Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju

Marketing u kulturi
Metropolitan opera

Andrijana Katava
andrijana.katava@gmail.com

Osijek, oujak 2013.

Metropolitan opera, (skraeno The Met) je operna kua u New Yorku, osnovana 1883. godine.
Glazbeni ravnatelj je, jo od 1976., James Levine, a 2006. godine generalni ravnatelj postaje
Peter Gelb.
Godinje se u Metropolitan operi izvede oko 220 opernih predstava, a Opera djeluje kao jedna
od 12 organizacija u okviru Linconovog centra u New Yorku. Metropolitan Opera je najvea
ustanova koja se bavi klasinom glazbom u SAD. Ogromni ansambl opere sastoji se od
velikog simfonijskog orkestra, zbora, djejeg zbora, baletne trupe i brojnih individualnih
pjevaa. Mnogo uveni pjevai su ostvarili svjetsku slavu nastupima i Met Operi: Luciano
Pavaroti, Renee Fleming, Placido Domingo.
Prva Metropolitan operna kua je sagraena na Broadway-u, a osnovali su ju grupa bogatih
poduzetnika koji su eljeli vlastitu opernu kuu. Ta, originalna, Metropolitan Opera je sruena
16. Travnja 1966. godine. A danas se, kako je ve spomenuto, Met Opera nalazi u
Lincolnovom centru. Arhitekt opere u Lincolnovom centru je Wallace K. Harrison.
Godinji budet Met Opere za sezonu 2011./2012. iznosio je $325 milliona, od kojih je $182
milliona (43%) privatnih donacija.
Met Opera ima oko 860 stalnih zaposlenika. Privremenih i sezonskih zaposlenika je oko 200
do 1200 ovisno o razdoblju u godinu. Solo izvoaa koji rade u Met Operi je oko 300, a na
stalno zaposlenih lanova orkestra je 100, dok je stalnih lanova zbora 80 i 16 baletnih
umjetnika.
Plae su razliite za svakog umjetnika i zaposlenika, a za sezonu 2011./2012. najvea plaa
jednog umjetnika je iznosila $16 000,00 po izvedbi.
Met Opera ima kapacitet od 3800 sjedeih i 195 stajaih mjesta, ali je postupno proirila krug
publike koristei tehnologiju. Od 1931. redovito prenosi predstave preko radija, a od 1977. i
preko televizije. U 2006. godini Met Opera je zapoela s prijenosima uivo, preko satelita i
interneta, koji su prikazivani u kinima i kazalitima u cijelom svijetu, tako da je u 2011.
godini ukupan broj publike dosegnuo 3 miliona.
Misija: Metropolitan Opera je dom za najkreativnije i talentirane umjetnike, ukljuujui
pjevae, dirigente, kompozitore, orkestralne glazbenike, kazaline redatelje, dizajnere,
vizualne umjetnike, koreografe i plesae iz cijelog svijeta.

Interna analiza
1. Stakeholderi
Stakeholderi Met opere su publika, kritika, zaposlenici i izvoai, udruenje Metropolitan
Opere i odbor, te razliiti donatori.
Publika se sastoji od lanova ije potrebe se razlikuju te Met opera mora zadovoljavati
publiku na razliite naine. Na primjer, postoje neformalni posjetitelji koji preferiraju
popularnije opere, ljudi koji pohaaju jednu ili dvije opere u sezoni jer si ne mogu priutiti
vie, te stalni posjetitelji i pretplatnici na pakete ili karte prema kojima je Met opera i
najodgovornija.
Stalni pretplatnici na karte su vani dionici jer su indikatori uspjeha opera. Ako su oni
nezadovoljni prethodnom sezonom opera, vjerojatno se nee pretplatiti na sljedeu sezonu to
je tetno za poslovanje Met opere. Bez potpore publike, Met opera je onemoguena u
ispunjavanju svoje misije da iri umjetnost.
Kritiari su vani dionici jer oni mogu proslaviti ili pokopati izvedbu opere u svojim
recenzijama. Ako se kritiarima ne svidi opera mogu objaviti lanak s groznom recenzijom
zbog ega publika vie nee gledati tu operu.
Zaposlenici i izvoai Met opere izravno su zasluni za dobro ili loe poslovanje. Dakle, ako
su zaposlenici nezadovoljni to e se loe odraziti na poslovanje jer nee kvalitetno obavljati
svoj posao. U sluaju da su izvoai nezadovoljni nee vie suraivati s Met operom nego s
konkurencijom.
Zadaa Udruenja Met Opere (Met Opera Guild) je da promovira vee zanimanje za operu,
proiri bazu podrke Met operi i da pronae buduu publiku pruajui razliite edukacijske
prigrame, materijale i usluge kolama ili razliitim civilnim grupama.

