Balkanski ratovi

Balkanskim ratovima se oznaavaju dva rata voena u

razdoblju1912.-1913. godine. Balkanski ratovi su bili
uvod u sukob irih razmjera,Prvi svjetski rat.

Prvi balkanski rat je voen izmeu balkanskih

saveznika (Bugarska,Srbija,Kraljevina Crna

GoraiGrka) iTurske. Osmansko carstvo, koje je
ve1908. godine bilo uzdrmanoMladoturskom
revolucijom, u 1912. je bilo jo vie oslabljeno iratom
protiv Italije. Tu slabost Turske koriste balkanske zemlje
i otpoinju rat protiv Turske s ciljem osvajanja
teritorijaBalkanakoje se nalaze pod turskom vlasti. Rat
je poeo8. oktobra1912. kada je Crna Gora objavila rat
Turskoj.

 U manje od dva mjeseca, Turska je izgubila skoro sve

teritorije na cijelom podruju europskog kontinenta, pa
je uspostavljeno primirje4. prosinca1912. godine sa
svim protivnicima, osim Grke. Nakon odbijanja
ispunjavanja zahtijeva od strane Turske i dravnog pua
u sijenju 1913. godine, rat je nastavljen, gdje je Turska
izgubila i utvrdeJedrene,JanjineiSkadar, kao i prevlast
na moru od grke mornarice, pa je30. svibnja1913. go
dine, pod posredstvomVelikih sila(AustroUgarska,Njemaka,Francuska,Velika BritanijaiItalija)
uspostavljen mirLondonskimmirovnim
ugovorom.Nastala je nova drava Albanija.

Srbija

Ratni plan za rat s Turskom zapoet je1878., kada je Srbija dobila novu
granicu na jugu, ali je osnovna ideja o nainu djelovanja i rasporedu snaga
konano ustaljena tek1898. godine. Tada se dolo do zakljukada Srbija
treba, za ostvarenje nacionalnih ideala, raunati s ofenzivnim ratom protiv
Turske, koji je mogu samo u zajednici s balkanskim monarhijama
Bugarskom, Grkom i Crnom Gorom, da srpska ofenziva treba biti usmjerena
na kumanovsko-skopsku crtu, gdje bi se najvjerojatnije i okupila glavnina
turske vojske.Ovaj zakljuak je posluio kao osnova za razradu planova
mobilizacije, koncentracije snaga i stratekog razvoja koji su zavreni u
veljai1903. godine. Po njima je srpska vojska i stupila u rat protiv Turske, s
nekoliko izmjena koje je uzrokovala vojna konvencija s Bugarskom. Osnovna
ideja je bila: koncentrinim kretanjem glavnih snaga (tri armije) kosovskim,
junomoravskim i krivorenim pravcem okruiti i pobjediti turske glavne
snage, za koje se pretpostavljalo da e biti na Ovem Polju. Pomone snage
su trebale osigurati desnu stranu glavnih snaga.

Crna Gora

Konana odluka o osnovnoj ideji crnogorskog ratnog

plana donesena je na sjedniciRatnog savjeta3.
listopada1912. godine. Odlueno je da glavne snage
(Zetski i Primorski odred) djeluju zapadno i istono
odSkadarskog jezerai da brzim naletom
zauzmuSkadar, te da pomone snage osiguravaju
operacije glavnih snaga napredujui iz pravca Sandaka
i Metohije.

Bugarska

PoslijeSrpsko-bugarskog rata1885.godine, Bugarska je svojim glavnim

neprijateljem smatrala Srbiju, pa je tako sve ratne pripreme vrila za
novi rat sa Srbijom. S Turskom je Bugarska bila u dobrim odnosima. Tek
kada se Bugarska politiki pribliila Rusiji, odnosi s Turskom su se
pogorali. Prvi plan, po kome bi Turska prije izvrila mobilizaciju,
predviao je obrambene akcije na marikoj i makedonskoj bojinici. Taj
plan je ubrzo odbaen jer se dolo do zakljuka da Bugarska moe
izvriti mobilizaciju prije Turske, pa je1908.godine izraen novi plan koji
je predviao ofenzivu na obje bojinice. Osnovna ideja tog ratnog plana
je bila: glavnim snagama (tri armije) poduzeti ofenzivu na marikoj
bojinici, s tim da jedna armija blokira utvrduJedrene, dok bi druge dvije
napale desnu stranu i pozadinu turskih snaga na prostoru izmeu
Jedrena i Krk Kilisa. Jedna divizija je bila u sastavu srpske vojske na
makedonskoj bojinici, a vezu izmeu te dvije bojinice bi omoguavao
Rodopski odred. Flota je trebala braniti crnomorsku obalu, naroito
lukeVarnu iBurgas.

