a, vant 234 Znakovtpopropawe peel eM 23.5 Osnowm pregedi za dogjeu kins. 335 | Perodien pogied 39.52 DVO Inpitivanje metora uw tvornil prlmopreda}a MO1OFa wes 24.1 pstivana a posto sold 24.2 sptivane mora pri uzitor opteedeniu 243 bpitivanje motors wobnj dle brod priveean 2a ob oncneun nm 2 Lopitvane w vata brodern... oe 245 Prigroma motors za pogon i njegovo adravanjeu popom E 26 Prpvems i preted plarmog motor akon dag mows sh mre 34.7 Priprema peopled sutava Blade 248 Sux podmurivarga| is 249 Santa Bot rcnorennnen 24.10 Susay koeypimicanog 2a. 24.11 Susta ipa - 724.12 Prprema pregad ozovinkog oa 24.13 Poprema x progied motommog portojnja aku keg miovanja 24,14 Nevontci prea ators 6 font effROV0 lane meson 1, MOTORI'S UNUTRASNJIM IZGARANJEM Ll Opéenito 0 razvitko Motorima s unutraSajim izgaranjem (motori SUD) nazivamo-sve one strojeve kod kojth se u zatvorenom cilindru kemijska energja tekudih i plinovitih goriva precvara uw mesenicke radnju. 'U skupinu motora SUI ubrajaju se svi oto-motori, dizel-motori te plinske tur- bine kao motorirotaciiskog tipa Razvitak motora 5 unutrainjim: izgaranjem pofinje u drugo} polovict 17, stoljeéa, ali u to vrijeme svi su prijediozi i patenti imali samo idejno znatenj, ‘Tele u sije’aju 1860, godine patentrao je Franeuz Lencir (Leonar) prvi motor upotrebljiv za pogon, Motor je bio dvoradni dvotaktni s ispufaim | usisaim mz- vodnicima. Za pogonsko srédstvo upotrijebio je rasvjetai plin, Goriva smjesa plina é zraka nije bila pod tlakom, i 2bog toga je bilo muzno osigurati uvjete usi savanja (ps > p.), ato se moglo postiéi samo gibanjem stapa w radnom eitindri (pi-atmmosferski thak; pe- tla wciliner, ‘Usis smiese vr8ia se s vrio malim podtiakom (fy) po krivulji 1-2 w volumen cilindea Vj, au praksi kod rialike volumena V; - Vs, Tlak se povecavao od podtlaka py na pa, Politropska ekspanzija 3+ villa jeradnju nad stepom. Budadi {a je sro) bio dvoradni, rad s druge strane stap bilo je mogués izvr¥ii ake su se istroseni plinovi odstranili iz radnog eilindra, Da bi se asivario takt ispuha +1, stap je morso keetanjém od DAT prema GMT podrtavati nadtlok py koji jes padtiakom usisa stvrao negetivan rad, Da bi se mogao invrfit jedan radni kt (tat ekspanzije), kolienasto vratila moralo je uéiniti 0,5 okreta, pa ovaj metor nazivamo dvoradni dvotaktni, Indcirani djagram s druge strane staps prikazan je-crtkano, a sve druge cznake i njihovs znaCenja su it (sl. 1-1), [Motor nije bio ckonomian zhog previsokog wroSka goriva. Umijésio pred videnog wtrotka od 1,3 m'/ Wh, trio je 4.08 m/ kWh rasvjetnog pina, Bs Jevne moti 20 935 47m? Godine 1861. ing, Beau de Rochas (Bo d Reis) izdso je brofume i w rej opisao radni ciklus Setverotukinog motora nagloy izgaranja. U isto veijeme Ni- jemac Oito (io) zatratio je patent za isti tip motora, Otto je dokazao sudu di ‘mn 0 Beau de Rochasovi motory nije bilo rita poznato, tako da se danas on smatra izumiteljem motora naglog izgaranja * Potinpaia promyjenn stan tptina promjena keke se wl hsp Komp rane teptine QoGodine 1892, njemackd ing, Rudolf Diesel (Dizl) Konstruirao je drugi tip ‘motora, Kofi se danas najyife upotrebljava, a nosi ime po svom pronalazacu dizel-motar” SL. LI. Lenoirov indieirani dijageaes Od 1892. do 1897. godine iaradeni su prvi dizel-motori u Augsburgu u Knup- povim tvornicama. Tegridnju je madzirso sam Rudolf Diesel, Gd toga su dobs dizel-motori, s obzitom na ckonomignost pogona, zauzeli prvo mijesto ispred svih toplinskih strojeva, Godine 1903. bio je w brod ugraden prvi dizet-motor, Povcéanjem tonaze brodava pojavita se potrebu povecanja snage motora, a to se postizalo poveéanjem broja okreta i prelaskom na dvotakine, jednoradne i slyorasine motor. Na bradovima treovadke momarice danas se najvige upotiebljavaju dizel ‘motort prednabjjanjem siindara, bill. oni Getverotaktn ili dvotakini, PotroSak goriva ovih motora iznosi od oko 180 do 230 g/kW h. 1.2. Primjena brodskih dizel-motora na brodovima Brodska pogonska postrojenja energetski su uredaji koji protzvode me- hhanidku, elekteiénu, toplinsku | druge oblike energije. Giavni pogonski strojevi sluze za propulziju broda (pagan broda), a pomogni strojevi proizvode elcktri¢nu energiju koja slui 2a pogon ostalih pomaénih strojeva i uredaja. Snaga potrebna a. pogon pomosnih strojeva iznosi od 10 do 20 posto snage plavnog stroja, a ovisi o namjent i tipu brad. Motorna su postrajenjs osobito prikladna za upotrebu na brodovima, x prema pparnim, pestrojenjima imaju ove prednostl = bolje iskoriSinvaju toplinu sadrdanu w gorivu — a istu soagu siroja Fists zalihu gor'va poveéan je akcijskiradijus broda maja manje dimenzsjeT manju tein, Jer nema kotlova Wu prostoriju na visoku temperaturu, Nedoétact dizel-motornog postrojenja uglavnom su Ovi: — konstrukeija im je nesto stozenija od stapnog pamog stroja — nisu prileladni za nize brojeve-okreta ( 1/3 do 1/4 nominalnag) — Smanjenjem broja okreta zalsreini s¢ mnement smanjyje — buéniji su od pamog postrajenya. ERAN! stupan} djelovanja kod razih brodskih propulzijskih postrozenja = 2a pane SEIOJEVO sr susirninenisonnes ~ za pame turbine .. ne et ss — za plinsice turbine ... oe - = 23.d00,36 = za benzinske motore. 