2. Kvaliteta poslovanja
Podatci o kvaliteti poslovanja Metropolitan Opere su nepoznati. No, po nekoj osobnoj
procjeni moe se zakljuiti kako Met Opera posluje vrlo uspjeno i po visokim standardima.
Kao pokazatelj toga moe posluiti injenica kako Met Opera ima preko 3 miliona posjetitelja
godinje. Naravno, u taj broj su uraunati svi posjetitelji, pa tako i oni u cijelome svijetu koji
gledaju prijenose opera u kinima ili kazalitima u svojim zemljama. Dakle, Met opera je
proirila svoj krug oboavatelja i posjetitelja koristei tehnologije i dobar marketing.
3.1. Prihodi za sezonu 2010./2011.

3.2. Trokovi za sezonu 2010./2011.

2. Eksterna analiza

2.1.

SWOT

Snage

Slabosti

1. Svjetska prepoznatljivost / presti i duga

povijest
2. Najvea institucija glazbeno-scenske
umjetnosti u svijetu
3. Sposobnost privlaenja najpoznatijih umjetnika
4. Sposobno vodstvo: Peter Gelb, James Levine

1. Plan i program koji se pravi za 3do 4 godine

unaprijed to onemoguava istraiti elje
posjetitelja
2. Naslovi koji ne privlae uvijek mlau publiku

Prilike
1.
2.
3.

Mogunost upoznavanja mladih s radom i

programom opere i time privlaenje nove publike
Prepoznatljivost daje priliku zapoljavanja
afirmiranih svjetskih menadera
Veina gledatelja HD prijenosa opera eli ponovno
pogledati predstavu

Prijetnje
1. Stanovnici imaju negativne predodbe o
operi (dosadno)
2. Publika/dionici su sve stariji
3. Druge operne kue slijede primjere HD
prijenosa

2.2.

Politiko
okruenje

Met Opera nikada nije imala problema sa zakonima, drave ili grada New York, u poslovanju
iz ega se moe zakljuiti kako Met ima jedno pozitivno politiko okruenje.
2.3.

Ekonoms
ko okruenje

Iako je ekonomsko stanje u Americi relativno dobro, ni Met Operu nije zaobila kriza.
Proteklih godina su imali manjih problema, ali na sreu od sezone 2011./2012. Pod vodstvom
Petera Gelba i uz pomo novih tehnologija stanje se popravilo te ponovno posluju s
pozitivnom bilancom.

2.4.

Sociolo
ko okruenje

Publika Met Opere su uglavnom ljudi srednjih godina i stariji ljudi boljeg imovinskog stanja.
Kako je navedeno u SWOT analizi, jedan od problema Opere je taj da posjetitelji stare, te se
suoavaju s pitanjem kako privui mladu publiku i kako privui mlade dionike.
Najvea konkurencija su im kina i nove tehnologije s kojim zasad idu u korak HD prijenosima
opera. Takoer, konstantno pokuavaju privui mlade kroz razne radionice kojima im
omoguuju unutarnji pogled u velianstveni svijet Metropolitan Opere te ih od poetka uiti i
stvarati im naviku na odlazak u operu, pa barem par puta godinje, kao dio kulturnog
uzdizanja.
2.5.

