Professional Documents
Culture Documents
A Pavic Zabranjena Istina o Srebrenici
A Pavic Zabranjena Istina o Srebrenici
UVOD
Posle svega izreenog na temu Srebrenice, mnogima je teko da se snau. Svrha
ovog prirunika je da pomogne u tom snalaenju, pratei u kratkim crtama priu kako se r
azvijala, kroz strane izvetaje, izjave, analize i komentare - sve do sadanjeg vrem
ena. Pri tom su korieni oni strani izvori koji nisu nekritiki progutali zvaninu verzi
ju srebrenikih dogaanja, koja, kao to e se videti, ne zadovoljava osnovne kriterijume
traganja za istinom. A jedina istina koja je dosad utvrena - ne obazirui se na pr
opagandne tvrdnje - je da je prava istina jo uvek obavijena maglom, koja se ipak,
malo po malo razvejava.
Ovaj prirunik e pokazati kako i gde je ta magla irena a gde delimino dignuta
, pomaui u opipavanju puta ka konanom poimanju ovog dogaaja koji, hteli ne hteli, i
dan-danas utie na svakodnevni ivot u Srbiji i Crnoj Gori, BiH, pa i ire. A, s obzir
om da se suenje za ono to Hako tuilatvo smatra da se desilo u Srebrenici gromoglasno
najavljuje za leto 2006. godine, tim je potreba za saetim i nepristrasnim podacim
a o tom dogaaju jo vea. Pria o Srebrenici je, dakle, vana u jednom irokom smislu. Va
je prvo za rtve i za njihove porodice - i to na celom podruju istone Bosne, od 1992
-1995. Vana je i za nestale i njihove porodice - s koga god dela ratita da su nest
ali. Vana je za one koji su nevino optueni. Vana je za Srbe jer nas u ovom vremenu
direktno politiki pogaa, jer se na osnovu zvanine verzije o njoj kreira ne samo sadan
a i budua politika prvenstveno Zapada prema nama, ve i politiki odnosi na unutranjem
planu u svim srpskim dravama. Vana je i za ostale s ovih prostora koji su zainter
esovani da se postave prema svom okruenju na realnim, iskrenim i istinitim osnova
ma.
Meutim, njena vanost oigledno prevazilazi nacionalne i regionalne granice,
i ona se pretvara u sutinsko civilizacijsko pitanje - inae oko nje ne bi bila dign
uta kampanja globalnih razmera. I zato se njome ne bi toliko intenzivno bavili i
toliki nezavisni zapadni posmatrai, analitiari, intelektualci i diplomate, ija zap
aanja e ovde biti predstavljena.
Najvanija je puna istina o Srebrenici. Ali je u isto vreme vano i sagledat
i neto to bi se moglo nazvati maglom koja je dignuta oko cele te prie, koja, kako e
se ovde videti, zaklanja tu istinu. A obe strane te medalje simptomi su jedne sut
inske promene paradigme u svetu nastalom posle pada Berlinskog zida, i nagovetava
ju jedno zlo vreme, koje je ve tu. Da bi mogli da se uhvatimo u kotac sa njime, po
trebno ga je to bolje razumeti i baciti to jau svetlost na njega.
Najgori deo srebrenike prie lei u injenici da se na tom podruju skoro nepreki
dno ginulo od 1992-1995. Za to glavnu odgovornost snose zapadni dravnici koji su
prvo priznali nezavisnost Bosne i Hercegovine pre dogovora njenih konstitutivnih
naroda, znajui da e to neminovno dovesti do rata i krvoprolia, a zatim minirali Li
sabonski dogovor od februara 1992. poslednju priliku da se narodi BiH ipak dogov
ore i rat izbegne. Naravno, Zapad ne bi mogao sve to da ostvari da nije imao vol
jnog lokalnog saveznika, Aliju Izetbegovia, koji je, na pitanje: Da li biste rtvov
ali mir za nezavisnu Bosnu? nedvosmisleno, kao iz topa, odgovorio - Da! A jednom
kada rat pone, nemogue je u potpunosti kontrolisati njegov tok, nemogue predvideti
ta e tano da bude - osim jedne stvari: da e puno nedunih stradati i da e biti ratnih
strahota.
Meutim, ak i kada se stvari otrgnu kontroli, odgovorni dravnici i vojskovoe,
ve suoeni s neminovnou rata, gledaju da ga okonaju to pre i da svedu rtve i razaran
na minimum. ta rei, onda, o, kao to e se videti, namernom korienu UN-ovih zatienih
ao to je to bila Srebrenica, kao baza za naoruanu silu koja je terorisala okolna s
ela i inila zverstva nad civilima? ta rei vie od onoga to je rekao osniva Izetbegovi
SDA stranke u Srebrenici, poslanik u skuptini Federacije BiH, koga su srpske sna
ge zarobile po ulasku u Srebrenicu (a zatim i pustile!), Ibran Mustafi, koji je u
jednom intervjuu datom dok je jo uvek bio u Srebrenici, poruio onima koji su narei
vali napade iz zatiene zone da povedu svoje porodice i sami dou u Srebrenicu da bih
NETO O IZVORIMA
Postoji znatan broj hrabrih, uglednih ne-Srba koji su stali ne u odbranu
Srba kao takvih, ve u odbranu istine u doba Globalne Velike Lai, kao i u odbranu
stvarnih rtava u Srebrenici i njenoj okolini.
Jedan takav je Dered Izrael (Jared Israel), koji godinama vodi ameriki saj
t Carevo novo ruho (The Emperors New Clothes www.tens.net) - posveen razobliavanju r
tnih lai na prostorima bive Jugoslavije, kao i nekih drugih lai na nekim drugim mes
tima, i koji je meu prvima poeo sa sakupljanjem i pisanjem kritikih lanaka i studija
o onome to se stvarno desilo - ili nije desilo - u Srebrenici, kao i s analizom
besmislica ratne propagande.
Druga je grupa okupljena oko tzv. Srebrenike istraivake grupe (Srebrenica R
esearh Group - videti njihov opseni izvetaj o Srebrenici, najavljen na konferencij
i za tampu 12. jula 2005. u Njujorku, na http://www.srebrenica-report.com/), sainj
ene od profesora univerziteta, novinara, analitiara i bivih diplomata i oficira, v
einom sa anglo-saksonskog govornog podruja, koja je jula 2005. objavila delimian iz
vetaj o tome ta se stvarno deavalo u Srebrenici - i to tokom celog rata, a ne samo
u vremenu na koje iskljuivo ele da nas usredsrede tvorci zvanine verzije .
Trei su razni pojedinci koje jednostavno interesuje istina, bez obzira gd
e se dogodila i kome. Navodi u ovoj kompilaciji potiu od svih n>ih. Hvala im svim
a to postoje i to su toliko uporni u traganju za istinom.
Na kraju treba rei i ovo - ne koriste se strani izvori zato to re stranaca
sama po sebi ima veu teinu (mada za mnoge pripadnike tzv. balkanskih elita ona ne
samo da ima veu teinu ve je maltene i zakon), ve 1) zato to i sama zvanina verzija
voje ishodite u inostranstvu, tj. u odreenim zapadnim krugovima; 2) da bi se sveli
na najmanju moguu meru prigovori o bilo kakvoj pristrasnosti koji bi mogli da odvu
ku panju od same potrage za istinom (a treba istaknuti i to da, u globalu, nismo
duni polagati raune za pristrasnost onima koji su i sami pristrasni); i 3) da bi se
pokazalo onima koji su najglasniji zagovornici apsolutnog prihvatanja svih zapadn
ih vrednosti a koji su, ujedno, i najvei zagovornici prihvatanja svih zvaninih verzi
ja zapadnog establimenta - i to ne samo ove o Srebrenici da, za razliku od novog j
ednoumlja kojeg bi na ovim prostorima eleli da uspostave, na stvarnom Zapadu, koj
i je neto drugaiji od onoga kojeg nam oni serviraju - uprkos sve eim napadima na nju
- jo uvek nije ugaena kultura kritikog miljenja - ak i o stvarima koje direktno ne do
tiu uesnike debate, kao to je sluaj s ratovima na ovom prostoru, i kao to je sluaj sa
samom Srebrenicom.
istofera Dejmsa, pod naslovom Genocid ili propaganda?, iz britanskog Morning stara od
11. jula 2005. godine:
Uistinu, veoma mali deo Srebrenice, onaj sredinji, je bio demilitarizovan,
to je muslimanskim borcima davalo odreene ruke da operiu iz prigradskih i drugih o
blinjih zona, iz kojih su organizovali ubilake napade na okolna srpska sela.
