Tehnicki Materijali 6-II PDF

Visoka tehnika kola u Bjelovaru
E. Kvaternika 4,Bjelovar
www.vtsbj.hr
info@vtsbj.hr
TEHNIKI MATERIJALI
6. predavanje
TEHNIKI MATERIJALI 2012/13
Mr. sc. Stjepan Golubi, dipl. ing
1
sgolubic@vtsbj.hr
Metalni materijali laki i obojeni materijali

Uvod
Metali se openito dijele na legure na bazi
eljeza i na obojene metale.
Skupina metala koju nazivamo obojeni
metali dijeli se na:
-teke obojene metale (Pb, Zn, Ni, Co, ...),

-lake obojene metale (Al, Mg, Li, Be, ...),
-plemenite obojene metale (Au, Ag, Pt, Ir,

Pa, ... ).

Teki obojeni metali
Gustoa tekih obojenih metala vea je od
3800 kg/m.
Najvaniji teki obojeni metali koji se
primjenjuju u tehnikoj praksi su: bakar (Cu),
Cink (Zn), olovo (Pb), kositar (Sn).
Upraksi je znaajna i primjena legura na
osnovu nabrojanih tekih metala.

Bakar
Bakar se u prirodi nalazi u obliku spojeva
(ruda) i rijetko samorodan.
Najpoznatije rude bakra su:
- Halkopirit CuFeS2,
- Halkozin Cu2S,
- Kuprit Cu2O
- Malahit CuCo3,
- Kovelin CuS.

Bakar je metal crvene boje izraenog metalnog
sjaja, gustoe 8940 kg/m, talita 1084 C, a vrelita
2310 C. Lijevani bakar ima vrstou 140-190
N/mm, a valjani 200-280 N/mm. Bakar ima malu
tvrdou. U hladnom i vruem stanju dobro se
oblikuje, teko se lijeva. Nakon srebra bakar je
najbolji vodi elektrine struje i topline, te se
primjenjuje u elektrotehnici. Na vlanom zraku
prevlai se tankom koicom zelenoga bazinog
karbonata- patinom, koja ga titi od dalje korozije.

Osnovna svojstva bakra su:
- Izvrsna elektrina vodljivost ( bolja je od svih metala
izuzev srebra na volumnoj osnovi i aluminija na masenoj
osnovi),
- Velika toplinska vodljivost,
- Svojstva bakra (vrstoa, otpornost na oksidaciju,
otpornost na puzanje, otpornost na umor, otpornost na
koroziju i livljivost) mogu se poboljati legiranjem, a da se
pri tome ne snizuju elektrina i toplinska vodljivost,
- Veina bakarnih legura ima izvrsnu duktilnost u
arenom stanju i posebno su pogodne za proizvodnju
cijevi, duboko vuenje, kovanje, ... ,
- Dobra otpornost na koroziju u atmosferskim uvjetima i u
morskoj sredini (patina).
TEHNIKI
TEHNIKI
MATERIJALI
MATERIJALI 2012/13
2010/2011

Legure na bazi bakra (bakrove legure)
Klasifikacija legura na bazi bakra provodi se na
temelju vrste i udjela glavnih legirnih elemenata, ali
svaka vrsta moe sadravati i druge elamente koji
imaju znaajan utjecaj na specifina svojstva.
Glavne vrste legura oznaene su tradicionalnim

imenima: mjedi i bronce.
Mjedi su legure bakra s cinkom.
Bronce su legure bakra s kositrom, aluminijem,
olovom, berilijem, manganom ili silicijem.

Legure bakra s cinkom MJEDI
Legure bakra s cinkom moemo svrstati u
slijedee grupe:
- Legure bakra samo s cinkom (>50% Cu i
<44%Zn) mjedi
- Posebne mjedi (54 do 62% Cu, oko 7%

drugih elemenata , ostatak Zn)
- Legure bakra s niklom i cinkom (10 do 30%
Ni) novo srebro
10

Legure bakra bez cinka (bronce) moemo
svrstati u slijedee grupe:
-
s kositrom (<15 %Sn) kositrene bronce,
s aluminijem (<14 %Al) aluminijeve bronce,
- s kositrom i/ili olovom (<10 %Sn i/ili <25 %Pb) olovno-kositrene i olovne bronce,
-
s berilijem (<2 %Be) berilijeve bronce,
- s manganom te silicijem
manganove i silicijeve bronce,
-
manganom
s niklom (<45 %Ni).

