Vodjenje Elektroenergetske Mreze

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAGREB
ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Voenje elektroenergetske mree

(Zavodska skripta)
Ivica Pavi
Zagreb, svibanj 2011.
Sadraj
1.
Uvod ........................................................................................................................ 1
2.
Elektroenergetska mrea.......................................................................................... 3
3.
2.1.
Model nadzemnog voda i kabela ......................................................................... 6
2.2.
Model energetskog transformatora ...................................................................... 7
2.3.
Model generatora .............................................................................................. 10
2.4.
Model optereenja............................................................................................. 11
Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea......................................................... 12

3.1.
Procesna informatika i komunikacijski sustavi ................................................... 13
3.2.
SCADA sustav .................................................................................................. 15
3.3.
Sustav za voenje prijenosne mree ................................................................. 16
3.4.
Sustav za voenje distribucijske mree ............................................................. 18
4.
Procjena (estimacija) stanja ................................................................................... 20
5.
Proraun tokova snaga .......................................................................................... 25

5.1.
6.
7.
Proraun tokova snaga metodom Newton-Raphson ......................................... 26
Analiza sigurnosti N-1 ............................................................................................ 29

6.1.
Ekvivalentiranje vanjske (nenadzirane) mree .................................................. 31
6.2.
WARD ekvivalent .............................................................................................. 32
Proraun kratkog spoja u stvarnom vremenu ......................................................... 36

7.1.
Metoda simetrinih komponenti ......................................................................... 36
7.2.
Nadomjesni modeli EES-a ................................................................................ 38
7.3.
Trofazni kratki spoj ............................................................................................ 39
7.4.
Jednofazni kratki spoj ........................................................................................ 40
7.5.
Primjena prorauna kratkog spoja u sustavima za voenje ............................... 42
Literatura.................................................................................................................. 44
Uvod
1.
Uvod
Meusobnim
povezivanjem
nacionalnih
prijenosnih
sustava
jedinstveni
elektroenergetski sustav i liberalizacijom trita elektrine energije stvoreni su preduvjeti za

nesmetanu trgovinu elektrinom energijom. Uvoenjem trinih kriterija poveani su i zahtjevi
za voenjem pogona EES-a blie granicama naponske i kutne stabilnosti, te dozvoljenim
termikim
ogranienjima
prijenosnih
elemenata.
Reorganizacija
elektroprivrednih
organizacija do koje je dolo zbog uvoenja jedinstvenog trita elektrine energije, te

znaajan napredak informatike i komunikacijske tehnologije doveli su do neminovnih
promjena i u sustavu za voenje EES-a. Dosadanja centralizirana koncepcija sustava za
voenje EES-a zamjenjuje se novim distribuiranim pristupom koji bi trebao omoguiti
pouzdan, siguran i efikasan rad EES-a u novim uvjetima. Stoga se danas sve ee, umjesto
nekad jedinstvenog sustava voenja EES-a, govori o sustavima za voenje prijenosne
mree, distribucijske mree i proizvodnje.
Osobito znaajne promjene dogodile su se u prijenosnoj mrei, koju u posljednje
vrijeme karakteriziraju sve vei tranziti snaga i uslijed toga neminovna zaguenja mree, te
este promjene tokova snaga u mrei zbog sve veeg broja ureaja za kontrolu i
preusmjeravanje tokova snaga, kao to su transformatori s kutnom regulacijom i ureaji za
kontrolu tokova djelatnih i jalovih snaga (engl. Flexible AC Transmission System FACTS).
Pored svega navedenog, u posljednje se vrijeme na prijenosni i distribucijski sustav
prikljuuje sve vei broj distribuiranih obnovljivih izvora (vjetar, sunce, biomasa, geotermalna
energija, energija valova i dr.) koji nemaju regulacijske mogunosti, te samim time
predstavljaju sustavima za voenje dodatni problem. Osim navedenih promjena u samom
EES-u, te spomenutih promjena u organizacijskom smislu, veliki utjecaj na sustav za voenje
u posljednjih desetak godina imao je i znaajan razvoj informatike i komunikacijske
tehnologije. Primjenom WAM (Wide Area Monitoring) sustava zasnovanog na GPS (Global
Positioning System) tehnologiji omogueno je koritenje sinkroniziranih mjerenja fazora
napona i struje u sustavima za voenje.
Navedene promjene u nainu voenja EES-a (blie granicama sigurnosti) i primjena
ureaja za upravljanje tokovima djelatnih snaga dovele su do potrebe za modifikacijom
postojeih i uvoenjem novih funkcija u sustave za voenje, koje bi trebale pridonijeti
kvalitetnijem radu Operatora sustava i to posebno u uvjetima nesigurnog i havarijskog rada
EES-a. Naime, irenjem nadziranog podruja i smanjivanjem vremenskih intervala unutar
kojih se prikupljaju podaci iz EES-a, a to nam danas omoguavaju novi mjerni ureaji i
komunikacijska tehnologija u sustav za voenje stie sve vei broj podataka koje je potrebno
obraditi i prosljediti odgovarajuim aplikacijama. Postojei sustavi za voenje u pravilu su
1
Uvod
zasnovani na centraliziranom, hijerarhijskom principu i starim tehnolokim rjeenjima i vrlo

teko se mogu prilagoditi novim zahtjevima koji se stavljaju pred njih. Nove koncepcije
sustava za voenje koje se danas razvijaju u svijetu zasnovane su uglavnom na
distribuiranoj, mrenoj arhitekturi i primjeni novih, inteligentnih rjeenja.
Elektroenergetska mrea
2.
Pod
pojmom
elektroenergetske
mree
(EEM)
podrazumijeva
se
dio
elektroenergetskog sustava (EES) koji slui za prijenos i distribuciju elektrine energije. Nju
sainjavaju elektroenergetski objekti razliitih naponskih razina kojima je cilj ostvarivanje
veze izmeu proizvodnih jedinica i potroaa u svrhu njihove pouzdane opskrbe elektrinom
energijom. S obzirom na funkciju, elektroenergetske mree se dijele na prijenosne,
distribucijske i industrijske mree. Osnovna zadaa prijenosnih mrea je prijenos veih
snaga na vee udaljenosti, dok distribucijske mree slue za raspodjelu (razdjelu) elektrine
energije do krajnjih potroaa. Industrijske mree su u osnovi zasebne cjeline koje slue za
napajanje industrijskih postrojenja iz javne, elektroprivredne mree. Ovisno o tehnolokim
karakteristikama i njihovoj ovisnosti o napajanju elektrinom energijom, industrijske mree
mogu imati i vlastite agregate za djelomino ili potpuno pokrivanje potreba za elektrinom
energijom. U tom sluaju industrijske mree mogu raditi i u otonom pogonu.
Pored funkcionalnog kriterija, elektroenergetse mree se dijele i s obzirom na
naponsku razinu. U Hrvatskoj, a i u veini europskih zemalja najea je podjela na mree
niskog napona (do 1 kV), srednjeg napona (1 kV 60 kV), visokog napona (60 kV 500 kV)
i vrlo visokog napona (iznad 500 kV). Osim toga, elektroenergetske mree dijele se i prema
nainu napajanja, topologiji, te prema ostalim specifinim karakteristikama (starost mree,
presjeku vodia, udjelu kabela i dr.). Jednostavni primjeri prijenosne, distribucijske i
industrijske mree prikazani su na slikama 2.1. 2.3. Prijenosne mree se u pravilu grade
kao zamkaste (petljaste) mree kako bi se ostvarila to vea sigurnost napajanja.
Distribucijske mree najee rade u radijalnom pogonu, iako se obino grade kao
zamkaste.
Ekv_HUN
Heviz
Maribor
Ekv_SiCG
Ernestinovo
Cirkovce
Podlog
akovo
erjavinec
NE Krko
TE Ugljevik
Meuri
Mraclin
TE Sisak
Tumbri
TE Tuzla
Berievo
Prijedor
TE
Rijeka
Jajce
Brinje
Divaa
Padriciano
Pehlin
HE
Salakovac
Melina
RP
Jablanica
HE
Senj
Redipuglia
Sarajevo
TE Kakanj
Mostar
RHE Velebit
HE
Orlovac
TE Plomin 2
HE
Zakuac
Konjsko
400 kV
220 kV
Slika 2.1. Primjer prijenosne mree naponskih razina 400 i 220 kV
Primjer industrijske mree

TS 300_II
35 kV
2.4
j0.3
Manipulativna
postrojenja
TS 300_II
6.3 kV
8.6
j2.5
Procesna
postrojenja
2400 kvar
14.3
j6.3
TC 341_I
6.3 kV
A1
25 MVA
1.0
j0.4
6.0
j0.6
TC 341_A
6.3 kV
TC 341-B
6.3 kV
A3
10 MVA
TS 350_II
35 kV
Slika 2.2. Primjer industrijske mree s dvije naponske razine
Slika 2.3. Primjer distribucijske od napojne toke (postrojenje 110/20 kV)

do krajnjih korisnika (0,4 kV)
Za potrebe analize rada, ali i voenja elektroenergetskih mrea potrebno je modelirati
sve elemente mree, te na temelju stvarne topologije mree formirati odgovarajui
matematiki model mree. Ovisno o potrebama pojedinih prorauna i analiza, elementi
mree predstavljaju se odgovarajuim nadomjesnim modelima kojima su obuhvaena
njihova fizikalna svojstva. Iako je elektroenergetski sustav izgraen kao trofazni, u najveem
broju sluajeva koriste se jednofazni modeli elemenata mree. Samo za analize
nesimetrinih prilika u mrei, kakve se u stacionarnim stanjima javljaju u mreama s velikim
5
nesimetrinim optereenjima ili izrazito nesimetrinim elementima, te u sluaju nesimetrinih

kvarova, potrebno je koristiti trofazne modele elektroenergetske mree. Osim trofaznog
modeliranja, a posebno za proraune nesimetrinih kratkih spojeva, koristi se i metoda
simetrinih komponenti u kojoj se trofazni nesimetrini sustav rastavlja na tri simetrina
trofazna sustava (direktni, inverzni i nulti).
2.1.
Model nadzemnog voda i kabela

Nadzemni vodovi i kabeli najee se modeliraju nadomjesnom shemom, a
upotrebljavaju se i nadomjesni T model, model i model voda [1,2]. Na slici 2.4.

prikazana su dva najee koritena modela. Iako postoje odreene razlike izmeu
nadzemnih vodova i kabela, a koja prvenstveno proizlaze iz razliitih svojstava izolacijskih
materijala njihovih vodia, za potrebe analize rada i voenja pogona EES-a za oba elementa
koriste se isti modeli, samo s razliitim vrijednostima parametara.
G1/2
R1
L1
C1/2
G1/2
R1/2
C1/2
L1/2
R1/2
G1
-shema
L1/2
C1
T-shema
Slika 2.4: Nadomjesne sheme voda

