Psihologija

psihologija znanost koja se bavi psihikim procesima i ponaanjem pojedinca

1879. Wundt osniva prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju

o

izdvaja se kao znanost

prije je bila podgrupa filozofije

1920. Ramiro Bujas osniva prvi takav laboratorij na Medicinskom Fakultetu Sveuilita u Zagrebu

psiholog x psihijatar
o

psiholog ne moe propisivati lijekove

Grane psihologije
1.

Edukativna psihologija rade u koli, a pomau u uenju i razvoju

2.

Klinika psihologija rade u bolnicama ili privatno, a pomau u svakodnevnim problemima

3.

Forenzika (kriminalna) psihologija

4.

Psihologija propagande

5.

Eksperimentalna psihologija rade u institutima, a uspostavljaju ope zakonitosti

6.

Socijalna psihologija prouava pojedinca u drutvu

7.

Fizioloka psihologija prouavaju ivani i endokrinoloki sustav

8.

Psihometrija sastavljaju psiholoke testove

Teorijski pravci
1.

Psihoanaliza
- utemeljitelj Sigmund Freud
- ovjekom upravljaju podsvjesni impulsi

2.

Humanistika psihologija
- utemeljitelj Maslow
- nastala kao reakcija na psihoanalizu
- smatra ovjeka pozitivnim biem koje tei samorazvoju
- danas se zove pozitivna psihologija

3.

Biheviorizam
- utemeljitelj Skinner
- smatraju da je bitno samo ono to vidimo na van jer psihologija mora biti objektivna

4.

Kognitivna psihologija
- utemeljitelj Bandura
- smatraju da su bitni procesi mozga, a ne ponaanje

5.

Getalt psihologija
- smatraju da osobu treba cjelovito gledati

Metode psihologije
1.

Samoopaanje ili Introspekcija

- sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa
- nije dobro to to je vrlo subjektivna metoda, ovisi o iskrenosti ispitanika
- nije dobro ni to to ne moemo uvijek tono opisati to elimo zbog nae velike psih. slojevitosti

2.

Opaanje u prirodnim uvjetima

- opaanje iskljuivo ponaanja
- esto se koristi u djejoj psihologiji
- nije dobro to to je dugotrajna

3.

Anketa
- svrha primjene za ispitivanje javnog mnijenja i trita
- postupak kojim se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bismo dobili podatke o njihovim interesima, stavovima itd.
- uvijek je anonimna, s jasnim, kratkim i nedvosmislenim pitanjima
- vano je uzeti reprezentativni uzorak ispitanika
- intervju vrsta ankete u kojoj se pitanja postavljaju usmenim putem

4.

Korelacijska metoda
- metoda utvrivanja povezanosti meu karakteristikama ili pojavama
- od -1 preko nule do +1
- 0 znai da nema povezanosti, >0 znai da su karakteristike proporcionalne, <0 znai da nisu

5.

Eksperiment
- vrhunac znanstvene spoznaje
- postupak u kojem se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opaanja i mjerenja
- tono znamo uzrok i posljedicu
- dijelovi eksperimenta
problem pitanje koje trai odgovor
hipoteza pretpostavljeni odgovor na problem, na kraju se ili potvrdi ili odbaci
zavisna varijabla predmet prouavanja i mjerenja
nezavisna varijabla varijabla koju namjerno unosima u eksperiment i variramo da provjerimo utjecaj na zavisnu

6.

Testovi i upitnici

7.

Prouavanje sluaja
- jako subjektivna
- dubinsko prouavanje pojedinca i njegovog sluaja

ivani sustav
-

dio naeg tijela koji nam omoguava prijenos poruka i komunikaciju izmeu razl. dijelova organizma

ivana stanica
-

ivana stanica (neuron)

o

dendriti primaju poruke drugih neurona i alju ih na akson

akson prenosi poruke s jednog na drugi neuron ili na izvrne organe, esto obavijen mijelinskim omotaem (kod miia)

vorii s neurotransmiterima na kraju aksona su

sinapsa mjesto na kojem se vori jednog neurona prislanja na membranu druge

3 vrste neurona
1.

senzorni (osjetilni) prenose informacije iz osjetila u mozak ili lenu modinu

2.

eferentni (motorni) prenose informacije iz mozga u organe

3.

