Professional Documents
Culture Documents
Kalemljenje Voćaka
Kalemljenje Voćaka
Kalemljenje Voćaka
Savjeti voarima
Voarska nauka je dosad opisala preko 200 raznih naina kalemljenja voaka, od kojih se u
rasadnikoj proizvodnji uglavnoim koristi samo 14 naina. Od ovih 14 naina, pak, najbolji i
najekonominiji je kalemljenje oenjem na spavajui pupoljak, pa se zato i najvie preporuuje
za proizvodnju vonih sadnica. Izvodi se od kraja jula do druge polovine septembra, odnosno sve
dok se na podlozi kora lako odvaja.
Pod normalnim uslovima, okalemljeni pupoljci do proljea naredne godine ne poinju razvie u
mladare, pa se zato ovaj nain kalemljenja i naziva na spavajui pupoljak.
Poto u raznih vonih podloga ranije ili kasnije prestaje mezgra, odnosno odvajanje kore od
drveta, nije istovremeni poetak kalemljenja za sve vone vrste. Prvo treba kalemiti one vone
podloge koje ranije gube mezgru, a na kraju one podloge kod kojih se kora moe odvajati sve do
kasno u jesen. Evo kakav treba da bude redoslijed kalemljenja oenjem na spavajui pupoljak
razliitih vrsta vonih podloga: kruka na kruku, ljiva na domae sorte ljiva (petrovaa,
crvena ranka, plavara, crnoljiva), kajsija na ljivu (bjeloljivu i crvenu ranku), jabuka
na sve vegetativne podloge jabuke, jabuka na sejance divlje jabuke, kruka na dunju, dunja i
mumula na dunju, kajsija na kajsiju, breskva na breskvu, vinja na trenju, trenja na trenju,
ljiva na danariku, trenja i vinja na raenjku (magrivu).
Kalemljenje ovim nainom obavlja se tako to se pri osnovi pripremljene podloge, na tri do est
santimetara iznad zemlje, izabere mjesto s glatkom korom i tu kora poprijeno zasijee u irini
oko jedan santimetar. Zatim se od sredine ovog presjeka kora uzduno zasijee sve do drveta .
prema zemlji, u duini oko tri santimetra, tako da cijeli izrez dobije oblik slova T. Na mjestu
na kome se spajaju popreni i uzduni presjeci, kora se odvoji od drveta tupom stranom
kalemarskog noa. Odmah zatim skine se pupoljak (okce) s kalem-granice i to bre uvue pod
djelimino odlubljenu koru. Okce se skida tako to se kalem-granica uzme u lijevu ruku i poloi
na kaiprst vrhom okrenutim nanie, pa se onda na dva-tri santimetra od osnove pupoljka
kalemarskim noem zasijee i kora polako povlai od svoje osnove ka vrhu. Na oko jedan
santimetar iznad pupoljka kora se presijee poprijeko i tako pupoljak odvoji od kalem-granice.
Pri skidanju se nastoji da se pupoljak odsijee s malo drveta i da uz pupoljak ostane do peteljke.
Poto se okce, odnosno pupoljak odsijee, odmah se vezuje odozgo nadole, pri emu se nastoji
da razmak dijelova veziva iznosi oko dva milimetra, zbog cirkulacije vazduha.
Prijem kalemova pri ovom nainu kalemljenja u prvom redu zavisi od pravilnog izbora
pupoljaka i podloge, a zatim i od brzine rada, istoe i otrine noa i vrstine vezivanja. Dvije
nedjelje poslije oenja kontrolie se prijem kalemova. Ako pri lakom dodiru drke pupoljak lako
otpadne, znak je da je kalemljenje uspjelo. U protivnom, kalemljenje treba odmah obnoviti, dok
se jo kora na podlozi lako odvaja od drveta.
2015-02-28
Na taj nain, nova voka e zadrati sve najvanije osobine roditeljske sorte, iako joj koren, a
esto i deo debla, potie od druge sorte ili ak vone vrste. Izborom razliitih vrsta podloga
mogue je poboljati sposobnost prilagoavanja odreene sorte klimatskim i zemljinim
uslovima i modifikovati razne druge osobine sorte, kao to su bujnost, brzina stupanja na rod itd.
