Nedim Begovi

BRANE SMETNJE U ERIJATSKOM PRAVU I PORODINOM ZAKONODAVSTVU

FBIH
Prema islamskom uenju, brak je temeljna ustanova koja obezbjeuje opstanak i razvitak
ovjeanstva. To je osnovni meuljudski odnos koji je pretpostavka nastanka porodice, veih
drutvenih grupa i drutva u cjelini. Brak je koristan i za pojedinca i za drutvo. U njemu pojedinac
pronalazi smiraj i prostor za ostvarenje svojih emocionalnih, seksualnih, etikih, moralnih i
ekonomskih potreba, kao i potreba za raanjem i podizanjem potomstva. U isto vrijeme brak titi
drutvo od dekadentnih pojava kao to su blud, prostitucija i dr. kojima se naruava ast pojedinca i
prouzrokuju brojne negativne posljedice u drutvenom ivotu. Da bi brak ispunio svoju svrhu, on
mora biti utemeljen na ispunjenju odreenih uvjeta.
erijatsko pravo definira naroite uslove koji se moraju ispuniti da bi brak bio punovaan.
Jedan od tih uvjeta jeste i nepostojanje branih smetnji. Namjera nam je da u ovom radu pruimo
komparativnu analizu branih smetnji u erijatskom pravu i porodinom zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine. Vanost te usporedbe vidimo naroito u sagledavanju pitanja u kojoj su mjeri rjeenja
porodinog zakonodavstva BiH konvergentna, odnosno divergentna sa normama erijatskog prava.
Premda je erijatsko pravo od 1946. godine pa na ovamo prestalo biti dio pozitivnog prava BiH,
muslimani imaju obavezu da u okviru pravnog sistema u kojem ive, potuju norme erijatskog
prava onoliko koliko je to mogue. U tom smislu nalazimo bitnim poznavanje normi jednog i
drugog pravnog sistema, te sagledavanje mogunosti primjene erijatskih propisa u okviru vaeeg
sistema.
Definicije i podjele branih smetnji
Brane smetnje se mogu definisati kao injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje
punovanog braka. U erijatsko-pravnoj literaturi najee se oslovljavaju terminom muharremat, a
u porodinom pravu BiH terminima brane smetnje i brane zapreke.
Mogue su razliite klasifikacije branih smetnji:
a) Trajne i privremene
Trajne brane smetnje su one koje ne mogu prestati s vremenom (npr. srodstvo), a
privremene brane smetnje su one koje mogu prestati s vremenom (npr. razlika u vjeri).
b) Apsolutne i relativne
Apsolutne brane smetnje su one koje onemoguavaju zakljuenje braka sa bilo kojim licem
(npr. poslijebrani rok ekanja), a relativne brane smetnje su one koje onemoguavaju
sklapanje braka samo sa odreenim licima (npr. srodstvo).
c) Otklonjive i neotklonjive
Otklonjive brane smetnje u erijatskom pravu su one koje se voljom jedne ili druge stranke
mogu otkloniti i na taj nain brak uiniti punovanim1, a neotklonjive su one smetnje oko
kojih nije mogua intervencija ugovornih strana u braku. Otklonjive smetnje se u
porodinom zakonodavstvu BiH razumijevaju kao one smetnje za koje sud moe, u
sluajevima predvienim zakonom, dati odobrenje za zakljuenje braka (maloljetstvo i
srodstvo po tazbini).2
Radi bolje komparacije, brane smetnje emo podijeliti u tri grupe koje slijede u nastavku.

Ibrahim Dananovi, Primjena erijatskog porodinog prava kroz praksu Vrhovnog erijatskog suda 1914-1946,
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2004.
2
Nerimana Tralji i Suzana Bubi, Porodino pravo, Magistrat, Sarajevo, 2001. (Autorice su kao osnov za analizu
porodinopravnih ustanova uzele Porodini zakon BiH koji je usvojen 1979. godine)

