Norsk-serbisk / kroatisk

ordbok
Brit Bakker
Ljiljana Komadini-Nikoli
Diana Mazalin-Bge
Svein Mnnesland

Universitetsforlaget, Oslo

Forord

Hvem er ordboka beregnet p?

Denne o r d b o k a er beregnet bde p n o r d m e n n
og p personer med serbisk/kroatisk/bosnisk
som morsml.
O r d b o k a vil v r e et n y t t i g h j e l p e m i d d e l for
p e r s o n e r fra d e t tidligere J u g o s l a v i a s o m n s k e r lre seg n o r s k . D e t gis e k s e m p l e r og
u t t r y k k s o m er n y t t i g e i n o r s k o p p l r i n g e n , og
d e n o r s k e o p p s l a g s o r d e n e e r forsynt m e d o p p lysninger o m b y n i n g o g u r e g e l m e s s i g u t t a l e .
B e a r b e i d i n g e n av m a t e r i a l e t er o g s lagt til
r e t t e for n o r s k t a l e n d e s o m l r e r seg serbisk
eller k r o a t i s k . D e t e r o p p g i t t n o r s k e o r d f o r k l a ringer i p a r e n t e s n r et o p p s l a g s o r d h a r forskjellige b e t y d n i n g e r . D e t e r o g s lagt a n p
t a m e d forskjellige s e r b i s k e o g k r o a t i s k e s y n o n y m e r o g u t t r y k k s m t e r s o m vil v r e n y t t i g e
for n o r s k e b r u k e r e .
Serbisk, kroatisk, bosnisk
Siden frste u t g a v e a v d e n n e o r d b o k a u t k o m i
1990, h a r d e n p o l i t i s k e s i t u a s j o n e n o g s p r k s i t u a s j o n e n i d e t tidligere J u g o s l a v i a f o r a n d r e t
seg r a d i k a l t . O p p l s n i n g e n a v D e n sosialistiske
f o r b u n d s r e p u b l i k k e n J u g o s l a v i a h a r f r t til a t
s p r k n o r m e r i n g e n f o r e g r a t s k i l t i de n y e s t a t e n e . K r i g e n h a r frt til e n e n d a s t e r k e r e p o l i t i s e ring av sprksprsmlet.
Ikke bare sprkpolitikken, men ogs den
f a k t i s k e s p r k b r u k e n e r blitt f o r a n d r e t . D e n
p o l i t i s k e o m v e l t n i n g e n h a r s a t t sine s p o r i s p r k e t . O r d o g u t t r y k k s o m t i l h r t e d e t sosialistiske Jugoslavia, er erstattet m e d nytt ordtilfang.
A n n e n u t g a v e av o r d b o k a hair b a r e i liten
g r a d k u n n e t t a h e n s y n til d e n n e n y e r e a l i t e t e n .
Av- p r a k t i s k e r s a k e r e r d e t b a r e blitt f o r e t a t t
mindre endringer i annen utgave.
T i d l i g e r e k a l t e m a n gjerne h o v e d s p r k e t i
J u g o s l a v i a for s e r b o k r o a t i s k eller, k r o a t o s e r bisk, selv o m b e t e g n e l s e n e serbisk o g k r o a t i s k
o g s ble b r u k t . F r a g a m m e l t a v h a r o g s b e t e g nelsen b o s n i s k v r t b r u k t o m s p r k e t i B o s n i a H e r c e g o v i n a , m e n v a r i k k e i offisiell b r u k i
d e t tidligere J u g o s l a v i a . I d a g er de offisielle
b e t e g n e l s e n e serbisk i S e r b i a ( J u g o s l a v i a ) ,
k r o a t i s k i K r o a t i a o g b o s n i s k , s e r b i s k eller
kroatisk i Bosnia-Hercegovina.
Forskjellene m e l l o m s k r i f t s p r k s n o r m e r i n gen i S e r b i a o g K r o a t i a g r delvis p o r d f o r r -