Tehnolo
ko okruenje

Met Opera je institucija koja je definitivno u koraku sa svim novim tehnologijama. Poevi od
prijenosa opera preko radija do satelitskog HD prijenosa u kina i kazalita u cijelom svijetu.
Na slubenoj stranici Metropolitan Opere (http://www.metoperafamily.org) mogu se
rezervirati ili kupiti karte za opere u zgradi Met-a ili za bilo koji HD prijenos u svijetu. Na
njihovoj se stranici pod kategorijom WATCH&LISTEN (gledaj i sluaj) mogu nai razne
tehnoloke novotarije koje pomau u proirenju kruga publike. Naime, razvili su aplikaciju za

iPad, Met Opera on demand, uz pomo koje korisnici mogu gledati uivo prijenose ili bilo
koju snimku datirajui do sedamdesetih godina prolog stoljea. Osim Met Opera on demand,
ravili su i aplikaciju za iPone pod nazivom Sirius XM, to je radio aplikacija kojom se moe
uivo sluati opere na iPhone-u.
Takoer, u namjeri pribliavanja sadraja mlaoj publici, Met Opera ima i stranicu na
Facebooku i Twitteru.

Ciljne skupine (korisnici/posjetitelji)

Definiranju ciljnih korisnika moramo pristupiti vrlo oprezno i s razliitih aspekata. Bitno ih je
segmentirati po demografskim, zemljopisnim, kulturnim i psihografskim kriterijima. Pa
krenimo od prvog kriterija.
Posjetitelji u dobi od 50 do 60 godina (prema slubenim podatcima preuzetih sa stranice Met
Opere) ine 90% posjetitelja Metropolitan opere. U sezoni 2011./2012. Prosjena dob
posjetitelja je pala s 60.4 godine na 57.7, to je pozitivan pokazatelj kako se publika
postepeno pomlauje.
Na to takoer utjeu i stalni napori vodstva Met Opere u pribliavanju opere mlaoj
populaciji kroz razliite radionice, a najvie tehnolokim inovacijama jer ''Met Opera je
institucija koja je definitivno u koraku sa svim novim tehnologijama. Poevi od prijenosa
opera preko radija do satelitskog HD prijenosa u kina i kazalita u cijelom svijetu. Na
slubenoj stranici Metropolitan Opere (http://www.metoperafamily.org) mogu se rezervirati ili
kupiti karte za opere u zgradi Met-a ili za bilo koji HD prijenos u svijetu. Na njihovoj se
stranici pod kategorijom WATCH&LISTEN (gledaj i sluaj) mogu nai razne tehnoloke
novotarije koje pomau u proirenju kruga publike. Naime, razvili su aplikaciju za iPad, Met
Opera on demand, uz pomo koje korisnici mogu gledati uivo prijenose ili bilo koju snimku
datirajui do sedamdesetih godina prolog stoljea. Osim Met Opera on demand, ravili su i
aplikaciju za iPone pod nazivom Sirius XM, to je radio aplikacija kojom se moe uivo sluati
opere na iPhone-u. Takoer, u namjeri pribliavanja sadraja mlaoj publici, Met Opera ima i
stranicu na Facebooku i Twitteru. ''1
1 Zadaa 2, str 5.

Podatci o spolu ili zanimanju publike su nepoznati, no moe se pretpostaviti kako su priblino
jednako zastupljeni i mukarci i ene, s tim da ena obino ima malo vie na kulturnim
dogaanjima. Zanimanja je teko pretpostaviti, no da poznato je kako u operu, pa tako i Met
Operu, obino dolaze ljudi iz vie i srednje klase, to obino znai i vieg stupnja
obrazovanja.
Met Opera se nalazi u New Yorku, a on je grad s mnogo razliitih nacionalnosti. Neki ga
smatraju gradom s najvie razliitosti u svijetu. Procjenjuje se (prema jednom edukacijskom
istraivanju) kako se u New Yorku pria vie od 300 razliitih jezika meu uenicima javih
kola. Iz toga se moe zakljuiti kako je teko napraviti kategorije posjeenosti Opere po
razliitim nacionalnostima ili rasama. Ako u obzir uzmemo i HD publiku onda ju je jo tee
segmentirati jer je rije o publici iz cijelog svijeta. No, situacija je i dalje ista po pitanju
socijalnog statusa i obrazovanja.

Publika Met Opere je publika iz skoro cijelog svijeta. Ako emo uzeti u obzir cijelu povijest
onda, naravno, prednjae stanovnici New Yorka i okolnih gradova, te turisti koji posjeuju
New York. No, to se tie dananje situacije, Met Opera prenosi HD opere u 61 zemlju svijeta
(ne ukljuujui SAD), pa tako i u Hrvatsku, stoga sa sigurnou se moe rei kako Met Opera
ima publiku iz cijelog svijeta.

