NE OSTAVLJAJ NAMAZ JER ONAJ KO TO URADI NEMA UGOVOR KOD ALLAHA

Datum kreiranja petak, 15 Maj 2015 19:41

Nema ugovor kod Allaha tj. ne ostaje u sigurnosti od Allaha na dunjaluku izvravanjem erijatske kazne i
ukora, a na ahiretu ostvarivanjem patnje. Tj. prijeti mu se kaznom koja se moe spustiti na njega bilo
kada, a da on to i ne osjeti.
Onaj ko ostavi namaz je blizu Allahove srdbe i kazne, a udaljen od Njegove milosti i nagrade.
Namaz je drugi rukn islama nakon dva ehadeta.
Allah je naredio da se uva namaz, kae: Redovno namaz obavljajte, naroito onaj krajem dana, i
pred Allahom ponizno stojte. (Prijevod znaenja El-Bekare, 238)
Allah je openito naredio da se uvaju svi namazi, a posebno onaj srednji.[1]
uvanje namaza: klanjanje na vrijeme, uz njegove artove i ruknove, uz skruenost, isto tako uz sve
njegove vadibe i mustehabbe.
uvanjem namaza se postie uvanje i ostalih ibadeta, i korist da namaz odvraa od razvrata i grijeha,
posebno ako se uradi onako kako je Allah naredio rijeima: ...i pred Allahom ponizno stojte. Tj.
ponizni, skrueni. U tome je naredba za stajanje i poniznost, zabrana od govora i naredba na skruenost.
Ovo je uz smirenost u namazu i davanje svakom ruknu njegovo pravo od kijama, ruku'a, sedde bez
manjkavosti i krae.
Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Pet namaza koje je Allah propisao Svojim robovima, pa ko
doe sa njima bez manjkavosti pazei na njihova prava ima kod Allaha ugovor da ga uvede u Dennet, a
ko ne doe sa njima, takav nema kod Allaha ugovor, ako htjedne kaznit e ga, a ako htjedne uvest e ga
u Dennet.[2]
Brate muslimanu: Namaz je velika blagodat, i uzvieno djelo, ne shvata njegovu stvarnost osim onaj ko
je to osjetio. Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ustrajte, iako neete moi sve uraditi. Znajte da
je vae najbolje djelo namaz, a abdest ne uva osim vjernik.[3]
Doao je ovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i kae: O Allahov Poslanie! ta misli
ako budem svjedoio da nema pravog boga osim Allaha i da si ti Allahov Poslanik i klanjao pet farz
namaza i budem davao zekat i budem proveo ramazan u postu i namazu, od kojih sam ja? Kae
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Od iskrenih i ehida.[4]
Znaj da nema udjela u islamu onaj ko ostavi namaz.

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Doista je izmeu ovjeka i irka i kufra ostavljanje
namaza.[5]
Isto tako je rekao: Ugovor izmeu nas i njih je namaz, pa ko ga ostavi postao je nevjernik.[6]
Rijei: Ugovor izmeu nas i njih, lina zamjenica koja se vraa na munafike. Poslanik je usporedio
razlog zbog kojeg im je doputeno da borave sa vjernicima (namaz) i zbog kojeg je zatiena njihova krv
sa ugovorom koji se pravi izmeu muslimana i onih kojima oni dopuste da ive medju njima (zimijama).
Znaenje: Sr primjenjivanja propisa islama na njima jeste da slie muslimanima u dolasku na namaze,
da klanjaju u dematu i postupanju po vanjskim propisima. Ako to ne budu radili postaju isti kao i ostali
nevjernici.
Isto tako moe se rei da se lina zamjenica odnosi openito na sve one koji su dali prisegu Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na islam bilo da se radi o vjerniku ili munafiku.
Rijei Poslanika: ...pa ko ga ostavi postao je nevjernik, nije skriveno ono na to ukazuje od velianja
stepena namaza, podsticanja i potrebe za njegovim obavljanjem.[7]
Tako da je ostavljanje namaza od najveih zabrana i grijeha. To je ozbiljan nedostatak zbog kojeg se boji
za onog ko to uradi da umre na kufru, da umre na neemu drugom mimo islama. Molimo Allaha da nas
sauva toga.
Kae Allah, subhanehu ve te'ala: A njih smijenie zli potomci, koji namaz napustie i za poudama
pooe; oni e sigurno zlo proi. (Prijevod znaenja Merjem, 59)
Neki su ga odgaali van njegovog vremena, a neki su ga ostavili u potpunosti.
...i za poudama pooe, pa su se upustili u blato poroka, pijenje alkohola i prisustvovanje grijeenju,
jedenje harama, pa su se zabavljali i igrali, bludniili i razvrat inili kao to je stanje krana i jevreja
danas, ak i dosta muslimana, Allah ih uputio.
Ovo su loi potomci o kojima Allah obavjetava da e: ...oni e sigurno zlo proi, tj. propasti, uniteni
biti i da nee uspjeti, biti e u zabludi i gubitku na dunjaluku i ahiretu.
Od Allahove milosti jeste da je ostavio mogue pokajanje od ovog velikog grijeha, pa kae Uzvieni
Allah: ...ali oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro inili, njima se nee nikakva nepravda uiniti,
oni e u Dennet ui.(Prijevod znaenja Merjem, 60)
Tj. ali ko se pokaje od ovih loih potomaka, povjeruje i ostvari svoj iman, radi dobra djela, bude radio
farzove i ne bude radio harame, vrati se Allahu i iskreno Njemu vjeru ispolji...
Njima tj. ovim koji su se pokajali i vratili oni e u Dennet ui zajedno sa svojim ispravnim
prethodnicima injima se nee nikakva nepravda uiniti tj. nee se umanjiti niti zanemariti nita od
nagrade za njihova djela.[8]
ta onda poslije toga ega onaj ko je ostavio namaz da bi ga uvao?!

