UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIKIH NAUKA

INFORMATIKA
Akademska godina :2014/2015

INTERNET BANKARSTVO
Seminarski rad

Mentor:

Student:

doc.dr. Emina Junuz

Belma Mustafi

Mostar, 2015

SADRAJ
1. UVOD

2. INTERNET BANKARSTVO

2.1. Pojam internet bankarstva

2.2. Historijski razvoj internet bankarstva

2.3 Usluge koje banka prua na internetu

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERNET BANKARSTVA

3.1 Sigurnost transakcija na internet
3.2. Identifikacija korisnika

4. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA INTERNET BANKARSTVO

5. ZAKLJUAK

11

6. LITERATURA

12

1. UVOD

Savremeno bankarsko poslovanje uvodi, iz godine u godinu uvodi sve vie inovacija u svoj
rad. Moderne i preduzetniki orijentisane banke daju poticaj da se razvijaju nove i savremene
metode poslovanja, koristei inovativne tehnologije.Internet bankarstvo je svakim danom sve
zastupljeniji pojam. Spada u vrstu elektronikog poslovanja. Najvanija komponenta u
razvoju elektronikog poslovanja je bio Internet bez kojeg ne bi mogli govoriti o
elektronikom poslovanju. Razvoj elektronikog poslovanja se odvijao u kratkom razdoblju
od svega jednog decenije. Od samog razvoja pa do danas, elektroniko poslovanje, uz manje
potekoe biljei stalan rast u svojoj primjeni.
Bankarsko poslovanje na Internetu je brzo, efikasno i ekonomino. Otvaranje rauna u
Internet bankama je besplatno. Provizije za plaanje rauna elektronskim putem su minimalne
ili u veini sluajeva Internet banaka potpuno besplatne. Ostale provizije za Internet
bankarske proizvode i usluge su identine ili manje od provizija u takozvanom tradicionalnom
(filijalnom) bankarstvu.
Internet bankarstvo je najjeftiniji oblik obavljanja bankarskih transakcija. Provizije koje se
plaaju za obavljanje bankarskih usluga u Internet bankarstvu su iste ili nie od onih u
tradicionalnom bankarstvu. Internet bankarstvo takoer predstavlja najrasprostranjeniji oblik
elektronskog bankarstva koji je usmeren na sakupljanje bankarskih informacija i realizaciju
bankarskih usluga preko interneta. Rastua popularnost interneta i online transakcija stvorili
su okruenje u kome online bankarstvo postaje proizvod za masovnu potronju.

2. INTERNET BANKARSTVO
3

2.1. Pojam internet bankarstva

Internet bankarstvo, ponekad zvan on-line bankarstvo, plod je PC bankarstva.Internet
bankarstvo koristi Internet kao kanal distribucije po kojem se vri bankarska aktivnosti, kao
na primjer, prijenos sredstava, plaanje rauna, pregledavanje i provjera stanja rauna, plaaju
se stambeni krediti, te npr. vri kupnja financijskih instrumenata. Kod internet bankarstva
klijent pristupa svojom raunu iz preglednika/softvera kroz koji se pokree Internet
bankarstvo program koji se nalazi na serveru banke, a ne na klijentovom raunalu. 1 Online
bankarstvo preko tradicionalnih banaka omoguuje korisnicima da obavljaju sve rutinske
poslove kao to su plaanje rauna, upiti na stanja, isplate, trajni nalozi, a neke takoer nude
online zajmove i mnotvo drugih usluga. Ovo je viestruko korisno i za klijente kojima
olakava i ubrzava poslovanje te tedi vrijedan resurs kao to je vrijeme, a bankama je
olakano to to se smanjuju guve u poslovnicama. Podacima o raunu moe se pristupiti u
bilo koje vrijeme dana ili noi, i moe se obaviti s bilo kojeg mjesta. Internet bankarstvo
takoer eliminira rad s papirima to je znaajno ne samo zbog ekolokih razloga nego i zbog
praktinosti obrade podataka elektronskim putem pomou softvera, takoer i trokova
skladitenja i obrade papirnih dokumenata u ovom sluaju nema.
2.2 Historijski razvoj internet bankarstva
Godine 1983, Nottingham Building Society ( NBS ), pokrenula je prvu uslugu internetskog
bankarstva u Velikoj Britaniji. Ova usluga je temelj za razvoj internet bankarstva vodilja
razvoja za veinu usluga koje su slijedile. To je sve vrijeme kraja 80-ih godina prolog
stoljea, ali znaajniji pomak u pridobivanju korisnika ostvaren je tek 90-ih. Sljedei vaan
dogaaj u razvoju internet bankarstva dogodio se takoer u 1995. godini. Security First
Network Bank je prva banka osnovana samo za poslovanje putem interneta. Osnovana je u
oktobru 1995. godine u Pineville, a kasnije je sjedite premjeteno u Atlantu. Od tih godina
dolazi do naglog razvoja tehnologije koja je potrebna za internet bankarstvo pa samim time
sei ono naglo razvija i privlai sve vei broj korisnika koji uviaju prednosti koje im ono
prua.