Uprava Met Opere radi sve kako bi privukla posjetitelje u vrijeme krize, pa tu spada
smanjenje cijena ulaznica. Kao to je ve prije spomenuto, Met Opera nudi mogunost
pretplate na cijelu sezonu uz popuste, te bi se takvi korisnici nazvali lojalnim korisnicima. No
dosta posjetitelja dolazi jednom, bilo to u sklopu turistikog obilaska ili jer su htjeli provjeriti
to je to opera i hoe li im se svidjeti. To pokazuje i slika 1. Vanost razloga za odlazak u
operu, koja je rezultat istraivanja publike Met Opere.

Slika 1.

Naini (samo)financiranja
Godinji budet Met Opere za sezonu 2011./2012. iznosio je $325 miliona, od kojih je $182
miliona (43%) privatnih donacija. Ostatak dolazi od prodaje ulaznica, lanstva u Metropolitan
Guildu ili prodaje obveznica ili kredita. Met Opera nije korisnik dravnog prorauna.

Zastupljenost marketinga
Metropolitan Opera ima poseban poslovni sektor pod nazivom Marketing i Komunikacije. Tu
spadaju odjeli: Komunikacije, Promocija, Edukacija, Marketing i Reklamiranje, Marketing
servisi, Grafiki dizajn, Webstranica, Prodaja, Briga o kupcima i odnosi s donatorima, Sustav
podrke korisnicima i Administracija.
Marketing u Met Operi funkcionira vrlo dobro, a najbolji pokazatelj je poslovanje s dobitkom
te svjetska prepoznatljivost. Svatko tko zna neto o kulturi i umjetnosti je uo za Met Operu
iako ju moda nije posjetio nikada. Tome naravno pridonose i HD prijenosi.
Kad je u pitanju marketing strategija, kroz povijest Opere zastupljena je bila diferencijalna
strategija, u smislu bogatog i elitnog sloja. S vremenom se uvidjelo kako ta strategija ima

mana jer je odreeni broj elitnog sloja gubio zanimanje za takvom vrstom dogaanja. Peter
Gelb, kada je 2006. postao generalni ravnatelj, donio je odluku o promjeni skoro 125 godina
stare marketing strategije jer je vidio Met Operu kao ''Operu za mase''
Dakle, trenutna marketing strategija Met Opere je nediferencirani marketing, rijeila se
elitistikog imagea te proiruje publiku ''proizvodima kulture'' za svakoga pribliavajui operu
razliitim socijalnim skupinama prilagoavajui cijenu karata u samoj Met Operi ili HD
projekcija.

Kada govorimo o marketingu neizostavno je potrebno spomenuti i marketing-mix.

Marketing mix ukljuuje aspekte i strategije marketinga koje se u menadmentu koriste za
stjecanje konkurentske prednosti. Marketing-mix se u marketingu u kulturi sastoji od etiri
dosad poznata elementa koji su popularno nazvani 4P:
1. Proizvod + usluga (product), koji predstavlja ono to se u materijalnom ili
nematerijalnom obliku (ili njihovoj kombinaciji) nudi korisnicima
2. Cijena (price), koju za proizvod/uslugu plaaju korisnici
3. Distribucija (place), nain na koji se proizvod isporuuje korisnicima
4. Promocija (promotion), kojom se proizvod/usluga promovira korisnicima
U novije vrijeme postojeim elementima se dodaju jo tri nova (3P):
1. Osoblje (personnel), koje je zadueno za prodaju, distribuciju proizvoda/usluge
korisnicima
2. Prezentacija (presentation) proizvoda/usluge kulture korisnicima
3. Proces (process), koji je predstavljen etapama kroz koje korisnici prolaze da bi doli
do proizvoda i prihvatili ga.

Kad je u pitanju Metropolitan Opera, kao i veina ostalih institucija kulture, ne moemo
striktno govoriti o materijalnom proizvodu nego usluzi. Usluge ustanova kulture su dakle
neopipljive, estetski izvedene usluge koje su zbog toga ujedno i jedinstvene i neponovljive.
Usluge Met Opere su, dakle, opere. Svojim operama Met Opera je stvorila vlastiti brand i
image. Svatko tko zna malo o svjetskoj kulturi uo je za Metropolitan Operu u New Yorku.

