Oneienje/zagaenje

mora kemikalijama

Poglavlje 8

Za razliku od zagaenja naftnom mrljom, gdje se objektivno samo

okoli titi, u sluaju kemijskog izljeva treba omoguiti
sigurnost ljudskog ivota.
Postoje dva osnovna naina prevoenja kemikalija morskim putem:

prijevoz kemikalija u rasutom stanju specijaliziranim

brodovima za tu vrstu tereta - veliki tankove i cisterne

prijevoz kemikalija u pakiranom obliku - u paketima

(mentalne bave) ne teim od 200 kg
S obzirom na nain prevoenja, mogue su dvije vrste pomorskih
nesrea:
1.
izljev kemikalija u more
2.
gubitak paketa ili kontejnera koji sadrava opasne kemikalije
Stoga su mogue i dvije vrste intervencija: uklanjanje prolivene
kemikalije ili uklanjanje izgubljenih kontejnera.

Planovi djelovanja u sluaju o kemijskih izljeva

u more
zahtijevaju posebnu pozornost zbog:
rastueg broja tvari u prijevozu (60 000
komercijalnih tvari);
injenicu da je zagaiva, u odreenim
sluajevima nepoznat i/ili viestruk, budui da
se transport odvija u kontejnerima, paketima ili
u rasutom stanju, a zagaeno podruje moe
biti nejasno opisano;
zagaivai mogu reagirati meusobno.

Postoji sedam operacijskih faza Planova:

1.
Pripravnost
2.
Kemijska identifikacija
3.
Procjena situacije
4.
Hitnost odgovora
5.
Odgovor na oneienje
6.
Skladitenje i tretiranje otpada
7.
Ostalo

U sluajevima tretiranja izlivenih kemikalija,

postoje tri mogunosti:
1.
sluajevi kemijskih izljeva u more u kojima se
ne moe djelovati,
2.
sluajevi kemijskih izljeva u more kad se donosi
odluka o nedjelovanju,
3.
sluajevi kemijskih izljeva u more kad se donosi
odluka o djelovanju na izljev.

1. Sluajevi kada nije mogue djelovanje na

izljev
Razlozi zbog kojih nije mogue djelovanje na izljev:
1. vrijeme potrebno za djelovanje:

2.

najmanje 24 sata za poetak operacije vrijeme za otkrivanje

i lociranje mrlje, donoenje odluke, dovoenje opreme plus
minimum 12 sati za djelovanje.

fizikalnokemijska svojstva kemikalije:

Boja - na bezbojne kemikalije ili slabo obojene kemikalije nije
mogue djelovati.
Gustoa - gustoa kemikalije odreuje da li e ona plutati ili
tonuti.
Topivost - mora biti postojana barem 24 sata nakon izljevanja
Brzina isparavanja - opasnost od eksplozije, zagaenje
zraka...

U sluaju izljeva kemikalija u podruju luke ili

blizini obale zbog brzine reakcije i lakeg
ograniavanja izljeva mogue je uklanjanje puno
veeg broja kemikalija, nego na otvorenom moru.
Koritenjem dostupne opreme za rjeavanje
posljedica izljeva vrijeme potrebno za djelovanje
iznosi:
2 do 3 sata za izljeve u luci,
6 do 12 sati za izljeve uzdu obale (ovisno o
pristupanosti mjesta izljeva).

2. Sluajevi kemijskih izljeva kada se donosi

odluka o nedjelovanju
Odgovorne osobe u odreenim sluajevima donose
odluku o nedjelovanju:

u sluaju kad bi djelovanje na izljev moglo dovesti osoblje

interventnog tima u smrtnu opasnost: zbog rizika od vatre ili
eksplozije ili zbog rizika od trovanja dodirom ili udisanjem (ako
interventni tim nema na raspolaganju odgovarajuu zatitnu
odjeu),
ukoliko bi djelovanje uzrokovalo jo tei sluaj oneienja,
ukoliko nije poznata vrsta izlivene kemikalije - u sluaju
prijevoza kemikalije rasutom stanju, ime kemikalije uglavnom je
brzo dostupno, no u sluaju pakirane kemikalije to esto nije
sluaj.

