Professional Documents
Culture Documents
Ovršni Zakon
Ovršni Zakon
Vrijedi : od 1.9.2014
Dio prvi
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Sadraj Zakona
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode
prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (ovrni
postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode osiguranje trabina
(postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Ovim se Zakonom ureuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju
ovrnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka.
Znaenje pojedinih izraza
lanak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova znaenja:
1. izraz trabina oznaava pravo na neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje,
2. izraz ovrhovoditelj oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke
trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti,
3. izraz predlagatelj osiguranja oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi
osiguranja neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj
dunosti,
4. izraz ovrenik oznaava osobu protiv koje se trabina ostvaruje,
(9) Odreivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba
smatrat e se prigodom vrednovanja obujma sudakoga rada novim ovrnim
predmetom.
Zatita dostojanstva ovrenika, odnosno protivnika osiguranja
lanak 6.
Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit e se na dostojanstvo ovrenika, odnosno
protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu to manje
nepovoljni.
Podnesci, roita i spisi
lanak 7.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i
drugih pismena.
(2) Sud odrava roite kad je to ovim Zakonom odreeno ili kad smatra da je
odravanje roita svrhovito.
(3) O roitu, umjesto zapisnika, sudac moe sastaviti slubenu biljeku.
(4) Sud e izvan roita sasluati stranku ili sudionika u postupku ako je to
predvieno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja
pojedinih pitanja ili oitovanja o nekom prijedlogu stranke.
(5) Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s roita, ili njihovo neodazivanje
pozivu suda radi sasluanja, ne sprjeava sud da i dalje postupa.
(6) Podnesci u ovrnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranku.
Dostava
lanak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi
u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedita upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj
osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema
njima te kada im se izrie novana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju
odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici,
lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.
(4) Fizikoj osobi koja ne obavlja odreenu upisanu djelatnost te fizikoj osobi koja
obavlja odreenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom
djelatnou dostava se obavlja na adresi prebivalita u Republici Hrvatskoj prema
podacima o prebivalitu koji e sud, odnosno javni biljenik pribaviti iz evidencija
Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka, ako prema podacima iz evidencija
Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizika osoba prijavila boravite u
kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili
nain na koji joj se dostava moe obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi
njezina upisana boravita, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi
prijavljeni nain.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga lanka, dostava e se
pokuati obaviti jo jednom, u roku koji ne moe biti krai od 30 niti dui od 60 dana.
Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava e se obaviti isticanjem
pismena koje je trebalo dostaviti na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja
pismena na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
(4) Odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja donose se u obliku rjeenja ili
zakljuka.
(5) Zakljukom sud izdaje nalog sudskom ovritelju ili Agenciji za provedbu pojedinih
radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom
predvieno ovim Zakonom.
Pravni lijekovi
lanak 11.
(1) Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti
prigovor.
(3) alba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja,
ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(4) alba ne odgaa provedbu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek. Ako je protiv zakljuka podnesen pravni
lijek, sud e odluku o nedoputenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom
kojom se utvruje, odnosno zavrava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.
(6) Ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e, ako nije ovlaten postupiti prema
odredbi lanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, spis sa albom dostaviti
drugostupanjskom sudu. Ako je mogue nastaviti s provedbom ovrhe do donoenja
odluke drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud e drugostupanjskom sudu
dostaviti presliku spisa sa albom. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o
albi, prvostupanjski sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati prije
pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijanje stanje
lanak 12.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja revizija se moe izjaviti samo ako
odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parninog postupka.
Ponavljanje postupka nije doputeno, osim u sluaju iz lanka 58. stavka 7. ovoga
Zakona.
(2) Povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i
prigovor.
Hitnost i redoslijed postupanja
lanak 13.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud je duan postupati hitno.
(2) Sud je duan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda
trabine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukije.
Trokovi postupka
lanak 14.
(1) Trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja
prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka
predujmiti u roku koji sud odredi. Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako
trokovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne
mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni trokovi o kojima ovisi poduzimanje
neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti.
razliita kanjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne moe
prijei est mjeseci.
(2) Ako se novana kazna izrie pravnoj osobi, sud e izrei novanu kaznu i
odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe inom ili propustom
prouzroile kanjivo djelo pravne osobe.
(3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novanom
kaznom ne pokori nalogu suda, sud e joj izrei tu kaznu i, u sluaju potrebe,
zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po
nalogu suda.
(4) Ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je
odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima
kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj
zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne ne moe
u istom postupku prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Kad je ovim Zakonom predvieno da se zatvorska kazna moe izrei kao
sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna moe pojedinano izrei u trajanju do tri
mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinano izreenih zatvorskih kazni u istome
ovrnom postupku ne moe prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(6) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim
osobama u pravnoj osobi i drugim fizikim osobama novanom kaznom ili
zatvorskom kaznom, ili kazniti novanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti
novanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge
fizike osobe:
1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu odreene radnje s ciljem skrivanja,
oteenja ili unitenja imovine ovrenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu ine nasilja ili ine kojima mogu teko otetiti ili ugroziti prava,
sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje
sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do
nenadoknadive ili teko nadoknadive tete za ovrhovoditelja ili predlagatelja
osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovritelj ili druge ovlatene osobe
ometaju u provedbi ovrnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim sluajevima predvienim zakonom.
(7) Zatvor iz stavka 6. ovoga lanka moe, na temelju jedne odluke kojom je
odreen, trajati najdue trideset dana. Tijekom istoga postupka moe se, u sluaju
potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora
odreenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne moe biti due od est
mjeseci.
(8) Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno do
20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga
sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke ako je on
odgovoran za vrijeanje suda. Na tu novanu kaznu na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka.
(9) Zatvorska kazna izreena prema odredbama ovoga Zakona izvrava se na nain
propisan za izvrenje zatvorske kazne izreene u kaznenom postupku.
(10) Izreenu novanu kaznu i zatvorsku kaznu sud e izvriti po slubenoj dunosti,
a trokovi izvrenja padaju na teret dravnoga prorauna.
(11) Novana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga lanka bez utjecaja
su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovrnom postupku ili postupku
osiguranja kanjene novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali e se kazna
izreena prema odredbama ovoga Zakona uraunati u kaznu izreenu u kaznenom
postupku.
(12) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz
stavka 6. ovoga lanka i u sluaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili
fizika osoba mogla poiniti kanjivu radnju iz stavka 6. toke 1. do 5. ovoga lanka,
pri emu moe tim osobama naloiti ili zabraniti poduzimanje odreenih radnji.
(13) Sud e pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne,
primijeniti blau kaznu ako se njome moe ostvariti ista svrha.
(14) O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom odluuje sud rjeenjem.
Na rjeenje o kanjavanju doputena je alba u roku od tri dana. O albi na rjeenje
o kanjavanju odluuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.
(15) alba iz stavka 14. ovoga lanka odgaa ovrnost rjeenja.
lanak 17.
Dunost davanja podataka o duniku
lanak 18.
(1) Na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak
osiguranja, u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje duan je dati podatke o tome je li neka
fizika osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj
osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna
djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog
tjelesnog oteenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,
- Ministarstvo unutarnjih poslova duno je dati podatke o tome je li neka osoba u
evidenciji o registriranim i oznaenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti,
marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta
na tom vozilu,
- Sredinje klirinko depozitarno drutvo ili druge za to ovlatene osobe kod kojih su
na raunima ubiljeene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri,
dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajniki zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o
depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji duno je dati podatke o tome ima li
neka osoba u upisniku koje vodi ubiljeene vrijednosnice na raunima,
- luka kapetanija duna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i
oevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajueg objekta,
nepominog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
- tijelo nadleno za katastarsku evidenciju duno je dati ispis posjedovnih listova koje
vodi za fiziku ili pravnu osobu,
- poslodavac ili isplatitelj stalnoga novanog primanja duan je dati podatak o tome
na koji nain osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak
isplauje plau, odnosno drugo stalno novano primanje,
- drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajui upisnik ili oevidnik o pravima koja ine
imovinu duna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili oevidniku koji
vodi upisana kao imatelj odreenog prava.
(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovrenikov dunik ili da se
neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje duna je u roku od osam dana izjasniti
se o tome ima li ovrenik i kakvu trabinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji
dijelovi njegove imovine kod nje.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava duna je u roku od osam dana, na zahtjev
suda ili javnog biljenika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu roenja ili broju
osobne iskaznice za ovrenika fiziku osobu, odnosno podatak o nazivu, matinom
broju ili matinom broju subjekta za ovrenika pravnu osobu, dati podatak o osobnom
identifikacijskom broju ovrenika, kao i podatke iz lanka 217. ovoga Zakona.
(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga lanka nisu dune postupiti po zahtjevu osobe
koja trai podatke dok im prethodno ne budu podmireni trokovi za poduzimanje
radnje.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka duan je u zahtjevu za davanje
podataka navesti trabinu radi ijeg e ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovrni
postupak, odnosno postupak osiguranja te priloiti ispravu na kojoj se ona temelji.
(6) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka ne smiju obavijestiti dunika o
tome da su podaci traeni.
(7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog povrede dunosti
iz stavaka 1. do 3. i 6. ovoga lanka.
Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava
lanak 19.
Ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na
temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela moe se odrediti i provesti u
Republici Hrvatskoj u postupku pred sudom ako takva odluka ili javna isprava
ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, meunarodnim
sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno
primjenjuje.
Ovrha na imovini strane drave
lanak 20.
(1) Na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj ne moe se odrediti ni provesti
ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadlenog za poslove
pravosua, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za vanjske poslove, osim ako
je strana drava pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.
(2) Ako uz prijedlog kojim se pokree postupak na imovini strane drave u Republici
Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak
strane drave, sud e prijedlog odbaciti.
Primjena odredaba drugih zakona
lanak 21.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovrnoga postupka i
postupka osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojima se
ureuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.
Dio drugi
OVRHA
Razdjel prvi
ZAJEDNIKE ODREDBE
Glava druga
OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Osnove za odreivanje ovrhe
lanak 22.
Ovrha se odreuje samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
Ovrna isprava
lanak 23.
Ovrne isprave jesu:
1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba,
2. ovrna nagodba iz lanka 186.a Zakona o parninom postupku
3. ovrna odluka arbitranog suda,
4. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u
upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije
drukije odreeno,
5. ovrna javnobiljenika odluka i ovrna javnobiljenika isprava,
6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima asti pri komorama u Republici
Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona
kojim se ureuje postupak mirenja
7. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava.
Odluka i nagodba
lanak 24.
(1) Sudskom odlukom, prema ovom Zakonu, smatra se presuda, rjeenje, platni
nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom, a
sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima.
(2) Odlukom upravnoga tijela, prema ovom Zakonu, smatra se rjeenje i zakljuak
koji su u upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim
ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom
postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom.
Ovrnost odluke
lanak 25.
(1) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje
ovrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje.
Rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku, ako zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko trpljenje ili
neinjenje (proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj
ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom
obvezom.
(3) Sudska odluka kojom se oduzima imovinska korist ovrna je ako je postala
pravomona i sadri podatke po posebnim pravilima koja ureuju njezin sadraj.
(4) Odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po
pravilima koja ureuju taj postupak.
(5) Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha se moe
odrediti samo u odnosu na taj dio.
(6) Ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i
odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom
propisano da alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu.
Ovrnost prvostupanjskih sudskih odluka
lanak 26.
(1) Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu
djelatnost nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna, odnosno
kojom se fizikoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u pravnoj stvari u vezi s
tom djelatnou ili pravnoj osobi nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi
10.000,00 kuna postaje ovrna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je
naloena isplata. alba protiv takve odluke ne odgaa ovrhu.
(2) Ako se u sudskoj odluci nekoj od osoba iz stavka 1. ovoga lanka nalae samo da
naknadi trokove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi,
alba protiv takve odluke o naknadi trokova postupka ne odgaa ovrhu.
Ovrnost nagodbe
lanak 27.
(1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj
treba ispuniti dospjela.
(2) Dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po
zakonu ovjerovljenom ispravom.
(3) Dospijee koje se ne moe dokazati na nain iz stavka 2. ovoga lanka dokazuje
se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje
dospijee.
(4) Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe
odrediti samo u odnosu na taj dio.
Ovrnost javnobiljenike isprave
lanak 28.
(1) Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima
koja ureuju ovrnost takve isprave.
(2) Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha
se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.
Podobnost ovrne isprave za ovrhu
lanak 29.
(1) Ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te
predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
(2) Ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko
davanje ili injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje.
(3) Ako u ovrnoj ispravi iz stavka 2. ovoga lanka nije odreen rok za dobrovoljno
ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da
ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu.
(5) Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme
ispunjenja trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme ispunjenja trabine odrediti u
prijedlogu za ovrhu.
(6) Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme
ispunjenja trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja
trabine ako je to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.
Odreivanje i naplata zateznih kamata
lanak 30.
(1) Ako se nakon donoenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja
javnobiljenike isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud e, na prijedlog bilo koje
stranke, rjeenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme
na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donoenje takvog rjeenja moe se
podnijeti do dovretka ovrnog postupka.
(2) Ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj
ispravi, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih
kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno sklapanja nagodbe
do naplate.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e odrediti naplatu zateznih kamata na trokove
ovrnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti trokovi
uinjeni, odnosno plaeni, do dana naplate.
(4) Ako plaanje zatezne kamate nije odreeno u obraunu poslodavca o neisplati
dospjelog iznosa plae, naknade plae ili otpremnine, sud e, na prijedlog
ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od
dana dospijea do naplate.
(5) Ako je ovrhovoditelj zatraio naplatu zateznih kamata iz stavaka 2. i 4. ovoga
lanka u zahtjevu za izravnu naplatu novane trabine, Agencija e postupiti
sukladno lanku 209. ovoga Zakona.
Vjerodostojna isprava
lanak 31.
(1) Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, raun, mjenica i ek s protestom i
povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvadak
iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po
posebnim propisima smatra javnom ispravom. Raunom se smatra i obraun
kamata.
(2) Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i
dunik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novane obveze.
(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga lanka, raun fizikoj osobi koja ne obavlja
registriranu djelatnost mora sadravati upozorenje duniku da, u sluaju neispunjenja
dospjele novane obveze, vjerovnik moe zatraiti odreivanje ovrhe na temelju
vjerodostojne isprave.
(4) Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se
odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine te
ako je oznaio dan njezine dospjelosti.
Prijenos trabine ili obveze
lanak 32.
(1) Ovrha se odreuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovrnoj ispravi nije
oznaena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom
dokae da je trabina na nju prenesena ili da je na nju na drugi nain prela. Ako se
prijenos ne moe dokazati na taj nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom
odlukom donesenom u parninom postupku.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na ovrhu
protiv osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao dunik.
(3) Ako tijekom ovrnog postupka doe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik
nastavlja ovrni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako
javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokae da je nakon pokretanja ovrnog
postupka trabina na njega prenesena ili da je na njega na drugi nain prela. Ako se
prijenos ne moe dokazati na taj nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom
odlukom donesenom u parninom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovrni
postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za
promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovrenika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuje i ako
tijekom ovrnog postupka doe do promjene dunika.
(1) Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom
stupnju, uz prijedlog se podnosi ovrna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom
prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovrnosti, odnosno vjerodostojna isprava.
(2) Potvrdu o ovrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o trabini u prvom
stupnju.
(3) Potvrdu o ovrnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti
ukinut e rjeenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po slubenoj dunosti.
(4) Arbitrani sudovi ne daju potvrde o ovrnosti svojih odluka, osim ako zakonom
nije drukije odreeno. U povodu pravnog lijeka ovrenika sud koji vodi ovrni
postupak ispitat e je li odluka arbitranog suda ovrna ili nije, i u ovisnosti o ishodu
takve provjere odluiti sam o pravnom lijeku ili predmet proslijediti drugom
nadlenom sudu (lanak 51.).
(5) Javni biljenici sami daju potvrde o ovrnosti svojih isprava i odluka. U povodu
pravnog lijeka ovrenika, sud koji vodi ovrni postupak ispitat e jesu li bili ispunjeni
uvjeti za davanje takve potvrde uzimajui u obzir i izjave osoba koje su prema toj
ispravi ovlatene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva
(lanak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobiljenike potvrde
o ovrnosti nisu bili ispunjeni, tu e potvrdu ukinuti rjeenjem u ovrnom postupku.
(6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovrnosti koju je dao javni biljenik na svojoj
ispravi ili odluci, podnesenom izvan ovrnog postupka, odluuje u izvanparninom
postupku opinski sud na ijem je podruju sjedite javnog biljenika.
Stvarna nadlenost
lanak 37.
(1) Opinski sudovi stvarno su nadleni odreivati ovrhu, osim ako rjeavanje tih
predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.
(2) Sudovi nadleni odreivati ovrhu ovlateni su postupati i u povodu pravnih
lijekova podnesenih protiv rjeenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu
prijedloga za ovrhu. Oni su ovlateni odluivati i o drugim pitanjima tijekom postupka
prije nego to je sud nadlean za provedbu ovrhe zapoeo s provedbom ovrhe.
Mjesna nadlenost
lanak 38.
Mjesna nadlenost odreena ovim Zakonom je iskljuiva.
Glava trea
PREDLAGANJE I ODREIVANJE OVRHE
Prijedlog za ovrhu
lanak 39.
(1) Prijedlog za ovrhu mora sadravati zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena
ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha, ovrhovoditelj i
ovrenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovrenika, trabina ije se
ostvarenje trai te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u
odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadravati i druge propisane
podatke potrebne za provedbu ovrhe.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:
1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i
ekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno
s odmjerenim trokovima, i
2. ovrni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadri sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud
e odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u
ovrsi radi vraanja zaposlenika na rad ili u slubu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ako prijedlog za ovrhu ne sadri
osobni identifikacijski broj ovrenika, nadleni sud ili javni biljenik e ga pribaviti po
slubenoj dunosti. Sud ili javni biljenik duan je najkasnije u roku od osam dana od
dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovreniku, uputiti
zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom
identifikacijskom broju.
(5) Ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog biljenika o
nemogunosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovrenika, sud ili
javni biljenik je duan u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv
ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovreniku (podaci o roenju, matini broj
graana, posljednje poznato prebivalite i adresa stanovanja za fiziku osobu,
odnosno matini broj ili matini broj subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana
od dana primitka poziva.
(6) Ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 5. ovoga lanka ne dostavi traene podatke ili
ako sud ili javni biljenik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni
identifikacijski broj ovrenika, sud e odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovrenik
strana fizika ili pravna osoba kada e sud ili javni biljenik donijeti rjeenje o ovrsi
bez osobnog identifikacijskog broja ovrenika.