Snage zloglasnog muslimanskog komandanta Nasera Oria izazvale su masovno
krvoprolie izmeu 1992-95. iz svog uporita u Srebrenici, masakrirajui najmanje 1.300
srpskih civila i ranjavajui njih nekoliko hiljada.*9
I, na kraju, neto mnogo vie od analitike konstatacije - ono to bi se u sudu
nazvalo korpus delikti, iz izvetaja Vaington posta napravljenog u samoj Srebrenici,
od 16. februara 1994. - u vreme kada je Srebrenica navodno bila demilitarizovana,
kao zatiena,zona UN:
Ratni trofeji Nasera Oria nisu okaeni o zid njegovog udobnog stana. Oni su
na video-kasetama: spaljene srpske kue i bezglavi srpski mukarci, sa njihovim pate
tino zgrenim telima.
Morali smo da upotrebimo hladno oruje te noi, objanjava Ori dok se scene m
rtvih mukaraca iskasapljenih noevima smenjuju na njegovom Soni televizoru... Izleav
ajui se na udobnom kauu, obuen od glave do pete u maskirnu uniformu, sa grbom Armij
e SAD ponosno priivenim preko srca... komandant Ori je najei momak u ovom muslimansko
m gradu tj. Srebrenici, koju je Savet bezbednosti UN proglasio zatienom bezbednom
zonom .*10
Toliko o zatienim zonama UN, koje oigledno i jesu bile bezbedne - ali samo za
pripadnike vojske BiH. Dakle, jedinice Vojske Republike Srpske su u okolini Sre
brenice u julu 1995. bile suoene s jednim dobro naoruanim uporitem muslimanske Armi
je BiH, s prekaljenim borcima koji nisu bili razoruani od strane UN, iako je dogo
vor o tzv. zatienim zonama upravo to nalagao.
Svi papagajski ponavljaju rei drugih, ali niko ne pokazuje vrste dokaze. Pr
imeujem da u Holandiji ljudi ele da po svaku cenu dokau da je genocid poinjen... Ako
je bilo egzekucija, Srbi su ih onda prokleto dobro sakrili. Zato ja nita od toga
ne verujem. Dan posle pada Srebrenice, 13. jula, stigao sam u Bratunac i tamo o
stao osam dana. Mogao sam da idem kud god sam hteo. Imao sam svu pomo na raspolag
anju; nigde me nisu zaustavljali *24
Ruper prenosi da je i drugima dat otvoren pristup odmah posle pada Srebr
enice:
...nekih 30 stranih novinara je posetilo oblast Srebrenice ubrzo posle nj
enog pada. Nijedan nije objavio bilo kakvu potvrdu optubi o masovnim ubijanjima,
a jedan od njih, ak Merlino iz francuske televizije Antena 2 (Jacques Merlino Ant
enne 2), izvestio je da nije pronaao nita.*25
UN su ubrzo poele da ispituju i izbegle iz Srebrenice, koji su bili smeten
i u okolini Tuzle, o eventualnim krenjima ljudskih prava. S tim u vezi, Tim Buer i
z londonskog Dejli telegrafa od 24. jula 1995. pie:
Nakon pet dana intervjuisanja, glavni istraitelj Ujedinjenih nacija po pit
anju navodnih krenja ljudskih prava za vreme pada Srebrenice nije naao nijedno sve
doenje o zloinima iz prve ruke.
Visoki komesar UN za ljudska prava, g. Henri Vilend (Henry Wieland) izja
vio je jue: ... nismo nali nikoga ko je svojim oima video neki zloin.
...G. Vilend je stigao u Tuzlu, bosanski grad u koji su odvedene Gotovo
sve izbeglice iz Srebrenice, zajedno s timom istraivaa radi skupljanja dokaza o kre
nju ljudskih prava... On je rekao da je njegov tim razgovarao s velikim brojem m
uslimana u glavnom izbeglikom kampu na tuzlanskom aerodromu i u drugim sabirnim c
entrima ali da nijedan neposredni svedok nije naen...*26
Naslov i izvod iz izvetaja Pol Kvin Dada za ameriki Boston gloub od 27. jula
995. ovo potvruje:
[Naslov] Navodi o zloinima jo uvek nepotvreni; ameriko vojno izvianje otkriv
malo toga
Klintonova administracija jo uvek nije dola do nezavisnih potvrda o zloinim
a u Srebrenici, ali ne sumnja da su se oni ipak desili...*27
Dakle, neposredni svedoci se ne mogu nai, iako su tada utisci bili najsvei
ji, a traume najoiglednije. Meutim, ono to je, osim nedostatka dokaza zanimljivo je
poslednji pasus iz prethodnog izvetaja - jer on pokazuje da je, uprkos tome, Kli
ntonova administracija presudu ve donela, >,ne sumnjajui da su se zloini, ipak, desil
! I tu uopte nije bilo bitno to se ak i u najviim nivoima Stejt departmenta znalo da
dokaza jednostavno - nema. Naime, Ruper navodi poverljivu elektronsku potu koja
mu je data na uvid:
Jedan bivi zvaninik amerikog Stejt departmenta koji je zadrao bliske veze s b
ivim kolegama na vrlo visokim nivoima napisao je tokom 1997. da mu je reeno da Ods
ek za juno-centralnu Evropu Obavetajnog biroa Stejt departmenta nije video nita, p
onavljam nita, to bi potvrdilo navode iz tampe. On je dodao da je osoba koja mu je
ovo prenela imala pristup najpoverljivijim informacijama i da bi morala da zna
(naglasci u originalu - prim. prev.) za postojanje bilo kakve vrste te informa
cije.*28
Razmiljajui logino, nedostatak sumnje od strane Klintonove administracije da
se zloin ipak desio pre nalaenja bilo kakvog dokaza o njemu moe da znai samo jedno: d
se za zloin znalo unapred. Dakle, ili je Klintonova administracija bila u dosluhu
s organizatorima zloina pa je znala da se on desio pre svih drugih, ili je unapred
znala scenario po kojem e teza poinjenog zloina biti razraena. Treeg nema. Potvrdu
m razmiljanju dao je ve pomenuti Hakija Meholji u jednoj izjavi za tampu povodom dol
aska sada ve biveg predsednika Klintona na otvaranje spomenika srebrenikim rtvama u
leto 2003. izjavivi da se zloinac uvek vraa na mesto zloina.
Vraajui se toku deavanja iz tog doba, paralelno s presudom izreenom od strane
Klintonove administracije dignuta je ve krajem jula 1995. i optunica Hakog tribunal
a protiv Radovana Karadia i Ratka Mladia - da ponovimo: bez ikakvih dokaza. Suprotn
o svim pravilima pravnog postupka i pravde uopte, lov za dokazima e uslediti tek nak
nadno. Ali, postignuto je ono to se htelo. Po reima Riarda Holbruka, jednog od arhi
tekata Klintonove balkanske politike, u izjavi za Bi-Bi-Si:
Shvatio sam da je Tribunal za ratne zloine vrlo dragoceno orue. Upotrebili
ala se pod vatrom preko srpskih linija i prela put od oko 30 milja [oko 50 km pri
m. ur.] do bezbedne teritorije.*35
Evo i ta je Mustafi uo iz svojih izvora o eventualnim nestalim godinu dana
posle pada Srebrenice:
...Saznao sam preko nekih ljudi bliskih hrvatskoj tajnoj slubi koji opet i
maju veze sa srpskom tajnom slubom da je nekih 5.600 ljudi iz Srebrenice jo uvek iv
o i da ih dre na razliitim lokacijama. Skoro mi je gospoa Merhunisa Komarica rekla
da je primila neke podatke od Helsinkog komiteta za ljudska prava koji govore o b
rojci od 4.500 ljudi... *36
Ipak, da ponovimo, znatan broj ljudi je stradao u borbama, to se, naravno
, ne potencira u zvaninoj verziji. Moda, kao to je ve nagoveteno, zato to bi to pok
o idealnu sliku bespomonih srebrenikih rtava. A moda, opet, i da bi se izbeglo jedno
d kljunih pitanja: odakle toliki naoruani vojnici u jednoj demilitarizovanoj zoni?
Karlos Martins Branko pie:
Malo je sumnje da je najmanje 2.000 bosanskih muslimana poginulo u borbam
a protiv bolje obuene i bolje voene Vojske Republike Srpske/Vojske bosanskih Srba.