interneuroni stoje izmeu dva neurona primaju informacije od senzornih i alju ih drugim interneur. ili eferentnim

ivani impuls - kratkotrajna elektrina promjena na membrani neurona kojom se poruka preko aksona prenosi
iz jednog dijela S u drugi
iz osjetila u S
iz S u organe

tijek: nastaje impuls na prvom neuronu

se za svoje receptore

ide na zavretak neurona

ukljuuju se neurotransmiteri

nastaje impuls na drugom neuronu

neurotransmiteri se mogu vezati samo za svoje receptore

o

poznati neurotransmiteri - acetilkolin, noradrenalin, serotonin, gaba

prelaze na drugi neuron

veu

Podjela ivanog sustava

-

ivani sustav
periferni senzorni i motoriki neuroni i neuroni koji nisu dio sredinjeg S
somatski prenosi informacije u sredinji i naredbe iz sredinjeg
vegetativni odrava ivot, centar reakcija koje nisu pod voljnom kontrolom
simpatiki ubrzava srce i produbljuje disanje (energija za aktivnost), stvar strah/bijes u fight-or-flight situacijama
parasimpatiki usporava srce i smiruje disanje (odmor i skupljanje energije)
sredinji nalazi se u lubanji i unutar kraljenice
kraljenika modina sastoji se od sive (sredinji dio) i bijele mase (vlakna koja povezuju osjetila i izvrne org. sa SS
provodna funkcija kroz nju idu impulsi iz osjetila u vie dijelove S i iz S u miie
funkcija centra refleksa miine/ljezdane reakcije impulsi idu iz osjetila od izvrnih organa (put odreen genima)
mozak
modano deblo stranji dio, nadovezan na kralj. modinu, u njemu je retikularna formacija, nuna za budnost org.
mali mozak stranja strana debla, odrava ravnoteu, tonus miia i pokrete, osjetljiv na alkohol
veliki mozak 2 polutke (lijeva govor, desna - prostorni odnosi) i 4 renja (eoni, tjemeni, sljepooni, zatiljni)
kora sloj neurona odgovoran za najsloenije psih. procese miljenje i govor, vie podruja

senzomotorna podruja stiu impulsi iz osjetila i dolazi do spoznaja o okolini

vid zatiljni, sljepooni i tjemeni reanj
sluh sljepooni reanj
njuh eoni reanj
dodir, bol, toplo/hladno tjemeni reanj

motorna podruja iz tih podruja impulsi idu u miie, nalazi se na stranjem dijelu eonog renja

asocijativna podruja programiraju i kontroliraju sve ponaanje i planiranje (eoni + granice ostalih)

razumijevanje govora stranji dio sljepoonog renja

produkcija govora donja stranja strana eonog renja

talamus impulsi iz svih osjetila osim njuha, on i kora odabiru vane informacije iz osjetila
hipotalamus povezan s hipofizom, nalazi se ispod talamusa, centri za glad, e, temperaturu i sexxxxxx
limbiki sustav strukture s unutranje strane svake polutke, povezani sa svim dijelovima S i vane za strah i bijes, u
njemu se nalaze podruja nagrade ali i hipokampus (struktura zasluna za stvaranje pamenja)
-

patelarni refleks udarac ispod koljena nastaju ivani impulsi u senzornim ivanim vlaknima, idu u sivu masu, predaju impuls na
motorna vlakna, ona idu u mii i on se stegne

Endokrinoloki sustav
-

hormoni kemijske tvari koje proizvode lijezde s unutranjim izluivanjem, izluuju se u krv i stiu do organa

hipofiza najvanija lijezda smjetena u bazi mozga, izluuje hormon rasta

titnjaa smjetena ispod grkljana, izluuje tiroksin koji regulira aktivnost, poremeaji u radu titnjae uzrokuju KRETENIZAM.

nadbubrene lijezde smjetene nad bubrezima (!), izluuju adrenalin i noradrenalin, koji obrzavaju srce i poviuju tlak

guteraa smjetena ispod eluca izluuje hormone koji reguliraju metabolizam eera u krvi i potronju eera

spolne lijezde
o

jajnici proizvode enske spolne hormone estrogen i progesteron

testisi proizvode muki spolni hormon testosteron

Osjeti i percepcija
-

osjet nastaje procesom detekcije i kodiranja energije podraaja u osjetnom sustavu

o

osjeti vid, sluh, njuh, okus, dodir, kinestetiki osjeti (obavijesti o poloaju tijela) i vestibularni osjeti (poloaj u odnosu na Fg)

psihofizika prouava kako fiziko postane psihiko, zaetnik Fechner

podraaj izaziva promjenu u receptoru, to izaziva promjenu u ivanim vlaknima koja povezuju receptorni dio nekog osjeta sa
pripadajuem mu sredinjim dijelom u mozgu i tada nastaje osjet.