Grka

Osnovna ideja grkog ratnog plana je bila: glavnim

snagama, okupljenim u Sjevernoj Tesaliji, poduzeti
ofenzivu, razbiti turske snage na graninom frontu i
produiti s nadiranjem do zauzimanja Soluna. Flota je
trebala presjei turski promet i zauzeti otoke u
Egejskom moru.

Turska

Idejni tvorac turskog ratnog plana protiv balkanskih

zemalja bio je njemaki generalvon der Golc.
Smatrajui da e Turska biti mnogo sporija u mobilizaciji
i rasporeivanju snaga nego balkanske drave, on je
bio predloio da Turska ostane prvo na svojim
prvobitnim poloajima, dok se ne izvri prikupljanje
snaga i dok se ne utvrde borbeni pravci balkanskih
vojski. Meutim, ministar turske vojske, Nazim paa,
odbio je taj plan i podcjenjujui snagu balkanskih vojski
htio je preuzeti inicijativu ve na poetku rata,
napredujui na dvije strane, prema vardarskoj bojinici i
prema Trakoj.

Konaan svretak rata je bio30. svibnja1913. godine,

kad je Turska potpisala mirovni ugovor u Londonu i
odrekla se svih podruja zapadno od linijeEnos
Midija. Kao ishod Prvog balkanskog rata, ustanovljena
je drava Albanija i sruen je turski feudalni sustav.

Drugi balkanski rat

Drugi balkanski rat(29. juni10. august1913.) je

voen izmeuBugarskei savezaGrkeiSrbije, kojima
su se prikljuili iCrna Gora,RumunijaiTurska. Nakon
protjerivanja Turaka izMakedonije, Srbija, Grka i
Bugarska su nastojale zadrati osvojena podruja pod
svojom vlasti. Dok je pitanje osvojenih teritorija u
Makedoniji izmeu Srbije i Bugarske bilo rijeenoTajnim
dodatkom uz Ugovor o prijateljstvu i savezu, pitanje
Makedonije izmeu Grke i Bugarske ostalo je otvoreno,
pri emu su iznevjerene elje makedonskog naroda.

Rusiji, kojoj nije bilu u interesu razbijanje balkanskog

saveza koji je predstavljao zapreku irenjuAustroUgarskeka istoku, pokuala je bezuspjeno u nekoliko
navrata diplomatskim putom smanjiti napetosti izmeu
sukobljenih drava. Tijekom diplomatskih aktivnosti, na
crti razgranienja je sve uestalije dolazilo do manjih
sukoba i incidenata. elei staviti Rusiju pred svren
in, bugarska je vojna klika odluila spor rijeiti
oruanim sukobom. GeneralS. Kovaevje20.
lipnjaizdao zapovijed za pripremu za napad, pa je u
noi30. lipnja1913. godine bugarska 4. armija izvrila
napad na srpske snage na rijeciBregalnici, a 2. armija
napala grke snage u podruju Soluna.

Ulazak Rumunjske
u
rat

Usprkos zahtjeva Austro-Ugarske da se ne mijea u rat,

Rumunjska je ve3. srpnjapristupila mobilizaciji svojih
snaga i10. srpnjaobjavila rat Bugarskoj. Zbog svoje
zauzetosti u ratu sa Srbima, bugarske snage su bile
slabe tako da su rumunjske snage vrlo brzo prele
Dunav i nastupile premaSofijibez otpora bugarskih
snaga i 25. srpnjaizbile 5 km istono od Sofije. Pad
Sofije je zaustavljen intervencijom njemakog cara.

Ulazak Turske u rat

Turska je uvidjela mogunost u sukobu saveznika

povratka izgubljenih teritorija tijekom Prvog balkanskog
rata, pa su13. srpnjaturske snage pod
zapovjednitvom Enver-paeprele crtuEnos
Midijai rastjerale slabe bugarske snage a22.
srpnjazauzeleJedrene.

Kraj rata

Pred napadima srpske i grke vojske, a sa sjevera

ugroena nastupanjem Rumunjske i s juga nastupanjem
Turske, Bugarska je bila prinuena zatraiti primirje.
Sve vojne operacije su zaustavljene31. srpnjau podne,
a mirovni ugovor je potpisan10. kolovozauBukuretu,
po kojem se Bugarska odrekla svih spornih teritorija u
korist Srbije i Grke. Turska je dobilaJedrenea
Rumunjska podruje Dobrue. Mirovni ugovori s
Turskom su uspostavljeni: Bugarska24. rujna1913.
uCarigradu; Grka14. rujna1913. uAtenii Srbija14.
oujka1914. u Carigradu.
Drugim balkanskim ratom je razbijenBalkanski savezi

Granice Srbije i Grke nakon ratova