Met je postala prestina operna kua koja je nezaobilazna pri turistikom posjetu New Yorku.
Barem u sklopu posjeta Lincolnovom centru.

Presti i ime znae i veu cijenu usluga. Brand je ono to prodaje uslugu. Oduvijek je
koritenje usluga kulture znailo neki status. Nekada su samo bogati mogli ii u kazalite, a
slian status se odrao i u dananje vrijeme. Cijene su dakako prihvatljivije, postoji srednji
sloj drutva, ali u svijesti ljudi je ostalo kako koritenje usluga kulture, kazalite, opera i sl.
pripada najvie bogatijim slojevima.
Dakle, danas ljudi odlaze u kazalita i opere kako bi se pokazali i stoga su spremni platiti
cijenu koja im je ponekad i previsoka.
Na cijene utjeu kako elje korisnika tako i ekonomska situacija u zemlji.
Da se vratimo Met Operi, koja je izgradila poznat image koji je na neki nain opravdavao
cijenu. Naime dolje su navedene prosjene cijene sjedala za neku operu (one variraju ovisno
radi li se o premijeri, reprizi ili nekoj vrlo poznatoj i traenoj operi)
Najskuplja i najbolja mjesta su parter centar premium: $375 i parter centar boxes: $320
Najjeftinija, ujedno i najloija mjesta su balkoni s djelominim pogledom od $15
Osim ovoga, Met Opera nudi i razliite popuste, npr. studentski.

Kad je u pitanju distribucija Met Opera kombinira distribuciju ''od sebe'' i distribuciju ''k sebi'',
za razliku od mnogih drugih prestinih opernih i kazalinih kua koje obino koriste samo
distribuciju ''k sebi'' pod kojom pretpostavljamo da postoji jedna jedina lokacija i publika
dolazi na nju da bi koristila proizvode koje nudi ta institucija. Met Opera ima matinu
lokaciju u Lincolnovom centru u New Yorku. U povijesti je imala manjih opernih kua u
Minesoti, Iowi, Philadelphiji koje danas vie ne funkcioniraju u tu svrhu. Danas je izgraena
Met operna kua u Taiwanu i otvorena je ove godine. Dakle, iako je Met opera u prolosti
imala vie kua, a danas ih ima dvije, svejedno to spada pod ''k sebi'' distribuciju jer se te kue
nalaze na ekskluzivnim lokacijama i potrebno je uloiti truda da se doe do njih.

to se tie distribucije ''od sebe'', moe se zakljuiti kako je Met Opera jedan od zaetnika
ideje prijenosa uivo u kinima i kazalitima u cijelome svijetu. Dakle, Met Opera je dola
publici, zapravo, ona je stvorila publiku od ljudi koji moda ak nisu bili ni potencijalna
publika zbog udaljenosti u svijetu ili financijskih razloga.

No, sav ovaj uspjeh Met Opera ne bi postigla bez dobre promocije. Met Opera ima cijeli odjel
zaduen za marketing i komunikacije, promociju i oglaavanje.
Osim slubene stranice (http://www.metoperafamily.org), oglaavaju se i na Facebook-u
(https://www.facebook.com/MetOpera) i Twitteru (https://twitter.com/metopera).
Takoer, s obzirom da je to svjetski poznata institucija, i po raznim kulturalnim portalima, na
televiziji i radiju u cijelom svijetu upravo zbog prijenosa uivo.

Kao to je ve ranije navedeno (u prvoj zadai) Met Opera ima oko 860 stalnih zaposlenika.
Privremenih i sezonskih zaposlenika je oko 200 do 1200 ovisno o razdoblju u godinu. Solo
izvoaa koji rade u Met Operi je oko 300, a na stalno zaposlenih lanova orkestra je 100, dok
je stalnih lanova zbora 80 i 16 baletnih umjetnika.
Plae su razliite za svakog umjetnika i zaposlenika, a za sezonu 2011./2012. najvea plaa
jednog umjetnika je iznosila $16 000,00 po izvedbi.