receptori za vid unjii i tapii u retini (podraaj elektromagnetska energija)

receptori za sluh dlakaste stanice na bazilarnoj membrani (podraaj tlak zvunih valova)

receptori za okus okusni pupoljci na jeziku i u ustima (podraaj kemijske tvari u slini)

receptori za njuh receptorske stanice u gornjem dijelu nosne upljine (podraaj kemijske tvari u zraku)

receptori za dodir ivani zavretci u koi (podraaj mehaniki pomak ili tlak na koi)

apsolutni limen (prag ujnosti) minimalni intenzitet podraaja koji moe izazvati osjet
o

za vid plamen svijee na 55 km u jasnoj noi

za sluh kuckanje sata na 6 km u tihoj sobi

za okus ajna lica eera u 7,5 litara vode

za njuh jedna kap parfema rasprena u kui

za dodir krilo muhe koje padne na kou lica s udaljenosti od 1 cm

diferencijalni limen najmanja promjena u jakosti 2 podraaj koja se mora dogoditi da bismo zamijetili razliku

osjetna adaptacija smanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenljive izloenosti nekom podraaju (manji smrad u sobi)

rekuperacija poveanje osjetljivosti nakon odreenog vremena (jasniji mrak u sobi)

percepcija proces organizacije, integracije i interpretacije informacija iz vie osjetnih sustava

omoguuje upoznavanje i prepoznavanje znaenja predmeta, pojava i dogaaja

odreena je fizikalnim osobinama predmeta, fiziolokim osobinama osjeta te psiholokim imbenicima (iskustvo, oekivanja)

funkcije percepcije
o

rekognicija prepoznavanje strukutre odreivanje to su percipirani predmeti

lokalizacija prostorni smjetaj strukture odreivanje gdje su percipirani predmeti

Naela perceptivnog grupiranja

o

naelo blizine

naelo slinosti

naelo zatvaranja

naelo zajednikog kretanja (slijeda)

perceptivna konstantnost nepromjenljivost nae percepcije usprkos velikim promjenama u podraajima koji stiu do osjetila
o

npr. rub ae kojeg gledamo s kosa nam se ini kao elipsa ali ga ipak percipiramo kao krug

perceptivne iluzije pojave zbog da percepcija ne odgovara loginoj analizi podraajne situacije

Emocije
-

emocije subjektivan odnos prema dogaanjima, ljudima, stvarima i vlastitim karakteristikama

podjela s obzirom na sloenost

o

4 osnovne ili primarne emocije

javljaju se odmah nakon roenja
tuga, srdba, radost, strah (od iznenadne buke i gubitka podloge), (iznenaenje, gaenje)
one imaju isti izraz lica u svim kulturama

sloene ili sekundarne emocije

sastavljene su od vie primarnih
zahtijevaju neku vrstu zrelosti
kulturno su specifine kinezi pljeu kad su zbunjeni

podjela s obzirom na intenzitet i trajanje

o

afekti jaki intenzitet, kratko trajanje

strasti jaki intenzitet, kratko trajanje

raspoloenja slabi intenzitet, dugo trajanje

podjela s obzirom na hedonistiki ton

ugodne npr. doivljavanje orgazma

neugodne npr. probadanje kopljem

sastavnice emocija
o

fizioloke promjene koje prate emocije - pod utjecajem jakih emocija, jae radi simpatikus

djeluje na nadbubrene lijezde koje

izluuju adrenalin i noradrenalin

brzo kucanje srca
irenje zjenica
pojaano znojenje
vii krvni tlak
promjena u krvi i mokrai, jetra izluuje eer u krv koji se pretvara disanjem u energiju
o

kognitivna interpretacija nae vjerovanje/procjena situacije odreuje i intenziteti kvalitetu emocije (utjeu iskustvo itd.)

ekspresija emocija
neverbalna komunikacija nain govora, osobni prostor, mimika, pokreti
emocije se mogu lairati, da se zatitimo ili da (ne) povrijedimo nekog
povratna facijalna sprega vjerovanje da ako imamo odreen izraz lica, moemo tu emociju izazvati

reakcije na emocije one mogu aktivizirati ili pasivizirati

Motivacija

1.