d e t (tog: voz, vlak), delvis p lydlige forskjeller

(lykkelig: srean, stretan), o r t o g r a f i s k e forskjel
ler (futurum: pisau, pisat u) og p e n k e l t e
forskjeller i s e t n i n g s b y g n i n g e n . D i s s e forskjel
lene er blitt k a l t stlige (serbisk) og vestlige
( k r o a t i s k ) . I B o s n i a - H e r c e g o v i n a b r u k e s en
skriftnorm s o m h a r noen elementer,fra serbisk,
a n d r e fra k r o a t i s k , s a m t e n k e l t e spesifikke b o s niske t r e k k .
K r o a t i s k s k r i v e s m e d d e t l a t i n s k e alfabetet,
m e n s d e t kyrilliske alfabetet er d e t v a n l i g s t e i
S e r b i a og M o n t e n e g r o . I B o s n i a - H e r c e g o v i n a
b r u k e s begge alfabeter.
I en del o r d finner vi en forskjell m e l l o m
f o r m e r m e d e ( e k a v i s k ) og f o r m e r m e d (i)je
(jekavisk):
ekavisk: lepa devojka p e n j e n t e
jekavisk: lijepa djevojka
I s k r i f t s p r k e t b r u k e s (i)je-formene i K r o a t i a ,
Bosnia-Hercegovina og Montenegro, mens eformene brukes i Serbia.
I denne o r d b o k a brukes to skriftsprks normer, de s o m er vanlige i Serbia og K r o a t i a .
D e n s e r b i s k e oversettelsen gis m e d kyrillisk alf a b e t o g d e n k r o a t i s k e m e d l a t i n s k alfabet. D e
t o s k r i f t n o r m e n e e r skilt m e d tegnet * .
Selv o m d e n s k r i f t s p r k s n o r m e n s o m b r u k e s
i B o s n i a - H e r c e g o v i n a i k k e er r e p r e s e n t e r t s o m
egen n o r m her, vil o r d b o k a likevel k u n n e b r u k e s a v p e r s o n e r fra B o s n i a - H e r c e g o v i n a fordi
d e s t o r t sett vil f i n n e sitt o r d f o r r d r e p r e s e n t e r t , e n t e n s o m felles o r d t i l f a n g , eller p e n a v
s i d e n e , i serbisk eller k r o a t i s k .
Heller i k k e s p r k n o r m e n i M o n t e n e g r o blir
gitt eksplisitt her. I M o n t e n e g r o b r u k e s s t o r t
sett detJcyrilliske a j f a ^ t e j ^ n i e n j e k a v i s k . O r d tilfanget e r h o v e d s a k e l i g s o m f e r b l l c
S e r b i s k o g k r o a t i s k e r i k k e strengt n o r m e r t ,
slik a t o v e r s e t t e l s e n e b a r e m tas s o m e n veil e d n i n g . I m a n g e tilfeller vil o r d og f o r m e r s o m
er oppfrt i den ene varianten, ogs k u n n e
brukes i den andre. Dessuten er s p r k n o r m e n
u n d e r rask utvikling. Ikke minst i kroatisk er
d e t m y e n y t t o r d t i l f a n g s o m d e t b a r e i e n viss
g r a d h a r v r t m u l i g ta h e n s y n til her.
I p a k t m e d u t v i k l i n g e n i d e t tidligere J u g o s l a v i a e r tittelen p o r d b o k a blitt f o r a n d r e t fra
N o r s k - s e r b o k r o a t i s k o r d b o k til N o r s k serbisk/kroatisk ordbok.

6
Skjematisk oversikt over s k r i f t s p r k e n e i K r o a t i a , S e r b i a , B o s n i a - H e r c e g o v i n a og M o n t e n e g r o
Kroatia

Serbia

Bosnia-Hercegovina

Montenegro

Alfabet:

latinsk .

kyrillisk/
latinsk

latinsk/
kyrillisk

kyrillisk/
latinsk

e/(i)je:

(i)je

(i)je

(i)je

Ordtilfang:

vestlig

stlig

stlig/
vestlig '

stlig

Serbisk/kroatisk grammatikk
D e t e r n o r m a l t i k k e gitt o p p l y s n i n g e r o m g r a m m a t i s k e forhold ( b y n i n g o.I.) i oversettelsene.
N r et n o r s k o p p s l a g s o r d i entall oversettes
m e d et s e r b i s k / k r o a t i s k o r d i flertall, er d e t t e
a n g i t t m e d (pl.).
Ved verbene er d e t lagt v e k t p vise b r u k e n
a v verbalaspekt. N r b d e d e t i m p e r f e k t i v e o g
perfektive v e r b e t b r u k e s , er disse skilt m e d tegnet II. I tilfeller h v o r b a r e det perfektive v e r b e t
rinnes, eller passer i n n i oversettelsen, str tegnet II foran det perfektive v e r b e t . I m p e r f e k t i v e
v e r b alene e r ikke m a r k e r t , o g heller i k k e v e r b
s o m h a r begge a s p e k t e r .

d e t n o r m a l t b a r e tatt m e d h o v e d f o r m e r o g
ikke s i d e f o r m e n ) (dvs. former s o m k a n b r u k e s
av skoleelever i skriftlige a r b e i d e r , m e n s o m
i k k e s k a l b r u k e s i l r e b k e r eller i statstjenest e n ) . N r det finnes f l e r e likestilte h o v e d f o r m e r
av et o r d , er det s o m regel h e n v i s t fra den e n e
f o r m e n (f.eks.: d o k k e -* d u k k e , golv
gulv).
A v d e likestilte f o r m e n e kalles gjerne d e n
e n e m o d e r a t o g d e n a n d r e ( s o m ofte faller
s a m m e n m e d formen i nynorsk) radikal. Som
o p p s l a g s o r d i d e n n e o r d b o k a er valgt de f o r m e n e s o m a n s e s s o m d e vanligste i m o d e r n e b o k m l . S o m oftest e r d e t d e m o d e r a t e f o r m e n e ,
m e n i e n k e l t e tilfeller er d e n r a d i k a l e f o r m e n
o p p s l a g s o r d (frem
fram, bjerk -+ bjrk).