Met Opera ima kapacitet od 3800 sjedeih i 195 stajaih mjesta, ali je postupno proirila krug
publike koristei tehnologiju. U 2006. godini Met Opera je zapoela s prijenosima uivo,
preko satelita i interneta, koji su prikazivani u kinima i kazalitima u cijelom svijetu, tako da
je u 2011. godini ukupan broj publike dosegnuo 3 miliona. Sve ovo navodi na zakljuak kako
Met Opera prezentira i prodaje svoj proizvod, odnosno uslugu, pod peatom visokokvalitetne
i ekskluzivne usluge.

Proces dolaska do proizvoda, tj. opera, i prihvaanja istih je mnogostruko olakan prijenosima
uivo. Dok ponekad moe biti teko doi do ulaznica i rezervirati na vrijeme bolja mjesta,
mnogo je lake i jeftinije doi na prijenos u kino ili kazalite.
Iako se ekskluzivnost i problem pri dolaenju do karata moe initi negativnim, zapravo to n a
neki nain moe biti pozitivno, jer, kao to je spomenuto prije, ljudima je obino zanimljivije
neto do ega je teko doi. Dakle, to pobuuje interes u ljudima i izaziva ih da probaju taj
proizvod, tj. operu. Nakon toga moe doi do prihvaanja proizvoda (opere) i ponovnog
posjeta.

Organizacijska struktura
Organizacijska struktura Metropolitan Opere je podijeljena na 14 odjela, a jedan od njih je i
odjel za marketing i komunikacije kojim emo se baviti u daljnjem tekstu.
Ostali odjeli su: Umjetnika administracija, Izvrni ured, Produkcija, Tehniki odjel, Arhive,
Razvoj, Marketing i komunikacije, Financije, Met galerija, Ljudski resursi, Menadment
kuom, Informacije, Kreativni sadraj (HD uivo, radio i specijalni projekti) i Mediji i
prezentacija.
Dalje emo navesti poimence osobe odgovorne za odreene poslove u odjelu Marketing i
komunikacije (s obzirom da Met ima ukupno oko 900 zaposlenih navedeni su samo kljuni
voditelji):
Komunikacije:
Eva Chien
- Vii menader, Uivo u HD
Sam Neuman
- Voditelj odjela za medije
Editorial & Promocija:
Philipp Brieler
- Uredniki menader
Charles C. Sheek
- Urednik
Jennifer Worth
- Autor reklamnih tekstova

Jonathan Tichler
- Foto urednik
Marketing & Oglaavanje:
Dale Edwards
- Pomoni voditelj
Meghan Goria
- Vii voditelj menadmenta
Joe Tropia
- Voditelj prodaje
John Casavant
Brian Tran
- Marketing koordinatori

Marketing Servsi:
Ronni Brown
- Voditelj
Anthony Marinelli
- Voditelj marketinkih usluga
Grafiki Dizajn:
Bob Stern
- Voditelj dizajna
Burns Magruder
- Vii grafiki dizanjer
Website:
Justin Fuhs
- Vii menader, Website & Online mediji
Eric Becker
- Website menader
Hajir Sailors
- Website koordinator
Prodaja:
Hope Van Winkle
- Voditelj prodaje
Yessika Siccardi
- Kupci, pokloni i dodatci

George Flanagan
- Kupci, glazba i knjige
Briga o kupcima & odnosi s donatorima:
Susan Hayes
- Voditelj
Gary Feinstein
- Pretplate i posebne usluge
Pozivni centar & stvarenje:
Maryann Gallagher
- Voditelj, pozivni centar i odnosi s donatorima
Victoria D'Angelo
- Voditelj E-marketinga

