FIZIKA

SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

izradila:

Kristina Kuanda ,
PMF-Kemijski odsjek,
Preddiplomski studij kemije,
1. godina 2010/11.
pregledale:
Tea Prohaska, prof.,
Martina Braid, prof.,
I. gimnazija Zagreb

Autor:
Kristina Kuanda,
PMF-Kemijski odsjek,
Preddiplomski studij kemije,
1. godina 2010/11.
kristina-kucanda@hi.t-com.hr

prema:
Ispitni katalog
za dravnu maturu
u k. god. 2010./2011.,
Fizika,
NCVVO

Objavljeno na:
www.drzavna-matura.com

Kontakt

info@drzavna-matura.com

Skripta se moe koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz potivanje svih autorskih i
vlasnikih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadraj
u komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu
odgovornost i autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu tetu koja na bilo koji
nain moe nastati koritenjem.
Zagreb, 2010.

Sadraj
1

Matematika i eksperimentalna znanja i vjetine u fizici .................................................. 1

1.1

fizikalne veliine i njihove SI mjerne jedinice ............................................................. 1

1.2

elementarne eksperimentalne vjetine ..................................................................... 2

1.3

primjena osnovnih matematikih znanja u kontekstu fizike ..................................... 2

Mehanika ............................................................................................................................ 3
2.1

pravocrtna gibanja ..................................................................................................... 3

2.2

jednoliko kruno gibanje ............................................................................................ 6

2.3

Newtonovi zakoni ....................................................................................................... 7

2.4

zakon ouvanja energije i zakon ouvanja koliine gibanja ....................................... 9

2.5

sloena gibanja ......................................................................................................... 10

2.6

opdi zakon gravitacije ............................................................................................... 11

2.7

mehanika fluida ........................................................................................................ 12

Termodinamika ................................................................................................................ 15
3.1

plinski zakoni i opda jednadba stanja idealnog plina .............................................. 15

3.2

osnove molekularno-kinetike teorije tvari ............................................................. 16

3.3

unutranja energija, toplina, spec. topl. kapacitet , latentna toplina, rad plina ...... 17

3.4

I. i II. zakon termodinamike ...................................................................................... 17

Elektromagnetizam .......................................................................................................... 20
4.1

osnovne pojave u elektrostatici ............................................................................... 20

4.2

osnovni pojmovi i zakoni elektrostatike................................................................... 21

4.3

strujni krugovi........................................................................................................... 24

4.4

krugovi istosmjerne struje ........................................................................................ 25

4.5

magnetske i elektromagnetske pojave .................................................................... 27

4.6

izmjenine struje ...................................................................................................... 33

Titranje, valovi i optika ..................................................................................................... 36

5.1

osnovni pojmovi vezani uz harmoniko titranje ...................................................... 36

5.2

mehaniko i elektrino titranje ................................................................................ 36

5.3

postanak i irenje mehanikog i elektromagnetskog vala ....................................... 40

5.4

zakoni geometrijske optike ...................................................................................... 46

5.5

zakoni valne optike ................................................................................................... 52

Moderna fizika.................................................................................................................. 57
6.1

specijalna teorija relativnosti ................................................................................... 57

6.2

kvantna fizika............................................................................................................ 57

6.3

nuklearna fizika ........................................................................................................ 61

drzavna-matura.com

1 Matematika i eksperimentalna znanja i vjetine u fizici

1.1 fizikalne veliine i njihove SI mjerne jedinice
temeljne veliine
duljina (l)
masa (m)
vrijeme (t)
jakost elektrine struje (I)
temperatura (T)
koliina tvari (n)
jakost izvora svjetlosti (J)

izvedene veliine
sila (F)
energija (E) ili rad (W)
snaga (P)
gustoda ()
tlak (p)
volumen (V)
povrina (S)
brzina (v)
akceleracija (a)
koliina gibanja (p) ili impuls sile
frekvencija (f ili )
naboj (q)
elektrini potencijal () ili napon (U)
elektrini otpor (R)
magnetska indukcija (B)
magnetski tok ()

jedinice
metar (m)
kilogram (kg)
sekunda (s)
amper (A)
stupanj (K)
mol (mol)
kandela (cd)

jedinice
njutn (N) = kg m/ s2
dul (J) = kg m2/ s2
vat (W) = kg m2 /s3
kg/ m3
paskal (Pa) = kg/ m s2
m3
m2
m/ s
m/ s2
kg m/ s
herc (Hz) = s-1
kulon (C) = As
volt (V) = kg m2 / A s3
ohm () = kg m2 / A2 s3
tesla (T) = A/ m
veber (Wb) = kg m2 / A s2

- skalarne veliine imaju samo iznos (npr. masa, gustoda, temperatura, tlak, koliina tvari,
vrijeme...)
- vektorske veliine imaju iznos, smjer i orijentaciju (npr. brzina, akceleracija, sila, koliina
gibanja...)

drzavna-matura.com

prefiks
piko
nano
mikro
mili
centi
deci
deka
hekto
kilo
mega

oznaka
p
n

m
c
d
da
h
k
M

red veliine
10-12
10-9
10-6
10-3
10-2
10-1
101
102
103
106

1.2 elementarne eksperimentalne vjetine

- srednja vrijednost rezultata mjerenja (n=broj mjerenja, x=veliina koja se mjeri)

- maksimalna apsolutna pogreka mjerenja

- iskazivanje rezultata mjerenja s pripadajudom pogrekom

1.3 primjena osnovnih matematikih znanja u kontekstu fizike

nita to ne bi trebalo nauiti iz matematike ak i za osnovnu razinu

drzavna-matura.com

2 Mehanika
2.1 pravocrtna gibanja
- referentni sustav izabrani koordinatni sustav u kojem promatramo i opisujemo pojave
- materijalna toka tijelo bez dimenzija koje pojednostavljeno predstavlja tijelo koje
promatramo
- poloaj toka u koordinatnom sustavu gdje se tijelo nalazi (relativan je ovisi o
referentnom sustavu)
- vremenski interval vremensko razdoblje u kojem promatramo i opisujemo neku pojavu
(npr. gibanje)
- vremenski trenutak najmanji vremenski interval, koji tei nuli
- pomak (x) najmanja udaljenost izmeu poetne i zavrne toke gibanja
- put (s) dio putanje koji je tijelo prelo u odreenom vremenskom intervalu, dio putanje
izmeu odreene dvije toke na putanji
- putanja crta koja povezuje sve toke kroz koje tijelo prolazi tijekom gibanja
- srednja brzina prosjena brzina
- po putu