ekstrinzina (vanjska) - kada nas na akciju pokreu vanjski podraaji

2.

intrinzina (unutarnja) - kada nas na akciju pokreu unutarnji podraaji, jaa od vanjske

motivacija proces koji nas pokree prema cilju

o

njom dovodimo tijelo iz napetog stanja (koje nas aktivira da uklonimo neravnoteu) u mirovanje

ima cilj postizanja homeostaze (ravnotee)

podjela motiva
1.

egzistencijalni, fizioloki ili primarni

glad, e, toplina, spavanje, disanje, sexxxxxxualni nagon za odravanje vrste

2.

psihosocijalni ili sekundarni

druenje, mo, sloboda itd.

jako odreeni kulturom u kojoj ivimo

i primarni su odreeni sekundarnima (koju hranu emo jesti, gdje, itd.)

3.

osobni motivi
proizlaze iz naeg osobnog sustava vrijednosti
isto odreuju primarne (anoreksija osobni motivi kontroliraju primarni motiv gladi)

motivacijski ciklus
1.

javljanje motiva

2.

instrumentalno ponaanje instrument za postizanje cilja

3.

barijere fizike, psiholoke, osobne ili drutvene

4.

cilj (i onda opet ispoetka, i sam cilj moe motivirati)

konflikti motiva istovremeno javljanje 2 ili vie ciljeva - unutar nas samih, uvijek ostanemo djelomino nezadovoljeni
1.

konflikt istovremenog privlaenja 2 jednako privlana cilja

2.

konflikt istovremenog odbijanja 2 jednako neprivlana cilja

3.

konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja pozitivne i negativne strane unutar istog cilja

4.

dvostruki konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja 2 cilja, oba imaju poz i neg strane

Frustracije i anksioznost
-

frustracija stanje napetosti i nelagode, nemira i nezadovoljstva, uzrokovano preprekama u ostvarenju cilja

prepreke
o

unutarnje vezane uz osobine nae linosti manjak samopouzdanja, fizike mane itd.

vanjske zastoj u prometu

uzrok frustracija postavljanje previsokih ciljeva

to je vei razmak izmeu cilja i sposobnosti, frustracije su vee

tolerancija na frustracije
o

uimo ju od roditelja, ali djelomino se i rodimo takvi

uroena i steena sposobnost da doivljaj ometenosti u ispunjenju cilja ne bude popraen frustracijama

anksioznost (tjeskoba) - emocionalno stanje u kojem smo kad smo frustrirani; za razliku od straha predvia neto loe, nije konkretno
o

ukljuuje emocionalnu reakciju na neku situaciju koju procjenjujemo kao prijeteu

olakavamo ju uporabom obrambenih mehanizama

Obrambeni mehanizmi
-

osmislio Sigmund Freud

nesvjesni procesi iskrivljenja realnosti radi manje tjeskobe

1.

Pomaknuta agresija istresanje agresije ne na pravi objekt frustracije nego drugdje, najee na ukuane

2.

Agresija

3.

Racionalizacija umanjivanje vrijednosti nepostignutog cilja, a pretjerano isticanje vrijednosti cilja kojeg smo bili prisiljeni odabrati
- slatki limun i kiselo groe

4.

Projekcija projiciranje naih mana na druge ljude

5.

Regresija vraanje u neku prethodnu razvojnu fazu, infantilno ponaanje

6.

Supstitucija zamjena ciljeva novi cilj djelomino zadovoljava onemoguenu potrebu

7.

Kompenzacija kompenziramo nemogunost ostvarenja cilja u jednom podruju, veim trudom u nekom drugom podruju

8.

Fiksacija ponavljanje nekih akcija koje oito ne dovode do cilja

9.

Negiranje nivo tjeskobe je toliko visok da je prvotna reakcija negiranje

10.

Obrnuta reakcija vrsto zastupanje i argumentiranje neega to je suprotno onom to se dogaa u nama

Stres
o

stres dogaaj koji zahtjeva dodatne adaptivne napore i ugroavaju je za nau dobrobit

stresori dogaaji koji izazivaju stres

svakodnevni svae s roditeljima
osobni smrtni sluaj

znakovi stresa
emocionalni bijes, frustracije, potitenost
kognitivni opsjednutost istim mislima
tjelesni znakovi lupanje srca, znojenje, pojaano luenje adrenalina itd.
bihevioralni
prihvaanje situacije
djelovanje

prilagoeno usmjereno na problem vie truda oko problema, razgovor, jadanje

neprilagoeno neprihvatljivo ponaanje agresija, autoagresija

moe doi i do izbjegavanja problema

vie stresa i zbog toga vie tjelesnih znakova dovodi do kroninog stresa

treba nam oko 30 minuta za vraanje u normalu

o

pomau nam antistresori (npr. optimizam)