U sluaju kada je donesena odluka o nedjelovanju,

potrebno je poduzeti odreene preventivne mjere za
zatitu ljudi i okolia. Potrebno je stalno nadzirati sam
izljev, kvalitetu vode, taloga i zraka.

3. Sluajevi kemijskih izljeva kada se donosi

odluka o djelovanju na izljev
Odluka o djelovanju donosi se u sljedeim uvjetima:

ako je zagaiva postojan u vodenoj sredini dovoljno dugo

vremena,
kada je zagaiva prirodno ogranien - odluka o djelovanju mora
se donijeti vrlo brzo,
ako nema velike opasnosti za osoblje interventnog tima,
ako je dostupna sva potrebna oprema, prilagoena izlivenoj
kemikaliji i ako se ona moe pravilno koristiti,
u sluaju kada je polarizirana kemikalija izbaena na obalu te u
sluaju plutajuih kontejnera.

Ovisno o vrsti zagaivaa poduzima se operacija

uklanjanja:

plutajui,
tonui,
topivi,
isparavajui zagaivai.

3.1. Tehnike za rjeavanje problema

oneienja tonuim kemikalijama
Kada zagaiva potone na morsko dno zbog odreenih
biokemijskih promjena zagaiva moe biti naglo
raspren u okoliu emu pogoduje:

utjecaj struja, te plima i oseka,

nagib morskog dna to uzrokuje sputanje zbog gravitacije,
niska viskoznost kemikalije dovest e do usitnjavanja
kemikalije u sitne kapljice, koje e se puno lake rasprivati u
okoliu,
apsorpcija kemikalije u sediment,
ubrzano otapanje kemikalije u vodenom stupcu.

Da bi se tonua kemikalija zadrala u ogranienom

podruju neophodno je brzo djelovanje.

U upotrebi su metode otklanjanja oneienja

tonuim kemikalijama:
3.1.1. Podvodno ograivanje
3.1.2. Pokrivanje ili zakapanje zagaivaa
3.1.3. Jaruanje
Ove metode vrlo se rijetko koriste na otvorenom
moru. Njihovo koritenje ogranieno je uglavnom
na rijeke i jezera.

3.1.1. Podvodna ograivanja

Tehnikom podvodnih ograivanja eli se postii:

ograivanje prolivenog zagaivaa na ogranieno podruje,

olakavanje operacije ienja (zakapanja),
usmjeravanje zagaivaa prema iskopini u kojoj e
zagaiva biti akumuliran (a kasnije eventualno i zakopan).

Da bi se potonule kemikalije mogle ograditi i zatim

ukloniti s morskog dna moraju imati slijedea
svojstva:

vrlo nisku topivost

visoku gustou i viskoznost - da bi zagaiva to bre potonuo
u obliku velikih mrlja
ne bi smio biti apsorbiran u talogu dna (u tom sluaju nije
nuno odmah poduzeti operaciju ograivanja)
mora biti razliite boje od sedimenta

Postoje dvije tehnike podvodnih ograivanja:

Brane - posebno napravljene za koritenje pod vodom

- one moraju imati sposobnost brzog potonua i
dovoljnu fleksibilnost da se mogu prilagoditi
postojeem reljefu dna - na tritu ne postoje brane
posebno konstruirane za ovu svrhu.

Zidovi od taloga - ograde koje su nainjene od

materijala pronaenog na morskom dnu ili od pijeska
dovedenog na to podruje. Sustavi za ograivanje ove
vrste grade se sredstvima za povlaenje koja mogu
kopati i prenositi sedimente.
Istraivanja su pokazala da je vrlo teko koristiti tehniku
podvodnog ograivanja na dubinama veim od 15
metara - nemogue poloiti materijal na morsko dno i
morske struje podiu i nose talog te ga odlau na
odreeni zagaiva.