11

MJEDI
Bakrenim legurama s cinkom mogu bniti
dodani i drugi elementi.
Postoje dvije osnovne vrste mjedi:
- mjedi koje su oblikovljive deformiranjem

u hladnom stanju i
- ( + ) mjedi koje su oblikovljive
deformiranjem u toplom stanju.
12

iroka primjena mjedi slijedi na osnovi slijedeih
svojstava:
-
dobra elektrina i toplinska vodljivost,
dobra mehanika svojstva,
mogunost prerade u hladnom i toplom stanju
postojanost na koroziju.
Veza izmeu mikrostrukture i mehanikih

svojstava moe se pratiti usporedbom ravnotenog
dijagrama stanja Cu-Zn i dijagrama u kojem je
prikazana ovisnost vlane vrstoe i istezljivosti o
udjelu cinka.
13
14

vrsta otopina cinka (na peritektikoj
temperaturi od 902 C bakar otapa do 32,5
%Zn) u bakru oznaena je kao . Kod
industrijskih brzina ohlaivanja ostaje na
sobnoj temperaturi oko 37 % Zn otopljenog u
kristalima mjeancima bakra.
Kod porasta udjela cinka u leguri iznad 37
% pojavljuje se u strukturi intermetalna faza ,
koja je u biti sreena struktura, a koja
odgovara sastavu Cu-Zn.
faza je na sobnoj temperaturitvrda i
prilino ilava.
15

Zagrijavanjem faza na temperature iznad
454 C prelazi u oblik koji ima nesreenu
strukturu oblikovljivu deformiranjem.
Porast udjela cinka iznad 50 % dovodi do
pojave -faze koja je vrlo krhka i zbog toga je
legura takvog sastava nepovoljna za
inenjersku primjenu.
Tehnike legure ne sadre vie od 44 %
Zn.
16

Hladno gnjeene mjedi
Primjenjuju se zbog vrlo dobre duktilnosti
koja je maksimalna kod 30 % Zn. Legura mora
biti visoke istoe, jer ukljuci i u vrlo malim
koliinama znatno smanjuju duktilnost.
Hladno oblikovljive -mjedi osjetljive su na
napetosnu koroziju. Smanjenje zaostalih
naprezanja moe se ukloniti arenjem pri
temperaturama oko 250 C nakon prerade.
17

Toplo gnjeene (+) mjedi
su legure sa vie od 37 % Zn i do 60 % Cu i
potpuno su oblikovljive toplom preradom.
(+) mjedi se oblikuju u toplom stanju u
poetnim fazama prerade, dok se hladno
oblikovanje primjenjuje samo za dobovanje
zavrnih dimenzija i dovoljnog stupnja
ovrsnua za daljnju upotrebu.
Najbolje temperaturno podruje za toplu

preradu je izmeu 650 C i 750 C, kada je faza potpuno apsorbirana u -fazi.
18

Za poboljanje obradivosti obradom
odvajanjem estica ovim legurama dodaje se
olovo, koje je netopljivo u mjedi, a
rasporeeno je u mikrostrukturi u obliku malih
kuglica koje uzrokuju lokalni lom za vrijeme
rezanja.
Ova vrsta legura moe lokalno korodirati u
vodenim otopinama
19

Posebne mjedi
Ove legure sadre 54 do 62 % Cu, do 7 %
drugih elemenata, dok je ostatak cink.
Posebne mjedi su toplo oblikovljive legure, a
mogu se primijeniti i u lijevanom stanju.
Legirni elementi poboljavaju korozijsku
postojanost, poveavaju vrstou, smanjuju
zaostala naprezanja,
20

- Al poveava vrstou, uz istu istezljivost, a na povrini
stvara oksidni sloj koji titi mjed od oksidacije i na povienim
temperaturama,
- Ni poveava vrstou, otpornost na koroziju i usitnjuje
zrno,
-
Fe usitnjuje zrno i tako poveava vrstou,
- Mn znatno poveava otpornost mjedi na koroziju u

morskoj vodi, vodenoj pari, solima i kiselinama. Do 4 % Mn
nema utjecaja na ilavost.
- Si smanjuje zaostala naprezanja i poveava itkost kod
zavarivanja stvaranjem topljive troske.
- Sn poveava otpornost na koroziju u morskoj vodi, ali se
ograniava na 1 % zbog smanjenja istezljivosti.
21

Lijevane mjedi
Lijevane mjedi sadre 36 % do 43 % Zn i
1 % do 3 % Pb. Posebne mjedi sadre jo i Ni,
Al, Fe, Sn i Mn.
Zbog uskog intervala skruivanja ne dolazi
do segregacija u zrnu.
Lijevane mjedi nisu predviene za hladno
oblikovanje i primjenjuju se u lijevanom stanju.
22