- po pomaku

- trenutna brzina prijeeni put/pomak u vremenskom intervalu koji tei nuli (vremenskom
trenutku)

- srednja akceleracija prosjena promjena brzine u jedinici vremena smjer: vektor brzine
moe biti pozitivna (ubrzavanje) ili negativna (usporavanje)

- trenutna akceleracija akceleracija u vremenskom trenutku

- jednoliko gibanje po pravcu

drzavna-matura.com

- jednoliko ubrzano gibanje po pravcu

- srednja brzina

(v0=poetna brzina)

- zapisi gibanja vrpca elektromagnetskog tipkala, stroboskopska snimka

jednoliko
sporije
bre
jednoliko ubrzano
jednoliko usporeno
nejednoliko

drzavna-matura.com

- grafiki prikaz gibanja

jednoliko pravocrtno

jednoliko ubrzano

brzina=nagib

s=vt

a=0

a=konst.

drzavna-matura.com

2.2 jednoliko kruno gibanje

- vektor brzine okomit na radijus

- period (T) vrijeme trajanja jednog okreta (t=ukupno vrijeme, n=broj okreta)

- frekvencija (f ili ) broj okreta u jedinici vremena (sekundi)

- obodna brzina

- kutna brzina brzina kojom se mijenja kut zakreta estica

- akceleracija centripetalna vektor

i okrenut prema sreditu krune putanje

- sila centripetalna smjer i orijentacija kao akceleracija: okomita na brzinu i prema

sreditu

- centrifugalna sila ima isti smjer i suprotnu orijentaciju

drzavna-matura.com

2.3 Newtonovi zakoni

vektor sile
hvatite

orijentacija

pravac djelovanja
- zbrajanje vektora sila (i oduzimanje=zbrajanje s vektorom suprotne orijentacije)

- dijagram sila nacrtati sve sile koje djeluju na tijelo kao odgovarajude vektore
- Newtonovi zakoni
I. Naelo tromosti: sila postoji
Ako na tijelo ne djeluje sila, tijelo miruje ili se giba jednoliko pravocrtno. Ako tijelo
miruje ili se giba jednoliko pravocrtno, rezultantna sila na njega je 0.
II. Temeljni zakon gibanja: sila ima iznos
Sila je po iznosu i smjeru jednaka promjeni koliine gibanja u vremenu.

III. Naelo sile i protusile: postoji uzrok sile

drzavna-matura.com

Djelovanju je uvijek suprotno i jednako po iznosu protudjelovanje, ili dva tijela

meusobno djeluju jedno na drugo silama jednakog iznosa i smjera, a suprotne
orijentacije.

- sila tea sila koja opisuje meudjelovanje Zemlje (vedeg nebeskog tijela) i tijela na
povrini Zemlje ili u blizini povrine Zemlje
- privlana sila Zemlja privlai tijelo (i tijelo privlai Zemlju, ali ona praktiki miruje
jer ima mnogo vedu masu)

- teina sila kojom tijelo djeluje na vodoravnu podlogu ili ovjes po svemu jednaka sili tee
=mg
- elastina sila sila kojom se tijelo opire promjeni oblika zbog djelovanja okoline na tijelo i
koja tijelu vrada prvobitni oblik nakon prestanka djelovanja okoline
k=koeficijent elastinosti *N/m+
x=veliina deformacije (npr. produljenje opruge)
(minus jer sila djeluje u suprotnom smjeru od produljenja)
- sila trenja opisuje meudjelovanje tijela koje se giba ili tei pokretanju, a u dodiru je s
podlogom
=koeficijent trenja
=sila pritiska tijela na podlogu (okomita komponenta sile)
smjer sile trenja: suprotan smjeru sile koja pokrede ili tei pokrenuti tijelo
- slobodni pad jednoliko ubrzano gibanje s ubrzanjem g okomito prema povrini Zemlje

- inercijski sustav sustav koji miruje ili se giba jednoliko pravocrtno ukupno djelovanje
okoline na sustav jednako je nuli u svim inercijskim sustavima vladaju iste fizikalne
zakonitosti
- akcelerirani sustav sustav na koji je ukupno djelovanje okoline razliito od nule giba se
ubrzano ili usporeno

drzavna-matura.com

- inercijska sila sila koja svim tijelima u akceleriranom sustavu daje ubrzanje koje je
jednakog iznosa i smjera kao i ubrzanje sustava, ali suprotne orijentacije

2.4 zakon ouvanja energije i zakon ouvanja koliine gibanja

- impuls sile fizikalna veliina koja opisuje kratkotrajno djelovanje sile na tijelo jednak je
umnoku sile i vremenskog intervala u kojem okolina tom silom djeluje na tijelo

- koliina gibanja fizikalna veliina koja opisuje stanje gibanja tijela jednaka je umnoku
mase i trenutane brzine tijela

- impuls sile jednak je promjeni koliine gibanja

- zakon ouvanja koliine gibanja ukupna koliina gibanja svih tijela u zatvorenom sustavu
(sustav iz kojeg tijela ne meudjeluju s okolinom izvan sustava) je konstantna

- rad fizikalna veliina koja opisuje djelovanje sile na tijelo na nekom putu

drzavna-matura.com

10

- rad = promjena energije

- zakon ouvanja energije ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna (ne mijenja
se bez obzira to se dogaa u sustavu)

- snaga fizikalna veliina koja pokazuje koliki je rad obavljen u jedinici vremena (brzinu
kojom sila djeluje)

- gravitacijska potencijalna energija blizu povrine Zemlje (energija koju tijelo ima zbog
djelovanja sile tee)

- kinetika energija energija kojom tijelo raspolae kad se giba

- elastina potencijalna energija (energija koju tijelo ima zbog djelovanja elastine sile)

- korisnost fizikalna veliina koja karakterizira stroj (ureaj koji pretvara energiju u rad ili
obrnuto) i pokazuje koliki dio uloene energije (rada) stroj vrada u korisnom obliku