0,22 do.0,37 ~ ae dizel-motore ... “i — AO J0.0,54 Na slici 1.2. prikazana su razliGita brodske pogonska postrojenja podragjem cfokttvnag stupnja djelovanja, On danas dosize i do 54%, stn O,15 400,20 0,30 do0.35 1.3 Klasifikacija brodskih motora $ obzirom na teoretski proces koji se odvija u radnom cllindn motore SUL ‘mozemo podijelit na: ~ metore s Ottovim procesom, = motore 5 Dieselovim procesom, — motore s Sabathéovim procesom (Seiligerov proces). ‘Oto-motori su strojevi kod Koji se po teorijskom procesu dovodenje topline 2-3 j odvedenje topline 4-1 obavlja pri konstaninom volument (31.3). Dizel-motori su strojevi Kod kojih se po teorijskom procesu dovodenje top line 2-3 obsvija pri konstantnom taku, a odvodenje topline pri konstantwom vyolument 4-1 (1.1.4), Sabathéow proces je Udnueni Owtov i Dieselov proces. Toplina se w podetku: dovodi pri konstantriom volumenu, 3 ns kraju pri konstantnom taku (3-1). Krivuljama 1-2 prikazane su adijabatske kompresije gorive smjese 22 00+ istog zraka zn dizet-motore, a sa 3-4 acijabatske ckspanaije plinova: **Aaijabata je toplinska promjena stanja bez tzajene topline pri kompresi i skspanajjiplina Q 0.a, Bey Me Ye L| 5 a | 2 ata“ | te | 4 ir i SL.1.2. Iskoristivost propulzljekib stro T-dizel-motor, 2-pame turbine 5 is plinske turbine (9 pregrijanom parom; 3-pame turbine; Po braju stapaja ui cilindira, nakon kojih se radni proces ponavija, motore-di- jetime na: — dvotakine (2-takine) — Cetverotuktne (4-takine) om oer SL. 1.3. Ideaini Ottov p¥~ dijagram SI.L.4, Idealni Sabathéov p¥ dijagram 4 9 By wD ‘81.15. Idealni Dieselov pV -dijagram Dyotaktni motori su oni kod kofih se jedno izgaranje goriva u radnom cilindru obavi za svaki okret koljenastog vratila, odnosno za dva hods stapaCetverotaktni motor! su oni Kod kojih se jedno izgaranje goriva w radnom cilindra ebavi za éetri hoda stapa, odnosno dva okreta Koljenastog vratila, S obzirom na konstrake ju dijelimo ih na = jednoradne i dvoradne — istasmjerne i prekretne — motore skridnom glavom E bee nje Sobziom na area bein sepa dieing ih na = sporohodne kod kojih srednje breine stapa ismosi 4-6 ms, a bro) okreta ne prelari 200 u rnimuti (= 20,93 rads) — sfednjohodne s breinom slapa od 6-9 mis is brojem okreta od 200 do 600 minut = brzohoddne s brzinom stapa ienad 9 m/s i's brajem okreta nad 600 u mi- nti (@ = 62,79 rad). Ne smijemo zaboraviti da srednja breina stapa ovisi o stapaju © i broju okeeta s.=5- 0/30 (mis) S obzirom ma broj i smjeitaj cin dijetimo th.na: = jednocilindrigne i viSecilindriéne — motore s cilincrima smjestenim uspravno — maotore scilindrima sinjeStenim w V-polotaju = motore s vodoravnim cilindrinsa i {_Motore scilindrima postavljcnim u zvijeadu, $ obzirom ma pogon dijelimo ih ma motores neposrednim pogenam propelers = motore 5 posrednim pogonom propelera (vi8e motora fleksibilno spojeno na jednu ii ike osovina propelera), Prednosti dvotaltnih motors usporedbi sa detverotekinim su: ~ kod inh raters vat je oko 1.8 do 1.95 pu jal tere tat — obrirom na finkeioniranje jednog,j drugog motora, dvotaktni bi morao biti dvostruko jadi, ali kod jega je vrijeme ispubw | ispiranja relative kratho i zbog toga konadnt tlak ekspancije mora biti neSto povecan ~ -dvotaktni motor: zauzimaju manje miesta, jednostavnije su konstrukeije, ‘manji je broj havarija i jefinfe je odreavanje. Nedosiaci su dvotakinsh motors: ~ poteini tak ispuba je veti nego kod detverotakinih (staije iskorstavane ‘kspanaije plinovay ~ toplinski stupan} djelovanja je neito losiji = motor Je toplinski mnogo vite optereéen — budniji je rad motor je Siri - zauzima vide tloerinog prostora — specifi potrofak goriva kod dvotakinih oto-motora dvostruko je ved® jer sc cilinditspiru simjesom goriva i ara S obzirom na prednosti dvotakinh motors, odnos se proizvodnje iz godine w godina mijenja v korist dvotakinih sve do 1967. godine. U posjednjem destlje- u, 20g upotrebe cetverotakinih motora na pogon s teSkim gorivom, odnas _proizvodje mijenja sew karist Getverotaktcih motors, 6 1.4 Omjer kompresije i neki opéi pojmovi motora SUT [Mrive toéke stapa su kraj) polotajt stapa u ellindr, Poloda) mrive totke odreden je polozajem rudke Koljenastog vratil, Kada je ruzka w polozaju 0 jodi- nine Kruznice, stap je u GMT, wkada je na 180°, stap je u DAT. Hod stapa je hod koji stap opite od GMT do DMT: Hod stapm ta8una se ‘metrima, jer se ta jedinica upotrebljava w proratunu snage motora, U litersturi hod stapa, kao i sve ostale mjere, dane su w milimetrima. Stapaint volumen je volumen kolt stap opi8e nu svomn putu 8d GMT do DMT Stapyjni volumen manjéh motora ra8una se u em’, a kod vedih motors u dm’ ‘Ako sc za nicki motor kaze da ima volumen od 1 $00 em’, tadase eaumijeva da jeukupan volumen cilindra 1 800.cm. Prosior kompresife je volumen nad staporn kad se stap nalazi tu GMT. Oblik kompresijskog prostora mode biti razlitito izveden. Njegova veliina utjege na omjer kompresije. Moze se mijeniati ako se pomogu podloska moze spustit ili podignuti mehanizam stan, ‘Prosior izgaranja je proster zatvoren jzmedu ela stapa i glave motora za vyrijeme izgaranja, Qvamo pripadaju pretkomore, struine komore, aktumulacijske Komore i slitni prostori spojeni s prostorom icgaranja Volumen cifisdra je volumen nad stapam kada se stap nalazi uw DMT. Volu- ‘men cilindra je 2broj stapnog volumena i kommpresijskog. prostara. Ve =¥,+ hes Omjer kompresije je orajer izmedu potetnog i konaénog volumens cilinda. Kote ah € r woh Mi ¥, Spotietn yolumen (VY, + Vi), V3-konagni volumen (Vi), Vy Mapajni volumen Pocetni je volumen (Vs) nad stapom kadx se stap nalazi u DMT. Konagnl je ‘Volumen (V;) nad stapom kada se stap nalazi u GMT (sl 1.6. ‘Stapna Kompresija-podinje nakon zatvaranja usisnog ventild éetverotakialh ‘motora;edosno zatvaranja ispuiih otvera kod dvotakinifr motor, Swarni omjer kompresije kod dvotaktnih motora i Getverotuktnih s prednabi- Janjem cilindra moze se odrediti ako se uzme u obzir koeficijent korekcije sta~ ‘Pajnog volumena.