Parametri nadzemnog voda i kabela prikazani na slici su:
R1 ( / km) jedinini otpor voda
L1 (H / km) jedinini induktivitet voda
G1 (S / km) jedinina poprena vodljivost (odvod) voda
C1 (F / km) jedinini kapacitet voda.
Navedeni parametri predstavljaju karakteristine veliine koje opisuju elektrine prilike na
vodu, odnosno kabelu u svim sluajevima pogona. Vrijednosti konstanti ovise o svojstvima
materijala i sredine u kojoj se nalaze, te o radijusima samih vodia i njihovim meusobnim
udaljenostima. Osim navedenih modela s koncentriranim parametrima, zbog valne prirode
voda, za dulje vodove i tonije proraune koriste se i modeli voda s korigiranim (tonim)
6
parametrima voda [2]. Za proraune stacionarnih nesimetrinih prilika i proraune

nesimetrinih kratkih spojeva, pri modeliranju vodova potrebno je uzeti u obzir i utjecaj
zemlje. U tom sluaju polazi se od osnovnih izraza za uzdune impedancije i poprene
admitancije svih faznih vodia i zatitnih ueta. Za odreivanje vlastitih i meusobnih
impedancija, utjecaj zemlje se uzima u obzir primjenom Carsonovih korekcijskih faktora [1], a
za odreivanje vlastitih i meusobnih susceptancija voda primjenom metode zrcaljenja.
Na temelju izraza za vlastite i meusobne imedancije moe se odrediti matrica
impedancija vodia, koja se eliminacijom zatitnih ueta svodi na matricu ekvivalentnih
faznih vodia. Transformacijom te matrice u matricu simetrinih komponenti voda odreene
su impedancije voda direktnog, inverznog i nultog sustava. Za odreivanje poprenih
kapaciteta nadzemnog voda, uzevi u obzir utjecaj zemlje, polazi se od matrice potencijalnih
koeficijenata iz koje se, nakon eliminacije zatitnog vodia, dobiva matrica ekvivalentnih
potencijalnih koeficijenata. Inverzijom ove matrice odreena je matrica kapacitivnih
koeficijenata, iz koje se, mnoenjem sa krunom frekvencijom 2f
dobiva matrica
poprenih susceptancija voda. Transformacijom te matrice u matricu simetrinih komponenti

voda odreene su susceptanciju voda direktnog, inverznog i nultog sustava.
2.2.
Model energetskog transformatora

U EES-u se za transformaciju napona koriste dvonamotni i tronamotni transformatori,
a u prijenosnim mreama vrlo esto i autotransformatori. Kako se na temelju modela

dvonamotnog transformatora mogu, relativno jednostavno, odrediti i modeli za tronamotni i
autotransformator, detaljno e biti opisan samo
nadomjesni model dvonamotnog
transformatora. Transformatori imaju vanu ulogu u sustavu regulacije napona i jalove

snage, pa stoga oni u pravilu imaju regulacijski namot, a ovisno o nainu regulacije dijele se
na transformatore s otcjepima i regulacijske transformatore.
Za proraune i analize koje se koriste u voenju sustava koriste se jednofazni modeli
dvonamotnog transformatora prema nadomjesnoj shemi prikazanoj na slici 2.5. Prikazani
model koristi se u proraunima u kojima su pretpostavljene simetrine prilike u mrei. Za
nesimetrine prilike, kakve se javljaju pri nesimetrinim kvarovima, potrebno je pored
navedenog modela koristiti i model transformatora u nultom sustavu [2]. Nulta impedancija
transformatora ovisi o izvedbi samog transformatora, broju jezgi (3 ili 5) i nainu uzemljenja
zvjezdita transformatora.
Z1 R1 jX1
Z2 R2 jX2
I0
I1
V1
I '1
IC
Im
Rc1
jXm1 E1
I2
V2
E2
Slika 2.5. Jednofazni model dvonamotnog transformatora

Parametri navedeni na slici su:
R1 djelatni otpor primarne strane transformatora,
X1 rasipna reaktancija primarne strane transformatora,
R2 djelatni otpor sekundarne strane transformatora,
X2 rasipna reaktancija sekundarne strane transformatora,
Rc1 , Xm1 djelatni otpor i reaktancija jezgre transformatora,
I1 , I2 struja primara, odnosno sekundara,
I0 struja magnetiziranja,
V1 , V2 fazni napon primara odnosno sekundara,
N1 , N2 broj zavoja primara odnosno sekundara.
U veini prorauna i analiza zanemaruje se poprena grana nadomjesnog modela
transformatora na slici 2.5. kojom je modeliran utjecaj jezgre transformatora na prilike u
mrei.
Preraunavanjem
uzdune
impedancije
primarne
strane
transformatora
na
sekundarnu stranu ili obrnuto dobiva se nadomjesni model s jednom uzdunom

impedancijom ija je vrijednost odreena izrazom:
2
PCu
U n2 PCu
2
ZT
j u k
Sn Sn
S n
(2.1)
pri emu je:
U n - nazivni napon transformatora [kV] na koji se izraunava impedancija,

S n - nazivna snaga transformatora [MVA],
uk - napon kratkog spoja [%],
PCu - gubici u bakru [kW].
Problem razliitih naponskih razina transformatora i njegova implementacija u
matematiki model EES-a lako se moe ostvariti primjenom neke od poznatih metoda koje
8
se koriste u proraunima mrea, a kojima je osnovna zadaa svoenje svih modela

elemenata EES-a na istu naponsku razinu. Danas se u tu svrhu najee koristi metoda
jedininih vrijednosti (p.u. metoda). Openiti jednofazni model transformatora s nenazivnim
prijenosnim omjerom na primarnoj i sekundarnoj strani transformatora prikazana je na slici
2.5. Prijenosni omjeri primarne, odnosno sekundarne strane odreeni su izrazima:
V1
V1,naz
V2
V2,naz
(2.2)
ZT
:1
1:
Slika 2.5. Openiti jednofazni model transformatora s nenazivnim prijenosnim omjerom

na primarnoj i sekundarnoj strani
Nadomjesni model transformatora s idealnim transformatorima prikazan na slici 2.5. moe se
zamjeniti modelom bez idealnog transformatora koji je prikazan na slici 2.6.
yj-k
yj0
yk0
Slika 2.6. Openiti jednofazni model transformatora bez idealnih transformatora

Admitancije na slici 2.6. odreene su izrazima:
y j k
YT
( )
, y j0
YT

YT

1
1 , yk 0

(2.3)
pri emu admitancija YT predstavlja inverznu vrijednost uzdune impedancije izraene u

jedininoj vrijednosti.
2.3.
Model generatora
Izbor nadomjesnog modela generatora ovisan je o vrsti prorauna za koji se koristi. U
proraunima tokova snaga i analize sigurnosti N-1 generator se modelira injekcijom djelatne
snage uz konstantnu vrijednost napona na sabirnicama generatora, ukoliko mu to omoguuje
uzbudni sustav. U tom sluaju vorite u kojem je prikljuen generator tretira se kao PV
vorite. U sluaju konstantne injekcije djelatne i jalove snage, pri emu je napon na
sabirnicama generatora odreen stanjem u mrei, vorite u kojem je prikljuen generator
tretira se kao PQ vorite.
Neto sloeniji model generatora koristi se u proraunima kratkog spoja. U tom
sluaju generator se modelira u sva tri sustava simetrinih komponenti. Shematski prikaz
nadomjesnih modela direktnog, inverznog i nultog sustava dan je na slici 2.7. Uz
pretpostavku indukcije simetrine trofazne elektromotorne sile u statorskim namotima
generatora u nadomjesnom modelu generatora izvor napona prisutan je samo u direktnom
sustavu. Kako je generator element s rotirajuim dijelovima, impedancije inverznog i
direktnog sustava nisu jednake, kao to je to bio sluaj kod voda i transformatora.
Zd
Ed
Zi
Vd
Z0
Vi
V0
Slika 2.7. Nadomjesni modeli direktnog, inverznog i nultog sustava generatora

U proraunima mrea vrlo esto se zanemaruju realni dijelovi impedancija generatora,
budui da su znatno manji od njihovih imaginarnih dijelova, te se u tom sluaju generatori
modeliraju njihovim reaktancijama u direktnom, inverznom i nultom sustavu [2].
Najsloeniji model generatora koristi se u proraunima stabilnosti, kada se generator ovisno
o potrebnoj tonosti prorauna modelira diferencijalnim jednadbama vieg stupnja, pri emu
je potrebno poznavati i znatno vie podataka o njemu (poetne, prijelazne i sinkrone
uzdune i poprene reaktancije, vremenske konstante, momemt inercije i dr.)
10
2.4.
Model optereenja
Slino kao i kod generatora sloenost izabranog modela optereenja ovisna je o
analizi koja se eli provesti. U trofaznom elektroenergetskom sustavu postoje razliite vrste
optereenja [2]. Prema naponskoj ovisnosti optereenja se dijele na:
-
optereenja konstantne snage S konst
optereenja konstantne impedancije S f (U 2 )
optereenja konstantne struje S f (U )
Skupine tereta najee imaju karakteristiku koja je neka kombinacija navedenih ovisnosti o
naponu. U proraunima tokova snaga i analizi sigurnosti N-1 prijenosne mree, tereti se
modeliraju na VN strani regulacijskog transformatora kao optereenja konstantne snage (PQ
vorita). S obzirom na simetrinost, optereenja se dijele na:
-
simetrina trofazna optereenja
nesimetrina optereenja (dvofazna, jednofazna, nesimetrina trofazna)

Osim toga, u raunskim modelima EES-a mogu se pojaviti i frekvencijski ovisna
optereenja, kojima se najee nadomjetaju nenadzirani dijelovi EES-a, a modeliraju se

svojim regulacijskim snagama, izraenim u (MW/Hz). Ovim modelima definirani su udjeli u
djelatnoj snazi vanjskih mrea kojima se nadomjeta nedostatak snage pri ispadima
generatora u promatranoj prijenosnoj mrei.
11
Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea
3.

Za siguran i pouzdan pogon elektroenergetskog sustava veoma je vano kvalitetno
provoenje funkcija nadzora i upravljanja koje se jednim imenom zove voenje sustava. S
obzirom na promjene u organizacijskom smislu, koje su dovele do razdvajanja jedinstvenih,
vertikalno organiziranih elektroprivrednih tvrtki u horizontalno organizirane tvrtke koje se
bave proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i opskrbom, neminovno je dolo i do promjena
u sustavu voenja. Stoga se danas, umjesto jedinstvenog sustava za voenje EES-a, moe
govoriti o sustavima za voenje prijenosne mree, proizvodnje i distribucijske mree [6,15].
Njihova koncepcija u pravilu je zasnovana na hijerarhijskom principu, shematski prikazanom
na slici 3.1. Mjerenja i signali iz transformatorskih stanica prenose se putem daljinskih
stanica (Remote Terminal Unit RTU) preko regionalnih mrenih centara (Regional Center
RC) do nacionalnog dispeerskog centra (National Dispatching Center NDC) u kojem se
izvravaju funkcije sustava za voenje. Brzina prijenosa tih podataka ovisna je o njegovoj
veliini i kvaliteti procesne i komunikacijske opreme. U veini postojeih centara vrijeme
potrebno da neki podatak doe s mjernog mjesta do NDC-a iznosi od nekoliko sekundi pa
ak do minute u nekim ekstremnim sluajevima. Tako velika kanjenja i posebno njihova
neistovremenost jedan su od bitnih razloga koji utjeu na kvalitetu i brzinu odziva funkcija
sustava za voenje. U modernim dispeerskim centrima, umjesto centralizirane strukture
koristi se distribuirana, mrena struktura sustava za voenje, koja je znatno fleksibilnija i bra
u odnosu na klasine sustave [16, 17].
NDC
...
RDC
RDC
RTU 1
...
RTU n
...
RTU 1
...
RTU m
TS 1
...
TS n
...
TS 1
...
TS m
Slika 3.1. Hijerarhijska struktura sustava za voenje