Legure bakra s cinkom i niklom
Legure s 10 % do 30 % nikla, 55 % do 63
% bakra i s ostatkom cinka, srebrnaste su
boje, a poznate su pod razliitim nazivima:
novo srebro, alpaka, argentan, bijeli bakar ... .
Cink poboljava livljivost i pojeftinjuje
leguru, ali vei sadraj cinka smanjuje
otpornost na koroziju i vrstou.
Po mehanikim svojstvima ove legure

sline su mjedi, vrlo su duktilne i mogu se
hladno oblikovati.
23

Legure bakra s cinkom i niklom koje sadre
i olovo boljih su mehanikih svojstava od
odgovarajuih im mjedi.
Koriste se u
graditeljstvu, ... .
finoj
mehanici,
optici,
Ove legure, kao i mjedi osjetljive su na

napetosnu koroziju.
24

BRONCE
Bronce su legure bakra s kositrom, aluminijem, olovom,
berilijem, manganom ili silicijem.
Kositrena bronca
Svojstva kositrene bronce posljedica su njezine
mikrostrukture. Veliki je razmak izmeu likvidus i solidus
linije. Mikrostrukturne promjene ispod 400 C teku vrlo
sporo te lijevane bronce, hlaene do sobne temperature u
normalnim industrijskim uvjetima postiu stanje koje ne
odgovara ravnotenom dijagramu, to praktino znai da
mikrostruktura nastala hlaenjem do 400 C ostaje
nepromjenjena i na sobnoj temperaturi.
25

Kod bronce kao i kod mjedi -faza je vrsta
otopina (kristal mjeanac), ilava i duktilna,
tako da se bronca s mikrostrukturom moe
hladno oblikovati deformiranjem.
Legure koje sadre vie od 8 % Sn su tvrde
i krhke, a posljedica su - faze (intermetalni
spoj sastava Cu31Sn8). -faza ne smije biti
prisutna u legurama koje su namijenjene za
hladno oblikovanje.

26

Gnjeene kositrene bronce
Za hladno oblikovanje koriste se bronce
koje sadre do 7 %Sn, dok se legure sa do
oko 15 %Sn lijevaju.
arenjem na oko 700 C odstranjuje se
krhka -faza, postie se ravnotea u skladu s
dijagramom stanja, tj preostaje samo
jednolina -faza koja omoguuje preradu
hladnim deformiranjem.
27

Lijevane kositrene bronce
Prvenstveno se koriste za izradu kliznih
leaja jer im mikrostruktura potpuno ispunjava
uvjete za tu namjenu. Tvrde estice -faze
koja je otporna na troenje uloene su u
matricu koju ini -faza otporna na udarce.
Lijevane bronce sadre i do 0.05 % P kao
posljedicu ostatka fosfora nakon kemijske
redukcije.
Sadraj kositra kod lijevanih bronci je do
15 %.
28

Fosforne bronce
Fosforne bronce su one kojima je fosfor dodan
u masenom udjelu od 0,1 % do 1 %.
Fosfor poboljava otpornost na koroziju i
smanjuje faktor trenja.
Gnjeenjem oblikovljive fosforne bronce sadre
do 8 %Sn i do 0,3 %P. Proizvode se u obliku
raznih ipki, ice, ... .
Lijevane fosforne bronce sadre do 13 %Sn i
do 1 %P. Koriste se za izradu dijelova gdje se
zahtijeva nizak faktor trenja uz visoku vrstou i
ilavost.
29

Crveni lijev
Ova legura pripada grupi bronci u kojima je skupi
kositar djelomino zamijenjenjeftinijim cinkom, pri emu
se mikrostruktura legure ne razlikuje od mikrostrukture
iste kositrene bronce.
Kod lijevanih legura cink pospjeuje itkost taljevine
ime poboljava livljivost. Osim cinka ovim legurama
dodaje se i 4 % do 6 % olova.
Crveni lijev sve vie zamjenjuje lijevanu broncu, a
koristi se za izradu dijelova strojeva i aparata kada se
trai otpornost na koroziju, za leaje i dijelove otporne na
djelovanje morske vode. Crveni lijev sa manjim
sadrajem legirnih elemenata moe se oblikovati i
hladnom deformacijom (gnjeenjem).
30

Aluminijeva bronca
Aluminijeve bronce moemo podijeliti u dvije
glavne grupe i to hladno ili toplo oblikovljive i
livljive legure.
Iz dijagrama stanja vidljivo je da do 9,4 %Al na
sobnoj temperaturi postoji -faza, vrsta otopina
dobre oblikovljivosti. Za vie od 9,4 %Al javlja se
2-faza koja je intermetalni spoj sastava Cu9Al4,
koja je tvrda i krhka, zbog ega je i legura u kojoj
je ova faza prisutna tvrda i krhka.
31