(re ta)t te Ke l-de%, Vy e x kocficijent korekeije stapajnog volumena. Za tetverotakine motore bez prednabijanja moze se koristit:iaraz bez karek- cije stapajnog volumena. (Omjer kompresije oto-motora imosi 4 do 12, a kod dizel-matora 17 do 37, S116, Omjer kompresije Tako u oto-motora toplinski stupanj djetovanja iskljutive ovisi o omjeru kom- presije i cksponent adijahatske promjene stanja, njega ne moLeme povesavati ‘mad dopustenih granica, jer prijeti opasnost od samazapaljenja kompsimiranog goriva w neZeljenom polodajy. Omjer kompresije mote biti totiki da konaéna temperatura kompresije ne smije biti veéa od temperature samozapaljenja kom- primirancg goriva. Kod dizel-motota kompresijs mara biti take visoka da se osigura konaéna ‘temperatura kampresije koja mors biti vige od temperature samozapaljenjs. go- riva dovedeniog i cilindar pomodu rasprsivada. “Srednjt indicirani dak je neki pretpostavljeni lak Koji djeluje za cijelo vri- Jjeme mdnog #apaja na stap motora i za to vrijeme obavle rad jednoga radnog ‘wkia_ Odreduje s¢ iz snimljenog indiciranog dijagrama uglavnom metodam planimetriranja poveline dijagrama. Srednji indicirani tak iaost (4-27) 10° Pa 8t0 ovisi otipu, vrst i namjen} motora Srednj# cfektivn{ tak umanjen je-oc sredujeg indiciranog taka za velicim rmehanihog stupnja djelovanja Mods se, dakle, odrediti ako se sredni indicirasi tak pomnoéi s mehanickim stupnjsm djelovanya. Pe = Pu Mel Pa] Kanatni tak hompresije postigne se u ellindru ws romentu usteeavaeja, ol nosno izgaranja goriva. Ovisi o omjem: kampresije. a imosi (9-40) - 10° Pa lo-motors, Kod dizet-motora mnogo je vedi i izmosi (20-80) - 10° Pa. Konaéna femperatura komnpresije postignuts jew cin prije paljenja poriva. ‘Ta femperatura kod oto-motora mnogo je niga, jer sw elinins kompnimira yorivo | arak, a inosi 300°C, a kod dizel-motora 550°C do 700°C. Konaéni tak isgarenja je maksimalni tk koji se pestize w cilindra jee izgaranja goriva. Kod dizel-motora tzmosi (50-170) « 10° Pa, a Ko tora (13-380) 10" Pa ~ Koniaéra temperatura izgaranja u oto-motoru postize 2 400 do 2.700 °C, 2 a dizel-motonu do 2 600 °C, Poteina je emaperatura ekspanzije of 1100 °C, Use taljene temperature strjnih clemenata nize su, i to od 700 do 350 °C w kom presijskom prostona Srediia siapna brein je put stapa ized. mrivih tofaka podijeljenihy vre “kojem je ta) put prijefen.a iznosi & do 12 mis, 40 ovisi a vesti {ipa ‘motors, §. 0 broju okreta vratile-moters-Svedija bizinarstapa moze se odrediti po jeenadbi ‘ote- 2 “ns: ee HO ims ® Primjer: taratunajte stednju beriow stapa motora kojem je stapsj 1500 mmm, & bbroj okreta 120 u minuti i motora kojt ima sinpaj 70 mm, a bro} okreta 1500 minuti ott 1512 6 tens) 30°30 0.07:1500 _ 55 tiny] 30 dz primjera je vidljivo da je veéa breina stapa motora 5 manjim brojem ok- ‘eis, jer je njegov Bod mnogo vedi ad motoras vecim brojem okreta Kutna brsina je sredisni kut opisan u jedinici vemena: o ae rad/s] Obodna breina odreduje se iz kutne brine,1,5 Nagelo rada dvotaktnog oto-motora SL1L7. Dvotaktn’ oto-motor Dia bismmo objasnili naéelo rada dvotakinog oto-motora, posluditée slika 1.7. Sap 1 otvata i zatvora gomjim rubom atvore 4 1 5, a donjim tubors otvor 6, Is- puSni otvori 4 vii su od ispimih 5 i zato ih step pomituéi se prema donjo} tartvo) totki (DMT) gornjim rubom otvara prije ispirnih otvora 5, a pomnicuti se prema gomio} mrtvo) toeki (GMT) zatvara kusnije, Pokretom stapa iz DMT prema GMT u karterskom prostoni aasteje podtlak. Goriva smjesa stvorena 1 rasplinjatw 7, zbog razlike tlakova (py > py) ulszi u karterski prostor 9 kroz ot- Vorent usisni kanal 8. Ulaz smijese traje sve dok se tlk karterskor prostaru ne igjednaéi s atmosferskim tlakom (p, = p,), odnosno: dok stap w hodu od GALF Preme DAT donjim rubom ne zatvori usisni kanal. U nastavkus spustanj. stan Stladi gorivu smjesu u karterskom prostori.na (1,1 —1,2)- 10° Ps, Na zavrietku takta ekspanaije stap gomjim rubom najprije otvara ispuine otvore 4, & neSto kkasnije ispime otvore 5. Ispusni otvort moraju biti pie otvoreni, da bi se tlak u cilindra izjednatio s atmosferskim, prije nego se otvore ispirni kanali, U tre rutku otvaranja ispimih kanala, smjesa iz karterskog prostora prostruji kroz ke- nal 6 1 otvore 5 w.cilindar, Smjesa u vrtloznom gibanju udara u deflektor 3 na stapu koji je usmerava prema glavi motora. Na svom putu smjesa istiskuje nove kroz otvorene ispuine etvore 4 u slobodau