Od ega se sastoji kalem?
Kalem se sastoji od podloge i plemke. U voarstvu podloga je voka koja ima koren, a plemka je
deo koji potie od plemenite sorte, koji se kalemi na podlogu i od kojeg treba da se obrazuje
novo stablo. Mesto na kojem se spajaju podloga i plemka naziva se spojno mesto kalema.
Podloga moe da se dobije iz semena ili vegetativnim nainom (najee oiljavanjem razliitih
delova stabla, korenovim izdancima i slino). Podloga nastala iz semena naziva se sejanac ili
divljaica, a ako je razmnoena vegetativno, naziva se mladica.
Kao plemka najee se koristi deo mladara ili letorasta sorte koja treba da se kalemi na podlogu.
Da bi kalemljenje bilo uspeno, plemka treba da sadri bar jedan vegetativni (drvni) ili meoviti
pupoljak. Po prijemu kalema, iz ovih pupoljaka plemke razvijaju se mladari, od kojih se formira
stablo budue voke. Cvetni pupoljci kotiavih voaka (breskve, kajsije, ljive, trenje i vinje)
ne mogu se koristiti za kalemljenje, poto iz ovih pupoljaka, ak i kada doe do prijema kalema,
ne razvija se mladar, ve samo cvet, koji ubrzo otpada.
U voarstvu se razlikuju dva osnovna tipa plemki: kalemgranica i okce.
Kalemgranica je tip plemke koji se dobija od letorasta (jednogodinje grane koja se nalazi u
periodu zimskog mirovanja) na taj nain to se letorast isee na delove koji sadre 1 3
pupoljka.
Okce je tip plemke koji se dobija tako to se noem sa mladara skida titoliki odseak koji se
sastoji od kore i tankog sloja drveta, sa pupoljkom i skraenom lisnom drkom u sredini. Zbog
svog oblika, koji podsea na tit, ovakav tip plemke naziva se i titi. Nain kalemljenja u kojem
se kao podloga koristi okce poznat je kao okulacija ili oenje.
Podloga ne treba da bude tanja od 5 niti deblja od 8 milimetar za kalemljenje oenjem. Podloge
tanje od 7 milimetara nisu pogodne za kalemljenje kalemgranicom. Kalemgranica treba da je
zdrava, poznatog porekla, svea i bogata rezervnim hranljivim materijama. Kalemgranice treba
uzimati samo iz dobro odnegovanih zasada za proizvodnju plemci (matinjaka). Krljave i tanke
kalemgranice imaju slab prijem i spor rast ako se prime. Plemku pri spajanju sa podlogom uvek
treba postaviti u smeru ranijeg rasta (da pupoljci budu okrenuti prema gore). Pri spajanju plemke
sa podlogom kontakt njihovih kambijuma treba da bude na to veoj povrini. Ako se u procesu
srastanja desi promena meusobnog poloaja podloge i plemke, nee doi do prijema kalema.
Kalemljenje daje najbolje rezultate ako se vri u ranim jutarnjim asovima i posle podne, kada
temperatura nije vea od 25 oS. Minimalna temperatura za kalemljenje iznosi 5 oS, a
maksimalna 30 oS. Ne treba vriti kalemljenje po kii i kada je biljka mokra, kao ni po jakom
vetru. Poeljno je da se kalemljenje izvodi to bre, da se preseci ne bi suili i prljali.
Kljuni pojmovi:
Kambijum tvorno tkivo
Letorast jednogodinja grana
Kompatibilan - podudaran
Kalemljenje II - osnovni naini kalemljenja
2015-02-28
tehnika kalemljenja je jednostavna i omoguava visok radni uinak (dobro obuen kalemar
dnevno okalemi oko 800 do 1000 podloga);
ne zahteva upotrebu kalem voska;
postie se visok procenat prijema kalemova (oko 95 %);
ako se kalem ne primi pri prvom kalemljenju, kalemljenje moe da se ponovi u istoj sezoni
(ve posle 23 nedelje);
dobijene sadnice su ujednaene i visokog kvaliteta;
moe da se vri u dugom vremenskom periodu u toku vegetacije i u vreme kada u rasadnicima
ima malo drugih vanih poslova.