Funkcije sustava za voenje u veini dananjih dispeerskih centara mogu se u
osnovi svrstati u tri grupe:
SCADA sustav za nadzor EES-a s razliitim prikazima i alarmima
12
EMS (Energy Management System) koji u sebi sadrava razliite proraune i analize
potrebne za upravljanje EES-om (estimacija stanja, tokovi snaga, analiza sigurnosti
N-1, optimalni tokovi snaga, kratki spoj i dr.)
Sustavi automatskog upravljanja (AGC, Q-U regulacija lokalna ili centralizirana)
U posljednjih dvadesetak godina dolo je do znaajnog razvoja informatikih i
komunikacijskih tehnologija (ICT), koje su svoju primjenu nale i u sustavima za voenje
EES-a. Bez primjene ureaja procesne informatike i komunikacijskih mrea, rad sustava za
voenje bio bi nezamisliv. Osim znaajnog poveanja procesne moi raunala i porasta
kapaciteta memorijskih jedinica, veliki utjecaj na ubrzanje i poveanje sigurnosti rada sustava
za voenje EES-a imalo je i njihovo meusobno povezivanje u razliite raunarske mrene
strukture. Navedena poboljanja karakteristika raunala i komunikacijskih ureaja pratio je i
odgovarajui razvoj programske podrke, to je bilo veoma vano za primjenu novih funkcija
u sustavu za voenje i to posebno u podruju vizualizacije i primjene novih metoda
matematikog modeliranja EES-a (genetski algoritmi, neizrazita logika, umjetne neuronske
mree i dr.).
3.1.
Procesna informatika i komunikacijski sustavi

Osnovni zadatak sustava za procesnu informatiku je nadzor i automatsko upravljanje
elektroenergetskim objektima. Samo upravljanje moe biti lokalno ili daljinsko, a za

ostvarenje njegovih funkcija koriste se razliiti komunikacijski sustavi. Podaci koje korise
sustavi procesne informatike nastaju u razliitim dijelovima EES-a (rasklopna postrojenja,
nadzemni vodovi, kabeli, transformatori, generatori i dr.). Za voenje EES-a najvaniji su
podaci o statusima (signalima) rasklopnih ureaja (prekidai, rastavljai, sklopnici i dr.), te
mjerene vrijednosti pojedinih fizikalnih veliina neophodni za voenje sustava (napon, struja,
djelatna i jalova snaga i dr.). Koritenjem naponskih i strujnih transformatora i
meutransformatora sve mjerene veliine prenose se iz primarnog kruga u sekundarni krug.
S obzirom da je rije o analognim veliinama, za njihov daljnji prijenos nuno ih je pretvoriti u
digitalne vrijednosti upotrebom analogno/digitalnih (A/D) pretvaraa, te ih prikupiti u
staninom raunalu. Stanina raunala meusobno su povezana odgovarajuim raunarskim
mreama kako bi se dobivena mjerenja i signali iz razliitih dijelova postrojenja prikupila u
tzv. daljinskoj stanici (DAS). Na taj nain mogue je stvoriti sliku o trenutnom uklopnom i
pogonskom stanju cijelog rasklopnog postrojenja. Ovisno o veliini rasklopnog postrojenja za
ostvarenje navedenih funkcija moe se koristiti i vie daljinskih stanica. Tako dobiveni podaci
iz razliitih postrojenja alju se preko odgovarajuih procesnih jedinica (RTU Remote
13
Terminal Unit) do regionalnih centara daljinskog upravljanja (CDU), gdje se primjenom

programske podrke (SCADA) formira cjelovita slika o uklopnom i pogonskom stanju
nadziranog dijela elektroenergetske mree, to je osnova za sve daljnje analize i proraune
vane za voenje sustava.
Za ostvarenje svih funkcija procesne informatike nune su i odgovarajue
komunikacijske veze, koje ovisno o vrsti podataka i mjestu njihova nastanka mogu biti
iane, optike, radio veze, satelitske i dr. Za prijenos analognih veliina u pravilu se koriste
iane veze, a za meusobno povezivanje raunala u razliite raunarske mree (LAN, WAN
i slino) obino se koriste tzv. UTP kabeli (bakrene parice), a u posljednje vrijeme sve ee i
optike veze. U nekim sluajevima za prijenos podataka koriste se i radio linkovi, a u
posljednje vrijeme za prijenos podataka izmeu udaljenih dijelova EES-a sve vie se koriste i
satelitske veze (WAMS Wide Area Monitoring System). Osim samih komunikacijskih i
raunarskih mrea za ispravan rad cijelog sustava vani su i komunikacijski protokoli koji se
koriste za meusobnu razmjenu podataka izmeu ureaja na mrei. Kako bi se omoguilo
meusobno povezivanje ureaja razliitih proizvoaa i osigurao njihov ispravan rad za
podruje procesne informatike donesene su i odgovarajue meunarodne norme. Jedna od
najvanijih normi iz podruja automatizacije transformatorskih stanica tj. sekundarnih
sustava, a koja objedinjuje iskustva steena na izradi norme UCA 2 i serije normi IEC 60870
je norma IEC 61850 Komunikacijske mree i sustavi u transformatorskim stanicama.
Normom se definiraju komunikacijski protokoli koji se koriste za razmjenu podataka izmeu
ureaja sekundarnog sustava i odgovarajui zahtjevi na sekundarni sustav. Samom normom
obuhvaene su sve funkcije automatizacije elektrinih postrojenja.
Radi ostvarenja sigurnog i efikasnog rada cijelog sustava na ureaje procesne
informatike i komunikacijski sustav postavljaju se sljedei zahtjevi:
otvorenost sustava za daljnja proirenja neovisno o vrsti opreme i proizvoau
standardizirana oprema, programska podrka i komunikacijski protokoli
modularnost (bitna za lake odravanje i nadogradnju)
omoguiti skladan rad svih ureaja u integriranom
sekundarnom
sustavu
(interoperability)
jednostavan inenjering i odravanje
komunikacijski sustav mora zadovoljavati najnovije norme i preporuke
primjena najnovijih tehnologija (hardverskih i softverskih)
14
3.2.
SCADA sustav
SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sustav slui za prikupljanje
podataka iz jednog ili vie udaljenih postrojenja, te omoguuje slanje upravljakih naredbi u
ta postrojenja. Rije je o distribuiranom procesu ija je programska podrka instalirana u
Centru daljinskog upravljanja i daljinskim stanicama (RTU). Osim u regionalnim (mrenim)
centrima centralni SCADA sustav instalira se u Nacionalnim dispeerskom centru
zaduenom za voenje cijelog EES-a jedne drave. Zbog vanosti SCADA sustava EES-i u
pravilu imaju i rezervni upravljaki centar (ECC Emergency control center).
Osnovne funkcije SCADA sustava mogu se podijeliti u funkcije nadzora i upravljanja.
Funkcije nadzora dalje se dijele u tri grupe:
prikupljanje podataka
obrada podataka
obrada dogaaja
U dijelu sustava koji se bavi prikupljanjem podataka odvijaju se sljedee radnje:
Nadzor daljinskih stanica/staninih raunala (detekcija komunikacijskih greaka,

pokuaj uspostavljanja redundantne veze, izvjea o grekama, ...)
Provjera stanja (pri pokretanju sustava, promjeni stanja DAS-a, cikliki, ...)
Sinkronizacija vremena (referentni izvor vremena, sinkronizacijske poruke)
Obrada prikupljenih podataka predstavlja takoer vrlo vaan dio cijelog SCADA sustava i
potrebno mu je posvetiti veliku panju, jer se na temelju tih podataka donose odluke vane
za funkcioniranje EES-a. Dio SCADA sustava koji se bavi obradom podataka sainjavaju
sljedee funkcije
Mjerenja (konverzija u digitalnu vrijednost, provjera granica, "mrtve zone, obrada

gradijenta promjene stanja)
Indikacije promjene stanja (inicijalizacija procesiranja, detekcija promjene, nadzor

prijelaznih stanja)
Brojila
Oznaka podataka (osvjeeni podaci, runi unos, blokirani podaci, blokiranje alarma,
blokiranje upravljanja, zamjenski podaci)
Sekundarni izvori podataka
SCADA sustavi u fazi nadzora bave se i obradom dogaaja koju sainjavaju sljedee
osnovne funkcije:
Pregled dogaaja (klasifikacija dogaaja po podrujima)
Lista dogaaja (kronoloki redoslijed KRD liste)
Generiranje nepotvrenog ili trajnog alarma
15
Generiranje zvunog alarma
Aktiviranje sekundarnih funkcija

Upravljake
zemljospojnika,
funkcije
sklopnika,
SCADA
promjena
sustava
postavnih
(uklop/isklop
vrijednosti
prekidaa,
regulacijskih
rastavljaa,
preklopki
transformatora, uzbude generatora i dr.). mogu se ostvariti lokalno koritenjem tipkala,

preklopki, potenciometara i sl. ili daljinski preko RTU-a. U oba sluaja, sama komunikacija
prema ureajima primarne energetske opreme najee je zasnovana na PLC tehnologiji.
3.3.
Sustav za voenje prijenosne mree

Osnovu svakog sustava za voenje prijenosne mree ini SCADA sustav koji
prikuplja i obrauje procesne podatke neophodne za voenje pogona. Na temelju

prikupljenih podataka provode se razliiti prorauni i analize na temelju kojih se donose
odluke vane za sigurno i kvalitetno voenje. Taj dio sustava voenja predstavlja
nadogradnju osnovnog SCADA sustava i u literaturi je poznat pod nazivom EMS Energy
Management System [9,10]. Shematski prikaz jednog klasinog sustava za voenje
prijenosne mree prikazan je na slici 3.2. U serverskom dijelu raunarske mree (na slici 3.2.
lijevo od glavne LAN sabirnice) i u dijelu mree na koji su prikljueni Real-time klijenti
odvijaju se automatske funkcije SCADA sustava i EMS sustava (programi proirenog realnog
vremena). Vrlo esto ovi se programi nazivaju i ON-line prorauni, jer se izvode neovisno o
zahtjevima dispeera. Osim ciklikog izvoenja, ovi se programi izvode i kod promjene
topologije, a mogu se izvesti i na zahtjev. Za razliku od ON-line prorauna, OFF-line
prorauni se izvode na arhivnim (studijskim) datotekama i koriste se u analizi rada i
planiranju pogona EES-a.
Prorauni proirenog realnog vremena predstavljaju najvaniji dio svakog EMS-a, jer
se na temelju njih vodi pogon, a osim toga rezultati tih prorauna koriste se kasnije i u svim
studijskim analizama (OFF-line prorauni). Sama struktura i redoslijed izvoenja prorauna
EMS-a prikazana je na slici 3.3. Svi prorauni (na slici oznaeni brojevima 1 6) odvijaju se
automatski u razliitim ciklusima. Stanje mree se uitava neprekidno, kako pristiu nova
mjerenja i telesignalizacija iz EES-a. Procjena (estimacija) stanja, osnovni tokovi snaga i
analiza sigurnosti N-1 obino se izvode svake dvije minute, te prilikom promjene topolokog
stanja mree, dok se proraun kratkog spoja izvode rjee (otprilike svakih pola sata) i na
promjenu topologije. Jedna od akcija koja nema cikliki karakter je runi upis podataka koji
nedostaju ili se ne prenose daljinski, a nuni su za odvijanje procesa voenja sustava.
16

EES
ADMINISTRATOR KLIJENT
SERVER
PROCESNIH
PODATAKA
Server procesnih podataka
Pomone klijent aplikacije
Crtanje i promjena prikaza i modela

mree; povezivanje i auriranje mjerenja i
signala;
dodavanje korisnika
Nadzor
elektroenergetske
mree
..........
..........
REAL-TIME KLIJENT
Server prikaza i modela

prijenosne elektroenergetske mree
Server lista alarma, kvarova i KRD
Dispeer
REAL-TIME KLIJENT
PRV SERVER
Raunski model EE mree,

opservabilne mree
Nadzor
elektroenergetske
mree
Monitor1
Server izraunatih vrijednosti
Dispeer
Monitor2
L
Server globalnih parametara
prorauna
Analiza
elektroenergetske
mree
..........
..........
OFF-LINE KLIJENT
Estimacija stanja
Tokovi snaga
Analiza sigurnosti N-1
Kratki spoj
prorauni u proirenom realnom
vremenu
OFF-LINE KLIJENT
Analiza
elektroenergetske
mree
SERVERI
Analizator
Analizator
OFF-LINE KLIJENT
Administriranje globalnih
parametara prorauna
Analizator
KLIJENTI
Slika 3.2. Shematski prikaz strukture sustava za voenje prijenosne mree
UITAVANJE
STANJA
STANJE MREE
Procesni
podaci
TOPOLOGIJA
ESTIMIRANE
VELIINE
ESTIMATOR
RUNI UPIS
4
3
VEKTOR
STANJA
PRORAUN
TOKOVA
SNAGA
N-1
PRORAUN
KRATKOG
SPOJA
REZULTATI
KRASP
REZULTATI
N-1
IZRAUNATI
TOKOVI
Slika 3.3. Prorauni proirenog realnog vremena za voenje prijenosne mree