Ipak, ostaje pitanje, KADA je veina tih rtava pala? Po analizi koja sledi, to je
bilo pre konanog pada Srebrenice: muslimani su pruili vrlo mali otpor u leto 1995.
*37
Ruper navodi izvetaj Komisije Republike Srpske koji se podudara sa Branko
vom cifrom:
Izvetaj izdat od strane Republike Srpske u septembru 2002. daje ukupnu pro
cenu od oko 2.000 pripadnika Vojske bosanskih muslimana (ABH) poginulih u borbam
a, zajedno s oko 500 poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske. I, mada je de
o poginulih pripadao Tuzlanskoj brigadi ABH koja je pritekla u pomo, najvei broj p
otie iz naoruane kolone koja je napustila Srebrenicu.*38*
I rezimira ukupnu sliku:
Moda najfrapantnija strana cifre od 78.000 rtava je da je ona sve vreme sin
onim za broj onih koji su streljani. Meutim, ovo nikako nije mogue: brojni tadanji
izvetaji UN i drugih nezavisnih posmatraa govore o estokim borbama s velikim brojem
rtava na obe strane. Takoe je poznato da su drugi pobegli u muslimansku teritorij
u u okolini Tuzle i epe, da su se neki povukli prema zapadu i severu, a da su nek
i pobegli u Srbiju. Dakle, moe se sa sigurnou rei da ni priblian broj nestalih nije m
ogao biti streljan... Najvei osnovni problem Je u samoj aritmetici.*39
Dakle, umesto da ove informacije o hiljadama nestalih muslimanskih vojnika
tajno prekomandovanih na druga ratita, o nekoliko hiljada civila koji su se, pos
le povlaenja kroz srpske linije, stvorili u okolini Tuzle, o poginulim u borbama poslue zabrinutim za sudbinu nestalih u cilju rasvetljavanja cele prie, cifra od 7-8
0 nestalih je za potrebe zvanine verzije zabetonirana - i pretoena u optuujuu brojku
ja je trebalo da bude pogonsko gorivo za unapred donesenu presudu o genocidu.
Meutim, ta manipulacija je, kao to emo videti, za otre i objektivne zapadne
posmatrae poprilino providna.
.*41
brenice u julu.*53
A posle vie od pola godine igre skrivalica s navodnim satelitskim snimcima,
u svom izdanju za mart 1996. izvetaj britanskog asopisa LM (koji je razotkrio i pre
varu vezanu za navodni snimak jednog muslimanskog ratnog zarobljenika iza bodlji
kave ice od strane britanskog Aj-Ti-En-a) prenosi koliko su te iste snimke novina
ri na terenu jo shvatali ozbiljno:
Mnoge strane meunarodne TV ekipe nisu se ak ni potrudile da pretrae lokaciju
prikazanu na satelitskoj fotografiji CIA, poto je vladala opta saglasnost u medij
skim krugovima da to nije bila masovna grobnica.*54
A Ruper nas nedvosmisleno obavetava:
Potvrda da elektronsko nadgledanje nije otkrilo nita stigla je u aprilu 19
96. kada je AP citirao rei amerikog potpukovnika Dona Batista (Lt.Col John Batiste)
da su satelitski snimci masovnih grobnica pokazali da ih niko nije dirao . *55
Sa svoje strane, Dord Pamfri postavlja sledea pitanja, otkrivajui nam, pri t
om, da ni Savetu bezbednosti nisu pokazani originalni snimci:
Gde je originalna fotografija koju su snimili izviaki avioni? Zato Savetu be
zbednosti nisu prikazane originalne fotografije? Fotografija koja je objavljena
nosi oznaku Mogue masovne grobnice , koja je, meutim, pridodata naknadno, to znai d
a su podaci o vremenu i mestu koje je snimljeno, a koje izviaka kamera automatski
unosi, izbrisani s fotografije, dok su strelice i druga tumaenja toga ta je to to t
reba zapravo da se vidi naknadno uneseni na samu fotografiju. Sama po sebi, foto
grafija bi mogla biti protumaena kao neto to nema nikakve veze s ratom na Balkanu.
Kako iko moe da zna da je fotografija snimljena blizu Srebrenice, u vreme koje se
navodi a ne u neko drugo vreme, u nekom drugom delu sveta?*56
A zatim nam otkriva jo jedan podatak, citirajui berlinski Tagescajtung od
17. decembra 1997. godine:
...u njujorkoj centrali UN, svi dokumenti vezani za Srebrenicu oznaeni su k
ao tajni za period od sledeih 30-50 Godina, i ak nisu dostupni ni Tribunalu. Ova
odluka doneta je na zahtev stalnih lanica Saveta bezbednosti, SAD, Francuske i V
elike Britanije.*57
Drugim reima, krajnje sumnjivi satelitski snimci moi e nekanjeno da se korist
kao argument za postojanje masovnih grobnica u okolini Srebernice sledeih 30-50 godi
na, bez mogunosti provere, poto je pristup njima onemoguen. Slino kao i s nestalima o
o se samo moe okarakterisati kao jedna cinina igra bez granica, koju moe zaustaviti j
edino odbacivanje navodnih satelitskih snimaka kao dokaza vrednog pomena. Jer, na
kraju krajeva, u anglosaksonskom pravu, teret dokazivanja je na strani koja optuu
je, a samo Inkvizicije zahtevaju od optuenih da dokau svoju nevinost.
Vraajui se tuiocu Goldstonu, koji je ve izgubio strpljenje zbog odbijanja am
erike Vlade da mu ustupi originalne satelitske snimke, Pamfri ga citira iz izvetaj
a nemakog ogranka Frans pres-a, od 19. januara 1996. kako preti da e
...ekshumacija grobnica postati neophodna radi utvrivanja identiteta leeva
i vremena i uzroka smrti, i radi pribavljanja neophodnih dokaza.*58
I, zatim, logino primeuje:
Ono to je ovde Goldston formulisao kao pretnju trebalo je u stvari da pred
stavlja - da je ovaj tribunal jedan normalan sud - prvi logini korak koji je treb
alo da ustanovi da li je zloin poinjen, to je preduslov za dizanje optunice. *59
Dakle, u orvelovskom svetu koji treba da se uvede preko Hakog tribunala,
bilo koja njiva sa uznemirenim zemljitem, koju je snimio satelit ije fotografije ne
da vidite, moe da poslui kao osnova za dizanje optunice i pritvor. Dokazi mogu da s
rae naknadno, u neogranienom vremenskom periodu, i to tako, kao to e se kasnije vide
ti, da ak i sama potraga bude pod kontrolom upravo onih koji vas optuuju.
U frankfurtskoj Novi za mart-april 1996.
u lanku pod naslovom Nedostajui dokazi, britanski novinar Linda Rajan rezimi
ra praktini uinak misterioznih satelitskih snimaka:
Dok su se mediji zabavljali satelitskim snimcima, sudbina Srba iz Krajine
bila je zaboravljena. Potraga za masovnim grobnicama je intenzivirana prole jese
ni. Novinari iz itavog sveta su doli u Bosnu da tragaju za telima. Ekipe iz Si-EnEn, Ci-Bi-Es, Bi-Bi-Si, Frans 2, italijanskog TG1, Holandske televizije i drugih
mesta stigle su tokom avgusta 1996. Ali su vrlo malo toga nale. Neke ekipe se ni
su ak ni potrudile da pronau fudbalski teren iz satelitskog snimka, zato to su novi
nari ve doli do zakljuka da tamo ionako nije bilo nikakve masovne Grobnice. Meutim,
o tome nisu poslali izvetaje. tavie, pomenuta fotografija se upotrebljava kao navod
ni dokaz o postojanju masovne Grobnice u mnogim lancima i dan danas. *60
Znai, uprkos tome to satelitski snimci nisu potvreni nalazima novinara na ter
enu, izvetavanje glavnih zapadnih medija na tu temu nije se ni malo promenilo. Po
reima kritiki orijentisanih krugova na Zapadu: ukoliko se injenice ne slau sa zvanin
om verzijom - utoliko gore po injenice. A, po reima Rupera, koji se osvrnuo na sam
o jedan od navodnih satelitskih snimaka:
injenice u vezi ovoga su neverovatne. Gospoa Olbrajt, kao ameriki ambasador
pri UN obavestila je svet da lokacije oko Nove Kasabe koje je ona pokazivala na
satelitskim snimcima s kojima je mahala u UN moda sadre oko 2.700 tela. Na kraju j
e samo 33 tela otkriveno u Novoj Kasabi, na etiri razliite lokacije, bez detaljnih
informacija o okolnostima njihove smrti (tj. da li su pogubljeni ili ne). *61
Toliko, dakle, o satelitskim snimcima kao dokazima za masakr.