Promjena strukture (i svojstava) aluminijeve bronce
mogua je toplinskom obradom.
Glavna industrijska primjena aluminijeve bronce
proizlazi iz slijedeih znaajki:
- Sposobnost zadravanja vrstoe pri povienim
temperaturama, posebno kada su prisutni odreeni
legirni elementi,
- Velika otpornost na oksidaciju pri povienim
temperaturama,
- Dobra otpornost na koroziju pri uobiajenim
temperaturama upotrebe,
- Dobra otpornost na troenje,
- Dopadljiva (zlatna) boja, za primjenu u dekorativne
svrhe.
32

Ozbiljna zapreka iroj uporabi aluminijeve bronce
su potekoe koje se javljaju pri lijevanju zbog jake
oksidacije aluminija na temperaturama lijevanja
(iznad 1100 C).
Hladno gnjeene Al bronce (-legure) imaju 4
%Al do 8 %Al. Ove su legure visoke vrstoe s
korozijskom postojanou do oko 300 (npr.
kondenzatorske cijevi i izmjenjivai topline).
Toplo gnjeene Al bronce sadre 8 % do 10 % Al,
a lijevane legure sadre 9,5 % do 12 %Al. Legure
sadre i druge elemente (Ni, Fe, Mn).
Upotreba ovih legura je za izradu dijelova u:
pomorskoj tehnici, (propeleri (brodski vijci), osovine
pumpi, dijelovi ventila, leaji za teke uvjete rada i za
izredu neiskreeg alata (ekii, dlijeta, klijeta ... .
33

Olovna i olovno kositrena bronca
Legure bakra s olovom nazivaju se olovne,
a s olovom i broncom olovno-kositrene bronce.
Brobcama se (kao i mjedima) dodaje do 3
%Pb za poboljanje rezljivosti. Olovo se
dodaje u veim koliinama za specijelne
namjene (do 25 % za izradu kliznih leaja).
Olovne bronce podnose 20 % vea
optereenja od legura na bazi olova i kositra, a
imaju i bolju toplinsku vodljivost uz vrlo dobru
otpornost na zaribavanje.
34

Berilijeva bronca
Glavna karakteristika berilijeve bronce je
elektrina vodljivost. Berilijeva bronca ima 1,5 % do 2
%Be, a moe sadravati i manji dodatak kobalta ili
nikla. Primjenjuje se u hladno gnjeenom i toplinski
ovrsnutom stanju. Toplinska obrada je vrlo sloena i
zahtjeva preciznu kontrolu.
Berilijeva bronca ima dobru otpornost na troenje,
dobru elektrinu vodljivost, kemijsku postojanost i
nemagnetinost. Primjenjuje se za izradu opruga kod
preciznih alata, alata za lijevanje polimernih
materijala i posebno za izradu neiskreeg alata u
emu je ova bronca bolja od aluminijeve bronce.
35

Manganska bronca
Otporna je na koroziju u morskoj vodi i ima
veliku
mogunost
priguenja
vibracija.
Namijenjena je za lijevanje, ali se moe hladno
i toplo oblikovati. Zbog ilavosti ima lou
rezljivost, a nedostatak je i visoka cijena.
Silicijeva bronca
Ova legura uz silicij sadri mangan, nikal,
eljezo ili cink. Svojstva ove legure su
izvanredna podobnost za hladnu i toplu
preradu,
dobra
korozijska
postojanost,
osrednja vrstoa i velika ilavost.
36

Legure bakra s niklom
Bakar i nikal su meusobno topljivi u svim
omjerima zbog priblino jednake veliine
atoma i male razlike u gustoi. arenjem
legure se postie stanje jednoline vrste
otopine, koja omoguuje leguri vrlo dobru
oblikovljivost i veliku korozijsku postojanost, uz
istovremeno poveanje vrstoe. Dodatkom
1,5 %Fe i 2 %Mn moe se korozijska
postojanost i poveati. Legure bakra s niklom
koriste se za izradu dijelova kondenzatora na
brodovima i postrojenjima za demineralizaciju
morske vode.
37

Legura CuNi44 (konstantan) ima veliki
elektrini otpor i malu toplinsku rastezljivost pa
se koristi kao materijal za grijae elemente. Ova
legura koristi se i kao materijal za
termoelemente (termopar, termolanak). Ista
legura ne moe se koristiti za izradu grijaih
elemenata i za izradu termoelemenata.
38

