Professional Documents
Culture Documents
Excel
Excel
1. POETAK RADA
Pritisnemo na ikonicu Excel, pojavi se prazna tabela koja predstavlja radni list u koji
moemo upisivati brojeve, oznake i formule. Iznad radnog lista se nalazi linija osnovnih menija
(File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help), najee palete s alatkama su
Standard i Formatting i linija za formule. Poto su najznaajnije funkcije iz osnovnih menija
date na paletama prikazaemo prvo njih. Neophodno je istai da se odredjene funkcije, preko
padajuih menija izvravaju s mnogo vie opcija nego preko paleta.
1.1 Palete s alatkama
Sadraj paleta s alatkama moemo videti ako pritisnemo strelicu koja se nalazi s desne
strane poslednjeg vidljivog dugmeta ili ako doemo strelicom mia iznad dugmeta i zadrimo se
iznad njega.
1.1.1 Paleta Standard
New otvaranje novog dokumenta, Open otvaranje postojeeg, Save upis, Mail slanje
dokumenta kao prilog elektronskoj poti, Print tampanje, Print Preview pregled pre
tampanja, Spelling provera pravopisa, Cut isecanje, Copy kopiranje, Paste postavljanje
sadraja iz Copy ili Cut funkcije, Format Painter kopiranje formata iz jednog polja u drugo,
Undo ponitavanje poslednje operacije, Redo vraanje ponitenih operacija, Hiperlink veza
sa lokalnom mreom ili Internetom, AutoSum automatsko sabiranje selektovanih brojeva u
koloni ili redu a strelica koja se nalazi pored ove ikone koristi se za otvaranje padajue palete s
matematikim funkcijama koju primenjujemo na selektovana polja, Sort Ascending i Descending
sortiranje po rastuem odnosno opadajuem redosledu, Chart Wizard otvaranje arobnjaka za
grafikone, Drawing otvaranje palete alatki za crtanje, Zoom procenat poveanja prikaza
radnog lista, Microsoft Help Excel pomo. Kao to se vidi vei deo alatki je isti kao kod veine
Windows aplikacija.
1.1.2 Paleta Formatting
Font, Font Size, Bold, Italic, Underline, Align Left, Center, Align Right imaju istu
funkciju kao i odgovarajue alatke kod Word-a. Merge and Center spajanje izabranih polja u
jedno i centriranje sadraja na sredinu novog polja, Currency Style pretvara brojeve u valutu
dodajui decimalna mesta i valutu. Percent Style pretvara brojne vrednosti u procente
mnoenjem sa 100 i dodavanjem znaka %, Comma Style dodavanje zareza brojevima za
razdvajanje decimala ili hiljada (podeava se Tools/Options/International), Increase i Decrease
Decimal poveavanje odnosno smanjivanje decimalnih mesta (jedno mesto za svaki klik na
ikonu), Increase i Decrease Indent premetanje sadraja u desno ili u levo kod uvuenog
sadraja u polju, Borders uokviravanje izabranih polja, Fill Color
- bojenje pozadine
polja, Font Color bojenje sadraja polja.
1.2 Linija za formule
Linija za formule se sastoji iz dva dela: Name box u njemu se vidi poloaj aktivnog polja,
Edit formula aktivira se znakom jednakosti ime se ukljuuje opcija za pisanje formula u
suprotnom se u polju moe videti sadraj selektovanog polja iz radnog lista. Kad u aktivno polje
unesemo = formulu piemo ili preko oznaka polja ili selektovanjem polja kao i kucanjem
operatora (+, -. *, /).
2. UNOS PODATAKA
Kad unesemo podatke u eliju upis moemo izvriti na vie naina: Enter, Tab ili strelice
na tastaturi, klikom na Enter (zeleni znak za tikliranje koji se pojavi prilikom unosa sadraja polja)
ili na neko drugo polje. Ako odustajemo od otkucanog sadraja u eliji kucamo Esc ili pritisnemo
na Cancel (crveno X koje se pojavljuje prilikom unoenja sadraja). Ako elimo da briemo
sadraj elije pritisnemo na nju i za brisanje ulevo koristimo Backspace a za brisanje udesno
Delete.