A kakvo se dobro oekuje od onoga ko je ostavio namaz?!

tovie, kakvom dobru treba da se nadaju od njega ljudi?!
tovie, kakvom dobru treba da se takav nada za sebe?
Brate muslimanu:
Gdje e biti ako ostavi namaz?
Pitanje koje treba mnogi da sebi postave.
I da to pitanje postave sebi iskreno, samoobraunavajui put na kojem su sada.
Ali kada osoba postane nemarna prema samoobraunu obuzmu ga grijesi i izgubi pravi put.
Vri obraun nad sobom o muslimanu!
Pet puta u noi i danu odzvanja u tvojim uima: Hajja 'ala es-salah (Doi na namaz) i hajja 'ala el-felah
(Doi na spas), pa ako se ne odazove, ima li veeg nemara od toga!
Budi od onih koji se natjeu u odazivanju pozivu na spas, koji mnogo u dobru poveavaju...
I ne dopusti da tvojim srcem vlada nemar, zatrai pomo od svoga Gospodara, subhanehu ve te'ala, ne bi
li bio od onih koji su uspjeli, na ovom i na onom svijetu.
Od uvanja namaza jeste i to da se obavlja u dematu: Jer je namaz u dematu obaveza svakom
pojedincu, po ispravnijem miljenju kod uenjaka, onome ko uje ezan, i koji nema erijatskih prepreka da
prisustvuje namazu.
Od Allahove dobrote jeste da je dao da za namaz u dematu slijedi velika nagrada.
Kae Allah: Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji ruku' ine i vi inite! (Prijevod
znaenja El-Bekare, 43)
Kae imam Ibn Kesir, rahimehullahu te'ala: Naredio im je da obavljaju ruku' sa onima koji to ine od
ummeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Budite od njih i sa njima.
U hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, dolo je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Onaj ko uje ezan zatim se ne odazove, takav nema namaza osim uz opravdanje.[9]
Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anh, da je rekao: Koga raduje da Allaha sutra sretne
kao musliman neka uva ovih pet namaza onda kada se pozove na njih. Jer doista je Allah propisao
vaem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, sunnete upute. A oni su od suneta upute, kada bi vi klanjali u
vaim kuama kao to klanjaju oni koji su ostali u svojim kuama ostavili bi sunnete vaeg Poslanika, a
kada bi ostavili sunnete vaeg Poslanika otili bi u zabludu.