17
3.4.
Sustav za voenje distribucijske mree

Sustav za voenje distribucijske mree (DMS Distribution Management System) je
sustav koji obavlja funkcije nadzora i upravljanja distribucijom elektrine energije na

srednjenaponskoj razini. Programsku podrku razvijenu za DMS sainjavaju osnovni alati za
dinamiku vizualizaciju, praenje i kontrolu distribucijske mree, te iroki spektar razliitih
aplikacija za analizu rada, planiranja i optimizaciju pogona. Moderni sustavi se temelje na
otvorenim standardnim rjeenjima i monoj tehnikoj bazi podataka. DMS je najee
modularno organiziran paket sa vieslojnom programskom arhitekturom. Na taj nain,
programska podrka se moe lake razdvojiti, prilagoditi i modificirati ovisno o potrebama i
specifinostima pojedinih distribucijskih organizacija.
Osnovni sloj programske arhitekture ini DMS baza podataka. Model baze podataka
sadri podatke o topologiji mree, podatke iz SCADA sustava, te pohranjene podatke o
prijanjim stanjima u sustavu. Srednji sloj sustava sastavljen je od DMS servera koji
predstavljaju temeljnu integracijsku platformu za kompletnu nadogradnju DMS-a. On integrira
tehnike i arhivirane podatke, podatke o dinamici sustava kao i podatke preuzete od drugih
klijenata. Najgornji sloj obino je sastavljen od mnotva razliitih funkcija koje omoguuju
sigurno i kvalitetno voenje distribucijskih mreama u svim uvjetima pogona. Najee
funkcije implementirane u tom dijelu programske podrke su:
1) shematski prikaz mree (topologija mree),
2) geografski prikaz mree (u okviru GIS sustava),
3) prikaz eljenog skupa informacija,
4) modifikacija odreenog skupa podataka
5) upravljake funkcija
6) programi za analizu rada distribucijske mree.
Moderni centri za voenje distribucijskih mrea, slino kao i dispeerski centri prijenosnih
mrea zasnovani su na distribuiranim bazama podataka koje osiguravaju efikasan i kvalitetan
rad dispeerske slube u cjelini. DMS treba osigurati integraciju sa SCADA sustavom,
dvosmjernu komunikaciju, nadzor i upravljanje mreom u stvarnom vremenu, ukljuenje
distribuirane proizvodnje u sustav, restauraciju mree, smanjenje trajanja prekida opskrbe,
aktivnu topologiju mree, procjenu pouzdanosti, smanjenje gubitaka i trokova rada, te otvoren
i prilagodljiv pristup razliitim bazama podataka.
Distribuiranost raunalnog sustava s veim brojem neovisnih raunala povezanih u
jedinstvenu raunalnu mreu omoguuje raspodjelu zajednikih resursa i informacija.
Meusobno umreena raunala obavljaju odreene zadae efikasnije nego je to sluaj sa
centraliziranim raunalima zbog toga to su razliiti procesi sustava za voenje raspodjeljeni
18
na razliita raunala. DMS se najee projektira tako da moe biti implementiran u

jedinstveni sustav za voenje, to omoguuje bolji nadzor i upravljanje cjelokupnim
elektroenergetskim sustavom. Sustav omoguuje ON-line nadzor, upravljanje i prikupljanje
podataka, kao i razne OFF line analize i simulacije. OFF line posluitelji pruaju
informacije o ispadima pojedinih elemenata, simuliraju razna uklopna i pogonska stanja u
mrei, te daju preporuke vezane uz planiranje i rekonfiguraciju mree. Koritenjem razliitih
ulazno/izlaznih ureaja DMS-u je omoguena integracija s bazama podataka iz ostalih
raunalnih sustava (SCADA sustav, sustavi za prikupljanje i obradu informacija industrijskih i
komunalnih postrojenja, geoinformacijski sustav - GIS), te integracija s programskom
podrkom za rad u stvarnom vremenu.
Izmeu sustava za voenje prijenosnih i distribucijskih mrea postoje odreene
slinosti, ali i razlike. Osnovne slinosti izmeu ova dva sustava su:
sakupljajnje informacija o stanju u elektroenergetskom sustavu i mjerenja pomou

udaljenih terminalnih jedinica (RTU)
prikupljeni podaci se u oba sustava procesuiraju i prikazuju operateru pomou nekog

video suelja
sadre funkcije za analizu stanja sustava i mjerenja potrebne za proraune

(estimacija stanja, tokovi snaga, kratki spoj i dr.)
pohranjuju podatke za budue koritenje i analizu prolih dogaaja
povezani su s drugim raunalnim sustavima zbog razmjene podataka i rezultata

prorauna i analiza
Razlike izmeu sustava EMS i DMS:
nain voenja pogona (razdjelne mree radijalne, zrakaste, prijenosne mree

zamkaste, petljaste)
rasklopna oprema u razdjelnim mreama se nalazi du vodova, a u prijenosnim

mreama u stanicama (TS, RS)
vei broj ugraenih RTU u razdjelnim mreama
veliina baze podataka vea je za razdjelne mree
u razdjenim mreama se mnogim ureajima upravlja runo dok je u prijenosnoj skoro

sve automatizirano i moe se upravljati daljinski
ee su topoloke promjene u razdjelnim mreama (preoptereenja, kvarovi,

odravanje i dr.)
19
Procjena (estimacija) stanja
4.

Program za procjenu (estimaciju) stanja osnovni je proraun na temelju kojega se
odreuje trenutno uklopno i pogonsko stanje mree [7,9]. Kako bi se to moglo ostvariti
neophodni su podaci o mjerenjima i telesignalizaciji iz rasklopnih postrojenja koji se preko
SCADA sustava dobivaju iz elektroenergetskog sustava. Osnovna mjerenja na temelju kojih
program za estimaciju stanja odreuje najvjerojatniji vektor stanja tj. napone po iznosu i kutu
u svim voritima mree su sljedea:
Djelatne i jalove snage u granama mree
Proizvodnja djelatne i jalove snage generatora
Djelatne i jalove snage optereenja po voritima
Iznosi napona u pojedinim voritima
Osim ovih mjerenja, estimatori raspolau i podacima o poloajima regulacijskih preklopki
mrenih transformatora, proizvodnji kondenzatorskih baterija i prigunica, a u estimatorima
novije generacije za procjenu stanja koriste se i sinkronizirana mjerenja napona u voritima
i granama iz WAM sustava. Za rad estimatora od velike su vanosti i vorita u kojima nema
optereenja (distribucijskih transformatora), te se za njih pouzdano moe utvrditi da im je
injekcija jednaka nuli.
Nakon to se estimatorom utvrdi najvjerojatnije uklopno i pogonsko stanje sustava
mogu se provesti i sve ostale analize u stvarnom vremenu (tokovi snaga, analiza sigurnosti
N-1, kratki spoj), ali i studijske analize za potrebe optimizacije i planiranja pogona.
Klasini estimatori stanja sastoje se u pravilu od etiri cjeline:
a) Obrada mrene topologije (na temelju statusa prekidaa, stanine topologije,
povezanosti vodova, transformatora i dr.)
b) Analiza opservabilnosti (sagledivosti) (broj i raspored mjerenja mora omoguiti
raunanje vektora stanja, tj. napona)
c) Otkrivanje grubih greaka u skupu mjerenja (nisu rezultat netonosti mjerenja, ve
obino kvara u mjernom ili komunikacijskom lancu)
d) Proraun procjene stanja (algoritam pomou kojeg se odreuje najvjerojatniji vektor
stanja)
Shematski prikaz i struktura ulaznih podataka i izlaznih rezultata estimatora prikazan je na
slici 4.1.
20

topologija
mree
P,Q potronja
......
......
......
U
U
P,Q potronja
U
P,Q proizvodnja
U
VEKTOR
STANJA
P,Q proizvodnja
ESTIMATOR
P,Q potronja
U
poloaj reg.
P,Q tokovi
U
......
......
......
P,Q tokovi
P,Q tokovi
P,Q tokovi
vod
Slika 4.1. Shematski prikaz i struktura ulaznih podataka i izlaznih rezultata estimatora
Za mreu od N vorita i G grana moe se odrediti maksimalni broj mjerenja koja se
teoretski mogu pojaviti u mrei. Uz poznatu vrijednost kuta referentnog vorita (obino se
pretpostavlja vrijednost 0) vrijedi:
-
broj nepoznanica n=2N-1
min. broj mjerenja m=2N-1
max. broj mjerenja m=4G+4N-1
N mjerenja djelatnih snaga vorita,
N mjerenja jalovih snaga vorita,
N mjerenja modula napona vorita,
N-1 mjerenja faznog kuta napona vorita,
G mjerenja djelatnih snaga na poetku grane,
G mjerenja jalovih snaga na poetku grane,
G mjerenja djelatnih snaga na kraju grane,
G mjerenja jalovih snaga na kraju grane
Stvarni broj mjerenja uvijek je izmeu minimalnog i maksimalnog broa, a omjer izmeu broja
mjerenja i nepoznanica naziva se zalihou (redundancijom), a odreen je izrazom:
m
n
(4.1)
Ovisno o veliini mree (broju vorita) optimalna vrijednost redundancije je izmeu 1,4 i 2,5.
21
U sluaju nedovoljnog broja mjerenja u proraunu estimacije mogu se koristiti i tzv.

pseudomjerenja koja se obino kreiraju na temelju postojeih podataka u bazi, prethodnih
prorauna, karakteristika optereenja pojedinih vorita i dr.
Osnovni problem estimacije stanja opisan je jednadbom:
z h( x) v
pri emu je
(4.2)
z vektor mjerenja
x vektor stanja (naponi u voritima)
h(x) vektor nelinearnih funkcija koje povezuju vektor stanja i vektor mjerenja
v vektor pogreki mjerenja
Vektor h(x) odreen je osnovnim izrazima za djelatne i jalove snage u voritima i granama
mree. Ukoliko se naponi u voritima i i j , te admitancije Y-matrice zadaju u polarnim
koordinatama:
Vi Vi i , V j V j j , Y ij Yij ij
(4.3)
za snage u voritima i granama vrijedi:
Pi Vi V jYij cos i ij j
(4.4)
Qi Vi V jYij sin i ij j
(4.5)
2
Pij VV
i jYij cos i ij j Vi Yii cos ii
(4.6)
2
Qij VV
i jYij sin i ij j Vi Yii sin ii
(4.7)
j 1
n
j 1
Osnovni cilj estimacije stanja je odreivanje vektora stanja x (naponi u voritima) uz

najmanju pogreku. Jedna od metoda koja se danas najee koristi za minimizaciju
pogreaka je metoda najmanjih kvadrata. U toj metodi ukupna pogreka je najmanja kada je
zbroj kvadrata svih pogreaka mjerenja najmanji. U proraunima estimacije stanja koristi se
modificirana metoda najmanjih kvadrata jer se procjena radi s ponderiranim (vaganim)
pogrekama mjerenja opisanih njihovom standardnom devijacijom. Razlog tome je razliita
pouzdanost svakog mjerenja koja proizlazi iz njegovih karakteristika (nain mjerenja,
komunikacijski putevi, mrtvo vrijeme i dr.).
Funkcija cilja (minimum pogreke v podijeljen standardnom devijacijom) je odreivanje
minimuma pogreke, a odreena je izrazom:
1 m z j hj x
min J x min
2 j 1
j
(4.8)
pri emu je: j oznaka za standardnu devijaciju j-tog mjerenja.
22
Isti se izraz matrino moe prikazati izrazom:

T
1
min J (x) min z h x R z 1 z h x
2
(4.9)
pri emu je R z 1 kvadratna matrica recipronih vrijednosti standardnih devijacija mjerenja.