2.5 sloena gibanja

- naelo neovisnosti gibanja sloeno gibanje moe se rastaviti na jednostavna gibanja koja
se dogaaju istovremeno i ne utjeu jedno na drugo rastavljanje vektora
- vodoravni (horizontalni) hitac sastoji se od jednolikog gibanja po pravcu u horizontalnom
smjeru i slobodnog pada

drzavna-matura.com

11

- akceleracija:
- poloaj:
- brzina:
- domet:

(H=poetna visina)

- vertikalni hitac sastoji se od jednolikog pravocrtnog gibanja u vertikalnom smjeru i

slobodnog pada

- akceleracija:
- poloaj:
- brzina:
- domet:

(H=maksimalna visina)

2.6 opdi zakon gravitacije

- gravitacijska sila sila kojom se meusobno privlae bilo koja dva tijela u svemiru,
proporcionalna je umnoku njihovih masa, a obrnuto je proporcionalna kvadratu njihove
udaljenosti

drzavna-matura.com

12

- sila tea je poseban sluaj gravitacijske sile

- prva svemirska (kozmika) brzina najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje
kako bi ostalo kruiti u orbiti oko Zemlje

2.7 mehanika fluida

- gustoda

- tlak omjer sile i povrine po kojoj sila djeluje

- hidrauliki tlak tlak u fluidu uzrokovan vanjskim djelovanjem na fluid

- Pascalov zakon: hidrauliki tlak je u itavom volumenu fluida konstantan

- hidrostatski tlak tlak u fluidu uzrokovan teinom fluida

ukupni tlak u fluidu = hidrauliki + hidrostatski

- uzgon sila kojom fluid djeluje na sva tijela uronjena u nj

- atmosferski tlak hidrostatski tlak uzrokovan teinom plinova u atmosferi smanjuje se

porastom nadmorske visine

drzavna-matura.com

13

- Arhimedov zakon: teina tijela uronjenog u fluid manja je od teine tijela u vakuumu za
veliinu uzgona (za teinu tijelom istisnutog fluida)

drzavna-matura.com

14

- uvjet plivanja: ako je uzgon na dio tijela uronjen u fluid jednak teini tog tijela, tijelo pliva
na povrini fluida

- jednadba kontinuiteta (neprekidnosti)

- protok fizikalna veliina koja opisuje gibanje fluida i pokazuje koliki volumen fluida
proe presjekom cijevi u jedinici vremena

brzina fluida ovisi o presjeku cijevi

- Bernoulijeva jednadba

drzavna-matura.com

3 Termodinamika
3.1 plinski zakoni i opda jednadba stanja idealnog plina
- promjena stanja plina
- izotermna

- izobarna

- izohorna

15

drzavna-matura.com

16

- opda jednadba stanja idealnog plina (=opda plinska jednadba)

- Avogadrov zakon: jednake mnoine molekula plina zauzimaju jednake volumene pri istoj
temperaturi i istom tlaku bez obzira o kojem se plinu radi

3.2 osnove molekularno-kinetike teorije tvari

- toplinsko rastezanje tijela
- linearno

- povrinsko
za vrsta tijela =2
- volumno
za vrsta tijela =3

- osnovne pretpostavke modela idealnog plina:

- estice plina su materijalne toke (ne zauzimaju prostor)
- estice plina meusobno ne djeluju
- podrijetlo tlaka u plinu: sudaranje estica plina sa stijenkama volumena
- dokazi molekularno-kinetike teorije plinova
- difuzija spontano mijeanje estica jedne tvari s esticama druge tvari do
izjednaenja koncentracija
- Brownovo gibanje nesreeno gibanje estica suspendiranih u tekudini kao
posljedica sudaranja s esticama tekudine
- veza srednje kinetike energije nasuminog gibanja molekula plina i temperature

drzavna-matura.com

17

3.3 unutranja energija, toplina, spec. topl. kapacitet , latentna toplina, rad
plina
- unutranja energija zbroj kinetike i potencijalne energije svih estica sustava

- unutranja energija idealnog plina (Ep=0)

- termiki kontakt sustava (tijela) mogudnost prelaska topline izmeu 2 sustava (tijela) do
izjednaenja temperatura
- termika ravnotea sustava stanje u kojem sustavi imaju istu temperaturu pa meu njima
nema prijenosa topline iako su u termikom kontaktu
- toplina (Q[J]) dio unutranje energije koji se izmjenjuje izmeu sustava u termikom
kontaktu zbog razlike u njihovim temperaturama

- specifini toplinski kapacitet koliina topline potrebna da se temperatura 1 kg odreene

tvari poveda za 1 K (1 C)

- latentna toplina koliina topline potrebna da odreena masa odreene tvari promijeni
agregatno stanje pri odgovarajudoj temperaturi, pri emu se temperatura ne mijenja
- latentna toplina taljenja
, =specifina toplina taljenja (za 1 kg tvari)
- latentna toplina isparavanja
, r=specifina toplina isparavanja (za 1 kg tvari)
- latentna toplina sublimacije
- naini prijenosa topline: kondukcija (voenje u vrstim tijelima), konvekcija (voenje u
fluidima), radijacija (elektromagnetsko zraenje)
- toplinska vodljivost
- toplinska izolacija

3.4 I. i II. zakon termodinamike

- rad plina pri stalnom tlaku

drzavna-matura.com

18

- I. zakon termodinamike: energija ne moe nestati ni nastati ni iz ega nego samo mijenjati
oblik; unutranja energija moe promijeniti oblik toplinom i radom
W>0 ako plin vri rad (ekspanzija=povedanje volumena)
W<0 ako se rad vri na plinu (kompresija=smanjenje volumena)
- povratni proces proces koji zavrava u istom stanju u kojem je krenuo nema gubitka
energije idealiziran Carnotov kruni proces je povratan (aproksimacija), ali u stvarnosti
idealni povratni proces nije mogud
- nepovratni proces proces koji se ne moe vratiti u stanje posve isto poetnom svi
stvarni procesi
- rad toplinskih strojeva u krunom procesu
- toplinski strojevi ureaji koji toplinu prevode u mehaniki rad
- kruni proces konano i poetno stanje sustava je jednako ne mijenja se
unutranja energija (U=0) W=Q
- nepovratnost plin se u poetno stanje ne moe vradati po istim stanjima po kojima
je naputao to stanje
- rad je pozitivan ako plin ekspandira po viim, a komprimira po niim tlakovima (p,V
graf procesa u smjeru kazaljke na satu)

drzavna-matura.com

19

- korisnost

- kod Carnotovog krunog procesa

- Carnotov kruni proces

1-2 izotermna ekspanzija
2-3 adijabatska ekspanzija
3-4 izotermna kompresija
4-1 adijabatska kompresija