Kada moe da se vri kalemljenje oenjem?
U zavisnosti od vremena kada se izvodi, razlikuje se oenje na mirujui i na budni pupoljak.
Oenje na mirujui (spavajui) pupoljak vri se u drugoj polovini leta (najee od 20. jula do
15. septembra). Tada se podloge jo nalaze u periodu fizioloke aktivnosti, a plemke (pupoljci)
su dobro razvijeni, zreli i u stanju su relativnog mirovanja. Ranije treba vriti kalemljenje
krljavijih, debljih i starijih podloga i vonih vrsta koje ranije zavravaju vegetaciju jer kod njih
pre dolazi do smanjenja kretanja sokova i prestanka odvajanja kore. Orijentacioni redosled
kalemljenja podloga okulacijom na mirujui pupoljak po vonim vrstama bio bi: sejanci raznih
vrsta ljiva, sejanci kruke, sejanci oraha, sejanci trenje, sejanci breskve, vegetativno
razmnoene dunje, sejanci i vegetativno razmnoene jabuke, sejanci danarike, sejanci magrive.
Posle prijema, okalemljeni pupoljak ne kree, ve miruje do prolee. Tada se budi i od njega se
do kraja vegetacije obrazuje snaan mladar. Ako je oenje izvreno ranije, a bila je vlana i topla
jesen, okalemljeni pupoljak moe da krene iste jeseni. To nije poeljno, jer jesenji mladari ulaze
u zimu nedovoljno odrveneli, pa mogu da budu oteeni od zimskih mrazeva. Okca za oenje
mirujuim pupoljkom uzimaju se sa dugih i umereno debelih mladara, jer na takvim mladarima
ima najvie dobro razvijenih pupoljaka. Mladare je najbolje skidati sa matinih stabala u
jutarnjim ili veernjim asovima jer je tada isuivanje tkiva najmanje. Odmah po odsecanju
mladara lisne peteljke se krate na oko 1 centimetar da bi se smanjilo isuivanje pupoljaka.
Mladari se vezuju po 50 komada u snopie, obeleavaju etiketama, omotavaju vlanim krpama i
uvaju u friiderima ili hladnjaama do upotrebe.
Pre kalemljenja mladarima se odseca donji deo, na kojem su pupoljci slabo razvijeni i vrni deo
na kojem su nedovoljno zreli. Oenje na budni pupoljak obino se vri rano s prolea pupoljkom
iz prethodne vegetacije kad se pokrenu sokovi u podlozi, odnosno kada kora na podlozi moe da
se lako odvoji od drveta. To je obino period od poetka marta do kraja aprila. Letorasti koji
slue da se sa njih uzimaju okca najbolje je da se skinu sa matinih stabala u jesen, odmah posle
opadanja lia, da se veu u snopie od po 50 komada, obelee etiketom i uvaju u vlanom
pesku na temperaturi od 25 oS, da bi zadrali sveinu i da bi pupoljci ostali do momenta
kalemljenja u stanju mirovanja. Letorasti se mogu uzimati i tokom zime kad nema mrazeva, sve
do pred samo kalemljenje, vodei rauna da pupoljci ne krenu. U toplijim krajevima, kod
breskve, koja se odlikuje brzim razvojem, oenje moe da se vri i u kasno prolee, obino u
toku juna, pupoljkom iz tekue vegetacije.
Posle prijema, iz okalemljenog pupoljka odmah poinje da se obrazuje mladar, koji u dobrim
uslovima nege do kraja vegetacije dostigne normalnu razvijenost. Oenje na budni pupoljak ima
daleko manji znaaj za masovnu rasadniarsku proizvodnju u odnosu na oenje na mirujui
pupoljak.
2015-02-28
moraju da budu otre, da ne bi gnjeile granice pri seenju i da se seiva dobro spajaju, odnosno
da ne vau. Otrenje voarskih makaza vri se grubim kamenom, uglavnom sa spoljne strane
seiva.