atmosferu, § ispire i pumi eiin- dar da bie mogvo ponoviti ant tak 10 Ispiranje traje od otvaranja do zatvaranja ispirnih kanala, Konapresija nastaje ad stap u kreianju prema GAIT zatvor! ispiene i ispuine kanale. Kompresija seujese goriva i zraks traje do trenutka preskakanja elektrine iskre izmedu elek- trovoda syjeéice 2. Konaéana temperatura kompresije ne smile biti vida od semozapaljenja goriva, jer bi moglo- daéi do previsekog. tlaka iageranja il yrncanja motors u supreino gibanje. Visokotlaémi plinovi stvorent izgaranjem ekspandirajuti guraju. stap prema BMT. Takt ckspanzije traie do trenutke ot: vyaranja ispunih olvers 4, Otvaranjem ispirnih otvora nastavlj se ispiranie eli dra itako se ciklus ponavija Buducs da sc kod ovih motor cilindar 10 ispire gorivom smjesom, ne mode se sprijedti da jedan dio goriva izade iz cilindrs skupa 8 izgorenim plinovims Gubitak goriva kroz ispasne kanale povecava speeifigni potroSak goriva, a iznos do.500 g/kWh, Zbog visokog uttoska ovi motor se ne proizvode zm snage ede od 75 kW. Dvotakint ofo-motor| upotrebliavaju se 2a sportske i male ribarske borodove. J. Primjer : laratunajte pottotak goriva na sat dvotakinog ato-motora koji pri 3000 okreta daje snagu od 75 kW, a trai 0.45 ke goriva po l kWh. o=P. (| h G15 0.45=33,75 h 2. ringer: Irraéunajte specifién! potrotak goriva dvotaktnog oto-motora koi u jednom sata trot 30 ky goriva, a pri tome razvija $5 KW. & 30 Sa g1tm=% Pe 35 “Teorjski se prespostavl da se kompresijn smite IZ-PG- i ckspnija plinows PE-IO obav jj adljabaski ber lnijne topline Lda se dovodenje PO- PE i od ‘otenje 10-12 topline proved pei knstantnory volumenn. Zam se prtposiey- li dase gorvo pai toéno u GAMT «dase cilinda spre‘ puni gvivom smjesom Ei kaastantnom atmosferskom taku IPO-DA/F-PZ és. 185) Sve te navedene Pretposavke u praksi je nemogude posi, vet se Kompresija | ekspantja pro- ‘ode po poliopsko} promjen sana, imjenom topline. Paljenje geiva mor, bitipriie GMT, a cilindar se me ispirall samo & predlakinn sje p, > pi (l 1a Shems razvoda koja pokazuje polodaj rutke koljemastog vratila u tremutky otvaranj tztvaruaja isp {spe oWVorsuertana je ispod sl. .8.¢. Kutov sa ranijeg otvaranja | kasnijeg zatvarinja ispusnih + epimih kanala simetriéni Ruka koljenastog vrata jew polofaju 10 4 trenutku otvarana ipudnih otvorz 4.0. polotaju IZ trenuthu zatvaranje Gh olvor. Ispimi otvors 3 se otvaraj. od je rudha u plobaju TPO, a zatvarju kad je ruta u polotaje TPZ Sab ha) I "fo | Be 6) e) SL1.8.Teoretski,indicirani i razyodal dijagram dvotaktuog oto-motora 2 ‘Kompresija smjese prikazana je dijetom opsega krwtnice I2-PG. Od trenutles paljenja PG do otvaranja ispuinih otvora 10 nastavija se proces izearanja i eke spanzije plinova Teoretski i stvarni dijagram dvotaktnog oto-motora prikazani su jedan ispod drugoga, a radi lakeg razumijevanja wortan je ispod ti dijagrama leded cilindar ‘motors 5a shemom razvoda, 3, Primer: izra¢unojte snagu dyotakinog ofo-motora Koji trou jedinom satu 20 ky goriva. Specifiéni utroak iznosi 0,400 kg/kWh. (P=50 kW). 1.6 Navelo rada éetverotaktnog oto-motora Da bi se kod Getverotaktnih motora mogao postii jedan radni takt (izmjena radnog meclija, izgaranje i ckspanzija plinova), potrebno je da se koljenasto ‘vatilo dva put okrene, odnosno da stap magini Ectin stapaja. Kad se stap 7 (st 1.9) pokrene od GMT prema DMT, nad njim se u prostors cilindra styara podtlak koji se prenosi kroz otvoreni usisni ventil na rasplinjaé 2. ‘Atmosferské zrak i gorivo ulaze u rasplinjat gdje stvaraju gorivu smjesu, Ta smjesa kroz. otvorent usisni ventil 5 punt cilindar motora, S119, Cetverotaktni oto : 5 1 B Loglava,eaaplinja; )- iatlac, 40K Sieh; Soul vente 6 ispufat vel Tap moto- wa Berend vera, 9 ‘rage venta: 10-podiaé poluge, 1 :kotie pod Thee 19, 1-rervdns oo viru 9 hotgama 13, Ie ‘uptamk razvodne oso vine; iSskorsiepodizata poluge; 1e-rupdemtk ole fast vrai 17 sto vale; 1R-utka ko Yenssog vail; 19-nc eden eda onic (ete 8); Begormp lea since (taj ceovine staal 22- Gort na sepa 23 mets stapnih prstenava; 23-svje~ Gica motors; 24-blok mo- tor 25 Rares posto 26-karer motors‘Takt-isisn potinje Kad se swori podtlak w cindy p,> po, 2ayrSava ad se i ‘Uakovs izjednace p, = p.. Stap u kretanja prema GAT Komprimira smjesu goriva \araka do trenutka preskakanja clektsitne ishre izmedu elcktroda svjegice 28 Buduti da stap kod ovih motora komprimira smjesa goriva, temperatura kom presije u trenutku preskakanja iskre ne smije biti viba ed temperature samoza- paljenja goriva Pp SL 1.10. Teoretski, indicirant i razvodn! dijagram fetverotakinog oto-motora is Ta temperatura tznosi oko 350°C. lzgaranjem goriva w radnom cilindru stvaraju se plinavi visokog tlaka koji ekspandirajudi guraju stap prema DMT. Fkspanzija trae do trenutka otvaranja ispunog ventla 6, 1. oko 40° prije nego rucka koljenssiog yratila dode w DMT, Konaéni tlak ckspancije iznosi (2-5); 10°Pa, Otvaranjent ispaknog ventila dolazi do naglog tziednagenja taka u cilindru s stmosferskim tlakom., Stap u kretanju prema GMT istiskuje plinove te sitindra. Ispusni ventl se zatvara neSto poslije CAMT. Proces se ponavija kad siap vapodne svoje kretnje prema DMT. Na zavifetku takia ispuha i