O SVEDOCIMA
Posle svega - i svedoanstava stranih posmatraa i novinara na terenu, i int
ervjua s izbeglima iz Srebrenice, i satelitskih snimaka koji zapravo nita ne otkr
ivaju ali ipak nisu dostupni javnosti, nekakvi svedoci su ipak bili neophodni i medijima i Tribunalu. Prvima radi mogunosti nastavka izvetavanja u istom tonu, d
rugom radi odravanja atmosfere javnog lina neophodne za podupiranje vrlo tankih os
nova za dizanje optunica. Ali kakvi svedoci?
Da ujemo Rupera:
Dokazi svedoka su isto tako minorni... Glavni dokazi u prilog streljanja
na licu mesta dolaze od aice ljudi koji tvrde da su preiveli masovna pogubljenja ta
ko to su se pretvarali da su mrtvi. I to je ta nitavna osnova za Grube procene o 3
.000 plus 5.000 pogubljenja. *62
I jo:
Analiza zvaninih izvetaja i medijskog izvetavanja otkriva da je istih nekoli
ko ljudi, svi tvrdei da su preiveli masakre tako to su se pravili mrtvim, predstavl
jalo izvor svih dokaza ... Malo napora je uloeno da bi se ispitala verodostojnos
t svedoka. Njihova svedoenja su uzeta zdravo za gotovo, uprkos injenici da je jeda
n od najelokventnijih, Mevludin Ori, bio roak Nasera Oria, komandanta bosanske vojs
ke u Srebrenici. *63
A o kvalitetu tih dokaza i svedoenja, govori analiza holandskog antropologa R
ene Gremoa i istoriara Abe de Vriesa, pod naslovom Dekonstrukcija jedne traume, za
amsterdamski De grin amsterdamer od 13. marta 1996. Prvo da vidimo ta prenose o sam
om Oriu:
Mevludin Ori je otiao u Hrvatsku kao dobrovoljac u januaru 1992. gde je proa
o kroz vojnu obuku. Na kraju se prikljuio zloglasnoj hrvatskoj dobrovoljakoj briga
di Kralj Tomislav u Hercegovini, gde je uestvovao u osvajanju kasarne u apljini
(koja je kasnije pretvorena u logor za Srbe). Posle kratkog odmora u Hrvatskoj,
Ori je zajedno sa jo nekim dobrovoljcima preao Savu da se bori protiv etnika [izra
z za srpske vojnike koji koriste muslimani i Hrvati, namenjen kao uvreda - prim.
u originalu] u Oraju. Upravo su u ovoj oblasti, Posavini, poinjena prva masovna u
bistva, jo pre nego to je rat i poeo. rtve nisu bili ni Hrvati ni muslimani, ve Srbi.
*64
Dakle, osim svedoanstva o labilnosti svedoka koje je Haki tribunal koristio
ovde imamo jo jedno dragoceno priznanje: da su prva masovna ubistva u BiH, jo pre
poetka rata, lansirana sa teritorije susedne Hrvatske, a da su rtve bili Srbi. Re j
e bila o stravinom zloinu nad civilima u Sijekovcu, 27. marta 1992. godine, u koje
m su, po drugim svedoenjima, uestvovale i regularne jedinice hrvatske vojske. No o
vde nije re o dokazu da je Hrvatska poinila agresiju - iako jeste po definicijama
koje ta drava sama prihvata kada joj to ide u prilog. Ovde je re o verodostojnosti
svedoka koje su prihvatili zapadni mediji. S tim u vezi, Holanani nastavljaju:
Oriev lini istorijat ve daje dovoljno povoda za sumnju, ali nedoslednosti u
iskazima Smaila Hodia i Hurema uljia su isto tako oigledne.
(Naslov] Smail Hodi: koarkaki stadion postaje fudbalski stadion, pa onda kola
Hodieva pria broj 1: Hodi je prvo rekao da je bio svedok srpskih zaseda na pu
tu za Zvornik. On je bio zarobljen i prebaen na koarkaki stadion blizu Bratunca a
zatim odveden na stratite, veliku poljanu nedaleko od ume, kako je preneo Aleks
andri tiglmajer u Di Vohe [Alexanra Stiglmajer,Die Woche] od 28. jula.
Hodieva pria broj 2: Ubrzo posle toga, Hodi je Roju Gatmenu (u Tagescajtungu
od 11. avgusta) [Roy Gutman, die Tageszeintung] ispriao da je dran u fudbalskom s
tadionu blizu Nove Kasabe, odakle su on i drugi prebaeni na streljanje, verovat
no u grad pod imenom Grbavce .
Hodieva pria broj 3: U treoj verziji, isprianoj 4. oktobra Aidi erkez iz Aso
ted presa, Hodi je sada naveo da je proao kroz isto iskustvo kao i Ori, ulji i Avdi.
da je bio odveden u kolu u Krievcima , a streljanja su se sada desila nedaleko od
Karakaja.*65
I to je samo jedan od svedoka. Drugi nisu nita manje pouzdani:
[Naslov] Hurem Sulji: ubistvo u koli se pretvara u prebijanja u robnoj kui
Prema Suljiu, ubistva su izvrena i u ovoj koli. On je Govorio za emisiju Bi
-Bi-Si-ja Njuznajt /Newsnight/ 16. februara ove Godine. Snimci neidentifikovan
e kole u blizini Karakaja uistinu prikazuju rupe od metaka, jednu na plafonu i
jednu u toaletu. Meutim, u detaljnoj reportai o Suljiu u Vaington postu od 6. novemb
ra 1995. nema ni rei o pogubljenjima u koli, ve se pominju prebijanja u robnoj kui b
lizu Bratunca, lokaciji u ijoj blizini je Sulji navodno dran kao zarobljenik.
[Naslov] Srpska ena: kola postaje sportski kompleks
enina pria br. 1: Bratunac je lokacija jo jedne kole Gde su masakri navodno p
oinjeni, prema Robertu Bloku u [londonskom] Independentu [Robert block, The indep
endent] iz jula 1995. Citiraju se navodi jedne ene koja navodno ivi u Srbiji i koj
a je nedavno posetila svog zeta, vojnika u Armiji bosanskih Srba. On i njegovi
prijatelji su veoma otvoreni o tome ta se tamo desilo, kae ona. Oni ubijaju musl
imanske vojnike. Rekli su da su samo jue (znai: ponedeljak, 17. juli) ubili hiljad
u i esto, i procenjuju da su ukupno ubili njih oko etiri hiljade. Rekli su da im s
e veoma urilo, tako da su veinu streljali.
enina pria br. 2: Nekoliko dana kasnije, Blokova koleginica Luiz Brenson i
z Sandej tajmsa [Louise Branson, Te Sundau Times] usmerila je panju na tu istu srp
sku enu. Njen mu, opet pripadnik Armije bosanskih Srba, pominje masovna streljanja
sa vie od tri hiljade mrtvih. Ali ne u koli ve u sportskom kompleksu.*66
Ovde se valja podsetiti da je Dik Shunurd iz Holandskog instituta za rat
nu dokumentaciju
izjavio poetkom 2005. da njegovi timovi nisu uspeli da razgovaraju ni s j
ednim ivim svedokom streljanja. Oigledno da su mediji usvojili neto nii standard defi
icije svedoka nego to je bio sluaj s holandskom dravnom istraivakom institucijom.
Da vidimo sada kakvi su standardi Tribunala na istom polju. Posluajmo Rup
era o jednom takvom svedoku Hakog tuilatva, koji je bio na kraju primoran da prizna d
a je lano svedoio:
Za vreme suenja, jedan srpski oficir, Momir Nikoli, tvrdio je da je nadgled
ao masakr nad vie od hiljadu bosanskih muslimana u jednom skladitu u Kravici, ali
je pod unakrsnim ispitivanjem branioca, Majkla Karnavasa [Michael Karnavas], pri
znao da ne samo da nije dao naredbu, ve da nije ak bio ni prisutan.
Hteli ste da <ograniite svoju zatvorsku kaznu na 20 Godina, to je bio de
o aranmana, zar ne? Usluga za uslugu?
Nisam Govorio istinu kada sam to rekao, priznao je Nikoli. Lagao sam.
