zid, paluba, jama
i si.), pa se zbog dojavljivanja dizaliaru o potrebnim fazama rada postavlja signalista,
koji dojavljivanje obavlja ili pomou znakova rukom ili telekomunikacijom (toki-voki i
dr.). Taj dodatni nain dojavljivanja ini u stvari dodatne zatitne mjere , koje su u
ovoj odredbi propisane.
lanak 12.
Stabilno orue mora se postaviti na vrstu podlogu, a, prema potrebi, i
uvrstiti za podlogu ili druge temeljne oslonce (konzola, stol i si.) tako da se pri
upotrebi ne moe nepredvieno i neeljeno promijeniti njegov poloaj.
Uvrenje orua za temeljnu podlogu mora se izvesti prema tehnikoj uputi
ili posebnom projektu odnosno prema opepriznatim pravilima za temeljenje
orua.
Stavak 1.:
Prema opepriznatim pravilima u svezi s temeljenjem utvreno je sljedee:
1. Orua s relativno malim silama djelovanja, koje prilikom rada ne stvaraju udare i
potrese, ne moraju biti uvrena za pod, stol ili platformu ako se time ne stvara
izvor odnosno uzrok opasnosti za radnika.
2. Nepokretna orua, s veim silama djelovanja, koje prilikom rada stvaraju udare i
potrese, kao i pomicanja orua, moraju biti uvrena za pod, stol ili drugu platformu
na kojoj stoje.

30

U pogledu temeljenja orua prema ovoj odredbi istaknuto je da prilikom rada

orua ne smije nastati nepredviena i neeljena promjena poloaja orua. Pomicanje
orua nastaje zbog djelovanja statikih i dinamikih sila u horizontalnom smjeru.
U pravilu sva orua postavljaju se na podlogu -koja je ravna, vrsta i dovoljno
velika za odnosne dimenzije orua.
* '
Kod nekih orua s relativno malim silama djelovanja objektivno nema potrebe
da se ona uvrsti za temeljnu podlogu, tako npr.:
_ neka orua s relativno velikom masom su u odnosu na djelujue sile, pa se ona
zbog svoje vee mase ne mogu pomicati;
- ispod nekih orua (obino s manjim masama) dovoljno je postaviti neki materijal
(gumeni, plastini, filcani ili drugi prostirao) koji stvara trenje i ne doputa nikakvo
pomicanje.
Postoje orua za rad (npr. visoka vertikalna builica) kod kojih se ne moraju
stvarati vee sile djelovanja, ali se zbog vee stabilnosti (zatite protiv prevrtanja)
moraju uvrstiti za temelje. Kod ovih orua za rad teite mase nalazi se na povienom
mjestu i to moe biti uzrok da se razmisli o uvrenju za temelje da ne bi tijekom
rada nastali prevrtanje orua i relativno velike opasnosti za radnika.
Propisim a Upute Vijea Europske ekonom ske zajednice (89/392/EEC od
14.6.1989.) u toci 1.3.1. u svezi sa stabilnou propisano je da strojevi moraju biti
tako projektirani da su dovoljno stabilni za vrijeme rada u predvienim uvjetima.
Prema potrebi treba uzeti u obzir i klimatske uvjete (vjetar i dr.) kako bi se osigurao
stroj od prevrtanja, pada ili neoekivanog pokreta.
Ako, pak, strojevi svojim oblikom ili prirodnim dijelovima ne nude dovoljnu
stabilnost, moraju se uvrstiti za temelje, te to navesti u uputama za montau.
Stavak 2.:
U stavku 2 ovog lanka odreeno je da se uvrenje orua za temelje ili druge
oslonce mora izvesti prema uputi proizvoaa, koja mora biti napisana u tehnikom
opisu proizvedenog orua ili u nekom drugom dijelu tehnike dokumentacije. Orue
se mora uvrstiti na svim predvienim mjestima i s odreenim vezama, jer je njih
proizvoa odredio na osnovi prorauna ili empirijskih podataka. Izostavi janje m nekih
od predvienih veza ili proizvoljnom promjenom vrste veza moe oslabiti uvrenje
i nastati odgovarajua opasnost za radnika.
lanak 13.
Orue koje pri radu stvara udarce i vibracije mora se privrstiti za temeljnu
podlogu uz upotrebu amortizirajuih podloki (drveni, gumeni ili drugi elastini
materijal, opruge i dr.) da bi se sprijeilo stvaranje buke i prijenos vibracije iznad
doputene veliine propisane mjerama i normativima zatite na radu.
Odredbom se propisuju tehnike zatitne mjere u svezi s temeljenjem orua
koja prilikom rada stvaraju udarce i vibracije. Ova tehnika zatitna mjera sastoji se
u postavljanju odgovarajuih elastinih podmetaa na podlogu temelja, kako bi se
time postiglo da rad orua bude to mirniji i tii.

31

Dinamike sile koje uvjetuju buku i vibracije u nekim sluajevima mogu biti
veoma tetne za radnika, ali i za samo orue i graevinski objekt u kojem orue radi.
Kod novoprojektiranih pogona utjecaji dinamikih sila i vibracija uzimaju se u obzir u
statikim proraunima konstrukcije, pa se odgovarajuim-dimenzioniranjem i izvedbom
rjeavaju vrstoa, otpornost i ostale osobine konstrukcije.
Kada se, pak, u stare ili postojee graevinske objekte postavljaju naknadno
predviena orua za rad, potrebno je konzultirati projektante, koji e naknadnim
proraunom moi utvrditi sposobnost graevinskog objekta da li e izdrati udarce i
vibracije, te utvrditi druga naknadna rjeenja kojima e se rijeiti zatita na radu i
sigurnost graevinskog objekta.
Elastinim osloncima i podlogama, kao to su: razne izvedbe spiralnih ili lisnih
opruga, guma, pluto, filc ili podloge od plastine mase, postie se uvijek mirni i tii
rad'orua u manjem ili veem opsegu. U pojedinim sluajevima amortizacija udarca
i vibracije izvodi se u kombinaciji s dva razliita materijala, tako npr. s metalom u
elastinoj izvedbi i gumenim dijelom.
Vrsta elastinog materijala za oslonce ili elastine podmetae ovisi prvenstveno
0 masi, odnosno o optereenju orua na temelje i frekvenciji nastalih vibracija. U
Tablici 2 vidi se ovisnost elastinog podlonog materijala o specifinom optereenju
1 frekvenciji vibracija.

Tablica 2. Ovisnost elastinog podlonog materijala

Materijal

Optereenje (kg/cm2)

Frekvencija ( Hz)

File

0,2

Plutene ploe

2,0

20

2,0 - 30,0

35

Guma

5,0

12

Guma - metal

5,0

15

Plastina masa
( talm isol)

4,0

Preane i plutene
ploe

eline spirale

Za sve teine (prema

proraunu)

Za sve frekvencije, a
osobito za male
Za sve frekvencije,
a osobito za 10 Hz

Spiralne opruge esto se koriste za temeljne oslonce, jer su pogodne za

amortizaciju malih i velikih frekvencija, a za koje frekvencije ostali elastini materijali
nisu tako pogodni.

32

1. oslonac od
elastinog metala
i gume

2. oslonac od gume i
elinih papua i
umetaka

3. oslonac s jednom
ili dvije spiralne opruge

5 max

4. oslonac-papua
izraena od gume i
elinog lima i
to postupkom
vulkanizacije

Slika 6. Neki elastini oslonci

33

Uvrenja i izvedba temelja orua s veim dinamikim silama i vibracijama

obavljaju se na razliite naine, ovisno o vrsti orua, proizvedenim vertikalnim i
horizontalnim silama, vibracijama, buci, masi i o drugim bitnim utjecajima. Orua
koja proizvode horizontalnu silu veu od 1/3 njihove teine postavljaju se na betonske
temelje, uvrena temeljnim vijcima s odgovarajuem izvedbom.

r n

MATICA
PODLONA
PLOICA

V
/
BETON OD
SITNOG
AGREGATA

1. nain postavljanja
temeljnog vijka

/.
ELINO
SIDRO

/ ,

Z
m

2. nain postavljanja
temeljnih vijaka za
uvrenje tranica
graevinskih ili
drugih stupnih
dizalica

Slika 7. Temeljni vijci

34

Orua s izrazitim dinamikim trzajima treba postaviti na temelje odgovarajue

teke mase. Kao teka masa najee se upotrebljava beton, i to kao armirani i
pearmirani. Nearmirani beton se koristi kod veih masa odnosno veih debljina masa.
n ubina temelja ovisna je i o nosivosti tla.

a. betonski nearmirani temelj na

elastinom podmetau

b. armirani betonski temelj

Slika 8. Temelji s betonskim masama

lanak 14.
Orue koje pri radu stvara poveane udarce i vibracije ne smije se postavljati
na katove u objektima ili na druge poviene oslonce ako bi se zbog udarca i
vibracija mogla otetiti konstrukcija objekta odnosno oslonca ili bi to djelovalo
na zdravlje radnika.
Ako se na oruu postavljenom na katovima ili povienim osloncima stvaraju
udarci i vibracije, moraju se najprije poduzeti odgovarajue zatitne mjere da bi
se sprijeio prijenos buke i vibracije na konstrukciju zgrade (elastini temelji,
plutajui podovi i dr.).
Temelji na podu katova:
Odredbom ovog stavka utvruje se zabrana postavljanja orua s poveanim
udarima i vibracijama na katove zgrade ako bi zbog udara i vibracija mogla nastati
oteenja graevinskog objekta ili drugog oslonca orua, a time posredno i opasnosti
za radnike ili, pak, ako bi se radom s takvim oruima proizvela buka i vibracija da bi
mogla nastati zdravstvena oteenja radnika.
Izvedba katova industrijskih zgrada na kojima se postavljaju orua za rad moe
biti veoma razliita s obzirom na vrste orua, vrste graevinskih materijala, dimenzije
i nain vezivanja pojedinih dijelova konstrukcije, veliinu optereenja, veliinu stvorene
buke i vibracije.

35

Slika 9. Katne konstrukcije za temeljenje lakih orua

Ako se na katnu konstrukciju postavljaju relativno vea i tea orua za rad,

primjenjuje se i adekvatna katna konstrukcija, koja statiki i dinamiki odgovara
odreenim optereenjima. U tim sluajevima izvode se masivnije armirano betonske
konstrukcije. Takve armirane betonske konstrukcije mogu imati ploe razliite debljine,
ali ta debljina je obino vea od 8 cm, i to bilo da je ta ploa ojaana rebrima, bilo u
obliku krino armirane ploe lijevane na samome mjestu ili na drugi nain.
Za temeljenje lakih orua upotrebljavaju se rebraste katne konstrukcije lijevane
na samome mjestu, polumontane ili montane.
Kada se mora sprijeiti prijenos buke vibracija na susjedne gornje i donje katove,
katna konstrukcija na koju su postavljena orua izvodi se s tzv. "plivajuim podom.
Osnovno obiljeje plivajueg poda sastoji se u tome to je dio podne konstrukcije
odvojen od ostale konstrukcije poda i zidova.
1. meu katna betonska
konstrukcija
2. mineralna vuna, tvrda pjena,
umjetna masa i si.
3. podloga: cementni malter, gips,
asfaltni mastiks (smola) i dr.
4. podna obloga: nalijepljena
guma 4-6 mm, ploe od
PVC 2-3 mm, vinaz ploe
5. traka profilirana od umjetne mase

Slika 10. Jedna od izvedbi plivajueg poda

36

Izolacija izmeu plivajueg poda i ostale konstrukcije zgrade postie se^s pomou
p^etnutih poroznih materijala (filc, mineralna vuna, plastina masa i dr.). to je vea
debljina izolacijskog materijala, to je vee priguenje buke i vibracija. Minimalna
debljina izolacijskih materijala treba biti 10 mm, 14, stisnutom i optereenom stanju,
l<ada su na podu postavljena sva orua. Podna obloga je debljine od 2 do 4 cm,
ovisno o materijalu od kojeg se podloga izrauje, a ako je od betona, tada mora biti
debela najmanje 4 cm.
Temelji na povienom osloncu:
Neka orua za rad obino manjih veliina, ili, pak, dijelovi orua, postavljaju se
na svoje temelje odnosno uvrenja na zidu, stupu, stropu ili povienoj platformi.
Ako postoje vibracije i dinamike sile, potrebno je predvidjeti amortizaciju tih vibracija
i dinamikih sila. Amortizaciju treba provesti ili putem elastinih podmetaa i izolacija
li na drugi nain. U ovim sluajevima to se mora briljivo uiniti, jer je irenje zvuka
1 vibracija vee ako je temeljenje na zidu, stupu ili stropu nego ako je na podu.
Na zid ili stup postavljaju se neka laka radionika orua, kao to su: bravarske
brusilice, builice, povlane pile za drvo, transmisijski prigoni, ventilatori, kaloriferi i
dr.
ANTIVIBRATOR

Temeljenje orua za rad ili njegovih prigona na stupovima obino se obavlja sa

elinim pojasevima oko stupa, a koji se tako konstruiraju da se mogu dobro stegnuti
pomou steznih vijaka.

37

lanak 15.
Odredbe o smjetaju orua prema ovom pravilniku ne primjenjuju se na
orue za koje se to ureuje posebnim propisima o* zatiti na radu, propisima o
tehnikim normativima ili odgovarajuim hrvatskim normama.
Smjetaj za neka orua'regulira se posebnim propisima ili hrvatskim normama
(HRN) tako npr.:
1. Pravilnikom o tehnikim normativima za postavljanje kotlovnica na otvorenom
prostoru (Slubeni list, br. 12/85.) propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati
kotlovnice postavljene na otvorenom prostoru. Kotlovnice za male, srednje, velike
parne i vrelovodne kotlove smiju se postavljati na otvorenom prostoru pod uvjetima
odgovarajue izolacije kotla, zatite od smrzavanja i zatite od oborina.
2. Pravilnikom o tehnikim propisim a za izradu i upotrebu parnih kotlova i
vrelovodnih kotlova, parnih posuda, pregrijaa pare i zagrijaa vode (Slubeni list,
br. 7/57., 22/57., 3/58., 56/72., 61/72.) propisano je:
- mali kotlovi: radionike prostorije mjesto gdje se postavljaju mali parni kotlovi
mora biti odvojeno i ograeno sa svih strana nesagorivim ogradama visokim
najmanje 2 m, s ulaznim vratima i prolazima oko kotlova;
- srednji kotlovi: mogu se postaviti u zgradama u kojima su radionice, ali ne u
radnim prostorijama, ve u posebnom odjelu; zgrada kotlovnice moe se zidati
neposredno pored susjednih zgrada i moe imati s njima zajedniki krov i strop;
- veliki kotlovi: zidovi i pod prostorije moraju biti od nezapaljivog materijala, izrada
stropa nije doputena; krov se moe pokrivati samo s limom, crijepom, eternitom,
salonitom i si.; moraju postojati najmanje dva izlaza u razliitim smjerovima od
kojih bar jedan mora voditi u slobodni prostor; vrata na izlazima moraju se otvarati
u smjeru izlaza, itd.
3. Pravilnikom o stavljanju u promet i upotrebi radioaktivnih tvari iznad odreene
granice aktivnosti rengenskih aparata i drugih aparata koji proizvode ionizirajua
zraenja te o zatitnim mjerama od zraenja tih izvora (Slubeni list, br. 40/86.)
propisano je da se objekti i prostorije, u kojima e se upotrebljavati rengenski aparati,
te drugi aparati i strojevi koji proizvode ili mogu prouzroiti ionizirajua zraenja,
lociraju, projektiraju, grade i opremaju ovisno o njihovoj namjeni i izloenosti zraenju
osoba koje rade s izvorima ionizirajuih zraenja i stanovnitva.
U jednoj prostoriji moe biti smjeten samo jedan rengenski aparat s vie
rengenskih cijevi.
Rengenski aparati za industrijsku radiografiju moraju se postaviti najmanje u
dvije prostorije. U jednu se postavljaju rengenska cijev i stol za ispitivanje materijala
s ureajem za automatsko pomicanje predmeta koje se prozrauje, a u drugi komandni
stol i ostali dijelovi aparata.
4. Pravilnikom o zatiti na radu i o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i
acetilenske stanice (Slubeni list, br. 6/67., 29/67. i 27/69.) propisan je posebni
smjetaj nepokretnih razvijaa i to:

38

nepokretni razvijai kapaciteta do 10 m3/h smiju se postavljati samo u posebne

prizemne prostorije s obujmom od najmanje 60 m3; takva prostorija moe se nalaziti
u sklopu ostalih radnih prostorija ili moe biti izgraena kao aneks;
nepokretni razvijai kapaciteta preko 10 m3/h moraju se postavljati u prostorije
smjetene u posebnoj zgradi; zgrada mora biti izgrena od nezapaljivog materijala
i mora imati lagani krov, itd.
5.
Pravilnikom o tehnikim normativima za Ijevaoniku industriju (Slubeni list,
br. 14/79. i 11/80.) propisan je razmjetaj pojedinih odjela (odjeli za taljenje metala i
legura, odjeli za pripremu pijeska i ienje odljevaka, odjeli za lijevanje, lomare i
drugi) u kojima se postavljaju odgovarajua orua za odnosne procese.
' 6. Pravilnikom o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue
premazna sredstva (Slubeni list, br. 57/85.) propisani su tehniki normativi za ureaje
u kojima se nanose i sue premazna sredstva. Meu ostalim propisano je slijedee:
- prostorija lakirnice, u pravilu, se postavlja u posebno izgraene prizemne objekte,
udaljene od drugih objekata najmanje 5 m;
- u objektu s vie katova ili prostorija lakirnice se postavljaju na najvii kat uz propisane
uvjete (ugraen stabilni ureaj za gaenje poara i dr.);
- kabine mogu biti zatvorene ili poluzatvorene.
7. Hrvatskom normom HRN M.E7.104. od 1969. propisane su smjernice za
postavljanje rashladnih postrojenja i zahtjevi u pogledu prostorije strojarnice (vidjeti
komentar uz odgovarajuu odredbu napisano u poglavlju Orua s visokim i niskim
temperaturama).
8. Pravilnikom o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih tlanih posuda
za ukapljene atmosferske plinove (Slubeni list, br. 39/88.) propisani su uvjeti kojima
kod korisnika mora biti udovoljeno pri postavljanju stabilnih tlanih posuda za ukapljene
atmosferske plinove (kisika, duika i argona), obujma veeg od 500 I i tehnike
mjere zatite od poara.
Stabilne tlane posude, u pravilu, se postavljaju nadzemno na mjestima koja su
lako dostupna autocisternama za punjenje i posluivanje. Takve posude postavljaju
se:
- na otvorenom prostoru,
- na zgradi koja je poseban graevinski objekt,
- u zgradi (hali i si.) koja ima posebnu prostoriju.
Posude ne smiju biti postavljene iznad prostorija ni ispod prostorija koje slue
za boravak ljudi, na katu, na krovu, iznad podrumskih prostorija, na prolazima,
stubitima, u hodnicima, udubljenjima i slinim mjestima.
9. Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
(Slubeni list, br. 53/88.) propisano je da se generatori moraju postavljati u posebne
prostorije i zatititi odgovarajuim zaprekama, a ako to nije mogue, sredstva za
upravljanje smiju biti pristupana samo strunim osobama.

39

2.NATPISI I UPOZORENJA
lanak 16.
Na oruu se mora postaviti natpisna ploica s uoljivim dostupnim i trajnim
natpisom i s podacima o proizvoau, tipu, seriji, broju, godini proizvodnje te
naznakam a o tehnikim karakteristikama orua (npr. snaga, radni napon,
frekvencija struje, broj okreta, radni tlak medija i dr.) ako taj natpis ili njegov dio
nije utisnut na samom oruu.
Ako je posebnim propisima odreen sadraj podataka u natpisnoj ploici
orua, podaci na oruu moraju biti u skladu s tim propisima.
Stavak 1.:
Odredbom ovog lanka odreuje se deklariranje orua za rad s odgovarajuim
podacima kojima se identificiraju orua, njihova usklaenost s normama i propisima,
karakteristike i proizvoa orua.
Ovim pravilnikom utvreno je da se to deklariranje obavi na privrenoj natpisnoj
ploici na oruu. Ako je neki od podataka utisnut na kuitu orua, taj podatak se ne
mora utisnuti ili napisati i na natpisnoj ploici.
Zakonom o standardizaciji (Slubeni list, br. 80/91.);( proieni tekst) propisano
je deklariranje openito svih proizvoda koje proizvoa ili neko poduzee stavlja u
promet na trite. Tom odredbom propisano je da se deklariranje obavlja na: ambalai,
na originalnom pakiranju, na proizvodu, na naljepnici i privjesku na proizvodu ili uz
proizvod. Budui da se za orua za rad ovim pravilnikom zahtijeva da podaci moraju
biti trajni za cijelo vrijeme dok se orue koristi, deklariranje orua moe se tehniki
rijeiti jedino tako ili da se podaci utisnu ili napiu na ploici ili da se utisnu neposredno
na kuite orua.
Istim lankom, stavkom 2. Zakona o standardizaciji propisano je jo i tzv.
oznaivanje ili obiljeavanje proizvoda. Pod oznaivanjem ili obiljeavanjem proizvoda
razumijeva se nanoenje neposredno na proizvode, ambalau, pakiranje, naljepnice,
privjeske ili na drugi odgovarajui nain oznaka odreenih tehnikih karakteristika,
obiljeja, simbola za opasnost, upozorenja, oznaka i simbola za nain rukovanja
prilikom transporta i rukovanja proizvodima prilikom skladitenja i uvanja, a i opskrba
proizvoda ploicama s napisima o karakteristikama, opasnostima, upozorenjima na
opasnost i o postupku u sluaju nezgode.
Tehnika karakteristika nekog orua sadri njegove glavne podatke za rad kao
to su npr.: pogonska snaga, broj i brzina okretaja, tlak medija, tlak alata, hod alata,
maksimalan broj udaraca ili broj hodova u minuti, teina ekia, veliina stola (duina
i irina), visina iljka, najvei promjer radnog predmeta ili alata, broj stupnjeva glavnog
vretena, najvea duina struganja (glodanja, bruenja i dr.), najvei promjer svrdla,
najvei hod vretena, itd. Sa stajalita zatite na radu vani su oni podaci koji
upozoravaju rukovaoca na ponaanje tijekom rada, da bi se omoguio siguran rad.
Ako je npr. na brusilici istaknut podatak o najveem doputenom promjeru brusa, taj
podatak upozorava rukovaoca da ne postavlja brus s veim promjerom od doputenog,
jer bi se zbog toga brus mogao rasprsnuti i izazvati opasnost za radnike.

