Top tema i u javnom i nejavnom, pa ak i obiteljskim prostorima zadnjih tjedana ljudski je

stampedo s ozemlja koje se mahom moe imenovati sredozemnim. Mnoina migranata koji su
se ovom valu pridruili s drugih, srednjoistonih i afrikih, podruja izvan Mediterana je
primjetljiva, ali sveukupno manje znaajna od prethodne.
Temu opserviraju mediji, strunjaci i politiari. Bome i vie ili manje zabrinuti laici. Obini
ljudi. Cijele obitelji ak. Pristupi su razliiti, najee necjeloviti, monoaspektni. Svega par
pokuaja osvjetljavanja problema s vie motrita za (mogue sudbinsku) temu nije ni izbliza
dovoljno. U zagradi, za sada, samo je podsjetnik na ovjeka, uglednog znanstvenika s
amerikog Sveuilita Stanford, politologa Francis Fukuyama koji je raspad SSSR-a i
svrgavanje Saddma Husseina sada ve daleke 1992. godine bio oznaio kao Kraj
povijesti.
Ono to se, nakon prodora (?!) nekoliko desetaka tisua migranata preko hrvatske istone
granice u Lijepoj (i jo uvijek) naoj ve par dana dogaa zasluuje samo jednu ocjenu:
Ljudski, humano, taktino. Ako gledamo na injenicu postupanja hrvatskih vlasti, udruga i
pojedinaca koji nastoje olakati boravak migranata u Hrvatskoj i njihov transfer prema
eljenom im odreditu visokorazvijenim, gospodarski stabilnim i socijalno osjetljivim
dravama Europe, Njemakoj, Velikoj Britaniji i skandinavskim dravama.
Nema odgovora na pitanja zato se Hrvatska nije pripremila i time omoguila nekontrolirani
ulazak stranaca u zemlju. To je prvo iz niza utemeljenih i moguih pitanja iz sigurnosnog
aspekta. Ne dvojim kako e, ba zbog toga, upravo sigurnosni aspekt na Starom kontinentu,
jasno i u Hrvatskoj, s vremenom dolaziti u sredite pozornosti.
Nema odgovora ni na pitanje, u pogledu politike i postupanja s migrantima, loe
meunarodne suradnje Republike Hrvatske s lanicama zajednike politiko teritorijalne i
gospodarske asocijacije europske unije, odnosno njenih lanica i kako e se to reflektirati na
budue meusobne odnose.
ini se najteim odgovoriti na pitanje to e se dogaati ako sve to skupa potraje na dulji rok,
ako se pritisak migranata na Hrvatsku ne smanji, a drave u koje smo ih, unato odbijanju tih
drava, transferirali, vrate nam ih nazad.
Iz pozicije kranskog konzervativca mogao bih lamentirati nad sudbinom kranske
Europe i lamentacije ilustrirati predodbom u kojoj s najvieg zvonika jedne jo uvijek
kranske bogomolje, njemakog Ulmer Mnstera, odjekuje glas mujezina koji poziva na
klanjanje. Neu. Jednostavno zato to je pojam 'kranska Europa' ankron, to europsko
kransko nasljee danas nema puno veze sa stvarnim kranstvom i zapravo tek je
kulturoloki fenomen.
Prema Ujedinjenim narodima veina migranata na putu prema Europi, a od 22 tisue prije
dvije godine, u ovoj godini njihov broj narastao je na sadanjih gotovo 400 tisua, odrasli su
mukarci. ak 72 posto njih, dok je samo 13 posto ena i 15 posto djece. Iz ratom zahvaene
Sirije ih je tek neznatno vie od pola, a ostali su iz drugih, mirnijih ili posve mirnih zemalja.
To je razlog zato ne koristim izraz izbjeglice.
Taj 'bijeg' stotina tisua stanovnika iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka prema Europi
inspirirale su nedavno rairene obje ruke njemake kancelarke Angele Merkel prema valu
sirijskih migranata. U svjetlu te dobrodolice, za koju se ve sada vidi kako je bila ishitrena,
mnogi su iza sebe ostavili svoje obitelji i sami se uputili prema eljenom odreditu. Zato je
Angelin poziv ishitren? Jednostavno stoga to njemako gospodarstvo ne moe apsorbirati

800 tisua imigranata jer iako nezaposlenost u Njemakoj izgleda niska (4,7 posto), prema
podacima Svjetske banke vrlo je niska i stopa sudjelovanja radne snage je vrlo niska (oko 60
posto) a njemaki rast je na samo 1,6 posto godinje stope. U ostatku Europe sposobnost
apsorbiranja priljeva migranata jo je slabija. Tlapnje o tome kako su imigranti osnaili neka
europska i svjetska gospodarstva su ili namjerno 'farbanje' biraa ili puko nepoznavanje
injenica. O stvarnom utjecaju neselektivne, u pravilu niskokvalificirane i bez specijalistikih
znanja, imigracije rasvjetljuje primjer USA u kojoj od 1970. do ove godine broj stanovnika
roen izvan USA porastao je za vie od 325 posto a u istom razdoblju plae i udio prihoda u
stalnom su padu i s nastavkom trenda. Hrvatska europarlamentarka Rua Tomai u svojem
obraanju EU Parlamentu oznaila je drugoga 'krivca' i ukazala na opasnost. Po njoj ogromne
razlike izmeu ambicija Komisije i europske stvarnosti sad rezultiraju kaosom koji je ozbiljna
prijetnja sigurnosnim i socijalnim sustavima drava lanica.
Onaj Fukuyama s poetka ovog razmiljanja se ne malo prevario. Povijest se upravo zbiva.
Sudbina Europe kakvu poznajemo dovedena je u pitanje. Hrvatske kao geopolitikog i
nacionalnog prostora takoer. Kakva e biti za deset, dvadeset, pedeset godina? Stoernik
moderne hrvatske drame, dubrovaki pisac Ivo Vojnovi jo krajem 19. stoljea u svojoj
Dubrovakoj trilogiji, a posebno u drami Allons, enfants!, anticipirao je odgovor na ovo
pitanje. Naime, Ma to ete!... Dohodu Franezi! s nestanom naivnou kae prpona
Kristina. Gospoa Ane (nepomino kao idol od bjelokosti, tvrdo, slovku po slovku) odgovara:
Franezi pro-ho-du!
Dohodili, prohodili, viestoljetna Dubrovaka Republika, nakon Franeza sila je s pozornice
tadanjeg uljuenog svijeta, a njene gospare potomci i doseljenici mogu samo na kazalinim
daskama i o fetama vidjeti. Na Stradunu i skalnima ih inae nema. Ili ima! Dubrovaki
gospar sada je pridolica iz Mostara Ibrica Jusi.