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE
Aluminij se u prirodi nalazi u obliku oksida i
smjese oksida iz kojih se metal izdvaja
elektrolitikim postupkom, dobiveni sirovi metal se
rafinira, ime se omoguuje oksidacija veine
prisutnih neistoa.
Nakon usvajanja proizvodnje aluminija slijedei
korak u razvoju bilo je otkrie postupka za
poveanje
vrstoe
aluminijevih
legura
precipitacijskim ovrivanjem.
39
40
41

Tehniki aluminij
Nelegirani se aluminij koristi uglavnom zbog
niske gustoe, korozijske postojanosti i lijepog
izgleda. Antikorozivnost aluminija temelji se na
postojanju gustog nepropusnog sloja koji se
stvara na povrini metala na zraku i vodenim
otopinama. Oteeni oksidacijski sloj odmah se
nadomjeta novim. Aluminij je otporan i na
koncentriranu duinu kiselinu.
Neotporan je na tvari koje razaraju zatitni
oksidni sloj. To su u prvom redu luine, graevni
mort i graevno vapno.
42

Trgovake kvalitete sadre oko 99 % metala.
Specijalnim postupcima proiavanja moe se dobiti
aluminij istoe 99,99 % i vie.
Kvaliteta prirodnog oksidnog sloja moe se poboljati
postupcima kemijskog fosfatiranja i kromatiranja, ali
vaniji i znaajniji postupak je elektrokemijska oksidacija
anodizacija. Anodizacija je postupak podebljanja
prirodnog oksidnog filma, a poznata je pod razliitim
zatienim imenima od kojih je jedno eloksiranje. Raznim
dodacima, elektrolitima sloj se moe i obojiti. Sloj je
ravnomjeran, gust i staklasto proziran. Budui da je
aluminijev oksid vrlo tvrd, njegovim podebljanjem
poveava se i otpornost na troenje.
43

Aluminij ima uz dobru korozijsku postojanost i
visoku elektrinu i toplinsku vodljivost.
Raunajui masu za masu aluminij je bolji vodi od
bakra i istiskuje ga iz upotrebe u elektrotehnici
tamo gdje ne smeta vei volumen i gdje se ne
zahtjeva dobra lemljivost.
Aluminij je metal izvanredno toplo i hladno
oblikovljiv deformiranjem (plono centrirana
struktura FCC). Ispreavanjem se mogu proizvoditi
profoli vrlo sloenih oblika, a valjanjem se mogu
proizvesti folije od samo nekoliko mikrometara
(m) debljine.
44

Primarni aluminij upotrebljava se samo u
gnjeenom stanju. Primjenjuje se za aparate,
posude i rezervoare u kemijskoj i prehrambenoj
industriji, kuhinjsko posue, metalne proizvode u
irokoj potronji, u graditeljstvu, za pakiranje, za
izradu elektrinih vodia ... .
Budui da je aluminij u istom stanju relativno
mekan s niskom vrstoom, to se za inenjersku
primjenu u pravilu upotrebljava u legiranom stanju.
45

Aluminijeve legure
Legiranje
ima
za
cilj
poboljanje
mehanikih svojstava (vlane vrstoe i
tvrdoe, krutosti), rezljivosti, a katkada i
ilavosti ili rezljivosti.
Aluminijeve legure upotrebljavaju se i u
lijevanom i u gnjeenom stanju. Mnogim
legurama svojstva se daju poboljati
precipitacijskim ovrsnuem.
Najvaniji legirni elementi
magnezij, silicij, cink i mangan.
su:
bakar,
46

Kao dodaci ili primjese (neistoe) prisutni su
u manjoj koliini eljezo, krom i titan.
Dodaci za posebne svrhe su nikal, kobalt, litij,
srebro, vanadij, cirkonij, kositar, olovo, kadmij i
bizmut. Elementi berilij, bor, natrij i stroncij
dodaju se u vrlo malim koliinama.
Svi legirni elementi su pri dovoljno visokim
temperaturama potpuno topljivi u rastaljenom
aluminiju. Topljivost elemenata je ograniena u
kristalima mjeancima. Neotopljeni elementi
stvaraju vlastite faze ili intermetalne spojeve.
47

Utjecaj legirnih elemenata na mikrostrukturu prikazuje
se dijagramima stanja. Iz dijagrama stanja vidljiv je tijek
skruivanja, nastajanje faza i topljivost u vrstom stanju u
ovisnosti o temperaturi i sastavu. Pri proizvodnji i preradi
tehnikih legura ne ostvaruje se termodinamika
ravnotea i zato su mogue razlike izmeu stvarnog stanja
u odnosu na ravnoteno stanje prikazano u ravnotenom
dijagramu stanja.
Dijagrami stanja aluminijevih legura s najvanijim

legirnim elementima imaju polje eutektikog tipa,
ogranieno polje kristala mjeanaca i polje prijelaznih faza.
48