40

Europska ekonomska zajednica je svojom Uputom Vijea (89/392/EEC od

14.6.1989.) propisala pravila za oznaivanje orua za rad. Meu ostalim je propisano
gljedee:
_ sva orua moraju biti oznaena sa itkim negbjisivim podacima: ime i adresa
proizvoaa; EC-oznaka, koja sadri i godinu proizvodnje; naznaku serije ili tipa,
serijski broj;
_ ako e orue raditi u potencijalno eksplozivnoj atmosferi, proizvoa to mora
naznaiti s podatkom na oruu;
_ orue mora nositi oznaku za druge pojedinosti vane za sigurnost radnika (npr.
maksimalna brzina izvjesnih okretnih dijelova, maksimalni promjer alata s kojima
je opremljen, masa, itd.).
Stavak 2 .:
Nekim posebnim propisima su propisani podaci koji se moraju napisati na ploici
na oruu, tako npr.:
j. Na pumpama (sisaljkama, crpkama) prema Pravilniku o,tehnikim normativima
za pumpe i kompresore (Slubeni list, br. 32/74.) propisani podaci na ploici sadre:
1 . oznaka pumpe, 2. naziv proizvoaa, 3. proizvodni broj i godina proizvodnje, 4.
protok radnog fluida (m3/s) u nazivnoj radnoj toci ili interval promjene protoka odnosno
protok radnog fluida sveden na jedan okretaj radnog vratila (l/o), 5. jedinini rad
(J/kg) u nazivnoj radnoj toci, 6. broj okretaja ili interval promjene radnih brojeva
okretaja (s-1).
Ploica moe sadravati i ove podatke: 1. snaga pumpe (W), 2. stupanj iskoritenja
(%), 3. vrsta radnog fluida (naziv), 4. gustoa radnog fluida (kg/m3), 5. kinematika
viskoznost radnog fluida (m2/s), radna temperatura (C).
2. Na kompresorima, prema prethodno navedenom pravilniku, propisani su gotovo
isti podaci s razlikom to se na ploici kompresora pod to. 5. upisuje podatak o
najveem i nazivnom stupnju tlaenja.
3. Na tlanim posudama prema Pravilniku o tehnikim normativima za stabilne
tlane posude (Slubeni list, br. 16/83.) natpisna ploica sadri najmanje ove podatke:
1. tvrtku ili ime proizvoaa, 2. tvorniki broj posude, 3. razred posude, 4. godinu
proizvodnje, 5. najvei radni tlak u svakom radnom prostoru, u barima (MPa), 6.
najveu temperaturu u svakom radnom prostoru u C, 7. obujam svakog radnog
prostora u dm3 ili m3, 8. oznaku toplinske obrade posude. Visina slova i brojki je
najmanje 5 mm, a dubina ili izboenje je 0,5 mm.
4. Na pokretnim posudama za komprimirane, tekue i pod tlakom otopljene plinove
prema Pravilniku o tehnikim normativima za pokretne zatvorene posude za stlaene,
tekue i pod tlakom otopljene plinove (Slubeni list, br. 25/80. i 9/86.) moraju biti na
ploici (ili na povrini posude) ovi podaci: 1. tvrtka ili naziv ili registrirani znak
proizvoaa, 2. tvorniki broj posude, 3. godina izrade, 4. naziv plina kojim se posuda
puni, s tim da naziv plina ne smije biti oznaen samo kemijskom formulom, 5. masa
prazne posude u kg, bez zatitne kape, 6. obujam posude u dm3 (m3), 7. pokusni tlak
u barima (MPa), 8. ig toplinske obrade utisnut iza tvornikog broja posude, 9. ig
nadlenog tijela s datumom posljednje kontrole.
Pored navedenih oznaka na posudi se moraju oznaiti: 1. za komprimirane plinove:
najvei doputeni tlak punjenja u barima (MPa), 2. za tekue plinove i za amonijak
otopljen pod tlakom: najvea doputena masa punjenja u kg, 3. za posude za otopljeni

acetilen: oznaka porozne mase i otapala, ig proizvoaa porozne mase, masa gotove
boce s ventilom bez kape s poroznom masom i otapalom; najvei doputeni tlak
punjenja i ig nadlenog tijela s datumom pregleda nakon punjenja boce poroznom
masom.
y M
5. Na oruu za hlaenje s punjenjem iznad 1,5 kg prema HRN M.E7.106 od 1969.
mora se postaviti natpisna ploica sa sljedeim podacim a: 1. naziv i m jesto
proizvoaa, 2. oznaka tipa, 3. godina proizvodnje, 4. sredstvo za hlaenje, 5. najvii
doputeni radni tlak u barima.
6. Na dizalicama prema Pravilniku o tehnikim normativima za dizalice (Slubeni
list, broj 65/91.) propisani podaci na ploici sadre: 1. ime i sjedite ili registrirani
znak proizvoaa, 2. vrstu dizalice s oznakom tipa (ako se radi o serijskoj proizvodnji),
3. nosivost dizalice u tonama, 4. godinu izrade, 5. tvorniki broj, 6. pogonski razred
dizalice.
7. Na transporterima na povrinskim otkopima prema Pravilniku o tehnikim
normativima za prijevoz transporterima s trakom u rudarstvu (Slubeni list, br. 5/73. i
12/74.) na svakoj pogonskoj glavi transportera mora biti istaknuta ploa s podacima
o: doputenoj krupnoi materijala koji se prevozi, doputenoj brzini kretanja trake,
kapacitetu, kutu ukrcaja, doputenoj najnioj temperaturi i najmanjoj doputenoj
udaljenosti od ruba etae.
8. Na elektrinim upravljakim ureajima prema normi RRN N.S3.001 od 1987.
natpisna ploica sadri sljedee podatke: 1. tvrtku odnosno naziv i sjedite
proizvoaa ili zatitni znak, 2. nazivni radni napon s oznakom a.c. ako je izmjenina
struja ili d.c. ako je jednosmjerna struja, nazivne frekvencije i broj faza ako se koristi
izmjenina struja (za svako napajanje ako ih je vie), 3. nazivne struje, 4. serijski broj
opreme ili neka druga identifikacijska oznaka ureaja.
9. Na kabinama za nanoenje premaznih sredstava na radne komade prema
Pravilniku o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue premazna
sredstva (Slubeni list, br. 57/85.) mora se postaviti ploica od negoriva materijala
na kojoj su ispisani sljedei podaci: 1. podaci o proizvoau, 2. tvorniki broj, 3.
godina proizvodnje, 4. oznaka kabine, 5. prikljuna elektrina snaga, 6. prikljuni
napon i uestalost u V odnosno Hz, 7. obujam radnog prostora u m3, 8. najvia radna
temperatura u C, 9.koliina svjeeg zraka u m3/h 10. koliina odsisnog zraka u m3/h.
10. Na kuitu lasera na oruima za rad prema Pravilniku o tehnikim normativima
za laserske ureaje i sisteme (Slubeni list, br. 72/87.) moraju biti trajno obiljeeni
ovi podaci: 1. tvrtka odnosno ime i sjedite proizvoaa; 2. oznaka tipa; 3. energija i
valna duljina ili energija i valna duljina laserskog zraenja; 4. nazivni napon, nazivna
frekvencija i nazivna snaga napajanja; 5. grafiki simboli upozorenja za opasnost od
laserskog zraenja, elektrinog udara, a prema potrebi i od pregrijavanja, poara,
eksplozije, implozije, ionizirajueg zraenja, otrovnih i korozivnih supstancija; 6.
obiljeeni prikljuci za prikljuenja drugih ureaja u sustavu; 7. prikljuak za zatitno
uzemljenje.
11. Na plinskim aparatima prema normama HRN J.G3.020 od 1982. propisano je da
svaki plinski aparat velike kuhinje mora imati tablicu na kojoj su neizbrisivo napisani
ovi podaci: 1. tvrtka odnosno naziv proizvoaa, 2. tip plinskog aparata, 3. kategorija
i vrsta plinskog aparata, 4. vrsta i nazivni tlak plina za koji je plinski aparat podeen,
5. potronju plina u g/h pri maksimalnoj i minimalnoj potronji, 6. nazivnu snagu
aparata u kW, 7. vrstu struje i nazivni napon (ako ima elektrini prikljuak, 8. tvorniki
broj.

42

Na posebnoj tablici postavljenoj na vidljivom i istaknutom mjestu mora biti na

^ajan nain istaknuto: "Plinski aparat smije se koristiti samo u skladu s tehnikom
uputom, posebno u pogledu provjetravanja i odravanja.
1 2 -Na kotlovima za tekua i plinska goriva s #entilatorskim plamenikom i na
l<otlovima za kruta goriva prema hrvatskim normama HRN M.E6.120 od 1987. i
l_lpN M.E6.110 od 1987. na natpisnu tablicu upisuju se ovi podaci: 1. tvrtka odnosno
naziv proizvoaa i sjedite, 2. tip i vrsta kotla, 3. tvorniki broj, 4. godina proizvodnje,
5 pazivna toplinska snaga kotla, odnosno podruje regulacije, u kW, 6. vrsta
predvienog goriva i njegova ogrjevna mo u MJ/kg ili MJ/m3, 7. potronja goriva pri
nazivnoj toplinskoj snazi u kg/h ili m3/h, 8. stupanj iskoritenja kotla pri nazivnoj snazi
u %, 9. doputeni pogonski predtlak u bar, 10. temperatura odvodnog voda za
zagrijevni sustav (maksimalno 110 C), 11. potreban propuh, 12. podaci o emisiji,
13. oznaka odgovarajue hrvatske norme.
Na dodatnu natpisnu ploicu upisuju se podaci od 1 do 4, kao i tehnike
karakteristike ureaja potrebne za siguran i ekonomian rad (mjere, nazivna snaga,
stupanj iskoritenja, radni tlak i temperatura, podruje djelovanja itd.).
Podaci na natpisnoj ploici moraju biti uoljivi i trajni da bi mogli sluiti svojoj
svrsi. Radi toga je poeljno da se ti podaci postave na kuite na mjestu na kojem su
uoljivi.
Na postojeim oruima u pogonu - bez obzira na podrijetlo ili godinu proizvodnje
- na kojima ne postoje propisani podaci, moraju se naknadno utvrditi te ih putem
ploice postaviti na orue za rad. U nekim pogonima, a naroito kod obrtnika, koriste
se stara pa i rekonstruirana orua bez propisanih podataka, pa ak i bez naznake
proizvoaa. U nekim takvim sluajevima bit e teko ili nem ogue ustanoviti
proizvoaa, seriju, broj i godinu proizvodnje, pa se po logici ne mogu ni traiti
odnosno napisati ti podaci. Ali, tehnike karakteristike se svakako moraju ustanoviti i
napisati na ploicu. Naknadno utvrivanje podataka postie se raunanjem, mjerenjem
i ispitivanjem, te drugim nainima priznatim znanou i tehnikom.
lanak 17.
Na odgovarajuim radnim elementima orua, pokraj kola, ruica, poluga,
tipkala, tipki i dr., moraju biti oznake za pojedine funkcije, npr. za kretanja i brzine,
oznake radnih elemenata, oznake za rukovanje i komande, oznake sigurnosti i
si.
Odredbom se propisuje postavljanje odgovarajuih oznaka pored ureaja za
upravljanje, bez obzira o vrsti tih ureaja, bilo da su oni u obliku kola, ruica, poluga,
tipkala, tipki ili drugom obliku. Svrha je da te oznake daju potrebnu informaciju o
funkciji ureaja za upravljanje kako bi se potpuno osigurala zatita na radu prilikom
rukovanja i odravanja orua za rad.
Na orua koja su u pogonu, a nemaju oznake, koje su vane za zatitu na radu,
morat e se u prijelaznom roku postaviti odgovarajue propisane oznake u skladu s
hrvatskim normama. Prema HRN-u M.GO.067 od 1969. sve oznake razvrstane su u
Pet skupina: oznake za kretanje i brzine, oznake radnih elemenata, oznake za rukovanje
i komande, oznake sigurnosti i ostale oznake.

43

Neke propisane oznake za kretanje i brzine jesu:

-

Pravocrtno kretanje u smjeru strelice

- Pravocrtno kretanje u oba smjera

- Kruno kretanje u oba smjera
- Okretaj/min
broj okretaja stavlja se ispred oznake ili u tablici uz oznaku
- Pasmik (pomak).

Neke oznake radnih elemenata jesu:

- Pogon preko remena
- Pogon preko zupanika

<o
0

- Crpka, uope uzevi.

Neke oznake za rukovanje i komande jesu:
- Automatsko obavljanje radnog ciklusa
- Ruica za ukljuivanje
- Mijenjati brzine samo pri radu orua.
Oznake sigurnosti jesu:
- Mehaniko osiguranje (putem smicanja) od preoptereenja
- Pozor
Oznaka je obvezno ute boje
- Pozor elektrini napon!
Strelica munje je obvezno crvene boje, odgovarajue veliine i
oblika prema HRN-u Z.SO.004 od 1982.
- Elektrini glavni prekida (glavna sklopka)
Strelica munje je obvezno crvene boje, ruica prekidaa takoer
je crvene boje.

44

Neke ostale oznake jesu:

Svjetlo na stroju
Oznaka se nalazi na kontaktnom tipkalu (tipki) ili pored prekidaa
svjetla

'k

_ Teina tereta
(x - doputena teina tereta)
_ Otvoreno
_ Zatvoreno.
Prema HRN-u N.K5.052 od 1982. oznake za raspoznavanje moraju se postaviti
na privrene ploice u okolini svake tipke ili u njezinoj neposrednoj blizini.
Svrha oznaka sigurnosti je da radnika upozori na odgovarajue stanje orua ili
njegovih dijelova prilikom priprema za obavljanje odgovarajuih radnji ili operacija s
oruem. Neki primjeri primijenjenih oznaka jesu sljedei:
- Mehaniko osiguranje odrezanim zatikom protiv preoptereenja
radnog stola prilikom uzdunog kretanja
- Glavna sklopka (ukljuena - iskljuena)
- Pozor!
- Glavna sklopka je ukljuena ako kontrolna arulja svijetli.

Osim navedenih ili hrvatskih normi, oznaavanje i obiljeavanje ureaja, opreme

i elektrinih instalacija, koje utjeu na sigurnost i zatitu ivota i zdravlja pri upotrebi
elektrinih instalacija, propisani su i Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine
instalacije niskog napona (Slubeni list, br. 53/88.).
HRN-ima Z.SO.001, Z.SO.002, Z.SO.004 i Z.SO.005 od 1982. propisani su
znakovi opasnosti, zabrane, obveze i obavijesni znakovi. Meu tim znakovima ima
takvih koji se koriste prilikom rada s oruima za rad. Svi znakovi su u propisanim
bojama i veliinama i to sa est standardnih veliina, ovisno o daljini promatranja (4,
6, 10, 16, 25 i 40 m).
a) Znakovi zabrane
Znakovi zabrane su sigurnosni znakovi koji zabranjuju ponaanje ili postupak
koji bi mogao izazvati opasnost.

Slika 12. Zabranjen rad motora s unutranjim izgaranjem

45

Znak o zabrani rada motora s unutranjim izgaranjem upotrebljava se za

oznaavanje mjesta ili prostora gdje ispuni plinovi motora mogu ugroziti ivot i
zdravlje radnika ili izazvati opasnost za materijale i graevinski objekt.

Slika 13. Zabranjen prilaz

Znak o zabrani prilaza primjenjuje se za oznaavanje mjesta ili prostora gdje se
prilaenjem dovodi u opasnost ivot ili zdravlje radnika, npr. prilikom rengenskog
snimanja zavarenih spojeva u industriji.

Slika 14. Znak zabrane puenja

Znak zabrane puenja koristi se za oznaavanje mjesta ili prostora gdje se prilikom
rada orua upotrebljavaju lakozapaljive i gorive tvari, npr. kod pumpi na benzinskim
crpkama i si.

Slika 15. Znak zabrane upotrebe otvorenog plamena i puenja

Znak zabrane upotrebe otvorenog plamena i puenja upotrebljava se na mjestima
ili prostorima gdje postoji opasnost od pojave poara.

46

Ijj Znakovi opasnosti

Znakovima opasnosti upozorava se radnik na pojavu neke mogue opasnosti.

Slika 16. Znak opasnosti od viseeg tereta

Znak opasnosti od viseeg tereta koristi se za oznaavanje mjesta ili prostora
gdje postoji mogunost pada ovjeenog tereta, npr. prilikom rada dizalica.

Slika 17. Znak opasnosti od vozila unutranjeg transporta

Znak opasnosti od vozila unutranjeg transporta upotrebljava se za oznaavanje
mjesta ili prostora gdje se kreu vozila unutranjeg transporta koja mogu ugroziti
ivot ili zdravlje radnika i izazvati materijalne tete.

Slika 18. Znak opasnosti od oksidirajue tvari

Znak opasnosti od oksidirajue tvari primjenjuje se za oznaavanje mjesta gdje
su prisutne tvari koje mogu izazvati koroziju, npr.prilikom rada orua u kemijsko-tehnolokom procesu.

Slika 19. Znak opasnosti od nagrizanja

47

Znak opasnosti od nagrizanja koristi se za oznaavanje mjesta ili prostora gdje

su prisutne nagrizajue tvari koje mogu ugroziti ivot i zdravlje radnika.

Slika 20. Znak opasnosti od eksplozije

' Znak opasnosti od eksplozije upotrebljava se za oznaavanje mjesta ili prostora
gdje moe buknuti eksplozija zbog prisutnosti eksplozivnih materijala, npr. prilikom
rada s oruima kod kojih nastaju plinovi ili eksplozivna praina.

Slika 21. Znak opasnosti od trovanja

Znak opasnosti od trovanja koristi se za oznaavanje mjesta ili prostora gdje
moe nastati trovanje radnika prilikom posluivanja orua za rad kod kojih se radi s
otrovnim susptancama ili kod kojih nastaju otrovni plinovi, pare i praine.

Slika 22. Znak opasnosti od elektrinog udara

Znak opasnosti od elektrinog udara primjenjuje se za oznaavanje mjesta ili
prostora gdje postoji mogunost izazivanja udara elektrinom strujom.
c) Znakovi obveze
Znakovi obveze jesu sigurnosni znakovi koji propisuju radniku odreeno ponaanje
ili radni postupak.

48

Slika 23. Znak obvezne zatite oiju

Znak obvezne zatite oiju upotrebljava se na mjestu gdje je obvezno nositi
zatitne naoale jer postoji opasnost od ozljede oiju, npr. prilikom rada s oruima
za bruenje, mljevenje, drobljenje, pocinavanje i dr.

;I|
Ii

Slika 24. Znak obvezne zatite dinih organa

Znak obvezne zatite dinih organa koristi se za oznaavanje mjesta gdje je
obvezno nositi sredstva za zatitu dinih organa, jer koncentracije tetnih tvari mogu
biti iznad doputenih, npr. prilikom lakiranja i trcanja boja na metal, drvo, olovo,
kou, platno i dr.

Slika 25. Znak obvezne zatite sluha

Znak obvezne zatite sluha upotrebljava se za oznaavanje mjesta gdje je
obvezno nositi titnik za ui jer postoji opasnost oteenja sluha, npr. prilikom rada s
parnim turbinama i si.
lanak 18.
Ako pri rukovanju i odravanju orua, zbog sloenosti i skrivenih opasnosti
ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili mogu nastati, postoje
opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini orua ili na njemu postaviti
odgovarajua trajna upozorenja ili upute.
Ako je orue iz stavka 1. ovoga lanka postavljeno u posebnome graevins
kom objektu ili posebnoj zgradi ili prostoriji, odgovarajue upozorenje treba

49

postaviti na vrata te zgrade ili prostorije ili na istaknuto mjesto na zidu u predjelu
ulaznih vrata.
Upozorenja ili upute moraju na kratak i jasan nain upozoravati radnika na
obvezatnu ili nedoputenu radnju ili opasnost koja moe nastati.
k J*
Stavak 1.:
Odredbom se propisuje da se neposredno na oruu ili u njegovoj neposrednoj
blizini postave upozorenja ili upute ako od naina rada radnika mogu postojati neke
opasnosti po samog njega ili i druge radnike.
Takva upozorenja ili upute moraju se postaviti u ovim sluajevima:
- kada se radi o sloenijem oruu za rad (to u ovome sluaju znai s vie radnih
postupaka i odreeno viom strunom sposobnou radnika, s moguim mjernim
i drugim pokaznim instrumentima) gdje bi izostanak neke radnje ili pogrene radnje
mogle uzrokovati pojavu opasnosti za rad orua i za radnika;
- kada su opasnosti teko prepoznatljive radniku s obzirom na tehnologiju i svojstva
materijala koji se obrauje i prerauje. Radnik moe biti dobar u svojem poslu na
oruu za rad, ali on ne mora biti tehnolog ili konstruktor. Proizvoa orua je
prilikom projektiranja razraivao sve mogunosti rada, pa je predviao i sve mogue
opasnosti i mjere zatite od njih. S obzirom na to, pretpostavlja se da e u nekim
sluajevima proizvoa postaviti odgovarajue upozorenje ili uputu. Moe se
dogoditi da korisnik naknadno uvede u tehnoloki proces druge tehnoloke tvari s
drugim osobitostima i opasnostima, pa e pritom sam korisnik trebati postaviti
odgovarajue upozorenje odnosno upute;
- kada se u radu na oruu upotrebljavaju tvari, koje su inae tetne po ivot i
zdravlje radnika, pa je zbog toga potrebno upozoriti radnika na odgovarajue
radnje ili ponaanje da bi se sprijeile opasnosti.
Upozorenje ili uputa moraju biti trajno itljivi. Ako je napis s vremenom postao
neitljiv zbog istroenosti uslijed korozije i nagrizajueg djelovanja pojedinih tvari,
upozorenje ili uputa mora se izraditi ponovno. Napis upozorenja ili uputa mora se
odravati u istom stanju od mogue prljavtine, praine, masnoa i drugih neistoa
da bi tako mogla sluiti svojoj svrsi.
Stavak 2.:
Iz prakse se zna da se za neka orua, koja su smjetena u posebnoj zgradi ili
prostoriji, postavljaju odgovarajua upozorenja na ulaznim vratima ili zidu pored tih
vratiju. Takva upozorenja imaju svrhu da upoznaju radnika o svojem ponaanju prije
nego to bi uao u takvi graevinski objekt, zgradu ili posebnu prostoriju.
Takva upozorenja postavljaju organizacije prema svojoj slobodnoj procjeni o
njihovoj potrebi, ali i prema posebnim propisima u kojima se decidirano propisuje
sadraj takvih upozorenja. Navest e se samo primjerice neki od ovakvih propisanih
sluajeva:
1.
Objekt u kojem je postavljena posuda za ukapljeni kisik mora, prema lanku
16. Pravilnika o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih tlanih posuda za
ukapljene atmosferske plinove (Slubeni list, br. 39/88.), imati ploe upozorenja s
ovim natpisom:

50

"Stanica za ukapljeni kisik",

^opasnost od poara i eksplozije! ,
~~ Zabranjeno puenje i uporaba otvorene vatre ,
Zabranjen rad sa zamaenim rukama, odjeom i alatom! ,
^ Zabranjen pristup nezaposlenim .osobama!1,
___ Obvezna uporaba sredstava za osobnu zatitu! .
*

2. Objekt u kojem je postavljena posuda za ukapljeni duik ili argon, prema

navedenom pravilniku, mora imati ploe upozorenja s ovim natpisom:
_ "Stanica za ukapljeni duik ili Stanica za ukapljeni argon ,
__ Opasnost od eksplozije!",
"Zabranjen pristup nezaposlenim osobama!,
_ 'Obvezna uporaba sredstava za osobnu zatitu!".
3. Na ulazu u elektrinu pogonsku prostoriju visokog napona mora, prema
pravilniku o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u
rudnicima s podzemnom eksploatacijom (Slubeni list, br. 20/88. i 90/91.), biti natpis
Zabranjen ulaz neovlatenim osobama .
Stavak 3.:
Odredbom se utvruju oblik i sadraj upozorenja ili uputa. Obvezni oblik
upozorenja ili uputa treba biti kratak i jasan.
Sadraj upozorenja i uputa sadri upozorenje radnika na: postupovnu radnju i
opasnost koja moe nastati.
Ako proizvoa orua nije postavio odgovarajue upozorenje ili uputu, korisnik
e sam naknadno utvrditi potrebu postavljanja odgovarajueg upozorenja ili upute,
a na osnovi svojih prilika u pogonu i broja zaposlenih.
Prema lanku 10., toka 1. propisa Europske ekonomske zajednice (Uputa Savjeta
broj 89/391/EEC od 12. lipnja 1989.) ustanovljeno je da poslodavac mora primijeniti
odgovarajue mjere da bi radnici dobili sve informacije koje se odnose na sigurnost
i zdravlje openito, kao i za svako radno mjesto.
Ranijih godina do 18.6.1988. bilo je propisano Zakonom o standardizaciji da se
upute i drugi napisi za orua za rad moraju pisati na jeziku naroda koji upotrebljava
to orue, a tada je takva odredba izostavljena. Sada e se Prijedlogom za donoenje
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o standardizaciji ponovno propisati takva
odredba, a to bi, ako se to uini, bilo u skladu s propisima Europske ekonomske
zajednice.
Kako se vidi i pojedinih odredaba ovog poglavlja, a takoer i iz ostalih odredaba
ovog pravilnika, nisu propisane odredbe u svezi s uputama proizvoaa o upotrebi,
odravanju, montai i demontai orua za rad. Napominje se da je Europska
ekonomska zajednica svojim Uputom Vijea (89/392/EEC od 14.6.1989.) propisala
sadraj tih uputa proizvoaa (vidjeti toka 1.7.4. napisanog propisa u prilogu ove
knjige).
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisuje se upotreba upitnika za izbor elektrine
opreme industrijskih strojeva kojeg ispunjava kupac odnosno korisnik prilikom
narudbe stroja od proizvoaa. Meu ostalim, kupac odnosno korisnik treba
odgovoriti na ova pitanja:

r'

- Natpisi na elektrinoj opremi trebaju biti na jeziku: ....