Voarski noevi (kresai)
Voarski noevi imaju debele listove i savijenu otricu i drku. Ukoliko je list dui, deblji i vie
zakrivljen, utoliko je no namenjen za grublje radove. Otrenje se vri sa obe strane lista, na
grubom kamenu. Najee se koriste za ienje podloga od suvinih granica i za zaglaivanje
preseka na podlogama posle pravljenja reza grubom testericom.
Noevi za kalemljenje
Postoji vie tipova kalemarskih noeva od kojih su najvanija sledei:
kalemarski noevi za kalemljenje oenjem,
kalemarski noevi za kalemljenje kalemgranicom i
kombinovani kalemarski noevi.
Kalemarski no za kalemljenje oenjem ima otricu koja je na vrhu savijena da bi se olakalo
pravljenje T ureza na podlozi. Pored toga ovaj no ima i poseban dodatak za odvajanje kore na
podlozi. Ovaj dodatak moe da se nalazi na samom listu noa (u vidu izboine na poleini lista),
ili je poleina lista ravna, a dodatak je smeten na zadnjoj strani drke u obliku pljosnatog
nastavka.
Kalemarski no za kalemljenje kalemgranicom ima ravnu ili malo savijenu otricu i ravnu ili
malo savijenu drku. Otrica mu je dua nego kod noa za kalemljenje oenjem.
Kombinovani kalemarski no ima dug list i izrauje se u vie veliina. Otrica mu je ravna ili
malo savijena na vrhu. Sa lene strane lista ima izboinu za odvajanje kore. Pogodan je za
kalemljenje oenjem, kao i za kalemljenje kalemgranicom. Koristi se masovno u iroj voarskoj
praksi.
Dobar kalemarski no treba da pravi ravan i gladak rez, da se tupi to sporije i da se ne lomi lako
pri jaem optereenju. Da bi pravio ravan i gladak rez kalemarski no mora da bude besprekorno
otar. Ukoliko je noem mogue brijanje dlaka (proba se vri na podlaktici) no je dovoljno otar
za kalemljenje. Otrenje kalemarskih noeva je sloen postupak i zahteva primenu grubih i finih
bruseva i posebnih kaieva za otrenje.
VEZIVNI MATERIJAL
Za uvrivanje plemke uz podlogu upotrebljava se ratliito vezivo: rafija, manila, celofan,
polietilenske trake, gumene trake, gumene kope i dr. Da bi udovoljio svojoj nameni, vezivni
materijal treba da je jak, elastian, trajan i jeftin. U poslednje vreme sve vie se koriste tanke
polietilenske trake (debljine 0,08 milimetara), koje su mekane, jake i elastine. Gumene trake se
masovno danas koriste kod kalemljenja oenjem, jer su jake, dovoljno vrsto steu kalem i
elastine su. Ne usecaju se u koru kalema, te ne zahtevaju poputanje i uklanjanje nakon prijema
kalema, poto same pucaju posle odreenog vremena.
KALEMARSKI VOSAK
Za kalemljenje kalemgranicom potreban je kalemvosak. Kalemvosak ima zadatak da izoluje
spojno mesto kalema od nepovoljnih spoljanjih uticaja, da sprei isuivanje plemke i spojnog
mesta kalema i da stvori povoljnu sredinu za sraivanje rana i prijem kalema. Kalemvosak treba
da zadovolji sledee uslove:
da stimulativno deluje na brzo zaraivanje rana, da se lako spravlja, da je lepljiv, da se brzo i
lako razmazuje, ali da ne zapada izmeu preseka i ne spreava sraivanje, da nije osetljiv prema
temperaturnim promenama, da ga ne spira kia, da nije privlaan za ptice, pele mieve i sl., da
ne sadri tetne materije i da nije skup. Postoji vie recepata za spravljanje kalemvoska, ali se
danas sve vie u voarskoj praksi koristi industrijski kalemvosak na bazi sintetikih smola.
Kalemljenje IV - kalemljenje oenjem
2015-02-28
titi se skida sa noa, uzima palcem i kaiprstom za lisnu drku i umee pod ranije odvojenu
koru na vrhu T ureza. Pupoljak pritom treba da je okrenut prema gore. titi se lagano
potiskuje prema dole, tako da sam stvara prostor izmeu kore i drveta. Pupoljak treba da se
nalazi najmanje 0,5 centimetara ispod horizontalnog preseka T ureza. Ako kora titia prelazi
horizontalni presek T ureza, viak kore se odseca noem, tako da titi potpuno upadne u urez.