Dijagram stanja aluminij-silicij je eutektikog
tipa s eutektikom pri 11,7 % Si na temperaturi 577
C. Pri 577 C se u kristalima mjeancima
aluminija otapa 1,65 %Si. Eutektik se sastoji od
oko 90 % kristala mjeanaca aluminija, a ostatak
je isti silicij. Svojstva legura preteno ovise o
ilavim mjeancima aluminija, a manje o krhkom
siliciju. Legura aluminija sa silicijem povoljna je za
lijevanje, jer omoguuje dobro popunjavanje
kalupa i daje sitnozrnatu mikrostrukturu.
49
50

Dijagram
stanja
aluminijmagnezij
pokazuje da aluminij i magnezij tvore intermetalni
spoj Al3Mg2 () kod 37,5 % Mg. To je nepoeljna
faza jer je tvrda ( i slabo oblikovljiva) , a kod
djelovanja korozivnog medija prva prelazi u
otopinu zbog visokog udjela magnezija. Legure za
lijevanje sadre manje od 15 % Mg (max. Topivost
magnezija u aluminiju iznosi 15,3 % na eutektikoj
temperaturi 451 C. Poboljanje svojstava moe
se postii toplinskom obradom (gaenje + ponovo
arenje.
51
52

Dijagram stanja aluminij- bakar pokazuje
nastajanje intermetalnog spoja Al2Cu kod 54 %Cu.
Intermetalni spojevi su tvrdi i krhki i kao takvi
nepoeljni u tehnikim legurama. Tehnike legure
sadre oko 4,5 %Cu, to je manje od maksimalne
topivosti bakra u aluminiju koja pri eutektikoj
temperaturi 548 C iznosi 5,7 %. Padom
temperature topivost se i dalje smanjujei iznosi 0,45
% pri 300 C, a viak bakra se precipitira u obliku
intermetalnog spoja Al2Cu, to je temeljni preduvjet
za toplinsko ovrsnue aluminijevih legura
53
54

Precipitacijsko ovrsnue aluminijevih
legura
Precipitacija taloenje, stvaranje taloga.
Precipitacijsko ovrsnue zajednika je
pojava kod velikog broja legura u kojima dolazi
do promjene topljivosti nekih konstituenata u
osnovnom metalu promjenom temperature, ali
se najvie koristi u odgovarajuim aluminijevim
legurama. vrstua legura nakon gaenja
poraste nakon odreenog vremena do svoje
maksimalne vrijednosti.
55

Postupak ovrsnua nakon gaenja dranjem
legure na temperaturi okoline, nazvan prirodno
dozrijevanje, moe se ubrzati i tako postii vee
vrstoe ako se gaena legura zagrijava do
temperature od oko 180 C. Takva obrada
prvobitno je nazvana ovrenje umjetnim
dozrijevanjem, a danas se koristi pojam
precipitacijsko
ovrivanje
ili
precipitacijsko otvrdnjavanje .
56
57

Precipitacijsko
ovrivanje
moe
se
primjeniti na legure pogodnog sastava u kojima
se mijenja topljivost legirnih elemenata s
temperaturom. Osim kod legura na bazi aluminija
precipitacijsko ovrivanje koristi se i kod legura
na osnovi magnezija, titana, nekih legura bakra, i
odreenih vrsta elika.
Zagrijavanje legure ubrzava precipitacijsko
ovrsnue, a pothlaivanje usporava proces, to
omoguuje vremensko planiranje nastanka
ovrsnua (npr. kod zakovica).
58

Lijevane aluminijeve legure
Prema sastavu mogu se svrstati u tri grupe:
Al-Si, Al-Mg, i Al-Cu ijom se kombinacijom
mogu dobiti legure s poboljanim nekim od
osnovnih svojstava.
Aluminijeve legure mogu se jednako dobro
lijevati na sva tri naina: u pijesak, u kokilu ili
tlano. Legure koje nisu namijenjene
toplinskom ovrivanju koriste se za ope
namjene.
59

U grupi lijevanih legura najrasprostranjenije su Al-Si
legure. Sadre 10 % do 13 % Si i rijetko malu koliinu
bakra. Pogodne su za primjenu u zrakoplovnoj i
automobilskoj industriji.
Al-Mg legure imaju dobru korozijsku postojanost, a
moe se postii visoki sjaj.
Al-Si-Mg legure se odlikuju dobrom livljivou i
precipitacijski su ovrstive legure.
Al-Cu legure podnose radne temperature do 300 C,
toplinski su ovrstive s osrednje visokom vrstoom,
dobrom rezljivosti i s najslabijom korozijskom
postojanou od svih aluminijskih legura.
Al-Si-Cu legure imaju dobru ilavost, otporne su na
udarce i dobro se obrauju odvajanjem estica.
60