- Tehnika dokumentacija treba biti na jeziku: ....
Prema toj normi utvruje se to sve treba biti na jeziku naroda na podruju na
kojem se orue koristi.
Natpisi i upozorenja na elektrinoj opremi na industrijskim strojevima prema toj
normi jesu:
1. Znaci upozorenja na kuitu (ormaru ili kutiji montiranoj na stroju ili odvojeno od
njega, zatvoreni prostor ili dio unutar stroja, zatvoreni prostor u zgradi): oznaka u
obliku crno obrubljenog trokuta koji ima na utoj podlozi upadljivu crnu strelicu (vidjeti
odgovarajui lanak u ovome poglavlju);
2. Oznaavanje upravljakih ureaja na natpisnoj ploici a koja sadri sljedee
podatke: tvrtka odnosno naziv i sjedite proizvoaa ili registrirani znak; nazivni
radni napon s oznakom a.c. ili d.c., nazivne frekvencije i broj faza ako se koristi
izmjenina struja (za svako napajanje ako ih je vie); nazivne struje i serijski broj
opreme ili neka druga identifikacijska oznaka ureaja;
3. oznaavanje upravljakih elemenata (dijela elektrine opreme odreenog prema
funkciji, ali upotrijebljenog u razliitim primjenama, npr. otpornici, kondenzatori,
tranzistori, integrirani krugovi, tampane ploe) koji na sebi moraju imati sljedee
podatke: tvrtka odnosno naziv i sjedite ili registrirani znak proizvoaa; odreen
znak za identifikaciju tipa elementa; priroda i vrijednost radnog napona (i frekvencija
ako je izmjenina struja).
4. oznaavanje zamjenjivih elemenata, npr. oznaivanje otpornika bojama i drugim
oznakama tako da se element moe identificirati radi zamjene. Kada zbog malih
dim enzija elemenata oznaivanje nije mogue, te oznake moraju se prikazati u
odgovarajuim shemama ili priloenim popisima dijelova;
5. obiljeavanje elemenata, ureaja, prikljuaka, kabela i vodia s oznakama koje
moraju biti neizbrisive i u skladu s identifikacijskim oznakama i numeriranjem koje se
upotrebljava u shemama.
6. identifikacija funkcije ureaja za pokretanje stroja odnosno runih pokretnih
mehanizama, kao to su pritisna tipkala, preklopnici itd., mora biti jasno i neizbrisivo
oznaena s obzirom na njihovu funkciju i to tako da su oznake na njima ili u njihovoj
blizini. Simboli se upotrebljavaju u skladu s odgovarajuim hrvatskim normama (vidjeti
odgovarajui lanak u ovome poglavlju).
3. POGONSKA ENERGIJA S OSOBITOSTIMA ZATITE
lanak 19.
Zahtjevi u vezi s izvedbom i kakvoom elektrine opreme industrijskoga i
drugog orua i zatite (napajanje, prikljuivanje na mreu, zatita od kratkog
spoja, preoptereenja i pada napona i u sluaju kvara i smetnji, upravljakih i
signalnih strujnih krugova, razmjetaj opreme, upravljakih ureaja, kabla i vodia,
elektrinih razdjelnika elektrinih motora, prikljuivanje pribora i ispitivanje
elektrine opreme), osiguravaju se u skladu s odgovarajuim hrvatskim nazivom
za elektrinu opremu industrijskih strojeva.

52

Regulativa hrvatskih normi HRN-om N.S3.001 od 1987. (s djelomino obveznom

injenom) utvruju se opi tehniki zahtjevi za elektrinu i elektronsku opremu
industrijskih strojeva (za obradu metala, mehaniku obradu drveta, brizganje i
Lkstrudiranje plastinih masa, izradu proizvoda^o plastine mase, tekstilnu i
konfekcijsku industriju, izradu proizvoda od koe, gume i papira, tiskanje, prehrambenu
. s|jne industrije, pakiranje, pokretne trake, druge i sline strojeve).
1 2a elektrinu opremu strojeva koji upotrebljavaju ili proizvode eksplozivne tvari,
nnr boju ili strugotinu, dodatni zahtjevi regulirani su hrvatskim normama s polja
rotueksplozijske zatite. Ako je u radu orua prisutan poseban rizik, moraju se
orimijeniti dodatne mjere sigurnosti (vidjeti komentar uz lanak 82. ovog Pravilnika).
^
Spomenuta norma ne odnosi se na opremu koja se upotrebljava: u proizvodnji i
distribuciji elektrine energije, u rudnicima, na otvorenom prostoru, u eksplozivnoj
atmosferi, za strojeve koji proizvode bazine materijale (metle, cement, kemikalije,
papir itd.), za postrojenje za valjanje metala, za dizalice, liftove, pokretne trake - ako
nisu ukljueni u proizvodni proces, za energetske strujne krugove gdje se elektrina
snaga upotrebljava direktno, npr. zavarivanje, elektrino pranjenje elektrokemijski
procesi itd., ako za ta podruja postoje posebne norme.
Opi uvjeti za elektrinu opremu na oruima
Neka pravila iz HRN-a N.S3.001 od 1987. jesu slijedea:
a) Temperatura okoline: Elektrina oprema mora ispravno raditi pri temperaturi okoline
izmeu + 5 C i +40 C, a prosjena temperatura za vrijeme od 24 sata ne smije
prijei 35 C. Ako temperatura prelazi + 40 C (npr. talionice) ili se spusti ispod + 5
C, elektrina oprema mora biti projektirana prema stvarnim temperaturnim uvjetima
primjene.
b) Atmosferski uvjeti: Elektrina oprema mora ispravno raditi u atmosferskim uvjetima,
gdje relativna vlaga ne prelazi 50% pri 40 C i 90% pri 20 C i manje. tetni utjecaji
povremenih kondenzacija moraju se izvesti odgovarajuim projektom opreme i ako
je potrebno posebnim dodatnim mjerama, npr. ugradnjom klimatizera.
c) Nadmorska visina: Elektrina oprema mora ispravno raditi do 2.000 m nadmorske
visine. Za elektronsku opremu granica je 1.000 m.
Elektrina oprema za rad na veim visinama mora biti posebno projektirana, pri
emu se uzima u obzir smanjenje dielektrine vrstoe i rashladni uinak zraka.
d) Tehnika dokumentacija: Podaci potrebni za instaliranje, rad i odravanje elektrine
opreme strojeva moraju biti dani u obliku crtea, dijagrama, shema, tablica i uputa.
Za jednostavnu opremu podaci mogu biti dani u samo jednom dokumentu, koji
prikazuje sve ureaje elektrine opreme i omoguava prikljuenje na elektrinu mreu.
Tehnika dokumentacija mora sadravati sljedee podatke:
- plan elektrine instalacije,
- blok shemu,
- shemu strujnog kruga,
- opis rada opreme,
- shemu meusobnih veza koja olakava pronalazak strujnih krugova u opremi,
- popis elektrinih dijelova,
~ upute za odravanje i podeavanje,
- crte ili tablicu za raspored elemenata,
~~ popis rezervnih dijelova.

53

e) Zahtjevi i ogranienje upotrebe: Napon, struju, temperaturu, kao i zatitu od

vibracija, uljnih para, vlage itd. i zahtjeve za hlaenje elemenata i ureaja utvruje
proizvoa.
f) Napajanje: Elektrina oprema mora biti. projektirana za rad pod naponima i
frekvencijom izvora napajanja na koji se oprema prikljuuje. Oprema mora ispravno
raditi pod maksimalnim optereenjem, kao i neoptereena u granicama nazivnog
napona i frekvencije.
g) Prikljuivanje na mreu: Elektrina oprema stroja prikljuuje se na jedan izvor
napajanja. Ako je potreban dodatni napon ili drugi naponski sustav za odreene
dijelove opreme (elektronsko upravljanje, elektromagnetske sklopke itd.), tada se taj
drugi napon (ili sustav) mora osigurati iz ureaja kao to su transformatori, ispravljai,
pretvarai itd., koji ine dio elektrine opreme stroja.
Neutralni vodi (N-vodi) koristi se samo ako za to postoje uvjeti. Ako se upotrijebi,
to mora biti jasno navedeno u tehnikoj dokumentaciji, i to u crteu za instaliranje i
shemi strujnog kruga. Neutralni vodi (N-vodi) i zatitni vodi (PE-vodi) unutar
elektrine opreme ne smiju biti spojeni.
Ako utika za prikljuenje na sustav napajanja nije isporuen zajedno sa strojem,
obavlja se direktno spajanje vodia od izvora napajanja na ulazne prikljuke glavnog
prekidaa.
Svi prikljuci za napajanje moraju biti jasno oznaeni prema HRN-u N.A9.002
od 1982.
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisana je zatita od elektrinog udara na
industrijskim strojevima. Elektrina oprema mora osigurati zatitu od elektrinog udara:
pri normalnom radu i u sluaju kvara. Ta zatita mora se primijeniti u svim strujnim
krugovima ili dijelovima elektrine opreme. Upotreba malog napona stroja" osigurava
oba tipa zatitnih mjera, tj. zatitu od elektrinog udara pri normalnom radu i u
sluaju kvara.
Zatita od elektrinog udara pri normalnom radu obuhvaa zatitu od opasnosti
od direktnog dodira s dijelovima pod naponom. Za svaki strujni krug ili dio elektrine
opreme moraju se primijeniti mjere zatite kuitima i zatita izoliranjem dijelova
pod naponom.
Dijelovi pod naponom moraju biti smjeteni u kuitima koja prema svojoj
konstrukciji i stupnju zatite zadovoljavaju zahtjeve prethodno navedene norme.
Otvaranje kuita (otvaranje vrata, poklopaca i slino) mora biti jedino mogue pod
sljedeim uvjetima:
- nuna je upotreba kljua ili alata, a ako su zatvoreni prostori, primjenjuju se
specijalni zahtjevi prema HRN-i N.B2.741 od 1989. (iz podruja elektrinih
instalacija u zgradama);
- treba iskljuiti sve dijelove pod naponom unutar kuita prije nego to se kuite
moe otvoriti. Ovo se moe postii blokadom vrata prekidaem, tako da mogu biti
otvorena samo kada je prekida otvoren, a prekida se moe zatvoriti samo kada
su sva vrata zatvorena:
- unutar kuita treba postaviti barijeru koja spreava dodir s dijelovima pod naponom
(provjerava se uz pomo probnog prsta). Ako postoji odnosna barijera, kuite se
moe otvoriti bez upotrebe kljua ili alata i bez iskljuenja dijelova pod naponom.

54

Zatita od elektrinog udara u sluaju kvara, koja se jo i naziva "zatita od

indirektnog dodira, namijenjena je zatiti od elektrinog udara u sluaju kvara izolacije
zmeu dijelova pod naponom i izloenih vodljivih dijelova. Za svaki strujni krug ili
dio elektrine opreme primjenjuje se najmanje jeclpajod sljedeih mjera:
_ zatita automatskim iskljuenjem napajanja,
_ zatita uporabom opreme klase II ili ekvivalentnom izolacijom,
_ zatita uporabom malog radnog napona" (FELV),
__ zatita elektrinim razdvajanjem.
Zatitni strujni krug sastoji se od zatitnih vodia ili vodljivih dijelova kuita ili
s tr o ja . On mora povezivati sve izloene vodljive dijelove elektrine opreme i stroja.
Neprekidnost zatitnog strujnog kruga mora se izvesti uinkovitim spojevima, tj.
zatitnim vodiima ili direktno mehanikim dijelovima.
Kada se neprekidnost zatitnog strujnog kruga moe prekinuti pomou konektora
ii, utikaa i utinice, zatitni strujni krug mora se prekinuti samo ako su vodii pod
naponom prekinuti. Metalna kuita konektora ili utikaa i utinica ureaja moraju se
spojiti sa zatitnim krugom, osim kada se koriste za strujni krug s malim naponom.
Aktuatori elektrinih upravljakih ureaja (tipkala, tipke, ruice, krugovi itd.) su:
a) izraeni od izolacijskog materijala ili opskrbljeni dodatnom izolacijom ili pojaanom
izolacijom koja ih izolira od drugih vodljivih dijelova;
b) elektrini spojeni, sigurno i permanentno, na zatitni strujni krug.
Izloeni vodljivi dijelovi kao to su vijci, zakovice, natpisne ploice, dijelovi unutar
kuita, bez obzira na veliinu, kao to su elektromagneti kontaktora ili releja,
mehaniki dijelovi ureaja itd. ne pripadaju zatitnom strujnom krugu ako su montirani
tako da ne prouzrokuju opasnost za radnika.
Zatita upotrebom opreme klase II ili ekvivalentnom izolacijom spreava pojavu
opasnih napona na pristupanim dijelovima zbog kvara na osnovnoj izolaciji. Ova
zatita osigurava se upotrebom:
- elektrinih ureaja ili aparata koji imaju dvostruku ili pojaanu izolaciju (oprema
klase II u skladu s HRN-om N.A9.001 od 1980. - Klasifikacija elektronskih i elektrinih
ureaja s obzirom na zatitu od elektrinih udara);
- tvornikih izraenih sklopova, ili
- dodatne ili pojaane izolacije u skladu s HRN-om N.B2.741 od 1989. za elektrine
instalacije u zgradama odnosno zahtjevima za sigurnost od elektrinog udara.
Zatita upotrebom "malog radnog napona (FELV) spreava pojavu opasnog
napona na izloenim vodljivim dijelovima pri pojavi kvara u izolaciji strujnog kruga
malog napona prema HRN-i N.B2.741 od 1989. Najvii napon u krugovima zatienim
ovom mjerom ne smije prelaziti 50 V (efektivna vrijednost) a.c. ili 120 V d.c. uz
maksimalnu valovitost od 10%.
Transformatori koji se koriste za takvo napajanje moraju biti prema HRN-u
N.H8.010 od 1987. (transformatori za razdvajanje i sigurnosni transformatori za
razdvajanje - opi tehniki uvjeti i ispitivanja).
Utikai i utinice koji se primjenjuju u takvim strujnim krugovima moraju ispunjavati
sljedee uvjete:
- utikai ne smiju ulaziti u utinice strujnih krugova koji nisu u skladu s ovom tokom,
~~utinice moraju iskljuivati utikae strujnih krugova koji nisu u skladu s ovom tokom.

55

Elektrino razdvajanje pojedinanog strujnog kruga spreava udarne struje kroz

kontakt s izloenim vodljivim dijelovima koji mogu doi pod napon grekom u
funkcionalnoj izolaciji dijelova pod naponom u tom strujnom krugu. Za ovaj tip zatite
treba vidjeti HRN N.B2.741 od 1989. - za elektrina,instalacije u zgradama odnosno
za zahtjeve za sigurnost od elektrinog udara.
Zatita od direktnog i indirektnog dodira malim naponom stroja (MELV)
predviena je za zatitu od opasnosti direktnog dodira s dijelovima pod naponom,
kao i od opasnosti kvara u izolaciji izmeu dijelova pod naponom i izloenih vodljivih
dijelova. Najvii napon u strujnom krugu ne smije prelaziti 25 V (efektivna vrijednost)
izmjenine struje ili 60 V jednosmjerne struje, s tim da u posebnim uvjetima, npr. u
vlanom prostoru mogu biti potrebne manje vrijednosti napona. Utikai ne smiju
ulaziti u utinice strujnih krugova koji nisu u skladu s ovom zatitom.
Regulativa pravilnika
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
(Slubeni list, br. 53/88.) propisuje karakteristike, uvjete, zahtjeve, oznaivanje i
obiljeavanje ureaja i oprem e, tehnike zatitne mjere te postupak i nain
kontroliranja elektrinih instalacija i prilikom toga utvruje hrvatske norme na osnovi
kojih se odreuju pojedinosti. Meutim, prema lanku 2. ovog pravilnika njegove
odredbe se ne odnose na proizvodnu opremu u industriji, rudnike, prostorije ugroene
od eksplozija i opremu za medicinske svrhe.
Pravilnikom o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (N.N., br. 9/87.)
propisuju se pravila zatite na radu za otklanjanje opasnosti od elektrine energije
pri uporabi sredstava rada. Ova pravila sastoje se naroito u pogledu posluivanja
elektrinim postrojenjima, organizacijskih uvjeta za siguran rad, internog nadzora i
dr.
Hrvatskim normama N.A 0.826 od 1986. i N.A. 0.441 od 1985. utvruju se
termini i definicije s polja elektrinih instalacija u zgradama i sklopnih aparatura.
Neki termini i definicije koje se odnose posebno na zatitu na radu jesu:
- Iskljuivanje radi mehanikog odravanja - znai djelovanje namijenjeno iskljuenju
napajanja dijelova opreme napajane elektrinom energijom radi spreavanja razliitih
opasnosti od elektrinog udara ili elektrinog luka za vrijeme neelektrikih radova na
toj opremi.
- Hitno iskljuivanje (iskljuivanje u sluaju opasnosti) znai djelovanje predvieno
za otklanjanje neoekivanih opasnosti u najkraem moguem vremenu.
- Hitno zaustavljanje (zaustavljanje u sluaju opasnosti) - znai hitno iskljuivanje
radi zaustavljanja pogona koji postaje opasan.
lanak 20.
Orue na elektrini pogon u prostorijama ili na mjestima s posebnim
opasnostima, npr. u vlanim prostorijama, vruim prostorijama, prostorijama
ugroenim od zapaljivih ili eksplozivnih smjesa, moraju udovoljavati posebnim
uvjetima prema odgovarajuim hrvatskim normama i propisima o tehnikim
normativima.

56

Protueksplozijska zatita propisana je s vie hrvatskih normi, a meu njima mogu

se istaknuti sljedee:
- HRN N.S8.010 od 1987.: Elektrini ureaji u prostorima ugroenim eksplozivima,
- HRN N.S8.011 od 1981.: Opi zahtjevi za konstrukciju protiv eksplozijski zatienih
elektrinih ureaja namijenjenih za upotrebu u prostorima ugroenim od eksplozivne
atmosfere,
- HRN N.S8.090 od 1982.: Zahtjevi za elektrine instalacije i ureaje u prostorima
ugroenim od eksplozivne atmosfere (izuzev rudnika),
- HRN N.S8.201 od 1987.: Poveana sigurnost. Opi tehniki uvjeti,
- HRN N.S8.202 od 1987.: Telekomunikacijski ureaji i sastavni dijelovi za elektroniku
i vrstu zatite poveana sigurnost ,
- HRN N.S8.244 od 1987.: Posebni uvjeti za motore u poveanoj sigurnosti,
- HRN N.S8.302 od 1987.: Kategorizirani strujni krugovi.
HRN N.S8.010 od 1987. utvruju se dodatni zahtjevi za izvedbu, izbor i upotrebu
elektrinih ureaja industrijske izvedbe u prostorima u kojima se eksplozivi proizvode
li prerauju. Eksplozivima se smatraju: privredni eksplozivi, sredstva za paljenje
eksploziva, pirotehniki proizvodi, privredna municija, barut i sirovine eksplozivnog
karaktera za proizvodnju eksploziva.
Ploica za oznaavanje elektrinih ureaja mora sadravati sljedee podatke:
naziv proizvoaa, oznaku tipa ureaja, oznaku Eks, tvorniki broj, oznaku HRN
N.S8.010 od 1987., broj tipskog ispitivanja.
Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrina postrojenja i ureaje u
rudnicima s povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (Slubeni list, br. 66/
87.) propisani su tehniki normativi za elektrine instalacije, postrojenja i ureaji koji
ine ga lvansku cje lin u s e le ktrin o m m reom u ru d n icim a s povrin skom
eksploatacijom odnosno povrinskim kopovima. Odredbe ovog pravilnika ne odnose
se na elektrine instalacije, postrojenja i ureaje u podzemnim dijelovima rudnika.
Tim pravilnikom odreuju se pojedinosti za tzv. prijenosna pogonska sredstva
(strojevi, ureaji, transformatori i dr. na etaama kopa ili radilitima) s aparatima za
ukljuivanje, upravljanje i pokretanje tih ureaja, te ureaji za rasvjetu. Propisana je
zatita od izravnog dodira, zatita od neizravnog dodira, zatita od preoptereeja i
kratkog spoja, posebni uvjeti za elektrine ureaje, kabeli i vodovi, elektrino paljenje
mina; odravanje, ispitivanje, pregledi i popravci elektrinih ureaja i instalacija.
U p o glavlju o posebnim zahtjevim a propisano je da e lektrin i strojevi,
transformatori, ispravljai i akumulatori moraju biti:
- zatieni od prodora stranih tijela i praine, kao i od ulaska vode u skladu s
hrvatskim normama,
- osigurani od mehanikih oteenja i imati odgovarajue hlaenje,
- optereeni na odgovarajuu vrijednost u prostoru s temperaturom okoline veom
od nazivne temperature,
- otporni prema potresima na radilitima za otkop i pripremu.
Signalni ureaji moraju biti napajani iz izvora koji je galvanski odvojen od elektro
energetske mree. U instalaciji signalnih ureaja pojedini strujni krugovi moraju se
zatititi od kratkog spoja, a izvori struje od preoptereenja.
Pravilnikom o tehnikim normtivima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije
u rudnicima s podzemnom eksploatacijom (Slubeni list, br. 20/88. i 90/91.) utvreni

57

su uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri izvedbi elektrinih postrojenja,
ureaja i instalacija. Prema ovom pravilniku propisani su zatita ogranienjem napona^
zatita ogranienjem energije izboja, zatita od izravnog dodira, zatita dijelova pod
naponom - izoliranjem, zatita od napona pogreke, sustavi zatite mree, zatitno
uzemljenje izoliranih sustava, nulovanje, zatitni spoj na struju pogreke, zatitni
spoj na napon pogreke, zatita od kratkog spoja, preoptereenja i nastanka napona,
zatita od preoptereenja, elektrini strojevi, transformatori, kondenzatori, ispravljai
i akumulatori; sklopna postrojenja, razdjelna postrojenja i elektrine pogonske
prostorije, aparati za sklapanje i zatitu, rasvjeta, signalni ureaji, dojavni ureaji,
prijenosna pogonska sredstva (ureaji, strojevi, transformatori i dr.), kabeli i vodovi,
elektrino zavarivanje, elektrino paljenje mina, elektrina postrojenja, ureaji i
instalacije u rudnicima ugroenim opasnim plinovima i prainom; odravanje, pregledi,
popravci i ispitivanje elektrinih postrojenja, ureaja i instalacija.
lanak 21.
Pri upotrebi orua pogonjenog motorima s unutarnjim izgaranjem (s tekuim
ili plinskim gorivom) mora se, uz ostalo, osobito osigurati:
1) smjetaj u posebnu prostoriju, ako je orue locirano na stalnome mjestu
rada;
2) poseban nain temeljenja, ako pri njegovoj upotrebi nastaju vibracije koje
se prenose na graevinski objekt u kojem rade radnici;
3) odvod ispunih plinova van objekta odnosno zone rada radnika i dovod
svjeeg zraka;
4) dovod pogonskih goriva iz spremnika nepropusnim i sigurno postavljenim
cjevovodom, pripadnim armaturama i drugim sastavnim dijelovima.
Ovom odredbom utvrene su osnovne i karakteristine zatitne mjere prilikom
uporabe s unutarnjim izgaranjem. Motori s unutarnjim izgaranjem (primjenjuju se u
razliite svrhe, ali uglavnom kao pogonski motori, npr. za pogon: kompresora, crpki,
dizalica, vitla i drugih ureaja na brodovima, brodova; radnih strojeva za transport
openito, orua u poljodjelstvu, umarstvu i graevinarstvu itd. Analogne mjere zatite
primjenjuju se i u ispitnim stanicama i remontnim radionicama, gdje se ispituju ili
popravljaju motori s unutarnjim izgaranjem.
Motori s unutarnjim izgaranjem dijele se na lake i teke. Kod lakih motora (Ottovi
motori) motor usisava smjesu zraka i goriva, a kod tekih (Dieselovi motori) motor
usisava isti zrak, dok se gorivo ubrizgava u cilindar motora pomou crpke za gorivo.
Podjela na lake i teke motore proizlazi iz razmjera teine motora po jednom kilovatu,
naime teina kod tekih motora iznosi od 43 do 68 NAVk, a kod lakih motora 17,5 do
32,5 N/kW. Potronja goriva iznosi 2,1 do 2,5 N/kWh za teke i 2,6 do 3,4 N/kWh za
lake motore.