*67
A, zatim, o uzdanici i zvezdi Tribunala, oveku ije svedoenje je irom otvoril
o vrata Hakim igrama bez granica, oveku koji je priznao da je uestvovao u ubistvu oko
1.200 muslimana iz Srebrenice, pri tom navodno lino ubijajui izmeu 10 i 100:
Kljuni Tribunalov svedok za podrku tvrdnji da su voe bosanskih Srba naredile
pogubljenja u Srebrenici bio je Draen Erdemovi, voa jedne plaenike Grupe koja je uha
pena u Srbiji 1996. godine, poto je povreen u pijanoj pucnjavi u koju je bio umean j
o jedan lan njegove grupe. Iz bezbroj razloga bilo bi teko nai manje pouzdanog svedo
ka od Erdemovia, etnikog Hrvata iz Tuzle, koji tvrdi da se u vie navrata borio za A
rmiju Bosne i Hercegovine i snage bosanskih Hrvata, HVO.
Erdemovi tvrdi da je njegova osmolana grupa primila naredbu da pogubi musl
imane na vojnom gazdinstvu Branjevo kod Pilice od strane jednog potpukovnika, al
i taj oficir nikada nije imenovan. Erdemovi kae da su pripadnici njegove grupe pri
mili 12 kilograma zlata, ali nije mogao da se seti od koga. Poto mu je vrlo stalo
vetaj, izdat 11. juna 2004. godine, je zatim pozdravljen od strane zapadnih medij
a kao znaajna potvrda zvanine linije - refren je glasio da su bosanski Srbi prizn
ali masakr, to bi trebalo da je reilo sve nedoumice. Zanimljivo je primetiti da ak
ni ovaj iznueni izvetaj nije priznao broj ni priblian onom od 8.000 pogubljenja (g
ovori se o nekoliko hiljada pogubljenja).*94
A 19. septembra 2003. vaingtonska Meunarodna asocijacija za strateke studij
e izdala je specijalni izvetaj pod naslovom: Kontroverza oko Srebrenice postaje sv
e vie politizovana, izazivajui sve vee etnike podele i pojaavajui pritisak na mirovne
snage. Izvetaj je izdat povodom dizanja spomenika stradalim u Srebrenici, oko ega j
e napravljena velika medijska pompa. U tom izvetaju izmeu ostalog pie:
Obavetajni strunjak i strateg Gregori Koupli (Gregory Copley), predsednik M
eunarodnog udruenja za strateke studije i njenog Saveta za balkansku i istonomediter
ansku politiku, optuio je amerikog ambasadora Donalda Hejza (Donald Haus), koji za
uzima mesto Zamenika Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, da je upotrebi
o ovlaenja Kancelarije Visokog predstavnika da primora izabrane zvaninike bosanski
h Srba da potpiu lani dokument po kojem se priznaje zvanina verzija dogaaja u Srebre
nici. Voe Republike Srpske su pozvale kancelariju Visokog predstavnika da se prid
rui njihovoj istrazi dogaaja u Srebrenici. Umesto toga, reeno im je da potpiu izjavu
sastavljenu od strane Kancelarije Visokog predstavnika, u kojoj se prihvataju b
rojevi rtava koje su oni javno osporavali .*95
Osim oigledne propagandne dobiti za daljnje propagiranje zvanine verzije sre
brenikih zbivanja, Herman smatra da je to i upozorenje za vrlo blisku budunost, ba
r to se Srbije tie:
Ova epizoda u stvari dokazuje da je zapadna kampanja da natera pobeenu S
rbiju da puzi jo uvek nezavrena, i da su mediji nastavili da budu naivni, i da slue
kao propagandni servis.*96
Dok Koupli tu vidi i ire implikacije:
Koupli je dodao da bi, prema obavetajnim podacima iz islamistikih izvora, s
pomenik trebalo da postane mesto hodoaa i godinjeg okupljanja za radikalne islamiste
u Evropi.*97
Imajui u vidu gromoglasno najavljeni rat protiv terorizma, to sve deluje kr
ajnje kontradiktorno. S druge strane, imajui u vidu da je Zapad i ranije bio spre
man da koristi islamske ekstremiste u taktike svrhe, kao to je primer ne samo sa B
iH i Kosmetom, ve i s Avganistanom i eenijom, opravdano se moe posumnjati da je posr
edi neki vii cilj, koji nema toliko veze sa Srbima kao takvima. Da li je re o nou pod
grlom koji konstantno treba da visi pod grkljanom Evrope, da bi se ona drala pod k
ontrolom? Ili je moda re o namernom pravljenju centra stalne nestabilnosti i pretnj
e, koji treba da poslui donoenju sve stroih i restriktivnijih antiteroristikih zakon
zemljama zapadne Evrope, gde vlast nove evropske super-drave treba da se to vie uvr
sti? Prihvatljivog objanjenja za ovu pojavu nema, to daje za pravo najcrnjim moguim
slutnjama, na koje propagatori zvanine verzije o Srebrenici jo uvek ne daju zadovolj
avajue odgovore.
KORPIONI
Jo emo se kratko osvrnuti na jednu epizodu koja se vezuje za zvaninu verziju
srebrenikih dogaaja, s obzirom da ona predstavlja najsveiji primer metodologije Tri
bunala i medija u njenom oblikovanju i propagiranju.
Poetkom juna 2005. tuilac u hakom procesu protiv Slobodana Miloevia, Defri Na
s, prikazao je neto to je trebalo da predstavlja video snimak streljanja muslimans
kih zarobljenika iz Srebrenice, u organizaciji paravojne jedinice korpioni.
Evo ta o ovoj predstavi kae Dared Izrael, osniva ve pomenutog veb sajta, Care
o novo ruho, koji je u junu-julu 2005. napisao seriju od tri lanka na ovu temu pod
naslovom Dokaz da je takozvani video o srebrenikim streljanjima la:
...umesto to slepo verujemo da je video istinit i to samo zato to ga prikaz
uje organ UN-a - bilo bi bolje da proverimo iskrenost tog samog tribunala upravo
prouivi sadraj videa, kao i nain na koji ga je tribunal upotrebio. ak ako neko i eli
da veruje u legitimitet Hakog tribunala, sama priroda sudskog procesa nalae da ga
posmatramo, ni manje ni vie, kao obino tvrenje jedne od dveju suprotstavljenih stra
na. Dakle, verodostojnost svakog prikazanog materijala za koji se tvrdi da je do
kaz, po prirodi ovog posla, mora biti dovedena u sumnju, odnosno mora da se prov
eri. *98
Dakle, ovo je postavka nekoga ko ivi u (jo uvek) pravno ureenom sistemu, gd
e nita nije dokazano dok se suenje ne zavri, i gde se tuilac tretira samo kao jedna
dveju suprotstavljenih strana sve dok proces traje, a ne boanstvo ijoj se svakoj rei
i tvrdnji automatski treba klanjati, samo zato to je - zamislite! - tuilac, pa jo i
nekakvog uzvienog tribunala. Ali upravo tako su ga tretirali nai domai mediji, iji su
urednici ba na ovom primeru, ako ne ranije, pokazali koje tradicije su oni proizv
od, i koji su odmah zatim pozvali naciju na pokajanje. O domaim politiarima neemo ni
troiti rei, nego nastavimo jo malo s osveavajuim dahom kritikog razmiljanja i rasui
:
...ono to je prikazano u Hagu ni na koji nain ne ukazuje na to da je film s
niman u (ili bar blizu) Srebrenice, niti da je to snimano ba jula 1995. kada se t
akozvani masakr dogodio. Moda je taj video sniman u planinama Ajove. Ups, kaete da
nema planina u Ajovi? Nema veze, sad emo da ih dodamo. S dananjom tehnologijom sve je mogue. to se tie vremena kada je ovo snimano - nita ne daje odgovor na to pit
anje. Mogli su da ga snimaju bilo kada.*99
Okreui se, zatim, pisanju zapadnih reimskih medija, iji su urednici, iako nis
odrasli u boljevizmu, oigledno pokupili njegove metode, Izrael primeuje:
Dan nakon hakog prikazivanja, (dakle 2. juna) Vaington post pie:
Video poinje prikazom pravoslavnih svetenika kako blagosiljaju paravojne
jedinice u maskirnim uniformama u kampu, negde u Bosni... lan korpiona je snimio o
vaj video.