http://www.moj-bankar.hr/kazalo/I/Internet-bankarstvo

Na sljedeoj slici (slika 1.) je prikazan razvoj web stranica banaka, banke su pruale razliite
usluge putem interneta tijekom povijesti. U prvoj fazi pojave banaka na internetu banke su
4

imale statike web stranice na kojima su nudile osnovne podatke o dotinoj banci, podatci
povezani s poslovanjem u poslovnicama kao to su podatci o kamatama, teajnim listama, a
tek rijetke su imale mogunost provjere stanja na raunu. Druga faza oznaila je ogranienu
komunikaciju sklijentima kao to je npr. e-mail komunikacija. I kao zadnja faza istie se
pojava Internet bankarstva pomou kojega se mogu izvravati raznovrsne transakcije s bilo
kojeg mjesta nakojemu ima Internet

Slika 1. Evolucija bankovnih web stranica

2.3. Usluge koje prua banka na internetu

Svakim danom sve banke koje se bave internet bankarstvom nude sve vie novih inovativnih i
korisnijih usluga putem interneta. Uglavnom svaka banka nudi iste ili sline usluge jer je i u
ovome sektoru konkurencija jaka i nekoritenje samo jedne mogunosti na internetu moe
znaiti gubitak velikog broja klijenata.Najee se nude tri glavne usluge a to su:
1. Internetsko bankarstvo za graane i obrtnike
2. Internetsko bankarstvo za poduzea
3. Internetsko bankarstvo za trgovanje vrijednosnicama
Internetsko bankarstvo za graane je najmasovnije koriteno a omoguava korisnicima iroku
lepezu usluga kojima mogu pratiti trokove i obavljati gotovo sve usluge koje bi mogli i u
poslovnicama. Vaan detalj je da korisnik preko interneta moe ostvariti i kvalitetnu
komunikaciju s bankom u sluaju bilo kakvih problema.

Neke od standarnih usluga koje banke nude preko interneta su:

1. Pristup, provjera stanja i kontrola prometa na svojim raunima
2. Mogunost ugovaranja oroenja
3. Uplata rata kredita
4. Uvid u podatke o prometu na kraticama
5. Mogunosti ugovaranja trajnih naloga
6. Uplate raznih komunalnih trokova
7. Kupnja bonova za mobitele
8. Devizno poslovanje
9. Odobravanje trajnih naloga15
6

10. Mjenjaki poslovi

11. Otvaranje i koritenje zamjenskog rauna
12. Obustave ranije dogovorenih plaanja
13. Dostava vanijih dokumenata koji nastanu u transakcijama na e potu
Internet bankarstvo za poduzea pomae poduzeima da imaju uvid u novane tijekove svog
poslovanja. Kao i kod graanstva, sve vei je postotak koritenja internet bankarstva i
odstrane poslovnih subjekata kojim se mogu znatno smanjiti trokovi poslovanja a taj
segment je vaan svakom poduzeu.