1) Brane smetnje koje su kao takve normirane i u erijatskom i u pozitivnom pravu BiH
a) Krvno i tazbinsko srodstvo3
Krvno srodstvo predstavlja porodinopravni odnos izmeu dva ili vie lica koji se
zasniva raanjem u braku ili van njega. Prema tome, razlikujemo brano i vanbrano krvno
srodstvo.4
Srodstvo po krvi se mjeri linijama i stepenima srodstva. Prava linija srodstva povezuje
osobe koje potiu jedne od drugih (npr. djed otac kerka i sl.), dok pobona linija srodstva
povezuje osobe koje imaju zajednikog pretka (npr. braa i sestre). U pravoj liniji zabranjeno je
sklapanje braka bez obzira na stepen srodstva. Kada je u pitanju pobona linija, nije doputeno
sklapanje braka sa sestrom, sestrinom, bratinom i tetkom. Ovi propisi su prisutni i u erijatskom i
u pozitivnom pravu BiH.5
Osnovna razlika u odreivanju krvnih srodnika s kojima je zabranjeno sklapanje braka, u
erijatskom i pozitivnom pravu BiH, sastoji se u tome da erijatsko pravo doputa brak izmeu
djece brae i sestara, a porodino zakonodavstvo BiH ne doputa. U naim krajevima nije bila
prisutna praksa sklapanja brakova izmeu djece brae i sestara, to je svakako pozitivno, s obzirom
na preporuku Muhammeda, s.a.v.s. koja glasi:
enite se to dalje i neete biti bolesni6
Napomenut emo jo da se srodstvo, u pobonoj liniji, kao brana smetnja, u erijatskom
pravu odnosi ne samo na sestru, bratinu i tetku, ve i na cjelokupnu sliaznu liniju sestre i bratine,
kao i uzlaznu liniju tetke. Meutim, u praksi do takvih brakova teko moe i doi zbog velike
razlike u godinama.
Srodstvo po tazbini je veza izmeu jednog branog druga i njegovih krvnih srodnika s jedne
strane i drugog branog druga i njegovih krvnih srodnika s druge strane. Ovo se srodstvo u principu
zasniva putem braka. Meutim, prema propisima hanefijske pravne kole, tazbinsko srodstvo se
uspostavlja i vanbranim seksualnim odnosima.7 Tako npr., ako mukarac ima vanbrane odnose sa
nekom enom, njemu je trajno zabranjeno sklapanje braka sa njenom majkom.
Tazbinsko srodstvo zasniva branu smetnju izmeu odreenih srodnika u pravoj i pobonoj
liniji. U pravoj liniji brak se ne moe zakljuiti sa: punicom (supruginom majkom) i supruginim
nanama po ocu i po majci, pastorkom (supruginom kerkom) i kerkama pastorke i pastorka
(supruginog sina), suprugama sinova i unuadi i maehom (oevom suprugom).8 U pobonoj liniji
brak se ne moe zakljuiti sa slijedeim tazbinskim srodnicima: supruginom sestrom, tetkom,
sestrinom i bratinom.9 Muslimanu je zabranjeno sklopiti brak sa pobonim tazbinskim srodnicima
jedino u poligamnom braku. Dozvoljeno mu je, meutim, odmah nakon smrti ene ili nakon
razvoda sa njom i isteka njenog iddeta.10
Porodini zakon Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu PZ BiH) ograniava branu smetnju
na tazbinske srodnike prvog stepena prave linije (punica, pastorka, snaha i maeha). U njemu ne

Glavni argument u erijatskom pravu za postojanje brane smetnje po osnovu krvnog, tazbinskog i srodstva po
mlijeku jeste 23. ajet kur'anske sure En-Nisa.
4
Dr. Mehmed Begovi, erijatsko brano pravo, Izdavako i knjiarsko preduzee Geca Kon A. D., Beograd, 1936,
str. 46.
5
I. Dananovi, nav. djelo, str. 58-59; N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 51.
6
Ebu Bekr er-Razi, Muhtaru's-sihah, br. 103, str. 375-403. Nav. prema: I. Dananovi, nav. djelo, str. 59.
7
Dr. M. Begovi, nav. djelo, str. 47-48.
8
Es-Sejjid Sabik, Fiqhu's-sunneh, tom II, Daru'l-fikr, Bejrut, 1977, str. 63-64.
9
Dr. M. Begovi, nav. djelo, str. 48.
10
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, knjiga II, prijevod Ahmed Purdi (...), Haris Grabus, Sarajevo, 2003,
str. 76.