Povlaenje i ogranienje prijedloga
lanak 40.
(1) Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili
djelomice prijedlog za ovrhu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e obustaviti ovrhu.
(3) Ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.
(4) Ako ovrhovoditelj izjavi da je trabina u cijelosti ili djelomino namirena, smatrat
e se da je prijedlog za ovrhu u cijelosti, odnosno za dio trabine za koju je odreeno
izjavio da je namirena povuen.
Rjeenje o ovrsi
lanak 41.
(1) U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni ovrna, odnosno vjerodostojna isprava na
temelju koje se ovrha odreuje, ovrhovoditelj i ovrenik, trabina koja se ostvaruje,
sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
(2) Rjeenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud e:
1. naloiti ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u
roku od tri dana od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim
trokovima,
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate trabine zajedno s odmjerenim i predvidivim
trokovima,
3. odmjeriti nastale trokove,
4. posebno naznaiti predvidive trokove.
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:
- upozorenje ovreniku da prigovor protiv rjeenja o ovrsi mora biti obrazloen i koje
su pravne posljedice podnoenja neobrazloenog prigovora,
- upozorenje ovreniku da u sluaju namirenja trabine u roku iz stavka 2. toke 1.
ovoga lanka nije duan namiriti predvidive trokove postupka,
(2) Sud moe zakljukom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovritelja.
Glava peta
PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA PROTIV RJEENJA O OVRSI
1. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave
alba protiv rjeenja o ovrsi
lanak 50.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe izjaviti albu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovrna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovrnosti,
3. ako je ovrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena
izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno
da je bez uinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom
nakon nastanka ovrne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju
ovrne isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu,
5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha,
6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je
mogunost ovrhe ograniena,
7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno
ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika,
8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije
drukije propisano,
9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je
ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno
nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili
ovjeravanja javnobiljenike isprave,
10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno,
izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme
kad je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka,
odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja
ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, ili
11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.
(2) U albi iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe iznositi nove injenice i nove
dokaze ako se tiu razloga zbog kojih je ona izrijekom doputena te zbog bitnih
povreda odredaba ovrnoga postupka. Ovrenik je duan uz albu priloiti sve
isprave na koje se poziva u albi.
(3) Nove injenice koje se tiu razloga iz stavka 1. toaka 7., 9., 10. i 11. ovoga
lanka sud smije utvrivati samo u skladu s odredbama lanka 52. ovoga Zakona.
(4) alba je doputena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.
(5) U povodu albe iz stavka 1. ovoga lanka sud pazi po slubenoj dunosti na
razloge iz stavka 1. toaka 1., 3. i 5. ovoga lanka te na okolnost da je u sluaju iz
stavka 1. toke 6. ovoga lanka ovrha odreena na predmetima iz lanka 4. stavaka
4. i 5. ovoga Zakona. Sud pazi po slubenoj dunosti i na pogrenu primjenu
materijalnog prava te na bitne povrede ovrnoga postupka kada se na njih tako pazi
prema odredbama Zakona o parninom postupku.
(6) Ovrhovoditelj moe albom pobijati rjeenje o ovrsi ako je njime prekoraen
njegov zahtjev te zbog odluke o trokovima postupka.
(7) alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
Odluivanje o albi
lanak 51.
(1) Ako ovrenik ne priloi uz albu sve isprave potrebne za ispitivanje njezine
doputenosti, sud prvog stupnja e albu odbaciti, ne pozivajui ovrenika da je
dopuni ili ispravi.
(2) U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvog stupnja moe albu prihvatiti ako
ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti
i ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se
stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu, osim u
sluajevima iz lanka 52. ovoga Zakona.
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka sud prvog stupnja ukinut e provedene
radnje, osim kad se oglasio nenadlenim i predmet ustupio nadlenom sudu. Sud
kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe provedene radnje ukinuti ako ocijeni
da je to potrebno radi pravilne provedbe ovrhe.
(4) Sudac prvog stupnja uputit e predmet sudu nadlenom za odluivanje u drugom
stupnju ako ocijeni da alba nije osnovana.
(5) Radi provjere osnovanosti navoda albe sud prvoga stupnja moe, po potrebi,
sasluati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje.
(6) Sud prvoga stupnja duan je rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka donijeti i otpremiti
u roku od trideset dana. U tom je roku u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka duan
predmet uputiti drugostupanjskom sudu.
(7) Drugostupanjski sud duan je rjeenje o albi donijeti i otpremiti u roku od
ezdeset dana od dana kada ju je primio.
(8) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba protiv koje sud
prvoga stupnja nema ovlasti iz te odredbe.
Upuivanje na parnicu u povodu albe
lanak 52.
(1) Ako je alba izjavljena iz razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11.
ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u
roku od osam dana.
(2) Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je alba izjavljena,
sud e obustaviti ovrhu.
(3) Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne oituje u roku od osam
dana, sud prvoga stupnja donijet e bez odgode rjeenje kojim e ovrenika uputiti
da u roku od petnaest dana od pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi
proglaenja ovrhe nedoputenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka zbog kojeg
je izjavio albu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, sud nee ovrenika uputiti na
parnicu, nego e prihvatiti njegovu albu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu
ako on njezinu osnovanost dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno
ako su injenice na kojima se temelji njegova alba zbog razloga iz stavka 1. ovoga
lanka opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim
predmnjevama.
(5) Na pokretanje i voenje parnice iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se
nain primjenjuju pravila o parnici na koju se ovrenik upuuje u povodu albe nakon
proteka roka.
(1) Ako rjeenje o albi iz lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrivanju neke
sporne injenice, sud e uputiti ovrenika da u roku od petnaest dana od dana
pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom,
osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.
(2) Ako rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica
ije postojanje ovrenik dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno
ako su one opepoznate ili se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama, sud e o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku.
Ako albu prihvati, postupit e u skladu s odredbom lanka 54. stavka 3. ovoga
Zakona, a ako je ne prihvati, uputit e ovrenika na parnicu.
(3) Tubu kojom pokree parnicu na koju je upuen ovrenik moe utemeljiti samo na
razlozima koje je istaknuo u albi u povodu koje je upuen na parnicu.
(4) Ako ovrenik u povodu naknadno podnesene albe nakon isteka roka bude
takoer upuen na parnicu, duan je razloge zbog kojih je izjavio tu albu istaknuti u
parnici na koju je prethodno upuen ako u njoj jo uvijek nije zakljuena glavna
rasprava.
(5) Ako ovrenik ne postupi u skladu s odredbom stavka 4. ovoga lanka, sud e
odbaciti tubu.
(6) Na temelju pravomone presude kojom je utvreno da ovrha nije doputena, sud
nadlean za odluivanje o albi ukinut e, na prijedlog ovrenika, provedene radnje i
obustaviti ovrhu.
Ovrenikovo pravo na naknadu tete
lanak 56.
(1) Ako se ovrha na temelju rjeenja o ovrsi protiv kojega je podnesena alba iz
lanka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego to se glavna rasprava u
prvostupanjskom parninom postupku zakljui, ovrenik moe do zakljuenja glavne
rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuenika, preinaiti tubu tako to e
zatraiti od suda da ovrhovoditelju naloi da mu vrati ono to je neosnovano stekao
ovrhom te da mu naknadi tetu koju je zbog toga pretrpio, ukljuujui i trokove ovrhe
u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju trabinu.
(2) teta na iju naknadu ovrenik ima pravo obuhvaa i razliku izmeu vrijednosti
unovenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unoven.
(3) Na novane iznose iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik ima pravo na zakonsku
zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novana sredstva iz
njegove imovine, odnosno od unovenja dijelova imovine ovrenika.
2. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 57.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti
prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri
dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka.
(2) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kada se prigovorom iz stavka 1.
ovoga lanka pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha moe se pobijati samo iz
razloga zbog kojih se rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave moe pobijati albom
(lanak 50.).
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se u dijelu kojim je njime
odreena ovrha pobijati albom nakon proteka roka (lanak 53.) iz razloga navedenih
u lanku 50. tokama 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona, samo ako je injenica na kojoj se
temelji taj prigovor nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi.
pravo ovrhovoditelja ili ovrenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj
parnici.
Glava sedma
PROTUOVRHA
Razlozi za protuovrhu
lanak 62.
(1) Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku
zatraiti od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio:
1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan
snage ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka,
2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako
da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rjeenje o ovrsi pravomono ukinuto i prijedlog za ovrhu odbaen ili odbijen,
odnosno ako je rjeenje o ovrsi pravomono preinaeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na odreenom predmetu ovrhe proglaena
nedoputenom.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka sud nee prihvatiti ako se u pogledu onoga to
je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje
vie nije mogue.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio odreeni novani iznos, ovrenik u prijedlogu
za protuovrhu moe traiti plaanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga
iznosa.
(4) Prava na naknadu tete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe
ostvarivati u posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od tri
mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku
od jedne godine od dana dovretka ovrnoga postupka.
(6) Ovrenik ne moe prije proteka roka iz stavka 5. ovoga lanka svoju trabinu
ostvarivati u parninom postupku, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.
(7) Ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije
doputena, ve ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici.
Postupak po prijedlogu za protuovrhu
lanak 63.
(1) Prijedlog iz lanka 62. ovoga Zakona sud e dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga
da se u roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu.
(2) Ako se u roku iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e
o njemu odluiti nakon odranoga roita. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje
o prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita.
(3) Rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od
petnaest dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio.
Rjeenje o protuovrsi
lanak 64.
(1) Na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da
ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem
odrediti protuovrhu.
(2) Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona.
Glava osma
ODGODA, OBUSTAVA I ZAVRETAK OVRHE
1. Odgoda ovrhe
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrenika
lanak 65.
(1) Na prijedlog ovrenika sud moe, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom
ovrhe trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, ili ako uini vjerojatnim da je
to potrebno da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je
donesena odluka na temelju koje je odreena ovrha ili prijedlog za ponavljanje
postupka,
3. ako je podnesena tuba za ponitaj presude izbranoga suda na temelju koje je
odreena ovrha,
4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike
isprave na temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti,
5. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi izjavio albu iz lanaka 52. ili 53. ovoga
Zakona ili podnio tubu iz lanaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovrenik izjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne
isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to
rjeenje doneseno,
7. ako ovrenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi
ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke
obveze ovrhovoditelja, a ovrenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato to
ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno
ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se
ureuje sustav zatite i spaavanja graana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i velikim nesreama, a ovrenik je na dan donoenja odluke o
proglaenju katastrofe imao prebivalite ili sjedite i obavljao djelatnost na podruju
za koje je proglaena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po slubenoj dunosti u vezi s trabinom zbog
ijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovrni postupak.
(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui
da se o njemu oituje, ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije.
(3) Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem
primjerene jamevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti i nakon to je
rjeenje o odgodi ovrhe doneseno.
(4) Ako ovrenik ne da jamevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui
od petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud e
donijeti rjeenje o nastavku ovrhe.
(5) Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, u ovrsi radi naplate novane trabine
i nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih
ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na
prijedlog ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe.
(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije
pravomonosti rjeenja kojim je prijedlog odbijen.
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja
lanak 66.
Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo
jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za vrijeme koje odredi sud.
Odgoda na prijedlog tree osobe
lanak 67.
(1) Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi
nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini
vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela
nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na
koju je upuena (lanak 60.).
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu
ovrhe uvjetovati davanjem jamevine.
(3) Odredba lanka 65. stavka 4. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui
nain i u sluaju iz ovoga lanka.
Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe
lanak 68.
Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade
jamevinu za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe.
Odgoda na temelju suglasnosti stranaka
lanak 69.
(1) Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovrenika o odgodi ovrhe, odnosno ako
se ovrhovoditelj i ovrenik suglase s prijedlogom tree osobe o odgodi ovrhe, sud e
odgodu odrediti ne ispitujui postoje li za to propisane pretpostavke.
(2) Ako je ovrha odgoena na temelju suglasnosti stranaka, vrijeme za koje je
odgoena ne rauna se kao vrijeme duljine trajanja postupka u postupku za zatitu
prava na suenje u razumnom roku.
Vrijeme za koje se ovrha odgaa
lanak 70.
(1) Ako je ovrha odgoena zato to su ovrenik ili trea osoba izjavili pravni lijek,
odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do zavretka postupka po tom
lijeku, odnosno sredstvu.
(2) U drugim sluajevima u kojima je ovrenik predloio odgodu, sud moe, prema
okolnostima sluaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgaa.
(3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, moe je odgoditi najvie za est
mjeseci.
(4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe
prije isteka roka na koji je ovrha odgoena, sud e obustaviti ovrhu.
(5) Ako je ovrha odgoena zbog razloga iz lanka 65. stavka 1. toke 9. ovoga
Zakona, odgoda traje do donoenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike
Hrvatske, o okonanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe. Za
vrijeme trajanja odgode ovrhe iz ovoga stavka ne teku kamate.
(6) Ako je ovrha odgoena zbog razloga iz lanka 65. stavka 1. toke 10. ovoga
Zakona, odgoda traje do pravomonog dovretka kaznenog postupka.
Nastavljanje odgoenoga postupka
lanak 71.
(1) Odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za
koje je odreena.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je
odgoena ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako
da jamevinu.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e nastaviti ovrhu i prije pravomonosti odnosno
konanosti odluke nadlenoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju
pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgoena ovrha.
2. Obustava i dovretak ovrhe
Obustava ovrhe
lanak 72.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, ovrha e se obustaviti po slubenoj
dunosti, ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena,
stavljena izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, odnosno ako
potvrda o ovrnosti bude ukinuta.
(2) Ovrha e se obustaviti ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe
provesti.
(3) Ovrha e se na prijedlog ovrenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka
roka za albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o
ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena.
(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga lanka iznosi osam dana i
poinje tei od dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji
je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena. Nakon isteka
roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni predmeti iz stavka
3. ovoga lanka prijedlog iz te odredbe vie se ne moe podnijeti.
(5) Rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se
time ne dira u steena prava treih osoba.
Dovretak ovrhe
lanak 73.
(1) Postupak ovrhe smatra se dovrenim pravomonou odluke o odbacivanju ili
odbijanju ovrnoga prijedloga, provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava ili
obustavom ovrhe.
(2) Dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem.
Razdjel drugi
OVRHA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE
Glava deveta
OPE ODREDBE
Opseg ovrhe novanih trabina
lanak 74.
Ovrha radi ostvarenja novane trabine odreuje se i provodi u opsegu koji je
potreban za namirenje te trabine.
Zatita ovrenika fizike osobe
lanak 75.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine ne moe se provesti na stvarima i
pravima fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nuna za
zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati.
(2) Ovrha radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja
registriranu djelatnost moe se provesti na cjelokupnoj njezinoj imovini, osim na onim
stvarima i pravima na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti kad ne bi obavljala
pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlauje da namiri odreenu trabinu njezinom
prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovrne isprave protiv osobe koja je bila
vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljine knjige kojim
se dokazuje prijenos vlasnitva s prijanjeg vlasnika na novog vlasnika, zatraiti
ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane trabine.
Zabiljeba ovrhe
lanak 84.
(1) im donese rjeenje o ovrsi, sud e po slubenoj dunosti zatraiti da se u
zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe.
(2) Tom zabiljebom ovrhovoditelj stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine
(pravo na namirenje) i u sluaju da trea osoba kasnije stekne vlasnitvo te
nekretnine.
(3) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva niti kojeg
drugoga stvarnog prava utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta
raspoloba poduzeta.
(4) Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovrnoga postupka ne sprjeava da se taj
postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovrenika. Sve radnje poduzete prije
toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne moe u postupku poduzimati one radnje koje ne
bi mogao poduzeti prijanji vlasnik da do promjene vlasnitva nije dolo.
(5) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e donijeti rjeenje o nastavljanju ovrnoga
postupka protiv novoga vlasnika kao ovrenika u tom postupku. Protiv toga rjeenja
novi vlasnik nema pravo na albu.
(6) Ovrhovoditelj koji je predloio ovrhu, a nije prije stekao zalono pravo, stjee
zabiljebom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini
kasnije stekne zalono pravo ili pravo na namirenje.
Ovrenikov prijedlog za odgodu ovrhe na nekretnini
lanak 84.a
(1) Ovrenik moe u roku od osam dana od dana dostave rjeenja o ovrsi na
nekretnini u kojoj stanuje i koja je nuna za zadovoljenje njegovih osnovnih
stambenih potreba i osoba koje je po zakonu duan uzdravati predloiti sudu
odgodu ovrhe. Ovrenik je uz prijedlog duan priloiti dokaz o postojanju svog
imovinskog, odnosno materijalnog prava ijom e raspolobom u cijelosti namiriti
trabinu ovrhovoditelja.
(2) Sud e prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka dostaviti bez odgode ovrhovoditelju,
koji se o njemu moe oitovati u roku od osam dana od dana dostave.
(3) Nakon primitka oitovanja ovrhovoditelja ili nakon isteka roka za oitovanje, sud
e donijeti rjeenje o prijedlogu.
(4) Sud e prihvatiti prijedlog ovrenika ako stekne uvjerenje:
1. da nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovrenik stanuje i koja je nuna za
zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati,
2. da e se trabina ovrhovoditelja u cijelosti namiriti iz sredstava dobivenih na
temelju raspolaganja svojim imovinskim, odnosno materijalnim pravom.
(5) Sud nee prihvatiti prijedlog ovrenika ako ocijeni da bi se zbog toga ovrha
znatnije oduljila ili oteala, odnosno ako bi ovrhovoditelj zbog toga mogao trpjeti
znatniju tetu.
(6) Ako je ovrenik priloio kao dokaz postojanje svog prava na novanoj trabini,
sud e prihvatiti prijedlog ovrenika ako stekne uvjerenje da e ovrenik namiriti
trabinu ovrhovoditelja u roku od jedne godine od donoenja rjeenja o odgodi ovrhe.
(7) Ako sud prihvati prijedlog ovrenika, zabiljeba ovrhe u zemljinoj knjizi ostaje do
potpunog namirenja trabine ovrhovoditelja.
(8) Ako ovrenik u roku odreenom rjeenjem ne uplati u sudski polog sredstva za
namirenje trabine ovrhovoditelja u cijelosti, sud e nastaviti ovrhu na temelju
rjeenja o ovrsi na nekretnini.
Pristupanje ovrsi
lanak 85.
(1) Nakon upisa zabiljebe ovrhe ne moe se za namirenje druge trabine istoga ili
drugoga ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovrni postupak.