Ukoliko su mjerenja nezavisna, postoje samo dijagonalni elementi ove matrice, dok su
vandijagonalni jednaki nuli.
Kako bi se odredila minimalna pogreka funkcije cilja zadane izrazom (4.8) potrebno je njenu
derivaciju izjednaiti s nulom, te vrijedi:
g x
m z h x h x
J x
j
j
j
0
x
x
j
j 1
(4.10)
U matrinom obliku dobiva se:
J ( x)
h( x) 1
R z z h x
x
x
(4.11)
Deivacija matrice h(x) obino se u literaturi oznaava kao matrica H(x):
h1 ( x )
h1 ( x )
...
x
x n
1
h( x )
H ( x ) ...
...
...
x
hm ( x ) ... hm ( x )
x 1
x n
(4.12)
U sluaju estimacije stanja elementi te matrice su derivacije pojedinih mjerenja (djelatne i

jalove snage u voritima, djelatne i jalove snage u granama, naponi po iznosu i kutu) po
varijablama vektora stanja (naponi po iznosu i kutu). Ta matrica je vrlo slina Jacobijevoj
matrici koja se koristi u proraunima tokova snaga pomou metode Newton-Raphson [3].
Matrica H(x) moe se prikazati sljedeim izrazom:
Pij i
Pij j
Pij Vi
Pij V j
Qij i
Qij j
Qij Vi
Qij V j
Pi l
Pi Vl
Qi l
Qi Vl
Vi Vi
i i
0 Pij
0 Qij
Pi
Qi
0 Vi
0 i
(4.13)
23
S obzirom da je sustav jednadbi koji treba rijeiti (jednadbe 4.10, odnosno 4.11) nelinearan
problem se rjeava primjenom numerikih metoda, tj. iteracijskim postupkom.
Sam postupak prorauna estimacije stanja moe se ukratko opisati u nekoliko osnovnih
koraka:
-
Vektor stanja x se postavlja na poetne vrijednosti (nazivne ili iz prethodnog

prorauna)
Rauna se vektor h(x) i vektor pogreaka v=z-h(x) (razlika izmeu vektora mjerenja i
izraunatih vrijednosti)
Rauna se matrica H(x) te se vri korekcija vektora stanja x i dobiva se novi vektor
stanja (zbog ovisnosti P- i Q-V obino se postupak odvija razdvojeno, tj. posebno se
korigiraju iznosi, a posebno kutevi napona to ubrzava sam postupak)
Na temelju izraunatih vrijednosti napona u voritima (vektor x) izraunavaju se

snage u granama, te se usporeuju s mjerenim vrijednostima kako bi se utvrdilo
postoje li pogrena mjerenja.
Ako se utvrdi da postoje pogrena mjerenja izbacuje se mjerenje s najveom

pogrekom, te se radi nova procjena stanja s prethodno izraunatim vrijednostima
vektora stanja x
Iterativni ciklus zavrava kad je razlika izmeu mjerenih i izraunatih vrijednosti

manja od zadane tonosti
Poseban problem u proraunu estimacije stanja predstavljaju grube pogreke, koje obino
nastaju pri veim kvarovima u mjernom sustavu, a koji u samom postupku utvrivanja
tonosti mjerenja nisu uoeni. Takva mjerenja se ne izbacuju i ulaze u postupak estimacije
stanja zajedno s ostalim mjerenjima koja nemaju tak veliku pogreku. Rezultat toga bit e
neprihvatljivi rezultati, a moe doi i do nestabilnosti samog iteracijskog postupka. To se
posebno odnosi na pogreke u odreivanju topolokog stanja mree.
Za utvrivanje grubih pogreaka koriste se odgovarajui statistiki testovi, a jedan od
najee koritenih testova je tzv. 2 - test (hi-kvadrat test) opisan izrazom:
J ( x ) (m n)
2(m n)
j p postoji gruba greka

j p nema grube greke
(4.14)
Navedeni izraz vrijedi za manje mree uz uvjet da je broj mjerenja vei od broja nepoznanica
barem za 30 ( m n 30 ).
Nakon uspjeno zavrenog postupka estimacije odreeno je najvjerojatnije pogonsko stanje
sustava, tj. odreeni su osnovni tokovi snaga na temelju kojih je mogue provesti i ostale
analize i proraune.
24
Proraun tokova snaga
5.

Proraun tokova snaga predstavlja jedan od osnovnih prorauna koji se koristi u
stacionarnoj analizi pogona i planiranju rada elektroenergetskog sustava (EES). Osnovna

pretpostavka od koje se polazi u klasinim proraunima tokova snaga je simetrinost svih
elemenata EES-a, te se zbog toga u tim proraunima koriste jednofazni modeli. Za tonije
proraune u kojima se uzimaju u obzir nesimetrina optereenja i nesimetrinost izvedbe
samih elemenata EES-a treba koristiti trofazne modele i trofazni proraun tokova snaga.
Rezultat prorauna tokova snaga su naponi po iznosu i kutu u svim voritima mree na
temelju kojih je mogue odrediti i tokove snaga u svim granama mree. U sustavima za
voenje prorauni tokova snaga se koriste u simulacijama razliitih uklopnih i pogonskih
stanja to je vano za analizu i planiranje rada EES-a.
U proraunima tokova snaga vorita mree se svrstavaju u tri kategorije:
PQ vorita (vorita tereta) za koja se zadaje djelatna i jalova snaga injekcija
(proizvodnja-potronja)
PV vorita (generatorska vorita) za koja se zadaje injekcija djelatne snage i
iznos napona
referentno (regulacijsko, bilanno) vorite u kojem se zadaje napon po iznosu i
kutu
Problem tokova snaga se u osnovi svodi na rjeavanje sustava nelinearnih jednadbi, budui
da su u elektroenergetskom sustavu poznate snage vorita, a ne struje. Za proraune
strujnih i naponskih prilika u mreama danas se najee koristi metoda vorita. Primjena te
metode za rjeavanje problema tokova snaga u elektroenergetskim mreama svodi se u
osnovi na rjeavanje sustava nelinearnih jednadbi. Za njihovo rjeavanje koriste se
iterativne metode, od kojih su najpoznatije Gauss-Seidel metoda pomou Y matrice i
Newton-Raphson metoda. Poznato je da potrebni broj iteracija Gauss-Seidel metode ovisi o
veliini mree, dok se kod Newton-Raphson metode broj iteracija nebitno mijenja s
poveanjem broja voita. U pogledu prikaza kompleksnih veliina koje se koriste u
proraunu tokova snaga, u literaturi se primjenjuju gotovo podjednako polarni i algebarski
oblik kompleksnog broja, te njihova kombinacija. U izvodima koji slijede polarni oblik
kompleksnog broja e se koristiti za fazne napone, a algebarski oblik za snage i admitancije.
Osnova za proraune tokova snaga je matrica admitancije vorita. Za tvorbu te
matrice postoje pravila, koja ovise o dogovoru za predznake struja koje ulaze, odnosno
izlaze iz vorita. Najee se primjenjuje dogovor da se injektirane struje koje ulaze u neko
vorite uzimaju s pozitivnim predznakom, dok se struje koje izlaze iz vorita uzimaju s
negativnim predznakom.
25
5.1.
Proraun tokova snaga metodom Newton-Raphson

Jedna od najeih metoda za rjeavanje problema tokova snaga je iterativna
Newton-Raphsonova metoda [3,5,11].

Ukoliko se za napone i elemente Y matrice uvedu slijedee oznake:
Vi Vi i
Vj Vj j
Yij Yijij
(5.1)
(5.2)
za djelatnu i jalovu snagu u voritima mree mogu se napisati slijedei izrazi:

n
Pi Vi YijVjcos(i ij j )
(5.3)
j1
Qi Vi YijVjsin( i ij j )
(5.4)
j1
Osnovna matrina jednadba na kojoj se temelji ovaj iterativni postupak moe se napisati u
sljedeem obliku:
P J1
Q J
3
J 2
J 4 V
(5.5)
lanovi Jacobijane dobiju se deriviranjem izraza (5.3) i (5.4) po kutu , odnosno iznosu
napona V .
Obzirom da je utjecaj promjene iznosa napona vorita na djelatnu snagu neznatan,
a isto tako je i zanemariv utjecaj promjene kuta napona vorita na jalovu snagu esto se u
Newton-Raphsonovom iteracijskom postupku zanemaruju podmatrice J 2 i J 3 , te matrina
jednadba (5.5) prelazi u oblik (5.6). U tom sluaju mogu se odvojeno promatrati jednadbe
utjecaja djelatne snage na kut napona, odnosno jalove snage na iznos napona (Decoupled
Newton-Raphson).
P J1 0
Q 0 J V

(5.6)
Veliina podmatrice J 1 je n 1, a veliina podmatrice J 4 je n nPV 1 pri emu je n ukupni

broj vorita promatrane mree, a nPV broj PV vorita. PV vorita su generatorska vorita
u kojima je mogue drati napon po iznosu na konstantnoj vrijednosti [10]. Dakle, u tim
voritima ne treba izraunavati napon, ve jalovu snagu (prema izrazu 5.4), te provjeravati
da li je u dozvoljenim granicama, tj. Qmin < Q < Qmax. Ukoliko izraunata vrijednost jalove
snage nije u dozvoljenim granicama, to vorite postaje PQ vorite s proizvodnjom jalove
26
snage koja odgovara dostignutoj granici (Qmax ili Qmin ). Napon u tom voritu se, u tom
sluaju, izraunava na isti nain kao i u svim ostalim PQ voritima mree.
Rjeavanjem sustava jednadbi (5.6) iterativnim Newton-Raphsonovim postupkom
odreuju se iznosi i kutevi napona u svim PQ voritima mree, te kut napona i jalova snaga
u PV voritima mree. Na temelju toga mogu se odrediti i tokovi snaga po granama, to je i
bio osnovni cilj prorauna tokova snaga. Razliku snaga izmeu zadane proizvodnje i
potronje, te gubitke mree pokriva referentno vorite. Pojednostavljeni blok-dijagram za
iteracijski Newton-Raphson postupak (bez provjere proizvodnje jalove snage u PV
voritima) prikazan je na slici 5.1.
U sustavima za voenje elektroenergetskih mrea proraun tokova snaga se koristi u
ON-line modu za provjeru eventualnih preoptereenja vodova i transformatora, kontrolu
napona u svim voritima mree, te mogunosti proizvodnje jalove snage u PV voritima.
Ukoliko se uoe preoptereenja grana ili prekoraenja zadanih naponskih granica u
voritima, alarmira se dispeer radi poduzimanja odgovarajuih mjera. Osim u ON-line
modu, proraun tokova snaga se koristi vrlo esto i u studijskim (OFF-line) analizama. U tom
sluaju simuliraju se razliita uklopna i pogonska stanja mree, kako bi se za njih utvrdile
naponske i strujne prilike i ispitala mogunost takvog pogona. To je posebno zanimljivo kod
planiranih izlazak iz pogona generatora, vodova, transformatora i ostalih elemenata mree.
Isto tako vrlo esto provode se analize i za razliite postavke napona na generatorima i
poloaja regulacijskih preklopki mrenih transformatora to se koristi za optimizaciju napona i
jalove snage. S obzirom da je nadzirana mrea samo dio ukupnog EES-a, prorauni tokova
snaga esto se koriste i za procjene zaguenja mree do kojih moe doi zbog
neusklaenosti raspodjele proizvodnje u nadziranoj mrei i planiranih tranzita elektrine
energije.
27