Eksempel:

B y n i n g s f o r m e r av tillatte valgfrie f o r m e r er
t a t t m e d (svi sved/svei, bok - e n / - a , k a s t e -et/
- a ) . S o m regel s t r d e m o d e r a t e f o r m e n e p
frste p l a s s .

kaste

imperfektivt

perfekrivt

bacari

II

baciti

II

iskrvariti

forbl
ba

imari

N o r s k e valgfrie former
Liksom serbisk/kroatisk har ogs norsk stor
valgfrihet n r d e t gjelder hvilke f o r m e r s o m e r
tillatt i skriftsprket. D e n n o r s k e s p r k f o r m e n
i o r d b o k a bygger p d e n offisielle r e t t s k r i v n i n gen for b o k m l ( L r e b o k n o r m a l e n ) . N y n o r s k f o r m e r e r ikke t a t t m e d . I n n e n f o r b o k m l e r

Grammatiske opplysninger
D e n o r s k e o p p s l a g s o r d e n e e r forsynt m e d
g r a m m a t i s k e opplysninger. O v e r s i k t e n e p forrige o g d e n n e side viser h v o r d a n n o r s k e s u b stantiver, a d j e k t i v e r o g v e r b b y e s . F r s t e r d e t
a n g i t t hvilken m a r k e r i n g d e e n k e l t e b y n i n g s mnstrene har i ordboka.
M e r k a t ved v e r b s o m k a n byes e n t e n m e d
-te, -de (luke lukte, dreie dreide eller m e d r e t /

SUBSTANTTVERr
Entall
ubestemt

Entall
bestemt

1) -a:
1) -en/-a:

en/ei myr
en/ei seng

myrer
senger

myrene
sengene

3)-en:
4 ) -en, pl. ~-e:
5) -et, pL -:

en best
en lrer
et slott

myra
sengen/
senga
hesten
lreren
slottet

hester
lrere
slott

6) -et, pl. -er:

et eple

eplet

epler

7) -et, pl. -/-er:

et kontor

kontoret

kontor/
kontorer

hestene
lrerne
slottene/
slotta
eplene/
epla
kontorene/
kontora

^JHertall
ubestemt

Flertall
bestemt

7
ADJEKTIVER:
Ubestemt entall
hankjnn/
hunkjnn

Ubestemt entall
intetkjnn
(+adverb)

ekte
god
norsk
forkastet

ekte
godt
norsk
forkastet

ekte
gode
norske
forkastede/
forkastete

Infinitiv

Preteritum

Perfektum

1) - e t / - a :

kaste

2)
3)
4)
5)

lyse
leve
bo
luke

kastet/
kasta
lyste
levde
bodde
luket/
luka/
lukte
dreiet/
dreia/
dreide

kastet/
kasta
lyst
levd
bodd
luket/
luka/
lukt
dreiet/
dreia/
dreid

1) :
2) -t, - e :
3) -e:

B e s t e m t entall
flertall

VERB:

-te:
-de:
-dde:
-et/-a/-te:

6) -et/-a/-de:

dreie

- a ( l u k e t / l u k a , d r e i e t / d r e i a ) , e r disse b y n i n g s m t e n e o p p f r t s a m m e n : -et/-a/-te eller - e t /

-a/-de.
Ved u r e g e l m e s s i g e v e r b e r p r e t e r i t u m s - o g
p e r f e k t u m s f o r m e n o p p g i t t , f.eks.:
gi

gav, gitt

fryse

f r s / f r a u s , frosset

Faste uttrykk
I o r d b o k a e r n o r s k e faste ( i d i o m a t i s k e ) u t t r y k k
m a r k e r t m e d e n a s t e r i s k ( * ) . . D e t t e e r faste v e n dinger, o r d t a k o.I. (f.eks. fugl: *En fugl i hnden er bedre enn ti p taket). U t t r y k k er o g s
markert p denne mten nr oppslagsordet er
b r u k t i o v e r f r t (figurlig) b e t y d n i n g , slik at d e t
_ i k k e uten viderejcanJorsts u t J r a oppslagsord e t s g r u n n b e t y d n i n g (f.eks. fisk: * falleljifcj.
D e t e r lagt v e k t p t a m e d f l e s t m u l i g slike
faste u t t r y k k . I d e tilfeller h v o r d e t h a r v r t
mulig, er de oversatt med idiomatiske serbiske
og kroatiske uttrykk.
Forfattere
D e f i r e m e d f o r f a t t e r n e h a r h a t t a n s v a r e t for
skrive h v e r sin del a v o r d b o k a . I tillegg h a r alle
b i d r a t t til l s n i n g av felles p r o b l e m e r . F o r delingen av oppslagord p forfatterene h a r
v r t : B r i t B a k k e r : snabel - > , m i n e - * m o r e ,
Ljiljana K o m a d i n i - N i k o l i : gaffel -* lve, m a d -