Gnjeene aluminijeve legure
Dijele se prema kemijskom sastavu i prema
mogunostima precipitacijskog ovrsnua.
Legure mogu
biti
ovrsnute hladnim
deformiranjem (legure s dodatkom mangana i
(ili)
magnezija)
i
precipitacijskim
ovrivanjem.
Osnovu
precipitacijski
ovrstljivih legura ine legirni elementi bakar,
magnezij, cink i silicij. Precipitacijsko ovrsnue
je osnovni postupak za poveanje vrstoe i
tvrdoe prethodno gnjeenih legura.
61
62
63
64

Sekundarni aluminij
Zbog
velikog
utroka
energije
pri
proizvodnji aluminija, a i iz ekolokih razloga,
nastoji se u to je mogue veoj mjeri iskoristiti
otpadni materijal odnosno materijal koji je ve
bio u upotrebi, otpaci od primarne proizvodnje
i strugotina od obrade. Pretaljivanjem ovoga
materijala dobiva se tzv. sekundarni aluminij
koji se preteno koristi za izradu odljevaka.
Sekundarni aluminij nepovoljan je kada se od
materijala oekuju dobra elektrina vodljivost i
antikorozivnost zbog oneienja sekundarnog
aluminija.
65

NIKAL I NJEGOVE LEGURE
Nikal
Nikal je tehniki zanimljiv zbog njegovih fizikalnih,
mehanikih i tehnolokih svojstava, otpornosti na
koroziju i utjecaja na svojstva drugih metala.
Otpornost na koroziju je gospodarstveno najvanije
svojstvo istog nikla. Nikal je pravi nosilac otpornosti
na koroziju galvanski kromiranih elinih izradaka.
Nikal je kao zatitni sloj otporan na atmosferske
utjecaje, postojan je u morskoj vodi, neoksidirajuim
hladnim kiselinama, lunatim otopinama i rastaljenim
jakim luinama.
66
67

Niklove legure
Glavno obiljeje legura na bazi nikla je FCC kristalna
struktura, to u tehnikoj primjeni znai da kod njih ne
dolazi do prijelaza iz ilavog u krhki prijelom sa
snienjem temperature. Zbog ovoga svojstva legure na
bazi nikla se mogu nazvati ilavim materijalima. Znaajka
hladne prerade niklovih legura je velika brzina hladnog
ovrsnua, zbog ega se moraju odarivati tijakom
prerade. Niklove legure ponajprije su razvijene radi
njihove otpornosti na koroziju i otpornosti pri visokim
temperaturama.
68

Legure su podijeljene prema legirnim elementima
69

Na bazi nikla razvijena je grupa materijala pod
imenom
superlegure.
Niklove
legure
zadravaju dobru vlanu vrstou i otpornost na
puzanje do temperatura 0,7 Tt ( Tt talite u K).
Posebna svojstva niklovih legura otkrivena su i
upotrebljavana od dvadesetih godina 20-tog
stoljea.
U novije vrijeme razvijene su pametne Ni-Ti

legure s izraenim efektom prisjetljivosti oblika
(shape memory alloys)
70

Superlegure su viekomponentni sustavi na
osnovi nikla i kobalta s visokim udjelima kroma i
manjim udjelima molibdena i volframa te titana i
aluminija.
Legure su sposobne za trajan rad do 1100 C,
a za kratkotrajan rad do oko 1400 C i slue za
izradu dijelova:
- Turbina,
- Ureaja u energanama,
- Postrojenja za proizvodnju nafte i sl.
71

Deformabilnost i obradljivost odvajanjem
estica oteava se s porastom stupnja
legiranosti pa se legure s najviim stupnjem
legiranosti preteno lijevaju.
72

Kobalt i njegove legure
Kobalt se javlja u dvije modifikacije. Skruuje na 1495
C kao plono centrirana -modifikacija (FCC reetka)
koja kod daljnjeg hlaenja pri 417 C u stabilnu
heksagonsku -modifikaciju.
Zbog svoje strukturne grae kobalt je dobro toplo
oblikovljiv.
isti kobalt je beznaajan kao konstrukcijski materijal,
ali je vrlo vaan kao legirni elemenat za proizvodnju trajnih
magnetnih materijala, sinteriranih tvrdih metala, materijala
za navarivanje otpornih na troenje, brzoreznih elika,
zubarskih legura i legura za implantate u kirurgiji.
73