Toka 1.:
Ovom odredbom odreuje se smjetaj motora s unutarnjim izgaranjem u posebnoj
prostoriji ako pri njegovoj uporabi nastaje prekomjerna buka, to zapravo znai da se
zahtijeva prostorna izolacija radi zatite radnika od takve buke.

58

Razina buke pojedinih motora s unutarnjim izgaranjem je razliita jer ovisi o tipu
rnotora \ njegovoj snazi. Razine buke su od 80 do 115 decibela i to srednje visoke
frekvencije. Radi bolje informacije navode se neki primjeri izmjerene buke kod nekih
ovakvih motora:
*
_ motori nekih putnikih automobila (mjereno ispod poklopca):
84 decibela
_ motor nekog teretnog automobila (mjereno ispod poklopca):
86 decibela
__ motor nekog teretnog automobila, jaeg od 150 kW (mjereno ispod poklopca):
90 decibela
_ brodski dizelski motor:
100-115 decibela
Realno reeno, gotovo svi motori s unutarnjim izgaranjem stvaraju prekomjernu
buku, jer se u znanstvenim krugovima smatra da je buka od 65 do 90 decibela tetna
Za ljudski organizam. Stupanj buke vie od 100 decibela izaziva jaku agresivnost
bez obzira na individualni ljudski faktor.
Toka 2.:
Ovom odredbom utvruje se poseban nain temeljenja ako se prilikom rada
motora s unutarnjim izgaranjem prenose vibracije na graevinski objekt u kojem
rade radnici. Smisao ove mjere zatite je da se zatite radnici od vibracija kojima bi
oni mogli biti izloeni preko poda ili drugih dijelova graevinskog objekta.
Temeljenje motora s unutarnjim izgaranjem moe biti s razliitim izvedbama
kako u pogledu ugradbe amortizera tako i u pogledu izvedbe poda za smjetaj.
Podloga na kojoj je smjeteno orue s vibracijama moe znatno utjecati na irenje
vibracija po radnoj prostoriji ili zgradi, a moe i uspjeno sprijeiti irenje vibracija
ako se temeljni pod odvoji na odgovarajui nain od ostalog poda u prostoriji. Ostale
pojedinosti u svezi s ovim rjeenjem vidjeti u poglavlju "Orua s bukom i vibracijama".
Toka 3.:
Ovom odredbom zahtijeva se odvod ispunih plinova izvan objekta ako je motor
s unutarnjim izgaranjem smjeten u graevinskom objektu. Osim toga, zahtijeva se
odvod ispunih plinova izvan zone rada radnika bez obzira da li je motor smjeten u
graevinskom objektu ili vani na otvorenom prostoru.
Sastav ispunih plinova je razliit, a ovisi prvenstveno o upotrijebljenom motornom
gorivu (benzin, nafta i dr.), zatim o kompresiji smjese (gorivo-zrak), vrsti motora
(etverotaktni ili dvotaktni), radnoj temperaturi motora (hladni ili topli motor), odravanju
motora i o iskoritenosti motora.
U ispunim plinovima benzinskog motora s unutarnjim izgaranjem ima otrovnog
bezmirisnog ugljinog m onoksida u razmjerno velikim koliinama. U ispunim
plinovima dizelskog motora gotovo i nema ugljinog monoksida, ali ima tvari, koje
nadrauju i oteuju sluznice dinih organa i oiju. U tablici su prikazani rezultati
mjerenja sadraja opasnih tvari u ispunim plinovima, za benzinsko i dizelsko gorivo,
prilikom praznog hoda, srednje vonje i maksimalne turae motora.

59

Tablica 3. Sadraji opasnih tvari u ispunim plinovima motora

Sadraj opasnih
tvari u ispunim
plinovima

Prazan hod

b enzin

%
CO - ugljini
monoksid
C 0 2- ugljini
dioksid
Klitrozni
plinovi

dizel

Srednja vonja
5 0 do 6 0 km/h ^
g o r ~i v : a
benzin

dizel

____ %

Maksimalna turaa

benzin

9 - 14

0,1 '

3-5

0,1

1 -3

6,5 - 8

4,3

9-11

4,2

12 -13

do 0,4

0,09

0,06

0,04

dizei

______
0,2
7

Mjere opreza primjenjuju se prilikom rada dvotaktnih motora, jer ti motori stvaraju
vee koliine plinova i s veim postotkom otrovnih sastojaka.
Prostorija u kojoj radi motor s unutarnjim izgaranjem mora se umjetnim putem
provjetravati, i to zagaeni zrak se mora isisavati i zamjenjivati istom koliinom svjeeg
i istog zraka.
Ispuni plinovi i benzinske pare su tee od zraka te se skupljaju iznad poda
prostorije. S obzirom na to, usisna ua ili otvori u zidu moraju biti postavljeni iznad
poda prostorije.
Pravilnikom o tehnikim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se
upotrebljavaju pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama (Slubeni
list, br. 66/78.) propisani su tehniki normativi za strojeve s dizelskim motorima koji
se upotrebljavaju pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama. Meu
ostalim propisane su i ove pojedinosti:
- pod dizelskim strojevima razumijevaju se sve vrste strojeva koji se upotrebljavaju .
pri izvedbi rudarskih podzemnih radova (osim dizelskih lokomotiva),
- dizelski stroj ne moe se upotrebljavati prije nego to se utvrdi da je prikladan za
upotrebu pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama i o tome
izda potvrda o prikladnosti;
- za dizelske strojeve, u pravilu, upotrebljavaju se etverotaktni dizelski motori s
indirektnim ubrizgavanjem goriva (dvostupanjskim izgaranjem) ili motori s direktnim
ubrizgavanjem goriva,
- jam e u kojim a se upotrebljavaju dizelski strojevi moraju imati m ehaniko
provjetravanje s pom ou ventilatora, a slijepe prostorije moraju se posebno
provjetravati kompresijskim ili kombiniranim nainom provjetravanja,
- sastav jam skog zraka mora u svemu odgovarati m aksim alno do p u stivim
koncentracijama tetnih tvari (MDK), a uz to mora osigurati takvo provjetravanje
da sadraj kisika u zraku ne padne ispod 19 obujamskih postotaka,
- za opasne plinove koji se pojavljuju u zraku jamskih prostorija, gdje rade dizelski
strojevi, maksimalno dopustive koncentracije pri kojima se moe raditi bez posebnih
zatitnih sredstava iznose:
~ ugljinog monoksida (C O )......................................... 0,005 obujamskih postotaka
60

_
_
_
_
_

ugljinog dioksida (C 0 2)............ ............. ..... 0,5

obujamskih postotaka
duinog monoksida (NO).......... ................... 0,0025
obujamskih postotaka
duinog dioksida (N 02)............ ................... 0,0005
obujamskih postotaka
sumpornog dioksida (S 02)......... ................... 0,0004
obujamskih postotaka
form aldehida.................................. ........ r.'..... * 0,00008 obujamskih postotaka
akroleina......................................... ................... 0,00001 obujamskih postotaka
__ radilita na kojima rade dizelski strojevi moraju se neprekidno provjetravati tijekom
njihova rada na nain predvien odobrenim rudarskim projektom; dijelovi jame u
kojima se upotrebljavaju dizelski strojevi ine posebne vjetrene odjele,
_ ako se indiciranjem utvrdi da je vrijednost CO = 0,12 % obujamskih u ispunim
plinovima dizelskog stroja, stroj se mora iskljuiti iz rada, svakih petnaest dana za
vrijeme rada najveeg broja dizelskih strojeva, mora se indicirati ugljini monoksid
- (CO) i ugljini diosid (C 02) u zraku u jamskim prostorijama u kojima rade dizelski
strojevi,
__ goriva za dizelske strojeve moraju biti u skladu s hrvatskim normama za dizelska
goriva, uputom proizvoaa stroja i ovim zahtjevima:
palite goriva u zatvorenoj posudi (po Abel-Penskom) mora biti iznad 60 C
sadraj sumpora u postotku mase mora biti ispod 0,5
~ cetanski broj mora iznositi 45
gorivo ne smije sadravati mehanike neistoe
- ureaji za proiavanje izlaznog plina (vodeni proistai, katalitiki proistai i
dr.) moraju se odravati prema uputi proizvoaa.
lanak 22.
Ako na cijevima, prikljunim cjevovodima i spojnim mjestima za hidrauline
i parne ureaje postoji mogunost da se tlak povea iznad doputene veliine,
moraju postojati ureaji koji e sniziti tlak unutar doputenih granica.
Vidjeti komentar o sigurnosnim ventilima uz lanak 24.
lanak 23.
Orue koje se koristi plinovitim, tekuim ili krutim gorivima mora biti
opremljeno zatitnim ureajima tako da ne postoji mogunost isputanja goriva
i stvaranja poarno-eksplozivnih smjesa ili smjesa opasnih za zdravlje.
Karakteristine osnovne opasnosti od kotlova s plinskim gorivom (plinskih
naprava za pripremu hrane, pei za grijanje prostorija, grijai vode, kotlovi,
industrijske pei i dr.) jesu:
- stvaranje eksplozivnih smjesa plina u zraku radne prostorije;
- koncentracija plinskih proizvoda izgaranja u zraku radne prostorije.
Eksplozivne smjese plina u zraku radne prostorije mogu nastati ako plin proputa
na spojevima cijevi, armaturama i pridodanim ureajima na cjevovodu za dovod
plina. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je spojeve izvoditi ispravno i u skladu s
propisima hrvatskih normi i opepriznatih pravila, kao i pvoremeno pregledati i ispitivati
te spojeve s obzirom na potencijalnu propusnost. Osim toga, proputanje plina
mogue je i neposredno na plinskim plamenicima u sluaju kvara na njima, i to
tijekom rada troila ili orua, ili, pak, njihovog mirovanja.
61

Ako se plinski proizvodi ne odvode iz plinskih troila ili orua na neki organizirani
nain (dimovodni kanali s prirodnim ili prisilnim propuhom i dr.) i to zbog nepravilnosti
u izvedbi tih dimovodnih ureaja ili zbog toga to oni ne postoje ili to su zaepljeni
mogua su trovanja radnika s tekim posljedicama za ivot i zdravlje zbog njihovih
koncentracija u radnoj prostoriji.
.
Karakteristine opasnosti od kotlova s tekuim gorivom
i dr.) jesu:
- proputanje tekuih goriva (etilizirani benzin, nafta i dr.)
armaturama, ureaja na cjevovodu i drugim mjestima, te
i eksploziju;
- koncentracija plinskih proizvoda izgaranja u zraku radne

(kotlovi, pei u industriji

na spojevima cjevovoda,
stvaranje izvora za poar
prostorije.

Hrvatskom normom HRN M.E6.120 od 1987. utvruju se zahtjevi za konstrukciju

i kakvou kotlova za centralno grijanje, u kojima izgara tekue i plinsko gorivo prema
klasifikaciji i nomenklaturi u skladu s HRN-om B.HO.500 od 1965. Za kotlove loene
plinom i tekuim gorivom zahtijeva se primjena odgovarajuih dimnjaka, ovisno o
nazivnoj snazi kotla i s odreenim dimenzijama.
Karakteristine opasnosti od kotlova s krutim gorivom su zagaenja prainom,
opasnosti od poara ili eksplozija na samom loitu ili pred loitem, kao i
koncentracija proizvoda izgaranja u prostoriji kotlovnice. Hrvatskom normom HRN
M.E6.110 od 1987. propisuje se o loitu sljedee: da ono moe biti s runim ili
mehanikim ubacivanjem goriva, mora biti oblikovano da u njemu gorivo lako izgara
do kraja, mora odgovarati vrsti goriva, mora imati dovod primarnog i sekudarnog
zraka, kao i odvod dimnih plinova, potom da pri izgaranju ne nastaju proizvodi koji bi
previe zagaivali zrak.
Osim toga, propisani su prikljuak na dimnjak, kao i zatita od eksplozivnog
izgaranja, otvor za punjenje, regulator izgaranja, tem peratura dim nih plinova,
nepropusnost za plinove izgaranja, emisija krutih estica i dr.
lanak 24.
Na oruu koje u svojem sastavu ima tlanu posudu moraju biti postavljeni
ureaji za zatitu od porasta tlaka.
U ovoj odredbi govori se o oruima koja u svom sastavu imaju tlanu posudu,
te je potrebno zauzeti stajalite o pojmu takvih orua, kako ne bi bilo razliitih
tumaenja. Prema definiciji stavka 1. lanka 2. ovog pravilnika, pod oruima se
smatraju, meu ostalim, i postrojenja, kod kojih (npr. kompresorsko postrojenje) ima
tlanu posudu odvojenu od kompresora, ali je u sastavu cjelokupnog postrojenja kao
orua za rad. Prema tome, ovaj pojam "u svom sastavu" treba shvaati kao
funkcionalnu cjelinu. To znai da tlana posuda moe biti u istom kuitu ili kompleksu
s ostalim dijelovima orua, ali moe biti konstrukcijski odvojena, ali je u funkcionalnoj
cjelini s ostalim dijelovima orua, te se smatra da je u sastavu orua za rad. Obje
izvedbe pokazane su na slici 26.

62

a. kompresorski agregat u
jednom kompleksu

1-2% p a d - . #
S p re m n ik stla en o g z ra k a unu tar je d n o g
p n e u m a ts k o g p o s tro jen ja
G arn itu ra z a
p rip re m a n je z ra k a

b. postrojenje za
komprimirani zrak

T la n a
posuda
P o su d a z a
sak upljanje k o n d e n z a ta

Kompresor

r \

P ipao z a isp u tan je

Slika 26. Orua s kompresorskim djelovanjem, koja u svojem sastavu imaju

tlanu posudu

HRN-om M.E2.170 od 1984. (tlane posude) utvruju se tehniki zahtjevi za

sigurnosne ventile i druge sigurnosne ureaje kojima se spreava nedoputeno
prekoraivanje tlaka otvaranjem sigurnosnih ventila ili zatvaranjem sigurnosno-zapornih
ventila. Mjere i normativi za tlane posude jednako se odnose i na cijevi odnosno
prikljune cjevovode.
Sigurnosni ventili moraju se tako dimenzionirati i podesiti da se njima ograniava
prekoraivanje najveeg doputenog radnog tlaka u posudi odnosno porast tlaka
otvaranja najvie do:
- 0,5 bar za posude s tlakom do 3 bar,
- 15 % za posude s tlakom 3 do 60 bar,
- 10 % za posude s tlakom veim od 60 bar.
HRN-om M.EO.060 od 1982. (termoenergetski ureaji i tlane posude) utvruju
se zahtjevi za sigurnosne ventile neovisno o fluidu za koji su namijenjeni. Prema ovoj
normi utvrene su sljedee definicije i podjele:
1. Sigurnosni ventil automatski isputa odreenu koliinu radne tvari, bez udjela
druge energije same radne tvari, na takav nain da spreava prekoraivanje unaprijed
zadanog tlaka, tako predvien da se zatvara kada tlak padne na vrijednost normalnih
radnih uvjeta. Ventil moe biti stavljen u pogon i pomou nekog izvora energije koji
je neovisan o energiji fluida, ako je to predvieno hrvatskim normama za pojedine
vrste opreme pod tlakom.

63

2. Sigurnosni ventil s neposrednim djelovanjem je ventil u kojem se sili koja djeluje

na zaporno tijelo, zbog tlaka fluida, suprotstavlja sila koja nastaje djelovanjem
kontrautega, poluge s kontrautegom ili opruge.
3. Sigurnosni ventil s komandom je ventil kod kojeg zaporno tijelo moe biti podignuto
pomonim ureajem i pri niim tlakovima od- zadanpg tlaka otvaranja, a koji i u
sluaju otkazivanja ovog pomonog ureaja odgovara zahtjevima navedene norme
4. Sigurnosni ventil s dodatnim optereenjem je ventil kod kojeg je zaporno tijelo
dodatno optereeno, da bi se poveala nepropusnost do trenutka kada tlak na ulazu
dostigne vrijednost tlaka poetka otvaranja.
5. Sigurnosni ventil s upravljanjem je ventil kojeg je funkcioniranje upravljano i
kontrolirano preko fluida iz upravljakog ureaja koji je, takoer, sigurnosni ventil s
neposrednim djelovanjem.
S obzirom na zatitu na radu, mogu se istaknuti ove pojedinosti u pogledu
sigurnosnog ventila:
- sigurnosni ventil i njihovi pomoni ureaji moraju biti zatieni od mogunosti
proizvoljne promjene podeavanja ventila ili naina funkcioniranja;
- sigurnosni ventili moraju biti tako izvedeni da je u predvienim temperaturnim
uvjetima mogue pomicati pokretne dijelove;
- nepropusnost sigurnosnih ventila ne smije se ostvarivati primjenom sile;
- sigurnosni ventili koji su optereeni utegom preko poluge moraju imati uteg za
optereenje iz jednog komada;
- sigurnosni ventili s vie zapornih tijela ventila moraju imati neovisna optereenja
pojedinih zapornih tijela;
- na kuitima sigurnosnih ventila, gdje se moe skupljati kondenzat, postavljaju se
vodovi za njegovo skupljanje. Izdvojeni kondenzat mora se odvesti vodovima za
ispust;
- za sigurnosne ventile s upravljanjem obvezna su redovna ispitivanja funkcionalnosti
prema tehnikoj uputi proizvoaa. Pri ispitivanju mora se provjeriti da li je ostvaren
zahtjevni kriterij otvaranja, npr. veliina i vremenski porast sila optereenja i
rastereenja, kao i besprijekoran rad do punog otvora glavnog ventila;
- na sigurnosnim ventilima moraju se postaviti ispuni vodovi ili drugi ureaji za
zatitu radnika radi istjecanja medija, ako postoji direktna ili indirektna opasnost
za ljude i okolinu;
- kuite i vodovi moraju se osigurati protiv zamrzavanja ili ovravanja medija;
- sigurnosni ventili moraju biti pristupani za ispitivanje funkcionalne sposobnosti i
odravanje;
- sigurnosni ventili moraju biti zatieni od tetnih vanjskih utjecaja;
- sigurnosni ventili postavljaju se na tlane posude u zoni plina ili pare, izvan mjesta
s kojeg moe nastati povlaenje tekuine ili na cjevovod povezan s plinskim
prostorom; kada se sigurnosni ventili koriste za tekuine, mjesto postavljanja ventila
mora biti ispod razine tekuine;
- materijali (metali i nemetali) za sve dijelove, ovisno o mediju, moraju se birati tako
da su primjenjivi za zadane tlakove i temperature i da su dovoljno postojani na
koroziju,
- svi ventili moraju biti plombirani od proizvoaa.

64

HPN-om M.EO.060 od 1982. propisano je oznaavanje sigurnosnih vetila. Na

.. 10 ventila ili ploicu vrsto postavljanu na tijelo moraju se staviti sljedee oznake:
tlJnazivni ulazni promjer,
"" oZnaka materijala tijela ventila,
^ tvrtka odnosno naziv proizvoaa,
;
*
strelica koja oznaava smjer teenja, ako su ulaz i izlaz istog promjera i istog
pazivnog tlaka.

l
li

Na etiketi za identifikaciju, vrsto postavljenoj na sigurnosnom ventilu moraju

biti sljedei podaci:
___ najvea doputena radna temperatura (C),
tlak poetka otvaranja (bar),
I znaka HRN M.EO.060 od 1982.,
__ Koeficijent protoka ili deklarirani protok,
_ povrina istjecanja (mm2),
_ hod (mm) i odgovarajui nadtlak (%).
lanak 25.
Energetski vodovi orua moraju biti oznaeni odnosno obojeni odgovarajuim
propisanim prepoznatljivim bojama, u skladu s propisima o tehnikim normativima,
odgovarajuim hrvatskim normama i opepriznatim pravilima, ako ne postoje
propisi.
Pravilnikom o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih
postrojenja (Slubeni list, br. 19/68.) propisano je da sve cjevovode elektroenergetskih
postrojenja termoelektrana (doprema i priprema goriva, kotlovskih postrojenja parnih
turbina, rashladnih ureaja, pripreme vode) treba radi boljeg raspoznavanja i pregleda
oznaiti odgovarajuim bojama (Tablica 4.).

65

Tablica 4. Bojenje cjevovoda postrojenja termoelektrana

Namjena

Osnovna
boja

Oznaka cjevovoda

Namjena

S:

para

crvena

crveno
crveno-bijelo-zeleno
crveno-zeleno-crveno

zasiena para
pregrijana para
ispusna para

voda

zelena

zeleno
zeleno-bijelo-zeleno
zeleno-crveno-zeleno
svijetlo zeleno
zeleno-uto-zeleno

pitka voda
topla voda
napojna voa
bunarska voda
kondenzirana
voda

svijelozeleno-crveno
-svljetlozeleno
zeleno-crno-zeleno

meka voda
otopna voda

plavo
plavo-bijelo-plavo
plavo-crveno-plavo
plavo-crno-plavo

zrak-pahuljke
topli zrak
stlaeni zrak
ugljena praina
gradski plin
acetilen
vodik
ugljini dioksid

zrak

plava

plin

uta

uto
uto-bijelo-uto
uto-plavo-uto
uto-zeleno-uto

vakuum

siva

sivo

vakuum

Ako su cjevovodi promjera do 50 mm, trebaju biti obojeni po cijeloj duini. Kad su
cjevovodi promjera iznad 50 mm, moraju se na prirubnicama oznaiti i strelicama,
koje pokazuju smjer protjecanja, i to na odreenim razmacima ovisno o duini
cjevovoda, poloaju i boljem uoavanju.
Za ostale cjevovode ne postoje odgovarajue norme. U inozemstvu pojedine
drave imaju razliite boje za iste medije, a neke drave nemaju odgovarajue norme.
U mnogim zemljama prihvaene su boje za cjevovode kako prikazuje Tablica 5.
Neprihvaanje da se cijevi za paru boje crvenom bojom (to je prema tradiciji
prihvaeno u normama mnogih zemalja) i njezina zamjena bojom aluminija objanjeno
je s vie razloga. U prvome redu, time to su danas najpostojanije boje na toplini, u
stvari, lakovi i emajli srebrnastih tonova. Oito su zbog toga za bojenje parnih vodova
primijenjene aluminijske boje.