Ali, kao to ete videti kada ovo prostudiramo malo bolje, nema nikakvog nain
a da se sazna da li ova prva scena iz filma ima bilo kakve veze s ostalim scenam
a. Takoe nema naina da se sazna da li osobe koje se vide u ovoj sceni imaju bilo k
akve veze s osobama koje se vide kasnije. Ne znamo ni da li je snimatelj svih sc
ena ista osoba. Vaington post jednostavno ni ne spominje ove sumnje*100
Zatim, govorei o izvetavanju jo jednih velikih novina, Izrael primeuje novu
zanimljivu stvar:
Los Aneles tajms nas obavetava da se ovaj video pojavio upravo pred desetu
godinjicu masakra 7.000 muslimana iz Srebrenice...
To je, dakle, izneto kao tvrenje da, pre nego to je video prikazan, mi def
initivno znamo za masakr u Srebrenici kao dokazanu injenicu.
Meutim, u istom gornjem lanku, neto nie u tekstu, kae se da su bosanski musl
imani doekali video s meavinom bola i olakanja jer se to sada vidi kao dugo oekivani
dokaz da se zloin [u Srebrenici] zaista dogodio.
Ovo dakle znai da, pre prikazivanja videa, tvrenje da se dogodio masakr NI
JE bila dokazana injenica. Naprotiv, upravo ovaj video je ba taj dugo oekivani dok
az. *101
Dakle, osim to mora da iznuuje priznanja od rukovodstva Republike Srpske i p
osle presude generalu Krstiu, mainerija koja proizvodi zvaninu verziju dogaaja i dalj
pokazuje svoju duboku nesigurnost, nalazei nove krunske dokaze onoga to je, po njoj
samoj, odavno ve dokazano. ta ovde vie rei, osim izraziti alost i zaprepaenje nad
om koliko je malo vremena trebalo posle pada Berlinskog zida pa da, umesto da du
h slobode osvoji Istok, duh boljevizma osvoji zapadne medije i zapadno poimanje p
ravde. to opet potvruje da fenomen Srebrenice uveliko nadilazi nacionalne i region
alne granice, i da oznaava jednu sutinsku promenu paradigme unutar samog zapadnog
vladajueg establimenta.
Zatim e Izrael prei i na neloginosti iznesene u samom videu, pogotovu po pi
tanju mesta snimljenog streljanja, planini Treskavici, udaljenoj preko 100 km od
Srebrenice, inae popritu estokih borbi u tom periodu:
Tuilac Najs nam je rekao da je u to vreme planina Treskavica bila na linij
i fronta. E, tu je bio sasvim u pravu.
Dakle, ako nam je volja da poverujemo Hakom tribunalu, bosanski Srbi su n
a sebe uzeli ve obiman posao da pobiju hiljade ljudi i potom ih sve sakriju, a on
da, da bi sve to sebi pretvorili u nepodnoljivu glavobolju, reili su da rtve prevez
u kamionima, u malim grupama, po tekim drumovima. Jo gore, reili su da rtve prevezu
s teritorije koja je vrsto u srpskim rukama na teritoriju blizu fronta - gde se u
pravo vodi borba za kontrolu tog terena. *102
Setimo se samo svedoenja Filipa Korvina o hroninom nedostatku goriva kojem
KRATAK REZIME
Dakle, da ukratko rezimiramo priu koja nam se sada ukazuje kroz ve poprilin
o razvejanu maglu zvanine verzije dogaaja u Srebrenici:
- Vojska Republike Srpske krenula je poetkom jula 1995. sa namerom da suz
bije oruana dejstva snaga Armije BiH iz zatiene zone u Srebrenici, koja je bila sve s
amo ne demilitarizovana.
- Oko 5.000 dobro naoruanih boraca Armije BiH koji su se nalazili unutar z
atiene zone naputaju jake odbrambene poloaje pred snagama VRS koje broje svega oko 1.
500 ljudi, od kojih oko 200 na kraju ulaze u samu Srebrenicu.
- Prvi izvetaji zapadnih medija sa terena govore da je veina snaga ABiH bez
bedno stigla na svoju teritoriju, ali bez znanja svojih porodica.
- Jo neka svedoenja, ukljuujui i muslimanska, govore o meusobnim sukobima u m
uslimanskim redovima pre i prilikom povlaenja.
- Strani posmatrai i vojnici na licu mesta ne nalaze nikakve tragove maso
vnog zloina.
- Zvaninici UN na terenu ne nalaze nikakve neposredne svedoke bilo kakvih
zloina.
- Uprkos gore navedenim nedostacima dokaza, a na osnovu medijske buke ko
ja je u meuvremenu proizvedena, ve krajem jula 1995. diu se optunice protiv Radovana
Karadia i Ratka Mladia za masakr u Srebrenici.
- Ubrzo posle toga, Medlin Olbrajt pred Savetom bezbednosti mae satelitski
m snimcima koji dokazuju postojanje masovnih grobnica u Srebrenici i okolini. Meutim,
ti snimci nikad ne postaju dostupni javnosti, ve bivaju zapeaeni pod oznakom strogo
poverljivog materijala za sledeih 30-50 godina.
- Medijska buka dignuta oko satelitskih snimaka takoe odvraa panju od ienj
Krajine i izgona vie od 250.000 ljudi, koji se uporedo odvija.
- Oko 3.000 imena koja se vode kao nestali iz Srebrenice, pojavljuje se na
birakim spiskovima za izbore u BiH 1996. godine.
- Tokom 1996. proizvodi se i navodni izvrilac masovnih streljanja, Draen E
rdemovi, mentalno poremeeni Hrvat iz Tuzle koji se prethodno borio u redovima musl
imanske vojske i HVO, kao i u grupi plaenika koji su kasnije ratovali i u Africi.
- Erdemovievo svedoenje u Hagu je primljeno kao verodostojno, bez ikakvog un
akrsnog ispitivanja, da bi zatim isto lice, prethodno okarakterisano kao mentaln
o labilno, koje je priznalo uee u streljanju oko 1.200 ljudi, bilo osueno na samo 5 g
dina zatvora (to je uvreda za same rtve i njihovu rodbinu, za sve nad kojima su bi
lo kada i bilo gde u ljudskoj istoriji stvarni genocidi poinjeni - pod uslovom, n
aravno, da je njegovo priznanje istinito).
- Zatim je i cela srebrenika operacija, u presudi generalu Krstiu od avgus
ta 2001. okarakterisana kao genocid, iako je sam Tribunal morao da prizna da su ene
, deca i starci poteeni, da dokazi samo ukazuju da veina nestalih nije stradala u bor
ama i - da general Krsti nije izdao nikakve naredbe o pogubljenjima, niti je ak zna
o da su se ikakva pogubljenja desila.
- Komisija Republike Srpske zaduena za ispitivanje dogaaja u Srebrenici bi
va primorana od zapadnih gubernatora BiH da povue svoj prvobitni izvetaj i priprem
i novi, koji je blii zvaninoj verziji.
- Paralelno sa svim ovim deavanjima, forenziki rad na terenu prelazi u ruk
e organizacije koju je osnovao glavni lokalni sauesnik u potpirivanju rata u Bosn
i, Alija Izetbegovi, koja bez adekvatnog nadzora i kontrole, van utvrenih profesio
nalnih standarda, poinje da identifikuje rtve genocida, nalazei ih u krugu od ak 80-1
0 km daleko od Srebrenice; njeni se nalazi odmah, nekritiki prihvataju od strane
Tribunala kao neprikosnoveni, i u paketu se vezuju za Srebrenicu.
- Na osnovu proizvoljne kvalifikacije da je u Srebrenici srpska strana p
oinila genocid, stvoren je izgovor za sve vee pritiske na Republiku Srpsku, kao genoc
idnu tvorevinu, da se utopi u unitarnu Bosnu i Hercegovinu.
- U isto vreme, bez ikakvih dokaza, Republika Srbija se proziva za skriva
nje ili neizruenje glavnih osumnjienih za navodni genocid u Srebrenici, Ratka Mladia
Radovana Karadia, to se koristi kao sredstvo opteg diplomatskog pritiska.
- U junu 2005. bez ikakvog prethodnog vetaenja o njegovoj verodostojnosti,
pojavljuje se, prvo pred Hakim tribunalom a zatim i u saradnikim inostranim i domaim
medijima, izvestan izreirani video snimak kao jo jedan krunski dokaz genocida u Sre
brenici.
- Deset godina nakon dogaaja u kojem se tvrdi da je ubijeno 7-8.000 ljudi
, do jula 2005. jednom krajnje problematinom metodom, u organizaciji samo jedne,
muslimanske strane, bez odgovarajuih mera kontrole i nadzora, identifikovano je u
kupno manje od 2.100 tela, za veinu od kojih se ne moe sa sigurnou rei ni kako su str
adala ni gde, dok u hladnjaama na tuzlanskom aerodromu i u Visokom lei jo nekoliko
hiljada neidentifikovanih tela, koja se ipak, bez dokaza, vezuju za Srebrenicu.
