Nauci Pametno Uciti

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 12

Dinka Jurii

Dinka Jurii

KRITIKO MILJENJE
(Ne daj da te prave ovcom!)

TO JE PAMETNO UENJE?
Zar postoji i NEPAMETNO uenje?

O da, postoji nepametno uenje.


To je uobiajeni nain na koji ui veina uenika.
One koji ue na nepametan nain lako je prepoznati
po tome to im je uenje teko i to ga ne vole.

Svi koji su nauili uiti na PAMETAN nain vole uiti.

3 glavne oznake
NEPAMETNOG UENJA
puta mora ponoviti da bi
1. puno
neto nauio

puno vremena vraajui


2. gubi
se na ono to si zaboravio

napokon zapamti sve to


3. kad
treba, nakon tjedan dva pola

3 glavne oznake
PAMETNOG UENJA

1.
2.
3.

jako brzo ui
ne mora ponavljati
lako se prisjea onoga to si
nauio i dugo to pamti

od toga zaboravi

Osim toga, dosadno je.

Zanimljivo je i tedi vrijeme.

A to je najbolje od svega?

SVATKO MOE NAUITI PAMETNO UITI!

PRVA TRI SAVJETA ZA PAMETNO UENJE

1.Nikad nemoj uiti dulje od pola sata odjednom.

Evo zato:
Mozak je nakon pola sata pamenja tako preoptereen
informacijama da uspori. Nastavi li uiti bez pauze, poinje
gubiti puno vremena, a rezultati postaju sve mraviji.

pola sata uenja napravi pauzu od 10 minuta da obavi neki


2.Nakon
fiziki posao: opere sue, poisti sobu... Usput otvori prozor, duboko dii
i popij malo vode.

(Oprez: Nemoj za vrijeme pauze prilei ili zalijepiti nos za raunalo jer ti se vie nee dati ponovno poeti uiti.)

Evo zato:
Mozak puno aktivnije radi kad se kreemo nego kad sjedimo
jer mu kretanje omoguuje bolju opskrbljenost kisikom. Osim
toga, mozgu je za umni rad vrlo bitno da pije dovoljno vode
(ne soka, ne kave, ne energetskih napitaka, nego obine vode). Fiziki rad u pauzi
viestruko je koristan: dok die i kree se informacije koje su
utrpao u mozak slegnu se pa u njemu opet ima mjesta za
nove. Osim toga (pogotovo ako radi neto to ne voli) nakon 10 minuta
ljake jedva eka da se vrati uenju. (Dobra fora, priznaj!)

3.

No prije ispita nemoj uiti, spavaj!


Evo zato:
San je vrijeme kad na mozak u miru procesuira ono ime smo
ga zatrpali u budnome stanju. Sreuje, razvrstava, povezuje i
sprema u dugorono pamenje tako da se lako moe
dosjetiti kad ti to od toga zatreba.
Ne da li mozgu da obavi taj dio posla (u kojemu on inae
uiva) ujutro e ti u glavi tulumariti razbacane informacije. Kad
ti neka od njih zatreba, kao za inat je se nikako nee moi
sjetiti. (I mozak se, naime, blokira, kao i raunalo. Voli to uiniti ba kad je najvea frka.)

TRIKANJE, samo po sebi nije


lo nain uenja, ali je spor i krije
jednu vrlo ozbiljnu zamku: prvo
ui hrpe detalja, trudi se da ih
sve popamti, a onda na temelju
tih detalja konstruira veliku
sliku. Katkad je ta velika slika
iskrivljena jer neki od detalja
nedostaju, neke si moda krivo
shvatio, a neke krivo povezao.
(Otprilike kao u igri gluhih telefona.)

ZUMIRANJE je brz i pametan


nain uenja u kojem se kree
od velike slike. Velika slika je
koncept, ideja, pravilo, princip,
neka velika cjelina o kojoj ui.
Kad ti je velika slika jasna u
glavi, onda zumira detalje koje
treba nauiti i vezuje ih uz
veliku sliku.
(Kad krene od velike slike lake ti je
kasnije procijeniti koji su detalji bitni i
treba ih zapamtiti, a koji su dave koji
mirne due smije zanemariti.)

ITANJE LEKCIJE UNAPRIJED - SJAJAN NAIN


PAMETNOG UENJA ZUMIRANJEM
Pokuaj samo jednom napraviti ovaj pokus:
Proitaj sljedeu lekciju unaprijed, kod kue. Uoi veliku sliku.
Zatim napravi svoje kartice za brzo uenje ili izvadi biljeke (po
Cornellovoj metodi kojom srednjokolci cijeloga svijeta vode biljeke) ili
sastavi svoj podsjetnik ili alabahteri... a nakon toga paljivo
sluaj kako tvoj profesor tumai tu lekciju na satu.

1.
2.

O
karticama
za brzo
uenje i
Cornellovoj
metodi
voenja
biljeaka
itaj na
sljedeim
stranicama

Primijetit e dvije stvari:


Vie od dvije treine toga to profesor govori ti ve zna.

Profesor e na satu istaknuti i neto to ti je posve promaklo dok si sam


itao (a vano je) ili to nisi do kraja razumio. (Zato nauli ui i sluaj predavanje.)
Ako ti neki komplicirani dio ni nakon profesorova tumaenja nije jasan,
na dobitku si: zna to ne zna i to to ne zna PITAJ. Pametan nain
uenja tako skrauje vrijeme: neopisivo se puno vremena gubi kad
pokuavamo nauiti ono to ne razumijemo.
(Pitaj, ovjee, ne stidi se! Samo budale misle da sve znaju i da ni od koga vie nita ne mogu nauiti.
Budale nikad nemaju pitanja, samo odgovore. )

KARTICE ZA BRZO UENJE


lice
kartice

KREATIVNOST

nalije
kartice

Kartice za brzo uenje su jedan od


naina pametnog voenja
biljeaka. Umjesto u teku, biljeke
zapisuje na kartice. (Od jednog lista iz male
stare teke dobije 8 kartica iste veliine.)