START
Izraun matrice
Y
Pretpostavljanje napona
Vi i(0)
i 1, 2,..., n
(0)
ir
k 0
Izraun djelatne i jalove snage u svim vorita
Pi ( k ) Vi ( k )V j( k )Yij cos i( k ) (j k ) ij
n
j 1
Qi( k ) Vi ( k )V j( k )Yij sin i( k ) (j k ) ij

n
j 1
i 1, 2,..., n
ir
Razlike snaga
Pi ( k ) Pi Pi ( k )
Qi( k ) Qi Qi( k )
i 1, 2,..., n 1
ir
Odreivanje najvee razlike snaga
MAX
P ( k )
Q( k )
MAX
MAX
P ( k )
MAX
Q ( k )
NE
DA
k 1 k
Izraun elemenata Jacobijeve matrice
Izraun i ispis:
struje, snage i
gubici
Izraun naponskih korekcija
P J1
Q 0

J 4 V
STOP
Izraun novih napona
Vi ( k 1) Vi ( k ) Vi ( k )
i( k 1) i( k ) i( k )
i 1, 2,..., n
ir
Vi ( k 1) Vi ( k )
i( k 1) i( k )
i 1, 2,..., n
ir
Slika 5.1. Pojednostavljeni blok dijagram za proraun tokova snaga

metodom Newton-Raphson
28
6.

Analiza sigurnosti N-1 je mjera robusnosti EES-a na temelju koje se moe zakljuiti
kako ispadi pojedinih elemenata elektroenergetskog sustava djeluju na njenu sigurnost

[6,8,9]. Njome se ispituje sposobnost zadravanja stabilnosti sustava nakon ispada
elemenata. Posljedice ispada u sustavu koji zadovoljava kriterij sigurnosti N-1 mora se u to
manjoj mjeri odraziti na ispravnost rada i kvalitetu isporuke elektrine energije. Vano je
napomenuti da analiza sigurnosti N-1 spada u statike analize sustava, jer se njome ispituje
stanje nakon poremeaja, a ne analizira se sama prijelazna pojava. Pri tom se provjerava
optereenost svih grana mree (vodovi, transformatori), naponi vorita, te proizvodnja
djelatne i jalove snage u referentnom i PV voritima u novom stacionarnom stanju mree.
U sustavima za voenje prijenosnih mrea analiza sigurnosti N-1 koristi se za
predvianje kritinih uklopnih i pogonskih stanja, kako bi se na vrijeme uoili eventualni
problemi do kojih moe doi u normalnom pogonu. Analiza sigurnosti N-1 se izvodi u ON-line
modu rada, a ulazne podatke o trenutnom uklopnom i pogonskom stanju mree preuzima iz
estimatora stanja. Osim u ON-line reimu rada, analiza sigurnosti N-1 se koristi i u studijskim
analizama za kratkorono i dugorono planiranje rada mree.
Ve se iz samog naziva predmetne analize N-1 moe se zakljuiti da se njome
analiziraju stanja nakon ispada samo jednog elementa EES-a. Pri tom je vano razlikovati
ispade grana mree od ispada generatora. Osnovna razlika je u tome, to prilikom ispada
generatora dolazi do znaajnijeg naruavanja odnosa izmeu ukupne proizvodnje i potronje
EES-a, dok prilikom ispada vodova ili tranformatora u pravilu dolazi samo do beznaajne
razlike izmeu ukupne proizvodnje i potronje. Razlog tome je to u sluaju ispada neke
grane mree dolazi samo do preusmjeravanja tokova snaga, te uslijed toga i do
odgovarajue promjene gubitaka u mrei. Za potrebe analize sigurnosti trebalo bi provesti
simulaciju ispada svih elemenata EES-a, ali se to najee ne radi, ve se simuliraju samo
ispadi onih elemenata koji bi mogli dovesti do naruavanja sigurnosti rada sustava. Stoga se
prilikom pripreme ulaznih podataka za analizu sigurnosti N-1 odreuju pragovi optereenja
grana, odnosno proizvodnje generatora, te se iskljuuju samo oni elementi koji su iznad
zadanog praga. Osim toga, elementi iji e se ispad simulirati mogu se zadati i preko listi,
koje se formiraju na osnovu iskustva dispeera. U EES-ima s velikim brojem vodova,
transformatora i generatora izvoenje analize sigurnosti N-1 moglo bi biti dugotrajno, te je
stoga prilikom odreivanja listi za simulacije ispada vano voditi rauna, ne samo o
optereenju pojedinog elementa, ve i o ozbiljnosti uinka njegova ispada. U literaturi postoje
razliiti algoritmi na temelju kojih se u stvarnom vremenu stvaraju liste ispada koje uzimaju u
29
obzir njegovu vanost. Na slici 6.1. prikazan je pojednostavljeni postupak izvoenja

sigurnosnih analiza koji uvaava ozbiljnost uinka pojedinog ispada.
START
Algoritam rangiranja
ispada
Postavljanje pokazivaa
na prvi sluaj u
listi ispada
Stvaranje liste ispada uz

poredak po ozbiljnosti
uinka ispada
Izvoenje prorauna
tokova snaga prema
poretku u listi ispada
Povisiti pokaziva u listi

ispada na sljedei sluaj
NE
Ostvarivanje kriterija
zaustavljanja
Izlazni rezultat
(naponske neprilike ili
preoptereenja)
DA
STOP
Slika 6.1. Postupak izvoenja sigurnosnih analiza ispada

Sljedei vaan element o kojem treba voditi rauna u analizama sigurnosti N-1 je
djelovanje primarne regulacije i utjecaj vanjske mree pri ispadu generatora. Naime, za
razliku od prorauna tokova snaga u kojem se sva razlika izmeu zadane proizvodnje i
potronje, te gubici u mrei uravnoteuje u referentnom voritu, u analizi sigurnosti N-1 ta
se razlika nadoknauje iz svih generatora nadzirane mree koji sudjeluju u primarnoj
regulaciji, te iz vanjskih mrea. Za odreivanje iznosa snage koja se nadoknauje iz pojedine
vanjske mree potrebno je poznavati tzv. regulacijsku konstantu nadziranog EES-a [8,10] i
svih ostalih EES-a vezanih na nju.
Regulacijska konstanta sustava definirana je izrazom:
P 1 P
f s f
pri emu je:
MW
Hz
(6.1)
P proizvodnja sustava (MW)

s statizam sustava
f frekvencija
Manjak snage u nadziranom sustavu nadoknauje se iz njega samog i iz svih ostalih

interkonektiranih sustava u omjeru njihovih regulacijskih konstanti. Nako to se odredi dio
30
snage koji se nadoknauje iz nadziranog sustava, raspodjela po pojedinim generatorima koji

sudjelu u primarnoj regulaciji odreuje se prema njihovim statizmima.
6.1.
Ekvivalentiranje vanjske (nenadzirane) mree

Za potrebe prorauna tokova snaga i analize sigurnosti N-1 neophodno je modelirati
vanjsku (nenadziranu) mreu. Postoje dva osnovna klasina naina rjeavanja problema
ekvivalentiranja vanjske mree za potrebe prorauna proirenog realnog vremena:
djelomini (reducirani) postupak ekvivalentiranja vanjske mree (utjecaj nadomjeten
na graninim voritima)
potpuni (nereducirani) postupak ekvivalentiranja vanjske mree (zasnovan na
tokovima snaga ili procjeni stanja)
to se tie primjene ova dva postupka u dispeerskim centrima moe se konstatirati da se u
starijim centrima uglavnom koriste djelomini postupci za nadomjetanje vanjske mree.
Razlog tome su ogranienja raunala, mali broj dostupnih telemjerenja i signalizacija iz
vanjske mree i dr. Za razliku od njih, u novijim dispeerskim centrima se zbog boljih
karakteristika raunala i telekomunikacijske opreme uglavnom koriste potpuni postupci za
nadomjetanje vanjske mree. Osim toga, esto se i kombiniraju ova dva naina, kako bi se
to bolje iskoristile dobre strane jednog i drugog pristupa.
Sasvim openito primjena djelominog postupka ekvivalentiranja vanjske mree
moe se ukratko opisati na slijedei nain:
u off-line modu izraunaju se ekvivalentni multipoli (grane) vanjske mree u graninim
voritima za razliita uklopna stanja
iz napona graninih vorita, odreenih programom estimacije stanja, odrede se
ekvivalentni injektori (narinute snage) vanjske mree u realnom vremenu
U literaturi [12,13,14] najee se spominju dva osnovna tipa ekvivalenta: WARD i REI
ekvivalent. Njihovim modifikacijama i unapreenjima dobiveno je mnotvo izvedenih
ekvivalenata kojima je u osnovi uvijek jedan od navedena dva tipa.
Primjena potpunog postupka ekvivalentiranja vanjske mree razlikuje se od
djelominog naina u dva bitna elementa:
vanjska mrea se detaljno analizira
podaci vanjske mree se ekstrapoliraju ili pretpostavljaju
Kao osnova djelominog postupka ekvivalentiranja vanjske mree obino se koriste programi
za proraun procjene (estimacije) stanja i tokova snaga.
31
6.2.
WARD ekvivalent
Za odreivanje WARD ekvivalenta polazi se od osnovne matrine jednadbe cijelog
elektroenergetskog sustava prikazanog na slici 6.2.
I Y V
(6.2)
Ako se gore navedeni izraz podijeli u blokove unutarnje i vanjske mree s graninim
voritima koji veu ova dva dijela dobiva se:
I u Yuu Yug Yuv Vu

I Y
g gu Ygg Ygv Vg
I v Yvu Yvg Yvv Vv
(6.3)
Granina vorita
Unutarnji sistem
Vanjski sistem
Unutarnji sistem
WARD ekvivalent
Yekv
Yu gg
Ygu
Yvv
Yvg
Yu gg
Ygu
Yug
Yuu
Ygv
Yvgg
Yug
Yuu
Slika 6.2.
WARD ekvivalent vanjske mree
Budui da unutarnja i vanjska mrea nisu vezane direktno, nego samo preko graninih
vorita, njihova meusobna admitancija jednaka je nuli, tj. vrijedi da je
Yuv Yvu 0 .
Pored toga u podmatrici Ygg treba odvojiti admitancije graninih vorita prema vanjskom i
unutarnjem dijelu, pa se tako za Ygg moe pisati:
u
v
Ygg Ygg
Ygg
(6.4)
tj. dobivena je matrina jednadba:
32
Yug
0 Vu
I u Yuu