r a s s - > m a t t , D i a n a M a z a l i n - B g e : morell - *
s m t t e r i , Svein M n n e s l a n d : a -> ftallig, m a u r
- mindre. M n n e s l a n d h a r h a t t hovedansvaret
for k o o r d i n e r i n g a v a r b e i d e t .
T a k k for hjelpen!
F o r f a t t e r n e vil t a k k e alle d e m s o m p forskjellig vis h a r h j u l p e t til i a r b e i d e t m e d o r d b o k a .
Frst og fremst fortjener o r d b o k s r e d a k t r T o m
H u s t a d i U n i v e r s i t e t s f o r l a g e t s t o r t a k k for all
o p p m u n t r i n g under den langvarige prosessen
m e d f o r d b o k a ferdig. I k k e m i n s t vil f o r f a t terne takke de jugoslavene s o m har vrt k o n s u lenter og bidratt m e d gode r d under utarbeidelsen a v m a n u s k r i p t e t . I n g e n a v d e m e r i m i d lertid a n s v a r l i g e for d e n e n d e l i g e versjon o g d e
e v e n t u e l l e m a n g l e r o g s v a k h e t e r s o m f i n n e s der.
E n s p e s i e l H a k k til d o s e n t Ljubia Raji v e d
U n i v e r s i t e t e t i B e o g r a d for verdifullt s a m a r b e i d
u n d e r hele a r b e i d e t m e d o r d b o k a . v r i g e k o n sulenter i Jugoslavia h a r vrt: professor Stjep a n D a m j a n o v i , Z a g r e b , p r o f e s s o r Ivo P r a n j kovi, Z a g r e b , l e k t o r M i r k o R u m a c , Z a g r e b ,
p r o f e s s o r J o s i p Sili, Z a g r e b . O g s a n d r e h a r
b i d r a t t m e d verdifull hjelp til d e l e r a v a r b e i d e t .
F o r f a t t e r n e vil r e t t e en t a k k til Kulturo g v i t e n s k a p s d e p a r t e m e n t e t , Norsk-jugoslavisk
s a m b a n d , R d e t for videregende opplring,
Slavisk-baltisk i n s t i t u t t , Universitetet i O s l o og
Utlendingsdirektoratet, som h a r bidratt k o n o m i s k til utgivelsen a v o r d b o k a .

Forkortelser

A
a d j e k t i v eller a d v e r b
ADJ
adjektiv
ADV
adverb
ART
artikkel
anat.
anatomisk
astr.
astronomisk
best.
bestemt form
bot.
botanisk
f.
femininum, hunkjnn
fam.
familirt, muntlig
fig. figurlig, i o v e r f r t b e t y d n i n g
fys.
fysisk
geom.
geometrisk
geol.
geologisk
geogr.
geografisk
gml.
g a m m e l t , foreldet
gram.
grammatisk
hist.
historisk
I
NT
interjeksjon
intr.
intransitivt, s o m ikke t a r objekt
jug.
s o m gjelder jugoslaviske forhold
jur.
juridisk
kjem.
kjemisk
komp.
komparativ
KONJ
konjunksjon
lingv.
lingvistisk

m.
mat.
med.
mil.
mus.

maskulinum, hankjnn
matematisk
medisinsk
militruttrykk
musikkuttrykk

myt.
mytologisk
n.
n y t r u m , intetkjnn
pej.
pejorativt, nedsettende
pl.
pluralis, flertall
pol.
politisk
PREP
preposisjon
pres..-**e j f ( g e n s
pronomen
PRON
rei.
religist
substantiv, ubyd substantiv,
S
substantivert adjektiv
singularis, entall
sgsport.
sportsuttrykk
sup.
superlativ
TALL
tallord
tekn.
teMsk
trans.
transitivt, som tar objekt
V
verb
vulg.
vulgrt
zool.
zoologisk
kon.
konomisk

ad notam

A
va j a b u i c a
PREP
.
..
adder|e -te V || * zbrajati || zbro(til) * d o
jiti
5 6 meter 5 6 * 5 do 6 m e t a r a
2) (til en pris av) no ( ) * po (cijeni od)
addisjon -en * zbrajanje, pribrajanje
5 kg kr. 8 5 no ( ) 8 -*
adekvat -e A , * adekvatan,
5 kilograma po (cijeni od) 8 k r u n a
odgovarajui
abbed -en , * o p a t ,
adel -en * plemstvo
prior, nadstojnik s a m o s t a n a
adelig -e A .* plemenit, plemenita r o d a
adelsmann -en, pl. -menn * plemi
abbor -en (zool.) (Perca fluviatilis) * grge
adgang -en
abc [abese] -en
1)
poetnica, abecedar
1) (atkomst) , , , *
pristup, prilaz, ulaz, ulazak
2) (Jig.) OCHOB
osnova
abdiser|e -te V ce ||
adgang forbudt / * pristup
* odricati se || odrei se prijestolja
zabranjen
ablegyer pl. , , * vragobje,
gratis adgang * besplatan ulaz
ale
ha adgang til hemmelige dokumenter * i m a d pristup tajnim
abnorm -/, -e A , * nenordokumentima
malan, abnormalan
abonnement [-mang] -et, pl. -f-er
2) (tillatelse) , , ( 1) (p avis o. i.) * pretplata
) * dozvola, doputenje, odobrenje, pravo (na koritenje)
2) (p teater o. i) , * pretpla
ta, predbrojka, a b o n m a n
et vrelse med adgang bad ca
abonnent -en -k pretplatnik
* soba s u p o t r e b o m kupaonice
abonner|e -te V ce || ce
adgangsbegrensning -en * organienje upisa
* p r e t p l a d v a t i se || pretplatiti se
Jeg abonnerer p det tidsskriftet
adgangstegn -et, pl. - . -k dozvqla
* Pretplaen sara na taj asopis
za ulazak
abort -en , * pobaaj, a b o r t u s
adjektiv -et, pl. -/-er * pridjev
fri abort
p r a v o na
adjunkt -en () (m.), Slobodan a b o r t u s
(f.) (ca ) *
aborter|e -te V , || * abortira(predmetni) nastavnik (m.), nastavnica (f.) (sa
ti, II pobaciti
sveuilinom n a o b r a z b o m )
1
absolutt -e ADJ ,
apsolutan,
adjutant -en * a u t a n t
potpun
adj INT ,
z b o g o m , dovienja
2
absolutt
ADV
si adj ce || ce -k oprastati
1) , -k a p s o l u t n o , sasvim, posve
se (I oprostiti se
-UteUauabslvfj.ndvendi&Tojc