postoje takvi srodnici u pobonoj liniji jer on ne odobrava mogunost ustanovljavanja poligamnog
braka.11
b) Branost
Branost, kao brana smetnja u erijatskom pravu, odnosi se na oba suprunika, s tim da za
enu vai naelo monogamije, a za mukarca naelo ograniene poligamije. ena koja je udata ne
moe stupiti u brak sa drugim mukarcem. Ona to moe uiniti tek nakon smrti mua ili razvoda i
isteka perioda iddeta. Argumenat da branost ene predstavlja branu smetnju je govor Uzvienog
Allaha o enama sa kojima je zabranjeno stupiti u brak, gdje se, izmeu ostalog, navode:
...i udate ene.12
Branost, kao brana smetnja, vai za mua u smislu da on ne moe imati istovremeno vie
od etiri ene. Dokaz za postojanje ove brane smetnje je kuranski ajet:
Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni, onda se enite s onim
enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete
pravedni biti, onda samo sa jednom; ili eto vam onih koje posjedujete. Tako ete se najlake
nepravde sauvati.13
S obzirom da Kuran postavlja kao uvjet za zakljuenje poligamnog braka pravednost14,
ovjek koji nije u stanju da ispuni taj uvjet ne moe oeniti vie od jedne ene.
U veini muslimanskim zemljama poligamija je ograniavana nakon pedesetih godina 20.
stoljea.15 Porodina zakonodavstva muslimanskih zemalja danas na tri naina rjeavaju pitanje
poligamije. U Turskoj, Kipru i Tunisu poligamija je ukinuta. Postoji grupa zemalja u kojima se
poligamija ne sprijeava: Saudijska Arabija, Katar, Bahrein, Oman, Mauritanija, Sudan i Brunei). U
svim ostalim muslimanskim zemljama nastoje se primijeniti razliite mjere koje e obeshrabriti
poligamiju (za zakljuenje poligamnog braka trai se ispunjenje niza uslova, kao npr. odobrenje
suda, da je prva ena teko bolesna i nesposobna imati potomstvo, da se ona saglasi sa drugim
brakom, da se podnesu dokazi o mogunostima ravnopravnog tretmana svih ena itd.).16 Statistika
provedena u arapsko islamskim zemljama o sklapanju braka i razvodu, ukazuje da je procenat onih
koji su oenjeni s dvije ili vie supruga zanemariv, iznosi jedva jedan promil. Uzrok tome je vrlo
jasan, drutveni napredak i porast standarda ivljenja te poveani trokovi djeijeg kolovanja i
zdravstva.17
U porodinom zakonodavstvu BiH za oba suprunika vai naelo monogamije. Meutim,
ako se brak zakljui za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih drugova, on se nee
ponititi, ukoliko je u meuvremenu raniji brak prestao na jedan od naina prestanka braka.18

11

N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 52.

En-Nisa, 24.
13
En-Nisa, 3.
14
Jusuf el-Karadavi smatra da se pod pravednou ovdje podrazumijeva jednako tretiranje ena u pogledu hrane,
odjee i obue, pokustva, stana, davanja poklona, kao i raspodjele vremena koje provodi sa njima (Jusuf el-Karadavi,
The Halal and Haram in Marriage, http://www.zawaj.com/qaradawi/marriage.html, 29.10.2003.).
Muhammed Abduhu dri da se pravda ne postie kroz odjeu, obuu, hranu, stan, itd. ve je pravda da se osjea ista
ljubav prema svim enama. S obzirom da ovjek nije u stanju da ispuni taj uvjet, na to ukazuje i Uzvieni Allah u
Kur'anu, otpada mogunost realizacije poligamnog braka (I. D+ananovi, Islamski brak, Preporod, Izvrni odbor
Udruenja ilmijje u SR BiH, 1978, br. 7-8, str. 11.).
15
Dr. Fikret Kari, Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma, Islamski teoloki fakultet, Sarajevo, 1990, str. 183
16
Kiran Gupta, Poligamija pravna reforma u modernim muslimanskim dravama: komparativna studija, u: [erijatsko
pravo u savremenim drutvima, priredili: Fikret Kari i Enes Kari, Pravi centar Fond otvoreno drutvo BiH,
Sarajevo, 1998, str. 250-251.
17
Dr. Mustafa es-Sibai, ena izmeu erijatskog i svjetovnog prava, prijevod: Senad eman ... , Kua Mudrosti,
Zenica, 2004, str. 99.
18
N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 47.
12