3. RADNI LIST I RADNA SVESKA
3.1 Radni list
Radni list (Worksheet) je prostor u kome se radi a sastavljen je od polja (elija) iji je
poloaj odreen oznakama kolona (A-Z i AA-IV ima ih 256) i redova (brojevi od 1-65536) tako
da polje u koloni A na rednom broji 10 ima oznaku A10. Ako elimo da taj naziv promenimo u
neko ime koje nas na neto asocira pritisnemo na polje zatim na krajnje levo pole iznad tabele i tu
napiemo naziv. Ukoliko elimo da vidimo sva imenovana polja pritisnemo na strelicu pored polja
u koje smo unosili nazive, izaberemo naziv polja i ono se automatski oznai. Za brisanje imena
elije koristimo: Insert/Name/Define i izaberemo naziv elije i pritisnemo na Delete.
3.2 Radna sveska
Vie radnih listova ine radnu svesku (Workbook). Radna sveska je u osnovi sastavljena
iz tri radna lista (Sheet1, Sheet2 i Sheet3) koji se generiu prilikom pokretanja Excel-a. Meutim,
tokom rada radna sveska moe dobiti neogranien broj radnih listova. Radne listove biramo
pritiskom na naziv radnog lista. U jednom trenutku moemo otvoriti vie radnih sveski
3.3 Promena imena radnog lista
Nazive koji su dodeljeni svakom listu moemo promeniti tako to ga selektujemo, posle
ega se aktivira neka od sledeih procedura:
Na jeziku izabranog radnog lista upiemo novo ime a zatim pritisnemo levim tasterom bilo
gde na radnom listu. Na jeziku uoavamo novo ime radnog lista.
3.4 Promena redosleda radnih listova
Ukoliko raspored radnih listova ne odgovara moemo ga menjati tako to pritisnemo na list
koji pomeramo, drimo taster i kad dodjemo na eljeno mesto putamo taster. Mala strelica koja
se pri tom javlja ukazuje na mesto gde e biti smeten list koji pomeramo.
3.5 Premetanje radnog lista s kopiranjem
Selektujemo radni list koji elimo da umnoimo (naziv), drimo pritisnut levi taster mia i
taster <Ctrl>. Na malom listu koga dri strelica mia pojavljuje se znak +. Kad strelicom mia
doemo na mesto gde elimo da smestimo umnoeni radni list, otputamo taster mia i taster
2
<Ctrl>. Na izabranom mestu se pojavljuje jeziak s nazivom kopiranog radnog lista i oznakom
naziv (2).
3.6 Umetanje novih radnih listova
Insert/Worksheet - novi list se pojavi levo od lista koji smo izabrali. Ako ima vie listova
ne moraju se svi videti pa ih moemo listati strelicom.
3.7 Brisanje radnih listova iz radne sveske
Izaberemo radni list koji elimo da obriemo. Pritisnemo desnim tasterom i iz kontekstnog
menija izaberemo Delete. Ukoliko se na listu koji briemo nalaze podaci, pre brisanja se pojavljuje
upozorenje kojim se trai potvrda brisanja.. Jedan od naina brisanja radnog lista je i da
pritisnemo na njegovu karticu, zatim Edit/Delete Sheet.