- a d l y d e adld, adlydt || * slus* To je prijeko p o t r e b n o

ati II posluati
2) absolutt ikke * n i k a k o
adlyde en ordre * izvriti
naredbu
3) (ja visst) , * s v a k a k o , apso
lutno
adlyde loven no * p o s t u p a t i
Bor jeg gjore det? - Absolutt!
po zakonu
? - ! * Da li trebam to uciniti? administrasjon -en , * adSvakako!
ministracija, u p r a v a
absorber|e -te V || , *
administrativ -t, -e A , *
upijati (I upiti, apsorbirati
administrativni, upravni
abstrakt -e A * a p s t r a k t a n
adminisrrer|e -te V (), absurd -e A , * besmislen, ap * upravljati (neim), administrirati
surdan
administrerende direktr -en *
acetylcalisylsyr|e -enj-a , generalni d i r e k t o r
* , * acetisal, acetilosalicilna
admiral -en ~ admiral
kiselina, aspirin
ad notam ADV
adamsepl|e -et, pl. -er * A d a m o ta seg noe ad notam

adopsjon

akademisk

blande seg opp i andres affrer ce y

* mijeati se u tui posao
* ta affre || *
adopcija
p o d u z i m a t i || poduzeti mjere
adopter|e -te V
2) (skandale) * afera
1) || , * posvajati
afghaner
-en, pl. -e (.), II posvojiti, adoptirati
(.)
Afganistanac (m.), Afganislanka (f.)
De adopterte et barn cy *
Afghanistan (geogr,)
Afganistan
. Posvojili su j e d n o dijete
Afrika (geogr.) * Afrika
2) (ta etter) || * preuzimati
l
afrikaner en, pl. -e (.),
II preuzeti
( ; ) ir Afrikanac (m.), Afrikanka (f.)
adoptivbarn -et, pl. - , (.),
afrikansk -e A , * afriki
(.) * posvojeno dijete. posvojenik
aften -en
(ra.), posvojenica (f.)
1) (kveld)
veer
adoptivforeldre pl. , - adoptivni roditelji, posvojitelji
God aften! ! -k D o b a r veer
adressat -en , * naslovnik, prima/ aften * veeras
om aftenen , c * uveer, naveer
lac, primatelj, adresat
/ gr aftes
sino
adress|e -- * adresa, naslov
oppgi navn og adresse *
2) (dag for helligdag) navesti ime i adresu
* d a n uoi crkvenog praznika
adresseforandring -en/-a * promjejulaften , * Badnjak
pskeaften - Velika subota
na adrese
aftenkjol|e -en - veeraja haljina
adresser|e -te V
aftens S -k veera
-*
1) (skrive adresse) , * adresirati, nasloviti
spise aftens * veerati
2) (mynte p) || * upuivati
aftensmat -en * veera
II uputiti
aftensmltid -et, pl. -j-er * veera
agent -en
Bemerkningen var adressert til meg ce

Primjedba se odnosila na
1) (selger) , * zastupnik,
mene
predstavnik
Adriaterhavet (geogr.) , *
2) (spion) , -k agent, pijun
agentur -et, pl. -f-er , J a d r a n s k o more, J a d r a n
, * zastupnitvo, predstavnitvo,
advar|e -te V || , agentura
II * opominjati || o p o m e n u t i , u p o z o ravati || upozoriti
ager|e -te V , ce, *
Jeg advarte ham mot g dit ra
glumiti, praviti se, izigravau*
~ O p o m e n u o sra ga da ne o d e t a m o
aggresJQn -en
Jeg advarer deg mot ham ra ce
V (aggressivitet) k agresivnost
* Opominjem te da ga se uva
2) (mil.) * agresija
advarsel -en, pl. -sier , * o p o m aggressiv -/, -e A , k agresivan,
ena, upozorenje
nasrtljiv, navalan
tjene til skrekk og advarsel
agitasjon -en -k agitacija
agitator -en , -k agitator, huka
* sluiti kao o p o m e n a
agiter|e -te V , * agitirati,
advent -en (rei.) (
) * Doace (posljednja etiri tjedna
propagirati
pred Boi), Advent
agitere for noe ,
_
adventskalender -en, pl. -e 5~-"
H e n r r o " * p r o p a g i r a t i - n e t o , agitirati z a n e t o
( 1. 24. ) * djeji predboiagn -et, pl. - , -k meka, m a m a c
ni kalendar (od 1. do 24. prosinca)
agronom -en , *
adverb -et, pl. -{-er * prilog
a g r o n o m , inenjer agronomije
advokat -en * odyjetnik, a d v o k a t
agurk -en/-a (bot.) * krastavac, u g o r a k
soke hjelp hos advokat aha INT a x a * a h a
- traiti p o m o od odvjetnika
aha-oppleve!s|e -en - k aha-doivljaj
affekt -en , , * uzbuAIDS S (med.) sida, A I D S
enje, uzbuenost, afekt
air condition [erkondisjn] 5
komme i affekt y ,
1) , * klimatizacija
* pasti u afekt, bi ti uzbuden
2) (apparat) - * klima-uredaj
affektert A , * afektiran, iz jour [asjur] AD V y , , * u t o k u ,
vjetaen
auran, toan
en affektert uttale * izvjetaajourfr|e [asjur-] -te V , y en izgovor
* aurirati, dovesti u a u r a o stanje
affr|e -en
akademi -et. pl. -j-er * akademija
1) (sak) , * stvar, posao
akademisk -e A , * a k a * primiti neto na znanje
adopsjon -en ,