2) Brane smetnje koje su prisutne u erijatskom, ali ne i u pozitivnom pravu BiH

a) Srodstvo po mlijeku
U ve spominjanom, 23. ajetu sure En-Nisa, govori se o srodnicima po mlijeku:
I pomajke vae koje su vas dojile, i sestre vae po mlijeku.
Poslanik, a.s. je rekao:
Zabranjeno je po mlijeku sve to je zabranjeno po krvnom srodstvu.19
Na osnovu navedenog ajeta i hadisa, islamski pravnici su izveli zakljuke ko se sve smatra
srodnikom po mlijeku. Ti srodnici su: majke i sve nane po mlijeku (bez obzira na lozu i stepen
srodstva), kerka i njene keri (unuke) po mlijeku bez obzira na stepen srodstva, sestra po mlijeku
(bilo po ocu i majci ili samo po jednom od njih), sestrina po mlijeku, bratina po mlijeku, sestra od
majinog oca po mlijeku, ena od sina po mlijeku i ena od oca po mlijeku.20
Ovdje je vano napomenuti da se srodstvo po mlijeku stvara izmeu zadojenog djeteta s
jedne strane i njegove dojilje i njenih srodnika s druge strane. Meutim, bioloki roditelji zadojenog
djeteta i njihova druga djeca nisu u srodstvu sa dojiljom, njenim muem i drugim srodnicima.21
Da bi dojenje prouzrokovalo branu zabranu, ono treba da se desi za prve dvije godine
djetetova ivota (po Ebu Jusufu i Muhammedu), odnosno dvije i po godine (po Ebu Hanifi).22
b) Razliitost vjere ili uvjerenja
erijatsko pravo, u naelu, usvaja razliitost vjere ili uvjerenja kao branu smetnju, s jednom
iznimkom, a to je da mukarac musliman moe oeniti Jevrejku i kranku, kao sljedbenice tzv.
objavljenih religija. On, meutim, ne moe oeniti nevjernicu, mnogobokinju ili pripadnicu bilo
koje sekte koja oponira temeljnim naelima objavljenih religija (vjerovanje u Boga, poslanike i
objave koje su im dostavljane). Kao argument se uzimaju rijei Uzvienog Allaha:
I ne enite se mnogobokinjama dok ne postanu vjernice; uistinu je robinja vjernica bolja
od mnogobokinje, makar vam se i sviala.23
I estite su vjernice vama dozvoljene, i estite keri onih kojima je data Knjiga prije vas.24
Brak muslimanke sa nemuslimanom, bio on sljedbenik knjige, ateist, politeist, otpadnik od
vjere i sl., nije dozvoljen. Argument za ovaj propis su ajeti:
Ne udavajte vjernice za mnogoboce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob vjernik bolji od
mnogoboca, makar vam se i dopadao.25
O vjernici, kad vam vjernice kao muhadirke dou, ispitajte ih - a Allah dobro zna kakvo je
vjerovanje njihovo pa ako se uvjerite da su vjernice, onda ih ne vraajte nevjernicima: one njima
nisu doputene, niti su oni njima doputeni.26
Osnovni razlog zbog kojeg muslimanki nije dozvoljen brak ni sa kraninom, niti sa
Jevrejom, jeste injenica da oni ne priznaju islam kao objavljenu vjeru, to predstavlja opasnost po
vjeru ene. U takvom braku ona nema normalne uslove da ispunjava sve svoje vjerske obaveze i da
odgaja djecu u islamskom duhu. Konano, islamski naunici ne preporuuju ni brak muslimana sa

19
20

Hadis prenosi Muslim, Babu jahrumu mine'r-reda'ati ma jahrumu mine'l-viladeh, br. 3524.
I. Dananovi, Islamski propisi o braku, Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, Sarajevo, 1976, str. 12.