- II. zakon termodinamike: spontani prijelaz topline mogud je samo s toplijeg na hladniji
spremnik

drzavna-matura.com

20

4 Elektromagnetizam
4.1 osnovne pojave u elektrostatici
- vrste elektrinog naboja
- pozitivan (na staklu koje se trlja amalgamiranom koom ili svilom)
- negativan (na plastici koja se trlja krznom ili vunom)
- nositelji elementarnog naboja
- proton (e+=+1,610-19 C)
- elektron (e-=-1,610-19 C)
- elektrino meudjelovanje razliito nabijenih tijela: privlaenje
- elektriziranje naruavanjem ravnotee naboja, razdvajanje pozitivnog i negativnog naboja
- dodirom vodie

- trenjem (trljanjem) izolatore

- influencijom
- vodie

- izolatore polarizacijom

drzavna-matura.com

21

4.2 osnovni pojmovi i zakoni elektrostatike

- zakon ouvanja naboja: ukupna koliina naboja u zatvorenom sustavu je stalna
- Coulombov zakon: sila izmeu dvaju naelektriziranih tijela (materijalnih toaka)
proporcionalna je produktu naboja tih tijela, a obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti
meu njima

- elektrino polje prostor oko naboja u kojem djeluje elektrina sila

- elektrino polje tokastog naboja

drzavna-matura.com

22

- elektrino polje usporednih elektriki nabijenih ploa

- naelo superpozicije za elektrinu silu i elektrino polje

- superpozicija=vektorsko zbrajanje

- elektrostatska potencijalna energija energija koju ima naboj na koji djeluje elektrina sila

drzavna-matura.com

23

- elektrini potencijal omjer elektrine potencijalne energije probnog naboja q u nekoj

toki polja i koliine naboja tog probnog naboja

- napon razlika elektrinih potencijala dvije toke elektrinog polja fizikalna veliina koja
pokazuje koliki de rad obaviti elektrina sila kad jedinini naboj prijee iz jedne toke
elektrinog polja u drugu

- elektrini kapacitet fizikalna veliina koja pokazuje koliki naboj moe kondenzator primiti
po jedinici napona

- kapacitet ploastog ravnog kondenzatora

- spajanje kondenzatora
- serijski

drzavna-matura.com

24

- paralelno

- gibanje naboja u homogenom elektrinom polju

- jednoliko ubrzano

- energija elektrinog polja u ploastom kondenzatoru = elektrostatska potencijalna

energija

4.3 strujni krugovi

- elektrina struja pojava usmjerenog gibanja naboja
- do nje dolazi samo ako izmeu krajeva vodia postoji razlika potencijala (napon)

- elementi jednostavnog strujnog kruga

- izvor unutarnji dio (povedava se potencijalna energija elektrona)
- vodi
- prekida(i)
- vanjski dio (smanjuje se potencijalna energija elektrona)
- troila, otpornici

drzavna-matura.com

25

realni izvor:

- elektrini otpor

4.4 krugovi istosmjerne struje

- Ohmov zakon
- za dio strujnog kruga
- za cijeli strujni krug

- Kirchhoffova pravila
I. zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je zbroju jakosti struja koje izlaze iz
vora

drzavna-matura.com

26

II. u svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih padova napona na otporima jednak je zbroju
svih elektromotornih napona

- spajanje otpornika
- serijski

- paralelno

drzavna-matura.com

- rad elektrine struje

- snaga elektrine struje

4.5 magnetske i elektromagnetske pojave

- osnovna svojstva magneta
- magnetsko polje Zemlje
- kut deklinacije =11,50
- magnetni polovi obrnuto od geografskih
- silnice izlaze iz sjevernog i ulaze u juni magnetski pol

- vektor magnetskog polja=magnetska indukcija

27

drzavna-matura.com

28

- Oerstedov pokus pronaao vezu izmeu elektrinih i magnetskih pojava utvrdio da se

oko vodia kojim prolazi elektrina struja javlja magnetsko polje (ako magnetnu iglu
postavimo uz vodi paralelno s njim, kad vodiem potee struja igla de se zakrenuti u smjeru
ovisno o smjeru struje i svom poloaju u odnosu na vodi; ako ju postavimo okomito u
odnosu na vodi, nede se zakrenuti)
- magnetsko polje oko ravnog vodia

u ravninu, iz ravnine

- magnetsko polje strujne petlje

drzavna-matura.com

29

- magnetsko polje zavojnice

- magnetska sila = Amperova sila

- pravilo desne ruke: postavimo desni dlan tako da prsti pokazuju smjer i orijentaciju
silnica magnetskog polja (B) a palac smjer i orijentaciju struje (I): sila (F) ima
orijentaciju od dlana

drzavna-matura.com

30

- magnetska (Amperova) sila izmeu dviju paralelnih ravnih ica kojima tee struja

- Lorenzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na esticu naboja q koja se u njemu
giba brzinom v

drzavna-matura.com

31

- pravilo desne ruke: ako je naboj pozitivan, isto kao i za Amperovu silu samo palac
pokazuje v umjesto I; ako je naboj negativan, sila ima suprotnu orijentaciju

- gibanje elektriki nabijene estice u homogenom magnetskom polju: jednoliko po krunici

(Lorenzova sila = centripetalna sila)

- magnetski tok - koliina silnica magnetskog polja koje prolaze kroz neku povrinu

- elektromagnetska indukcija pojava nastanka elektromotornog napona i toka elektrine

struje pomodu promjenjivog magnetskog toka kad se mijenja magnetski tok, javlja se
inducirani napon
- Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

- Lenzovo pravilo: elektrina struja koja nastaje zbog induciranog elektromotornog napona
ima takvu orijentaciju da nastoji sprijeiti promjenu magnetskog toka zbog koje je nastala
(dakle suprotan predznak od uzroka indukcije)

drzavna-matura.com

32

- inducirani napon na krajevima ravnog vodia koji se giba u magnetskom polju

- elektromagnetska indukcija u petlji (zavojnici) koja se vrti u homogenom magnetskom

polju nastanak izmjenine struje

drzavna-matura.com

33

4.6 izmjenine struje

- vremenska ovisnost izmjenine struje i napona sinusoida

i0

-i0

u0

-u0

- snaga izmjenine struje

- efektivna snaga izmjenine struje = snaga istosmjerne struje koja bi proizvela isti efekt
(uinak)

drzavna-matura.com

34

- efektivne vrijednosti napona i jakosti izmjenine struje (odgovaraju istosmjernoj struji

koja bi proizvela isti efekt)