(2) Ovrhovoditelj za iju je trabinu kasnije odreena ovrha na istoj nekretnini stupa u
ve pokrenuti ovrni postupak.
(3) Pokrenutom ovrnom postupku moe se pristupiti do pravomonosti rjeenja o
dosudi nekretnine kupcu.
(4) O pristupanju postupku sud e obavijestiti ovrhovoditelja u iju je korist prije
obavljena zabiljeba.
(5) Razlozi zbog kojih ovrha nije doputena u korist pojedinih od vie ovrhovoditelja u
iju se korist ovrha provodi na istoj nekretnini, odnosno razlozi za obustavu ovrhe u
odnosu na pojedine od ovrhovoditelja bez utjecaja su na provedbu postupka u korist
drugih ovrhovoditelja.
(6) Ako se razlog za odgodu ovrhe tie samo jednoga od vie ovrhovoditelja, ovrha
se nee odgoditi, nego e sud pri donoenju rjeenja o namirenju odrediti odgodu
namirenja toga ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi.
Sredstva namijenjena namirenju toga ovrhovoditelja sud e pohraniti do nastavka
postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta e se sredstva upotrijebiti za
namirenje drugih ovrhovoditelja, odnosno predat e se ovreniku.
Zalona prava
lanak 86.
(1) U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i zaloni vjerovnici koji nisu predloili
ovrhu.
(2) Zalona prava uknjiena na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o
dosudi nekretnine kupcu pa makar zaloni vjerovnici nisu potpuno namireni.
(3) Kupac nekretnine i zaloni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije do
donoenja rjeenja o dosudi, da zalono pravo ostane na nekretnini i nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine, a da kupac preuzme ovrenikov dug
prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu pripadao u ovrnom postupku. U tom se
sluaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga duga.
(4) Kupac i zaloni vjerovnik sporazum iz stavka 3. ovoga lanka sklapaju u obliku
sudske nagodbe u ovrnom postupku ili javnobiljenike isprave.
Slunosti, stvarni tereti i pravo graenja
lanak 87.
(1) Stvarne slunosti, stvarni tereti i pravo graenja na nekretnini ne prestaju
prodajom nekretnine.
(2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne slunosti koje su u zemljinoj knjizi
upisane prije prava radi ijega se namirenja ovrha provodi.
(3) Ostale osobne slunosti i stvarni tereti prestaju pravomonou rjeenja o dosudi
nekretnine.
(4) Na osobne slunosti iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanka 86. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
lanak 98.
(1) Uvjeti prodaje, uz ostale podatke, sadre:
1. poblii opis nekretnine s pripadcima,
2. naznaku prava koja ne prestaju prodajom,
3. naznaku je li nekretnina slobodna od osoba i stvari, odnosno stanuje li ovrenik s
lanovima svoje obitelji u nekretnini ili je ona dana u najam ili zakup,
4. vrijednost nekretnine utvrenu zakljukom o prodaji,
5. cijenu po kojoj se nekretnina moe prodati i tko je duan platiti poreze i pristojbe u
svezi s prodajom,
6. rok u kojem je kupac duan poloiti kupovninu,
7. nain prodaje,
8. iznos osiguranja, rok u kojemu mora biti dano, kod koga i kako mora biti dano,
9. posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao stei nekretninu.
(2) Rok u kojemu je kupac duan poloiti kupovninu ne moe biti dui od tri mjeseca
od dana prodaje, bez obzira na to isplauje li se cijena odjednom ili u obrocima.
(3) U uvjetima prodaje sud e odrediti da e se nekretnina dosuditi i kupcima koji e
ponuditi niu cijenu prema veliini ponuene cijene ako kupci koji su ponudili veu
cijenu ne poloe kupovninu u roku koji e im za to biti odreen.
Davanje osiguranja
lanak 99.
(1) U elektronikoj javnoj drabi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su
prethodno dale jamevinu.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(3) U prodaji elektronikom javnom drabom ne primjenjuje se odredba lanka 15.
stavka 2. ovoga Zakona.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 3. stupa na snagu 1.1.2015.
(4) Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena Agencija e vratiti jamevinu na temelju
naloga suda za prijenos novanih sredstava.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.
Jedan ponuditelj
lanak 100.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 100. stupa na snagu 1.1.2015.
Elektronika draba provest e se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj.
Tko ne moe biti kupac
lanak 101.
Kupac ne moe biti ovrenik, sudac ili druga osoba koja slubeno sudjeluje u
postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne moe stei nekretninu koja je
predmet ovrhe.
Prodajna cijena
lanak 102.
(1) Na prvoj elektronikoj javnoj drabi nekretnina se ne moe prodati ispod etiri
petine utvrene vrijednosti nekretnine.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Na drugoj elektronikoj javnoj drabi nekretnina se ne moe prodati ispod tri
petine utvrene vrijednosti nekretnine.
(2) Rjeenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploi i dostavlja svim osobama kojima
se dostavlja zakljuak o prodaji te nekretnine kupcu.
lanak 105.
(1) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja o dosudi.
(2) Protiv rjeenja o dosudi nekretnina koje su prodane na drabi, pravo na albu
imaju i osobe koje su sudjelovale na drabi kao ponuditelji.
Polaganje kupovnine
lanak 106.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 106. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Kupac je duan uplatiti na poseban raun Agencije otvoren za tu namjenu
kupovninu u roku odreenom u zakljuku o prodaji.
(2) Ako kupac u odreenom roku ne poloi kupovninu, sud e rjeenjem prodaju
oglasiti nevaeom i odrediti novu prodaju, uz uvjete odreene za prodaju koja je
oglaena nevaeom.
(3) Iz poloene jamevine namirit e se trokovi nove prodaje i naknaditi razlika
izmeu kupovnine postignute na prijanjoj i novoj prodaji. O tome odluku donosi sud i
dostavlja je Agenciji radi prijenosa novanih sredstava.
Osloboenje od polaganja kupovnine
lanak 107.
(1) Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije
duan poloiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova ovrna trabina ili manje.
(2) Ako kupovnina iznosi vie od njegove ovrne trabine, ovrhovoditelj je duan
poloiti razliku.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i kad je kupac osoba koja se
u ovrnom postupku namiruje prije svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na
namirenje iz iste kupovnine, s time da je ona duna poloiti onaj iznos kupovnine koji
odgovara iznosu trokova postupka na iju naknadu imaju prvenstveno pravo druge
osobe koje se namiruju iz kupovnine (lanak 113.).
(4) Sud moe odluiti da kupac koji je osoba koja ima pravo na namirenje iz
kupovnine ne poloi dio kupovnine za koji se osnovano moe pretpostaviti da e biti
pokriven iznosom koji e mu pripasti prema rjeenju o namirenju.
(5) O osloboenju kupca od polaganja kupovnine prema odredbama stavaka 1. do 4.
ovoga lanka sud odluuje, na temelju zahtjeva kupca podnesenog sudu najkasnije
do zavretka elektronike javne drabe, u rjeenju o dosudi.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 5. stupa na snagu 1.1.2015.
Upis prava vlasnitva kupca, brisanje prava i tereta te predaja nekretnine
kupcu
lanak 108.
(1) U rjeenju o dosudi nekretnine sud e odrediti da se nakon pravomonosti toga
rjeenja i nakon to kupac poloi kupovninu u zemljinu knjigu upie u njegovu korist
pravo vlasnitva na dosuenoj nekretnini te da se briu prava i tereti na nekretnini
koji prestaju njezinom prodajom.
(2) Ako su se kupac i osobe ija bi prava na nekretnini njezinom prodajom trebala
prestati (lanci 86. i 87.) sporazumjeli da e njihova prava ostati na nekretnini i nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi (lanci 86. i 87.), sud e u rjeenju o dosudi odrediti
da se ta prava nee brisati prigodom upisa prava vlasnitva u korist kupca u skladu s
odredbom stavka 1. ovoga lanka.
lanak 114.
(1) Nakon namirenja trabina iz lanka 113. ovoga Zakona namiruju se trabine
osigurane zalonim pravom, trabine ovrhovoditelja na iji je prijedlog odreena
ovrha i naknada za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na
namirenje podzalonih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se
namiruju.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se po redu stjecanja zalonoga
prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predloili ovrhu odnosno po redu
upisa u zemljinu knjigu osobnih slunosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada
se vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namiruju po time uspostavljenom prednosnom
redu.
(4) Trokovi i kamate za posljednje tri godine do donoenja rjeenja o dosudi
nekretnine kupcu, odreeni ovrnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao
i glavna trabina.
(5) Trokovi ovrnoga postupka, osim trokova koji se prvenstveno namiruju (lanak
113. stavak 1. toka 1.), namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna trabina.
(6) Poslije namirenja trabina iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se trabine
navedene u lanku 113. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona za vrijeme za koje se ne
namiruju prema odredbama toga lanka. Nakon toga namiruju se kamate iz stavka 4.
ovoga lanka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom
redoslijedu kao i glavna trabina.
Visina naknade za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom
lanak 115.
(1) Ako se o visini naknade za osobne slunosti ili druga prava koja prestaju
prodajom ne postigne sporazum izmeu nositelja tih prava i vjerovnika koji po redu
za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade odreuje sud, uzimajui u obzir
osobito vrijeme za koje bi ta prava jo trajala, njihovu vrijednost i godine ivota
nositelja tih prava.
(2) Kupac i nositelj prava osobne slunosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme
slunost, a da se iznos naknade, utvren prema stavku 1. ovoga lanka, odbije od
kupovnine.
Razmjerno namirenje
lanak 116.
Vie trabina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako
iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.
Osporavanje trabina
lanak 117.
Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene moe, ako to utjee na njezino namirenje,
najkasnije na roitu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje trabine,
njezinu visinu i red namirenja.
Upuivanje na parnicu
lanak 118.
(1) Sud e osobu koja je osporila trabinu uputiti da, u odreenom roku, pokrene
parnicu ako odluka zavisi od spornih injenica, osim ako svoje osporavanje ne
dokazuje pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje
javne isprave. Ako osoba koja osporava trabinu to osporavanje potkrepljuje
pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne
isprave, sud e o osporavanju odluiti u ovrnom postupku. Sud e o osporavanju
odluiti u ovrnom postupku i ako nisu sporne injenice od kojih zavisi donoenje
odluke.
(2) Ako prihvati osporavanje, sud e na parnicu uputiti osobu ija je trabina
osporena.
(3) Ako osoba koja je osporila trabinu uini vjerojatnim postojanje razloga za
osporavanje, sud e donoenje rjeenja o namirenju osobe ija je trabina osporena
odgoditi do zavretka parnice. Iznimno, sud moe donoenje rjeenja o namirenju i
namirenje te osobe uvjetovati davanjem jamevine.
(4) Iznos koji se odnosi na osporenu trabinu poloit e se u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(5) Ako osoba koja je upuena na parnicu u roku koji joj je za to odreen ne dokae
da je parnicu pokrenula, smatrat e se da trabina nije osporena, odnosno da je
odustala od zahtjeva da njezina trabina bude namirena u ovrnom postupku.
(6) Presuda donesena u parnici o osporenoj trabini djeluje protiv ovrenika i svih
vjerovnika.
(7) Odredbom stavka 4. ovoga lanka ne dira se u pravo osobe koja je upuena na
parnicu da, i poslije zavretka ovrnoga postupka, pokrene parnicu protiv osobe ije
je trabine osporila odnosno protiv osobe koja joj je trabinu osporila.
(8) Na prijedlog osobe ija je trabina osporena sud moe odgodu donoenja
rjeenja o namirenju i namirenje trabine te osobe uvjetovati davanjem primjerene
jamevine za tetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako
osoba koja je osporila trabinu ne da primjerenu jamevinu u roku koji joj je odreen,
smatrat e se da trabina nije osporena.
(9) Osoba ija je trabina bila osporena ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjela
zbog neutemeljenoga osporavanja trabine, ako je ono bilo uinjeno jedino radi toga
da joj se teti ili je smeta u izvravanju i ostvarenju njezinih prava.
6. Posebne odredbe o nainu namirenja nekih trabina
Nedospjela trabina
lanak 119.
(1) Trabina zalonoga vjerovnika koja nije dospjela do dana donoenja rjeenja o
namirenju za koje nisu ugovorene kamate isplatit e se nakon odbitka iznosa koji
odgovara zakonskim kamatama, od dana donoenja rjeenja o namirenju do dana
dospijea te trabine.
(2) Nedospjele trabine za koje su ugovorene kamate isplatit e se zajedno s
iznosom ugovorenih kamata obraunatih do dana donoenja rjeenja o namirenju.
Nedospjela trabina povremenih primanja
lanak 120.
(1) Trabine povremenih primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, po osnovi
naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i po osnovi naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti
davatelja uzdravanja, koje su osigurane zalogom, a dospijevaju nakon dana
donoenja rjeenja o namirenju, namiruju se na izriit zahtjev vjerovnika.
(2) Trabine iz stavka 1. ovoga lanka obraunavaju se na nain na koji se
obraunava naknada za osobnu slunost.
Trabine uz uvjet
lanak 121.
(1) Iznos uvjetne trabine koja je osigurana zalonim pravom izdvojit e se i staviti u
sudski, odnosno javnobiljeniki polog i isplatiti kad se odgodni uvjet ispuni ili kad
bude sigurno da se raskidni uvjet nee ispuniti.
(2) Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet, izdvojeni iznos
kupovnine slui za namirenje vjerovnika ije trabine nisu potpuno ili nisu uope
namirene, a ako takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim
namirenjem, taj e se iznos, odnosno ostatak predati ovreniku.
Predbiljeba zalonoga prava i zabiljeba spora
lanak 122.
(1) Ako je u zemljinu knjigu upisana predbiljeba zalonoga prava, a osoba u iju je
korist predbiljeba upisana dokae da je u tijeku postupak za njezino opravdanje,
odnosno da jo nije protekao rok za pokretanje toga postupka, trabina na koju se
predbiljeba odnosi namiruje se na nain na koji se namiruje trabina uz odgodni
uvjet.
(2) Trabina za koju je u zemljinoj knjizi upisana zabiljeba spora radi brisanja
zalonoga prava ili zabiljeba o drugom sporu namiruje se na nain na koji se
namiruje trabina uz raskidni uvjet.
Zajednike hipoteke
lanak 123.
Trabina osigurana zajednikom hipotekom iji vjerovnik je zahtijevao namirenje iz
neke od tako optereenih nekretnina namirit e se po odredbama ovoga Zakona, ako
zemljinoknjino pravo ne odreuje to drugo glede zajednikih hipoteka.
7. Roite za diobu, rjeenje o namirenju i brisanje prava i tereta
Roite za diobu
lanak 124.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu, sud odreuje roite
za diobu kupovnine.
(2) Na roite se pozivaju, osim stranaka, i osobe koje prema stanju spisa i prema
podacima iz zemljine knjige polau pravo da se namire iz toga iznosa.
(3) U pozivu te e se osobe upozoriti na to da e se trabina vjerovnika koji ne doe
na roite uzeti prema stanju koje proizlazi iz zemljine knjige i spisa te da,
najkasnije na roitu za diobu, mogu drugom osporiti trabinu, njezinu visinu i red
namirenja.
(4) Na roitu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju
zahtjev za namirenje.
Rjeenje o namirenju
lanak 125.
(1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud
odluuje rjeenjem nakon odranoga roita, uzimajui u obzir podatke iz spisa i
zemljine knjige te utvrenja na roitu.
(2) Pri donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka uzet e se u obzir samo one
trabine po kojima je rjeenje o ovrsi postalo pravomono najkasnije na dan roita
za diobu.
(3) Ako ima trabina u odnosu na koje rjeenje o ovrsi nije postalo pravomono
najkasnije na dan roita za diobu, te e se trabine namiriti, nakon pravomonosti
rjeenja o ovrsi iz preostaloga iznosa kupovnine ako je ima, a ostatak e se vratiti
ovreniku.
(4) U sluaju iz lanka 107. ovoga Zakona sud e rjeenjem o namirenju utvrditi da je
trabina kupca koja se namiruje u ovrnom postupku u cijelosti ili djelomino
namirena prebijanjem s ovrenikovom trabinom za isplatu kupovnine. Ako je
kupovnina vea od iznosa na koji kupac ima pravo prema rjeenju o namirenju, a ono
to je kupac uplatio prema rjeenju o dosudi ne pokriva cijeli iznos kupovnine koju je
kupac duan poloiti, sud e u rjeenju o namirenju odrediti rok u kojem e kupac biti
duan poloiti razliku. Ako kupac ne poloi razliku u tom roku, sud e staviti izvan
snage rjeenje o namirenju i rjeenje o dosudi te prodaju oglasiti nevaeom, ako ne
budu ispunjeni uvjeti za donoenje rjeenja iz lanka 103. stavka 6.
(5) Protiv rjeenja o namirenju pravo na albu imaju stranke i sve osobe koje su
polagale pravo na namirenje iz kupovnine.
(6) alba protiv rjeenja o namirenju odgaa isplatu.
Brisanje prava i tereta
lanak 126.
Ako je rjeenjem o dosudi sud propustio odrediti da se u zemljinoj knjizi briu
upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nekretnini i poslije predaje nekretnine
kupcu ili koje je kupac preuzeo, kupac moe predloiti da sud u istom ovrnom
postupku odredi brisanje tih prava i tereta.
8. Pravni poloaj ovrenika i treih osoba nakon prodaje nekretnine
Gubitak prava na posjed nekretnine
lanak 127.
(1) Prodajom nekretnine ovrenik gubi pravo posjeda nekretnine i duan ju je predati
kupcu odmah nakon dostave zakljuka o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u
sporazumu s kupcem nije drukije odreeno.
(2) Ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovrenik stanuje i koja je
nuna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovrenika i osoba koje je po
zakonu duan uzdravati, ovrenik ima pravo koritenja nekretnine kao najmoprimac
godinu dana od dana donoenja zakljuka o predaji nekretnine.
(3) Prijedlog za koritenje nekretnine kao najmoprimac ovrenik moe podnijeti u
roku od osam dana od dana primitka rjeenja o ovrsi.
(4) Ako ovrenik ima pravo koritenja nekretnine kao najmoprimac, duan je kupcu
od dana donoenja zakljuka o predaji nekretnine do predaje nekretnine plaati
najamninu. Ako se kupac i ovrenik ne mogu sporazumjeti o visini najamnine, visinu
najamnine utvrdit e sud u istom ovrnom postupku prema trinim cijenama u
mjestu u kojem se nekretnina nalazi.
(5) Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za koritenje koja je dovoljna za
zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati, u trajanju od godinu dana od dana donoenja zakljuka o predaji
nekretnine, sud e odbiti prijedlog ovrenika iz stavka 3. ovoga lanka.