Posle svega, ko i dalje slepo veruje u zvaninu verziju dogaaja u i oko Srebr
enice, veruje i u Deda Mraza. To meutim, ne znai da u celoj prii nema zloina, tj. mi
mo onih za koje se sa sigurnou moe rei da su u Srebrenici, kao i na drugim delovima
ratita, poinjeni.
Moe se rei da najvei takav zloin lei u propagiranju lane ili nepotpune slike
onome ta se istinski desilo. To je ni manje ni vie nego trgovina mrtvima zarad ist
o pragmatinih interesa - to je istinska trgovina smru. Za razliku od ubijanja u ra
tu, u momentima strasti, osvete, zanosa, samoodbrane, pa ak i mrnje, ovaj zloin se i
ni sistematski i hladnokrvno, sa predumiljajem i svrhom, to ga ini jo gorim, neim to
e moe nazvati duhovnim genocidom. Nastavak vrenja tog zloina ne dozvoljava mrtvima
da nau svoj poinak, ne dozvoljava otkrivanje prave istine o svima koji su stradali
, o svim hiljadama tela koja dan-danas stoje u hladnjai na tuzlanskom aerodromu,
koja bi moda bila identifikovana da ve unapred, bez ikakvog pokria nisu rezervisana k
ao tela rtava masakra u Srebrenici, time zatvarajui sve druge mogunosti identifikacij
e. Nastavak tog zloina uskrauje porodicama nestalih svih nacionalnosti i vera isti
zostavno e zakljuiti da se zvanina verzija onoga to se desilo vrlo teko uklapa sa ras
poloivim injenicama. S druge strane, ima mnotvo jasnih pokazatelja da su Alija Izet
begovi, SAD, Velika Britanija i druge sile sledili kompleksne politike strategije,
i da je Srebrenica odigrala kljunu ulogu u njihovom razvoju. *112
Dakle, mada gore navedeni zakljuci nisu istovetni, niti polaze sa istih s
tanovita, svi imaju jednu vanu zajedniku crtu: svi nam govore da je u Srebrenici na
joiglednije stradala istina, i da postoji organizovana kampanja da se ona i dalje
dri skrivenom. ta god bili pravi ciljevi propagatora zvanine verzije oni nas ne obav
ezuju osim u jednom: da razvejemo maglu lai radi naeg sopstvenog mira i orijentisa
nosti u sadanjem vremenu, kao i onome koje nam predstoji. A sada znamo da u tome
nismo sami.
Februar 2006. god. Beograd
Fusnote
1. Predsjednitvo i ratna komanda su rtvovali Srebrenicu. Intervju sa Ibranom
Mustafiem, Slobodna Bosna, Sarajevo, 14. juli 1996. (postavljeno u celosti na ht
tp://www.srebrenica-report.com/sacrificed.htm).
2. Edward S. Herman. ,.The Politics of the Srebrenica Massacre, y sklopu i
reg Izvetaja: Findings of the Srebrenica Research Group into the allegations of e
vents and the background leading up to them, in Srebrenica, Bosnia & Herzegovina
, in 1995. (Nalazi Srebrenike istraivake grupe u vezi navodnih dogaaja i dogaaja koji
su im prethodili, u Srebrenici, Bosni i Hercegovini, tokom 1995), 11. juli 2005
. http://www.srebrenica-report.com/politics.htm
3. Stella Jatras, Srebrenica - Code Word to Silence Critics of US Policy
in the Balkans, 31.7. 2000. http://www.antiwar.com/orig/jatras3.html.
4. Tara McCormack, How did Srebrenica become a morality tale? 3. 8. 2005
. Sp;ferf-o,?/;ne,http://www.spite^
5. Ghali Hassan, Remembering Srebrenica, Thinking of Fallujah, 27. 7. 2005
. Global Research, httpy/www.globalresearch.ca/irKtex.php?conte\^
6. S/1995/4444, 30 may 1995, SECRETARY-GENERAL PURSUANT TO SECURITY COUN
CIL RESOLUTIONS 982 (1995) AND987 (1995), p 11 (http://daccessdds.un.org/doc /UN
DOaGEN/N95/l60/38/PDF/N9516038.pdf?OpenElement).
7. Washington Times, November 1, 1995, (citirano y Stella Jatras, Srebren
ica - Code Word to Silence Critics of US Policy in the Balkans).
8. Nederlands Instituut voor Oorlogsdocumentatie, Srebrenica, a ,.Safe Ar
ea (Srebrenica, bezbedna zona ), 2. april 2002. (http://www.srebrenica.nl/en/).
9. Christopher James, Genocide or Propaganda? , Morning Star. (U.K.), 11.
7.2005. (postaaljeno i na htlp: //listserv.rxiffalo.edu cgi-biiVwa?A2^n*^
10. John Pomfret, \Veapons, Cash and Chaos Lend Clout to Srebrenica s Tou
gh Guy, (Oruje, novac i xaoc daju dodatnu teinu srebrenikom loem momku), Washington
t, February 16, 1994.
11. Jonathan Rooper, The Numbers Game, Srebrenika Istraivaka Grupa, http://ww
w.srebrenica-report.com/numbers.htm
12. Nederlands Instituut voor Oorlogsdocumentatie. Srebrenica. a ,.Safe A
rea.
13. Muslim soldiers failed to defend town from Serbs, Michael Evans, The
Times, 14, July 1995, (citirano y http://www.srebrenica-report.com/numbers.htm).
14. Tim Ripley, Jane s Defence, citirano y .Conclusions of Srebrenica Re
search Group (Zakljuii SrebrenikE isgraivake grupe), http://www sretoenica-reportcorn
conclusic>ns.htrn
15. Carlos Martins Branco, Was Srebrenica a Hoax? Eye-Witness Account of
a Former United Nations Military Observer in Bosnia (,Da li je Srebrenica prevar
a? Lino svedoanstvo jednog vojnog posmatraa UN u Bosni), postavljeno, izmeu ostalog,
na http://globalresearch.ca/articles/BRA403A.html
16. Predsjednitvo i ratna komanda su rtvovali Srebrenicu, Slobodna Bosna. Sa
rajevo.
17. The Fall of Srebrenica [A/54/549], Report of the Secretary-General pur
suant to
General Assembly resolution 53/35, November 15, 1999, par. 115 (Pad
Srebrenice, Izvetaj Generalnog sekretara UN), postavl>eno i na http:
//daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N99/348/7MMG/N9934876.pdf?OpenElement.
18. Hakija Meholjic , Predsjednik SDP Srebrenica: 5000 Muslimanskih glava
za vojnu inter
venciju, Dani, Sarajevo, 22. juni 1998. (postaaljeno i na http://www.bhda
ni.com/arhiva/78/tekst278.htm).
19. Ibid.
20. Bernard Kouchner, Les Guerriers de la Paix, Paris: Grasset, 2004. pp
. 372-4 (citat preuzet iz lanka Srebrenica and the Politics of War Crimes, by Georg
e Bogdanich, Defense cv Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 62,
July 17, 2005, postavljeno i na http://www.srebrenica-report.com/defense.htm).
21. Predsjednitvo i ratna komanda su rtvovali Srebrenicu.
22. Jonathan Rooper, The Numbers Game
23. Diana Johnstone, Fool s Crusade: Yugoslavia NA TO and Western Delusi
ons, Pluto: 2002. London, citirano y Christopher James, Genocide or Propaganda?, M
orning Star.
24. Hel Parool. 27. juli 1995. svedoenje kapetana Shutena (Schouten), cit
irano u
tekstu, Rene Gremaux, Abe de Vries, Deconsructie van een trauma (Dekonstru
kcija jedne traume). De Groene Amslerdanimer. Amsterdam, 13. mart 1996.
25. Rooper, ,.The Numbers Game .
26. Tim Butcher, Serb Atrocities In Srebrenica Are Unproved (Srpski zloini y
Srebrenici nisu dokazani), Daily Telegraph, July 24, 1995, citirano u Rooper, Th
e Numbers Game .
27. Paul Quinn-Judge. Reports of atrocities unconfirmed so far; US aerial
surveillance
reveals little. Boston Globe. July 27, 1995. citirano y Rooper. ,.The Num
bers Game.