posvojenje,

akademiker
demski, sveuilini
akademisk utdanning *
akaderaska naobrazba
* Sprsmlet har kun akademisk interesse
je * Pitanje je
samo od akademskog iriteresa
akademiker -en, pl. -e c
* osoba sa sveuilinjom naobrazbom
akademjmedlera -met, pl. -mer , * akademik, lan akademije znanosti
ak|e
-teV
1) ce * sanjkati se
ake kjelke ce * sanjkati se
na saonicama
2) (skli) ce, ce * klizati se
ake p gelenderet ce no * klizati se po ogradi stubita
3) ake seg fram () * puzati
(potrbuke)
akebakk|e -en * padina za
sanjkanje
akebrett -et, pl. - * daska za
sanjkanje
akelei|e -enf-a (bot.) (Aquilegia) ,
* kandilka, pakujac
akevitt -en , * akvavit,
rakija od krumpira
akk INT ax, j a o * ah, j a o
akklamasjon -en * aklamacija
velge ved akklamasjon *
birati aklamacijom
akklimatisere -te seg V ce, ce || ce * aklimatizirati se,
prilagodavati se || prilagoditi se
akkompagnere [-panjere] -te (mus.) ( ) pratiti (na instrumentu)
akkompagnere p gitar k
pratiti na gitari
akkompagnement [-mang] -et () *
muzika/glazbena pratnja
synge til pianoakkompagnement * pjevati uz pratnju klavira
akkord -en
1) (lnnssystem) , ,
_ * n o j r a a ^ p j a & r ^ n ^ , a k o r d
arbeide p akord no ~ raditi po
uinku
2) (jur.) , (
) * sporazum, poravnanje, n a g o d b a
(izmeu dunika i vjerovnika)
* g p akkord med noe *
uiniti kompromis
3) (mus.) , * akord, suzvuk
akkordarbeid -et no * rad po n o r m i
akkordlnn -en no , * plaa po uinku, plaa p r e m a normi
akkumuler|e -te V , ||
* akumulirati, nagomilavati || nagomilati
akkurat AD V , , , * tono,
upravo, ba

aksjonr
Han kom akkurat n je * Upravo
je stigao
Disse skoene passer akkurat cy
* Ove cipele upravo pristaju
akkusativ -en * akuzativ
akrobat -en * a k r o b a t
akryl -en/-et * akril
aks-/ (bot.) * klas
aks|e -en
1) (mat.) oca * os
Jorda dreier seg rundt stri akse ce
OKO oce * Zemlja se okree oko svoje osi
koordinatakse oca k koordinatna os
2) (polit.) * osovina
1
aksel -en (tekn.) , * osovina, stoer
hjulaksel * osovina kotaa
aksel 2 -en (anat.) , * rme, piece
bre p akslene * nositi
na ramenima/pleima
akselererte -te V || , * ubrzavati || ubrzati, akcelerirati
akseltrykk -et -k osovinski pritisak
aksemaktene pl. (hist.) * osovinske
sile
aksent -en
1) (trykk) , * naglasak, akcent
~2) (tegn) * akcent
3) [aksang] * strani naglasak
snakke med aksent ca * govoriti sa stranim naglaskom
akseptabel -t, -ble A * prihvatljiv
aksepterte -te V || , II * prihvatati || prihvatiti
akseptere et tilbud * prihva
titi p o n u d u
aksjje -en , * dionica, akcija
aksebrs -en * burza
aksjekapital -en ~k dioniarski
kapital
aksjeleilighet -en ( ce
,
) * akcionarski stan (stan za koji se plaa odreena surna, s
tim to vlasnik stana postaje akcionar u stambenoj
zgradi)
aksjemajoritet -en ^ * j d i o n i a r "~ sk vecin
aksjemegler -en, pl. -e * burzovni
meetar
aksjeselskap -et, pl. -l-er ,