66

fabl>ca 5 Prec*loene kJe za cjevovode

Namjena
1 Voda
2. Para
3 Zrak (ukljuujui stlaeni zrak i vakuum)
4 plinovi (ukljuujui tekuine i rezrijeene plinove)
5. Kiseline
6. Luine
7 proizvodi nafte,ulja i ostale zapaljive tekuine
g Tekui prehrambeni proizvodi
g. Ostale nezapaljive tekuine
10.Protupoarni sastojci (voda za gaenje poara,
sprinkler sustav,ugljini monoksid,inertni plinovi i para
za gaenje poara, ureaji za rastjerivanje pjene, itd.)
11.Kanalizacija

Boja

zelena
aluminijska
bijela
otvoreno plava
naranasta
ljubiasta
mrka
be
siva

crvena
crna

Drugo, u skladu s m eunarodnim pravilima, crvenom bojom treba obojiti

protupoarne ureaje, to je i bilo uzeto u obzir pri izboru boje za obiljeavanje cijevi
sa sastojcima za gaenje poara. Tree, kao to pokazuje iskustvo, bojenje cjevovoda
pare crvenom bojom stvara u nekim toplim pogonima (npr. u kotlovnicama i si.)
nepoeljnu koncentraciju toplih tonova, u psiholokom smislu.
Uporaba bijele boje za zrane cjevovode objanjavana je eljom da se vidljivo
rasterete ove komunikacije i da im se da najsvjetlija boja, koja najmanje upija svjetlost,
uzimajui u obzir da one prolaze po gornjim dijelovima prostorije i da se esto
rasporeuju prema prozorima.
Za bojenje plinskih cjevovoda predloena je otvoreno plava boja, umjesto
tradicionalnog bojenja utom bojom u mnogim zemljama. U tom sluaju na izbor
boja utjecala je okolnost to je uta boja, u skladu s pravilima primjene boja, bila
predloena za prstene upozorenja, koji se nanose na cijevi koje provode opasne
tvari.
Odluku o prihvaanju naranaste i Ijubiate boje za bojenje cijevi s kiselinama i
luinama nametnula je meunarodna praksa. Obje ove boje dovoljno su aktivne ,
upadljive i "opominjajue i odgovaraju agresivnim svojstvima onih tvari koje one
oznaavaju. Mnoge se primjenjuju u inozemstvu za obiljeavanje cijevi kojima se
transportiraju kiseline i luine.
Mrka boja za bojenje cijevi s naftnim proizvodima, uljima i zapaljivim tekuinama,
takoer, je prihvaena u svezi s njezinom irokom upotrebom za bojenje cjevovoda
za ulje i benzin u mnogim stranim zemljama. Ona dobro asocira s mrkom bojom ulja,
mazut i druge tamne proizvode nafte i odgovara boji koja je veoma postojana na
dugotrajno djelovanje ulja i benzina.
Siva boja za cijevi s ostalim nesagorivim tekuinama prihvaena je zato to
dobro izraava neutralna svojstva tvari dane skupine.
Crna boja za kanalizacijske cijevi izabrana je zato to se obino za njihovo
bojenje upotrebljavaju asfaltno-bitumenske i druge antikorozivne prevlake koje imaju
cmu boju.

67

Uzimajui u obzir pozitivna i negativna svojstva postojeih naina, da bi s6

utvrdila svojstva sadraja u cijevima, CNII za industrijske objekte predlae sljedei
sustav zatitnog bojenja cjevovoda:
- crveni prstenovi za upozorenje na lakozapaljive poarne i eksplozivne tvari;
- uti prstenovi za obiljeavanje opasnih i tetni h^vari za zdravlje ljudi (otrovnih
toksinih, zaguljivih, koje izazivaju kemijske ili termike opekline, pod visokim
tlakom ili dubokim razrijeenjem i si.);
- zeleni prstenovi za bezopasne i neutralne tvari.

a. pri posebno visokim parametrima, poveanoj agresivnosti i posebnoj opasnosti

transportiranih tvari;
b. pri manje izraenim svojstvima transportiranih tvari
Slika 27. Preporuene veliine obojenih prstenova koji karakteriziraju svojstva
transportnih tvari
Takav sustav odabira boja veoma je jednostavan i pogodan za praenje i odgovara
tradicionalnim predstavama ljudi o znaenju danih boja.
Upozoravajue prstenove crvene i ute boje treba nanositi u intervalima, ovisno
o stupnju tetnosti ili agresivnosti tarnsportiranih tvari: gue - pri veoma visokim
parametrima, poveanoj agresivnosti ili opasnosti sadraja u cijevima; rjee - kod
manje opasno izraenih svojstava transportiranih proizvoda.
Prstenove zelene boje, koji upozoravaju na sigurnost ili neutralnost sadraja
cijevi, potrebno je nanositi samo u onim sluajevima kada transportirane tvari stjeu
ta svojstva zbog slabih koncentracija, niskih parametara i si., a u obinom obliku
imaju druga svojstva.
Ako transportirane tvari imaju istodobno nekoliko svojstava, koja se obiljeavaju
raznim bojama, na cijevi se nanose prstenovi s nekoliko boja.
Tablica 6. irina i razmak prstenova

Vanjski promjer cijevi(mm)

Do 150
150-300
Vie od 300

68

irina prstena (mm)

a
50
70
100

Razmak meu prstenovima(mm)

b,
b2
1.000
1.000
1.000

2.000
2.000
2.000

irinu obojenih prstenova i meu njima treba prihvatiti ovisno o vanjskom promjeru.
Za dopunsko obiljeavanje cijevi s posebno opasnim sadrajima za zdravlje
radnika, a takoer za konkretizaciju opasnosti, osim prstenova za upozorenje treba
upotrebljavati znakove sa simbolinim crteirna pr$ma hrvatskim normama.
esto se zahtijeva razlikovanje cjevovoda nekoliko proizvoda koji pripadaju istoj
veoj skupini. Zato je najkorisnije upotrebljavati natpise na specijalnim ploicama ili
direktno na cijevima.
Natpisi trebaju sadravati prihvaene nazive tvari koje se transportiraju, npr.
stlaeni zrak, kisik , sumporna kiselina , itd., te nune podatke o parametrima
(pritisak temperature i dr.).
Obiljeavanje vrste tvari s pomou obojenih prstenova danas je prihvaeno u
normama velikog broja europskih zemalja.
Boja koja slui za raspoznavanje cijevi moe se nanijeti po cijeloj duini cijevi ili
na posebnim mjestima, tj. na najvanijim mjestima magistrale (ograncima, spojevima,
kod ventila, zatvaraa, kontrolnih pribora, na mjestima gdje cijev prolazi kroz zid,
pregrade, podove i si.).
lanak 26.
Orue pokretano ljudskom snagom mora udovoljavati ovim ergonomskim
pravilima:
1) najvea doputena sila radnika na rukohvatu ili pedalu ureaja za
upravljanje mora biti u skladu s odredbama lanka 30. stavka 2. i lanka 39.
stavka 4. ovoga pravilnika;
2) rukohvati moraju biti udeeni da oblikom, konstrukcijom i dimenzijama
odgovaraju aci radnika;
3) elementi za rukovanje (rukohvati) na kolima, kotaima, polugama i dr., a i
pedali, moraju biti postavljeni tako da odgovaraju normalnom poloaju tijela radnika
za pokretanje tog orua.
Upotrijebljena sila radnika na rukohvatu (hvatite) ureaja za pokretanje moe
biti i vea od sile odreene stavkom 1. tokom 1) ovoga lanka ako radnik radi
sam povremeno, a sila za pokretanje ne bi smjela biti vea od 250 N.
U ovoj odredbi utvrena su samo neka ergonomska pravila koja su osobita za
orua pogonjena ljudskom snagom, i to u pogledu: najvee doputene sile radnika,
rukohvata za rukovanje oruem i normalnog poloaja tijela. Sva tri spom enuta
ergonomska pravila rjeavaju se odmah prilikom projektiranja i konstruiranja.
Kako se vidi iz same odredbe, na prvo mjesto ergonomskih pravila dolazi najvea
doputena sila radnika proizvedena rukom ili nogom, a u svrhu pokretanja ili drugog
nekog djelovanja na oruu. Na osnovi rezultata ispitivanja, koja su obavljali
znanstvenici fiziolozi, spoznale su se tetnosti za zdravlje radnika, ako se prilikom
veih naprezanja troi energija u koliini koja se ne moe nadoknaditi. Kod radnika
se stvaraju napori koji proizlaze iz statikog, dinamikog i psihikog napora, kao i
napora zbog djelovanja materijalne radne okoline.
Oblik, konstrukcija i dimenzije rukohvata ureaja za upravljanje moraju biti u
skladu s ergonomskim pravilima kako bi se napor radnika uinio manjim. Na slici 27.
prikazana je konstrukcija jednog runog vitla za dizanje, s po jednom ruicom sa
svake strane, to znai za rad s dva, tri ili etiri radnika.

69

Slika 28. Runo teretno vitlo s odgovarajuim ruicama

Jedna od osnovnih karakteristika ovog runog vitla je ppgon pomou ruica na
kojima su okretni rukohvati za jednog ili dva radnika. Dimenzije ruice odgovaraju
namijenjenom teretu i broju radnika koji diu odnosni teret. Duina rukohvata na
ruici za jednog radnika treba iznositi 250 do 350 mm za obuhvat s obje ake. Za
dva radnika na istom rukohvatu duina mora biti od 400 do 500 mm. Promjer rukohvata
treba biti od 40 do 50 mm.
Obodna brzina ruice je od 0,5 do 1 m/sek, a snaga jednog radnika je do 100 N
(10 kp). Osovina pokretnih ruica je oko 1.000 mm udaljena od poda na kojem stoji
radnik. Ako se vitlo pogoni s dvije ruice, tada treba da su im meusobno postavljene
osi rukohvata za 120 po opsegu kruga okretanja.
Oko elinog dijela ruice za upravljanje nalazi se rukohvat (uplji valjak od
drveta ili nekog drugog odgovarajueg materijala) radi lakeg okretanja ruke.

4. POREMEAJI, NESTANAK I PONOVNI POVRATAK ENERGIJE

lanak 27.
Kada na oruu nastane poremeaj odnosno ako orue prestane raditi zbog
nestanka i ponovna dolaska elektrine ili druge energije, orue mora djelovati:
1) tako da ne stvori opasna gibanja;
2) tako da ne otpadnu i ne odlete dijelovi koji su bili uvreni djelovanjem
energije;
3) tako da zatitni ureaji i ureaji sa zatitnom funkcijom ostanu djelotvorni;
4) tako da se onemogui neeljeno automatsko ponovno putanje u rad
motora ili drugih ureaja ako bi to bilo opasno.
Nastanak opasnog gibanja iz stava 1. toke 1) ovoga lanka mora se sprijeiti
ureajem koji djeluje automatski, a ako to nije mogue, moraju postojati drugi
ureaji kojima se radnici mogu zatititi od opasnih gibanja.
70

Ako bi zbog poremeaja, nestanka i ponovna povratka energije mogla opasno

djelovati zaostala ili povratna energija, potrebno je postaviti uoljiva upozorenja
na oruu ili u njegovoj neposrednoj blizini, u skladu s odredbom lanka 17.
ovoga pravilnika.
/
Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na orue koje nekontrolirano
ponovnim poetkom rada ne ugroava radnike ni radni okoli.
Odredbe ovog lanka odnose se na sve vrste energije (osim ljudske), koje pogone
orua, meutim postoje razliitosti tehnikih izvedbi kod pojedinih vrsta energije da
pj se ispunili svi ovi propisani zahtjevi.
HRN-om N.S3.001 od 1987. (Elektrina oprema industrijskih strojeva) propisane
su odredbe o zatiti od automatskog ponovnog putanja u rad poslije prekida i
ponovnog uspostavljanja napajanja. Ako automatsko ponovno putanje u rad motora
ili drugih ureaja poslije prekida i ponovnog uspostavljanja napajanja moe biti opasno,
takvo putanje u rad mora se onemoguiti.
Ako se pri radu stroja moe dopustiti prekid napona za dijelio sekunde, moraju
se predvidjeti vremenski releji sa zatezanjem pri iskljuenju.
Kada se upotrebljavaju kontaktori, vremenski releji sa zatezanjem pri iskljuenju
i ponovno ukljuivanje kontaktora nipoto ne smiju spreavati trenutni prekid
upravljake opreme (indikatori poloaja ili krajnji iskljuivao), releji, tipkala itd.).
Prekid dovoda elektrine struje za pogon stroja moe nastati zbog raznih razloga,
kao npr. kvara na napojnoj elektrinoj mrei ili u trafostanici, kvar na stroju, ali i
drugih razloga. Istom normom propisane su odredbe i o zatiti stroja od preoptereenja
(zatita vodia i motora). Tamo gdje mogu nastati opasne situacije pri automatskom
ponovnom putanju u rad nekog motora poslije deblokiranja ureaja za zatitu od
preoptereenja, npr. poslije hlaenja term ikog okidakog elementa, mora se
onemoguiti automatsko ponovno ukljuivanje na odgovarajui nain.
lankom 166. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog
napona (Slubeni list, br. 53/88). propisano je da se ureaji za zatitu od nestanka
napona moraju predvidjeti u krajnjim strujnim krugovima napajanja motora kojih
ponovno pokretanje, nakon nastalog zaustavljanja, moe biti opasno.
lankom 64. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje
i instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom (Slubeni list br, 20/88.)
propisano je da elektrini motor u sluaju nestanka napona, a nakon ponovnog dolaska
napona ne smiju sami krenuti. Ova odredba ne odnosi se na automatske tehnoloke
procese, kod kojih strojevi funkcioniraju u tehnolokom nizu s odgovarajuim
predradnjama i predvienim mjerama sigurnosti.
Odredbe ovog lanka su u skladu s propisima Upute Vijea Europske ekonomske
zajednice - toka 1.2.6. (89/392/EEC od 14.6.1989.) prema kojoj prekid energetske
dobave i ponovna uspostava nakon prekida te energije ne smije prouzroiti opasnu
situaciju. Prema tim propisim a nakon prekida dobave energije stroj ne smije
neoekivano startati; nijedan pokretni dio stroja ili pridravani komad na stroju ne
smije ispasti ili biti odbaen; zatitni ureaji moraju i dalje ostati potpuno djelotvorni.
Kako se iz odredaba norme vidi onemoguavanje da se orue poslije prekida
dovoda struje automatski ponovno pokrene, to je preputeno procjeni strunih osoba
u poduzeima, korisnicima orua odnosno proizvoaima orua.
Opasnost od automatskog ponovnog putanja u rad elektromotora nakon prekida
struje moe biti razliit?, ovisno o vrsti i namjeni orua. Naroite opasnosti u tim

71

sluajevima prijete od: dijelova u gibanju i dijelova u stegama na oruu.

Jedan dio orua u Hrvatskoj nema instaliranu zatitu od automatskog ponovnog
putanja u rad poslije prekida struje i u prijelaznom roku to e se morati uiniti u
pojedinim sluajevima. Do tada morat e se primjenjivati postupak zatite da sami
rukovaoci runo aktiviraju ureaj za rastavljanje s napajanja struje, kako je to
postojeim propisima zatite na radu propisano.
lankom 98. Pravilnika o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (N.N.,
br. 9/87.) propisano je za gradilita da je nakon iskljuenja napona glavnim prekidaem
ili nakon nestanka napajanja, obvezno iskljuiti orua s poveanim opasnostima
vlastitim prekidaima.
Ova mjera zatite propisana je iz sigurnosnih razloga da ne bi nakon dovoda
struje nastala iznenadna gibanja na oruu ili odlijetanja pojedinih dijelova te ozljede
raci ni ka.
lankom 111. spomenutog pravilnika propisano je da pri nestanku napona za
vrijeme rada s prijenosnim alatom ili pri duljem prekidu radnih operacija, kao i pri
udaljavanju s mjesta rada, alat mora biti odvojen od elektrine instalacije.
I kod prvog i kod drugog sluaja odredbama se obvezuje radnik da iskljui
prekidae odnosno provede odvajanje od elektrine instalacije ako nestane elektrina
energija.
5. UREAJI ZA UPRAVLJANJE
lanak 28.
Svako orue pogonjeno energijom mora imati ureaj za putanje u pogon i
zaustavljanje izgraen tako da njegovim aktiviranjem preko aktuatora (tipkalo,
ruica, kolo, pedal i dr.) moe biti odreen poetak i kraj rada odnosno gibanja
orua.
Pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i za postrojenja (liniju) koja
su sastavljena od dvaju ili vie orua i koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno
orue.
Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili vie orua tako da se orue
moe pojedinano upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje
se za svako od tog orua.
HRN-om N.A0.351 od 1983. definirano je daje runo upravljanje ono koje zahtijeva
direktno i indirektno djelovanje ovjeka na izvrni ureaj.
HRN-om N.S3.001 od 1987. definirano je da je aktuator dio ureaja za upravljanje
na koji se djeluje vanjskom silom na kontakt. Aktuator moe biti npr.: tipka, tipkalo,
ruka, kolo, preklopnik, pedala, podnonik i dr.
Odredbom ovog stavka utvreno je da radnik moe upravljati oruem samo
pomou aktuatora. Ako je aktuator uniten, slomljen, skinut, radnik ne moe raditi i
upravljati oruem pomou nekog provizorija ili jo manje spajanjem i rastavljanjem
elektrinih vodia i na neki drugi nesiguran nain. Odgovarajui aktuatori moraju
postojati ne samo na ureajima za upravljanje, oruima s elektrinim pogonom ve i
na svim oruima s drugim energetskim pogonima.
Odredbom iz stavka 1. ovog lanka odreeno je da svako orue s opasnim
gibanjem (osim s runim pogonom) mora imati ureaj za putanje u pogon i
zaustavljanje tako da radnik moe odrediti poetak i kraj rada s oruem. Znai ne
72

moe se raditi s nijednim oruem ako na njemu nema ureaja za putanje u pogon i
zaustavljanje.
Ako su vanjski dijelovi ureaja za putanje u pogon i zaustavljanje (na koje
djeluje radnik pritiskom prsta, ake i nogev jli lunim povlaenjem, okretanjem ili
Kutnim pomicanjem) u kvaru ili su oteeni ili ih nema, ne smije se raditi s oruem za
rad na kojima postoji taj nedostatak.
Orua s elektrinom opremom
Orua s elektrinom opremom u upravljakom strujnom krugu, prema HRN-u
N.S3.001 od 1987., imaju ureaj za putanje u rad i zaustavljanje (START i STOP).
Pogone se pobuivanjem odgovarajueg strujnog kruga ili u sluaju elektronskih
digitalnih elemenata, podeenim set stanjem (stanje 1).
Zaustavljaju se iskljuivanjem odgovarajueg strujnog kruga ili u sluaju
elektronskih digitalnih elemenata, povratom u reset stanje (stanje 0).
Zaustavljanje (STOP) je u prednosti prema putanju u rad (START).
Poetak rada ili ciklusa orua mora biti mogu samo ako su ispunjene sve
tehnike mjere sigurnosti i ako ureaji rade za potrebe pomone funkcije.
Moraju se predvidjeti odgovarajue blokade da bi.se osigurao odgovarajui
tijek poetka rada ili ciklusa. Mogu se predvidjeti nain putanja u rad koji doputaju
pojedinano funkcioniranje, ali se moraju predvidjeti i odgovarajue blokade.
Hrvatskim normama propisani su ureaji za putanje u pogon i zaustavljanje u
obliku raznih vrsta tipkala, rotacijskih sklopki, nagibnih sklopki ili nonih sklopki, te
drugih sklopki. To su sljedee norme:
HRN N.K5.051 od 1982.: niskonaponske upravljake sklopke, opi tehniki uvjeti
i ispitivanja;
- HRN N.K5.052 od 1982.: posebni uvjeti za tipkala i analogne upravljake sklopke
( niskonaponske upravljake sklopke);
- HRN N.A5.070 od 1982.: stupanj zatite elektrine opreme ostvaren pomou
zatitnih kuita, klasifikacija, oznaavanje i tipska
ispitivanja;
HRN N.A9.003 od 1982.: elementi opreme i ureaja. Boje signalnih svjetala i
tipkala;
- HRN N.S3.001 od 1987.: elektrina oprema industrijskih strojeva.
Oznaavanje tipkala simbolima obavlja se, prema HRN-u N.A3.451, od 1980.
pored tipkala ili na samim tipkalima (slika 29.
- START ili UKLJUENO

sim bolom br 7.7

- STO P ili ISK LJU EN O

sim bolom br 7.8

- pritisna tipkala koja djeluju izm jenino kao tipkala

sim bolom br. 7.10

- pritisna tipkala koja prouzrokuju kretanje dok su

pritisnuta i zaustavljanje kretanja k a d a su otputena

sim bolom br. 7.11

Slika 29. Oznaavanje tipkala simbolima

I
O

73

U sljedeem tekstu je izvadak iz HRN-a N.K5.52 od 1982. kojim se propisuju

definicije i podjela aktuatora u obliku tipkala i analognih upravljakih sklopki.
Osnovne definicije i podjela:
^
- Tikala - upravljaka sklopka koja ima upravljaki dio na koji ovjek djeluje silom,
obino prstom ili akom, i koja ima akumuliranu energiju (opruge) za povrat.
- Povlano tipkalo - upravljaka sklopka koja ima upravljaki dio na koji se djeluje
runim povlaenjem, i koja ima akumuliranu energiju (opruge) za povrat
- Pritisno-povlano tipkalo - upravljaka sklopka koja ima upravljaki dio na koji se
djeluje runim pritiskanjem i koja se vraa u prvobitni poloaj runim povlaenje ili
obrnuto.
Napomena: Postoje takoer i pritisno-pritisna i pritisno-zaokretna tipkala.
- Rotacijska sklopka - upravljaka sklopka na iji se upravljaki dio djeluje runim
okretanjem (npr.sklopka za biranje).
Napomene: 1. Rotacijska sklopka moe imati vie od dva poloaja, moe i ne
mora imati oprugu za povrat.
2. Rotacijske sklopke ine sastavni dio skupine tipka.
- Nagibna sklopka - upravljaka sklopka koja ima upravljaki dio sastavljen u obliku
ipke, koja ini pravi kut s ploom ili kuitem dok se nalazi u jednom od svojih
poloaja, a predvien je da se na njega djeluje kutnim pomakom.
Napomene: 1. Nagibna sklopka moe imati vie od dva poloaja s razliitim
smjerovima pomaka poluge, tako da elementi kontakta razliito
funkcioniraju. Takva nagibna sklopka naziva se upravljakom
sklopkom za biranje s polugom. Nagibna sklopka koja pokree
sve elemente kontakta istog oblika, bez obzira na smjer pomaka,
naziva se nagibno tipkalo.
2. ipka moe, ali ne mora imati oprugu za povrat.
- Nona sklopka (pedala) - upravljaka sklopka koja ima upravljaki dio predvien
da se na njega djeluje nogom.
Definicije s polja djelovanja:
- Tipkalo sa zapinjaem - tipkalo s oprugom za povrat koje ostaje u radnom poloaju
dok se posebnim djelovanjem ne oslobodi zapinja.
- Zaporno tipkalo - tipkalo koje se moe osigurati u jednom ili vie svojih poloaja
posebnim djelovanjem.
Napomena: Blokiranje se moe postii okretanjem tipke, okretanjem kljua,
djelovanjem na polugu itd.
- Tikalo s kljuem - tipkalo na koje se moe djelovati samo dok je klju unutra.
Napomena: Klju je mogue izvlaiti u bilo kojem poloaju.
- Tipkalo s kanjenjem povrata - tipkalo iji se kontakti vraaju u poetni poloaj,
tek poslije unaprijed odreenog razdoblja potrebnog za osloboenje sile upravljanja.
- Tipkalo s kanjenjem djelovanja - tipkalo koje ne uzrokuje uklapanje i sklapanje
dok se djeluje silom na tipku tijekom unaprijed odreenog razdoblja.
- Svijetlee tipkalo - tipkalo u ijoj se tipki nalazi signalna arulja.
Definicije s polja vanjskih dijelova upravljakih elemenata
- Tipka - vanjski dio upravljakog elementa tipkala na koji se djeluje silom upravljanja.
- Duga tipka - tipka koja stri u poetnom i radnom poloaju.
- Kratka tipka - tipka koja stri kad je u poetnom poloaju, ali ne stri kad je u
radnome poloaju.