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERNET BANKARSTVA

Internet bankarstvo se snano razvija podrano razvojem tehnologija, a sve to doivi ovako
snaan razvoj znai da donosi zaradu pa je i konkurencija meu davateljima usluga veoma
snana. Ovako snaan razvoj ne bi bio mogu da korisnike ne privlae brojne prednosti. Kada
je rije o prostornim neogranienostima najvei broj ljudi bira najbliu banku ili onu do koje
mu je najlake doi, a u sluaju internet bankarstva banku imaju u svojoj kui ili na bilo
kojemu mjestu na svijetu s pristupio internetu. Neki strunjaci tvrde da je poslovanje preko
interneta sigurnije od koritenja poslovnica zbog toga sto poslovanje u poslovnici kao
nusproizvod ima i mnogo papirnih dokumenata na kojima se mogu nai i veoma povjerljivi
podaci koji mogu biti zloupotrijebljeni ako dou u krive ruke. Naravno sve vrijedi ukoliko se
potuju neka jednostavna pravila o sigurnosti pri koritenju internet bankarstva kao to je
pravilo da se uvijek odjavi kada se posao zavri ili pravilo da se povjerljivi podatci kao to su
lozinke ne alju elektronikom potom. Sve ovo je veliki plus za internet bankarstvo, ali
najvea prednost je vjerojatno ta to korisnici mogu neogranieno pregledati stanje na svojim
raunima to im ulijeva samopouzdanje i omoguava da kvalitetnije kontroliraju svoju
financijsku situaciju. Kada priamo o brzini odvijanja transakcija, u klasinom bankarstvu
potrebno je potroiti znatno vrijeme da bi otili u poslovnicu, nerijetko je potrebno viesatno
ekanje u redovima, popunjavanje obrazaca olovkom. Ovaj posao u internet poslovnici banke
se svodi samo na pristup korisnikom raunu i samo obavljanje transakcije. Poveanjem
konkurencije banke se bore za svakog klijenta pa tako kvaliteta web stranice i njena sigurnost

moraju biti na visokoj razini. Ono to privlai klijenta a omoguava mu utedu vremena jesu
web stranice s mnogim dodatnim opcijama kao to su teajne liste, kalkulatori za kredite i sl.
Vjerojatno glavni nedostatak internet bankarstva je nedostatak u sigurnosti pri obavljanju
transakcija, odnosno prijave ili odjave na korisniki raun. Pod nedostatak sigurnosti moemo
svrstati sve zloupotrebe koje nam se mogu dogoditi na internet bankarstvu. Pod nedostatkom
sigurnosti podrazumijevamo sve prijetnje i neugodnosti u kojima korisnik moe biti oteen
na bilo kakav nain. Mnogi ljudi su svjesni prednosti koje im internet bankarstvo donosi ali ne
usude ga se koristiti zbog toga to nisu spremni prihvatiti rizik sigurnosti poslovanja koji je,
dodue iz dana u dan sve manji ali e uvijek postojati jer kriminalci razvijaju svoje vjetine
paralelno s poboljanjem sigurnosti od strane banaka. Naravno potrebno je drati se odreenih
pravila i standarda kako bi se rizik to vie smanjio. Nije sigurna web stranica internet banke
garant sigurnosti, ako korisnik na svome raunalu nema antivirusne softvere i sl. koji ga mogu
zatititi od krae podataka o identitetu ili bilo kakvih drugih vrijednih podataka. Korisnik ne
mora uvijek biti kriv za ugroavanje sigurnosti, u prolosti su se esto deavale situacije u
kojima banka napravi propust u sigurnosti i povjerljivi podatci dospiju u ruke onih koji i ih
zloupotrijebiti. Takve situacije primoraju banke da koriste najsofisticiranije mjere zatite pa se
rizik smanjuje ali uvijek e postojati bez obzira na zatitu.