Pamenje
- pamenje proces usvajanja, pohranjivanja i pronalaenja informacija
- faze pamenja

senzorno ili osjetilno pamenje

podraaji osjetila
sluh 3 do 4 sekunde podraeno
vid pola sekunde podraeno
kratkorono pamenje
nastaje kad obratimo panju na senzorno?
traje 20 sekundi, osjetljivo je
kapacitet 5-9 (estice)
mnemotehnike kognitivni procesi koje koristimo radi boljeg zapamivanja
o

grupiranje, asocijacija, skraivanje, kodiranje, rima, bizarne predodbe, akrostih

dugorono pamenje
nastaje ponavljanjem kratkoronog?
ostavlja trag pamenja put koji prolazi ivani impuls a ine ga stanice koje je on uvrstio
- osnovna funkcija - kategorizacija - nadreeni/podreeni
- bolje pamtimo konkretno nego apstraktno
- bolje pamtimo ono na poetku/kraju nego ono u sredini
- podjela pamenja

deklarativno

pamenje dogaaja

znanje

nedeklarativno pamenje vjetina, ne moe se opisati rijeima, usvajaju se kroz tri faze

kognitivna faza

uvjebavanje

automatizacija

Zaboravljanje
-

uzroci zaboravljanja
o

postupno gubljenje tragova pamenja

engram trag pamenja u mozgu
ne koristimo ih pa zarastu, kao to je npr. sluaj sa uenjem stranih jezika

nemogunost pronalaska informacija

informacije postoje, ali su nam na vrhu jezika, ne moemo ih se sjetiti iako ih znamo

potiskivanje
namjerno zaboravljanje najee negativnih iskustava

interferencija
kada jedno uenje ometa uenje drugog, moe biti
retroaktivna kada novo gradivo ometa ono prolo naueno
proaktivna kada neto to smo prije nauili ometa ovo koje uimo sada

Smetnje pamenja
-

amnezija gubitak pamenja uzrokovan ozljedom mozga

o

retrogradna nemamo sjeanja prije ozljede

anterogradna nemamo nova dugorona sjeanja nakon ozljede

paramnezije - lana sjeanja stvorena radi popunjavanja rupa u pamenju

dja vu informacija se dvaput obradi u djeliu sekunde

fuga tei nenamjeran poremeaj linosti raspad linosti i preuzimanje novog identiteta (probudi se i ne zna tko si)

Uenje
-

relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju do koje dolazi uslijed vjebe ili iskustva

Ivan Pavlov
-

on je bio lijenik koji je istraivao probavu pasa

1904. dobio Nobelovu nagradu za ovo:

psu je mjerio luenje sline kad mu priblii hranu

svaki put kad bi mu donosio hranu

otkrio klasino uvjetovanje (kondicioniranje)

pas bi poeo sliniti im bi uo korake

bezuvjetni podraaj (hrana) dovodi do bezuvjetne reakcije (slina)

kada bezuvjetni podraaj spojimo s neutralnim podraajem (zvonce), opet dobijemo bezuvjetnu reakciju

neutralni podraaj (zvonce) postaje uvjetovani podraaj i dovodi do uvjetovane reakcije (slina)

klasino uvjetovanje podraaj koji prirodno izaziva neku reakciju uparuje se s podraajem koji tu reakciju ne izaziva, nakon veeg broja
uparivanja podraaj koji nije izazivao reakciju ju poinje izazivati

gaenje uvjetovane reakcije postpuno slabljenje i nestanak uvjetovane reakcije na uvjetovani podraaj

generalizacija uvjetovana reakcija se poinje javljati na podraaje sline uvjetovanom podraaju (bilo koja bijela kuta

diskriminacija podraaja uenje razlika izmeu slinih podraaja

uvjetovanje vieg reda osnivanje novih uvjetovanih reakcija na ve uspostavljenim uvjetovanim reakcijama

Watson (1911.) provodi eksperiment s malim Albertom (11 mjeseci)

o

omiljena igraka bijeli pliani mi

pokazao bi mu igraku i prasnuo u gong

BP gong, BR strah
NP mi
UP mi, UR - strah

strah)