Kada je titi nameten, prstima se paljivo pritisne kora podloge da nalegne uz pupoljak sa obe
strane. Postupak pravljenja reza na podlozi i plemci i umetanje titia treba izvriti u roku od
jednog minuta, jer u uslovima visokih letnjih temperatura dolazi do brze oksidacije otvorenog
tkiva i smanjenja ansi za prijem kalema.
Vezivanje kalema
Vezivanje se vri odmah po umetanju titia u urez na podlozi. Vezivanje kalema ne sme da bude
ni labavo, ni suvie jako. Gumene trake se pri vezivanju istegnu za oko 1/3 svoje duine. Vezivo
se prvo postavi iznad pupoljka i omota 23 puta, a zatim ispod pupoljka omota 45 puta. Jedan
kraj veziva ostane omotan uz podlogu. Poslednje omotavanje veziva je na donjem delu T
ureza. Tu se kraj veziva omota 12 puta oko poslednjeg kruga, zatim provue (napravi oma) i
zategne. Vezivo se ne omotava bez reda, ve spiralno odozgo na dole. Rastojanje izmeu navoja
veziva treba da je oko 0,51 milimetar, da bi se omoguio pristup vazduha.
Kalemljenje V - tehnike kalemljenja spajanjem
2015-02-28
milimetra, a duina oko jedne treine kosog reza. Pre nego to se no izvue, seivo se malo
iskrene da bi se vrh jezika odvojio od ostatka podloge.
Pravljenje kosog reza na kalemgranici
Vri se na isti nain kao na podlozi, pri emu treba voditi rauna da se najnii pupoljak na
kalemgranici nalazi sa suprotne strane kosog preseka, u visini njegove gornje treine.
Pravljenje jezika na kalemgranici
Vri se na isti nain kao na podlozi.
Prekraivanje kalemgranice
Obino se praktikuje da se prekraivanje kalemgranice izvri posle pravljenja kosog reza,
jer je kosi rez lake napraviti dok je kalemgranica dua, ali to nije obavezno.
Kalemgranica se dri levom rukom tako da su joj pupoljci okrenuti prema gore. Pritom se
rukama ne dodiruje kosi presek. Pupoljak iznad kojeg treba da se prekrati kalemgranica
treba da je okrenut prema kalemaru. Ispod tog pupoljka postavi se palac leve ruke. U
desnoj ruci dri se no i seivo postavlja sa suprotne strane kalemgranice na mestu koje se
nalazi na polovini visine pupoljka iznad kojeg se vri prekraivanje. No se potee prema
sebi i malo koso prema gore, tako da se rez zavri 23 milimetra iznad vrha pupoljka.
Spajanje podloge i kalemgranice
Kalemgranica se spaja sa podlogom tako da im se kambijumske zone to vie poklope.
Pritom se jezici na podlozi i kalemgranici utiskuju u odgovarajue zareze, sa ciljem da se
izmeu podloge i plemke ostvari vrsta veza. U sluaju da je podloga deblja, poklapanje
kambijuma podloge i plemke vri samo sa jedne strane preseka.
Vezivanje kalema
Vezivanje se vri rafijom, plastinim pantljikama, gumenim i polietilenskim trakama i sl.
Vezivo se prvo omota 23 puta pri dnu preseka, ali tako da se omotavanjem zahvati i
slobodni kraj veziva, u cilju njegovog privrivanja za kalem. Zatim se vri spiralno
omotavanje veziva prema gore, sve dok se ne doe do iznad preseka. Za vreme omotavanja
ne sme se dozvoliti da se poloaj kalemgranice u odnosu na podlogu promeni. Ako se to
dogodi, potrebno je ponovo uspostaviti njihov pravilan poloaj. Kraj veziva se omota 12
puta oko poslednjeg kruga, zatim provue (napravi oma) i zategne. Kalem je dobro
uvezan kada blagim povlaenjem kalemgranice u stranu ona ne menja poloaj u odnosu
na podlogu.