Iseljenje ovrenika
lanak 128.
(1) Ovrhovoditelj moe ve u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve
do predaje nekretnine kupcu, zatraiti i njezino ispranjenje te predaju kupcu na
temelju zakljuka o predaji nekretnine kupcu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e u rjeenju o ovrsi odrediti ispranjenje
nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon pravomonosti rjeenja o predaji
nekretnine kupcu.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se ako ovrenik ima pravo
koritenja nekretnine kao najmoprimac u skladu s odredbom lanka 127. stavka 2.
ovoga Zakona.
(4) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog
kupca pristupiti ovrsi radi ispranjenja i predaje nekretnine kupcu.
(5) Ovrha iz stavka 4. ovoga lanka provodi se po pravilima ovoga Zakona o ovrsi
ispranjenjem i predajom nekretnine.
(3) Pokretnine se na uvanje mogu povjeriti i osobi koja e ih uvati izvan podruja
suda koji provodi ovrhu. Dodatni trokovi otpreme, prijevoza i povjeravanje na
uvanje pokretnina takvoj osobi ulaze u trokove ovrhe samo ako sud ocijeni da su
bili potrebni radi provedbe ovrhe.
(4) Prijedlog za ovrhu u kojem nije predloena koja od ovrnih radnja u skladu s
odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e odbaciti ne pozivajui ovrhovoditelja
da ga ispravi ili dopuni.
2. Pljenidba i procjena pokretnina
Obavijest o pljenidbi
lanak 137.
(1) Sudski ovritelj, prije nego to pristupi pljenidbi, predat e ovreniku rjeenje o
ovrsi i pozvati ga da plati iznos za koji je odreena ovrha s kamatama i trokovima.
(2) O vremenu i mjestu pljenidbe te o tome to treba osigurati za otpremu i smjetaj
pokretnina (lanak 141.) obavijestit e se ovrhovoditelj.
(3) Ako ovrhovoditelj izostane s pljenidbe a uredno je pozvan, sud e odgoditi
pljenidbu, ali ne due od 60 dana. Ako uredno pozvan ovrhovoditelj ne pristupi na
ponovno zakazanu pljenidbu sud e obustaviti ovrhu.
(4) Ovrhovoditelj je duan donijeti na pljenidbu obraun ukupnog duga na taj dan.
Predmet pljenidbe
lanak 138.
(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa.
(2) Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrenika te njegove
pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja.
(3) Popisat e se prvenstveno pokretnine za koje to predloi ovrhovoditelj.
(4) Smatra se da ovreniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi, odnosno koje se
nalaze na ili u njegovoj nekretnini, u stanu u kojemu stanuje, odnosno u poslovnoj
prostoriji koju je zakupio.
(5) Smatra se da su brani drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina
koje se zateknu u njihovoj kui, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.
(6) Ovrenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu tree osobe mogu se popisati
samo ako ona na to pristane.
(7) Ako trea osoba ne pristane na popis, sud e na ovrhovoditelja, na njegov
prijedlog, prenijeti ovrenikovo pravo na predaju stvari.
Obujam pljenidbenoga popisa
lanak 139.
(1) Popisat e se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve
trabine i trokova ovrhe.
(2) Prvenstveno se popisuju pokretnine u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju
prava koje bi sprjeavalo ovrhu i pokretnine koje se najlake mogu unoviti, pri emu
e se o tome uzeti u obzir i izjave nazonih stranaka i treih osoba.
uvanje popisanih pokretnina
lanak 140.
(1) Popisane pokretnine sudski e ovritelj oduzeti ovreniku i predati ih
ovrhovoditelju ili treoj osobi na uvanje u skladu s rjeenjem o ovrsi, ako sljedeim
odredbama ovoga lanka nije drukije odreeno.
(2) Opasnost od unitenja ili oteenja pokretnina danih na uvanje ovrhovoditelju ili
treoj osobi snosi ovrhovoditelj, osim ako je unitenje ili oteenje posljedica vie
sile.
lanak 144.
(1) Ako se pljenidba ne moe obaviti zato to ovrenik, njegov zakonski zastupnik,
opunomoenik, odrasli lan ovrenikova kuanstva ili zastupnik pravne osobe nije
nazoan ili nee otvoriti prostoriju ili je prostorija zakljuana, ovrhovoditelj je duan
odmah na uredovanju oitovati se predlae li ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje
dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog biljenika te drugih osoba potrebnih za prisilno
otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka
1. ovoga lanka a pljenidba se ne moe obaviti iz razloga navedenih u stavku 1.
ovoga lanka, ovrha e se obustaviti.
(3) Ako ovrhovoditelj predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka 1.
ovoga lanka, a ne osigura sve potrebno za provedbu ovrhe, ovrha e se obustaviti.
(4) Ako se pri pljenidbi ne nau pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, sud e
ovrhu obustaviti.
Procjena
lanak 145.
(1) Istodobno s pljenidbenim popisom obavit e se i procjena pokretnina osim ako se
one ne povjeravaju na prodaju javnom komisionaru.
(2) Procjenu obavlja sudski ovritelj, ako sud nije odredio da je obavi sudski
procjenitelj ili posebni vjetak.
(3) Javni komisionar e obaviti procjenu pokretnina koje mu se predaju na prodaju.
(4) Stranka moe predloiti da procjenu obavi vjetak iako to sud nije odredio. Ako
sud prihvati taj prijedlog, trokove vjetaenja duan je predujmiti predlagatelj u roku
koji sud odredi. Ako predujam ne bude plaen u roku, smatrat e se da je predlagatelj
odustao od svoga prijedloga.
(5) O prijedlogu iz stavka 4. ovoga lanka sud odluuje zakljukom.
(6) Trokove vjetaenja iz stavka 4. ovoga lanka snosi predlagatelj, bez obzira na
ishod ovrnoga postupka.
(7) Stranka moe, u roku od osam dana od obavljene procjene, predloiti sudu
utvrivanje nie odnosno vie vrijednosti zaplijenjenih pokretnina od procijenjene ili
odreivanje nove procjene. O prijedlogu sud odluuje zakljukom.
Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni
lanak 146.
(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinano naznauju zaplijenjene pokretnine s
njihovom procijenjenom vrijednou i unose izjave stranaka i sudionika u postupku te
izjave treih osoba o postojanju prava koja sprjeavaju ovrhu.
Zabiljeka umjesto pljenidbenoga popisa
lanak 147.
Ako se nakon pljenidbenoga popisa odredi ovrha na zaplijenjenim pokretninama radi
naplate druge trabine istoga ovrhovoditelja ili trabine drugoga ovrhovoditelja, nee
se obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnina, nego e se u nastavku zapisnika
samo zabiljeiti podaci iz kasnijega rjeenja o ovrsi.
3. Prodaja pokretnina
Vrijeme prodaje
lanak 148.
Izmeu dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora protei najmanje petnaest
dana.
Nain prodaje
lanak 149.
(1) Pokretnine se prodaju usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom.
Nain prodaje odreuje zakljukom sud, pazei na to da se postigne najpovoljnije
unovenje stvari.
(2) Javnu drabu provodi sudski ovritelj. Sud moe zakljukom provedbu drabe
povjeriti javnom biljeniku.
(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se izmeu kupca, s jedne strane, i
sudskoga ovritelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski
ovritelj pokretnine prodaje, u ime i za raun ovrenika, a osoba koja obavlja
komisione poslove u svoje ime, a za raun ovrenika.
(4) Prodaja drabom odredit e se ako su u pitanju pokretnine vee vrijednosti, a
moe se oekivati da e se prodati po veoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
(5) Prodaja pokretnina objavit e se pravodobno na oglasnoj ploi suda, a moe se
objaviti i na nain predvien za objavljivanje prodaje nekretnine.
(6) Ovrhovoditelj i ovrenik obavijestit e se o mjestu, danu i satu prodaje.
(7) Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest e se elektronikom
javnom drabom na koju e se na odgovarajui nain primijeniti odredbe ovoga
Zakona o elektronikoj javnoj drabi prodaje nekretnina.
NAPOMENA: stavak 7. stupa na snagu 1.1.2015.
Prodajna cijena
lanak 150.
(1) Na drabi se pokretnine ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene
vrijednosti. One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za
prodaju neposrednom pogodbom.
(2) Ako se pokretnine ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom,
ovrha e se obustaviti.
(3) Nakon pravomonosti rjeenja o obustavi postupka iz stavka 2. ovoga lanka,
ovrenik je ovlaten preuzeti pokretnine koje su mu oduzete i smjetene kod druge
osobe radi uvanja o svom troku.
(4) Ako osoba kojoj su pokretnine predane na uvanje odbije predati pokretnine
ovreniku, ovrenik je ovlaten zatraiti od suda da toj osobi rjeenjem naloi predaju
pokretnina.
(5) Ako ocijeni da ovrenik ima pravo na povrat pokretnina, sud e, nakon to
omogui osobi kojoj su pokretnine povjerene na uvanje da se u roku od osam dana
izjasni o zahtjevu ovrenika, rjeenjem naloiti toj osobi da ih preda ovreniku. To
rjeenje ima znaenje rjeenja o ovrsi i na temelju njega se moe pristupiti
oduzimanju pokretnina i njihovoj predaji ovreniku i prije njegove pravomonosti po
pravilima o ovrsi radi predaje pokretnina (lanci 249. do 254.).
(6) Javni komisionar kojemu su pokretnine povjerene na uvanje i prodaju (lanak
152. stavak 1.) ovlaten je uskratiti njihovu predaju ovreniku dok mu ne budu
naknaeni trokovi i nagrada prema odredbi lanka 155. stavka 4. ovoga Zakona.
(7) U povodu zahtjeva ovrenika za povrat pokretnina, javni komisionar je ovlaten
predloiti sudu da zadri pokretnine koje su mu povjerene na uvanje kao naknadu
trokova i nagrade na koju ima pravo prema odredbama lanka 155. stavka 4. ovoga
Zakona. Pravomonou rjeenja o preputanju pokretnina javnom komisionaru,
javni komisionar postaje njihovim vlasnikom.
Obveze i prava kupca
lanak 151.
(1) Kupac je duan poloiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zakljuenja
drabe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.
(2) Ako kupac odmah ne poloi kupovninu, smatrat e se da draba nije uspjela.
Kupac je duan strankama naknaditi tetu koju su one pretrpjele njegovim
odustankom, o emu sud, na zahtjev stranaka, odluuje u ovrnom postupku.
(3) Stranke i kupac imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Sudski ovritelj predat e pokretnine kupcu i ako nije poloio kupovninu, ako na
to, na svoju opasnost, pristane ovrhovoditelj u granicama iznosa koji bi mu pripao iz
postignute cijene. Ako kupac ne poloi kupovninu u roku koji mu je odreen,
ovrhovoditelj moe zatraiti od suda da u istom postupku naloi kupcu da mu plati
cijenu te na temelju toga rjeenja protiv njega predloiti ovrhu.
(5) Kupac u svakom sluaju postaje vlasnik kupljenih pokretnina njihovim
preuzimanjem.
(6) Kupcu ne pripadaju prava po osnovi odgovornosti zbog nedostataka stvari.
4. Prodaja pokretnina preko javnih komisionara
Javni komisionari
lanak 152.
(1) Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovrnom postupku moe se povjeriti javnom
komisionaru.
(2) Ministar nadlean za poslove gospodarstva uz suglasnost ministra nadlenog za
poslove graditeljstva i prostornog ureenja posebnim e pravilnikom utvrditi uvjete za
obavljanje poslova javnog komisionara glede:
1. smjetajnog prostora za pojedine vrste pokretnina (graevinski materijal, rasuti
tereti, odreeni gotovi proizvodi i poluproizvodi, sirovine, gorivo u krutom, tekuem i
plinovitom stanju, vozila, plovila, namjetaj, tehnika roba, rasvjetna tijela, pribor za
jelo, odjea, obua, knjige, rukopisi, umjetnine itd.),
2. osoblja osposobljenog za razvrstavanje, pohranjivanje, uvanje, odravanje,
izlaganje, davanje potrebnih obavijesti, oglaavanje, prodaju, obavljanje
knjigovodstveno-raunovodstvenih poslova,
3. prometnih sredstava i radne snage za otpremu oduzetih pokretnina itd.
(3) ive ivotinje i stvari koje su podlone brzom kvarenju mogu se predati radi
prodaje komisionaru samo ako raspolae odgovarajuim smjetajnim prostorom i
drugim uvjetima za uvanje, prehranu, njegu i munju ivotinja, odnosno za
uskladitenje stvari podlonih brzom kvarenju (hladnjae itd.).
(4) Smjetajni prostor, prijevozna sredstva te radnu snagu za obavljanje svoje
djelatnosti komisionari mogu osigurati i ugovorima s drugim fizikim i pravnim
osobama (npr. ugovorima o zakupu, o pruanju prijevoznikih usluga, o osiguravanju
radne snage itd.).
Organizacija i provedba poslova javnog komisionara
lanak 153.
(1) Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.
(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga
zainteresiranih tijela, organizirat e javne prodavaonice za obavljanje poslova
javnoga komisionara za podruje jedne ili vie upanija, ovisno o broju ovrha koje se
provode na pokretninama, njihovoj naravi, koliini, vrijednosti te gospodarskoj
isplativosti.
lanak 167.
(1) Ako se u ovrnom postupku namiruje vie ovrhovoditelja, odnosno ako se, pored
ovrhovoditelja namiruju i osobe ija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se iz
prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli zalono ili drugo pravo koje
prodajom prestaje, ako zakonom za odreene trabine nije propisano prvenstveno
pravo namirenja.
(2) Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti
namiruju se razmjerno iznosima svojih trabina.
(3) Trokovi ovrnoga postupka, trokovi odreeni ovrnom ispravom i kamate imaju
isti red namirenja kao i glavna trabina.
(4) Pri donoenju rjeenja o namirenju sud e uzeti u obzir samo one trabine za koje
je rjeenje o ovrsi postalo pravomono do dana prodaje popisanih stvari.
7. Primjena odredaba o ovrsi na nekretnini
lanak 168.
Odredbe ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama primjenjuju se na odgovarajui
nain i u postupku ovrhe na pokretninama, ako odredbama ove glave nije drukije
odreeno.
Glava dvanaesta
OEVIDNIK NEKRETNINA I POKRETNINA KOJE SE PRODAJU U OVRNOM
POSTUPKU
Voenje oevidnika
lanak 169.
(1) Agencija vodi oevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovrnom
postupku. Oevidnik se vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovrnom
postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost vea od 50.000,00
kuna.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Oevidnik o nekretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
katastarskoj estici, katastarskoj opini, povrini i adresi nekretnine, to u naravi
predstavlja, koje su veliine pojedini njezini dijelovi, procijenjenoj vrijednosti
nekretnine i drugim uvjetima prodaje.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 2. stupa na snagu 1.1.2015.
(3) Oevidnik o pokretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
podatke kojima se ona moe identificirati ako se radi o pojedinano odreenoj stvari,
odnosno o njezinoj vrsti, koliini i kvaliteti ako se radi o stvarima odreenima po rodu
i koliini prema podacima iz zapisnika o pljenidbi, o procijenjenoj vrijednosti pokretne
stvari, drugim uvjetima prodaje i roitu za drabu.
(4) U oevidniku e se naznaiti i gdje se, kada i kako stvar moe razgledati.
(5) Oevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u oevidnik osigurat e se
preko interneta.
(6) Pravilnik o sadraju, nainu voenja oevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka,
nain i rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te nain zatite
identiteta stranke propisat e ministar nadlean za poslove pravosua.
Dostava i upis podataka
lanak 170.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 170. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Sud koji vodi ovrni postupak duan je Agenciji bez odgode dostaviti podatke iz
lanka 169. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona. Sud koji vodi ovrhu duan je obavijestiti
Agenciju o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno dostaviti joj podatke o vremenu
odravanja nove drabe i novim uvjetima prodaje. Ako se prodaja obavlja preko
javnog komisionara, javni je komisionar duan Agenciji bez odgode dostaviti podatke
o rjeenju o ovrsi na pokretninama, strankama, naknadno procijenjenoj vrijednosti
pokretnine, uvjetima prodaje, vremenu drabe i nainu razgledanja pokretnina. Javni
je komisionar duan obavijestiti Agenciju i o tome je li predmet ovrhe prodan,
odnosno dostaviti joj podatke o vremenu odravanja nove drabe i novim uvjetima
prodaje.
(2) Agencija duna je bez odgode u oevidnik upisati propisane podatke o
nekretninama i pokretninama koje se prodaju u ovrnom postupku.
Glava trinaesta
OVRHA NA NOVANOJ TRABINI OVRENIKA
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 171.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na novanoj trabini i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako
ovrenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi ovrenikovo boravite.
(2) Ako ovrenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravite, mjesno je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenikova dunika, a ako ovaj nema
prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
boravite ovrenikova dunika.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka koje se odnose na prebivalite fizike
osobe na odgovarajui se nain primjenjuju i na sjedite pravne osobe.
(4) Kad je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim
ovlastima koja djeluje na cijelom dravnom podruju, za ovrhu iz stavka 1. ovoga
lanka nadlean je sud na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u
Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici
Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske nadlean je sud u Zagrebu, a za ovrhu
protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na ijem je podruju njihovo
sjedite.
Izuzimanje od ovrhe
lanak 172.
Izuzeti su od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog
naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete
za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o
invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije
odreeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima,
7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te
za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom osuenika,
8. primanja po osnovi odlija i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije
odreeno,
10. utvreni iznosi za uzdravanje djeteta uplaeni na poseban raun kod banke,
11. naknada trokova za slubeno putovanje i naknada trokova prijevoza na posao i
s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi
od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine ivota i potpore za novoroene do propisanih iznosa
do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica tete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90
dana, potpore za sluaj smrti radnika i smrti lana ue obitelji radnika, do propisanih
iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog
rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Ogranienje ovrhe
lanak 173.
(1) Ako se ovrha provodi na plai ovrenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije
treine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi
naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog
naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete
za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u visini od jedne
polovine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, osim u sluaju ovrhe radi prisilne
naplate novanih iznosa za uzdravanje djeteta u kojem sluaju je od ovrhe izuzet
iznos koji odgovara iznosu od jedne etvrtine prosjene mjesene isplaene
netoplae po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu
godinu.
(2) Ako ovrenik prima plau koja je manja od prosjene netoplae u Republici
Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine plae ovrenika, a ako se
ovrha provodi radi naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete
nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u
visini jedne polovine netoplae ovrenika.