- otpori u krugu izmjenine struje

1) radni (ohmski)

2) induktivni dodatni otpor koji se stvara u zavojnici kojom protjee izmjenina struja
(L= induktivitet zavojnice, =frekvencija izmjenine struje)
3) kapacitativni dodatni otpor koji se stvara na kondenzatoru u krugu izmjenine struje

(C=kapacitet kondenzatora)
- impedancija (Z) = ukupni otpor u krugu izmjenine struje

drzavna-matura.com

- Ohmov zakon za krug izmjenine struje

35

drzavna-matura.com

36

5 Titranje, valovi i optika

5.1 osnovni pojmovi vezani uz harmoniko titranje
- periodiko gibanje gibanje koje se ponavlja nakon odreenog vremenskog intervala
(perioda)
- mehaniko titranje periodiko gibanje mehanikih estica koje pritom prolaze kroz
ravnoteni poloaj
- uzroci titranja
- harmonika sila (najede elastina sila)
- povratna sila nastoji vratiti tijelo u ravnoteni poloaj (usmjerena prema
ravnotenom poloaju)

- ravnoteni poloaj poloaj tijela u kojem je ukupna sila koja djeluje na nj jednaka nuli
- elongacija pomak promatrane estice od ravnotenog poloaja y (ili x)
- amplituda maksimalna elongacija najvedi pomak od ravnotenog poloaja y0 ili A
- titraj gibanje od ravnotenog poloaja do jedne amplitude i nazad te zatim do druge
amplitude i nazad gibanje promatrane estice tijekom jednog perioda
- period vrijeme potrebno za jedan titraj T
- faza kutni pomak od ravnotenog poloaja

- razlika u fazi razlika u stanju titranja dviju estica

- frekvencija fizikalna veliina koja pokazuje koliko puta se periodino gibanje ponavlja u
jedinici vremena (sekundi)

5.2 mehaniko i elektrino titranje

- ovisnost elongacije o vremenu

drzavna-matura.com

37

- ovisnost brzine o vremenu

- brzina je najveda u ravnotenom poloaju, a u amplitudnom poloaju jednaka je nuli

- ovisnost akceleracije o vremenu

- akceleracija je najveda u amplitudnom poloaju, a najmanja u ravnotenom

drzavna-matura.com

- odnos akceleracije i elongacije

- odnos povratne sile i elongacije

- period harmonijskog oscilatora

- vlastita frekvencija harmonijskog oscilatora

- energija titranja harmonijskog oscilatora

- kinetika najveda u ravnotenom poloaju, 0 u amplitudnom

- potencijalna najveda u amplitudnom poloaju, 0 u ravnotenom

- ukupna

38

drzavna-matura.com

39

- jednostavno njihalo sastoji se od tijela (kuglice) mase m ovjeenog o nit duljine l

(zanemarive mase u odnosu na m)
- uvjet pod kojim se njegovo titranje moe smatrati harmonijskim: mali kutni otklon
od ravnotenog poloaja (mala amplituda)

- vlastita frekvecija jednostavnog njihala

drzavna-matura.com

40

- period jednostavnog njihala

- LC-titrajni krug elektrini titrajni krug iji su parametri induktivitet L i kapacitet C

- vlastita frekvencija LC-titrajnog kruga

- period titranja LC-titrajnog kruga

- rezonancija pojava koja se javlja kad na titrajni sustav djeluje vanjska periodina sila
priblino iste frekvencije dolazi do maksimalnog prijenosa energije

5.3 postanak i irenje mehanikog i elektromagnetskog vala

- val prenosi energiju pomodu irenja deformacije u nekom sredstvu titranjem estica
sredstva, a ne gibanjem sredstva kao cjeline
- val nastaje dovoenjem energije u neku toku (izvor vala) sredstva ije su estice
meusobno povezane elastinim silama
- val se iri prenoenjem titranja s jedne estice na drugu
- transverzalni val estice sredstva titraju okomito na smjer irenja vala ima "dol" i
"brijeg" npr. elektromagnetski valovi

- longitudinalni val estice sredstva titraju u smjeru irenja vala ima "zgunjenja" i
"razrjeenja" npr. zvuni valovi

drzavna-matura.com

41

- veliine kojima se opisuje val

- elongacija udaljenost estice od ravnotenog poloaja y
- amplituda maksimalna elongacija y0
- valna duljina najkrada udaljenost izmeu dviju estica koje su u fazi (potpuno
jednako titraju)
- period vrijeme potrebno za jedan titraj T
- frekvencija broj titraja u sekundi f
- brzina titranja brzina gibanja pojedine estice u
- brzina vala brzina kojom se val iri (prenosi energiju) v

- ovisnost brzine vala o svojstvima sredstva

- transverzalni valovi na napetoj ici

- longitudinalni valovi u vrstom tijelu (tapu)

- longitudinalni valovi u fluidima

- u plinovima

- faza toke vala = faza titranja

- razlika faza = razlika u stanju titranja dviju estica

drzavna-matura.com

42

- jednadba ravnog sinusnog vala

- grafiki prikaz

- zakon odbijanja valova

- Huygensovo naelo: svaku toku u sredstvu do koje doe val moemo smatrati
izvorom novog vala koji se od te toke iri istom brzinom kao i osnovni val

drzavna-matura.com

43

- odbijanje na vrstom kraju: pomak u fazi /2 (brijeg se reflektira kao dol i obrnuto)

- odbijanje na slobodnom kraju: bez pomaka u fazi

- zakon loma valova

- superpozicija valova vektorsko zbrajanje amplituda svih valova koji se istovremeno nau
u istoj toki prostora, vrijedi za titranja kod kojih je veza izmeu elongacije i povratne sile
linearna

drzavna-matura.com

44

- konstruktivna interferencija pojaavanje kad sile djeluju u istom smjeru, elongacije su

istog predznaka
- maksimalna je za
- destruktivna interferencija ponitavanje, slabljenje kad sile djeluju u suprotnom
smjeru, elongacije su razliitih predznaka
- maksimalna je za
- stojni val val koji nastaje kad se u prostoru sastanu dva vala jednakih frekvencija i stalne
razlike faza koji se ire u suprotnim smjerovima; njegova interferentna slika je
nepromjenjiva; neke toke (vorovi) uvijek miruju, neke (trbusi) titraju s maksimalnom
amplitudom, a ostale sa stalnom amplitudom izmeu nule i maksimalne
- nastaje npr. kad se val odbija od vrstog kraja
- primjeri stojnog vala