3.1.2. Zakapanje ili pokrivanje potonulih

kemikalija

Cilj ove operacije je potpuna izolacija zagaenog taloga.

Poduzima se ako nije mogue uklanjanje zagaivaa s
morskog dna ili ako sam zagaiva ne predstavlja
veliku opasnost za okoli. Rijetko se koristi jer mnogi
utjecaji mogu onemoguiti njezin uspjeh.
Koriste se tri vrste materijala za pokrivanje:

inertni materijal (pijesak, glina, ljunak, itd.),

kemijski aktivnan materijal (neutralizatori zagaenja),
uglavnom pomijean s inertnim materijalom,
materijal za cementiranje.

Valja razmotriti:

mogunost uklanjanja zagaivaa,

otpornost materijala koji zakapamo na utjecaj ispiranja i erozije na
dnu, te ponaanje zagaivaa na dnu,
dubinu, tip morskog reljefa i talog koji ga prekriva,
kretanje vodene mase na dnu,
vremenske uvjete i stanje mora.

3.1.3. Jaruanje
Jaruanje predstavlja zgrtanje potonulog
zagaivaa, kao i dijela taloga na kojem
zagaiva lei. Operacija jaruanja jedina je
metoda za uklanjanje potonule kemikalije s
morskog dna. Moe se primijeniti ili poslije
operacije zakapanja zagaivaa.
Odabir tehnike jaruanja ovisi o:

obujmu izljeva
mjestu izljeva (luka, zaljev, blizina obale, itd.),
izlijevenoj kemikaliji
stanjima mora i vremena, te dubini
gospodarskim, politikim i ekolokim imbenicima

Operacije jaruanja mogu se podijeliti u odnosu na:

princip rada opreme za jaruanje (mehanika,

hidraulika i pnaumatska jaruala),
nain uklanjanja (odreen tipom glave jaruala),
nain pumpanja (centrifugalno, pneumatsko),
metode skladitenja (cjevovodi, skladine teglenice,
sidecaster).

Tipovi jaruala su prilagoeni za izvravanje

odreenog posla u za to odreenim uvjetima etiri tipa:

mehanika jaruala,
hidraulika jaruala,
pneumatska jaruala,
specijalizirana jaruala.

3.2. Tehnike za uklanjanje kemikalija topivih u

vodi
3.2.1. Neutralizirajua sredstva
U sluajevima izljeva kiseline ili luine u ogranienom
vodenom podruju treba popraviti pH vrijednost
oneienog podruja. Uglavnom se koriste dva
neutralizirajua sredstva:

soda bikarbona, za neutralizaciju kiselih izljeva,

soda dihidrogen fosfat, za neutralizaciju lunatih izljeva.

3.2.2. Tehnike za proiavanje

Rjeavanje problema kemikalija topivih u vodi tehnikom
proiavanja mogue je samo ako se otopina
kemikalija nalazi u velikoj koncentraciji - rijetko
primjenjuje za izljeve u moru. Koritenje ovih tehnika
je ogranieno i zbog visoke cijene, te toksinosti koja
se u okoliu moe pojaviti upravo zbog odreenih
kemijskih reakcija, kao to su oksidoredukcija.

Tehnike za proiavanje su:

Apsorpcija - tvari kao to su glina, aktivni ugljen,
itd., vezuju organske molekule na svojoj povrini,
Ionski izmjenjivai - zrnaste netopive tvari s
kiselim ili lunatim osobinama - izmjenjuju svoje
pozitivne ili negativne ione s nepoeljnim ionima
otopljenim u vodi.
Oksidacija i redukcija - kemijske reakcije koje
mogu razgraditi zagaiva na manje toksine
elemente.
Taloenje - otopljenom zagaivau dodaju se
topivi elementi koji e reagirati s nepoeljnim
ionima i tako stvoriti talog pogodan za uklanjanje.