----------

Tipka (taster)

<H

a. razvodnih s automatskim nultim

poloajem, ventil je otvoren samo
tako dugo dok je pritisnuto tipkalo;
b. aktiviranje se provodi ruicom pri
emu se razvodni poloaj zadrava
tako dugo dok se ruica ne dovede u
drugi poloaj;

Poluga

c. pritiskom papuice nogom ventil

ostaje tako dugo ukljuen dok je
papuica stisnuta,nakon otputanja
papuice, papuica i ventil
se postavljaju u nulti poloaj;
d. pritiskivanjem papuica i ventili se
postavljaju u 'nulti poloaj (od a na b,
od b na c).
Slika 30. Primjeri ureaja za upravljanje na oruima s pneumatskim pogonom
(runim putem)
Osim navedenih ureaja za runo upravljanje, postoje i ureaji za upravljanje
mehanikim putem. Mehaniko aktiviranje nuno je svugdje gdje ventil treba aktivirati
nekim dijelom orua (mehaniki). Praktiki, mehaniko aktiviranje ostvaruje se pomou
preusmjerivaa na kliznoj stazi orua, krivuljne ploe, bregova na klipnjai cilindra i
na jo druge naine.
a. djelovanje slino kao i kod
upravljanja runim putem

Ticalo

Ticalo s kotaiem

UH

Zglobno ticalo
s kotaiem

b. ticalo s kotaiem koristi se

tamo gdje je potrebno aktivirati
ventil s krlvuljnom ploom
ili krivuljnom letvicom

c. slino djelovanje kao i kod b.

Slika 31. Primjeri ureaja za upravljanje na oruima s pneumatskim pogonom

(mehanikim putem)
76

HRN-om L.N1.004 od 1980. utvreni su nazivi i simboli ureaja za upravljanje i

regulaciju energije u hidraulinim i pneumatskim sustavima.
Osim toga, hrvatskim normama utvrene su jo i ove pojedinosti za hidrauline
! pneumatske sustave:
^
^
_ HRN
L.N1.006 od' 1980. - Nazivi i simboli Ureaja za aktiviranje (m ehaniki
~...........
sastavni dijelovi, nain aktiviranja i dr.)
- HRN L.N1.007 od 1980. - Nazivi i simboli dopunskih ureaja (mjerni instrumenti
manometar, termometar, mjera protoka i dr.)
- HRN L.N1.021 od 1987. - Nazivni tlakovi
- HRN L.N1.022 od 1987. - Nazivni protoci tekuina
- HRN L.N1.023 od 1987. - Nazivni promjeri.
Orua s elektropneumatskim upravljanjem
Elektropneumatsko upravljanje primjenjuje se, uglavnom, u ovim sluajevima:
kada postoji velika udaljenost od mjesta upravljanja do orua (daljinsko upravljanje)
i kada je orue (postrojenje) sloeno, tj. s velikim brojem meusobno povezanih
upravljakih lanaca.
Elektrina energija primjenjuje se samo u informacijskom dijelu za pojaavanje i
rad na upravljakim elementima pneumatike (razvod ni ka i dr.). Ureaji za upravljanje
na dijelu elektrike su isti kako su opisani u dijelu za orua- na elektrini pogon.
Ureaji za upravljanje na pneumatici su s mehanikim djelovanjem pomou
ticala kako je navedeno u toci za orua s pneumatskim upravljanjem.
Elektrini dio takvog upravljanja upotrebljava struju napona 12 ili 24 V, a samo u
iznimnim sluajevima koristi se struja od 220 V.
lanak 29.
Za svaku vrstu energije oruem mora biti opremljeno odgovarajuim ureajem
za rastavljanje od napajanja iz elektrine mree odnosno od izvora napajanja
druge pogonske energije (utika, glavni prekida, rastavljao, rastavna sklopka,
glavni zaporni ventil, blok-ventil i dr.).
Pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na postrojenja (liniju) koja
su sastavljena od dvaju ili vie orua i koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno
orue.
Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili vie orua tako da se orue
moe pojedinano upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje
se za svako od tog orua.
Europska ekonomska zajednica je svojom Uputom Vijea (89/392/EEC od
14.6.1989.), takoer, propisala tzv. izolaciju energetskog izvora od orua za rad za
moebitne potrebe koje se mogu ukazivati svakodnevno ili u povremenim sluajevima
ili izvanrednim sluajevima, ovisno o vrsti orua za rad. Meu ostalim, propisano je:
- sva orua moraju biti opremljena sa zapornim sredstvima ili ureajima pomou
kojih se orue moe izolirati (iskljuiti) od svih energetskih izvora;
- zaporna sredstva ili ureaji moraju biti jasno prepoznatljivi;
- zaporna sredstva ili ureaji moraju uvijek biti sposobna da se daju zatvoriti, kako
bi se onemoguila opasnost za izloene osobe;
- nakon to je energija iskljuena, mora postojati mogunost da se orue rastereti
od bilo koje preostale energije i to bez rizika za izloene osobe.
77

HRN-om N.S3.001 od 1987. (Elektrina oprema industrijskih strojeva) od 1987.

propisuje se da elektrina oprema stroja mora imati ureaj za rastavljanje elektrine
opreme od napona napajanja.
Na stroju moe biti samo ili ureaj za hitno zaustavljanje ili ureaj za rastavljanje
s napajanja ako moe posluiti za obje funkcije. A
Ureaj za runo rastavljanje s napajanja mora biti takav da se s njime rastavlja s
napajanja cjelokupna elektrina oprema stroja za vrijeme: ienje stroja, odravanja
i popravka te dugotrajnih prekida radi servisiranja.
Veliki strojevi s vie razliitih mehanikih neovisnih radnih sekcija, od kojih je
svaka sa svojom odvojenom elektrinom opremom, mogu biti opremljeni posebnim
ureajima za rastavljanje s napajanja za svaku sekciju.
Ako ima vie izvora napajanja, npr. kod primjene dodatnih napona ili drugih
naponskih sustava za odreene dijelove opreme (elektronsko upravljanje,
elektromagnetske sklopke itd.), posebni ureaji za rastavljanje s napajanja mogu biti
predvieni za svaki izvor napajanja.
Ureaji za rastavljanje s napajanja moraju biti jedan od sljedeih:
- rastavna sklopka prema HRN-u N.K5.012 od 1982. (niskonaponske sklopke,
rastavljai, rastavne sklopke i kombinacije s topljivim osiguraima - opi tehniki
uvjeti i ispitivanje) za kategoriju upotrebe AC 23;
_ rastavljao koji ima specijalni pomoni kontakt koji u svim-sluajevima uvjetuje da
kontaktori iskljue optereenje prije otvaranja glavnih kontakata rastavljaa;
- prekida;
- za male strojeve s vrijednou struje koja ne prelazi 16 A moe se koristiti utika,
ako ukupna snaga motora ne prelazi 2 kW.
Ureaj za rastavljanje s napajanja (rastavna sklopka, rastavlja ili prekida) mora
ispunjavati sljedee zahtjeve:
- mora imati samo poloaje "iskljuen" i "ukljuen , jasno oznaene s O i "I
(prema HRN-u N.A3.451 od 1980. - grafiki simboli za primjenu na ureajima);
- mora imati uoljiv proces ili pokaziva poloaja koji ne smije pokazati poloaj
iskljuen sve dok svi kontakti nisu stvarno otvoreni i mora imati odgovarajui
izolacijski razmak izmeu svih kontakata;
- mora imati vanjsku radnu ruku (osim kod prekidaa). Ako rastavlja ne slui i kao
ureaj za hitno zaustavljanje, njegova radna ruica ne smije biti crvena. Ona
moe biti crna ili siva;
- mora biti opremljen ureajem kojim ga je mogue blokirati samo kad je u poloaju
iskljuen, npr. pomou lokota;

Slika 32. Ureaji za rastavljanje s napajanja podeeni za zakljuavanje

78

mora iskljuiti sve vodie pod naponom strujnog kruga za napajanje, a za sluaj
da je vie izvora napajanja, sve vodie pod naponom svih izvora napajanja. U TN
sustavima neutralni vodi (N-vodi) moe, ali i ne mora, biti prekinut.
Ruka ureaja za rastavljanje mora bifHakiJ pristupana i postavljena izmeu
q 6 i 1,9 m iznad poda ili oko razine posluivanja orua.
Pomou ureaja za rastavljanje s napajanja ne moraju se prekidati sljedei strujni
krugovi:
__ strujni krugovi za rasvjetu potrebni za vrijeme odravanja ili popravaka;
_ strujni krugovi prikljunog pribora iskljuivo za prikljuivanje alata prilikom
odravanja i popravaka, npr. za runu builicu;
_ podnaponska zatita strujnog kruga koja se koristi samo za automatsko iskljuivanje
u sluaju ispada napajanja;
- upravljaki strujni krugovi koji se primjenjuju za unutranje blokade.
U svim navedenim primjerima upozorenje postavljeno blizu ureaja za rastavljanje
s napajanja i uputa za odravanje moraju ukazati da odreeni strujni krugovi mogu
ostati spojeni na izvor napajanja. Takvi strujni krugovi moraju biti opremljeni vlastitim
ureajem za rastavljanje.
lankom 43. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog
napona (Slubeni list, br. 53/88.) propisano je da za prikljuak prenosivih i neprenosivih
aparata koji se pomiu radi prikljuenja, ili su tijekom normalnog rada izloeni
ogranienom pomicanju, moraju se upotrebljavati savitljivi kabeli koji se prikljuuju
utikaem i prikljunicom ili kutijom za stalni prikljuak. S obzirom na to, kod tih
aparata utika se smatra ureajem za 'rastavljanje s napajanja.
lankom 44. Pravilnika o tehnikim normtivima za laserske ureaje i sisteme
(Slubeni list, br. 72/87.) propisano je da kuite lasera na oruima za rad mora biti
tako konstruirano da se pomou utikaa moe potpuno odvojiti od napojne mree.
Utika mora biti takav da ne postoji rizik od elektrinog udara zbog pranjenja
kondenzatora, odnosno mora postojati naprava za prisilno zaustavljanje.
Laseri moraju imati napravu za rastavljanje s napojne mree, koja izolira krugove
od napojnog izvora i ima samo dva stabilna poloaja (ukljueno i iskljueno). Naprava
ima mogunost da se zakljua u poloaju "iskljueno (npr. lokotom za lasere razreda
3. i 4.). Krugovi za rasvjetu lasera, koji nisu izolirani napravom za rastavljanje s
napojne mree, moraju imati svoj vlastiti prekida na laseru ili napojnoj instalaciji.
lanak 30.
Orue mora biti konstruirano i izvedeno tako da se odgovarajuim ureajima
za upravljanje rukuje spomou odgovarajuih aktuatora u fiziolokom poloaju
tijela (bez kontinuiranog savijanja, uanja, kleanja i si.).
Kontinuirano runo rukovanje ureajima za upravljanje tijekom radne smjene
ne smije zahtijevati upotrebu fizike sile vee od 50 N.
Ako se oruem rukuje spomou odgovarajuih ureaja u sjedeem poloaju,
moraju se osigurati odgovarajua sjedala u skladu s fiziolokim zahtjevima tijela.

79

Stavak 1. i 2.
Svako orue za rad mora biti projektirano i izvedeno u skladu s potrebama i
mogunostima radnika prilikom posluivanja, odravanja i nadzora nad oruem za
rad. Za posluivanje orua za rad postoje samo dva fizioloka ispravna poloaja
tijela: stojei i sjedei poloaj. Orue se zato mora projektirati i izraditi tako da
radnik ili stoji ili sjedi, mada su i ti kontinuirani poloaji tetni za zdravlje radnika. Jer,
dugotrajno i jednolino optereuju kotano-miino-zglobni aparat. U stojeem
poloaju optereuju se noni miii, nastaju promjene na kostima i zglobovima,
ravna stopala i poremeaj u krvotoku.
Prilikom rada u sjedeem poloaju, osobito s naprijed nagnutim poloajem i
stisnutim grudnim koem ograniava se slobodno irenje miia prilikom disanja, a
samim tim otean je i normalan rad plua, nastaju cirkulacijske smetnje, smetnje
probavnih organa i bolesti hemeroida.
S obzirom na navedeno, najbolje rjeenje je da radnik moe i stajati i sjediti da
bi povremeno mogao odmoriti optereene dijelove tijela.
Kleanje, uanje i savijanje smatraju se nenormalnim poloajem tijela, a ovjek
ih moe primijeniti samo povremeno. Ako dugo traju, izazivaju osjeaj bola..
Odredbom je propisano da se prilikom runog upravljanja ne smije zahtijevati
upotreba fizike sile radnika vea od 50 N (5 kp). Taj nprmativ preuzet je iz
dosadanjeg pravilnika o zatiti na radu na oruima, a odnosi se naroito na orua
na runi pogon. Kod upravljanja s tipkalima na oruima s elektrinim pogonom
potrebna fizika sila radnika je mnogo manja. Kod upravljanja s tipkalima, sila ili
moment upravljanja ovisna je o vrsti tipkala (dimenzije, vrste kuita ili ploe, okoline,
instalacije i upotrebe za koju je odreeno). Neki podaci obraeni na osnovi empirijskih
istraivanja, prema strunoj literaturi, ukazuju na ovakve iznose:
- kod pritiskivanja na tipkala rukom ili prstom, maksimalni pritisak 8 N (0,8 kp),
optimalni pritisak 2 - 2,8 N ( 0,2 - 0,28 kp),
- kod pritiskivanja na tipkala nogom
a) ako je stopalo naslonjeno na petu: 13-18 N (1,3 - 1,8 kp),
b) ako se stopalo u cijelosti nalazi na tipkalu: 40-45 N (4 - 4,5 kp).
Prema HRN-u N.K5.052 od 1982. najmanja poetna sila (ili momenat) mora biti
dovoljne veliine da sprijei nenamjernu operaciju.
Kod rotacijskih sklopki i drugih obrtnih ureaja za upravljanje koji se pokreu s
prstima odnosno akom, optimalni obrtni moment iznosi 12,5 Ncm (1,25 kg cm). Ako
obrtni moment nije vei od 25 Ncm (2,5 kg cm), ti ureaji mogu se upotrebljavati za
fino reguliranje, a vei su od 25 Ncm (2,5 kg cm) koriste se za selektivnu promjenu
komande. Trebaju li se primjenjivati vee sile, tada je ruicu ili jabuicu nuno postaviti
sa strane ureaja za upravljanje, a ne sprijeda.
Maksimalna sila potrebna za premjetaje obrtnog ureaja za upravljanje, s jedne
na drugu poziciju, ne treba prelaziti 9 N (0,9 kg).
Stavak 3.:
Odredbom se utvruje uporaba higijenskog sjedala u sluajevima kada se upravlja
ili posluuje orue u sjedeem poloaju. Takvo sjedalo prema svojoj konstrukciji
mora odgovarati fiziolokim zahtjevima radnika, a ako na oruu rade dvojica ili trojica
radnika, konstrukcija mora biti takva da se ona moe podeavati po visini, a prema
80

Higijenska naela ili fizioloki zahtjevi za radna sjedala jesu:

- moraju omoguiti dobar sjedei poloaj;
- moraju biti sigurna, vrsta i primjerena za odreeni posao;
- moraju omoguavati sve poloaje tijela koji se pri radu od radnika zahtijevaju;
- ne smiju svojom izvedbom smetati muskularnonrfadu i radu unutarnjih organa;
- visina sjedala treba biti prema visini radnika odnosno visini nogu;
- bedra radnika trebaju leati horizontalno na plohi sjedala, a potkoljenice moraju
biti postavljene malo naprijed;
- trup i glava, po mogunosti, trebaju biti uspravni za vrijeme rada, bez nepotrebnog
salgibanja;
- noge ne smiju visiti, ve se za noge moraju napraviti oslonci, koji moraju biti neto
razmaknuti radi stabilnosti radnika za vrijeme sjedenja odnosno raate radi slobode
kretanja i dranja nogu; oslonci za noge trebaju biti pod nagibom od 12 do 15;

SI. 34.0slonci za noge nepokretni i pokretni s mogunou dizanja i sputanja

prema potrebi
- ploha za sjedenje treba biti velika, irina mora iznositi 35-40 cm, a dubina 30-38
cm;
- ploha za sjedenje treba biti oblikovana prema obliku stranjice tj. plohu treba
lagano udubiti;
- rubovi plohe za sjedenje ne smiju biti otri, ve zaobljeni a osobito prema prednjoj
strani;
- nagib sjedala moe biti neznatno nagnut prema natrag;
- naslon za lea mora podupirati kraljenicu u srednjem dijelu, najbolje na granici
slabine i grudne kraljenice ili na slabinskoj kraljenici;
- leni naslon mora biti prilagoen obliku leiju, a to znai da leni naslon mora biti
zaobljen;
- preporua se da leni naslon bude dug oko 25 cm i irok najmanje 10 cm.
lanak 31.
Kad se za upravljanje oruem velikih dimenzija upotrebljavaju radne platforme
sa stepenicama, stabilnim Ijestvama ili penjalicama na visini veoj od 1 m iznad
terena ili poda prostorije, platforme moraju biti ograene vrstim zatitnim
ogradama visine najmanje 1 m.
82

trebi j prema dubini, za svakog od tih radnika. Osnovni zahtjev za sjedala je da

pee izazivati deformacije tijela i da nee utjecati na poveani zamor radnika.

1. sjedala za
stacionarna
mjesta rada

Slika 33. Neke izvedbe ispravnih sjedala radnika

81

Zatitna ograda iz stavka 1. ovoga lanka, ako nije drugaije propisano,

j^ora biti izvedena na ovaj nain:
1) da svojim dimenzijama i elementima odgovara horizontalnom optereenju
na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m;
^
2) da slobodan razmak izmeu preki, akoIse'popuna zatitne ograde izvodi
0d duinskih meupreki, mjereno okomito na tok preki, ne bude vei od 30
cm i
3) da na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine ima,
na svojemu donjem dijelu, punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm.
Stubite za prilaz radnoj platformi iz stavka 1. ovoga lanka mora biti izvedeno
na ovaj nain:
1) da visina izmeu pojedinih gazita stuba nije via od 30 cm;
- 2) da su gazita stuba na otvorenom prostoru izvedena od materijala koji
spreava klizanje (rebrasti lim i si.);
3) da ima izvedenu zatitnu ogradu visine najmanje 1 m, mjereno vertikalno
od sredine gazita stuba;
4) da je iroko najmanje 60 cm odnosno prema irini opreme koju radnik
nosi.
Stabilne metalne ljestve iz stavka 1. ovoga lanka postavljene vertikalno ili
koso, s nagibom veim od 75 prema horizontali, za povremeni prilaz radnoj
platformi, moraju biti izvedene na ovaj nain;
1) da razmak izmeu pojedinih preki na Ijestvama nije vei od 30 cm;
2) da su ljestve iroke najmanje 45 cm;
3) da ljestve vie od 3 m imaju, poevi od sedme preke (oko 2 m od
poda), vrstu lenu zatitu od elinih traka postavljenih na meusobnim
razmacima tako da je onemoguen pad radnika kroz otvore lene zatite.
Penjalice iz stavka 1. ovog lanka, za povremeni prilaz radnoj platformi ili
oruu, moraju biti izvedene na ovaj nain.
1) da su preke penjalica od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i
dobro ugraene ili uvrene za podlogu;
2) da je gazite preki iroko najmanje 35 cm, da su preke postavljene na
vertikalnom razmaku od najvie 30 cm i da su udaljene od povrine stijene
najmanje 15 cm.
Na Ijestvama ili penjalicama za pristup radnoj platformi moraju se, na
udaljenosti od 6 m do 10 m, ugraditi odmorita (platforme ili podesti).
Stavak 1.:
Odredbom ovog stavka utvruje se primjena zatitne ograde visine 1 m na
povienim platformama, podovima i stepenicama na kojima se nalazi orue ili se
takve platforme (strojne platforme) i stepenice (strojne stepenice) nalaze na oruu
kao sastavni dio cjelokupne konstrukcije. Ova odredba je u skladu s pravilima zatite
na radu za zatitne ograde, koja su propisana u lanku 95. Pravilnika o zatiti na
radu za radne i pomone prostorije i prostore (N.N., br. 6/84.).
Ova odredba praktinu primjenu nalazi na oruima velikih dimenzija kao to su:
kotlovi, transporteri, dizalice, valjaki stanovi, Ijevaonike pei, brodski pogonski
nrjotori, orua u procesnim industrijama itd.

83

Europska ekonom ska zajednica je svojom Uputom Vijea (89/392/EEC od

14.6.1989.) propisala pristupe radnome mjestu i mjestima za odravanje. Meu
ostalim, propisano je:
- proizvoa orua mora predvidjeti sredstva za pristup*(stepenice, ljestve, penjalice
itd.) da bi se omoguio prilaz na siguran nain it/im mjestima koja se koriste pr|
radu ili mjestima za podeavanje, kontrolu i odravanje;
- dijelovi na kojima se osobe obvezno kreu ili stoje, moraju biti projektirani i
konstruirani tako da se izbjegnu padovi.
Stavak 2.:
Odredbom ovog stavka utvruje se u osnovnim crtama konstrukcija zatitne
ograde, kao i vrstoa u odnosu na mogua optereenja.
Konstrukcija zatitne ograde mora izdrati horizontalnu silu na rukohvatu od
najmanje 700 N/m (cca 70 kp/m). Konstrukcija moe-biti razliite izvedbe, to se u
praksi i radi. Ako se izrauje postavljanjem duinskih meupreki, slobodan razmak
izmeu meupreki, mjereno okomito na preke, ne smije prelaziti visinu od 40 cm.
Odredbom se propisuje postavljanje rubne zatite ili nogobrana da se sprijei
pad predmeta ili materijala koji se na oruu primjenjuje. U prvome redu, rubna
zatita nuna je ako se u procesu rada koriste neki materijali (sitni, manji komadi),
koji bi mogli pasti s poviene platforme ili poda. Isto tako rubna zatita ili nogobran
slui zatiti na radu za vrijeme popravka ili odravanja orua, jer se onemoguava
pad nekog runog alata u dubinu, koji pad ini potencijalnu opasnost za radnike koji
rade na niim razinama.