- odreivanje osnovne frekvencije (=najnia frekvencija) i viih harmonika (=cjelobrojni

viekratnici osnovne frekvencije) stojnog vala
- za transverzalne valove uvrdene ili slobodne na oba kraja te longitudinalne
slobodne na oba kraja

drzavna-matura.com

45

- za longitudinalne valove zatvorene na jednom kraju

- zvuk longitudinalni mehaniki val koji registrira uho

- nastaje titranjem sredstva (najede zraka) u izvoru zvuka koje se prenosi kroz
sredstvo i konano uzrokuje titranje slunog organa (bubnjida)
- moe se iriti u vrstim tijelima, tekudinama i plinovima, ali ne u vakuumu
- ljudsko uho moe registrirati zvuk frekvencije od 20 Hz do 20 000 Hz
- infrazvuk zvuk frekvencije nie od 20 Hz
- ultrazvuk zvuk frekvencije vie od 20 000 Hz
- intenzitet zvuka energija koju zvuni val prenese u jedinici vremena kroz jedininu
povrinu smjetenu okomito na smjer irenja zvuka

- prag ujnosti najmanji intenzitet zvuka koji normalan ovjek moe uti

- relativna razina zvuka deseterostruki logaritam omjera intenziteta zvuka i praga ujnosti

- visina tona osnovna frekvencija zvuka (vii harmonici boja tona)

- Dopplerov uinak kod zvuka pojava promjene frekvencije pri relativnom gibanju
prijamnika i izvora
- ako se gibaju po pravcu koji ih povezuje: ako se meusobno pribliavaju, frekvencija
se povedava, ako se udaljavaju frekvencija se smanjuje

- elektromagnetski valovi periodika promjena elektrinog i magnetnog polja koja titraju u

fazi i meusobno su okomita, smjer irenja vala okomit je na smjer magnetnog i elektrinog
polja val je transverzalan; za njihovo irenje nije potrebno sredstvo (mogu se iriti i kroz
vakuum)
- nastaju kao posljedica akceleriranog gibanja naboja (pri tome nastaje elektrino
polje koje inducira nastanak magnetnog)

drzavna-matura.com

46

- spektar elektromagnetskih valova raspon svih valnih duljina odnosno frekvencija

elektromagnetskih valova: (po porastu frekvencije) radiovalovi (dugi, srednji, kratki,
ultra kratki), mikrovalovi, infracrveno zraenje, vidljiva svjetlost (crvena do ljubiasta),
ultraljubiasto zraenje, x-zrake, -zrake

5.4 zakoni geometrijske optike

- zakon pravocrtnog irenja svjetlosti u homogenom, izotropnom, prozirnom sredstvu
svjetlost se iri pravocrtno
- od uglaane povrine (zrcala) paralelni snop svjetlosti odbija se tako da ostane paralelan
(pravilna refleksija), a od neuglaane difuzno (raspreno, u raznim smjerovima, ne ostaje
paralelan)
- zakon odbijanja (refleksije) svjetlosti upadna i reflektirana zraka svjetlosti lee u istoj
ravnini koja je okomita na ravninu refleksije, pri emu je upadni kut jednak kutu refleksije

- slika predmeta u ravnom zrcalu virtualna, uspravna, veliinom jednaka predmetu;

zakrenuta naprijed-nazad, jednako udaljena od zrcala kao i predmet (ali "iza" zrcala)

drzavna-matura.com

47

- realna (stvarna) slika moe se "uhvatiti" na zastoru sijeku se reflektirane zrake

- virtualna (prividna) slika ne moe se "uhvatiti" na zastoru sijeku se produeci
reflektiranih zraka
- zakon loma (refrakcije) svjetlosti (Snellov zakon) omjer sinusa kutova to ih s okomicom
na granici sredstava zatvaraju upadna i lomljena zraka je stalan (i naziva se indeks loma)

- totalna refleksija pojava pri prijelazu iz optiki gudeg u optiki rjee sredstvo
(n1>n2v1<v2), kad je upadni kut vedi od graninog kuta, svjetlost se u potpunosti odbija (a
ne prelazi u optiki rjee sredstvo)
- spektralni sastav bijele svjetlosti valne duljine raspona od 400 nm (ljubiasta) do 750 nm
(crvena) iste boje: ljubiasta (najvie se lomi u prizmi), plava, zelena, uta, naranasta,
crvena (najmanje se lomi u prizmi)

drzavna-matura.com

48

- disperzija (rasap) svjetlosti nastaje jer brzina svjetlosti u sredstvu (NE u vakuumu) ovisi o
njenoj boji (valnoj duljini)
- osnovne vrste leda
- konvergentne pozitivne skupljaju paralelni snop svjetlosti u jednu toku arite
je realno

drzavna-matura.com

- divergentne negativne raspruju paralelni snop svjetlosti arite je virtualno

- jednadba lede

49

drzavna-matura.com

50

f=arina duljina
a=udaljenost predmeta od lede
b=udaljenost slike od lede
n2=indeks loma lede (stakla)
n1=indeks loma sredstva (za zrak se uzima 1 kao za vakuum)
r1=polumjer zakrivljenosti 1. sfernog dioptra (onog na koji prvo upada svjetlost koja se iri
slijeva nadesno)
r2=polumjer zakrivljenosti 2. sfernog dioptra
- linearno povedanje lede

y'=visina slike, y=visina predmeta

- jakost (konvergencija) lede

- konstrukcija slike konvergentne lede

1. zraka koja dolazi na ledu paralelno s optikom osi lomi se kroz arite slike F'
2. zraka koja prolazi kroz optiko sredite lede ne lomi se (prolazi kroz ledu bez
promjene smjera)
3. zraka koja prolazi kroz arite predmeta F lomi se paralelno s optikom osi