3.3. Tehnike za rjeavanje posljedica

zagaenja isparavajuim kemikalijama
(spaljivanje, vodeni zastor i pjene)
3.3.1. Spaljivanje
Ova tehnika se nikad nije koristila za tretiranje isparavajuih
kemikalija zbog odreenih opasnih produkata koji nastaju
sagorijevanjem - koristi se uglavnom za naftne mrlje.
Spaljivanje kao tehnika je riskantan potez - mogua je
opasnost od produkata sagorijevanja takve vatre, kao i od
samog sagorijevanja. Ukoliko kemikalija nije jako zapaljiva,
mogu se koristiti tvari za potpaljivanje (npr. SURFIRE II).
Samim spaljivanjem postie se eliminacija plutajueg
zagaivaa bez potrebe skladitenja i izbjegava se
masovno oneienje priobalja ili vodenog stupca, u
sluaju da se zagaiva lako raspruje ili otapa u okoliu.
Na proces gorenja najvie utjee vjetar.

Prije donoenja odluke o spaljivanju plutajueg

zagaivaa valja uzeti u obzir nekoliko
ogranienja:
pojava dima kao produkta izgaranja
negorive komponente izljeva ne bi smjele biti
opasnije od poetnog izljeva
tehnike potekoe vezane uz operaciju
gorenja - spreavanje irenja vatre izvan
podruja na kojem se mrlja nalazi nije uvijek
jednostavno
mrlja mora biti odreene debljine da bi se
sprijeilo zagrijavanje vodenog stupca

3.3.2.Vodeni zastor
Koritenje vodenog zastora je i preventiva i lijek
protiv isparavajuih kemikalija - stvarajui zastor
od finih kapljica vode preko isparavajueg
zagaivaa (kao to su npr. ukapljeni plinovi),
moe se:

zatiti osoblje tima za intervencije smanjujui opasnost

od eksplozije para i rasprujui toksine oblake,
vodene kapljice otopit e i prenijeti estice dima ili pare
zagaivaa u vodenom stupcu (npr. u sluaju izlivenog
amonijaka ili etilen oksida).

3.3.3. Pjene
Uz njihovu ulogu u gaenju poara, pjene se takoer mogu koristiti i
za rjeavanje posljedica kemijskih izljeva. Pjena moe sprijeiti
isparavanje plutajue kemikalije tako to stvara izolacijski sloj
(tzv. povrinski film), koji onemoguava kontakt kemikalije sa
zrakom.
Pjena se vrlo rijetko koristi za tretiranje kemijskih izljeva na
otvorenom moru. Ova tehnika ee se koristi u podruju luke,
gdje je zagaiva prirodno ograen i gdje je mnogo manji utjecaj
vjetra i valova.
Za svaku pojedinu kemikaliju valja provjeriti kompatibilnost
kemikalije i pjene, jer u sluaju nekompatibilnosti moe doi do
raspadanja kemikalije na toksine komponente (npr. poliuretan,
koji u sluaju nekompatibilnosti s pjenom oslobaa cijanovodinu
kiselinu) - proizvoai pjene izdaju liste kemikalija i njihovih
komponenti koje se mogu prekrivati odreenim tipom pjene.

Pjenu ine jedna ili vie emulzionirajuih tvari, te aktivni

povrinski sloj. Postoje brojna emulzionirajua sredstva:
odreeni polivalentni proteini i fluoroproteini,
standardni sintetiki emulgatori itd. Aktivni povrinski
sloj pjene uglavnom ine fluoridi ili klorovodici.
imbenici koji utjeu na izbor odreene vrste pjene su:

specifinost oneienog podruja,

vremenski uvjeti i stanje mora,
vrsta zagaivaa,
snaga pjene - odnos izmeu volumena pjenuave mjeavine
(voda + emulzija) i volumena dobivene pjene (pjena + zrak),
vrijeme odlijevanja - vrijeme potrebno da pjena izgubi svoje
tekue komponente; moe varirati od nekoliko minuta do
nekoliko sati,
kohezija, stabilnost pjene, postojanost na razliitim
temperaturama, otpornost na kemikalije i naftu, te brzina irenja
pjene preko mrlje.