Od legura najvaniji su toplinski otporan lijev, te
kovane i sinterirane legure koje se ubrajaju u
grupu superlegura.
Kobaltove legure se primjenjuju za izradu
nerotirajuih dijelova kod plinskih turbina i za
dijelove mlaznih motora. Dobro su livljive i
zavarljive, a uz to su otporne na koroziju i na
umor. Taljenje i lijevanje mora se provesti u
vakumu. Superlegure na bazi kobalta preporuuje
se upotrebljavati na temperaturama do 1000 C.
74
75

Titan i njegove legure
Titan se ubraja u vrlo rairene elemente. U
zemljinoj kori ima ga oko 0,7 %. Titan je prvi
puta proizveden 1825. god. U prirodi se nalazi
kao rutil (TiO2) i ilmenit (FeTiO3). Industrijska
proizvodnja poela je nakon II. svjetskog rata
kad se spoznalo da je titan zbog svoje male
gustoe, visokog talita i dobrih mehanikih
svojstava metal dobar za svemirska
istraivanja.
76
77

Postupak dobivanja titana i njegovih legura
odvija se u nekoliko faza. Titan i njegove
legure su zbog povoljnog omjera vrstoe i
gustoe u temperaturnom podruju od -200 C
do +550 C u prednosti pred drugim
inenjerskim materijalima. Titan i njegove
legure imaju znaajnu otpornost na umor i
puzanje, imaju malu toplinsku rastezljivost i
veliku postojanost u razliitim agresivnim
sredinama. Upotrebu titana ograniuju jo
uvijek vrlo visoki trokovi proizvodnje.
78

Tehniki titan
Tehniki titan je legura titana s elementima
koji tvore ukljuinske kristale mjeance (kisik,
vodik, duik, ugljik) i eljezom. Sitni dijelovi
moraju se toplinski obraivati u vakumu ili
zatitnoj atmosferi inertnog plina. Vrste
tehnikog titana nie vrstoe koriste se
prvenstveno kada se trai otpornost na
koroziju i oblikovljivost. Sve vrste dobro su
zavarljive pod zatitnim plinom ili u vakuumu.
Titan je teko obradljiv odvajanjem estica jer
je ilav, a postoji i opasnost od zapaljenja
strugotine.
79

Titanove legure
Prema djelovanju legirnih elemenata na /
prekristalizaciju dijele se titanove legure prema
mikrostrukturi na -legure, -legure i (+)legure. Legirni elementi za titanove legure su
aluminij, kositar, vanadij, krom eljezo,... .
Titanove legure koriste se u kovanom i
lijevanom stanju za: dijelove zrakoplova,
svemirskih letjelica, dijelove motora.
80
81

Magnezij i njegove legure
Magnezij i njegove legure imaju najmanju
gustou meu svim tehniki zanimljivim
legurama. isti magnezij ima nisku vrstou te
se zbog toga kao konstrukcijski materijali
primjenjuju samo njegove legure. Magnezij se
koristi kao legirni dodatak za proizvodnju
drugih
legura
(aluminijevih).
Razvoj
magnezijevih legura danas je usmjeren na
primjenu u automobilskoj i zrakoplovnoj
industriji. Talite magnezija je na 649 C, a
vrelite na 1097 C i lako je zapaljiv.
82
83
84
85
86
PITANJA ?
87
HVALA NA PANJI
88

Tehnicki Materijali 6-II PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicki Materijali 6-II PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoka tehnika kola u Bjelovaru

Metalni materijali laki i obojeni materijali

-teke obojene metale (Pb, Zn, Ni, Co, ...),

-plemenite obojene metale (Au, Ag, Pt, Ir,

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Glavne vrste legura oznaene su tradicionalnim

Metalni materijali laki i obojeni materijali

- Posebne mjedi (54 do 62% Cu, oko 7%

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

s kositrom (<15 %Sn) kositrene bronce,

s aluminijem (<14 %Al) aluminijeve bronce,

s berilijem (<2 %Be) berilijeve bronce,

s niklom (<45 %Ni).

Metalni materijali laki i obojeni materijali

- mjedi koje su oblikovljive deformiranjem

Metalni materijali laki i obojeni materijali

dobra elektrina i toplinska vodljivost,

dobra mehanika svojstva,

mogunost prerade u hladnom i toplom stanju

Veza izmeu mikrostrukture i mehanikih

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Najbolje temperaturno podruje za toplu

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Fe usitnjuje zrno i tako poveava vrstou,

- Mn znatno poveava otpornost mjedi na koroziju u

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Po mehanikim svojstvima ove legure

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Ove legure, kao i mjedi osjetljive su na

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

TEHNIKI MATERIJALI 2012/13

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali

Metalni materijali laki i obojeni materijali