(3) Prosjena netoplaa u smislu stavka 1. ovoga lanka jest prosjean iznos
mjesene netoplae isplaene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u
Republici Hrvatskoj, za razdoblje sijeanj kolovoz tekue godine, koju je duan
utvrditi Dravni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do
31. prosinca te godine. Tako utvreni iznos primjenjivat e se u iduoj godini.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi
umjesto plae, naknadi za skraeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plae,
mirovini, plai vojnih osoba te na primanja osoba u priuvnom sastavu za vrijeme
vojne slube i na drugom stalnom novanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na
ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka.
(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novane naknade za tjelesno oteenje i
doplatak za tuu pomo i njegu moe se provesti samo radi naplate trabine po
osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, i to do iznosa od jedne polovice toga
primanja.
(4) Ustupanje prenesene trabine koju je obavio ovrenik nakon prijenosa bez uinka
je na prava koja je ovrhovoditelj stekao prijenosom.
Prijenos radi naplate trabine upisane u javnoj knjizi
lanak 190.
Prijenos radi naplate trabine upisane u zemljinoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju
se upisuju prava na nekretninama upisat e se po slubenoj dunosti.
Uvjetovanost obveze ovrenikova dunika predajom stvari
lanak 191.
(1) Ako obveza ovrenikova dunika da isplati trabinu ovisi o obvezi ovrenika da
mu preda odreenu stvar koja se nalazi u posjedu ovrenika, a ta je obveza utvrena
pravomonom presudom, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je trabina
prenesena radi naplate, naloiti ovreniku predaju stvari sudu radi predaje
ovrenikovu duniku.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, sud e prema ovreniku koji nije predao stvar u
odreenom roku provesti ovrhu radi predaje stvari.
Obavjeivanje ovrenika o tubi za naplatu prenesene trabine
lanak 192.
Ovrhovoditelj koji je podnio tubu radi naplate prenesene trabine duan je bez
odgode obavijestiti ovrenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovreniku
za tetu koju on pretrpi zbog toga propusta.
Zakanjenje u naplati prenesene trabine
lanak 193.
(1) Ovrhovoditelj koji se ne brine za naplatu prenesene trabine odgovara za tetu
koja je time nanesena drugom vjerovniku koji ima zalono ili koje drugo pravo koje se
namiruje iz trabine.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog drugoga vjerovnika,
ukinuti rjeenje o prijenosu trabine na neurednoga ovrhovoditelja i trabinu prenijeti
na drugoga vjerovnika.
Namirenje ovrhovoditelja
lanak 194.
(1) Ovrhovoditelj na koga je trabina prenesena radi naplate namiruje se iz sredstava
poloenih kod suda, odnosno javnoga biljenika.
(2) Namirenje ovrhovoditelja i drugih osoba ija prava prestaju provedbom ovrhe
provodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba lanaka 166. i 167. ovoga Zakona.
c) Prijenos umjesto isplate
lanak 195.
(1) Zaplijenjena trabina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do
prenesenoga iznosa, s uinkom ustupanja trabine uz naknadu.
(2) Ako je prenesena trabina osigurana zalonim pravom upisanim u zemljinoj
knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama, sud e, po
slubenoj dunosti, prenijeti ovrenikova prava na ovrhovoditelja, a brisati zalono
pravo upisano u korist ovrenika.
(3) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate duan je trabinu
naplatiti po pravilima koja vae za trabine prenesene radi naplate, s time da se
novac dobiven ostvarenjem trabine isplauje izravno ovrhovoditelju, osim u sluaju
iz stavka 4. ovoga lanka.
(4) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate smatra se
namirenim i samim prijenosom, u visini te trabine, ako u ovrnom postupku nije
sudjelovalo vie ovrhovoditelja ili drugih vjerovnika koji se namiruju iz prenesene
(6) Mogui sporovi izmeu stranaka, odnosno stranaka i Agencije, odnosno banke o
tome je li Agencija, odnosno banka postupila prema rjeenju o ovrsi, a osobito o
tome je li ovrhovoditelj u cijelosti namiren rjeavat e se u parninom postupku.
Ovrha prema solidarnim ovrenicima
lanak 207.
(1) Ako na temelju ovrne isprave dva ili vie ovrenika solidarno odgovaraju, sud
koji je nadlean za bilo kojeg od solidarnih ovrenika donijet e protiv svih njih ili
samo nekih od njih, u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom, jedno rjeenje o ovrsi.
(2) Ako je ovrha odreena protiv dvaju ili vie solidarnih ovrenika naplata e se
obaviti sa svih rauna solidarnih ovrenika kod banaka u isto vrijeme tako da se sa
svakoga naplati jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijei iznos
ovrhovoditeljeve ovrne trabine. Ako na raunima solidarnih ovrenika nema
dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaivat e se bilo s kojeg od tih
rauna prema zakonu kojim se ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima tako
da se ovrhovoditeljeva trabina to prije namiri.
Provedba naplate na temelju zadunice
lanak 208.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 208. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ako je naplata zatraena na temelju zadunice upisane u Registar zadunica i
bjanko zadunica na temelju priopenja javnog biljenika koji je zadunicu potvrdio,
Agencija e postupiti kao u povodu pravomonog rjeenja o ovrsi.
(2) Ako je naplata zatraena na temelju zadunice koja nije upisana u Registar
zadunica i bjanko zadunica na temelju priopenja javnog biljenika koji je
zadunicu potvrdio, Agencija e postupiti kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu.
Izravna naplata novane trabine na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg
suda, upravnog tijela, nagodbe postignute u postupku mirnog rjeenja spora,
odnosno obrauna poslodavca
lanak 209.
NAPOMENA: izmijenjeni l. 209. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ako ovrhovoditelj izravno zatrai od Agencije da na temelju ovrne odluke i
nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela, ovrne nagodbe postignute u postupku
mirnog rjeenja spora na temelju lanka 186.a Zakona o parninom postupku koje
glase na ispunjenje odreene novane trabine i koje imaju potvrdu o ovrnosti,
odnosno obrauna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plae, naknade plae ili
otpremnine provede naplatu te trabine prijenosom novanih sredstava s rauna koje
ovrenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio u zahtjevu za
izravnu naplatu, Agencija e postupiti kao u povodu nepravomonog rjeenja o ovrsi
koje je dostavio sud.
(2) Sadraj i oblik zahtjeva za izravnu naplatu utvrdit e ministar nadlean za poslove
pravosua pravilnikom koji e donijeti u roku od trideset dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priloiti izvornik ili otpravak
isprave iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) U postupku izravne naplate trabine na temelju isprava iz stavka 1. ovoga lanka
na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 205. i 206. ovoga Zakona.
(4) Ovrha na novanoj trabini po raunu ovrenika na temelju obrauna poslodavca
o neisplati dospjelog iznosa plae, naknade plae ili otpremnine provest e se prije
ovrhe radi naplate svih drugih trabina po tom raunu neovisno o vremenu njihova
nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove trabine uzdravanja.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.
tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o emu e Agencija izdati
potvrdu.
Posebne odredbe o provedbi ovrhe na novanim sredstvima koja su izuzeta od
ovrhe ili na kojima je ovrha ograniena
lanak 212.
(1) U sluaju iz lanka 204. stavka 1. ovoga Zakona, ako se ovreniku uplauju
primanja i naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz lanka 173.
ovoga Zakona, ovrenik je o tome duan obavijestiti Agenciju.
(2) Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija je bez odgode duna
uplatiteljima iz obavijesti dostaviti podatke iz te obavijesti i podatak o vrsti trabine za
koju je ovrha odreena, radi uskrate uplata iz stavka 1. ovoga lanka. Uplatitelji su
duni odmah uskratiti uplatu primanja i naknada iz lanka 172. ili iznosa koji su
izuzeti od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona.
(3) Ako se primanja i naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz
lanka 173. ovoga Zakona uplauju ovreniku putem banke, banka je duna po
nalogu Agencije ovreniku otvoriti poseban raun. O otvaranju posebnog rauna
banka je bez odgode duna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje iz stavka 2.
ovoga lanka koji su duni izvriti uplatu na poseban raun. Banka ne naplauje
naknadu za otvaranje, voenje i zatvaranje posebnog rauna.
(4) Uplatitelj primanja i naknada iz lanka 172. ovoga Zakona ili iznosa koji su izuzeti
od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona, odnosno banka, duni su na zahtjev suda
dostaviti podatke o uplatama, odnosno podatke o uplatama i stanju na posebnom
raunu iz stavka 3. ovoga lanka.
(5) Osoba kojoj se preko rauna uplauju primanja i naknade iz lanaka 172. i 173.
ovoga Zakona moe, ako su prema odredbama lanaka 204., 205., 208. i 209. ovoga
Zakona zaplijenjena sredstva na njezinim raunima preko kojih prima uplatu takvih
primanja i naknada, zatraiti od Agencije da naloi banci prijenos sredstava izuzetih
od ovrhe na poseban raun uz potvrdu uplatitelja o iznosu sredstava koja su izuzeta
od ovrhe prema lanku 173. ovoga Zakona.
Odgovornost Agencije i banke
lanak 213.
Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po rjeenju o ovrsi, zadunici
ili zahtjevu za izravnu naplatu na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka
201. ovoga Zakona.
6. Zadunica i bjanko zadunica
Zapljena rauna na temelju zadunice
lanak 214.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati
suglasnost da se radi naplate trabine odreenoga vjerovnika zaplijene svi rauni
koje ima kod banaka te da se novac s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom
sadranom u toj ispravi, isplauje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom
primjerku i ima uinak pravomonoga rjeenja o ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po
raunu i prenosi na ovrhovoditelja.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga lanka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu,
istodobno kad i dunik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge
osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem
sadraju i obliku ista s izjavom dunika.
(3) Ispravu iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Agenciji dostavlja vjerovnik s uincima
dostave pravomonoga sudskog rjeenja o ovrsi izravno, putem davatelja potanskih
za koju je izdana odnosno koji se najvii iznos u nju moe upisati te podaci o javnom
biljeniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde.
(2) Javni biljenik koji potvrdi zadunicu ili bjanko zadunicu duan je podatke iz
stavka 1. ovoga lanka odmah elektronikim putem priopiti slubi registra.
(3) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra iz stavka 1. ovoga lanka propisat
e ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Podaci iz registra su povjerljivi i njima se moe koristiti samo Agencija radi
provjere istinitosti zadunica kad se na temelju njih zatrai naplata trabina koje su u
njima utvrene. Podaci iz registra dostavit e se na zahtjev sudu ili drugom
nadlenom tijelu u vezi s postupkom koji se pred njima vode.
(5) Za obavljanje poslova potvrde suglasnosti o zapljeni, zadunice i bjanko
zadunice javni biljenici imaju pravo na nagradu i naknadu trokova u iznosima koji
pravilnikom utvruje ministar nadlean za poslove pravosua. Za ove poslove javni
biljenici ne naplauju javnobiljeniku pristojbu.
(6) Ako se podaci iz zaprimljene zadunice odnosno bjanko zadunice ne podudaraju
s podacima iz registra iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija istu nee upisati u
Oevidnik neizvrenih osnova za plaanje niti ju izvriti sukladno odredbama Zakona
o provedbi ovrhe na novanim sredstvima.
7. Provedba ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa koja
je utvrena u brutoiznosu
lanak 217.
(1) Kad predlae provedbu ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog
odnosa koja je utvrena u brutoiznosu, ovrhovoditelj je ovlaten na temelju izvjea
obrauna dospjele, a neisplaene plae kao ovrne isprave, traiti ovrhu radi naplate
ukupno utvrenog iznosa.
(2) Porezna uprava e na zahtjev ovrhovoditelja, sukladno lanku 18., izdati potvrdu
o obraunu poreza, prireza i doprinosa, ukljuujui i doprinos za individualnu
kapitaliziranu tednju iz ukupno utvrenog iznosa, u skladu s vaeim propisima koji
ureuju obraunavanje i plaanje doprinosa iz plae i poreza na dohodak, uz
naznaku propisanih rauna na koje e se uplatiti porez, prirez i doprinosi, ukljuujui i
doprinos za individualnu kapitaliziranu tednju.
(3) Obraun iz stavka 2. ovoga lanka nema znaenje upravnog akta i protiv njega
nisu doputeni pravni lijekovi.
(4) Uz prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj je duan priloiti
potvrdu o obraunu iz stavka 2. ovoga lanka, koja potvrda e se ovreniku dostaviti
uz rjeenje o ovrsi.
(5) Na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela koje glase
na ispunjenje odreene novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je utvrena
u brutoiznosu i koja ima potvrdu o ovrnosti ovrhovoditelj moe zatrai izravnu
naplatu ukupno dosuenog iznosa od Agencije sukladno lanku 209. ovoga Zakona.
Ako ovrhovoditelj zatrai izravnu naplatu od Agencije duan je uz tu ispravu dostaviti
i potvrdu o obraunu iz stavka 2. ovoga lanka.
(6) Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu iz stavka 5. ovoga lanka Agencija e
naloiti prijenos iznosa iz ovrne isprave prema podacima iz potvrde o obraunu.
8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novane trabine na novanim
sredstvima na raunu
Primjena odredaba ove glave
lanak 218.
Predaja ovrhovoditelju
lanak 226.
(1) Rjeenjem kojim se odreuje prijenos ovrenikove trabine sud e naloiti
ovrenikovu duniku da nekretninu na koju se ta trabina odnosi preda
ovrhovoditelju.
(2) Ovrhovoditelj je duan nekretninom, u ime i za raun ovrenika, upravljati kao
dobar gospodar, i sudu, na njegov zahtjev, poloiti raun o upravljanju.
Prodaja i namirenje ovrhovoditelja
lanak 227.
(1) Ovrhovoditelj moe radi namirenja svoje trabine, u roku koji ne moe biti dui od
trideset dana od dana kad mu je nekretnina predana, predloiti sudu prodaju te
nekretnine.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi pravodobno prodaju, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Nekretnina se prodaje i ovrhovoditelj namiruje prema odredbama ovoga Zakona o
ovrsi na nekretnini.
Glava petnaesta
OVRHA NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDANA ISPRAVA O DIONICI TE NA UDJELU
ODNOSNO POSLOVNOM UDJELU U TRGOVAKOM DRUTVU
Mjesna nadlenost
lanak 228.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te
udjelu, odnosno na poslovnom udjelu u trgovakom drutvu i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite dionikoga drutva,
odnosno drugoga trgovakoga drutva.
Ovrne radnje
lanak 229.
(1) Na dionici za koju nije izdana isprava o dionici ovrha se provodi pljenidbom
dionice, njezinom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
(2) Na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovakom drutvu ovrha se provodi
pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
Pljenidba dionice
lanak 230.
(1) Pljenidba dionice za koju nije izdana isprava o dionici obavlja se dostavom
rjeenja o ovrsi dionikom drutvu koje vodi knjigu takvih dionica. Pljenidbom
ovrhovoditelj stjee zalono pravo na dionici.
(2) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka duno je u knjigu dionica upisati da je
dionica koja glasi na ime zaplijenjena istoga dana kojega joj je dostavljeno rjeenje o
ovrsi. Ono je duno bez odgode obavijestiti sud o obavljenom upisu odnosno o
razlozima zbog kojih ga nije bilo mogue obaviti. Dioniko drutvo nema pravo albe
protiv rjeenja o ovrsi.
(3) Nakon dostave rjeenja o ovrsi dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka ne
smije u odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u knjizi dionica nikakve upise na
temelju raspolobi ovrenika. Ono je duno bez odgode obavijestiti sud o svakoj
promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, osobito o prisilnoj ovrsi radi naplate koje
druge trabine ili o osiguranju koje takve trabine.
(4) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka odgovara za tetu koju bi ovrhovoditelj
mogao pretrpjeti zbog toga to ono nije postupilo u skladu s odredbama stavaka 2. i
3. ovoga lanka. Za tetu osobno odgovaraju i lanovi uprave te druge odgovorne
osobe dionikoga drutva. U rjeenje o ovrsi unijet e se upozorenje o odgovornosti
koliini, vrsti i rodu, odnosno oznakom vrijednosnice. U povodu takva prijedloga sud
e donijeti rjeenje o ovrsi na odreenim vrijednosnicama i staviti izvan snage
rjeenje o privremenoj pljenidbi vrijednosnica iz stavka 2. ovoga lanka.
(5) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 1. ovoga lanka i prijedlog za
pljenidbu iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se u smislu propisa o sudskim
pristojbama jednim prijedlogom.
(6) Pljenidba vrijednosnica iz stavka 4. ovoga lanka smatra se provedenom
dostavom rjeenja o privremenoj zapljeni iz stavka 2. ovoga lanka Depozitarnom
drutvu.
(7) Depozitarno drutvo ima pravo na naknadu trokova za obavljanje radnji u skladu
s odredbama ovoga Zakona. Zahtjev za naknadu trokova Depozitarno drutvo moe
podnijeti sudu u roku od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti trokovi ulaze u
trokove ovrnog postupka.
(8) Odredbe ovoga lanka ne odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatena drutva
koja obavljaju poslove skrbnitva nad dionicama.
Procjena i prodaja vrijednosnica te namirenje ovrhovoditelja
lanak 237.
(1) Sud e u rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona, odrediti
ovlatenu osobu kojoj se povjerava procjena i prodaja zaplijenjenih vrijednosnica.
(2) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena osoba duna je u svoje
ime, a za raun osobe koja je kao njihov vlasnik upisana na raunima agencije,
odnosno u skrbnikoj knjizi ovlatenog drutva pokuati provesti prodaju zaplijenjenih
vrijednosnica na burzi ili ureenom javnom tritu, provedbom burzovne javne
drabe ili na koji drugi zakonom doputeni nain. Ako ona to ne uspije uiniti u roku
od trideset dana, obavijestit e o tome sud i nastaviti s pokuajima prodaje dok ne
dobije drukiji nalog suda.
(3) Novac koji se dobije prodajom vrijednosnica doznauje se na raun suda odreen
u rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) U sluaju prodaje vrijednosnica na temelju rjeenja o ovrsi Depozitarno drutvo
e postupiti kao da je prodaja obavljena na temelju naloga njihova vlasnika.
Odgovarajua primjena odredaba o ovrsi na pokretninama
lanak 238.
Ako odredbama ove Glave nije to drugo odreeno, na ovrhu na vrijednosnicama na
raunima kod Depozitarnog drutva na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Glava sedamnaesta
OVRHA NA DRUGIM IMOVINSKIM ODNOSNO MATERIJALNIM PRAVIMA
Mjesna nadlenost
lanak 239.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na patentu, tehnikom unapreenju,
plodouivanju ili nekom slinom ovrenikovu pravu i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako ovrenik
nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
boravite ovrenika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka koja se odnosi na prebivalite primjenjuje se i na
sjedite pravne osobe.