potetku takta uusisa oba su ventila otvorena. Da bi se mogao izvriiti kt usisa, mara ke u cilindru podr2avati podtlak p,. Krivulja usisa je GMT-UVZ. Usis traje sve dok se thik u cilindrarne izgednaci atmosferskim (ps = pe) (v dijagramu ne st. [1D sjecitte Tinie kompresije 5 at- rmostferskom tinijom) ic ispuha. podinje otvaranjem ispusnog, ventila [VO i traje de GUT. Stap u wha mora podravati nadtlak w cilimdrs (p.) da bi plinovi mogli sviadas tpore w ispusniom vodu, # da ne dade do porastatlaka, Kod teorijskog procesa (pV/-dijagram sl, 1.10.4) ventili se-otvaraj & zatvaraju uumnrtvim totkama, stskivanje plinova ad DMT do GACT iusis gorive srjese od GMI do DMT provode se pr atmosferskom tlaku, tj. bee ikakvih gubitaks, 3 to je zapravo w praksi nemoguée pastici. U pV-dijggramu (st, 1.10.5) prikazan je stvami rad motora, a sheri razveda (s.1.10-c) ucrtani su polozaji rutke kolje- nastog vratila w trenutku otvaranja | zatvaranja ventila, kao i kutovi izmedu ih polodaja i simetrala matvih totaka, 1,7 Nagelo rada éetverotaktnag dizel-motora Za raaliku od oto-motora, Eetverotakini dinel-motori usisavaju Cisti zak (ne forivu smjesu) ili zrak za vrijeme usisavanja dobivaju s predtlakom (motor! s Predsabijanjem cilindara), UStreano-gorive psli se pomoéu temperature kom primiranig zraka, a ne elektriénom iskrom. Pri take ~ usisavanje. Stap 11 (11-11) u kretanju od GMT picina DAT stvara podtlak u radnom citindru. Ovaj podtlak prenosi se otvorenim wsisnim ventilom 4 na usisaé kolektor 16 f Gistfoe usisnog arak. Atmosferski tak thai ‘ak u radni cilindar i to teaje sve dok se takovi ne iajednaze py =p. Drugi eck - kormpresija, Stap w kretanj prema GMT komprimira tisti zrak na tako visoki tak di konatna temperatura kompresije mora biti via it jednaka temperaturi sarmozapaljenja ustreanog goriva, Konagana temperatura kompresije izmosi od $50 do 700°C. Treéi tat - iggaranje i ekspanzija plinova. lzgaranjem stvoreni visokotlaéni plinovi skspandirajusi guraju stap prema DMT obavljajuti pri tome koristan rad. Ovaj takt traje od GMT do otvaranja isputnog ventila 5,1. do oko 45° pre nego rucka-kaljenastog vratila dade u DIM. Podetni tink ekspanzije kod ovih motora izmosi (3,5-15) MPs. Konaéni tlak ekspancije, j. tak koji vlada v cilindn u pogetku stvaranja ispuinog ventila je (3-6) - 10° Pa. 8Cenrti tak -ispul, U tremutha otvarnja ispusnog ventila $ dotsxi da pos- tupnog izjcdnagenja taka w eilindru 5 atmosferskim tlakom (TVO-DMF), 1s- tisikivanje plinova pocinje w tremutku kretanja stapa od DMT, a zavriava neito paslije GMT, tj, kada se pone zatvarat ispudad ventil (1VZ). 7 4 6 F SL LIL, Cetveratakinl dizclmotor {-plava motor, 2-blo;-karler 4-usisu went isa ven raspéiva: “Tvisdkotlaéna cije goriva; beiala porivy; S-razvodnu osovina, 0-kotallé podizats pohige bulansra;1T-stap; H-osovinge saps 1-1 kolensis ‘ally; fojnea, 1tanladai pono, 1ecoilee crak 7-ipusna cle Sabathéow proces, o je ucruzeni proves Otta i Diesela, so znati da goriva u radnom eilindru u potetku iagart kod Konstantnog volumena PG-MTI, a pri keraju MTI-PTE kod Konstintnog aka (pV-dijagram si. 1.12.a) Sve ostale promjen stanja jednake su kao i kod Ottova procesa éetverotaktnog motora, § razlitim parametrima. Ne smije se zaboraviti da dizel-motoriusisavaju i kom- primiraju Gist zrak, a oto-motori smjesu goriva i zraka. Kod dizel-motora gorivo Se uSiteava ragpréivagens u radni cilindar { pall tensperaturom Konipeimieanog zraka, a ne elekiriénom iskrom. Dijagram razvoda (¢, 1-12,¢) mote biti isti kao kod oto-motora, ali se mora razlikuvati v objainjenju takta usisa i kompresije te utreavanja inadina paljenja goriva 16 SI. 1.12, Teoretski, indiciranl i razvodal dijagram Eetverotaktnog dizel-motora 2 eben 71.8 Naéelo rada éetverotaktnog turbo dizel-motora ‘Kao glavni { pomoéni brouski motor su turbo-dizel motor, bili oni dvotakeni i Setverotaktni, Suro na plovnim jedinicama male tonade (Eportski Eanet ilk ‘mall ribarski brodovi) ugraduju se klasigni motor reape B Pestatnnoy S1.1,13, Cetverotaktni turbo-dize! motor Na sli 1.13. prikazana je shema detvérotskinog tutbo-dizel motora s plin- ‘kom turbinom 4 turbo kompresorom, te pregijaéem i rashladnikom zak rashladnikom ulja i vode, sigumosnog sustava i susiava kori8tenja otpadne toy line “ oe . Nasslici je stzp u polodaju kad su oba ventila otvorena, a to je srijeme ispi- anja cilindara syjetim zrakom koji u cilindar dotuci iz rasbiladnika R pod tlakom 1,17 do 1,9 bara i obladen na temperaturu 42°C. Usisni ventl se otvara prije CIMT’ 80°, a njegovim otvaranjem nastupa ispi- ranje kompresijskog prostaza i traje do: momenta zatvaranja ispunog ventila Prot takt - Zapotinje vet 80" prije GAT otvaranjem usisnog.vertile, isp ranjem cilindra do zatvaranja ispuinog ventila 60" poslije GAT. Usismi tkt se nastavja prednabijanjem cilindra syjezim zrakom do DMT ednosno do momenta zatvaranja usisaog ventils 40" poslije DMT, Takt usisa sastogi se of — negativnog dijela - na putu stapa od momenta otvaranja ustsnog_ ventila 80" prije GFT do GMT, — positivnog dijela ~na putu stapa od GMT'do DMT = negativnog dlijela ~ na putu stapa od DMT do 40? poslije DMT motest _zatvaranja usisnog ventla ‘Na negativnim dijelovima usisa