1
2
3
4
10
20
30
40
12
32
35
61
55
50
43
18
Pritisnemo na polje D1, otkucamo znak fx, u okviru Logical izaberemo funkciju IF. Pojavi
se dijalog sa sledeim poljima:
Logical test
unesemo B1>C1
Value_if_true unesemo B1-2*C1
Value_if_false unesemo C1-B1
1
2
3
4
10
20
30
40
12
32
35
61
55
50
43
18
43
18
8
25
1
2
3
4
10
20
30
40
12
32
35
61
Srednja vrednost
55
50
43
18
43
18
8
25
23,5
10
A
1
2
3
4
5
6
7
10
20
30
40
12
55
32
50
35
43
61
18
Srednja vrednost
Maksimalna vrednost
Minimalna vrednost
D
43
18
8
25
23,5
43
8
10
20
30
40
12
55
32
50
35
43
61
18
Srednja vrednost
Maksimalna vrednost
Minimalna vrednost
Broj polja
D
43
18
8
25
23,5
43
8
4
A
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
20
30
40
12
55
32
50
35
43
61
18
Srednja vrednost
Maksimalna vrednost
Minimalna vrednost
Broj polja
Broj polja u koloni B,iznos>33
D
43
18
8
25
23,5
43
8
4
2
11
1
10
12
55
2
20
32
50
3
30
35
43
40
61
18
4
Srednja vrednost
5
Maksimalna
vrednost
6
Minimalna vrednost
7
Broj polja
8
9 Broj polja u koloniB,iznos>33
10 Suma D ako je B < 34
D
43
18
8
25
23,5
43
8
4
2
61
Funkcije se mogu aktivirati i na sledei nain: pritisnemo na polje gde elimo da smestimo
rezultat, zatim na strelicu (ikona AutoSum - ), biramo neku od navedenih funkcija a ako ne
naemo odgovarajuu pritisnemo na More Functions, biramo kategoriju Most recently used a ako
i tu ne nadjemo odgovarajuu funkciju biramo kategoriju All gde se nalaze sve funkcije, posle ega
nastavljamo ve opisani postupak za svaku od funkcija. Napomenimo i to da ako radimo preko
dijaloga za odreenu funkciju, prilikom selektovanja polja ili kriterijuma, desno od maske za
dijalog, dobijamo njihove konkretne vrednosti a ispod maske rezultat koji proistie iz konkretnih
vrednosti.
5.4 Upotreba alatke AutoCalculate
Alatka AutoCalculate se najee koristi za brzo i privremeno izraunavanje zbirova. Da
bi aktivirali ovu alatku selektujemo polja za koja elimo videti zbir. Na statusnoj liniji pojavie se
alatka AutoCalculate sa vrednou zbira izabranih polja. Ukoliko pritisnemo na alatku desnim
klikom pojavie se kontekstni meni sa svim operacijama koje ona moe da izvri:
12
Funkcija koju selektujemo postaje ekirana i izvrava se i kod sledeeg selektovanja polja.
Ako je alatka AutoCalculate recimo podeena na funkciju Sum, pojavljuje se na statusnoj liniji
samo ako su selektovana dva ili vie polja u kojima se nalazi bar jedna numerika vrednost (ne
vai za jedno numeriko i ostala prazna polja). Ako su izabrana samo tekstualna polja alatka se
nee pojaviti na statusnoj liniji.
5.5 Izrada pregleda s upotrebom formule
Prikazaemo obim proizvodnje grupe radnika u toku radne nedelje. Formatiramo naslov
tako to selektujemo polja a zatim ih pomou alatke Merge and Center spojimo u jedno. Kad
izaberemo font i veliinu slova ispiemo naslov. Poravnavanje naslova vrimo desnim klikom
mia i na kontekstnom meniju izaberemo Format/Cells/Alignment a za horizontalno i vertikalno
poravnanje izaberemo Center. Dane u nedelji unosimo pomou namenske liste a ako je nema
unesemo je (Tools, Options, Custom Lists, NewList). Kad unesemo ponedeljak i pritisnemo na crni
kvadrati u donjem desnom uglu i prevuemo udesno automatski se ispisuju dani u nedelji (ako