(3) Mjesna nadlenost za ovrhu na dionici za koju je izdana isprava o dionici
odreuje se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Ovrne radnje
lanak 240.
Ovrha na pravima iz lanka 239. ovoga Zakona provodi se pljenidbom toga prava te
njegovim unovenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina.
Glava osamnaesta
POSEBNE ODREDBE O OVRSI NA IMOVINI PRAVNIH OSOBA
1. Izuzimanje od ovrhe i ogranienje ovrhe
Nekretnine
lanak 241.
(1) Nekretnine koje se koriste kao uredske prostorije te nekretnine koje nisu
izgraene ili preureene radi obavljanja strogo namjenske djelatnosti ne smatraju se
stvarima koje su nune za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Ako se ista
nekretnina (npr. zgrada) koristi kao uredski prostor i za obavljanje namjenske
djelatnosti, ovrha se moe provesti na dijelu nekretnine koji se koristi kao uredski
prostor.
(2) Nekretnine koje su izgraene ili preureene za obavljanje strogo namjenske
djelatnosti mogu biti predmet ovrhe ako se zbog njihova otuenja nee obustaviti
djelatnost ovrenika, osobito ako se ono to ovrenik dobiva djelatnou na toj
nekretnini moe naknaditi nabavkama na tritu, odnosno ako se na tritu moe
zakupiti poslovni prostor u kojemu se moe obavljati takva djelatnost.
(3) Nekretnine koje slue obavljanju koje od vie djelatnosti ovrenika i zbog
otuenja kojih nee prestati ostale djelatnosti ovrenika ne smatraju se stvarima koje
su nune za obavljanje njegove djelatnosti.
Pokretnine i prava pravne osobe koja svoju djelatnost obavlja radi stjecanja
dobiti
lanak 242.
(1) Ovrha protiv pravne osobe koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se
odrediti na ovim pokretninama i pravima:
1. gotovu novcu i vrijednosnim papirima, bez ogranienja,
2. gotovim proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ogranienja,
3. sirovinama, poluproizvodima namijenjenim preradi i pogonskim materijalima
(gorivo, mazivo i sl.), iznad koliine koja je ovreniku potrebna za jednomjesenu
prosjenu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabavljati na tritu i ako je
to nuno radi urednoga odvijanja proizvodnje,
4. drugim pokretninama koje nisu nune za obavljanje djelatnosti ovrenika,
5. patentima, tehnikim unapreenjima i drugim pravima, bez ogranienja.
(2) Jesu li ispunjeni uvjeti za ogranienje ovrhe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka
odreuje sud, u povodu pravnoga lijeka ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ako je
predmet ovrhe odreen u tom rjeenju, odnosno u povodu prijedloga ovrenika
nakon to su pojedinim ovrnim radnjama zaplijenjene odreene stvari. Takav
prijedlog ovrenik mora staviti u roku od osam dana od dana provedbe ovrne
radnje.
(3) Nee se smatrati da je pokretnina nuna za obavljanje djelatnosti ovrenika ako
slui obavljanju djelatnosti koju druge osobe pruaju odgovarajuim pokretninama na
tritu, ili ako se moe iznajmiti na tritu.
(4) Nee se smatrati da je vozilo nuno pravnoj osobi koja obavlja prijevozniku
djelatnost odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tom vozilu djelatnost
te osobe nee smanjiti za vie od dvije treine.
Pokretnine i prava druge pravne osobe
lanak 243.
(1) Ovrha protiv pravne osobe koja ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se
odrediti na pokretninama i pravima koja nisu nuna za obavljanje njezine djelatnosti.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 242. stavka 1. toaka 1., 4. i 5. te stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Opseg ovrhe na novanim sredstvima na raunu pravne osobe
lanak 244.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine prema pravnoj osobi moe se provesti na
svim sredstvima na njezinim raunima kod banke, a i na kunskoj vrijednosti deviznih
sredstava koja ona ima na deviznom raunu.
(2) Ovrha na novanim sredstvima na raunu drave, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava
koje te osobe imaju na deviznom raunu, ne moe se odrediti ako su ta sredstva
nuna za obavljanje osnovnih zadaa tih pravnih osoba.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka primjenjuje se i na pravne osobe tih tijela iz
navedene odredbe.
(4) Sud e, na prigovor pravne osobe, odnosno tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka,
sasluati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi
primjena odredaba stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Nakon provjera iz stavka 4. ovoga lanka sud e rjeenjem odrediti iznose do
kojih se u odreenim razmacima moe provoditi ovrha radi naplate trabine
ovrhovoditelja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka ne odgaa njegovu provedbu.
2. Odgovarajua primjena drugih odredaba Zakona
lanak 245.
Ako odredbama ove glave nije to drugo izrijekom odreeno, na ovrhu protiv pravne
osobe radi naplate novane trabine na odgovarajui se nain primjenjuju druge
odredbe ovoga razdjela.
Razdjel trei
OVRHA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE
Glava devetnaesta
MJESNA NADLENOST
lanak 246.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za izricanje sudskih penala mjesno je nadlean sud
prebivalita ili sjedita ovrenika u Republici Hrvatskoj, a ako ovrenik nema
prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj sud prebivalita ili sjedita ovrhovoditelja
u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako obje stranke nemaju ni prebivalite ni sjedite u Republici Hrvatskoj, mjesno
je nadlean sud na ijem se podruju nalazi imovina ovrenika na kojoj se moe
provesti ovrha radi naplate sudskih penala.
SUDSKI PENALI
Izricanje sudskih penala
lanak 247.
(1) Kad dunik ne ispuni u roku neku svoju nenovanu obvezu na injenje, trpljenje ili
neinjenje utvrenu pravomonom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili
javnobiljenikom ispravom, sud e u ovrnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao
ovrhovoditelja, odrediti duniku kao ovreniku naknadni primjereni rok i izrei da e
ovrenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti duan isplatiti ovrhovoditelju
odreeni iznos novca za svaki dan zakanjenja ili koju drugu jedinicu vremena
(sudski penali), poevi od isteka toga roka.
(2) Naknadno odreeni primjereni rok iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei od
dostave ovreniku prvostupanjskoga rjeenja kojim je taj rok odreen. alba ne
utjee na tijek toga roka.
(3) Ako ovrenik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravomonosti rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka ispuni svoju obvezu, sud moe u istom ovrnom postupku na
zahtjev ovrenika podnesen u roku od osam dana od ispunjenja obveze smanjiti
iznos dosuenih penala, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaanje.
Podnoenje toga zahtjeva bez utjecaja je na odreivanje i provedbu ovrhe na temelju
pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Plaanje sudskih penala moe se traiti sve dok se, na temelju ovrne isprave, ne
predloi ovrha radi ostvarenja nenovane trabine.
(5) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnoenja prijedloga za ovrhu iz
stavka 4. ovoga lanka. Prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana moe
se traiti u smislu odredaba lanka 204. ovoga Zakona.
(6) Ako ovrha iz stavka 5. ovoga lanka bude obustavljena, pravo ovrhovoditelja na
sudske penale oivljava.
(7) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu moe traiti ovrha, ne moe se traiti
izricanje sudskih penala. Ako je prijedlog za izricanje sudskih penala podnesen u
zakonskom roku, obveza plaanja sudskih penala postoji sve dok ovrenik ne izvri
dunu inidbu.
Ovrha radi naplate dosuenih penala
lanak 248.
Na temelju pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz lanka 247. ovoga
Zakona, sud e u istom ovrnom postupku u kojemu je donio to rjeenje, na prijedlog
vjerovnika kao ovrhovoditelja, donijeti rjeenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuenih
penala.
Glava dvadeseta
OVRHA RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNINA
Mjesna nadlenost
lanak 249.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje jedne ili vie odreenih stvari ili radi
isporuke odreene koliine zamjenjivih stvari te za provedbu ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalaze stvari.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika
lanak 250.
(1) Ovrha radi predaje jedne ili vie odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika
provodi se tako to sudski ovritelj oduzima te stvari od ovrenika i predaje ih uz
potvrdu ovrhovoditelju.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka ovrha e se provesti i kad se stvari nalaze kod
tree osobe koja ih je voljna predati sudskom ovritelju.
(3) Ako trea osoba nije voljna predati stvari, ovrhovoditelj moe sudu predloiti da
na njega prenese ovrenikovu trabinu prema treoj osobi na predaju stvari.
(4) Na postupak po prijedlogu iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona o ovrsi na trabini da se predaju ili isporue pokretnine.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nisu mogle nai kod ovrenika niti
kod tree osobe
lanak 251.
(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, sud e u istom
postupku, na prijedlog ovrhovoditelja, procijeniti vrijednost tih stvari i rjeenjem
naloiti ovreniku da ovrhovoditelju u odreenom roku isplati iznos te vrijednosti.
(2) Ovrhovoditelj moe prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti u roku od osam
dana od dana obavijesti da stvari nisu naene. Ako ovrhovoditelj ne podnese taj
prijedlog u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe i prije njegove
pravomonosti predloiti u istom postupku ovrhu radi naplate dosuenoga iznosa. Taj
se prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od petnaest dana od pravomonosti
rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka ne bude podnesen u odreenom roku,
sud e obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i druge
provedene radnje.
(5) Ovrhovoditelj moe zajedno s prijedlogom za ovrhu iz lanka 250. stavka 1. i 2.
ovoga Zakona spojiti i prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka. U
tomu se sluaju ovrha prema lanku 250. ovoga Zakona i postupak iz ovoga lanka
provode istodobno. Sud moe odrediti ovrhu u smislu odredbe stavka 3. ovoga
lanka i zapoeti s njezinom provedbom, ali se radnje unovenja zaplijenjenih
dijelova imovine ovrenika ili prijenos sredstava s njegova rauna ne mogu provesti
prije nego to se utvrdi da se ovrha iz lanka 250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije
mogla provesti.
(6) Ako se ovrha iz lanka 250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona provede, sud e po
slubenoj dunosti obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i
druge provedene radnje u smislu odredbe stavka 5. ovoga lanka. U tom sluaju
ovrhovoditelj snosi u cijelosti trokove izazvane podnoenjem prijedloga iz stavka 5.
ovoga lanka.
(7) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
Ovrha radi isporuke zamjenjivih stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree
osobe
lanak 252.
Ako je ovrnom ispravom utvrena obveza na isporuku odreene koliine zamjenjivih
stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree osobe, ovrha se provodi na nain
propisan za predaju odreenih stvari.
Ovrha kad zamjenjive stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe
lanak 253.
(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, ovrha e se
provesti uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 251. ovoga Zakona. Prigodom
procjene vrijednosti stvari uzet e se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.
(2) Ako tijekom ovrnoga postupka doe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari,
ovrhovoditelj moe zatraiti od suda novu procjenu te naloiti ovreniku plaanje
razlike u vrijednosti. U tom sluaju primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe
lanka 251. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka.
Pravo na naknadu tete
lanak 254.
Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai od
ovrenika naknadu tete koja mu je nanesena time to mu predaja, odnosno
isporuka stvari nije obavljena.
Glava dvadeset prva
OVRHA RADI ISPRANJENJA I PREDAJE NEKRETNINE
Mjesna nadlenost
lanak 255.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi ispranjenja i predaje nekretnine i za
provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Nain provedbe ovrhe
lanak 256.
(1) Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine iz lanka 255. ovoga Zakona provodi
se tako da sudski ovritelj, nakon to udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine,
predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju.
(2) Ispranjenju i predaji nekretnine moe se pristupiti nakon proteka osam dana od
dana dostave rjeenja o ovrsi ovreniku i prije njegove pravomonosti. Ako se
dostava ovreniku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na
nain predvien u odredbama lanka 8. stavaka 1., 2. i 6. ovoga Zakona, sud e mu
bez odgode postaviti privremenoga zastupnika, kojemu e se rjeenje dostaviti.
(3) Ako je to potrebno, sud e protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izrei
novane kazne ili odrediti pritvor iz lanka 16. ovoga Zakona.
(4) Na zahtjev suda policija i sluba socijalne skrbi duni su pruiti svu potrebnu
pomo u provedbi radnji iz stavka 1. ovoga lanka.
(5) Pri provedbi ovrhe primijenit e se odredbe lanka 47. ovoga Zakona.
(6) Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe duan je
osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovritelja, koji ovrhovoditelju mora biti
priopen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe.
Uklanjanje pokretnina
lanak 257.
(1) Pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovreniku, a ako on nije
nazoan, odraslom lanu njegova kuanstva.
(2) Ako pri poduzimanju ovrnih radnji nije nazona nijedna od osoba kojoj se stvari
mogu predati ili ih te osobe nee primiti, stvari se predaju na uvanje drugoj osobi, na
troak ovrenika. Ovrhovoditelj je duan osigurati drugu osobu kojoj e se predati
uklonjene stvari. Ovrhovoditelj moe sam preuzeti stvari ovrenika na uvanje.
(3) Uklonjene stvari predaje na uvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju sudski ovritelj.
Radnju sudskoga ovritelja potvruje sud zakljukom. Sud moe naknadno
zakljukom odrediti da se stvari povjere nekoj treoj osobi umjesto onoj kojoj su
predane.
(4) O predaji drugoj osobi i o trokovima uvanja sud izvjeuje ovrenika ako je to
mogue, ostavljajui mu primjereni rok u kojemu moe zatraiti predaju stvari nakon
to naknadi trokove uvanja.
(5) Uz obavijest iz stavka 3. ovoga lanka sud e upozoriti ovrenika da e, nakon
proteka odreenoga roka, stvari biti prodane i da e se iz prodajne cijene namiriti
trokovi uvanja i prodaje stvari.
Prodaja pokretnih stvari
lanak 258.
(1) Sud e po slubenoj dunosti odrediti prodaju stvari za raun ovrenika, ako ovaj
u ostavljenom roku ne zatrai njihovu predaju i ne naknadi trokove uvanja.
(2) Dio cijene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja trokova uvanja i
prodaje stvari polae se kod suda, odnosno javnoga biljenika u korist ovrenika.
(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
tom rjeenju sud e ovreniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti
novom novanom kaznom u veem iznosu nego to je bila ona kojom mu je prije
zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.
(4) Pri odmjeravanju visine novane kazne u propisanim granicama, sud e voditi
rauna o znaenju radnje koju je ovrenik bio duan obaviti te o drugim okolnostima
sluaja.
(5) Ovrenik koji je ispunio svoju obvezu u roku koji mu je sud odredio, duan je bez
odgode o tome obavijestiti sud i priloiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim e
se dokazom smatrati ovjerovljena pisana izjava ovrhovoditelja o tome da je radnja
obavljena, javnobiljeniki zapisnik ili zapisnik sudskoga ovritelja o obavljanju
radnje, nalaz i miljenje sudskoga vjetaka da je radnja obavljena, predaja djela koje
je radnjom uinjeno u sudski ili javnobiljeniki polog i sl. U protivnome, smatrat e
se da radnja nije obavljena.
(6) Prije izricanja novane kazne sud e omoguiti ovreniku da se oituje, a po
potrebi odrat e i roite radi izvoenja dokaza.
(7) Ako radnja koju moe obaviti samo ovrenik ne ovisi iskljuivo o njegovoj volji
(npr. stvaranje odreenoga umjetnikog djela i sl.), ovrhovoditelj nema pravo traiti
ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka, nego samo naknadu tete.
Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i neinjenje
lanak 263.
(1) Ako je na temelju ovrne isprave ovrenik duan trpjeti poduzimanje neke radnje
ili se suzdravati od njezina poduzimanja, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi
da se ovrenik ponaa protivno svojoj obvezi, rjeenjem naloiti ovreniku da se
ponaa u skladu sa svojom obvezom i zaprijetiti mu novanom kaznom ili kaznom
zatvora u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona ako se nastavi tako
ponaati. U pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe osporiti tvrdnju
ovrhovoditelja da se ponaao protivno svojoj obvezi iz ovrne isprave. Sud moe, po
potrebi, u povodu pravnoga lijeka odrediti roite radi izvoenja dokaza i sasluanja
stranaka.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, poto utvrdi da se ovrenik i nakon donoenja
rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ponaao protivno svojoj obvezi, sud e ovreniku
izrei novanu kaznu ili kaznu zatvora kojom mu je bio zaprijetio i istodobno mu
zaprijetiti novom novanom kaznom ili kaznom zatvora ako se ponovno bude
ponaao protivno svojoj obvezi.
(3) Ako je ve ovrnom ispravom ovreniku naloeno da se ponaa u skladu sa
svojom obvezom pod prijetnjom novane kazne ili kazne zatvora, smatrat e se da
su ispunjeni uvjeti za izricanje novane kazne ili kazne zatvora iz stavka 2. ovoga
lanka ako se ovrenik ponaao protivno svojoj obvezi nakon pravomonosti ovrne
isprave.
(4) Ovrhovoditelj je duan podnijeti prijedlog da se ovreniku izrekne novana kazna
ili kazna zatvora zato to se i nakon naloga suda ponaao protivno svojoj obvezi, u
roku od petnaest dana od saznanja za takvo ponaanje, a najkasnije u roku od jedne
godine od povrede obveze. Navedeni rokovi teku posebno za svako ponaanje
protivno obvezi.
(5) Ovreniku e se omoguiti da se oituje o ovrhovoditeljevu prijedlogu za izricanje
novane kazne ili kazne zatvora. Po potrebi sud e odrati i roite radi izvoenja
dokaza i sasluanja stranaka.
(6) Sud e na prijedlog ovrhovoditelja izricati ovreniku novane kazne ili kazne
zatvora i prijetiti mu novim takvim kaznama sve dok se ovrenik ne prestane ponaati
protivno svojoj obvezi. Ukupno trajanje kazni zatvora kojima se zamjenjuju izreene
novane kazne u povodu iste ovrne isprave, odnosno ukupni zbroj kazni zatvora
koje mogu biti izreene ovreniku u povodu iste ovrne isprave, ne mogu prijei est
mjeseci.
(7) Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, rjeenjem naloiti ovreniku da dade
osiguranje za tetu, ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da bi tetu pretrpio time to bi
se ovrenik i nadalje ponaao protivno svojoj obvezi. Visinu i trajanje osiguranja,
prema okolnostima sluaja, odreuje sud. Na temelju rjeenja o davanju osiguranja
sud e odrediti ovrhu i prije njegove pravomonosti.
(8) Prijedlog za izricanje pojedine novane kazne ili kazne zatvora ovrhovoditelj
moe povui sve do pravomonosti odluke o izricanju tih kazni. U tom sluaju
smatrat e se kao da prijedlog za izricanje tih kazni nije podnesen. Trokove
postupka izazvane povuenim prijedlogom snosi ovrhovoditelj, osim ako se stranke
nisu drukije sporazumjele.