28. Rooper, The Numbers Game.
29. Citirano y George Bogdanich, Srebrenica and the Politics of War Crime
s,
Defense & Foreign Affairs Special Analysis, June 17, 2005.
30. Dr Dick Schoonoord. citirano y Rooper, The Numbers Game.
31. Tara McCormack. How did Srebrenica become a morality tale?
32. Predsjednitvo i ratna komanda su rtvovali Srebrenicu, Slobodna Bosna.
33. Former Yugoslavia: Srebrenica: help for families still awaiting news
, International Committee of the Red Cross. September 13, 1995. citirano y Edward
S. Herman, The Politics of the Srebrenica Massacre, juli, 2005.
34. The Times of London. August 2, 1995, iitirano y George Pumphrey, Sreb
renica. 3 Years Later, And Still Searching, jednim od klasinih tekstova .o srebren
ikom mitu (postavljeno, izmeu ostalog, na http://www.ocf.berke-ley.edu/~bip/docs/k
osovo-polje/srebrenica-hoax.html).
35. Chris Hedges, Conflict in the Balkans: In Bosnia: Muslim Refugees Sli
p Across Serb Lines. New York Times, July 18, 1995. p. 7. takoe citirano y George
Pumphrey, Srebrenica: 3 Years Later, And Still Searching
36. Predsjednitvo i ratna komanda su rtvovali Srebrenicu. Slobodna Bosna.
37. Carlos Martins Branco. Was Srebrenica a Hoax Eye-Witness Account of
a Former United Nations Military Observer in Bosnia
38. Rooper, ,.The Numbers Game.
39. Ibid.
40. Ibid.
41. Ibid.
42. Ibid. Ruper citira [Patricia M. Wald, The Georgetown Journal of Lega
l Ethics Spring 2003, SECTION: Vol. 16, No. 3; Pg. 445; ISSN: 10415548, HEADLINE
: General Radislav Krstic: A war crimes case study]
43. Yossef Bodansky, citaran y Srebrenica Controversy Becomes Increasingl
y Politicized and Ethnically Divisive, Increasing Pressure on Peacekeepers, Inter
national Strategic Studies Association, September 19,2003, (http://128.121.186.4
7flSSA/reports/Balkan/Sepl903.htm).
44. Phillip Corwin, Foreword, (UvoD y Izvetaj Srebrenike grupe),
http://www.srebrenica-report.com/foreword.htm.
45. Ibid.
46. Rooper, The Numbers Game.
47. Ibid. Citiran je David Foley. Spokesman and Senior Advisor for Publi
c Policy
48. Ibid.
49. George Pumphrey, Srebrenica: 3 Years l.aler. And Still Searching.
50. Conclusions of Srebrenica Research Group (Zakljuci Srebrenike istraivake
yrie), http://vvA\av.srebrenica-report.coni/conclusions.htni.
51. Philip Hammond, ,.The UK Press on Srebrenica. Srebrenika istraivaka grup
a. Citiran je John Sweeney. The Guardian Manchester. August 20. 1995, http://www
.srebrenica-report.com/UK-press.htm.
52. Barbara Crosette, ,.U.S. Seeks to Prove Mass Killings. (SAD pokuavaju d
a dokau masovna ubistva). August II. 1995, The New York Times, takoe citirano y Geo
rge Pumphrey. Srebrenica: 3 Years Later, And Still Searching.
53. Dobbs, Michael, ,.War Crimes Prosecutor Says U.S. Information Insuff
icient, (Tuilac za ratne zloine kae da su informacije dobijene od SAD nedovoljne), Wa
hington Post. Nov 7. 1995, takoe citirano u George Pumphrey, Srebrenica: 3 Years L
ater. And Still Searching
54. LM Magazine. March, 1996, citirano y Rooper, ,.The Numbers Game.
55. Rooper, The Numbers Game.
56. George Pumphrey, Srebrenica: 3 Years Later, And Still Searching.
57. Ibid. Citiran je Zumach, Andreas; UN-Tribunal kritisiert franzosisch
e Totalblockade: Paris verbietet Zeugenvernehmung Janviers und anderer franzosisch
er Offiziere in Den Haag; Tageszeitung (Berlin).
58. Ibid. Citat iz: god/cha. UN-Tribunal will Massengraber in Bosnien of
fnen lassen; Goldstone: Exhumierung notwendig zur Beweissicherung, Agence France
Presse (Deutschland - AFD) 19.01.1996 - 17:54.
59. Ibid.
60. Linda Ryan, Missing Evidence, Nova, Frankfurt o/m, citirano y Stella
Jatras. Srebrenica - Code Word to Silence Critics of US Policy in the Balkans.
61. Rooper, The Numbers Game.
62. Ibid.
63. Ibid.
64. Rene Gremaux, Abe de Vries, Deconsmctie van een trauma, De Greene Ains
lerdammer. Amsterdam, 13. mart 1996. Original postavljen na http://www.groene.n1
/1996/l 1/rg-sreb.html, engleski prevod sa komentarima na http://emperors-clotli
es.roiTi/articles/jared/falsely htm
65. Ibid.
66. Ibid.
67. Rooper. ,.The Numbers Game.
68. Ibid.
69. Ibid.
70. Ibid.
71. Ibid.
72. Edward S. Herman,The Politics of the Srebrenica Massacre.
73. Rooper, The Numbers Game.
74. Phillip Corwin, ,.Foreword.
75. Rooper, The Numbers Game.
76. Edward S. Herman,The Politics of the Srebrenica Massacre. Citiran je
Statement by 1CMP Chief of Staff Concerning Persons Reported Missing fro
m
Srebrenica in July 1995.
77. Rooper, The Numbers Game.
78. Edward S. Herman,The Politics of the Srebrenica Massacre.
79. Carlos Martins Branco, Was Srebrenica a Hoax?
80. Tara McCormack, ,.How did Srebrenica become a morality tale?
81. Ibid.
82. Michael Mandel, The ICTY Calls it Genocide. Srebrenika istraivaka grupa,
http://www.srebrenica-report.a>m/ict\.htm.
83. Ibid.
84. Ibid.
85. Ibid.
86. Edward S. Herman.,.The Politics of the Srebrenica Massacre.
87. Ibid.
88. Michael Mandel, The ICTY Calls it Genocide.
89. Tara McCormack, How did Srebrenica become a morality tale?
90. Ibid.
91. Ibid.
92 Edward S. Herman,The Politics of the Srebrenica Massacre.
93. Michael Mandel, The ICTY Calls it Genocide.
94. Edward S. Herman,The Politics of the Srebrenica Massacre.
95. International Strategic Studies Association: Srebrenica Controversy B
ecomes Increasingly Politicized and Ethnically Divisive, Increasing Pressure on
Peacekeepers, (Kontroverza oko Srebrenice postaje sve vie ispolitizovana, prouzroku
jui etnike deobe i poveavajui pritisak na mirovne snage), September 20, 2003, http://
www.StrategicStudies.org
96. Edward S. Herman.The Politics of the Srebrenica Massacre.
97. International Strategic Studies Association: Srebrenica Controversy B
ecomes Increasingly Politicized and Ethnically Divisive.
98. Dokaz da je takozvani video o Srebrenikim streljanjima la; Prvi deo: ta u
da dokaem i kako u to da dokaem, Dzared Izrael (Jared Israel), y prevodu Petra Maka
re, 25. juni, 2005. godine, Emperor s Clothes vebsajt, http://emper- ors-clothes
.com/s-c/s-sreb 1 htm
99. Ibid.
100. Ibid.
101. Ibid.
102. Ibid.
103. Ibid.
104. Ibid.
105. George Pumphrey, Srebrenica: 3 Years Later, And Still Searching.
106. Jared Israel u Evidence that the Supposed Srebrenica Execution Video
is a Lie; Part 2 - The Srebrenica Execution Video: Mission Impossible (Dokaz da
je takozvani video o Srebrenikim streljanjima la, Drugi deo - Video srebrenike eg
zekucije : nemogua misija), http://www tenc.net/sreb/location.htm.
107. Edward S. Herman.The Politics of the Srebrenica Massacre.
108. Conclusions of Srebrenica Research Group.
109. Phillip Corwin, Foreword,
110. Jatras, Srebrenica - Code Word to Silence Critics of US Policy in th
e Balkans.
111. Julia Gorin, Remember Srebrenica - a.k.a. So what if we globalized
al Qaeda! , Jewish World Review, http://www.jewishworldreview.com/julia/gorin.php
3.
112. Rooper, The Numbers Game.