- slika moe biti:

realna ili virtualna
obrnuta ili uspravna
uvedana, umanjena ili jednaka predmetu
*u beskonanosti kad se predmet nalazi u fokusu
- konstrukcija slike divergentne lede

drzavna-matura.com

51

1. zraka koja dolazi na ledu paralelno s optikom osi lomi se kroz ledu kao da je dola
iz virtualnog arita slike F'
2. zraka koja prolazi kroz optiko sredite lede ne lomi se (prolazi kroz ledu bez
promjene smjera)
3. zraka koja bi prolazila kroz virtualno arite predmeta F lomi se paralelno s
optikom osi

- slika je virtualna, umanjena i uspravna

- nastajanje slike u oku
- leda je konvergentna, u zdravom oku na mrenici nastaje umanjena, obrnuta slika

drzavna-matura.com

52

- pogreke i naini korekcije vida

- kratkovidnost svjetlost koja dolazi iz beskonanosti ne fokusira se na mrenici
nego je arite pomaknuto prema ronici, leda je previe zakrivljena za dubinu oka
(oko je "preduboko")
- korigira se negativnim (divergentnim) ledama
- dalekovidnost svjetlost se fokusira iza mrenice, leda je premalo zakrivljena (oko
je "preplitko")
- korigira se pozitivnim (konvergentnim) ledama
- starovidnost starenjem se smanjuje sposobnost akomodacije oka na udaljenost
predmeta
- korigira se konvergentnim ledama bifokalnim ili progresivnim

5.5 zakoni valne optike

- geometrijski put svjetlosti udaljenost koju svjetlost prijee
- optiki put svjetlosti geometrijski put svjetlosti pomnoen s indeksom loma sredstva
- pojave koje govore u prilog valnoj slici svjetlosti
- interferencija svjetlosti
- ogib svjetlosti
- polarizacija svjetlosti

drzavna-matura.com

53

- interferencija svjetlosti = superpozicija svjetlosnih valova (kad se dva svjetlosna vala nau
u istoj toki prostora) moe biti konstruktivna (pojaavanje) i destruktivna (ponitavanje)
- Youngov pokus

- dvije pukotine postaju dva koherentna izvora ija je meusobna udaljenost d

- na zastoru koji je od pukotina udaljen za a nastaje interferentna slika pruge kod
monokromatske svjetlosti svijetle (konstruktivna intereferencija) i tamne
(destruktivna interferencija), kod Suneve (bijele) svjetlosti obojene
- ovisnost interferentne slike o:
- meusobnom razmaku izvora

s=razmak izmeu susjednih pruga

- valnoj duljini

- udaljenosti od zastora

drzavna-matura.com

54

- interferencija na tankim listidima npr. mjehuridi sapunice, ulje na vodi upadne zrake
svjetlosti se djelomino lome na povrini a djelomino na dnu tankog sloja te izmeu nastalih
lomljenih zraka dolazi do interferencije zbog koje se vide razliite boje

- ogib svjetlosti svjetlost "zaobilazi" pukotinu ili prepreku ije su dimenzije usporedive s
valnom duljinom
- na pukotini prema Huygensovom naelu, pukotina na koju nailazi val moe se
smatrati izvorom novog vala svjetlost se kroz pukotinu ne iri samo pravocrtno nego
se raspruje

- na niti svjetlost dopire iza niti, sjena niti nije otra nego se unutar nje vide pruge,
osobito izraeni sredinji maksimum

drzavna-matura.com

55

- na optikoj reetci (N pukotina) svjetlosni valovi koji se ire od svake pukotine

meusobno interferiraju pa od bijele svjetlosti nastaje spektar, a od monokromatske
svjetlosti svjetle (maksimumi) i tamne (minimumi) pruge

- jednadba optike reetke

d=razmak izmeu dvije susjedne pukotine=konstanta reetke

k=redni broj ogibnog maksimuma
broj maksimuma: 2k+1

- polarizacija svjetlosti pojava koja pokazuje da je svjetlost transverzalni val

- ljudsko oko ne razlikuje polariziranu svjetlost od nepolarizirane

drzavna-matura.com

56

- rezultat je meudjelovanja svjetlosti i tvari javlja se kad svjetlost propustimo kroz

polaroidni filtar (polarizator), ako iza njega postavimo drugi polaroidni filtar
(analizator) okomito (krino), svjetlost prolazi kroz svaki zasebno, ali ne i kroz oba

- Brewsterov zakon uvjet potpune polarizacije reflektirane svjetlosti

drzavna-matura.com

57

6 Moderna fizika
6.1 specijalna teorija relativnosti
- naelo relativnosti: svi zakoni fizike imaju jednak matematiki oblik u svim inercijskim
sustavima (sustavima koji miruju ili se gibaju stalnom brzinom) svi inercijski sustavi su
ravnopravni u njima se sve prirodne pojave odvijaju na isti nain
- stalnost brzine svjetlosti: brzina svjetlosti u vakuumu (c3108 m/s) najveda je moguda
brzina u prirodi i nita se ne moe iriti vedom brzinom od nje te je jednaka u svim
referentnim sustavima
- kontrakcija duljine

L0=vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet)
L=duljina mjerena iz sustava koji miruje
- dilatacija vremena

T0=vlastito vrijeme (vrijeme u sustavu koji se giba brzinom v)

T=vrijeme u sustavu koji miruje
bududi da je v2/c2 uvijek izmeu 0 i 1, za objekte koji se gibaju vrlo velikom brzinom (kad
v2 nije zanemarivo u odnosu na c2) duljina se iz sustava koji miruje uvijek ini kradom, a
vrijeme duim
- energija mirovanja (E0) i ekvivalentnost mase i energije

6.2 kvantna fizika

- zakoni zraenja apsolutno crnog tijela (tijelo koje apsorbira svo upadno elektromagnetno
zraenje)
a) Stefan-Boltzmannov zakon
I=intenzitet zraenja (energija koju zrai 1 m2 povrine crnog tijela u 1 s)
T=apsolutna temperatura u K
=5,6710-8 Wm-2K-4 Stefan-Boltzmannova konstanta
P=snaga zraenja crnog tijela povrine S okomite na smjer irenja zraenja

drzavna-matura.com

58

b) Wienov zakon
=valna duljina za koju je intenzitet zraenja maksimalan pri temperaturi T
b=2,8910-3 Km Wienova konstanta
- ovisnost intenziteta zraenja apsolutno crnog tijela o valnoj duljini