(9) Novanu kaznu i kaznu zatvora sud izvrava po slubenoj dunosti, nakon
pravomonosti rjeenja kojim su izreene.
(10) Postupak pokrenut prijedlogom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dovrenim
pravomonou rjeenja o ovrsi. Postupak pokrenut prijedlogom za izricanje novane
kazne ili kazne zatvora smatrat e se novim postupkom, ali se u tom postupku ne
donosi novo rjeenje o ovrsi, nego samo rjeenja iz stavaka 2. i 6. ovoga lanka.
Osiguranje odreeno u smislu odredbe stavka 7. ovoga lanka ostaje na snazi s
obzirom na sve postupke iz stavaka 1., 2. i 6. ovoga lanka, osim ako rjeenjem
kojim je to osiguranje odreeno nije to drugo odreeno.
(11) O trokovima svakoga od postupaka u smislu odredbe stavka 9. ovoga lanka
sud odluuje, na zahtjev stranaka, u tim postupcima.
Ovrha radi uspostavljanja prijanjega stanja
lanak 264.
(1) Ako je zbog ponaanja ovrenika protivno obvezi iz ovrne isprave nastala
promjena koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud e ovlastiti ovrhovoditelja,
na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomo sudskoga ovritelja, uspostavi
prijanje stanje na troak i opasnost ovrenika.
(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnoga za podmirenje trokova za uspostavljanje
prijanjega stanja i odreivanja konane visine tih trokova primjenjuju se odredbe o
trokovima za ovrhu radnje koju moe, pored ovrenika, obaviti i druga osoba.
(3) Ako je do promjena iz stavka 1. ovoga lanka dolo nakon nastanka ovrne
isprave, sud e postupiti u skladu s odredbom stavka 1. ovoga lanka tek poto
utvrdi da je do promjene dolo zbog ponaanja ovrenika.
Ponovno smetanje posjeda
lanak 265.
(1) Ako je na osnovi ovrne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda,
ovrha provedena, ili je ovrenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga
ponovno uini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijanjega, sud e na
prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovrne isprave, ako je njome zabranjeno
takvo budue ponaanje, donijeti novo rjeenje o ovrsi radi uspostave prijanjega
stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovreniku izricanjem novane kazne ako
ponovno poini smetanje posjeda. U tom se sluaju na odgovarajui nain
primjenjuju odredbe lanka 263. ovoga Zakona.
(7) Ako je sud djelomice prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit e ovrhovoditelja
da ostatak ostvaruje u postupku pred nadlenim sudom.
Glava dvadeset etvrta
OVRHA DIOBOM STVARI
Mjesna nadlenost
lanak 271.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu diobom zajednike nekretnine, ostavine ili druge
zajednike stvari i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi stvar.
Fizika dioba
lanak 272.
(1) Fiziku diobu zajednike stvari sud e odrediti ako je takva dioba predviena
ovrnom ispravom.
(2) Pojedine radnje provedbe fizike diobe poduzima, prema okolnostima sluaja,
sudac ili sudski ovritelj.
(3) Sud e pozvati sudionike da budu nazoni provedbi diobe.
(4) U sluaju potrebe sud e odrediti i vjetaenje.
Dioba prodajom
lanak 273.
Ako na temelju ovrne isprave zajedniku stvar treba, radi njezine diobe, prodati,
prodaja e se obaviti na nain propisan ovim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili
nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukije ne
sporazumiju.
Odreivanje naina diobe rjeenjem suda
lanak 274.
(1) Sud pred kojim tee ovrni postupak odluuje, po pravilima imovinskoga prava,
hoe li se dioba obaviti fiziki ili prodajom, ako ovrnom ispravom nain diobe nije
odreen niti su se stranke o tome sporazumjele.
(2) Dioba e se obaviti prodajom ako se u ovrnom postupku utvrdi da fizika dioba,
odreena ovrnom ispravom, nije mogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje
vrijednosti stvari.
Trokovi postupka
lanak 275.
(1) Trokove provedbe ovrhe po odredbama ove glave snose svi sudionici razmjerno
vrijednosti svojih udjela u zajednikoj stvari.
(2) Stranka koja je prouzroila posebne trokove duna ih je naknaditi onim
strankama koje su ih imale.
Glava dvadeset peta
OSTVARENJE TRABINE NA DAVANJE IZJAVE VOLJE
Bezuvjetna trabina
lanak 276.
(1) Ako je ovrenik odlukom koja ima svojstvo ovrne isprave obvezan na davanje
izjave volje, smatra se da je izjavu dao pravomonou te odluke.
(2) Ako je ovrenik sudskom ili upravnom nagodbom ili javnobiljenikom ispravom
obvezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu dao danom dospijea
njegove obveze.
Uvjetna trabina
lanak 277.
Ako ispunjenje trabine na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obveze
ovrhovoditelja ili kojega drugog uvjeta, smatra se da je ovrenik dao izjavu volje kad
ovrhovoditelj ispuni svoju obvezu ili kad bude ispunjen koji drugi uvjet.
Razdjel etvrti
SUDJELOVANJE JAVNIH BILJENIKA U OVRSI
Glava dvadeset esta
ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE
Nadlenost javnih biljenika
lanak 278.
Javni biljenici odluuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u
skladu s odredbama ovoga Zakona.
Podnoenje prijedloga za ovrhu javnom biljeniku
lanak 279.
(1) Za odreivanje ovrhe mjesno je nadlean javni biljenik ije sjedite je u jedinici
podrune (regionalne) samouprave prebivalita ili sjedita ovrenika.
(2) Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatraena ovrha protiv vie ovrenika, a za
njih ne postoji mjesna nadlenost istog javnog biljenika, nadlean je javni biljenik
koji je mjesno nadlean za jednog od ovrenika.
(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu
umjesto javnom biljeniku, prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, sud e prijedlog
odbaciti. Na isti nain sud e postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka
podnesen mjesno nenadlenom javnom biljeniku.
Sadraj prijedloga za ovrhu
lanak 280.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti da se ovrha odredi na jednom
ili vie predmeta ovrhe.
(2) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti i da se ovrha radi naplate
odreene trabine openito odredi na imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i
predmeta ovrhe.
Postupanje u povodu prijedloga
lanak 281.
(1) Ako javni biljenik ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen i osnovan, donijet e
rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(2) Ako javni biljenik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
nije doputen, uredan (lanak 39. stavak 3.) ili osnovan, proslijedit e predmet
nadlenom sudu (lanak 287.) radi donoenja odluke.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sud e odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne
isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen, uredan i osnovan.
(4) Javni biljenik e donijeti i otpremiti odluku iz stavka 1. ovoga lanka ili e spis
proslijediti sudu sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka najkasnije u roku od 30
dana, raunajui od dana zaprimanja prijedloga, odnosno obavijesti Ministarstva
financija, Porezne uprave o osobnom identifikacijskom broju.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e svoju odluku donijeti u roku od 60
dana, raunajui od dana kada je zaprimio spis.
(6) Ako nakon donoenja rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomino povue prijedlog za ovrhu, javni biljenik e
rjeenjem obustaviti ovrhu.
(7) Javni biljenik e rjeenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je
ovrenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovrenik koji je pravna osoba
prestao postojati.
(8) Ako stranka podnese albu protiv rjeenja iz stavaka 6. i 7. ovog lanka, javni
biljenik e proslijediti spis nadlenom sudu radi provedbe postupka u povodu albe.
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 282.
(1) Ovrenik moe podnijeti prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave javnom biljeniku koji ga je izdao.
(2) Javni biljenik kojem je podnesen nepravodoban, nedoputen ili neobrazloen
prigovor protiv rjeenja koje je izdao proslijedit e spis radi donoenja odluke u
povodu prigovora nadlenom sudu koji e donijeti rjeenje o odbacivanju takva
prigovora.
(3) Javni biljenik kojem je podnesen pravodoban, doputen i obrazloen prigovor
protiv rjeenja koje je izdao proslijedit e spis radi provedbe postupka u povodu
prigovora nadlenom sudu, koji e u povodu takva prigovora donijeti odluke iz
lanaka 57. i 58. ovoga Zakona.
(4) Spis proslijeen sudu radi provedbe postupka po prigovoru, albi ili zahtjevu za
odgodu ovrhe, po okonanju postupka, ostaje kod suda.
Potvrda o pravomonosti i ovrnosti
lanak 283.
(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni e biljenik staviti na otpravak rjeenja o ovrsi koje
je donio potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti ako u roku od osam dana od
isteka roka za prigovor ne primi prigovor.
(2) Javni biljenik moe staviti na otpravak rjeenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga lanka
potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti i kad je prigovor podnesen u roku od
osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da oito nije pravodoban.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka javni e biljenik postupiti u skladu s
odredbom lanka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Otpravak rjeenja o ovrsi s potvrdom o pravomonosti i ovrnosti javni biljenik
predat e ovrhovoditelju.
(5) Naknadni otpravak rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom
pravomonosti i ovrnosti, javni biljenik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i
obrazloeni podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomonosti i ovrnosti rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave u spisima koji se nalaze kod suda izdaje sud.
Izvansudska ovrha
lanak 284.
(1) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
novanoj trabini po raunu kod banke ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj
moe izravno zatraiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha
odreena prenese sa svih ovrenikovih rauna koji se vode pod njegovim osobnim
identifikacijskim brojem na raun koji je odreen u rjeenju o ovrsi, odnosno na
ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
(2) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
stalnom novanom primanju ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe
izravno zatraiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novanog primanja da
mu isplati iznos kojim e se namiriti njegova trabina radi ijeg je ostvarenja ovrha
fizike osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeuje opinskom sudu
mjesno nadlenom prema adresi sjedita iz upisnika. Ako je ovrha predloena
openito na imovini ovrenika fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost,
spis se prosljeuje opinskom sudu mjesno nadlenom prema adresi iz prijedloga.
Kada je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima
koja djeluje na cijelom dravnom podruju, spis se prosljeuje opinskom sudu na
ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako
ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv
Republike Hrvatske spis se prosljeuje opinskom sudu u Zagrebu, a za ovrhu protiv
drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na ijem je podruju njihovo sjedite.
(2) U sluaju iz lanka 282. stavka 3. ovoga Zakona javni biljenik e spis proslijediti
sudu koji bi bio stvarno nadlean u parninom postupku.
(3) Dostava prema odredbi lanka 8. stavka 6. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj
ploi opinskog suda na ijem je podruju adresa sjedita upisanog u upisnik.
Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 288.
U postupku odreivanja javnobiljenike ovrhe na temelju vjerodostojne isprave
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odreivanju ovrhe na temelju vjerodostojne
isprave i pravnim lijekovima protiv rjeenja o ovrsi na temelju takve isprave.
Pravo javnih biljenika na nagradu i naknadu trokova
lanak 289.
(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni biljenici imaju pravo na nagradu i
naknadu trokova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi trokova
javnih biljenika u ovrnom postupku, koju donosi ministar nadlean za poslove
pravosua. Za ove poslove javni biljenici ne naplauju javnobiljeniku pristojbu.
(2) Nagrada i naknada trokova koje ovrhovoditelj plati javnom biljeniku dio su
trokova ovrhe. Javni e biljenik ovrhovoditelju izdati obraun tih naknada.
(3) Za odreivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaa se sudska
pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba lanka 285. ovoga Zakona plaa se
sudska pristojba.
Dio trei
OSIGURANJE
Glava dvadeset sedma
OPE ODREDBE
Primjena odredaba o ovrsi
lanak 290.
Na osiguranje trabine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja trabine.
Sredstva osiguranja
lanak 291.
Kao sredstva osiguranja mogu se odrediti samo sredstva predviena ovim ili drugim
zakonom.
Stvarna nadlenost
lanak 292.
(1) Opinski sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje, osim ako zakonom
to nije povjereno kojem drugom sudu.
(2) Trgovaki sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje u predmetima u
kojima su nadleni odreivati ovrhu.
Nedopustivost osiguranja
lanak 293.
Osiguranje nije doputeno na stvarima i pravima koji po ovom Zakonu ne mogu biti
predmet ovrhe, osim ako odredbama ovoga dijela Zakona nije drukije odreeno.
Nadlenost za odreivanje osiguranja po slubenoj dunosti
lanak 294.
Za odreivanje i provedbu osiguranja po slubenoj dunosti nadlean je sud koji je
nadlean po prijedlogu predlagatelja osiguranja, osim ako zakonom nije drukije
odreeno.
Glava dvadeset osma
OSIGURANJE PRISILNIM ZASNIVANJEM ZALONOGA PRAVA NA NEKRETNINI
Mjesna nadlenost
lanak 295.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine prisilnim zasnivanjem
zalonoga prava na nekretnini nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba
provesti upis.
(2) Za provedbu osiguranja nadlean je sud koji vodi javnu knjigu za tu nekretninu.
Pretpostavke zasnivanja
lanak 296.
Na osnovi ovrne isprave kojom je utvrena novana trabina predlagatelj osiguranja
ima pravo traiti osiguranje te trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini
protivnika osiguranja.
Nain zasnivanja zalonoga prava
lanak 297.
(1) Na nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi zalono pravo zasniva se uknjibom.
(2) Pri uknjibi zalonoga prava u zemljinoj e se knjizi naznaiti ovrivost trabine
radi osiguranja kojega je uknjiba odreena.
(3) Ako je predlagatelj osiguranja prije nego to je trabina postala ovrna ve stekao
na temelju ugovora zalono pravo za tu trabinu na istoj nekretnini ili je zalono
pravo predbiljeeno sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti da se u
zemljinoj knjizi zabiljei ovrivost trabine.
(4) Ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljinoj knjizi kao vlasnik nekretnine,
predlagatelj osiguranja duan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava
vlasnitva protivnika osiguranja.
Uinak uknjibe i zabiljebe
lanak 298.
(1) Uknjiba zalonoga prava i zabiljeba ovrivosti trabine imaju takav uinak da se
ovrha na toj nekretnini moe provesti i prema treoj osobi koja je tu nekretninu
kasnije stekla.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ovrha na nekretnini odredit e se protiv osobe
koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovrne isprave na temelju koje je u
zemljinu knjigu upisano zalono pravo i zabiljeba ovrivosti te izvatka iz zemljine
knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa zalonoga
prava i zabiljebe ovrivosti.
Glava dvadeset deveta
SUDSKO I JAVNOBILJENIKO ZALONOPRAVNO OSIGURANJE NA
TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA
1. Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na
temelju sporazuma stranaka
Mjesna nadlenost
lanak 299.
Mjesno nadlean sud za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine
predlagatelja osiguranja zasnivanjem zalonoga prava na stvarima i pravima
protivnika osiguranja te za provedbu osiguranja, odreuje se odgovarajuom
primjenom pravila ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnim postupcima
radi naplate novane trabine na pojedinim vrstama predmeta ovrhe.
Prijedlog za osiguranje
lanak 300.
Radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja stjecanjem zalonoga
prava na odreenim predmetima osiguranja, predlagatelj osiguranja i protivnik
osiguranja mogu suglasno traiti od suda da odredi i provede u korist predlagatelja
osiguranja:
1. uknjibu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja,
2. polaganje kod zemljinoknjinog suda sporazuma stranaka o zasnivanju zalonog
prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige
3. upis zalonog prava na pokretnim stvarima protivnika osiguranja,
4. upis zalonog prava na novanoj trabini protivnika osiguranja,
5. upis zalonog prava na dijelu primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o
radu ili slubi,
6. upis zalonog prava na dijelu mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade,
7. upis zalonog prava na trabini koju protivnik osiguranja ima na raunu kod banke
ili na tednoj knjiici,
8. upis zalonog prava na trabini da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se
preda nekretnina,
9. upis zalonog prava na drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima,
10. upis zalonog prava na ispravama o dionici i drugim vrijednosnim papirima te
njihovo povjeravanje na uvanje,
11. upis zalonog prava na dionicama za koje nije izdana isprava o dionici te udjela,
odnosno poslovnih udjela u trgovakim drutvima,
12. upis zalonog prava na vrijednosnicama koje se vode kod Depozitarnog drutva.
Roite u povodu prijedloga i sporazum stranaka
lanak 301.
(1) Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud e odrediti roite, na kojem e u zapisnik
utvrditi sporazum stranaka o postojanju trabine predlagatelja osiguranja i vrijeme
njezina dospijea te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz lanka 300.
ovoga Zakona, u ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novana trabina
zasnivanjem zalonoga prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost
predmeta osiguranja koja e u ovrnom postupku biti osnova za utvrivanje
vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova unovenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stavka 1. ovoga lanka ima snagu
sudske nagodbe.
(3) Novana trabina iz stavka 1. ovoga lanka moe biti izraena i u kunskoj
protuvrijednosti odreenoga iznosa utvrenoga u stranoj valuti.
(4) Stranke mogu osigurati i nenovanu trabinu predlagatelja osiguranja tako da u
sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka utvrde njegovu novanu protuvrijednost.
Osiguranje e se odrediti i provesti radi osiguranja novane protuvrijednosti
lanak 306.
(1) Ako je druga osoba suglasna da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono
pravo radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja, ta e se osoba
pozvati na roite iz lanka 301. ovoga Zakona, a sud e u zapisnik s toga roita, u
sporazum stranaka o osiguranju, unijeti i njezinu izjavu o toj suglasnosti.
(2) Potpisani zapisnik iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost sudske nagodbe i
prema osobi koja se suglasila da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono
pravo.
(3) Zalono pravo na predmetu tree osobe stjee se na nain na koji se stjee na
predmetu protivnika osiguranja.
(4) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka predlagatelj osiguranja moe radi
naplate osigurane trabine neposredno predloiti ovrhu protiv osobe iz te odredbe na
predmetu na kojemu je radi osiguranja njegove trabine zasnovano zalono pravo.
(5) Odredba lanka 306. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u
sluaju iz stavka 4. ovoga lanka.
2. Javnobiljeniko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava
Zasnivanje zalonoga prava na temelju javnobiljenike isprave
lanak 307.
(1) Sporazum vjerovnika i dunika koji se po svom sadraju podudara sa
sporazumom stranaka iz lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona, sklopljen u obliku
javnobiljenikoga akta ili solemnizirane privatne isprave, koji sadre i izjavu dunika
da je suglasan da se, radi osiguranja odreene novane trabine vjerovnika, na
nekom njegovu predmetu moe zasnovati zalono pravo radnjama iz lanka 300.
toaka 2. do 12. ovoga Zakona koje e umjesto suda poduzeti javni biljenik,
izjednaeni su po svom uinku sa zapisnikom iz lanka 301. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Radnje iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona kojima se na predmetima
protivnika osiguranja stjee zalono pravo javni biljenik poduzima na nain
predvien za poduzimanje tih radnji od strane suda, s time da javni biljenik sve
radnje za ije je poduzimanje potrebna suradnja stranaka smije poduzeti samo uz
suglasnost stranaka.
