STANJE I ZNAKOVITOSTI

POMORSKOPUTNIKIH LUKA U
SVIJETU I EUROPI

1. Stanje i znaajke
pomorskoputnikih luka u svijetu
OBLIK UPRAVLJANJA LUKOM

Dravna

Nacionalna

Gradska

Autonomna

Privatna

Marseilles

Miami

Rotterdam

Trst

Felixstowe

Calais

Livorno

Kobe

Venecija

Kelang

Rio de Janeiro

New York

Oslo

Genova

Southampton

Barcelona

Boston

Osaka

Liverpool

Calais

Hamburg

Los Angeles

London

Ceuta

New Orleans

Sydney

Melbourne

Le Havre

Baltimore

Bremen

Shema: Oblici upravljanja u najveim svjetskim putnikim lukama

Analiza poslovanja putnikih luka

Struktura i veliina
prometa
Razlikuju se luke namijenjene za:
linijski promet putnika i luke za
kruna putovanja te luke koje
opsluuju oba vida prometa
(tzv. univerzalne luke).

Oblik upravljanja
LINIJSKI PROMET- U
dravama gdje je odravanje
linijskih pruga izmeu obale i
otoka ili dviju obala
opedrutveni interes.Tim
lukama najee upravlja
drava.

KRUNA PUTOVANJAZbog znaenja za grad i regiju

ove su luke najee pod
gradskom ili autonomnom
upravom.

Privatizacija pomorskoputnikih luka

Privatizacija u lukama podrazumijeva prijenos

vlasnitva i uvoenje privatnog sektora u
upravljanje lukom ulaganjem u luku
infrastrukturu, suprastrukturu i izgradnju
novih sistema.

Modeli privatizacije:

1.
2.
3.
4.
5.

Koncesije
BOT
Joint ventures
Dioniarstvo
Prodaja zemljita

RAZLOZI JAANJA
PRIVATNOG SEKTORA

smanjenje financijskog udjela

i obveza javnog sektora
poveanje produktivnosti kroz
konkurentsko nadmetanje
poveanje prorauna u drugim
javnim slubama
nii ukupni transportni
trokovi
poveanje izbora potroaa
poticanje meunarodnog
ulaganja

NEDOSTACI PROVEDBE
PROCESA
PRIVATIZACIJE

visoki trokovi i duga

provedba
potekoe pri izboru
koncesionara
gubitak kontrole
prelazak s dravnog na
privatni monopol
smanjene ulaganja od
strane drave u
infrastrukturu
potencijalno smanjenje
broja radnih mjesta

2. Stanje i znaajke
pomorskoputnikih luka u Europi

Veina europskih putnikih luka organizirana je na

temelju lukih uprava, a nain provedbe procesa
privatizacije u lukama ovisi o prometu u luci i lukoj
politici pojedine drave.

O vanosti pomorskoputnikog prometa u Europi

govori i injenica da se od dvadeset najveih svjetskih
putnikih luka njih trinaest nalazi u Europi. Samo est
luka je u Aziji i jedna u Americi.

U strukturi prometa europskih putnikih luka

prevladava linijski (trajektni) promet

Zemljovid : Podruja s najintenzivnijim linijskim prometom u Europi

BROJ
BRODOVA

BROJ
PUTOVANJA
(KRSTARENJA)

PUTNIKA/
NOI
(U 000)

PROSJENO
TRAJANJE
PUTOVANJA (dana)

Sredozemlje

108

2.327

9.921

6,3

Sjeverna Europa

61

497

3.215

10,9

Preko Atlantika i
otoci u Atlantiku*

77

258

2.123

9,1

246

3.082

15.259

8,76

PODRUJE

Ukupno

Tablica : Glavna trita pomorskih krstarenja u Europi u 2001. godini

3. Analiza i znaajke pomorskoputnikih

luka na Sredozemlju

O znaaju Sredozemlja govori i injenica da je u

svjetskim razmjerima u 2000. godini njegov udio
na tritima krunih putovanja iznosio oko 46%

Znaajnu ulogu u razvoju putnikih luka na

Sredozemlju zadnjih desetak godina imaju
ulaganja u luke kapacitete

BRODARI

BRODOVI

KRUNA
PUTOVANJA

PUTNICI

NOENJA

Zapadno
Sredozemlje

41

75

795

672.248

4.671.936

39,3

Jadran

28

37

268

263.512

2.019.659

17,1

Atlantski otoci

20

35

152

152.207

1.464.501

12,3

Transsredozemni

22

38

136

124.402

1.329.995

11,2

Egejsko more

18

28

507

283.785

1.349.868

11,4

Levant

13

15

536

316.896

917.031

7,7

11

15

9.500

122.969

1,0

47

99

2.409

1.822.550

11.875.959

100

REGIJA

Crno more
Ukupno

Ova analiza luka pokazuje da Jadran trenutano ima vanu ulogu na sredozemnom
tritu krunih putovanja. To je velikim dijelom zbog regionalnog poloaja Venecije
kao turistike atrakcije.