21

I. Dananovi, Srodstvo po mlijeku brana smetnja, Preporod, Meihat Islamske zajednice u BiH, Sarajevo,
1990, br. 18, str. 26.
22
A. M. Tuhmaz, nav. djelo, str. 164.
23
El-Bekare, 221.
24
El-Maide, 5.
25
El-Bekare, 221.
26
El-Mumtehine, 10.

krankom i Jevrejkom, jer se u takvom braku vrlo esto deava da otac nije u stanju odgojiti djecu
u skladu sa uenjem islama.
Jusuf el-Karadavi smatra da u sluaju da je broj muslimana u zemlji mali (npr. ako se radi o
rezidentima u nemuslimanskoj zemlji), njima je zabranjeno da se ene sa nemuslimankama jer, u
tom sluaju, muslimanke ostaju neudate.27 Mevlana Muhammed Jusuf Ludhianvi, muslimanski
uenjak iz Pakistana, u svojoj fetvi o braku muslimana sa nemuslimankom na Zapadu, kae da se
takav brak moe okarakterisati kao mekruh tahrimen (pokueno djelo koje je blisko zabranjenom).
injenica je da u mjeovitim brakovima na Zapadu djeca vrlo esto slijede religiju svoje majke, a u
sluaju razvoda obino majka dobiva starateljstvo nad djecom, tako da otac gubi mogunost da ih
odgaja u duhu islama.28
Porodino zakonodavstvo BiH ne postavlja bilo kakva ogranienja sklapanju mjeovitih
brakova.
c) Definitivni razvod braka
Po islamskim propisima mu je nosilac prava na jednostrani prekid brane veze (talak).
Meutim, ena moe pri sklapanju braka uvjetovati da ona bude nosilac tog prava. Prekidanje
brane veze na ovaj nain Kuran je ograniio na tri puta, kada nastupa definitivni razvod braka (ettalaku l-bain). U tom sluaju, mu vie ne moe vjenati svoju enu dok se ne ispune propisani
uvjeti. ena se, naime, treba udati za drugog ovjeka i imati sa njim brane odnose. Nakon
eventualne smrti drugog mua ili nakon to je on pusti, te joj istekne iddet, ona se moe udati
ponovo za prvog mua. Ova se pravna norma temelji na slijedeem kuranskom stavku:
A ako je opet pusti, ona mu se ne moe vratiti to se nee za drugog mua udati. Pa ako je
ovaj pusti, onda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugom vrate, ako misle da e Allahove
propise izvravati.29
Ako mu optui enu za preljubu u braku, nemajui drugog svjedoka osim sebe, sud e
provesti proceduru koja se zove lian. Suprunici koji se rastave na ovaj nain nemaju vie pravo da
obnove branu vezu.30 Ova se brana zabrana temelji na hadisu Poslanika, a. s.:
Suprunici koji budu razvedeni lianom, kada se rastave, ne mogu se vie nikada
sastaviti.31
U ostalim sluajevima sudskog razvoda braka u principu se ne stvara brana smetnja izmeu
razvedenih suprunika.32
Ako se suprunici razvedu sporazumno (hul), od mueve volje zavisi da li e taj razvod
imati karakter nepotpuno neopozivog (el-bejnunetus-sugra)33 ili potpuno neopozivog (elbejnunetul-kubra).34
d) Poslijebrani rok ekanja (iddet)
Ova se brana zabrana odnosi na enu. Duina iddeta ovisi od toga da li je brak prestao
razvodom ili smru mua, kao i od toga da li je ena trudna ili ne.35
27

J. el-Karadavi, nav. tekst.

A. S. Khan, Marriage Between Muslims and Non-Muslims, http://www.zawaj.com/articles/between.html, 29.10.2003.
29
El-Bekare, 230.
30
I. Dananovi, Islamski ... , str. 63.
31
Nejlu'l-evtar, Babu la jedtemi'u'l-mutela'inani ebeden.
32
Dr. M. Begovi, nav. djelo, str. 133.
33
Nepotpuno neopozivi razvod braka znai da ako suprunici ele nastaviti branu vezu moraju obnoviti akt vjenanja.
34
Potpuno neopozivi razvod braka znai da suprunici ne mogu obnoviti brak prije nego ena ispuni komplikovane
uvjete (udaja za drugog mua itd.).
35
Dr. M. Begovi, nav. djelo, str. 55.
28