nema liste ponedeljak bi se ponavljao u svim poljima). Nazive dana centriramo u poljima tako to
ih selektujemo i na paleti Formating biramo ikonicu Center. Poinjemo s unosom imena radnika
tako to prvo proirimo, recimo kolonu A, klikom na desnu ivicu u zaglavlju kolone i prevuemo
udesno. Za odreene dane unosimo ostvarenu proizvodnju (broj komada). Na taj nain smo dobili
sledei izgled:
A
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Anti Marko
Jovi Vlada
Mili Duan
Paji Senka
Ili Zoran
ponedeljak
211
203
199
209
205
utorak
204
166
216
211
206
sreda
224
241
209
232
204
etvrtak
189
197
205
203
209
petak
251
211
231
236
211
subota
172
0
197
181
199
nedelja
0
208
0
0
203
Aktiviramo polje I8 jer u njemu elimo da upiemo formulu koja e sabrati vrednosti polja
po danima. Pritisnemo na fx, u liniji za formule i u aktiviranom polju se pojavljuje znak =. Na listi
funkcija, koja se otvorila, izaberemo funkciju SUM koja e biti automatski upisana u liniji s
formulama. Excel e upisati i polja za koja pretpostavlja da elimo da saberemo (sva polja istog
reda levo od polja sa formulma):
Anti Marko
Jovi Vlada
211
203
204
166
224
241
189
197
251
211
172
0
0
208
=Sum(B9:H9)
Pojavljuje se i okvir za dijalog, u kome moemo videti u polju Number1 sva polja koja su
obuhvaena formulom a desno od njega su ispisane vrednosti u obuhvaenim poljima. Ispod
okvira se moe videti rezultat koji e se pojaviti u polju radnog lista. Ako Excel nije pogodio nau
elju po pitanju izbora polja onda pojedinano selektujemo polja. Pritisnemo na dugme OK na
dijalogu ili na <ENTER> na tastaturi. U polju u kome je napisana formula pojavljuje se rezultat.
Ako elimo da dobijemo obim proizvodnje na nivou dana sabiramo polja ispod naziva
dana. Aktiviramo polje B13, aktiviramo funkciju SUM a Excel selektuje sva polja u koloni iznad
aktivnog polja. Ukoliko se slaemo s izborom potvrdimo na OK. U polju se pojavljuje rezultat.
13
Anti Marko
Jovi Vlada
Mili Duan
Paji Senka
Ili Zoran
ponedeljak
211
203
199
209
205
1027
utorak
204
166
216
211
206
1003
sreda
224
241
210
232
204
1110
etvrtak
petak
subota nedelja
189
251
172
0
197
211
0
208
205
231
197
0
203
236
181
0
209
211
199
203
1003
1140
749
411
Ukupna proizvodnja za nedelju dana:
1251
1226
1258
1272
1437
6444
Kao to se vidi u primeru obino se unosi labela (opis koji objanjava sadraj polja) za sva
karaktetistina polja kao to su ukupni zbirovi, srednje vrednosti i sl.
6. IZRADA DIJAGRAMA
Postoje razliite vrste dijagrama: linijski, prostorni, stubiasti, prugasti (ako je horizontalan)
i kruni. Svaki dijagram ima x i y osu. Izrada dijagrama vri se uz pomo Chart Wizard i slui za
prikazivanje sukcesivnih polja u tabeli pri emu treba voditi rauna da se ne javljaju prazni redovi
i kolone. Oznaimo sve elije, ukljuujui i zaglavlja kolona i redova, pri emu se sadraj
zaglavlja kolona koristi za naznaku x ose a sadraj zaglavlja redova ide u legendu dijagrama. Ako
nam izgled dijagrama ne odgovara moemo ga promeniti tako to emo umesto rows oznaiti
columns. Poetak rada na izradi dijagrama je kad pritisnemo na ikonicu Chart na paleti Standard i
izaberemo odgovarajui dijagram postavljajui traene podatke i upiemo naslov dijagrama,
legendu i sl. Kad smo formirali dijagram moemo ga upisati kao objekat na postojeem listu ili
kao novi list.