Slika 35. Platforma s Ijestvama za posluivanje I nadzor na oruima s veim visinama

'llllil

84

Stavak 3.:
Odredbom ovoga stavka propisuje se u osnovnim crtama konstrukcija metalnih
Ijestava kojima se radnik povremeno p e n je j silazi -od poviene platforme (strojne
ljestve). Ljestve mogu biti vertikalne ili kose, ali pod nagibom veim od 75o prema
horizontali. U odredbi je naznaeno da su takva sredstva za penjanje i silaenje u
obliku Ijestava samo za povremeni prilaz. To znai da se takvo prometno sredstvo za
radnika ne moe koristiti, ako je za upravljanje ili nadzor potrebno esto penjanje i
silaenje. Dizaliar takve ljestve koristi svega 3 - 5 puta u jednoj smjeni, pa se takve
ljestve smatraju zadovoljavajuim sredstvom. Ljestve kao prometno sredstvo ne
pruaju komfor, a niti sigurno sredstvo za jedan dio radnika s raznim fiziolokim
nedostacima, a naroito ako su ljestve visoke s brojnim prekama ili nogostupima.
Radnik gubi prilikom penjanja po Ijestvama relativno veliku energiju, ak i ako ne
nosi sa sobom teret u torbi preko ramena.
U toki 1. ovog stavka propisan je najvei vertikalni razmak izmeu preki
(nogostupa) od 30 cm na strojnim Ijestvama, to je u skladu s odredbom lanka 103.
Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (N.N., br. 6/
1984 .), kojim se pravilnikom utvruju pravila za vertikalne prilaze na graevinskim
objektima. Iz literature se doznaje da se strojne ljestve rade s vertikalnim razmakom
preki ili nogostupa od 22,5 do najvie 30 cm. S veim razmakom preki raskorak je
vei, a penjanje je tee. Strojne ljestve izraene su od elinog materijala, a preke
su obino od okruglih elinih ipki promjera najmanje 16 mm ili su od ravnih elinih
traka, zaobljenih prema dolje s prednje strane gazita. irina takvih Ijestava izmeu
unutranjih strana vertikalnih nosaa treba biti od 450 do 600 mm. Preke Ijestava
moraju biti udaljene od povrine na kojoj su ljestve privrene najmanje 160 mm,
da bi radnik mogao nesmetano stati potplatom svojih cipela na preku ili gazite.
U toki 2. ovog stavka propisuje se izvedba gazita da ne nastane pokliznue
radnika, ako je strojarsko stepenite na otvorenom prostoru i nezatieno od oborina
i leda. U praksi se najee za gazita upotrebljavaju hrapavi elini materijali, kao
to su rebrasti lim ili lim s navarima na gornjoj povrini gazita.
Stavak 4.:
Odredbom ovog stavka utvruje se u osnovnim crtama konstrukcija stepenita
za prilaz na radnu platformu uz orue (strojarska stepenita). Uz orua se izrauju
stepenita najee od elinih materijala.
Pravila zatite na radu propisana za unutarnja i vanjska stepenita u Pravilniku o
zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (N.N., br. 6/1984.) analogno
se mogu primijeniti i za strojarska stepenita.
U toki 1. ovog stavka propisan je maksimalni razmak izmeu gazita od 30 cm,
a to se bitno razlikuje od vertikalne visine gazita u zgradama (13 -1 9 cm). U praksi
se strojarska stepenita izvode s vertikalnim razmakom izmeu dva gazita od 20 do
30 cm.
Karakteristino je za strojarska stepenita da ona imaju vei kut nagiba prema
horizontali (od 50 do 75) za razliku od graevinskih stepenita kojima je najpovoljniji
kut nagiba prema horizontali od 30 do 35, a u praksi s razliitim kutom od 20 do 50.

85

lanak 32.
Aktuatori ureaja za upravljanje oruem (upravljake poluge, ruice, ko|
tipkala, pedali i dr.) moraju biti u zoni mjesta rada^razmjeteni tako da se njinf
moe lako i brzo rukovati.
*
Ureaji za upravljanje moraju biti tako izvedeni dae oruem moe pouzdan
upravljati.
0
Ako se oruem upravlja runo u stojeem stavu, ureaji za upravljanje trebah
biti postavljeni na visini od 0,70 do 1,60 m iznad razine poda s kojeg se rukuje, a
za runo upravljanje oruem u sjedeem stavu - na visini od 0,60 do 1,20 m.
Ako su aktuatori ureaja za upravljanje smjeteni na upravljakoj ili komandnoj
ploi, krajnji elementi za upravljanje moraju biti razmjeteni na ploi odnosno
stolu tako da nisu udaljeni vie od 0,80 m od sredine ploe odnosno stola ako se
radnik ne pomie s mjesta rada odnosno upravljanja.
Stavak 1.:
Odredbom ovog stavka utvruje se razmjetaj aktuatora ureaja za upravljanje
koji mora biti takav da se s oruem moe lako i brzo rukovati. Ovdje se prvenstveno
misli na: visinski razmak aktuatora ureaja za upravljanje od poda na kojem radnik
stoji, na udaljenost tih ureaja u lijevom i desnom smjeru od stalnog mjesta rada i
meusobni razmjetaj ureaja za upravljanje.
HRN-om N.K5.052 od 1982. propisano je u svezi s poloajem tipkala na
upravljakom mjestu sljedee:
- tipkala koja pripadaju istoj opremi ili operacijama koje se dopunjuju (npr. tipkala
kojima se orue puta u pogon i zaustavlja) moraju biti postavljena jedno do
drugoga;
- kada su tipkala start i stop postavljena zajedno, potrebno je da tipka stop"
bude postavljena tamo gdje je lake za rukovanje.
HRN-om N.S3.001 odreeno je da se pritisna tipkala START i STOP postavljaju
jedno pored drugog. Tipkalo STOP mora biti ispod tipkala START ili lijevo od njega.
Kada postoje dva tipkala START (ili dvije skupine tipkala START) za upravljanje u
suprotnim smjerovima, tipkalo STOP moe biti izmeu njih.
Stavak 2.:
Odredbom ovog stavka propisana je sigurnost prilikom upravljanja s oruem, a
sa svrhom da radnik moe upravljati pomou odgovarajuih ureaja bez nepredvienih
pokreta ili zastoja. Osim toga, pouzdanost ureaja za upravljanje ogleda se i u
njegovoj izvedbenoj prikladnosti u odnosu na potencijalne opasnosti, koje u nekoj
radnoj okolini mogu nastati (poar, eksplozija i dr.).
HRN-om N.K5.052 od 1982. propisano je:
- tipkala i analogne upravljake sklopke moraju se birati za odreenu okolinu,
- upravljaki elementi nepropusni za vodu, prainu itd., moraju ispuniti uvjete dane
u normi HRN N.A5.070 od 1982.

86

Stavak 3.:
Odredbom ovog stavka propisane su maksimalne i minimalne visine ureaja za
upravljanje od poda na kojem radnik stoji, aJ<ojejznose:
_ kada je radnik u stojeem stavu: ureaji za "upravljanje trebaju biti, u pravilu,
postavljeni na visini od 70 do 160 cm;
- kada je radnik u sjedeem poloaju: ureaji za upravljanje trebaju biti postavljeni
na visini od 60 do 120 cm.
Ove propisane visine s ergonomskog stajalita nisu idealne, jer radnik kod veih
dohvatnih visina (npr. 160 cm) mora podizati ruku iznad horizontlanih ravnina, a to
je nepovoljno za nie mukarce, kao i za ene.

a. u stojeem poloaju

b. u sjedeem poloaju

Slika 36. Upravljanje oruem s obzirom na poloaj tijela

87

Nie visine (npr. 70 cm) prisiljavaju radnika da se priginje i iskrivljuje. Ako bi

dohvati bili uestali tijekom rada, radnik bi se nepotrebno zamarao. Prema tome *
maksimalne i minimalne dohvate treba primijeniti samo za rjeu upotrebu priliko '
rukovanja ureajima za upravljanje. Analogno ve navedenom, vrijedi zakljuak 01
minimalne i maksimalne dohvatne visine za sjedeSi poloaj radnika.
Stavak 4.:
O dredbom ovog stavka propisuje se razmjetaj ureaja za upravljanje na
upravljakoj ili komandnoj ploi (stolu). Upravljaka ploa ili stol bila bi najpovoljnija
kad bi radnik sa svojim vidnim poljem, s oba oka, bez njihova veeg pokretanja
mogao promatrati sve upravljake elemente te signalne i mjerne ureaje koji se
nalaze na toj upravljakoj ploi ili stolu.
a. prilikom stojeeg poloaja
b.
a.
b. prilikom kombiniranog poloaja
tj. stojeeg i sjedeeg poloaja
c. prilikom sjedeih poloaja
(obino kod manjih upravljakih
stolova)

1:V

Slika 37. Prosjene dimenzije upravljakih stolova (u cm) za srednju visinu radnika od 175 cm
Kod ergonomskog rjeavanja dohvata radnika rukom po visini treba razlikovati
visine dohvata za ene i mukarce, a u skladu s mjerama prikazanim na slici 37. za
srednje mjere radnika u stojeem i sjedeem poloaju.

Normalna
visina
radnog
polja

Ukupna visina
Visina oiju;
Vis. lopatica -j.

. Normalna

Ukupna visina
Visina oiju
Vis. lopatica

|[

Vis. lakata

Vis, lakata

Vis. sjedita

*o

IO
fM N
<
CNi

901

R Vis.
\kdjen^

i
i

1\

Slika 38. Srednje dohvatne mjere radnika ( ena - , mukaraca - MJ

u stojeem i sjedeem poloaju
Visine dohvata u veini primjera ovisne su o konstrukciji orua. U mnogim
sluajevima pri radu s oruima mogu se rijeiti visine dohvata radnika tako da se
postave odgovarajui podiji od eline i drvene konstrukcije. Visinom podija postie
se najpovoljnija visina dohvata koja odgovara uzrastu ena ili mukaraca.
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisano je da aktuatori runih upravljakih sklopki
moraju biti postavljeni nadohvat ruke i ne smiju biti nie od 0,6 m iznad radne

88

ovrine. Tom odredbom norme nije odreeno da li se ovaj normativ odnosi na

gtojei ili sjedei poloaj, pa se moe smatrati da je to normativ za oba spomenuta
poloaja radnika.
K Istom normom propisani su normativi visine d poda za ruice ureaja za
sastavljanje s napona elektrine struje. Ruice moraju biti lako pristupane i postavljene
izmeu 0,6 m i 1,9 m iznad poda ili oko razine posluivanja.
Kod ergonomskog rjeenja dohvata radnika rukom, ali u vodoravnom smislu,
takoer, treba razlikovati fizike mogunosti za ene i mukarce, kako se vidi na slici
39. u kojoj su mjere u zagradama za ene.

Kako se iz slike 38. vidi, pri najveim dohvatnim mjerama radnik bi se morao
tijelom micati i naprezati, pa to svakako ne bi bilo preporuljivo. Njegovi laktovi
nalaze se na visini od 107 cm. U tom primjeru najkorisnija visina radnog polja je
kada se pri savijenim rukama u laktu dlanovi nalaze za 7,5 cm nie od taktova. U tom
sluaju visina upravljakog stola iznosi 99,5 cm. Pri manjim visinama od naznaene
nastaje statiki zamor, koji se javlja u leima i nogama, a pri veim visinama zamor
se lokalizira u ramenima i leima. Za drugi uzrast radnika potrebne su druge visine
radnog polja. Za ostale uzraste radnika moe se ponekad primijeniti ekstrapolacija,
npr. porastom visine radnika za 5 cm, visina radnog polja pri sjedenju raste za 2 cm,
a pri stajanju za 4 cm.
U odredbi ovog stavka propisano je da ureaj za upravljanje moe biti udaljen
najvie za 0,80 m od sredine upravljake ploe ili stola, a koja udaljenost prelazi
vidno polje radnika, pa je radnik prisiljen pomicati oi u lijevu i desnu stranu. Isto
tako pri ovom polju rada radnik je prisiljen raditi s obje ruke i prisiljen je pomicati
poloaj svog tijela. S obzirom na to, smatra se da se takav razmjetaj ureaja za
upravljanje nalazi samo na velikim upravljakim stolovima (pultovima) i za upravljake
stolove gdje se ne moe primijeniti sjedei poloaj. Glede toga stolovi moraju se
konstruirati za stojei poloaj radnika.

lanak 33.
Runi aktuatori orua na elektrini pogon moraju biti izraeni od izolacijskog
materijala ili opskrbljeni dodatnom izolacijpm ilijDojaanom izolacijom koja b
izolira od drugih vodljivih dijelova ili elektriki spojeni, sigurno i permanentno
zatitni strujni krug.
Ruice ureaja za upravljanje oruem (na polugama, kolima i dr.) moraju biti
od materijala ili presvuene materijalom koji je toplinski izolator.
Odredbama ovog lanka propisuju se konstrukcija runih aktuatora da bi zadovoljili
zahtjeve zatite na radu odnosno ergonomske zahtjeve.
HRN-om N.S3.001 od 1987. utvreno je da runi aktuatori budu elektrini izolirani
ili, pak, elektriki spojeni na zatitni strujni krug. istom normom propisano je da
dijelovi runog aktuatora, koji se normalno hvataju rukom, odgovaraju prema
konstrukciji izvedbi od izolacijskog materijala ili su opskrbljeni dodatnom ili pojaanom
izolacijom. Metalni dijelovi prekriveni slojem laka ili emajla ne mogu se smatrati
dovoljno izoliranim.
lankom 40. Pravilnika o tehnikim normativima za laserske ureaje i sisteme
(Slubeni list, br. 72/87.) propisano je da vanjske ruice, tipkala i si., ako su privreni
na dijelove pod naponom moraju biti od izolacijskog materijala.
Odredbom stavka 2. ovog lanka propisuje se konstrukcija ruica na polugama
i kolima za upravljanje, a sadri dvije vane pojedinosti, i to:
- ruice moraju biti prilagoene obliku ake;
- ruice moraju biti od materijala ili presvuene materijalom koji je toplinski izolator.
Prema literaturi, minimalne dimenzije ruice, namijenjene za prihvat jedne ake,
moraju imati duinu najmanje 100 mm i promjer 25 mm.
Ruica na poluzi dovoljno je postavljena ako se njezin kraj u vodoravnom smjeru
nalazi u visini laktova.
Kada aka pravi puni krug (kod kola), ruica se mora slobodno zakretati (okretna
ruica).
Ruice orua za rad mogu imati razliitu izvedbu prema stvarnoj potrebi. Tako
je lankom 9. Pravilnika o tehnikim normativima za primjenu motornih lananih pila
u umarstvu (Slubeni list, br. 34/80.) propisano:
- ruice moraju biti od materijala ili obloene materijalom koji spreava klizanje
ruke po njima odnosno osigurava pouzdano dranje,
- ruice mogu imati zagrijavanje, ali tada moraju imati i ureaj za iskljuivanje,
- prednja ruica mora imati odgovarajui titnik za ruku.
lanak 34.
Aktuatori ureaja za ukljuivanje orua u pogon moraju biti postavljeni i
ugraeni tako da ne postoji mogunost sluajnog putanja u pogon orua ili
njegovih dijelova ako bi se time mogao izvrgnuti opasnosti radnik pri radu.
Ovom odredbom propisuju se poloaj i konstrukcija ureaja za upravljanje da
ne bi nastalo nehotino ukljuivanje orua u pogon. Ovo pravilo zatite na radu
odnosi se samo na ona orua na kojima bi mogla nastupiti opasnost za radnika
prilikom njihovog nehotinog putanja u pogon.
90

Konstruktivna mogunost od nehotinog ukljuivanja ureaja za upravljanje izvodi

se pa razne naine, tako npr.:
-I posebnom konstrukcijom tipkala i sklopki (prema HRN N.K5.052 od 1982.):
tipkalo s kljuem (tipkalom se moe dje]pvatl samo dok je klju unutra),
skrivena tipka (tipka koja je ispod okolne "vrste' podloge u poetnom i radnom
poloaju),
tipkalo sa zapinjaem (tipkalo s oprugom za povrat koje ostaje u radnom poloaju
dok se posebnim djelovanjem ne oslobodi zapinja),
tipkalo s relativno veom poetnom silom (ili momentom) nunom za pokretanje
upravljakog elementa, i to dovoljne veliine da sprijei nenamjernu operaciju.
2 . Poloajem poluge (ruice) nagibne sklopke postavljene na vertikalnoj podlozi (zidu,
stupu i si.) i fiksiranje poluge u biranim poloajima;
poluga za iskljueno stanje nalazi se u donjem poloaju a za ukljuena stanja u
. gornjim poloajima,
__ za sve birane poloaje izvodi se fiksiranje (fiksatori), koje nee dopustiti promjenu
poloaja ureaja za upravljanje bez neposrednog djelovanja radnika,
_ zakljuavanjem glavne sklopke kljuem ili na drugi nain,
_ izradom zatitne naprave ispred ureaja za upravljanje ili oko njega u obliku
branika, prstena i si.

Slika 40. Zatitna naprava u obliku branika protiv nehotinog ukljuivanja polune sklopke
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisano je da aktuatori moraju biti konstruirani i
postavljeni tako da opasnost od nenamjernog aktiviranja bude minimalna.
lanak 35.
Ako na oruu postoji vie pogonskih mehanizama za razliite radne operacije
odnosno pokrete, kojima prema uputi proizvoaa orua radi zatite na radu ne
smiju biti istovremeni, mora se ugraditi zatitna blokada kojom se ne doputa
istovremeno ukljuivanje tih mehanizama odnosno istovremeni rad razliitih
operacija.
Odredbom ovog lanka propisuje se da se na ureajima za upravljanje za dva III
vie prlgona za razliite radne operacije i pokrete ugradi zatitna blokada, kako se
ne bi mogle istodobno obaviti razliite operacije ako je to uputama proizvoaa tako
odreeno ili ako se to zbog sigurnosti pokae potrebnim kasnije u praksi kod korisnika
orua i ako zbog istodobnosti rada tih prigona nastaje opasnost za radnika.
91

Zbog istodobnosti rada pojedinih prigona, odnosno odgovarajuih radnih

operacija i pokreta, na oruu mogu nastati ove opasnosti:
- opasnost od preoptereenja konstrukcije orua zbog sila koja mogu nastati od
dvije ili vie radnih operacija ili kretanja, a zbog ega je mogue da nastane lom
ili kvar na oruu s nepovoljnim posljedicama*z^adnika;
- opasnost od netonog rada i nemogunosti praenja istodobnog obavljanja vie
radnih operacija i kretanja, a zbog ega mogu nastati neeljeni dogaaji s
nepovoljnim posljedicama za radnika. Opasnost od netonog rada i nemogunosti
praenja pojedinih operacija naroito se pojavljuje prilikom rada s oruima za
preradu i obradu opasnih tvari ili na kojima nastaju opasne tvari.
U lanku 145. Pravilnika o tehnikim normativima za dizalice (Slubeni list,' broj
65/91.) propisano je slijedee:
- dizaliaru je zabranjeno s optereenom dizalicom istodobno obavljati vie radnih
operacija nego to to doputa upravljaki sustav dizalice pri potpuno zauzetim
rukama, ako to uputom proizvoaa dizalice nije predvieno;
- dizaliaru je zabranjeno dizati odnosno sputati teret uz istodobno kretanje make
na noseem uetu kabela dizalice.
Ovo pravilo zatitne blokade, u naelu, rjeava se odmah prilikom projektiranja i
izrade orua. Korisnik ne smije prilikom popravaka, adaptacija ili rekonstrukcija orua
skinuti ureaj za blokiranje ili ga uiniti nedjelotvornim.
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisana je primjena zatitne blokade izmeu
razliitih operacija. Prema toj odredbi odgovarajue blokade moraju se predvidjeti
da bi se sprijeilo istodobno obavljanje razliitih operacija ako bi takav rad mogao
izazvati opasnosti.
lanak 36.
Aktuatori ureaja za upravljanje, prema potrebi, moraju biti opremljeni
napravom za blokiranje koja, bez posredovanja radnika, ne doputa promjenu
poloaja aktuatora tijekom rada.
Ovom odredbom propisuje se primjena zatitne naprave za blokiranje (fiksator i
si.) koja ne doputa promjenu poloaja ureaja za upravljanje tijekom rada, bez da
radnik djeluje na taj ureaj.
U ranijem komentaru o konstrukciji i poloaju ureaja za upravljanje protiv
nehotinog ukljuivanja navedene su neke pojedinosti u svezi sa zatitnom napravom
o kojoj je rije i u ovoj odredbi.
Ovdje se prvenstveno misli na one ureaje za upravljanje, koji bi zbog vibracija
ili nekih drugih pojava, mogli promijeniti svoj poloaj i iznenaditi radnika neeljenom
pojavom ili dogaajem.
Predmetna zatitna naprava je uvijek neka konstrukcija na tipkalu, nagibnoj ili
rotacijskoj sklopki, ruici, poluzi i drugim ureajima za upravljanje, koja ne doputa
pomicanje ureaja za upravljanje. Ta naprava moe biti u obliku nekog zapinjaa,
kljua, grebena, upadanja klina ili kuglice u utor ili rupu, itd.
Predmetna naprava ili, u ovome sluaju, fiksator je naroito potreban kod nagibne
ili rotacijske sklopke ili ruica i poluga s odabirom mjesta poloaja na linijskom ili
krunom putu upravljanja.
92

lanak 37.
Ureaji za rastavljanje s napajanja bilo kojom vrstom energije moraju se
aktivirati:
^
1 ) prije poetka ienja orua;
^ '
2) prije poetka radova za odravanje i popravak orua;
3 ) kad iskljuuju orue za dugotrajni prekid radi servisiranja;
4) nakon prestanka dnevnog rada.
Veliko orue s vie razliitih mehanikih neovisnih radnih sekcija, od kojih je
svaka sa svojom odvojenom opremom, moe biti opremljeno posebnim ureajima
za rastavljanje s napajanja za svaku sekciju.
- Odredbom stavka 1. ovog lanka nabrojena su etiri sluaja kada se moraju
orua iskljuiti od napojnog energetskog izvora, s time to e se odgovarajui ureaji
za rastavljanje s napajanja aktivirati odnosno postaviti u odreeni poloaj.
Prema HRN-u N.S3.001 od 1987. ureaj za rastavljanje s napajanjem mora biti
jedan od sljedeih:
_ rastavna sklopka prema HRN-u N.K5.012 od 1982. za kategoriju upotrebe AC 23,
_ rastavljao koji ima specijalni pomoni kontakt, koji u svim sluajevima uvjetuje da
kontaktori iskljue optereenje prije otvaranja glavnih kontakata rastavljaa,
- prekida, ili
- za male strojeve s vrijednou struje koja ne prelazi 16 A moe se koristiti utika
ako ukupna snaga motora ne prelazi 2 kW.
Ureaj za rastavljanje (rastavna sklopka, rastavljao ili prekida) mora ispunjavati
sljedee uvjete prema spomenutoj hrvatskoj normi:
- mora imati samo jedan poloaj iskljuen i samo jedan poloaj ukljuen , jasno
oznaen s velikim slovima O i "I",
- mora imati uoljiv prorez ili pokaziva poloaja koji ne smije pokazati poloaj
iskljuen sve dok svi kontakti nisu stvarno otvoreni i mora imati odgovarajuu
izolacijsku udaljenost izmeu svih kontakata u skladu s HRN-om N.K5.013 od
1982.,
- mora imati vanjsku radnu ruicu (osim prekidaa koji se aktiviraju pomou vanjske
energije). Ako rastavljao ne slui i kao ureaj za hitno zaustavljanje", njegova
radna ruica ne smije biti obojena crvenom bojom, ve ona moe biti crna ili siva,
- mora biti opremljen ureajem kojim ga je mogue blokirati samo kad je u poloaju
"iskljuen, npr. pomou lokota,
- ureaj za rastavljanje s napajanja mora iskljuiti sve vodie pod naponom strujnog
kruga za napajanje, a za sluaj daje vie izvora napajanja, sve vodie pod naponom
svih izvora napajanja. U TN sustavima neutralni vodi (N - vodi) moe, a i ne
mora biti prekinut.
Sljedei strujni krugovi ne moraju se prekidati pomou ureaja za rastavljanje s
napajanja:
- strujni krugovi za rasvjetu koji su potrebni za vrijeme odravanja ili popravaka,
~ strujni krugovi prikljunog pribora iskljuivo za prikljuivanje alata prilikom
odravanja i popravaka (npr. runa builica),
- podnaponska zatita strujnog kruga koja se primjenjuje samo za automatsko

93

iskljuivanje u sluaju ispada napajanja,

- upravljaki strujni krugovi koji se upotrebljavaju za unutarnje blokade, a napajaju
se izvana.
lanak 38:
Aktuatori za nono upravljanje oruem u stojeem ili sjedeem poloaju
(podnonici, pedali ili papuice i tipkala) kojima se moe ukljuivati i iskljuivati
pogon moraju biti postavljeni to blie podu ili radnoj platformi na kojoj radnik
stoji ili sjedi.
Tipkala, pedali i podnonici, osim onih za hitno zaustavljanje, moraju biti
zatieni prikladnim zatitnim oklopom odnosno poklopcem iznad cijele povrine
tipkala, pedala i podnonika da bi se sprijeilo nehotino pokretanje orua.
Nona tipkala, pedali i podnonici moraju biti projektirani i izvedeni tako da
se nakon iskljuenja vraaju u polazni poloaj.
Pokraj tipkala ili pedala mora biti izveden odgovarajui oslonac za nogu ili
osiguran prostor za odmaranje stopala.
Stavak 1.:
Odredbom se propisuje poloaj ureaja za nono upravljanje, koji mora iz
ergonomskih razloga biti to blie podu ili platformi na kojem stoji ili sjedi radnik.
Ako bi ureaj za nono upravljanje (pedala, tipkalo i si.) bio dosta podignut iznad
poda, radnik bi morao vie dizati i savijati nogu, to bi ga vie zamaralo, a osim toga
u takvom poloaju moe djelovati s manjom fizikom snagom.