nad stapa viada tak vedi od atmosterskox, ‘Drugi take - Kompresiia podinje s mlakom predaabijana, a zavrSava neo prije GAT w momentu pijenja uSreanog goriva temperaturom koja postite ompresijom zaka (irene Gestica zraki urrok je porasta temperature) u radiom ccilimetru. Treéi tut « Stvorentvisokotlatni plinovi (do 170 bara) iegaranjem gorbva Ba raju stap prema DMT ekspandiraji, Rada (kori) takt zavresve moment ftvaranja ispusnng, venti, ato je 45" pie DMT. CCevvrti tak ~ Stobodni ispuh nastae u momenta ofvaranja ispetnog vents do DAT, a prisilni ispuh od DMT do momenta otvaranja usisnog ventila, Tada hustupa ispiranc cilindra svjezim zrakorn, Takt ispuha zavrsava zatvaranjom ispuinog ventila, a to je 60° poslije GAT. Na slici 1.13 abe, prikazan je teoretski, indicirani i razvodni dijagram turba- izel motora, Usporedbom s dijageamom Klasiénog motora mogu se wotiti bitne raalike u radu motora, Takt usisa teoretski se odvija po krivtji 1-2 iznad atmos- ferske linije, a ne po njoj kao So je to kod klasiénog dizel-motors. Preklspne ventila je kod turbo motora 140" ina tom dijelu se vst ispinanje silindra zrakom, ‘kod klasignog motora preklapanje je niaksimalno 60° i ner ispiranja eilinda Kod turbe-dizel motora od momenta zetvaranja.ispusnog ventila vist se snazno prednabijanje cilindra svjetim arakom sve do momenta zatvaranja usisnog veu- tile, Kod ovog motors moguée je dobiti dvostruko veéu snagu na raéun dyes: truko vede kolitine araka u istom zapreminskom volumenu cilindare, tjzmogute Jedovesti dvostruko vite gorivamenje cine Btn arom stake ps adjabatska korpresia 3-4-dovodenje topline Kod. onstan- inion votamen ‘oliting od knstan- S-S-dijahatsia ekspanzija plinova; 6-2-odvodenje topline kod Konstan- tog wolemenss ispeh plinova be Istanije otvaranje usisnog ventila 80° pre GMT, me L2-ispiranje 4 prednabijanje citindra sake alata £12 db 2okamije zatvaranje.wisnog venta (80° posiije DMT); = 2-polinopske kompresija isn 2iake na Temporatr serovapaljens genre: ‘rani utrewvane paiva ‘iegaranje kod priblizne konstan- tnog volumeng ‘:Srizgnanve bod priblitno konstan- ipo -epoltopak. chopanzi plinova ~ eats SP Granije otvaranje ispuinoy yetia (43" prije DMT); ee S-DMT sida ipa DMT 1 past ipa 1-Lpretlapanie ventila Usianotvara 80" pri, a epudn zstvara 60” pose GMP Peektaganje venta ized 0 = 50" = 140", spiranie lindas syjebim om Tasnije zatvaranje isputiog, vet (60" postye pwr) \-ranijs oraranje usinog venta 1-Ssspicanjecilindsea zr Sczalvaranjelspatnog vent 5-2-prednabijnjeelindrazrakom; 2o-kompresja zak, 5-ateavane, guj hapa 4-DMT™ slobodn ispu; Digr- 1 prisitn ispuh; 1-S-ipieane eilindsssejtim xrakom 20 SIL 1.13. abe. Tearetskl, indicirani i she= ‘ma razyoda Getvere-takt- nog turbo motors, 1.9 Nagelo rada dyotaktnog dizel-motora Dvotaktni dizel-motor (s 1.14) je jednoradni prekretni, 5 neposrednim ulte- ¢avanjem goriva ui radni cilindar. Motor istosmjemog sustava ispiranja i pred ‘hnbijanja cilindra svje2im zrakom taka 3,5 bara, relativno velikog hod saps. 4 aN @ i 4 L a AA 0 at = 14, r [yy 13 Tha : i SI. 1:44. Dvotaktal dizel-motor MAN BSW ‘rad cilindar, 2-plaltcilindre; 3-sap; api kanal S-ispasat ventil; 6 inva motora; 7-kicikte razvedoe osovine; kuti Ispunog yeti, 9 flovedno-odvodna elev gala; l0-dovodus-advodna cijey lla, El-isputai kolekter, 12-turbokompeesor, 3-rashladnik araka, 14-ispiest koleltor, 1S- sapajica; 1 6-stujni prosto; 17-txtilaelspimog, zak Dvotakini sporohodni motor MAN BY+W (s1. 1.14.) ima promjer cilindra 660 hod spa 2600 man a py rojuokretaja 129 w mul ara snagu od 1900 KW po cilindrs. Srednj ctektivs Hak je 17 bara, a tlak ispimog zraka 3,5 bara ‘U shemi je prikazan polozaj stapa u donjoj mrtve} to&ki (DAT). Ispismi zrake iz steujnog prostora 16 u vrtlo2nom gibanju wlazi u radni cilindar 1 pod tlakom od 3,5 bara. Dobro vriloino gibanje zraka postide se zalwaliujuti Konstrukeiji ispimih kanala 4 na cijelom opsegu radne Koiuljice. Kanali su iz- Yedenitako da silnice zraka tangencijalno ulaze u radi eilindar i usmjeravaju se ema GMT. Za vrijeme ispiranja u cilindru se dobiva homogena struja zrake jt ne propusta plinove nastale izgaranjem goriva, veé ih istiskule preko ot- ‘Vorenog ispuinog ventila 51 spuint kolektor 1] ednosno plinsku turbinu, Isp Tae traje do moments zatvaranja ispusnog ventila 5, a to se dogada prije nego Stap 3 vojim Zelom zatvori ispime kanale 4. Od momenta zatvaranja ispuinog‘ventila do momenta zatvaranja ispimih kanala vei se sna2no prednabijanje ciin- dra svjeZim zrakom tlaks 3,5 bara i temperature 43°C. Kempen svetg zak wl eof momenta zatvarj ispmin taal do neSto prije gomje mrive toxke hoda stapa, tj. de momenia ustreavanja i paljen) radnom cilia Maksieaii tsk icgnranjadizlsmotora je 170, 4 lak do 25 bara. Goriva izgira do neéto. poslije GMT, zatim nastaje ckspanzije plinova u radnom cilindrs, Ekspanzija (radat takt) traje od GMT do momenta otvaranja ispuSnog ventila, Od momenta otvaranja ispirnih kaala nase ispeaje do. DUT od BMT do momenta zarvaranjs ispusnog ventila, w t0 je na polovini visine ispirnih kanala. Od momenta zatvaranja is- puog vent da moments zatveana isin kanal wr © mano rednab sanje cilindea syjeaim zrakom. st -jabatsks ompresija; 