*
dioniarski/dioniko
drutvo
aksjeutbytt|e -et, pl. -er , * dividenda, dioniarski dobitak
aksjon -en , * akcija, rad
g til aksjon y k stupiti u akciju
aksjonerte -te || y , II * stupati || stupiti u akci
ju, poduzimati || poduzeti mjere
aksjonsradius -en * radijus djelovanja
aksjonr -en , * dioniar, ak-

akt
cionar
1
akt -en
1) (i skuespill) () in (drame)
2) (nakenmodell) (y ) akt (u
slikarstvu)
3) (handling) , in, obred
kjnnsakt * spolni in
4) (dokument) (. ), akt (pl.
akta), predmet
2
akt -en
1) (oppmerksomhet) , , , o * panja, pozor, oprez, pozornost
gi akt p noe * paziti na neto
ta seg i akt * biti na oprezu
Giv akt! (mil.) ! ic M i r n o !
2) (respekt) -k potovanje, tovanje
* holde i akt og re * duboko
potovati
a k t | e -etl-a V
1) (ense) ( ) * mariti (za neto)
Ingen akter p hva han sier
* Nitko ne mari za ono to kaie
2) (respektere) . * potovati,
potivati, cijeniti
Han er hyt aktet av alle ra *
Svi ga visoko cijene
3) ( ha til hensikt) * namjeravati
Hva akter du gjre? ?
* to namjerava uiniti?
4) akte seg (passe seg) ce (),
k uvati se (neega), paziti
aktelsfe -en , * potovanje,
tovanje, uvazavanje
Jeg har stor aktelse for ham ra k
Visoko ga cijenim
akter ADV * na krmi
akterover ADV (o ) * nazad (o brodu)
akterstavn -en * krmena stava
aktiv -t, -e A
1) (virksom) , * aktivan, djelatan
delta aktivt * aktivno sudjelovati
2) (gram.) , * aktivan, radni
aktiviser|e -te V , * aktivirati
aktivitet -en , -k aktivnost, djelatnost
vre i full aktivitet * raditi
punom parom
aktivitetstilbud -et, pl. - (
) * organizirana aktivnost (za omladinu)
aktivum -et, pl. aktiva (.),
( ) * aktiva (pl.), ukupna imovina (i sva potraivanja)
aktor -en (jur.) * javni tuilac, javni
tuitelj
:
aktsom -t, -me A k paljiv, pozoran
aktualisere -te V , ||
* aktualizirati, initi || uiniti aktualnim
aktualitet -en * aktualnost

alder
akruel|I -t A , * aktualan, od
interesa
Saken er ikke lenger aktuell * Stvar vie nije aktualna
aktverdig -e A , * uvaen, potovan
aktr -en aktivan sudionik/
uesnik
akupunktur -en (med.) k akupunktura
akustikk -en * akustika
akustisk -e A , * akustian,
akustiki
akutt -e A , , * akutan, hitan,
kritian
akvarell -en , - akvarel, vodena
boja
al - avl
la carte [a la kart] AD V no , c * po narudbi, s jelovnika
alarm -en , * uzbuna, alarm
sl alarm * dii uzbunu
falsk alarm * lana uzbuna
alarmberedskap -en ,
pripravno stanje, stanje pripravnosti, priprava
alarmer|e -te V , ||
, || * alarmirati,
davati | dati znak za uzbunu, uzbunjivati || uzbuniti
alarmere brannvesenet
* obavijestiti vatrogasnu slubu
alarmerende A , -k alarmantan, uzbunjujui
albaner -en, pl. -e (.), (.) *
Albanac (m.), Albanka (f.).
Albania (geogr.) -k Aibanija
albansk -e A k albanski
albu|e -en * lakat
* ha spisse albuer ce, k
laktati se, biti lakta
albuerom -met * prostor za
kretanje
albueskjefl -et.pl. - (zool.) (Patella Cocrulea) ,

lupar, priljepak
album -met, pl. -f-er * album
aldeles ADV , -k sasvim, potpuno,
posve
" Du har aldelesTft y l i p a B y * P o t p u n o
si u pravu
aldeles ikke * uope ne
alder -en, pl. -ej-drer
1) , (), * dob, godine (ivota), starost
Han er p min alder Oa je k On je
mojih godina
Hun dde i en alder av 40 r je je
40 * Umrla je kad je imala 40
godina
Hun er stor for alderen je
* O n a je velika za svoju d o b
Han er i sin beste alder je
* U najboljim je godinama
n en hy alder *