3.1. Sigurnost transakcija na internetu

Rizici sigurnosti u koritenju internet bankarstva su povezani s prijevarama od strane treih
lica ili razliitim pogrekama u obradi informacija. Razina sigurnosti transakcija internet
bankarstva direktno utjee i na sustav internet bankarstva kojim se banka slui. To znai da je
razina rizika direktno povezana sa vrstom i sloenosti usluga koje banka nudi na internetu i sa
razinom koritenja vrhunske tehnologije. Klju za sigurnu transakciju lei u kvalitetnom
provoenju pravila i politike sigurnosti te kontrola i praenje svih rizika kojima su korisnici
izloeni. U web poslovanju banaka koriste se razliiti algoritmi za siguran protok podataka
kroz Internet stranicu. Jedan od tih algoritama je SSL (eng. Secure Socket Layer) kojega
koriste banke koje posluju kod nas. Postoji i sustav TLS (eng. Transport Layer Security)
pomou kojeg su se nastojali rijeiti problemi vezani uz sigurnost. Danas se koristi mnogo
sigurnosnih sustava za zatitu korisnika. Svi ti sustavi koriste neku od razliitih metoda
kodiranja a mogua je koritenjem razliitih matematikih funkcija. Ovo radi na nain da se
ulazna rije kodira i da je iz nje nemogue vidjeti ulaznu informaciju bez da se zna klju s
8

pomou kojeg se moe proitati izvorna informacija. U klasinim bankama za potvrdu

transakcije koristi se vlastoruni potpis a u internet bankama to se zove elektroniki potpis
kojim se identificira da je korisnik potvrdio odreenu transakciju. Razvojem tehnologije
pojavili su se i tzv. cyber kriminalci koji e uiniti sve da vas prevare tako to e doi do vaih
osobnih podataka. uvanje osobnih podataka svakako je jedno od najvanijih pravila u
Internet bankarstvu. Banke takoer daju preporuke svojim klijentima kako se sauvati od
prevara na internetu a meu tim preporukama su svakako ove o uvanju podataka koji se
primjerice ne smiju slati putem elektronike pote. U zadnje vrijeme meu kriminalcima
poznat je tzv. phishing kojim se prevaranti slue na nain da alju elektroniku poruku
korisniku banke koja se ini kao slubeni zahtjev u kojemu se objanjava klijentu da je dolo
do nekog problema i trai se da se ispune odreeni podatci. Popunjavanjem takvih podataka
korisnik se izlae velikom sigurnosno riziku.
3.2. Identifikacija korisnika
Identifikacija korisnika je prvi korak u prijavi korisnika na svoj raun u internet banci i to se
tie sigurnosti veoma vaan korak. Ovim postupkom banka se uvjerava da je na internet
bankarstvo prijavljen korisnik koji je otvorio raun u banci. Identifikacija korisnika obavlja se
koritenjem tokena, tan kartice ili u posljednje vrijeme pametne display kartice. Token je
ureaj koji osigurava tajnost podataka a pomou njega se identificira korisnik koji se
prijavljuje na internet bankarstvo. Za poetak koritenja tokena potrebno je upisati PIN koji
zna samo korisnik. Kada se token upali potrebno je upisati identifikacijski broj i tajni broj
kojeg token generira i moe se iskoristiti samo jednom. Taj broj je generiran sluajno i
nemogue je predvidjeti broj koji e biti generiran na osnovu prethodnih. Nakon koritenja
token iskljuuje korisnika a ako to zaboravi nakon kratkog vremena nekoritenja token se
iskljuuje sam.

4. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA INTERNET BANKARSTVO

U nastavku su neki pojmovi s kojima ste se sigurno susreli ako ste korisnik internet
bankarstva. Objanjeni su samo pojmovi direktno vezani za internet bankarstvo.
Korisniki ID (eng. User ID) - je skupina brojeva koju korisnik dobije od banke prilikom
otvaranja korisnikog rauna i u kombinaciji s PIN-om ga koristi za prijavu na svoj korisniki
raun.
9

PIN (Osobni identifikacijski broj) - je broj poznat samo korisniku internet bankarstva koji ga
osigurava od neovlatenog koritenja njegovog korisnikog rauna i razliitih zloupotreba.
Korisnik ga sam moe mijenjati i potrebno je da ga mijenja u odreenim razmacima i da se
dri pravila prilikom odabira, primjerice, preporuuje se koritenje i slova i brojeva.
Elektroniki potpis - vaan dio u elektronikom poslovanju je i elektroniki potpis.
Elektroniki potpis ima potpuno jednako znaenje kao i vlastoruni potpis na dokumentu u
banci. Elektroniki potpis predstavlja generiki pojam koji podrazumijeva itav niz razliitih
vrsta digitalno prikazanih podataka pomou kojih se vri identifikacija korisnika i provjera
vjerodostojnosti potpisanog elektronikog dokumenata.
Tajni klju. - je kriptografski objekt koji ifrira podatke koje korisnik alje banci. Koristi se za
digitalno potpisivanje naloga za plaanje kojim se garantira autentinost podataka. S
pripadajuim javnim kljuem ini par kljueva koji slue za kriptiranje i dekriptiranje.
Javni klju - je kriptografski objekt kojim se dekriptiraju podaci kriptirani odgovarajuim
tajnim kljuem. Podatci koje korisnik kriptira svojim tajnim kljuem mogu se dekriptirati
samo odgovarajuim jedinstvenim javnim kljuem koji je dostupan i drugim sudionicima i
koji putem njega mogu dekriptirati na digitalni potpis i biti sigurni da smo transakciju
zatraili mi.
Klju za otkljuavanje - je klju koji slui za deblokiranje kartice u sluaju da smo pogrijeili
pin vie puta nego to je dozvoljeno.
ip kartica -u ip kartici nalazi se ip u kojemu su pohranjeni podatci o korisniku kartice kao
to su: javni klju, korisniki certifikat, tajni klju i ifra za otkljuavanje kartice. Ove
podatke korisnik generira prilikom obavljanja procesa registracije i samim time dobiva
sigurnost u to da samo on zna podatke koje sam postavi.
ita kartice - ureaj koji se spaja sa raunalom putem serijskog ili usb porta a omoguuje
itanje podataka sa kartice.

10

5. ZAKLJUAK

Razvoj telekomunikacijskih i informacijskih tehnologija direktno utjee na globalizaciju i

sveukupni razvoj drutva pa je utjecao i na nezamisliv napredak internet bankarstva u
relativno kratkome vremenskom periodu. Smijer daljnjeg procesa globalizacije ide ka
informatizaciji i automatizaciji svih sfera ljudskog ivota. Tu dakako svrstavamo i internet
bankarstvo koje ljudi koriste u privatnom i poslovnom ivotu za plaanje rauna, transfere
novca i mnoge druge usluge, koje su ponuene na inovativan i lako prihvatljiv nain. nternet
bankarstvo je usluga koja je kao stvorena za ovo moderno doba. Doba, kada je tempo ivota
bri inego ikada. Razvoj Internet tehnologija je svuda u svijetu, pa i u naoj zemlji doveo do
mogunosti da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji
zahtjeva angaovanje strunjaka razliitih oblasti i znatne novane investicije. Internet
bankarstvo je fenomen novijeg doba, koji se odvija, brim ili sporijim tempom, poslednjih
tridesetak godina. Bankarska industrija je prilino inertna i sklona tradicionalnim i
proverenim metodama pa prava revolucija u oblasti bankarstva, tek predstoji.

11

LITERATURA
Podaci koriteni za seminarski rad asocirani su sa sljedeim linkovima:

http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp
http://webhosting-wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web
http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetsko_bankarstvo
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp

12