2-3-dovo- ns deaje Kelitine topline Kod Konstantnog, Yohumena; 3-4-dovodenje.koligine 1o- pine’ kod Keanstatnog. thika; 45-I~ adijbvanka.ekspanzijn, 5-I-odvedenje kolitine topline kod konstantog vo- humena; G-otvaranje iapimih otvora, 6 do DMT = lspiranje cilindra. syjetim _rakom po atmasfersko lint Sho, 1-2-politropska Kommresiiay 2-Finge- ranje ed. priblizno Konstanmog vol rena; 3-4-izgranje kod plein ko staninog taka; 4-S-palitropska chs panaija pinova & radnom elindns, S- otvaranjs ispuinog. venta; $-6-slbo dai spo; Gotvaranje ispimiby Kanala; 6-8 (DMM) ispiranje citi. svjedim ‘zzakom tks da 3,5 bara; BMT (8)-7- ispiranje ellindeasyjetim. zzakom; 7- zatvaranje isposnog ventils, 7-1-prod- nabijanje elindma syjezim zrakom. Ste |-polotaj ritke u momenta ufrcavania sotiva w radnieitindar: 2-polotaj rutke W moment atvaraja ispuBiog venti, S-polotaj mutke moment otvarania ispirnth kanala; 3 do DMT-slobodn! ‘sph; DMT de ¢-prinini ispun;, 4+ xatvaranje ispuinog —ventiln, —4.5- prednabijanje cilindea svjedim zrakom; Scl-kompresia Sisiog eraka; 1-2- ‘Strcavanje, garanje i skspanzia pl nova w radon cilindna Si. 1.15abe, Teoretski, Indicirant irazvodni dijagram dvotakinog dize-motora 2 1.10 Tzmjena radnog medija u cilindrima éetyerotaktnih motora Radi medij stvoren izgeranjem u radnom silindra obavlja koristan rad ck- syondirajusi nad stapom od yo visokog tka do 150 10° Pa na konaéni tlk 3-5) 10°Pa © Fano nosaligaranjem kad tetverotakcih motoreodstranjju se iz radnog Gilindra, djelom pomogu njihove vlastte potencijalse eaerpie, 2 dijelam is- {iskivanjem pomocu stapa, ‘Kod Getverotacnih motors radnt medi irijeni se xa dva akreta koljcnastog - yratila, kod dvotakim za jedan okret kolenasiog vratila. Da bl se radnt proces, mogao obnoviti,potrebno je pripremiti ulaz svjezeg ztaka (dizel-motor), od- sno gorive smese,goriva i zraka (ofo-moton) jo prje nego se potpuno wk Tone plinovi i radnog iin. SN adn’ medlij kod Cetverotaktnih motora zamjenjuje se taktovima ispua pli- - pova i usisa distog zraka, odnosno smjese goriva | z7aka i 1.10.1. Stapaj ispuba ~The iia pi ra hsp mata, a prema tp mor ino (3 §)- 10° Pa, Kada bi se ispusni vent otvarao tek kad se racks koljenastog vratils “ falazi u DMT, otvor presjcka ventila bio bi malen i postupne bi se povetavan dok stup ide prema GMP, Zbog togs ne bi masta postupn) pad taka ispusnih plinova na lak ispuha po krivubj « (pH -dijageam, s. 1.16) vee bi se ckopancija ~ nustavila po krivuljib. Stap u krotanju prema GMT komprimirao bi ispusne pli- ove zbog nedovoljno otverenog ispuinog otvers po krivulji ¢, U trenutku kad se ispuini ventil davoljno otvor, nastaje pad tka p, na tak itiskivanja stapom po krivulli d PpNajpovoljniji trenutak otvaranja ‘spusnog vents ispftwje se nx pokusnom solu snimanjem niskotlatnog difagrama elcktropneumatskim indikxtorom. Stapaj ispuha sasioji se od dvite faze, Prva faza traje od trenutka otvaranja is- Puinog ventla [VO do DMT i naziva se predispul, a druga taza (istiskivanje plinova stapom) provodt se na hodu stupa od DAT do OMT. Kad bi se ispuini venti zatvorio prije GMT, presjek venila bio bi nedoveljan za ispuh plinowa, Pri kraju ispuha tlak bi se u citindru povisio po krivuljia (pF dijagears, sl. 1.17) 4 tako bi bio ves gubitak radnje za vrijeme takta ispuba. Zaostali plinovi.u korupresijskom proston ckspandirat 6¢ pa krivulji b uw mo- ‘mentu kad stap nastavi gibanje od GAfT prema DMT do protutlaks Ap,. Ispuéni venili zatvaraju se od oko $ do 20 stupanja nakon Bio rutka prede GIT. Kroz otvoreni ispuint ventil struje zgami plinovi brzinom od nekoliko stotina metara wu sekendi, tako da djeluju ejektivns piomazuei predusisu zraks odosno gortve smjese.Usis 6 zapoceti kad je tlak ispusnih plinova nizi od atmosferskog theka p,, Kod motora s predabi) nem cilindea syje¥im zrakom potetn tlk zraka vik je od atmoefershoe pr > Px jer sc ak w radi cilindar tla nekim od sredstava za dobavu 2raka, U brodskaj Izvedbi najviée sé upotrbljava turbopuhalo, Kod neki tipova motora podtlak 2a wrijeme usisa moze se postiéi i do py 0,55 - 10° Pa, a kod motora s prednabi- janjem tlak usisa Getverotakinog motoraiznost (1,2 - 1,7) "10° Pa, adnosno tak ‘spimog zraka kod dvotaktnih motor, u granicama je (i,2- 3,3)- 10" Pa Kad bi se_usisni venti ofvarao tofno w trenulku kad je rutka koljenastog vratila u GMT, tad bi poéetni otvor bio man épostupno bi xe poveéavao, dak Bi se istodobno ’stap spuilao od GMT prema DMT. Zoog nedovoljnog pocetnog ctvaranja ventila {zhog spustanja stapa nastupio bi u eilindru visok podak, dok bi u Kartera bio atmosferskt lak. Ltrofak radnje bio bi zatno weti od onog 24 utrodla kad bi.u cilindna vladao nizi-podtlak Da bi u cilindr na pocetku usisae anja bio sto niéi podtfak, tj. Sto manji gubjtak radnje, palrebno je da usisn-ven~ {iP otvori dovoljan presick w moment kada s¢ stap potinje spustati od GMP prema DMT. ‘Ako podemo od piretpostavke da se usisni ventil ne otvara u polozaju UVO, yet u GMT, porast podtlaka nastao bi po krivulji ai bio bi mnogo veEi od p(s. Tig). Kada se ventit dovoljna awvori (VO), smanjuje se podtlak po Krivulj b na poailak usise py, Povesina f je gubitak rade 2bog kusnjeg otvananja usisnog, venti 