I Y
u
v
g gu Ygg Ygg Ygv Vg
I v 0
Yvg
Yvv Vv
(6.5)
Ovim je, zapravo, vanjska mrea matematiki odvojena od unutarnje mree. S

obzirom da je cilj ekvivalentirati vanjsku mreu, gornju matrinu jednadbu treba primjenom
Gaussove eliminacije reducirati na vorita unutarnje mree i granina vorita. Da bi se to
ostvarilo potrebno je krenuti od posljednjeg retka matrine jednadbe i iz njega izraziti
napone vanjske mree:
Vv Yvv1 I v Yvv1 Yvg Vg
(6.6)
Uvrtenjem ovog izraza u drugi redak matrine jednadbe nakon sreivanja dobije se:
I g Ygv Yvv1 I v Ygu Vu Yggu Vg (Yggv Ygv Ygg1 Yvg ) Vg
(6.7)
Uvoenjem oznaka za ekvivalentnu struju i admitanciju:
Yekv Yggv Ygv Ygg1 Yvg
(6.8)
I ekv Ygv Ygg1 I v
(6.9)
matrina jednadba prelazi u slijedei oblik:
Yug Vu
I u Yuu
I I Y

u
g ekv gu Ygg Yekv Vg
(6.10)
U proraunima elektroenergetskih mrea uobiajeno je da se umjesto struja koriste

snage. Stoga je, umjesto ekvivalentnih struja, potrebno odrediti izraze za ekvivalentne snage
u graninim voritima mnoenjem konjugirano kompleksnih struja s naponima graninih
vorita. Matrino se to moe pisati na slijedei nain:
*
Sekv Vg I ekv
Vg Ygv Yvv1 I v Vg (Ygv* ) Yvv*
* 1
v
Sv*
(6.11)
U gornjem izrazu Vg i Vv su kvadratne matrice u kojima su na glavnoj dijagonali naponi

graninih vorita, odnosno vorita vanjske mree, a ostali su elementi jednaki 0.
Shematski prikaz izraza za odreivanje vektora ekvivalentnih graninih snaga dan je na slici
6.3.
33

1
Sekv
g
-Y*gv
Vg
g
( Y*vv )-1
( Vv )-1
S*v
g
v
Slika 6.3. Shematski prikaz izraza za odreivanje vektora ekvivalentnih snaga

u graninim voritima
Iz navedenih izraza za ekvivalentnu admitanciju vanjske mree Yekv i ekvivalentnu
snagu u graninim voritima S ekv treba uoiti da sam postupak redukcije nije utjecao na
parametre unutarnje mree. Pasivni dio ekvivalenta tj. Yekv isti je za jedno odreeno uklopno
stanje vanjske mree i njemu pripadna razliita pogonska stanja. Za aktivni dio ekvivalenta tj.
ekvivalentne snage S ekv situacija nije tako jednostavna, budui da izraunati aktivni
ekvivalent vrijedi samo za jedno odreeno uklopno stanje i pogonsko stanje mree. Stoga je
uobiajeno, prilikom koritenja WARD ekvivalenta za nadomjetanje vanjske mree,
unaprijed izraunati multipole i injektore vanjske mree za razliita uklopna i pogonska stanja
vanjske mree.
Iz izraza za ekvivalentnu snagu moe se uoiti ovisnost o naponu graninih vorita i
snagama vorita vanjske mree. To znai, da u sluaju ispada nekog elementa unutarnje
mree tj. pri analizi sigurnosti, zbog promjene napona graninih vorita, WARD ekvivalent
ne nadomjeta ispravno vanjsku mreu. Isto tako, ukoliko vanjska mrea sadri generatorska
vorita PV tipa ispadom pojedinih elemenata unutarnje mree dolazi do promjena u
proizvodnji jalove snage u tim voritima. Stoga se vrlo esto, umjesto ovog osnovnog
WARD ekvivalenta, koristi tzv. WARD ekvivalent s PV voritima (slika 6.4). U tom
ekvivalentu se reduciraju samo PQ-vorita vanjske mree, a PV-vorita se zadravaju.
Ovaj ekvivalent se uglavnom koristi pri planiranju mree, jer bi za koritenje u stvarnom
vremenu trebalo poznavati mjerenja u generatorskim voritima vanjske mree, a i uteda u
memorijskom prostoru znatno je manja. Stoga se u realnim elektroenergetskim sustavima
najee koristi tzv. proireni WARD ekvivalent (slika 6.5). Taj ekvivalent je zapravo jednak
osnovnom WARD ekvivalentu s tom razlikom, to je na graninim voritima modeliran
utjecaj promjene reaktivnih snaga prema WARD ekvivalentu s PV voritima. U literaturi [6,7]
opisano je nekoliko modificiranih proirenih WARD ekvivalenata u kojima se PV vorita
vanjske mree modeliraju na razliite naine.
34
Se1
PV
vorita
Unutarnji EES
Se2
Se3
Slika 6.4. PV-WARD ekvivalent

Primjenom proirenog WARD ekvivalenta moe se na relativno jednostavan nain doi
do zadovoljavajuih rjeenja. Osnovni ekvivalent moe se koristiti u onim analizama gdje je
bitna jednostavnost i tonost modela za tokove djelatnih snaga. PV-WARD ekvivalent
zadovoljava i u pogledu nadomjetanja utjecaja jalovih snaga, ali je znatno sloeniji.
Proireni WARD ekvivalent koristi upravo jednostavnost osnovnog i tonost PV modela.
Se1
Unutarnji EES
Se2
Se3
Slika 6.5. Proireni WARD ekvivalent
35
Proraun kratkog spoja u stvarnom vremenu
7.

Proraun kratkog spoja jedan je od osnovnih prorauna u analizi rada sustava u
uvjetima kvara. Rezultati tog prorauna koriste se za dimenzioniranje elektrine opreme,

podeenje relejne zatite, proraun uzemljivaa, odreivanje elektromagnetskog utjecaja
elektroenergetskih objekata na ostale objekte i dr. Kvarovi u elektroenergetskom sustavu u
osnovi se dijele na poprene i uzdune kvarove, te na jednostruke i viestruke (sloene)
kvarove. U sluaju uzemljene mree (kruto ili preko razliitih vrsta impedancije) kvarovi se u
literaturi najee nazivaju kratkim spojem, a u sluaju izolirane (neuzemljene) mree rije je
o zemljospoju (dozemnom spoju). Popreni kvarovi dijele se na trofazne, jednofazne,
dvofazne i dvofazne sa zemljom, dok se od uzdunih kvarova najee spominju prekidi
jedne ili dvije faze. Za proraun struja kratkog spoja danas se u pravilu koristi matrina
metoda prorauna zasnovana na simetrinim komponentama.
7.1. Metoda simetrinih komponenti

Zbog nesimetrinosti struja i napona pri pojavi kratkog spoja (osim trofaznog) za
proraun kratkog spoja najee se koristi metoda simetrinih komponenti [4,11], koja je
zasnovana na rastavu nesimetrinog trofaznog sustava u tri nezavisna sustava (direktni,
inverzni i nulti). Sustavi simetrinih komponenti su prikazani slikom 7.1. Direktni sustav ima
isti redoslijed faza kao i stvarni sustav i pomak izmeu faza od 120, inverzni ima obrnuti
redoslijed faza i pomak izmeu faza od 120, dok u nultom sustavu nema pomaka izmeu
faza pa tako nema ni faznog redoslijeda.
Ic1
Ib2
Ia0
Ia1
Ib1
Ib0
Ic0
Ia2
Ic2
(a)
Slika 7.1.
(b)
(c)
Prikaz sustava simetrinih komponenti
36
Dogovorno, smjer rotacije fazora je suprotan smjeru rotacije kazaljke na satu, te se tri
fazora u direktnom sustavu (slika 7.1.a) mogu zapisati na sljedei nain:
I a1 I a1 0 I a1
I b1 I a1 240 a 2 I a1
I I 120 aI
1
c
1
a
(7.1)
1
a
gdje operator a predstavlja operator zakreta i vri rotaciju fazora za 120 u smjeru obrnutom
od kazaljke na satu.
(7.2)
Za fazore inverznog sustava prikazanog na slici 7.1.b vrijedi:
I a2 I a20 I a2
I b2 I a2120 aI a2
(7.3)
I c2 I a2240 a 2 I a2
U nultom sustavu svi fazori su istofazni, te se struje nultog sustava mogu odrediti kao:
I a0 Ib0 I c0
(7.4)
Oznake 1, 2 i 0 u gornjim izrazima predstavljaju direktni, inverzni i nulti sustav.

Primjenom metode simetrinih komponenti svaka faza trofaznog sustava moe se prikazati
na sljedei nain:
I a I a0 I a1 I a2
I b I b0 I b1 I b2
(7.5)
I c I c0 I c1 I c2
Ukoliko se za referentnu fazu uzme faza a, gore navedeni izrazi mogu se napisati na sljedei
nain:
I a I a0 I a1 I a2
I b I b0 a 2 I b1 aI b2
(7.6)
I c I aI a I
0
c
1
c
2 2
c
odnosno matrino:
I a 1 1
I 1 a 2
b
I c 1 a
1 I a0

a I a1
a 2 I a2
(7.7)
Matrica koja povezuje vektor simetrinih i faznih komponenti struja zove se matrica
transformacije A. U skraenom obliku gornja matrina jednadba moe se napisati kao:
I abc A I 012
(7.8)
37
Za odreivanje vektora simetrinih komponenti iz vektora faznih struja potrebno je invertirati

matricu transformacije A, odnosno se dobije matrina jednadba:
I 012 A1 I abc
(7.9)
pri emu je s A-1 oznaena inverzna matrica transformacije za koju vrijedi:
1 1
1
A 1 a
3
1 a 2
1
1
a 2
a
(7.10)
U gornjim izrazima faze su oznaene kao: a, b, c. Pored tih oznaka u literaturi se esto
susreu i oznake: R, S, T, te oznake 0, 4, 8. Preporuka IEC-a je da se za fazne vrijednosti
koriste oznake: L1, L2, L3.
7.2.
Nadomjesni modeli EES-a

Ukoliko se za odreivanje struja kratkog spoja koristi metoda simetrinih komponenti
potrebno je za svaki od tri nezavisna sustava (direktni, inverzni i nulti) odrediti njihove
nadomjesne sheme na mjestu kvara [4,11]. Do tih nadomjesnih shema moe se doi
redukcijom mree koja se sastoji od direktnih, inverznih i nultih impedancija pojedinih
elemenata sustava spojenih prema topolokom stanju mree. Primjenom pravila za redukciju
mree (serijski spoj, paralelni spoj, transfiguracija zvijezda-trokut i dr.) dolazi se do
nadomjesnih modela sva tri sustava na mjestu kvara kako je prikazano na slici 7.2.
inverzni
sustav
direktni
sustav
I1
I2
I0
Z2
Z0
trofazni
model
Z1
nulti
sustav
3I0
jednofazni
model
Z1
E1
Slika 7.2.
Z2
I1
V1
E2
Z0
I2
V2
E0
I0
V0
Nadomjesni sustavi za proraun kratkog spoja
Vrijednosti impedancija pojedinih sustava dobivaju se redukcijom mree na mjesto kvara, te

su stoga, osim parametrima elemenata mree, odreeni njenom topologijom, nainom
38
uzemljenja zvjezdita transformatora i generatora, te grupom spoja tranformatora. S obzirom

da je u trofaznom sustavu generator jedini izvor napona i to simetrinog trofaznog s
rasporedom faza koje odgovaraju direktnom sustavu elektromotorne sile inverznog i nultog
sustava (E2 i E0) jednake su nuli.
7.3. Trofazni kratki spoj