(3) Koji je javni biljenik ovlaten poduzimati pojedine radnje osiguranja, ocjenjuje se
prema pravilima o slubenom podruju i sjeditu javnih biljenika.
Primjena odredaba o sudskom osiguranju
lanak 308.
(1) Na javnobiljeniko osiguranje na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 300. do 306. ovoga Zakona, osim odredbe stavka 1. lanka 305. ovoga
Zakona o rjeenju o osiguranju.
(2) Dunik svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja moe ostvarivati u
posebnoj parnici u kojoj e pobijati sporazume iz lanka 307. stavka 1. ovoga
Zakona.
(3) Trei mogu svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja ostvarivati u
postupku pred sudom po pravilima koja vae za isticanje tih prigovora protiv
sudskoga osiguranja iz 1. odjeljka ove glave.
Glava trideseta
SUDSKO I JAVNOBILJENIKO OSIGURANJE PRIJENOSOM VLASNITVA NA
STVARI I PRIJENOSOM PRAVA
1. Sudsko osiguranje
Mjesna nadlenost
lanak 309.
(2) Ako predlagatelj osiguranja prije dospjelosti trabine otui stvar ili pravo koji su na
njega preneseni, takvo je otuenje pravno valjano. Predlagatelj osiguranja odgovara
protivniku osiguranja za tetu koju mu je takvim otuenjem prouzroio.
(3) Predlagatelj osiguranja moe unoviti predmet osiguranja samo preko javnog
biljenika. Ako su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri koji kotiraju
na burzi ili ureenom javnom tritu, javni biljenik moe njihovo unovenje povjeriti
ovlatenom drutvu, koje e prodaju izvriti sukladno odredbama Zakona o tritu
kapitala. Prodaju nekretnine ili pokretnine koja je predmet osiguranja javni biljenik
moe povjeriti Agenciji koja e prodaju provesti odgovarajuom primjenom pravila o
prodaji nekretnina na elektronikoj javnoj drabi.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 3. stupa na snagu 1.1.2015.
(4) U sluaju otuenja predmeta osiguranja prema prethodnim odredbama ovoga
lanka plaaju se porezi i druga javna davanja za prijenos toga osiguranja s
predlagatelja osiguranja na stjecatelja; predlagatelj osiguranja ne plaa poreze i
druga javna davanja za prethodni prijenos predmeta osiguranja s protivnika
osiguranja na njega (lanak 324. stavak 1.).
(5) Okolnost da su otuenje stvari ili prava na koje predlagatelj osiguranja nije bio
ovlaten pravno valjani ne iskljuuje kaznenu odgovornost osoba koje su sudjelovale
u takvom otuenju.
Nain prodaje predmeta osiguranja
lanak 317.
(1) Na prodaje iz lanka 316. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona glede naina njihove
provedbe, a osobito prodajne cijene na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o
prodaji odnosno unovenju predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovrnom
postupku.
(2) O prodaji predmeta osiguranja i o svakoj drabi, osim u sluaju prodaje
elektronikom javnom drabom, javni biljenik uputit e obavijest protivniku
osiguranja na adresu iz sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona. Prodaja
e se obaviti neovisno o tome je li obavijest dostavljena protivniku osiguranja.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 2. stupa na snagu 1.1.2015.
(3) Na temelju provedene drabe, poto kupovnina bude poloena, javni biljenik
sklopit e u obliku javnobiljenikog akta u ime predlagatelja osiguranja s kupcem
ugovor o prodaji predmeta osiguranja. U sluaju prodaje nekretnine u tom e se
ugovoru posebno naznaiti da je kupac ovlaten prigodom upisa svoga prava
vlasnitva u zemljinim knjigama ishoditi brisanje zabiljebe da je nekretnina na
predlagatelja osiguranja bila prenesena radi osiguranja.
(4) Kada su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri iju je prodaju
javni biljenik povjerio ovlatenom drutvu (lanak 316. stavak 3.) prodaju e obaviti
to drutvo u skladu s odredbama Zakona o tritu kapitala, u svoje ime a za raun
predlagatelja osiguranja. O toj prodaji ovlateno drutvo obavijestit e javnog
biljenika.
Preuzimanje stvari u posjed
lanak 318.
Ako se protivnik osiguranja u sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili u
kojoj drugoj ispravi na kojoj je njegov potpis javnobiljeniki ovjerovljen suglasio da
predlagatelj osiguranja moe na temelju te isprave traiti protiv njega ovrhu radi
ispranjenja i predaje nekretnine u posjed ili predaju pokretnine u posjed, predlagatelj
osiguranja ovlaten je zatraiti takvu ovrhu samo radi prodaje tih stvari prema
odredbama lanka 317. ovoga Zakona.
2. nagodbe zakljuene pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj
utvrena jo uvijek nije dospjela,
3. javnobiljenike odluke ili javnobiljenike isprave, ako trabina koja je u njoj
utvrena jo uvijek nije dospjela.
(2) Sud e na temelju isprava iz stavka 1. ovoga lanka odrediti prethodnu mjeru ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja
onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine.
Pretpostavljena opasnost
lanak 333.
(1) Smatrat e se da opasnost u smislu odredbe lanka 332. ovoga Zakona postoji
ako je odreivanje prethodne mjere predloeno na temelju:
1. platnog naloga, odnosno rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su
izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i eka, protiv kojih je
pravodobno podnesen prigovor,
2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje
je doputeno ponavljanje kaznenoga postupka,
3. odluke koja se mora ovriti u inozemstvu,
4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena alba,
5. nagodbe iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se pobija na nain
predvien zakonom,
6. javnobiljenike isprave iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se
pobija na nain predvien zakonom.
(2) U sluajevima iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka sud moe, na prijedlog
protivnika jamevine, prethodnu mjeru uvjetovati davanjem osiguranja od strane
predlagatelja jamevine za tetu koju bi protivnik osiguranja mogao pretrpjeti
njezinim odreivanjem.
(3) Sud e i u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka odbiti prijedlog za osiguranje
prethodnom mjerom, odnosno ukinuti odreenu prethodnu mjeru i obustaviti
postupak ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da opasnost ne postoji ili da je
prestala.
Osiguranje trabine iji obroci nisu dospjeli
lanak 334.
(1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke trabine po osnovi
zakonskoga uzdravanja, trabine po osnovi naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja i trabine po osnovi naknade tete
zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odreuje
se samo za obroke koji e dospjeti u jednoj godini.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka pretpostavlja se da opasnost postoji ako
se protiv protivnika osiguranja ve morala voditi ovrha radi naplate dospjeloga obroka
ili je takva ovrha predloena.
Vrste prethodnih mjera
lanak 335.
(1) Kao prethodne mjere sud moe odrediti:
1. predbiljebu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu
uknjienom na nekretnini,
2. koju od mjera osiguranja iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona,
1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos trabine koja se osigurava, s
kamatama i trokovima,
2. ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da je trabina u vrijeme donoenja
rjeenja o odreivanju prethodne mjere ve bila naplaena ili dovoljno osigurana,
3. ako je pravomono utvreno da trabina nije nastala ili da je prestala,
4. ako odluka na temelju koje je prethodna mjera odreena bude ukinuta u povodu
pravnoga lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobiljenika isprava na temelju
koje je prethodna mjera odreena bude stavljena izvan snage.
(2) Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest
dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera odreena ne bude
udovoljeno uvjetima za prisilnu ovrhu.
(3) U sluajevima iz stavka 1. toaka 2., 3. i 4. te stavka 2. ovoga lanka trokove
prouzroene odreivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja
duan je nadoknaditi protivniku osiguranja.
(4) U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka protivnik osiguranja moe protiv
predlagatelja osiguranja traiti naknadu tete u postupku osiguranja najkasnije u roku
od trideset dana od dovretka postupka, a nakon toga u parnici.
(5) U postupku osiguranja postojanje i visinu tete iz stavka 4. ovoga lanka utvruje
sud rjeenjem, na prijedlog protivnika osiguranja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka zadrava njegovu ovrhu.
Obustava u sluaju da predlagatelj osiguranja ne trai ovrhu
lanak 339.
Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane trabine ispune prije proteka
vremena za koje je odreena prethodna mjera, sud e, na prijedlog protivnika
osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja
ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.
Glava trideset trea
PRIVREMENE MJERE
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 340.
(1) Prije pokretanja parninoga ili kojega drugoga sudskog postupka o trabini koja
se osigurava, za odluivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno
je nadlean sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu. Za
provedbu privremene mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean za
provedbu ovrhe.
(2) Nakon pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga lanka, za odluivanje o prijedlogu
za osiguranje privremenom mjerom nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut.
Ako to okolnosti pojedinoga sluaja opravdavaju, i u tomu se sluaju prijedlog moe
podnijeti sudu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne
isprave donesene u upravnom postupku nadlean je i za odluivanje o prijedlogu za
odreivanje privremene mjere nakon zavretka toga postupka.
Prijedlog za odreivanje privremene mjere
lanak 341.
(1) Privremena mjera moe se predloiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili
upravnoga postupka te nakon zavretka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude
provedena.
1. zabrana protivniku osiguranja da otui ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i
njihovo povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno
kod javnoga biljenika,
3. zabrana protivniku osiguranja otuenja ili optereenja svoje nekretnine ili stvarnih
prava koja su na nekretnini uknjiena u njegovu korist, uz zabiljebu te zabrane u
zemljinu knjigu,
4. zabrana duniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu
protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze,
odnosno da raspolae svojim trabinama,
5. nalog banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, na temelju naloga protivnika
osiguranja, uskrati s dunikova rauna isplatu novanoga iznosa za koji je odreena
privremena mjera.
(2) Privremenom mjerom ne stjee se zalono pravo.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi
kojoj su izreene, odnosno zemljinoknjinom odjelu suda.
(4) Otuenje i optereenje pokretnina iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka koje
protivnik osiguranja obavi protivno zabrani bez pravnoga su uinka, osim ako ima
mjesta primjeni pravila o zatiti potenoga stjecatelja.
(5) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka je u tome to
predlagatelj osiguranja moe predloiti ovrhu radi naplate svoje trabine kad ona
postane ovrna na nekretnini uknjienoj u zemljinoj knjizi ili na pravu uknjienom na
nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to to je poslije te zabrane trea
osoba na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja stekla i uknjiila u
zemljinu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjienom
na nekretnini predlagatelj osiguranja moe predloiti izravno protiv osobe koja je
uknjiena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjienoga na
nekretnini, na temelju izvrne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrena
njegova trabina radi osiguranja koje je zabrana zabiljeena te dokaza da je osoba
protiv koje se ovrha predlae stekla vlasnitvo nekretnine, odnosno pravo na
nekretnini nakon zabiljebe zabrane.
(6) Uinak zabrana iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka je u tome to predlagatelj
osiguranja moe od dunika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke
traiti u parnici naknadu tete koju su mu nanijeli postupivi protivno zabrani.
Predlagatelju osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po opim pravilima
obveznoga prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.
(7) U sluaju potrebe sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona.
3. Privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere
lanak 346.
(1) Radi osiguranja nenovane trabine moe se odrediti privremena mjera ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje svoje trabine, zatim:
1. ako uini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja
sprijeio ili znatno oteao ostvarenje trabine, osobito time to bi promijenio
postojee stanje stvari, ili
2. ako uini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak
nenadoknadive tete koja prijeti.
(2) Odredbe lanka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri odreivanju
privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina.
Vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina
lanak 347.
(1) Radi osiguranja nenovanih trabina moe se odrediti svaka mjera kojom se
postie svrha takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana otuenja i optereenja pokretnina na koje je upravljena trabina, njihovo
oduzimanje i povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. zabrana otuenja i optereenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela na koje je
upravljena trabina, uz zabiljebu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela;
a po potrebi i u sudskom upisniku; zabrana koritenja ili raspolaganja pravima po
osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela; povjeravanje dionica, udjela ili
poslovnih udjela na upravu treoj osobi; postavljanje privremene uprave drutvu,
3. zabrana otuenja i optereenja drugih prava na koja je upravljena trabina, uz
povjeravanje uprave tim pravima treoj osobi,
4. zabrana otuenja i optereenja nekretnine na koju je upravljena trabina ili
stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena trabina, uz zabiljebu
zabrane u zemljinu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na uvanje
i upravu predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
5. zabrana duniku protivnika osiguranja da protivniku osiguranja preda stvari,
prenese koje pravo ili obavi koju drugu nenovanu inidbu na koju je upravljena
trabina,
6. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu
predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je
upravljena trabina,
7. nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvale
pokretnine ili nekretnina ili da bi se odralo postojee stanje stvari,
8. ovlatenje predlagatelju osiguranja da zadri stvari protivnika osiguranja koje se
kod njega nalaze i na koje se trabina odnosi, sve dok se parnica pravomono ne
zavri,
9. ovlatenje predlagatelju osiguranja da sam ili preko tree osobe obavi odreene
radnje ili nabavi odreene stvari, osobito radi uspostave prijanjega stanja,
10. privremeno vraanje zaposlenika na rad; plaanje naknade za vrijeme radnoga
spora, ako je to nuno za njegovo uzdravanje i uzdravanje osoba koje je po
zakonu duan uzdravati.
(2) Ako je to nuno radi sprjeavanja nastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive
tete, nasilja ili ako je iz drugih vanih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga
reda, sud moe odrediti mjeru kojom e privremeno urediti sporni odnos meu
strankama.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi koje
se tiu odnosno zemljinoknjinom odjelu suda ili drugom upisniku.
(4) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka je u tome to se
upisima obavljenim u zemljinoj knjizi na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika
osiguranja, nakon upisa zabiljebe zabrane, mogu stei u odnosu prema
predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo
ako predlagatelj osiguranja bude pravomono odbijen sa svojim zahtjevom u
postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba
upisana. Na temelju ovrne isprave steene u postupku koji je pokrenuo protiv
parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovrni
naslov za nesporne trabine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak odreivanja
ovrhe na temelju europskoga ovrnog naslova.
2. IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NASLOVU
Nadlenost za potvrivanje domaih ovrnih isprava kao europskoga ovrnog
naslova
lanak 357.
NAPOMENA: lanak 357. stupa na snagu pristupom RH u EU
U Republici Hrvatskoj su za izdavanje:
- potvrde o europskom ovrnom naslovu prema odredbi lanka 9. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti sudske nagodbe prema odredbi lanka 24. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti druge javne isprave koja je ovrna u Republici Hrvatskoj prema
odredbi lanka 25. stavka 1. Uredbe,
i potvrdama prema odredbama lanka 6. stavaka 2. i 3. Uredbe,
nadleni sudovi, upravna tijela, javni biljenici ili pravne i fizike osobe s javnim
ovlastima koji su ovlateni izdati ovrni otpravak domae europske ovrne isprave o
nespornim trabinama.
Odluivanje o zahtjevu za izdavanje potvrde
lanak 358.
NAPOMENA: lanak 358. stupa na snagu pristupom RH u EU
(1) Potvrde prema lanku 9. stavku 1., lanku 24. stavku 1., lanku 25. stavku 1. i
lanku 6. stavku 3. Uredbe izdaju se bez prethodnoga sasluanja dunika.
(2) Tijelo ili osoba koja je izdala potvrdu dostavit e otpravak potvrde duniku po
slubenoj dunosti.
(3) Ako sud ili upravno tijelo odbace ili odbiju zahtjev za izdavanje potvrde,
podnositelj zahtjeva ima pravo albe protiv rjeenja kojim je njegov zahtjev odbaen
ili odbijen uz odgovarajuu primjenu odredaba zakona koji ureuju albu protiv
odluke kojom je prijedlog za ovrhu (izvrenje) odbaen ili odbijen.
(4) Ako javni biljenik nae da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde iz stavka 1.
ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde s prijepisom odgovarajue svoje isprave
ili spisa proslijedit e opinskom sudu na ijem je podruju njegovo sjedite radi
donoenja odluke o zahtjevu. Javni je biljenik duan obrazloiti zato smatra da nisu
ispunjene pretpostavke za prihvaanje zahtjeva stranke.
Ispravljanje i ukidanje potvrde
lanak 359.
NAPOMENA: lanak 359. stupa na snagu pristupom RH u EU
(1) Zahtjev prema lanku 10. stavku 1. Uredbe radi ispravljanja ili ukidanja sudske
potvrde podnosi se sudu koji ju je izdao. O zahtjevu odluuje taj sud rjeenjem.
(2) Zahtjev za ispravljanje ili ukidanje javnobiljenike potvrde ili potvrde koju je
donijelo upravno tijelo ili fizike ili pravne osobe s javnim ovlastima podnosi se osobi
ili tijelu koje ju je izdalo, koji su duni proslijediti zahtjev s prijepisom svoga spisa u
povodu kojega su izdali potvrdu opinskom sudu na podruju kojega je njihovo
sjedite radi donoenja odluke.
(3) O zahtjevu za ispravak potvrde odluuje se uz odgovarajuu primjenu odredaba
lanka 342. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92.,
112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.
proieni tekst), a o zahtjevu za ukidanje potvrde uz odgovarajuu primjenu
odredaba lanka 36. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, postupci pokrenuti prije stupanja na
snagu Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03.,
194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit e se ako ovrhovoditelj u roku od
tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na
temelju kojeg se postupak moe nastaviti.
Prestanak vaenja odredaba drugih zakona
lanak 370.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Ovrni zakon (Narodne novine,
br. 139/10., 150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.).
lanak 371.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 15. listopada
2012., osim odredaba lanaka 356. do 364. koji stupaju na snagu danom prijama
Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije.
NAPOMENA
IZ
OBJAVE:
Ovrni zakon (Narodne novine, br. NN 112-2421/2012), objava od 11.10.2012, na
snazi od 15.10.2012
NAPOMENA
IZ
OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br.
NN 25-405/2013), objava od 28.2.2013, na snazi od 1.4.2013., propisuje:
"lanak
101.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Ovrnom zakonu (Narodne novine, br.
112/12.) u lanku 26. stavku 1. brojka: 1.000,00 zamjenjuje se brojkom:
5.000,00,
a
brojka:
5.000,00
brojkom:
10.000,00.
lanak
102.
81.
82.