Slika 41. Noni ureaj za upravljanje u obliku podnonika na

strojnom ekiu

Stavak 2.:
Ovom odredbom propisana je primjena zatitne naprave iznad cijele povrine
nonog ureaja za upravljanje da bi se time sprijeilo nehotino aktiviranje orua.
Na slici 41. prikazana je jedna takva zatitna naprava za natkrivanje none pedale.

94

Jz ..
a. izgled pedale u odnosu
na zatitnu napravu

b. prikaz poloaja stopala noge

na pedali, a unutar zatitne naprave

Slika 42. Izgled zatitne naprave iznad pedale

Analogno prikazanoj zatitnoj napravi za pedalu ista ili slina moe se napraviti
i za nono tipkalo. Za podnonik bi trebala biti neto drukija zatitna naprava s
obzirom da je podnonik vee duine, pa bi zatitna naprava trebala biti iznad
cijelog podnonika odgovarajue konstrukcije tako da bi ta naprava bila i funkcionalna
i estetskog izgleda.
Nehotino aktiviranje orua kod nonog ureaja za upravljanje nastaje, uglavom,
ako:
- sam rukovalac nehotino nagazi na noni ureaj;
- drugi radnik nehotino nagazi na noni ureaj;
- na noni ureaj nehotino padne tei radni predmet ili neki drugi teret.
Stavak 3.:
Povrat u polazni poloaj postie se obino pomou spiralne opruge, ali moe i
na druge naine, npr. tlakom nekog medija u suprotnom smjeru djelovanja nogom
radnika.
Stavak 4.:
Odredbom ovog stavka propisuje se primjena oslonca za nogu ili sigurnog prostora
za mogunost odmaranja noge za vrijeme dok se nogom ne pritie ureaj za nono
upravljanje. Oslonci se izrauju ili na okviru (kuitu) orua ili izvan konstrukcije
orua. Oslonci, u pravilu, trebaju biti pod nagibom od 12 do 15 ako radnik radi u
sjedeem poloaju. Noge nipoto ne smiju visiti.
Kada radnik radi u stojeem poloaju, veoma nepovoljno bi bilo za radnika ako
bi on preteno vrijeme stajao na jednoj nozi, a s drugom kontinuirano pritiskao ureaj
za nono upravljanje. Ako bi takav rad dulje trajao, znatno bi umarao radnika i
Prouzroio fizioloke smetnje.

95

Kod rjeavanja primjene oslonca za nogu u sjedeem poloaju radnika, a racij

odmaranja, potrebno je svaki sluaj razmotriti zasebno, s obzirom da ureaji 2a
nono upravljanje mogu biti postavljeni na razliitim poloajima u odnosu na tijelo
(gore, dolje), zatim mogu biti izraeni za razliite sile pritiska, za vertikalno ili nagibno
gibanje, s veom ili manjom pritisnom povrinorrff za esto ili samo povremeno
aktiviranje.
lanak 39.
Noni ureaji za upravljanje u obliku pedala moraju biti iroki najmanje 1oo
mm i dugi najmanje 120 mm ako se pritiskaju potpeticom, a ako se pritiskaju
cijelim stopalom, njihova duljina mora biti najmanje 200 mm.
Noni ureaji za upravljanje u obliku tipkala moraju imati promjer od 50 mm
do *80 mm i ispupen gljivasti oblik.
U predjelu nonih ureaja za upravljanje ne smiju postojati prepreke koje bi
onemoguile radnika da djeluje svojim stopalom i upravlja cijelim hodom nonog
ureaja.
Noni ureaji za mehaniki rad trebaju biti izvedeni tako da sila pritiska nogom
pri radu koji se kontinuirano ponavlja iznosi od 70 N do 90 N.
Odredbama ovog lanka propisuju se dimenzije pedala s upotrebom sile, kao i
najpovoljnije sile pritiska na pedalu.
Propisane dimenzije pedale su ergonomska rjeenja za sluajeve kada se pritie
potplatom ili, pak, cijelim stopalom. Na taj nain sila se prenosi preko cijelog potplata
ili stopala na odgovarajuu povrinu pedale, a osim toga postie se i odgovarajue
trenje izmeu dosjednih povrina pedale i potplata, odnosno stopala, to moe biti
vano u pogonima s veim masnoama po podu.
Najpovoljnija sila pritiska na pedalu pri radu, koji se ponavlja u ciklusima je za
ene 70 N, a za mukarce 90 N.
lanak 40.
Orue kod kojeg postoji opasnost za radnika mora imati jedan ureaj ili vie
ureaja za hitno zaustavljanje u sluaju opasnosti kojima se moe zaustaviti
opasno gibanje ili otkloniti druga opasnost ili ga se moe uiniti nedjelotvornim.
Pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na postrojenje (liniju) koje
je sastavljeno od dvaju ili vie orua koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno
orue.
Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili vie orua tako da se orue
moe pojedinano upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje
se na svako od tog orua.
Ako je na oruu potreban samo jedan ureaj za zaustavljanje u sluaju
opasnosti, njegovu zadau moe preuzeti glavni ureaj za zaustavljanje koji je
postavljen na orue.
Stavak 1.:
HRN-om M.GO.067 od 1969. propisana je primjena ureaja za iskljuivanje
(prekida) u sluaju opasnosti, koji se raspoznaje i razlikuje od drugih prekidaa
odnosno iskljuivaa u obliku tipki, a karakteristike su mu:
96

_ a|<o je tipka u obliku gljive, krupnija (ima povean promjer) i ispupena;

tjp[<a (gljiva ili drugi oblik) je u cijelosti crvene boje;
_ tipkom se potpuno iskljuuje dovod struje na oruu i to istodobno.
Ureaj za hitno iskljuivanje obino se postavlja na veim oruima i to na jednom
li vie mjesta ovisno o razliitim poloajima radnika operatera tijekom rada kad
obavlja nadzor ili druge poslove na oruu. Ako radnik nadzire nad radom orua na
udaljenom mjestu od upravljakog stola i ako je to mjesto nadzora uobiajeno i
tehnoloki vano, moe postojati potreba da se radi brzog zaustavljanja orua zbog
opasnosti ili nunog sluaja postavi na tom mjestu ureaj za iskljuivanje.
Na nekim oruima na kojima postoji, pored glavnog mjesta upravljanja, i mjesto
rada posluivanja tj. dodavanja ili preuzimanje materijala i izradaka, moe postojati
potreba da se na pojedinim mjestima postavi dodatni gljivasti ili drugi ureaj za
hitno iskljuivanje orua.
Kod nekih orua gljivasti ili neki drugi iskljuivao za sluajeve opasnosti moe
se postaviti na obje suprotne strane orua.
Smisao postavljanja vie iskljuivaa je da se na najbri mogui nain iskljui
orue kako bi se sprijeila ozljeda na radu ili havarija na oruu, ili dalje posljedice
takve havarije. U nekim sluajevima je postavljanje takvih iskljuivaa iskljuivo
potrebno i sa stajalita proizvodnih uinaka. Kada ne bi postojali takvi iskljuivai,
radnik bi zbog brzine morao svaki put trati do glavnog upravljakog stola ako ne bi
imao mogunosti iskljuiti orue neposredno na samome mjestu zapaanja nepravilnog
rada.
HRN-om N.S3.001 od 1987. propisane su odredbe u svezi s hitnim iskljuivanjem
odnosno zaustavljanjem stroja. Prema tim odredbama elektrina oprema stroja mora
sadravati ureaje za zaustavljanje stroja u sluaju opasnosti, te ako je potrebno za
promjenu smjera nekih kretanja, omoguiti mehaniko razdvajanje.
Ureaj za hitno zaustavljanje mora zaustaviti opasne elemente stroja ili cijeli
stroj to je mogue bre. Ureaj za hitno zaustavljanje moe biti na razliitim naelima
prekid napajanja strujnih krugova, ukljuivanje struje suprotnog smjera ili promjena
smjera okretanja motora radi mehanikog razdvajanja.
Rad ureaja za hitno zaustavljanje ne smije dovesti u opasnost radnika ili stroj
niti prekinuti napajanje bilo koje pomone opreme, koja mora funkcionirati neprekidno
i u iznimnim uvjetima (kao to je npr. napajanje magnetnih ploa ili ureaja za
koenje). Ponovnim djelovanjem na ureaj za hitno zaustavljanje ne smije se ponovno
ukljuiti ni jedan dio stroja.
Aktuatori za hitno zaustavljanje mogu biti:
- ruka prekidaa za hitno zaustavljanje,
- jedan ili nekoliko pritisnih tipkala s "gljivastom glavom ,
ue (uad) uzdu zone koja se zatiuje, koje aktivira hitno zaustavljanje kada se^
povue ili kada se prekine,
- poluga (poluge) ili pedale (bez mehanikog zatitnika),
- bilo koji drugi ureaj pogodniji za tu svrhu.
Takvi aktuatori moraju se postaviti na vidljivo mjesto i pogodno za brzu intervenciju
s mjesta rukovaoca strojem.
Ako je vie radnih upravljakih mjesta na jednom stroju ili drugih kritinih mjesta,
sa svakog od njih, taj aktuator za zaustavljanje mora biti lako dostupan ili se na
svakom od takvih mjesta postavlja poseban element za brzo zaustavljanje. Svi ti

97

elementi moraju biti crveno obojeni. Povrine iza ruki i pritisnih tipkala (ako h i
ili ispod njih moraju biti obojene uto, tako da su elementi kontrastima boia''^
uoljiviji.
s*
Ako je vie elemenata na jednom stroju, mogunost za ponovno ukljuiva
stroja mora postojati tek kada se svi elementi "koji
^prethodno bili aktivirani
r^ n 0
podese, npr. kod daljinski upravljanih ureaja za hitno zaustavljanje, poto se postav
elementi s mehanikim zaporom.
1
Stavak 2.:
Odredbom se utvruje postojanje jednog ili vie ureaja za zaustavljanje i
postrojenje koje je sastavljeno od dvaju ili vie orua i koje radi kao jedna cjelina
Praktian primjer za to moe se vidjeti na transporterima na povrinskim otkoplma
koji mogu biti sastavljeni od vie pojedinanih transportera. Pravilnikom o tehnikim!
normativima za prijevoz transporterima s trakom u rudarstvu (Slubeni list, br. 5/73 j
12/74.) propisano je za transportere na povrinskim otkopima da svaki transporter
mora imati ureaj kojim se odmah i sigurno iskljuuje iz rada sa svakog mjesta
uzdu transportera (ue za spaavanje). Ponovno pokretanje transportera nakon
prisilnog zaustavljanja mora biti omogueno tek kad se dobije izvjetaj s mjesta
zaustavljanja da je kvar popravljen ili da je opasnost otklonjena. Osim, toga, propisano
je, da u sustavu transportera mora postojati telefonska ili radioveza izmeu pojedinih
rukovalaca na pogonskim glavama ili izmeu pojedinih rukovalaca i dispeera.
Prema Uputi Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC od 14.6.1989.)
propisano je da sklopovi strojeva, koji rade zajedno kao jedna cjelina moraju biti tako
projektirani i konstruirani da ureaji za zaustavljanje, ukljuujui i ureaje za
zaustavljanje u sluaju opasnosti, mogu zaustaviti cijeli sklop strojeva koji rade
zajedno.
lanak 41.
Ureaji za hitno zaustavljanje u sluaju opasnosti nisu potrebni u ovim
sluajevima:
1) ako su na oruu ugraeni automatski ureaji za zaustavljanje koji se
aktiviraju sami u sluaju nekog kvara, zastoja ili drugih neeljenih ili opasnih
pojava;
2) ako se kvar, zastoj ili druge neeljene ili opasne pojave mogu nadzirati na
glavnom mjestu upravljanja spomou ekrana, signalnih i mjernih naprava ili na
druge naine te ako se odgovarajuim upravljanjem rad orua moe dovesti u
ispravno stanje;
3) ako se na glavnom mjestu upravljanja moe prekinuti dovod pogonskog
goriva;
4) ako je orue takve vrste da ne postoje opasnosti od ozljede radnika;
5) ako je orue na runi pogon.
a) Vidjeti komentar uz lanak 40. ovog pravilnika.
b) Uputom Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC od 14.6.1989.)
propisano je da ureaji za hitno zaustavljanje nisu potrebni u ovim sluajevima:
- na strojevima na kojima ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti ne bi smanjili

98

opasnost, ili jer oni ne bi smanjili zaustavno vrijeme stroja, ili jer to ne bi omoguilo
primjenu odgovarajuih posebnih mjera zatite od opasnosti,
na runim prijenosnim strojevima (alatima) i na strojevima na runi pogon.
***'

^a

lanak 42.
U sluaju opasnosti ureajem za hitno zaustavljanje orua (gljivasta tipka,
ruka, poluge, ue i dr.) moraju se iskljuiti svi dovodi energije na oruu ili na
dijelu orua koji predstavljaju opasnost.
Ureaji iz stavka 1. ovoga lanka moraju se razlikovati od drugih ureaja za
ukljuenje i iskljuenje orua.
' Ureaji iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti postavljeni na prikladnome i
pristupanom mjestu na oruu ili pokraj njega tako da se ono moe lako, brzo i
bezopasno koristiti.
Vidjeti komentar uz lanak 40. ovog pravilnika.
lanak 43.
Aktiviranjem ureaja za hitno zaustavljanje u sluaju opasnosti ne smiju se
prouzroiti nikakva opasna gibanja ni druge opasne pojave, ne smije se
dezaktivirati djelovanje zatitnih naprava i ureaja na oruu tako dugo dok postoje
opasna gibanja ili druge opasne pojave i ne smije se prekinuti napajanje nikoje
pomone opreme koja mora neprekidno funkcionirati (npr. napajanje magnetnih
ploa ili ureaja za koenje).
Kod veega i nepreglednog orua ukljuenje orua nakon iskljuenja u sluaju
opasnosti mogue je nakon vraanja ureaja za hitno zaustavljanje u prvotni
poloaj odnosno kad signali pokazuju da je ukljuenje mogue bez opasnosti ili
kad se na drugi siguran nain dojavi slobodno ukljuenje bez opasnosti.
Stavak 1.:
HRN N.S3.001 od 1987. propisuje da rad ureaja za hitno zaustavljanje ne
smije dovesti u opasnost radnike koji rade kao operateri ili druge radnike u blioj
radnoj okolini, a tako isto ne smije dovesti u opasnost niti orue. Na oruu mogu biti
instalirane pomone opreme, koje aktiviranjem ureaja za hitno zaustavljanje ne
smiju prekinuti svoj rad (npr. napajanje magnetnih ploa ili ureaja za koenje, ili
ureaja za pridravanje radnog komada prilikom obrade, npr. stezaa i si.).
Stavak 2.:
Odredba iz stavka 2. propisana je u ptvome redu, za vea i nepregledna orua
(npr. veliki transporteri i si.) gdje zbog neke opasnosti orue moe zaustaviti bilo koji
od operatera na mjestu koje glavni operater ili rukovalac ne moe vidjeti. Zbog toga
je u tim sluajevima potrebno sporazumijevanje sve dok se nedostatak ne otkloni, a
*ek onda se moe nastaviti, i to da se:
~ vrati ureaj za hitno zaustavljanje u prvobitni poloaj po onom radniku koji je

inicirao prekid rada orua,

- preko odgovarajuih (obino optikih) signala da informacija glavnom operateru
da je nedostatak otklonjen i da moe staviti orue u pogon,
- na drugi pouzdani i siguran nain operateri uvjere da e orue nakon zaustavljanja
moe ponovno uputiti u rad.

Uputom Vijea Europske ekonomske zajednice (89/392/EEC od 14.6.1989.)

propisano je da ureaj za hitno zaustavljanje u sluaju opasnosti mora iskljuiti
strojeve i ureaje stalno nakon to je aktiviran, a stroj ili ureaj moe se iskljuiti
samo pom ou posebne operacije. Iskljuivanjem ili oslobaanjem ureaja za
zaustavljanje u sluaju opasnosti orue ne smije ponovno stupiti u rad, ve samo
daje doputenje za ponovno putanje u rad rukovaocu prema potrebi.
lanak 44.
Orue koje ima rotirajue dijelove s velikim obodnim brzinama i zamanim
masama (zamanjak, vee brusno kolo i dr.( koje treba u kratkom vremenu
zaustaviti, mora imati odgovarajue ureaje za koenje (konice) ako bi se njima
otklonila ili smanjila opasnost za radnike i ako koenje nije rijeeno na drugi
nain (npr. koenje elektromotora povratnom strujom).
Kod orua iz stavka 1. ovog lanka kod kojeg postoji opasnost za radnike
pri razlijetanju dijelova, moraju se postaviti dva ureaja za upravljanje konicom,
od kojih je jedan na oruu, a drugi na mjestu izvan domaaja raspuknutih komada
obraivanog materijala ili alata.
Stavak 1.:
Odredbom ovog stavka utvruje se postavljanje ureaja za koenje (konica) na
oruima s velikim obodnim brzinama i veim masama, a koje mase treba relativno
brzo zaustaviti.Brzo zaustavljanje moe biti zahtijevano uglavnom iz tri razloga:
- ako je nastala havarija na oruu, pa treba to bre zaustaviti orue da ne nastanu
jo vee tetnosti i opasnosti za radnika;
- ako se sumnja u neispravan rad orua, to se moe ustanoviti kontrolnim
instrumentima, signalnim ureajima, po zvuku rada orua ili vienjem rezultata
procesa rada, pa treba to bre zaustaviti orue da ne nastane nesrea na radu;
- ako je povremeno tijekom rada potrebno zaustaviti rotacijske mase da bi se obavila
kontrola rada, mjerenje ili drugi radni postupak. Na taj nain uinilo bi se
nepotrebnim da radnik zaustavlja rotacijsku masu rukom, polugom od raznog
materijala, to je u praksi katkada ozlijedilo radnika.
Kao kriterij za procjenu nunosti postavljanja konice za brzo zaustavljanje,
postavlja se ovim pitanjima:
- da li zbog rotacije i veih masa na oruu i s velikim obodnim brzinama mogu doi
u opasnost rukovalac ili drugi radnici u blizini, ako nastane nezgoda ili havarija?
- da li se opasnost za radnike moe otkloniti ili smanjiti ako se ugradi konica?
Mogue je da e projektant ocijeniti u pojedinom sluaju da nee biti potrebno
postaviti konicu za brzo zaustavljanje ako masa rotira u zatvorenom kuitu i u
sluaju havarije (loma ili si.) kada odlomljeni komad ne moe ugroziti radnika. Prilikom

rocjene svakak treba razmotriti sve pojedinosti (radni postupak), ciklus obrade ili
P ustavljanja, zatitne naprave, veliinu mase i obodnih brzina i dr.) da bi se moglo
Ukljuiti o nunosti postojanja konice za brzo zaustavljanje.
Z odredbom nije propisana konstrukcija konice, pa se podrazumijeva da se moe
ostaviti bilo koja konica, koja zadovoljava u v je ti brzog zaustavljanja.
P Takoer, odredbom nije propisano vrijeme potrebno za zaustavljanje jer to tehniki
ne bi bilo ispravno. Vrijeme potrebno za zaustavljanje rotacijskih masa ovisno je o
veliini mase i obodnoj brzini. to su mase i obodne brzine vee, to je potrebno vee
vrjjeme za zaustavljanje.
HRN-om N.S3.001 od 1987. (Elektrina oprema industrijskih strojeva) propisana
je mogunost koenja elektromotora povratnom strujom kao tehniko rjeenje u sustavu
zatitnih blokada. Meu ostalim propisano je da kada se na motoru koi povratnom
strujom, moraju se primijeniti odgovarajue mjere da bi se izbjeglo putanje motora
u rad u suprotnom smjeru na kraju koenja.
Stavak 2.:
Odredbom je propisano da se postave dva ureaja za upravljanje konicom za
brzo zaustavljanje na oruima, ako postoji opasnost od razlijetanja dijelova i ako
postoji vea opasnost za radnike. Jedan ureaj za upravljanje konicom bio bi
postavljen neposredno na oruu, a drugi u blizini izvan domaaja rasprsnutih dijelova.
Ova pravila zatite na radu praktino se primjenjuju na relativno malom broju
orua, i to obino specijalne namjene, tako npr. kod: specijalnih pila za sjeenje
elinih cijevi (tarne pile) u elianama, specijalnih orua za ispitivanje uravnoteenosti
masa rotirajuih dijelova, pokusnih stanica za ispitivanje rotora, generatora i si.
Kod ovih orua treba postaviti kriterij o nunosti postavljanja konice, analogno
onom to je navedeno u komentaru za 1 . stavak ovog lanka.
Ako na postojeim oruima iz stavaka 1. i 2. nema odgovarajue konice,
odnosno dvostrukog ureaja za upravljanje konicom, korisnici ih moraju ugraditi
putem adaptacije ili rekonstrukcije u odreenom prijelaznom roku kako je propisano
u prijelaznim i zavrnim odredbama ovog pravilnika.
6. ORUE ZA AUTOMATSKI RAD
lanak 45.
Oruem za automatski rad, prema ovom pravilniku, smatra se orue koje,
nakon ukljuenja, automatski radi bez radnika odnosno bez njegovih upravljakih
zahvata.
Na rune aktuatore (tipkala i dr.) koji su, radi ukljuenja, ispitivanja i ugaanja,
postavljeni na oruu za automatski rad, primjenjuju se mjere i normativi zatite
na radu propisani ovim pravilnikom.
Ni za koje intervencije radnika na oruu iz stavka 1. ovoga lanka ne smije
postojati m ogunost poinjanja autom atskog rada odnosno poin jan ja
nepredvienoga radnog ciklusa.

101