19, pP-tijageam SL LAB, p¥-dijagram ». lb 4 ‘Za'vrijeme stapaja usisa podilak uw radnom citindra pel stalnom broju okreta Osinje Vide-manje salan, « njegova vrijednost avis o atporimis u usisno} cijevt i ‘fporima pri prolazu preko ventila, Oxpori u usisnom vodu razmjemi sis kvad~ atom brzine { zbog toga se brrina usisa ogranitava na vrijednost od $0 do-170 # Dok je stap u DAT u cilindns, vlads jos uvijek stanoviti podilak. Koligina Amjese. odnosno zraka koja se tad nalazi w cilindna, moze se povecati, ako lislsni Vesti asnije zatvor. To omoguéuje da se tak smjese ili zraka u eiindrs ‘izjednati 5 tlakom vanjske atmostere j tako poveca volumetrijski stupan) usiss- ‘Vanja, a time i radnja stroja, U pF dijagramu (sl, 1.19) sjectite krivulje kom= Iésije-i atmosferske linije oznaava zaivaranje usisnog ventil poslije DMT 8 2811 Tzmjena radnog medija u dvotakinih motora Vrijeme za izmjcnu istrosénog mdnog medije iz ifindra Setverotakinog mo- tora je vrijeme koje se troti za ispuh plinova (Y + 180+ 8) i usis (a + 180 + 6) smjese goriva tzraka, eddnosno distog zimka (3 1.10.¢), Kod dvotaktnih miotora wz jednak bro} okreta iu uobidajene kutove ranijeg | kasnijeg otvaranja i zatvaranja otvora (Bi ¥, 81 svod se na (ct 1 B) Getni puta rmanja vijednost, Takt ispuba i usisa 2amjenjuje se kod dvotakinih motora Gjelomicnim ispuhom IVO-IPO 4 ispiranjem cilindana IPO-AVZ. te prednabija~ ‘jem eilindara Svje2im 2rakom (IVZ-IPZ) (, 1.8.0). Prije nego stap | u toktu ekspanzije otvori ispime otvore 2 (IPQ), ruzvodna pomoéu kvrge { uredaja otvara ispuini vestil 3 (IVO) i u tom trenutku plinavé Koji su pod visokim tlakom pu cilindnu laze preko ispusnih kanala w plinskuturbiny brzinom pribliino $50 ms. Stap otvara ispiene otvate kad je tak Pe manjé od tlaka ispimog zraka p,, to&ka 1PO u p-dijagramu fs. 1.20), Zrak lac! u cilindar w vetloznom gibanju | ima ith smjer kao i ispuSn) plinovi Koji izlaze preko atvorenog ispuStog wentila, 1.20, Razvodni i p!-dijagram dvotaktnog dizel-motora Zhog istosmjemog stujanja zraka w radnom cilindry, takay se Sustaw ispi anja naziva uzduni ili istasmjerni, Ova) sustav ima svojih prednost s obzitom na ostale sustave ispiranja, (O tome vise u pogiavij ispiranje cilindara dvo- takinih dizel-motora,) Buduéi da se plinovi iz madnog cilindra odstrinjuju zrakem, a ne stapom kao kod getverotaktnth motora te kako je vrijeme na raspolaganju Betiri puta manje, ddolazi do mijeSanja zraka i plinova. Posljedica je toga mnogo vedi ostatak plinova u cilindru nego kod detvero takinih motora, a. osobito kod kojih se vr ispiranje kompresijskog prostora {motori s peedaabijanjem) zrakom. Za vrijeme trajanja ispiranja IPO-AVZ jedan dio zrak skupa s ispuinim plinovima odlazi kroz ofvarent ispusni ventil w at- mosferu, Kazemo da izgubljeni zrak trosimo 2a ispiranje cilindra. Ostali dio 26 bk to8i sea punjene cilindra, a njegown kliGina ovisit Ge o aks pod kj fe arab tad cilindar ‘0 tentperaturina kojo je zak u rashladniku ohladen (42 AO). Guibitak zraka bit be tim vedi Sto je kut Bi vedi, t, Ho se isp ventil kas- nije zatvara, Medutim, 0 razlici kutova zatvaranja ispusnih otvora Bi ispimih B ovist kolika biti raz semed tlaka ispimog araka py u ispirwom olektora i taka zraka u-samom cilindru. Ta razika bi morala bitf samo 20 ot- pore nastife prilikom strujanja zraka preko ispimih kanal Biikod dvotaktnih oto-motora, vee je prije reGeno, ciliner se ispiru smjesom ‘goriva i zraka, a ne Cistim zrakor kao kod dizel-motora, pa je nemoguce spri- du se jedan dio goriva gubi kroz ispusne kanale zajedno s plinovima. Taj goriva povetava njegov specificn! rosa, Pitanja 2a ponavijanje [,.Tko je seumitej howz a sho dizel-mosore? 2 Neve mmm etna spree tv lena oxi neki rj evima 2 Kao sno kiacral tore SUI obi na pers iran yore azo “4, Sto je stapajni volumen i w kojim se jedinicama racuna kod motora SUL? 4. Sioje prosioeizgatana.a Ka prostorclindra? “6, Sia e-orjer kompresije? Kolika je razika izmedu omjsra Kompeesie wte-motora | ‘aka? 7, S10 je sent indicicani, to pred efi ak? "AL Naveuite i objanate paramets tlakovs i temporsturs kod process trgaranja w rad- fom ciindnw. "8. Koji motor imaju veéw stan brinu: sports brzoksetni? Nap tras 7a sede stapr brn fusporodite veine 10; Koji motor sposobretny srednjokretnt | bezketn I, Sto nu to detverntakin Sto dvotake! moto (D 12. Koji su mover ats, cetverotakin il dvotaktai kod jednakih paramces i xaito? 13. Zabio ae dvouknioto-motoc ne izadvju-za wee snags od 750 KW? 14, Sioje specifién potrofak gorva | kok jemi rate tpove matara? 1S. Koja je bimna razlika ized Sctverotahtnog dizel-moiors | ota-motors? (Pianje fbjastite pamotu pF-dijagram. ‘Usporcdit ad dvorakmog | Serveotshanng dizelavotora V7, ZaBo se vsisn! ventl moet aworit pre nego stp dof u GMT, a eavork kad ‘riede DUT? 18. Za8io se iui veri mora otvorit pie nego atap dode w DUT: Pijede GMT? ease 19. Objasnite izmjcm radnog-medija kod éetverataktnog snotore, 0. Objasniteizmjenu radnog medija kod dvotaktnih motora |. Objesninagclarada dvotakinogskze-monora, 22) Koj su bitneralike emda turbo die! motors « usporedbi« Kasim motorom? | Objasi nagela ra dvotakinog dizel-motor. 24, Sto se posite preinaijanjem ellindarasvjedint arom.