Na lice kartice napie kljunu rije


ili neko vano pitanje, a na
poleinu objanjenje ili odgovor.
Sprema sve svoje kartice u neku
kutiju i uva ih. Kad eli uiti,
uzme pil svojih kartica, okrene ih
tako da je lice kartica okrenuto
prema tebi, proita pitanje i
odgovori (ako zna). Zatim okrene
karticu i provjeri je li tvoj odgovor
bio dobar. Ako je dobar, odloi
karticu sa strane. Ako nije, vrati
karticu u pil i vrti pil sve dok se ne
rijei svih kartica.

Uenjem pomou takvih kartica tedi vrijeme i ivce: ne


ponavlja sto puta sve, nego se koncentrira
samo na ono to stvarno ne zna.

CORNELLSENOVA METODA VOENJA BILJEAKA

ovdje napii
naslov lekcije

2. Ovdje sreuje 1. Biljeke koje hvata dok ita ili slua predavanje.
biljeke iz polja
1. U obliku
natuknice
napii glavnu
ideju, a zatim
nekim redom
(koji odredi tako da ti
omogui da to bre
zapamti)

u obliku
natuknica sredi
svoje biljeke.
Ako tako napravi,
kasnije ti za uenje
treba udbenik samo
kako bi dopunio ono
to ne zna ili razjasnio
ono to nisi shvatio.
Pametno je uenje
uenje iz ovoga polja.

3.

To su tvoje biljeke, nema pravila kako e ih voditi.


Zapisuje ono to se TEBI ini vano. Jedino je bitno:
ne prepisuj od rijei do rijei reenice iz knjige ili
ono to uje; pii natuknice ili samo kljune rijei. Ili
nacrtaj dijagram, skicu, neku vrst grafikog prikaza.
Moe zapisati i pitanje o onome to ne razumije.
Zapii ako ti je pao na pamet neki zgodan primjer.
Te biljeke mogu biti neuredne, nepismene, takve
da se samo ti u njima moe snai. Nije vano to
drugi misle o njima. Vano je samo da ih odmah
nakon itanja ili sluanja predavanja pregleda i
sredi u polju 2, da ne zaboravi i da kasnije ne
razbija glavu pitanjem to li ti te krabotine znae...
Iz biljeaka u ovom polju kasnijeNEE uiti. Ui se iz biljeaka u poljima 2 i 3.

Ovdje saima: svojim rijeima, pomou 2-3 kratke reenice sami o emu je u lekciji
rije. Ne citiraj tue rijei, sami svojim rijeima, lake e zapamtiti.

KOLIKO E UEI NA TAJ NAIN PAMTITI NAKON DVA TJEDNA

NAIN UENJA

ITANJE
(bez voenja biljeaka)

Pamti samo 10% onoga to si proitao, sve ostalo zaboravi.

SLUANJE
(bez voenja biljeaka)

GLEDANJE SLIKE

GLEDANJE VIDEA,
IZLOBE, POKUSA
PREDSTAVE...
SUDJELOVANJE U
RASPRAVI

Pamti samo 20% onoga to si uo, sve ostalo zaboravi.


Pamti samo 30%, ostalo zaboravi.

P
A
S
I
V
N
O

Pamti 50%, ostalo zaboravi.


Pamti 70%

INJENJE: kad TI odri govor,


predavanje, prezentaciju,
napravi film, odglumi...

A
K
odgovore na ono oko ega se NISTE sloili.)
T
I
Pamti 90%onoga u emu si sudjelovao.
V
Najbolji nain uenja je kad TI ini neto N
ime objanjava nekom drugom.
O
(najbolje pamti ono to si sam rekao i

PIRAMIDA UENJA I PAMENJA


Iznimno je vano da dobro pogleda sliku piramide uenja i da o njoj razmisli!

1. Primjeuje li da je gotovo beskorisno itati, a ne biljeiti, ili sjediti na satu i


ne biljeiti? Polovinu onoga to vidi gledajui, nakon dva tjedna e
jednostavno posve zaboraviti.
ZATO JE TO TAKO?

Zato to se mozak zasut golemim koliinama novih informacija


brani tako da zaboravlja. Brie.
Prvo brie sve to smo nauili na pasivne naine: kad smo dobili sve
servirano, kad smo samo itali, gledali, sluali, a sami nismo pritom nita
drugo radili, nismo morali puno razmiljati i zakljuivati, samo upijali kao
spuve. Na mozak se toga prvog rjeava.

2.

Primjeuje li da najbolje pamti ono u emu si aktivno sudjelovao:


govorio, predstavljao, tumaio nekomu, izraivao svojim rukama ?
ZATO JE TO TAKO?

Zato to je rad uvijek vezan s emocijama.


Na mudri mozak oboava pamtiti sve to je povezano s emocijama.
Pametno uenje, dakle, trai od tebe da bude aktivan, kreativan, da
sudjeluje u aktivnostima na satu, radi zadae... Oni koji samo sjede kao
klade ekajui da im profesori uliju znanje u glavu, ue NEPAMETNO.

Dinka Jurii

Dinka Jurii

KRITIKO MILJENJE
(Ne daj da te prave ovcom!)

You might also like