Ako je brak prestao zbog mueve smrti, ena je duna da eka etiri hidretska mjeseca i
deset dana, bez obzira da li su suprunici imali brani sastanak ili ne.36 U sluaju da je trudna nakon
mueve smrti, njen iddet traje do poroaja.37
Ako je brak prestao razvodom, ena e ekati tri mjesena ciklusa (menzisa), a u sluaju da
ga ne dobiva tri hidretska mjeseca.38 U sluaju trudnoe, razvedene ene ne mogu sklopiti novi
brak sve dok se ne porode.
Ustanovljenjem poslijebranog roka ekanja kao brane smetnje, izbjegavaju se nepotrebni
sporovi oko oinstva nad djetetom koje ena rodi nakon prestanka braka.
3) Brane smetnje koje su normirane u porodinom zakonodavstvu BiH, a u erijatskom
pravu nisu
Postoji samo jedna brana smetnja koju susreemo u PZ BiH, a da nije prisutna u erijatskoj
porodinoj legislativi. Radi se o srodstvu po osnovu potpunog usvojenja. Usvojenik i njegovi
potomci ne mogu zakljuiti brak sa usvojiocem i njegovim srodnicima, u istom stepenu kao srodnici
po krvi.39
Islamsko pravo poznaje institut usvojenja, ali ono ne stvara branu smetnju izmeu
usvojioca i usvojenice, kao ni izmeu usvojiteljice i usvojenika.40
4) injenice i okolnosti koje su u erijatskom pravu definisane u pozitivnom odreenju, kao
uvjeti za punovanost braka, a u vaeem pravu BiH u negativnom odreenju, kao brane
smetnje
a) Nesposobnost za rasuivanje i maloljetstvo
lan 35. PZ BiH propisuje da brak ne moe zakljuiti lice koje zbog duevne bolesti,
duevne nerazvijenosti ili iz drugih razloga nije sposobno za rasuivanje.41
lan 39. PZ BiH propisuje da brak ne moe zakljuiti lice koje nije napunilo 18 godina. Isti
lan predvia da opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti i maloljetnom licu
sklapanje braka: ako postoje opravdani razlozi (najee je to trudnoa ene), ako je osoba navrila
16 godina starosti i ako se utvrdi da je tjelesno i psihiki sposobna za izvravanje branih
dunosti.42
Pravnici etiri islamske pravne kole smatraju ispravnim brak maloljetnih osoba. Ovaj stav
temelje na svom razumijevanju kuranskog teksta i na dogaajima koji su se desili za ivota
Poslanika, a.s., ashaba i tabiina. Meutim, jedan broj islamskih pravnika ne doputa brak
maloljetnih osoba. injenica je da takvi brakovi mogu imati vrlo tetne posljedice po njih, jer se,
nakon stjecanja punoljetstva, mladi i djevojka mogu osjeati prisiljenim da ostanu u braku sa onim
koga nisu izabrali oni, ve njihovi roditelji ili staratelji. Time se ugroava njihovo pravo na izbor
branog druga, to je temelj ljubavi i harmonije u braku.43
Stoga je u veini muslimanskih zemalja u 20. stoljeu zakonom je propisan starosni
minimum za brak. On se uglavnom kree oko 18 godina za mladie i 17 ili 15 godina za djevojke.44
Tako sirijsko personalno pravo ne doputa brak maloljetnika. Staratelj nema pravo oeniti, niti udati
maloljetnu osobu, a ukoliko do toga ipak doe, brak se smatra nevaeim i ne proizvodi pravne
36

Ova se norma zasniva na 234. ajetu sure El-Bekare.

Argumenat je 4. ajet sure Et-Talak.
38
Ove norme se temelje na 228. ajetu sure El-Bekara i 4. ajetu sure Et-Talak.
39
N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 169.
40
I. Dananovi, Primjena ... , str. 66-67.
41
N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 48-49.
42
Ibid, str. 53-54.
43
Dr. M. es-Sibai, nav. djelo, str. 56-57.
44
Dr. F. Kari, nav. djelo, str. 182.
37

posljedice. Ni egipatsko zakonodavstvo ne priznaje branu zajednicu maloljetnika i ona se ne moe