- pri vedoj T, max je manja, a intenzitet za max vedi

- Planckova kvantna hipoteza
- crno tijelo sastoji se od jako velikog broja oscilatora koji energiju zrae u malim
"paketidima" koji se nazivaju kvanti (a ne kontinuirano) mogu zraiti samo energije
koje su cjelobrojni viekratnici umnoka frekvencije zraenja i Planckove konstante
n=prirodni broj
h=6,62610-34 Js Planckova konstanta
- koncept fotona estica svjetlosti ili kvant energije elektromagnetnog zraenja
mase nula koja se u vakuumu giba brzinom svjetlosti ne moe se cijepati u dijelove,
ne moe se ne gibati
energija jednog fotona:

- Einsteinovo objanjenje pojave fotoelektrinog efekta

- fotoelektrini efekt pojava da metali obasjani elektromagnetnim valovima (UV ili
vidljivom svjetlodu) ponekad (ako je frekvencija svjetlosti veda od granine
frekvencije karakteristine za metal) emitiraju elektrone
- metal privlai elektron, zbog ega elektron ima odreenu energiju vezanja (koja
ovisi o vrsti metala), foton koji upada na povrinu metala sudara se s elektronom i
predaje mu svoju energiju (hf) pri emu foton nestaje te tada elektron ima dovoljnu

drzavna-matura.com

59

energiju da bude izbaen iz metala dio energije fotona troi se na oslobaanje

elektrona iz metala (izlazni rad Wi), a ostatak postaje kinetika energija elektrona

- valna i estina slika svjetlosti dualna (dvojna) priroda svjetlosti

- osobine vala koje svjetlost pokazuje: interferencija, difrakcija, polarizacija
- osobine estice -||-: fotoelektrini efekt, Comptonovo rasprenje (rasprenje
svjetlosti na elektronu, pri emu i elektron "skrede" pri sudaru s fotonom)
- estino svojstvo fotona je koliina gibanja, a valno valna duljina, povezuje ih
relacija:

- de Broglieva ideja o valno-estinoj prirodi tvari: svaka estica koja se giba ima i valna
svojstva za materijalne estice mase m i brzine v vrijedi jednadba ovisnosti valne duljine o
koliini gibanja (de Broglieva relacija) kao i za fotone:

- Bohrov model vodikova atoma

- elektron se giba po tono odreenoj putanji oko jezgre i pritom ne zrai energiju
takvo stanje naziva se stacionarno stanje
- atom emitira energiju (foton, zraenje) u "paketima" (kvanti energije) pri prijelazu
elektrona iz vieg u nie stacionarno stanje (iz putanje s vedom u onu s manjom
energijom), a apsorbira pri obrnutom prijelazu

- energijski nivoi atoma mogude putanje elektrona, vidi prethodnu natuknicu

drzavna-matura.com

60

- nastanak linijskih spektara: pri prijelazu elektrona iz pobuenog u osnovno stanje

(iz vie u niu orbitalu), emitira se energija (foton) odreene valne duljine koja
odgovara liniji u spektru elektromagnetskog zraenja
- vodikov spektar linije (valne duljine) elektromagnetskog zraenja koje emitira
atom vodika pri prijelazu elektrona iz pobuenih u osnovna stanja, mogu se podijeliti
u "serije" (nizovi od po nekoliko linija u razliitim dijelovima spektra, nazvani po
onima koji su ih otkrili): npr. 4 linije u podruju vidljive svjetlosti Balmerova serija

- kvantno-mehaniki model atoma opisuje energetsko stanje elektrona u atomu preko

kvantnih brojeva

drzavna-matura.com

61

- Paulijev princip iskljuivosti: dva elektrona u istom atomu ne mogu se istovremeno

nalaziti u stanju u kojem su im sva 4 kvantna broja ista
- Heisenbergovo naelo neodreenosti: pri istovremenom odreivanju poloaja i
koliine gibanja nuno se javlja neodreenost obiju veliina u iznosima odreenima
Heisenbergovim relacijama neodreenosti za poloaj i koliinu gibanja to je tonije
odreena jedna od tih veliina, druga je slabije odreena

( znai raspon u kojem se moe odrediti veliina)

- za energiju i vrijeme:

6.3 nuklearna fizika

- osnovne sile u prirodi
sila
djeluje meu

doseg

gravitacijska

esticama koje
imaju masu
elektromagnetna esticama koje
imaju naboj
slaba nuklearna
kvarkovima
10-17 m
jaka nuklearna

nukleonima

10-15 m

- nukleoni (estice koje izgrauju atomsku jezgru)

masa
dimenzije
-27
protoni
1,67310 kg
10-15 m
neutroni
1,67510-27 kg
10-15 m
- atom

estice
prijenosnici
gravitroni
fotoni

privlana

bozoni

privlana/
odbojna
privlana

gluoni

privlana

naboj
+1,610-19 C
0

radioaktivni
raspad
fuzija, fisija

oznake

drzavna-matura.com

62

- izotopi atomi istog atomskog, a razliitog masenog broja (isti broj protona, a razliit broj
neutrona u jezgri)
- energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone):
- jako velika jer je c2 jako veliko, premda je m jako mali
- defekt mase (masa za koju je masa jezgre manja od zbroja masa protona i neutrona od
kojih se sastoji):

- uzrok radioaktivnosti: nestabilnost jezgre zbog prevelikog ili premalog broja neutrona u
odnosu na broj protona
- osnovne vrste radioaktivnog zraenja
sastav
naboj
doseg
-19

jezgre helija
+21,610 C
5 cm u zraku
+

elektroni e ili pozitroni e

5 m u zraku
0,1 cm u Al

elektromagnetni valovi
/
jako velik (4 cm Pb smanjuje
intenzitet za 10%)
1)
npr.
2)
a) npr.
b) +
npr.
3)
npr.

drzavna-matura.com

63

- zakon radioaktivnog raspada

- nuklearne reakcije (reakcije u kojima se mijenjaju jezgre atoma)

- zakon ouvanja masenog i atomskog broja (naboja) zbroj masenih brojeva reaktanata
jednak je zbroju masenih brojeva produkata, zbroj atomskih brojeva reaktanata jednak je
zbroju atomskih brojeva produkata, zbroj naboja reaktanata jednak je zbroju naboja
produkata
- fuzija (stapanje jezgara)
npr.
- fisija (raspadanje jezgre)
npr.