Iz priloenog vidimo kako Met nema jednog kljunog direktora marketinga koji nareuje
svim odjelima, nego svaki odjel ima svog voditelja i tim. Svi oni na posljetku odgovaraju
generalnom direktoru Peteru Gelbu. Ovakvim nainom rada je osigurana vea autonomnost
pojedinih odjela i potie se kreativnost timova da sami rjeavaju probleme i smiljaju nove
projekte.
Na kreativnost ih potie sam Gelb koji je 2007. u jednom intervjuu za Inc.com
(http://www.inc.com/magazine/20071001/dramatic-results.html) objasnio na koji nain je
operu oivio i udahnuo joj novi stil i nain poslovanja, a sve to kroz marketinko razmiljanje.
Naime, otkako je on preuzeo vodstvo nad operom, 2006. godine, udvostruio je budet za
marketing i promociju, te poduzeo neke rizine poteze koji su se na kraju viestruko isplatili.
Sljedee sezone prodaja je skoila za 10%, publika se proirila za 15, a prihodi narasli za $8
miliona.
Kao prvi od mnogih poteza bio je objasniti svoje ideje kljunim zaposlenicima u marketingu,
a tako i svima ostalima: cijeloj administraciji, a ak i umjetnicima.
Met do tada nije imala nikakvo napredno i proireno oglaavanje tako da je potroio oko pola
miliona dolara na dosezanje do publike na nove naine. Oglasi su postavljeni na autobuse, u
podzemnu eljeznicu, na bandere, u novinske reklame gdje god je bilo mogue.
Pametan marketinki potez bila je za javnost otvorena proba opere Leptir, i to je bio prvi
takav dogaaj u povijesti Met Opere. Otvoreni dogaaj za 4000 ljudi i televizijske kamere od
ega je napravljen i dokumentarac.

Gelb potie i izvoenje opera na neobinim mjestima, osobito na otvorenom. Takve poteze
pozdravljaju mnogi mediji, pa ak i oni u Europi, a mediji su klju uspjeha. Ljudima se
sviaju nove stvari i nova, moderna stara opera.
Prole sezone Met je snizila cijene i tako uinila operu prihvatljivijom i zanimljivijom
razibrigom.
Ipak, ne treba misliti kako je Gelb iscrpio sve ideje za poboljavanje poslovanja, u budunosti
se oekuju mnoge inovacije, kako s podruja marketinga tako i cjelokupnog menadmenta
Opere.
Podruje na kojem bi se moglo navie raditi je marketing od-usta-do-usta. To bi se moglo
zapoeti preko weba. Ne moe se oekivati kako e ljudi doi operi nego opera moraju doi
do ljudi, ukljuiti ih u sam proces oglaavanja i natjerati ih da informiraju jedni druge o
dogaajima. Naglaava se upotreba interneta jer kako je dosadanja publika u prosjeku starije
dobi, potrebno je doprijeti do mladih, koji provode dobar dio svog ivota u virtualnom svijetu.
Met ve koristi dosta toga: Facebook, Twitter, Tumblr, iPhone aplikacije, uivo Yahoo
prikazivanje s premijera i Youtube kanal, no ipak ne dopire dovoljno do mlade publike.
Odgovor se krije u tome to mladi trae sudjelovanje, inae nisu zainteresirani. Mladi se
moraju ukljuiti u proces nastanka i oglaavanja, te se zaintrigirati za neki proizvod jer ne
prihvaaju dosadanje uobiajene pasivne oblike oglaavanja.
Mogli bi organizirati Facebook nagradnu igru, neku pitalicu ili slagalicu slika koja e jednog
ili vie fanova dovesti u Met besplatno. Jedna ili dvije ulaznice nisu velik troak, a mogu
navesti ljude koji su sudjelovali u igri i nisu osvojili nagradu da kupe ulaznicu i ipak odu na
operu. Osim ulaznice za samu operu, posjetiteljima bi moda bilo zanimljivije da je nagrada
dolazak na probu i upoznavanje s glumcima, producentom, kostimografima i dr. te bi kasnije
bili intervjuirani ili bi dobili zadau sami napisati recenziju doivljenog.
Takoer, trebali bi plasirati poster online, mnogo prije nego e biti printan, na stranice za koje
smatraju da ih posjeuje ciljna publika.
Po uzoru na filmove, ne emitirati samo trailere, nego povremeno, recimo 2 mjeseca prije
premijere, svaki tjedan izbacivati jednominutni video s najzanimljivijim trenutcima.
Animiranje publike se takoer moe izvesti na vie naina, npr. igranje uloga: objaviti na
drutvene mree zadatak u kojem se trai da publika improvizira neke od scena iz nadolazee
opere (za to se takoer mogu ponuditi nagrade), ili otvoriti forum u kojem se moe
raspravljati o glavnoj temi opere, motivima i moguim razliitim zavretcima.
Jo jedna od online igara moe pomoi likovnjacima da zavire u operu, ako se trai da
nacrtaju dio scenografije i poalju kako bi se izabrao najbolji crte koji bi se zapravo