Nema ovjeka koji se oisti i potrudi se u tome, zatim da ode u neki mesdid od ovih mesdida osim da
mu Allah sa svakim korakom kojeg napravi ne upie dobro djelo, i podigne mu njime stepen, i zbog njega
mu obrie jedno loe djelo.
Mi smo smatrali da ne izostaje iz demata osim munafik iji je nifak poznat. Znao bi ovjek dolaziti u
demat drajui se izmeu dva ovjeka sve dok ga ne stave u saf.[10]
Najbolje mjesto u koje moe otii su Allahove kue, one su boravite bogobojaznih i sofra vjernika.
Selman el-Farisi je napisao pismo Ebu Derdi, radijallahu anhuma: O brate moj, oporuujem ti mesdid pa
ga se dobro dri, jer sam uo tvog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: 'Mesdid je kua
svakog bogobojaznog.'[11]
Kae se: Vjernik ima tri tvrave: mesdid, spominjanje Allaha i uenje Kur'ana. Kada vjernik bude u
jednoj od njih zatien je od ejtana.
O ti koji si nemaran prema najboljem mjestu na zemlji!
Znaj da nee nai mjesta boljeg i asnijeg od Allahovih, subhanehu ve te'ala, kua.
Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Mjesta koja Allah najvie voli su mesdidi, a mjesta koja
najvie mrzi su pijace.[12]
Brate muslimanu:
Da li si ti od onih ija srca eznu za Allahovim kuama?!
Iskreni musliman je onaj koji se brine za odravanje Allahovih kua.
Ko je od takvih neka se raduje vijesti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je
rekao: Sedmorica e biti u hladu Allahovog Ara kada drugog hlada ne bude bilo... Pa je spomenuo
jednog od njih: ovjek ije je srce 'okaeno' za mesdid.[13]
Kae Hafiz Ibn Hader, rahimehullahu te'ala: Po vanjtini hadisa kao da je (srce) kao neto okaeno. Pa
ga je usporedio sa neim to visi u mesdidu kao to je na primjer lampa, zbog duine povezanosti srca
sa mesdidom, pa makar i tijelo bilo van mesdida....[14]
Muslimanu, razmisli o svome srcu, da li ono biva sa tobom kada si u mesdidu, a kada izae da li ezne
ponovnom povratku u mesdid?
Ili ga ostavi van mesdida, pa kada izae ponovno ti se vrati?!
Briga za odravanjem Allahovih kua je dokaz uspjeha i upute.
O ti kojeg je dunjaluk zaveo svojim lanim izgledom!
Ti kojeg je obmanulo njegovo varljivo svjetlo!

Probudi se iz svoje opijenosti prije nego vie ne mogne!

Radi za dan kada e umrijeti prije nego ne bude vie rada!
Obraunavaj sam sebe prije nego ti se bude obraunavano!

Izvor: Deset blagoslovljenih savjeta, Sa'd Abdulgaffar Alijj

Prijevod: Redo Muratovi

[1] Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na danu Hendeka: Allah napunio njihove kue i
kaburove vatrom, kao to su oni nas zabavili od srednjeg namaza sve dok Sunce nije zalo. Biljee ga
Buharija, br. 2931 i Muslim, br. 627.
U predaji kod Muslima je dolo: Zabavili su nas od srednjeg namaza, od ikindije.
[2] Ebu Davud, br. 1420 i Nesai, br. 461. ejh Albani ga je ocijenio sahihom u Sahihu-l-Dami', br. 3243.
[3] Ibn Made, br. 277. Kae ejh Albani u knjizi Sahih-t-Tergibi ve-t-Terhibi, br. 197: Sahihun li gajrih.
[4] Ibn Hibban u svome Sahihu, br. 3438 i Ibn Huzejme u svom Sahihu, br. 2212. ejh Albani ga je
ocijenio sahihom u Sahih-t-Tergibi ve-t-Terhibi, br. 361.
[5] Muslim, br. 82.
[6] Tirmizi, br. 2621 i Nesai, br. 643. ejh Albani ga je ocijenio sahihom u Sahihu-l-Dami', br. 4143.
[7] Pogledati: Delilu-l-Falihine li tarki rijadi-s-Salihine, 6/412.
[8] Ejseru-t-Tefasir, Dezairi, 735, u znaenju.
[9] Ibn Made, br. 793. ejh Albani ga je ocijenio sahihom u Sahihu-l-Dami', br. 6300.
[10] Muslim, br. 654.
[11] Taberani, El-Mu'demu-l-Kebir, br. 6143. ejh Albani kae da je hasen u Es-Silsileti-s-Sahiha, br. 716.
[12] Muslim, br. 671.
[13] Buharija, br. 660 i Muslim, br. 1031.
[14] Fethu-l-Bari, 2/145.