registrovati u sudovima.45
Da bi saglasnost lica koje stupa u brak bila pravno valjana, potrebno je da dotino lice bude,
ne samo punoljetno, ve i duevno zdravo. Stoga, lice koje uslijed duevne bolesti nije sposobno za
rasuivanje, pa prema tome nije u stanju ni da realizira prava i obaveze koje proizilaze iz braka, ne
moe sklopiti brak.
b) Fiktivni brak
Fiktivni brak je brak koji se zakljuuje radi nekog linog interesa i koristi, a ne u svrhu
zajednikog ivota suprunika i raanja potomstva. Takav brak se, sa stanovita erijatskog prava
moe smatrati nitavnim.46 U PZ BiH (l. 32.) sklapanje fiktivnog braka se izriito navodi kao
brana smetnja. Uvjet je da je namjera za sklapanje takvog braka bila prisutna kod oba brana
druga.47
c) Nedostatak volje
Pristanak lica koja sklapaju brak je jedan od uvjeta njegove punovanosti i u erijatskom i u
pravu BiH. Brak nee biti valjan ako se sklopi pod prisilom jedne od ugovornih strana ili treih lica.
Uvjet je da je prijetnja ozbiljna, da se ne moe otkloniti i da se odnosi na ivot, tijelo, slobodu i
najvaniju imovinu prisiljene osobe ili njenih bliskih srodnika i prijatelja.
Brak, takoer, nee biti punovaan ako je postojala zabluda o potenciji mua (prema
hanefijskoj pravnoj koli), kao i zabluda o linosti i drugim osobinama branog druga (prema
ostalim islamskim pravnim kolama). Meutim, ako je postojala prevara u pogledu linosti i drugih
bitnih osobina branog druga, hanefijski pravnici smatraju da prevarena strana ima pravo na
pobijanje braka.48 PZ BiH (l. 33.), takoer, normira zabludu o linosti i bitnim osobinama branog
druga (npr. teka bolest, impotencija i sl.) kao branu smetnju.49
Zakljuak
Za zasnivanje i zdrav opstanak brane zajednice, neophodno je osigurati odgovarajue
uvjete. Jedan od najvanijih uvjeta jeste nepostojanje branih smetnji ili zapreka. One su
ustanovljene zbog vjerskih, moralnih, praktinih, odgojnih i socijalnih razloga, a mogue su njihove
razliite klasifikacije. Sklapanje braka uz postojanje branih smetnji izmeu suprunika
sankcionisano je porodinopravnom sankcijom nitavnou braka, a u sluaju krenja nekih
branih smetnji predviena je i krivina sankcija. Tako npr., Ebu Jusuf i Muhammed, pravnici
hanefijske pravne kole smatraju da ako su brani drugovi, i pored znanja o postojanju trajne brane
smetnje, zakljuili brak i imali brane odnose, nije dovoljno samo ponititi njihov brani ugovor,
ve ih treba kazniti sankcijom predvienom za blud. Usporedna analiza branih smetnji u
erijatskom i pozitivnom pravu BiH omoguava nam da izvedemo nekoliko zakljuaka:
a) Neke brane smetnje izriito se navode i u erijatsko-pravnim djelima i u zakonodavstvu
BiH, ali postoje i one koje su u erijatskom porodinom pravu navedene u pozitivnom
odreenju, kao uvjeti za punovanost braka.
45

Dr. M. es-Sibai, nav. djelo, str. 57.

I. Dananovi, Odsutnost i nestalost mu+a kao razlog za rastavu braka, Takvim, Ilmijja BiH, Sarajevo, 1997, str.
36-37.
47
N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 44-45.
48
Dr. M. Begovi, nav. djelo, str. 61.
49
N. Tralji i S. Bubi, nav. djelo, str. 45-46.
46

b) erijatsko pravo poznaje nekoliko branih smetnji koje nisu prisutne u porodinom
zakonodavstvu BiH (srodstvo po mlijeku, razliitost vjere ili uvjerenja, definitivni razvod
braka i poslijebrani rok ekanja), dok je situacija obratna samo u pogledu srodstva po
osnovu potpunog usvojenja, koje se u PZ BiH tretira kao brana smetnja, a erijatsko pravo
je ne priznaje.
c) Uvaavajui brane smetnje koje propisuje PZ BiH, prilikom izbora branog druga i
zakljuenja braka, musliman potuje istovremeno norme pozitivnog prava i erijatskog
prava. Njegova je obaveza da, pored tih zapreka, uvaava i one koje su normirane u
erijatskom pravu, a nisu dio porodinog zakonodavstva BiH.
(Rad je objavljen u Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, LXVII
/2005, br. 1-2, str. 31-42)