upotrijebio za izgradnju pozornice ili bi bio najsliniji izgraenom. Osim likovnjaka mogu se
i glazbenici ukljuiti sa svojim verzijama remiksane glazbe iz opera.
Kako ljudi vie vjeruju drugim obinim smrtnicima nego plaenom PR-u i publicitetu, na
kraju svake izvedbe ili u pauzama bi se moglo intervjuirati ljude za koje se smatra kako e
doi ponovno ili koji e privui ciljnu publiku, ljude koji su slini njima samima. Snimci bi se
postavljali na slubenu stranicu Met Opere i Facebook.
S obzirom da ljudi vole biti vieni, osobito mlae generacije, samo snimanje i objavljivanje
na internetu bi mogao postati jedan od razloga dolaska u Operu. Drugi je to bi ti videi postali
jeftino oglaavanje kojem se vjeruje.

Najpozitivniji imbenici u vezi Met Opere, ujedno i najbolji razlozi za posjeivanje iste, su:
bogata povijest (130 godina stara institucija), mnogi slavni glazbenici su svoju karijeru
zapoeli, zavrili ili stekli slavu u Met Operi (Luciano Pavaroti, Renee Fleming, Placido
Domingo.), svjetski poznata institucija i najvea institucija klasine glazbe u SAD-u.
Nalazi se u Lincolnovom centru u NewYorku koji je nezaobilazan za svakog turista. Dakle,
Met Opera je i turistika atrakcija.
Nadalje, imaju dobru prezentaciju proizvoda i mogunosti raznih popusta, a kao najvaniji
pozitivni imbenik valja istaknuti tehnologiju, tonije HD uivo prijenose (u 61 zemlju) koji
omoguuju dolazak Opere u najdalje krajeve svijeta za cijenu obinog kino filma.
Osim HD prijenosa bitno je jo jednom naglasiti sve ostale tehnoloke inovacije oglaavanja i
promocije preko drutvenih stranica, iPhone aplikacija.
Naposljetku, ne smije se izostavit kako je jedna od najveih snaga Met Opere generalni
direktor Peter Gelb uz ije inovativne ideje i sposobno vodstvo Met i danas pozitivno posluje
uz sve nedae, krizu, nezainteresiranost za proizvode visoke kulture i sl.

to se tie negativnih imbenika koji utjeu na poslovanje i prezentaciju Met Opere, ne moe
ih se nabrojati mnogo. Jedino to se moe zamjeriti je visoka cijena, koja kad se ipak uzme u
obzir da se radi o proizvodu visoke kulture i nije pretjerana, no mnogi si svejedno ne mogu
priutiti izlet u Met (unato popustima), osim jako loa mjesta sa slabom ili nikakvom
vidljivou, te su stoga otvorene probe ili neka vrsta dana otvorenih vrata Opere dobrodola
ideja.

Loe je takoer i to publika spada u grupu ljudi starije dobi i jako je teko zapravo pomaknuti
tu dobnu granicu.
Osim cijena i starosti publike, malo toga se zapravo moe zamjeriti Met Operi, i nakon
detaljnijeg istraivanja i uvida u poslovanje i funkcioniranje Opere od administracije do
umjetnikih izvedbi moe se samo zakljuiti kako je Met jedna institucija koja ima kvalitetne
temelje i koja e postojati jo dugo te je vrijedna izdvajanja vremena i novca za posjeivanje.

Literatura:
1. http://en.wikipedia.org/wiki/Metropolitan_Opera
2. http://www.myphilanthropedia.org/top-nonprofits/national/arts3.
4.
5.
6.
7.
8.

culture/2010/metropolitan-opera
http://www.metoperafamily.org/metopera/index.aspx
http://www.youtube.com/user/MetropolitanOpera
http://www.inc.com/magazine/20071001/dramatic-results.html
http://www.artsjournal.com/sandow/2012/05/marketing-the-met-a-real-strategy.html
http://www.slideshare.net/lorrainegoodman2/live-in-hd-analysis-amp-marketing-plan
http://www.inc.com/magazine/20071001/dramatic-results.html