Koristei tabelu koju smo sainili u poslednjem primeru prikazaemo postupak za izradu
dijagrama: Selektujemo tabelu ukljuujui i zaglavlja. Pritisnemo na ikonicu Chart, Na okviru za
dijalog Chart Wizard izaberemo karticu Standard Type i u listi Chart type izaberemo vrstu
dijagrama, u opciji Chart sub-type izaberemo tip dijagrama iz selektovane vrste. Ako nismo
sigurni kako e izgledati dijagram pritisnemo i drimo dugme Press and Hold to View Sampl. Za
nastavak rada pritisnemo na dugme Next.
Na kartici Data Range biramo da li su podaci, koje smo uitali, iz redova ili kolona. U
polju za minijaturni prikaz moemo videti kako e izgledati dijagram sa izabranim podacima. Za
nastavak rada pritisnemo na Next.
14
Trei korak nam omoguava da uredimo izgled dijagrama po sopstvenoj elji. Na kartici
Titles u polju Chart title piemo naziv dijagrama a u polju Category (X) axis piemo naziv x-ose
a u polju Value(Y) axis upisujemo vrednost (naziv) za y-osu. Na kartici Axis moemo prikazati
ili sakriti vrednost i tekst koji se nalazi uz pojedine ose. Na kartici Gridlines biramo kako e biti
prikazane pomone linije na dijagramu. Postoji mogunost postavljanja glavnih (Major) i
pomonih (Minor) linija koje su gue. Na kartici Legend moemo ukljuiti prikazivanje legende
ili ne. Ako ukljuimo prikaz legende uz dijagram u opciji Placement biramo njen poloaj. Na
kartici Data Labels biramo da li e na dijagramu, uz grafiki prikaz, biti prikazane i vrednosti ili
natpisi. Na kartici Data Table biramo da li e vrednosti sa dijagrama biti prikazane u obliku tabele
ispod X-ose. Ako to elimo ukljuujemo opciju Show data table. Za nastavak pritisnemo na Next.
U opciji Place chart odreujemo kako e dijagram biti prikazan na radnom listu. Ako
izaberemo As new sheet, tada e dijagram biti prikazan kao novi radni list u Excelovom
dokumentu. Kod izbora As object in odreujemo u kojem radnom listu e biti postavljen dijagram.
Pritisnemo na Finish posle ega Excel postavlja dijagram u izabrani radni list:
Precica
CTRL + x
CTRL + c
CTRL + v
CTRL + p
CTRL + o
CTRL + n
CTRL + s
CTRL + a
CTRL + z
CTRL + y
CTRL + f
CTRL + h
CTRL + g
CTRL + k
CTRL + u
CTRL + b
CTRL + i
SHIFT + F7
F1
F7
16
2) Iskopirati nazive brojeva iz kolone B u kolonu D, koristei prevlaenje i taster Ctrl. Na isti
nain iskopirati brojeve iz kolone C u kolonu E.
3) Koristei naredbe Edit/Copy i Paste iskopirati redove od 3 do 8 u redove od 9 do 14.
17
Datum
roenja
Radno
mesto
Koeficijent
Vrednost
Isplata
boda
Datum Potpis
Febr
uar
Janu
ar
R. br.
keks
sok
hleb
mleko
I kvartal
21
24
23
56
II kvartal
11
28
35
48
III kvartal
20
18
45
54
IV kvartal
4
32
31
44
160
140
120
54
56
48
44
100
45
80
23
35
31
60
40
20
24
28
21
18
mleko
hleb
sok
keks
32
20
11
4
0
I kvartal
II kvartal
III kvartal
IV kvartal
18
60
56
54
48
50
45
40
44
35
keks
sok
hleb
mleko
32 31
28
30
21
24 23
20
20
18
11
10
4
0
I kvartal
II kvartal
III kvartal
IV kvartal
Uzdrani
5%
Za
Protiv
Uzdrani
Protiv
36%
Za
59%
III) XY Scatter
Kapacitet 20
(GB)
Cena
1000
(dinar)
30
40
50
60
80
120
1500
3000
5000
6000
7000
9000
19
Hard disk
10000
9000
120
8000
dinar
7000
80
6000
60
5000
50
Hard disk
4000
3000
40
2000
1000
20
30
0
0
50
100
150
GB
20