Trofazni kratki spoj nastaje u sluaju spoja sve tri faze u zajednikoj toki. To je najrjei
kvar, ali ujedno i najtei oblik kvara. Primjer trofaznog kratkog spoja sa strujnim i naponskim
prilikama na mjestu kvara prikazan je na slici 7.3.
T
S
R
IR+IS+IT=0
VR=VS=VT
Slika 7.3.
Primjer trofaznog kratkog spoja
Na temelju faznih vrijednosti struja i napona na mjestu kvara mogu se odrediti vrijednosti
njihovih simetrinih komponenti. Naponi direktnog, inverznog i nultog sustava odreeni su
izrazima:
V1
E
1
VR aVS a 2VT 0 E1 V1 I1Z1 I1 1
3
Z1
1
VR a 2VS aVT 0 0 V2 I 2 Z 2 I 2 0
3
1
V0 VR VS VT 0 0 V0 I 0 Z 0 I 0 0
3
V2
(7.11)
Za proraun trofaznog kratkog spoja mjerodavan je samo direktni sustav, budui da struja
tee samo kroz direktne reaktancije, koju tjera elektromotorna sila E1, dok su stezaljke k i p
kratko spojene. Kroz inverzne i nulte reaktancije ne tee struja , jer nema elektromotornih sila
inverznog i nultog sustava.
Ekvivalentne reaktancije za tropolni kratki spoj prikazane su na slici 7.4.
39
k
Z1
I0=0
k
I2=0
k
I1
Z2
V1=0
V2=0
Z0
Slika 7.4.
V0=0
p
Nadomjesna shema za trofazni kratki spoj
Fazne vrijednosti struja i napona na mjestu kvara pri trofaznom kratkom spoju odreene su
sljedeim jednadbama:
IR
1
I E1 a 2
S Z
1
IT
a
I K 3 I R I1
E1
Z1
(7.12)
VR 0
V 0
S
VT 0
S k 3 3 E1 I1 3
E1
Z1
pri emu Sk3 u gornjem izrazu oznaava iznos trofazne snage kratkog spoja.
7.4. Jednofazni kratki spoj

Do jednofaznog kratkog spoja moe doi samo u uzemljenom sustavu. Strujne i
naponske prilike na mjestu kvara kod jednopofaznog kratkog spoja prikazan je na slici 7.5.
T
S
R
IS=0
IT=0
VS
VT
IR
VR=0
Slika 7.5.
Primjer jednofaznog kratkog spoja
40
Jednopolni kratki spoj faze R karakteriziran je sljedeim odnosima:
I S IT 0
(7.13)
VR 0
Vrijednosti direktne, inverzne i nulte komponente struje dani su sljedeim izrazima:
1
1
I R aI S a 2 IT I R
3
3
1
1
I 2 I R a 2 I S aIT I R
3
3
1
1
I 0 I R I S IT I R
3
3
1
I1 I 2 I 0 I R
3
I1
(7.14)
S obzirom da je napon faze R jednak nuli vrijedi da je:
VR 0 V1 V2 V0 0
E1 V1 I1Z1 V2 V0 I1Z1 I 2 Z 2 I 0 Z 0 I1Z1 I1 Z d Z i Z 0

I1
(7.15)
E1
I2 I0
Z1 Z 2 Z 0
Fazne vrijednosti struja i napona na mjestu kvara pri trofaznom kratkom spoju odreene su
sljedeim jednadbama:
IR
1
3E1
I

S Z Z Z 0
1
2
0
IT
0
3E1
I k1 I R
Z1 Z 2 Z 0
VR
E1
V
S
Z Z Z
1
2
0
VT
S k1 3 I1 E1 3 E1
a2 a Z2 a2 1 Z0
a a 2 Z a 1 Z
2
0
(7.16)
3E1
E12
9
Z1 Z 2 Z 0
Z1 Z 2 Z 0
pri emu Sk1 u gornjem izrazu oznaava iznos jednofazne snage kratkog spoja.
Za proraun jednopolnog kratkog spoja mjerodavne su sve tri komponente sustava.
Ekvivalentne sheme direktnog, inverznog i nultog sustava spojene su u seriju (kao to je
prikazano na slici 7.6)
41
k
Z1
V1
p
I1
k
Z2
I1
V2
p
I1
k
Z0
V0
p
Slika7.6.
7.5.
Nadomjesna shema za jednofazni kratki spoj
Primjena prorauna kratkog spoja u sustavima za voenje

U sustavima za voenje proraun kratkog spoja se koristi u ON-line reimu rada
izvodi se cikliki (obino svakih pola sata) ili pri promjeni topolokog stanja mree. Za razliku
od prorauna kratkog spoja prema meunarodnom standardu IEC 60909 u kojem se za
proraun maksimalnog kratkog spoja pretpostavlja da je cijela mrea neoptereena, ali je
napon uvean za 10%, za proraun kratkog spoja u stvarnom vremenu uzima se stvarno
uklopno i pogonsko stanje mree dobiveno estimatorom. Prema standardu IEC 60909 za
proraun maksimalnog kratkog spoja pretpostavlja se takoer da su svi elementi mree
ukljueni kako bi se dobile najvee struje kratkog spoja, to je vano za dimenzioniranje
rasklopne opreme, proraun uzemljivaa i dr. U proraunima kratkog spoja u stvarnom
vremenu vano je to tonije odrediti stvarne vrijednosti struja kako bi se utvrdila eventualna
prekoraenja prekidnih moi prekidaa u rasklopnim postrojenjima. Stoga se ti prorauni i
izvode pri svakoj promjeni topolokog stanja mree.
42
Osim u ON-line modu prorauni kratkog spoja se mogu izvoditi i u studijskim

analizama koje se obino koriste za kratkorona planiranja (od jednog sata do jednog dana
unaprijed). Njima se provjerava izvedivost odreenih uklopnih i pogonskih stanja sa stajalita
struja kratkog spoja. Prorauni kratkog spoja u sustavima za voenje izvode se za trofazni i
jednofazni kratki spoj budui da se kod njih oekuju maksimalne vrijednosti struja kvara.
43
Literatura
1.
M. Oegovi, K. Oegovi: "Elektrine energetske mree I", FESB, Split, 1996.
2.
M. Oegovi, K. Oegovi: "Elektrine energetske mree II", FESB, Split, 1996.
3.
M. Oegovi, K. Oegovi: "Elektrine energetske mree IV", FESB, Split, 1997.
4.
H. Poar: "Visokonaponska rasklopna postrojenja", Tehnika knjiga Zagreb, 1990.
5.
J. Arrillaga, C.P. Arnold: "Computer Analysis of Power systems", John Wiley & Sons,
1995.
6.
A.S. Debs: "Modern Power System Control and Operation", DSI, 2002.
7.
A. Monticelli: "State Estimation in Electric Power Systems", Kluwer, 1999.
8.
P.M. Anderson, A.A. Fouad: "Power System Control and Stability", John Wiley & Sons,
2002.
9.
Atif. S. Debs: Modern Power Systems Control and Operation: A Study of Real-Time
Operation of Power Utility Control Centers, Decision System International, Atlanta 1996.
10.
Allen J. Wood, Bruce F. Wollenberg: Power Generation, Operation, and Control, John
Wiley & Sons, New York 1996.
11.
J.C. Das: Power System Analysis Short Circuit, Load Flow and Harmonics, Marcel
Dekker, New York, 2002.
12.
S. Deckmann, A. Pizzolante, A. Monticelli, B. Stott, O. Alsac: Numerical Testing of

Power System Load Flow Equivalents, IEEE Trans. on Power App. and Systems, Vol.
PAS-99, No. 6, Nov/Dec 1980, str. 2292-2300
13.
S. Deckmann, A. Pizzolante, A. Monticelli, B. Stott, O. Alsac: Studies on Power System

Load Flow Equivalencing, IEEE Trans. on Power App. and Systems, Vol. PAS-99, No.
6, Nov/Dec 1980, str. 2301-2310
14.
F. F. Wu, A. Monticelli: Critical review of external network modelling for online security
analysis, Electrical Power & Energy Systems, Vol. 5, No. 4, October 1983, str. 222-235
15.
F.F Wu, K. Moslehi, A.Bose, Power system control centers: Past, present and future, ,
Proc. IEEE , vol. 93, no. 11, pp. 1890-1908, Nov 2005.
16.
K. Moslehi, R. Kumar, Smart Grid A Reliability Perspective, IEEE PES Conference

on Innovative Smart Grid Technologies, January 19-20, 2010, Washington DC.
17.
A. Bose, Smart Transmission Grid Applications and Their Supporting Infrastructure,

IEEE Transactions on Smart Grid, vol. 1, no. 1, pp. 11-19, June 2010.
44

Vodjenje Elektroenergetske Mreze

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodjenje Elektroenergetske Mreze

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAGREB

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Voenje elektroenergetske mree

Zagreb, svibanj 2011.

Model nadzemnog voda i kabela ......................................................................... 6

Model energetskog transformatora ...................................................................... 7

Model generatora .............................................................................................. 10

Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea......................................................... 12

Procesna informatika i komunikacijski sustavi ................................................... 13

SCADA sustav .................................................................................................. 15

Sustav za voenje prijenosne mree ................................................................. 16

Sustav za voenje distribucijske mree ............................................................. 18

Procjena (estimacija) stanja ................................................................................... 20

Proraun tokova snaga .......................................................................................... 25

Proraun tokova snaga metodom Newton-Raphson ......................................... 26

Analiza sigurnosti N-1 ............................................................................................ 29

Ekvivalentiranje vanjske (nenadzirane) mree .................................................. 31

WARD ekvivalent .............................................................................................. 32

Proraun kratkog spoja u stvarnom vremenu ......................................................... 36

Metoda simetrinih komponenti ......................................................................... 36

Nadomjesni modeli EES-a ................................................................................ 38

Trofazni kratki spoj ............................................................................................ 39

Jednofazni kratki spoj ........................................................................................ 40

Primjena prorauna kratkog spoja u sustavima za voenje ............................... 42

elektroenergetski sustav i liberalizacijom trita elektrine energije stvoreni su preduvjeti za

organizacija do koje je dolo zbog uvoenja jedinstvenog trita elektrine energije, te

zasnovani na centraliziranom, hijerarhijskom principu i starim tehnolokim rjeenjima i vrlo

Slika 2.1. Primjer prijenosne mree naponskih razina 400 i 220 kV

Primjer industrijske mree

Slika 2.2. Primjer industrijske mree s dvije naponske razine

Slika 2.3. Primjer distribucijske od napojne toke (postrojenje 110/20 kV)

nesimetrinim optereenjima ili izrazito nesimetrinim elementima, te u sluaju nesimetrinih

Model nadzemnog voda i kabela

upotrebljavaju se i nadomjesni T model, model i model voda [1,2]. Na slici 2.4.

Slika 2.4: Nadomjesne sheme voda

parametrima voda [2]. Za proraune stacionarnih nesimetrinih prilika i proraune

poprenih susceptancija voda. Transformacijom te matrice u matricu simetrinih komponenti

Model energetskog transformatora

a u prijenosnim mreama vrlo esto i autotransformatori. Kako se na temelju modela

nadomjesni model dvonamotnog

transformatora. Transformatori imaju vanu ulogu u sustavu regulacije napona i jalove

Slika 2.5. Jednofazni model dvonamotnog transformatora

sekundarnu stranu ili obrnuto dobiva se nadomjesni model s jednom uzdunom

pri emu je:

U n - nazivni napon transformatora [kV] na koji se izraunava impedancija,

se koriste u proraunima mrea, a kojima je osnovna zadaa svoenje svih modela

Slika 2.5. Openiti jednofazni model transformatora s nenazivnim prijenosnim omjerom

Slika 2.6. Openiti jednofazni model transformatora bez idealnih transformatora

pri emu admitancija YT predstavlja inverznu vrijednost uzdune impedancije izraene u

Slika 2.7. Nadomjesni modeli direktnog, inverznog i nultog sustava generatora

optereenja konstantne snage S konst

optereenja konstantne impedancije S f (U 2 )

optereenja konstantne struje S f (U )

simetrina trofazna optereenja

nesimetrina optereenja (dvofazna, jednofazna, nesimetrina trofazna)

optereenja, kojima se najee nadomjetaju nenadzirani dijelovi EES-a, a modeliraju se

Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea

Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea

Slika 3.1. Hijerarhijska struktura sustava za voenje

Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea

Procesna informatika i komunikacijski sustavi

elektroenergetskim objektima. Samo upravljanje moe biti lokalno ili daljinsko, a za

Sustavi za voenje elektroenergetskih mrea