Prednosti koritenja pjene su:

zatita interventnog osoblja od otrovnih para,
dobitak na vremenu potrebnom za evakuaciju
ljudi i za dolazak ekipe i opreme za rjeavanje
posljedica izljeva,
poticanje otapanja kemikalije u vodi, to je
bolje od njezinog isparavanja (npr. u sluaju
kod sumportrioksida, amonijaka ili
silicijtetraklorida),
smanjenje koliine isparavanja na prihvatljivu
razinu.

3.4. Djelovanje u sluaju paketa i kontejnera

izgubljenih na moru
Stupnjevi intervencije:
1. Potraga, otkrivanje, lociranje
2. Oznaavanje, opremanje sa svjetlosnim signalima,
praenje
3. Obnavljanje, neutralizacija
Analiza razliitih vrsta paketa koji su izgubljeni u moru
zajedno sa znaajkama njihovog ponaanja - kada se
nesrea dogodi trebali bi znati da li:
Paketi plutaju i struja ih nosi po povrini
Paketi polako tonu, mogu ak biti naplavljeni i
potopljeni
Paketi trenutno potonu i stoje vrsto na dnu

Sredstva koja su prilagoena za ova tri stupnja mogu

takoer biti grupirana kroz tri klasifikacije:

Zrana sredstva (sateliti, zrakoplovi, zrakomlati);

Povrinska sredstva (brodovi);
Podmorska sredstva (noena brodom, tegljena, daljinski
upravljana, samostalna)

Nakon to je plovilo lociralo paket - oznaiti sa

plutaom ili svjetlosnim signalom koji e omoguiti
ponovno pronalaenje u sluaju gubitka.
U sluaju potopljenih paketa/kontejnera zvuni ureaj
bi trebao biti privren direktno na paket/kontejner
budui da uporaba povrinskih plutaa nije
pouzdana, radi rizika prekidanja kontakta.

Podizanje plutajueg kontejnera na brod

Budui da je podizanje plutajueg kontejnera na brod
tehniki ostvarivo, tegljenje kontejnera valja vriti samo u
iznimnim sluajevima. Meutim, ni pod kojim okolnostima
se kontejner ne smije podizati na palubu, ako postoji
sumnja o vrsti i sadraju tereta.

Podizanje plutajuih bavi na palubu

Bave plutaju u vertikalnom poloaju u vodi, i jedva izranjaju
na morsku povrinu. Rijetkost je da se ovakav teret
pronae i otkrije na moru. Teko je unaprijed znati da li
bava proputa ili ne, radi toga valja biti na oprezu.

Tegljenje kontejnera
Tegljenje kontejnera bi trebao biti izbor u iznimnim
situacijama budui da je kontejner podloan velikom broju
pritisaka te je mogue da ne izdri operaciju tegljenja. Ako
smo sigurni da sadraj u kontejneru nije toksian, te ako
plovilo nije u mogunosti da digne kontejner na palubu,
moe se poduzeti ova vrsta operacije.

Pitanja za ponavljanje
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Koje mogunosti postoje u sluajevima tretiranja izlivenih

kemikalija?
Navedite razloge zbog kojih nekada nije mogue djelovati na
izljev kemikalije u more?
Koje je prosjeno vrijeme djelovanja u luci, koje u blizini
obale, a koje na otvorenom moru?
Kada se donosi odluka o ne djelovanju na kemijski izljev u
moru?
Navedite metode djelovanja u sluajevima kad izljevena
kemikalija tone i kratko opiite svaku metodu?
Navedite tehnike djelovanja u sluajevima kada je izljevena
kemikalija topiva u moru?
Navedite tehnike djelovanja u sluajevima kada izljevena
kemikalija lako isparava i kratko ih opiite?
Koji je postupak u sluaju gubitka paketa ili kontejnera s
broda?