alderdom

doivjeti d u b o k u starost
Han brer alderen godt *
Dobro podnosi godine
skolepliktig alder -k kolska dob,
kolski uzrast
2) (epoke, bare i sammensetninger) , *
doba, vijek
middelalderen * srednji vijek
jernalderen * eljezno d o b a
alderdom -men * starost
/ alderdommen * pod starost
alderdommelig -e A , -k starinski, zastario
alderdomssvakbet -en * staraka
slabost
aldersbolig -en * stan
prilagoen starima
aldersgrens|e -- * dobna/starosna granica
g av for aldersgrensen y * otii
u mirovinu
aldersgrupp|e -enf-a , * godite, starosna skupina/grupa
aldershjem -met, pl. - , * staraki dom, dom za umirovljenike/penzionere
alderspensjon [-pangsjon] -en *
starosna mirovina, penzija
aldri ADV
1) , * nikada, nikad
aldri mer * nikad vie
N eller aldri! ! k Sad ili nikad!
*Bedre sent enn aldri *
Bolje ikad nego nikad
*>! skal aldri si aldri!
* Nikad nemoj r e d nikad!
Dette gr aldri godt! O B O ! * Ovo nece
ii!
2) om ... aldri s ... , * m a k a r ,
ma koliko
Han kommer ikke om vi venter aldri s lenge
, na * Nee doi,
pa m a k a r ekali sto godina
Hun kommmer alltid p jobben om hun er aldri s
trett
* Uvijek dode na posao ma koliko bila u m o r n a
3) vel aldri * valjda ne
Du-har- veLaldrijagt_det2_3^ji2LHvtcn

?
1
* Valjda nisi to rekao?
Du skulle vel aldri ha glemt brevet?
? * Nisi valjda zaboravio pismo?
al|e -etj-af-te V , *
gojiti, gajiti, odgajati || odgojiti
ale opp griser * gajiti svinje
alen -en (gml.) , * lakat, arra
alene ADV = aleine
1) (ensom) , * sam, usamljen
vre alene hjemme * ostati
sam doma
La meg vre alene! ! * Ostavi
me na m i n i !
2) (gml.) (bare) * samo
:
Gud alene kan hjelpe oss

all
Samo nam Bog moe pomoi
alfabet -et, pl. -/-er , , * abeceda, alfabet, pismo
det latinske alfabet -k latinica
' det kyrilliske alfabet * irilica
det norske alfabet * norveki
alfabet, norveka abeceda
alfabetisk -e A , , *
alfabetski, abecedni
/' alfabetisk rekkefolge no * po
abecednom/alfabetskom redu
alg|e -en
alga
Algerie [alsjeri] (geogr.) * Alir
alibi -et, pl. -/-er * alibi
alk|e -en/-a (zool.) (Alca) * njorka
*full som en alke //
* pijan kao bava/majka/zemlja
alkohol -en * alkohol
alkoholfri -tt, -e A * bezalkoholni
alkoholholdig -e A * alkoholni
alkoholholdige drikker * alkoholna pica
alkoholiker -en, pl. -e (.), (.) kr alkoholiar (m.), alkoholiarka (f.)
alkoholmisbruk -et ,
, * prekomjerno uivanje alkohola, zloupotreba alkohola,
alkoholizam
alkoholproblem -et, pl. -/-er
problem alkoholizma
alkotest -en * alkotest
alkov|e -en * nia za spavanje
all alt, -e A
1) (hel) , , * sav, cio, cijel, itav
All maten er odelagt ce *
Sva hrana se pokvarila
*til alt hell * na svu sreu
*/ all stillhet * neprimjetno
*i all korthet * ukratko
*/ all vennskapelighet * prijateljski
*/ all hast * na brzinu
*/ all verden! ! ! * Za miloga boga! Z a b o g a !
2) (pl-) olle , * svi, svaki
alle bokene * sve knjige
*alle og enhver * svatko
*/ alle fall y * u svakom sluaju
*en gang for alle * jednom zau~ vijek
*En for alle og alle for en ,
* Svi za jednoga, jedan za sve
3) alt * sve
framfor alt k prije svega
Jeg er lei av alt je * Dosta mi je
svega
Hun er alt for meg je - O n a
mi je sve na svijetu
Vi lp alt vi kunne
* Trali smo iz petnih ila
*/ alt * u k u p n o
*alt i alt * sve u svemu
*nr alt kommer til alt y * sve u svemu
alt muligt , * svaita, sve

all

allting

u s a v e z s n e k i m , u d r u i v a t i se || u d r u i t i se, z d r u i mogue
v a t i se || z d r u i t i se s n e k i m
Alt godt! ! Svako dobro!
alliert -e A k s a v e z n i
*/ ett og alt y * u svakom pogledu
de allierte (hist.) * s a v e z n i c i
*ikkefor alt i verden * ni za
allikevel ADV
to na svijetu
1) , , ipak, u n a t o /
*for alt jeg vet
koliko znam
usprkos tome, svejedno
tross alt * unato svemu
*alt etter som * preraa tome
De hadde ikke lyst, men sa ja likevel
da li
, Nisu i m a l i volje,
4) (allerede) ve
ali su ipak p r i s t a l i
Er du alt ferdig? ? * Jesi li ve
2) (i alle fall) k ionako
gotov?
N er det for sent allikevel je
5) all slags , * svakojak, svak Sada j e i o n a k o k a s n o
kakav
allmannamte -er, pl. -er ,
alle slags ting , *
* zbor, z a j e d n i k a s j e d n i c a
svakakve stvari, sve i svata
a l l m e k t i g -e.A , * s v e m o a n ,
all -en -k aleja
svemogu
alle - all
Gud, den allmektige * s v e m o g u i '
allehelgensdag -en (rei.) , ir Svi
Bog
sveti, Svisveti
a l l m e n n -t, -e A , k o p i , o p e n i t ,
allehnd|e -en (bot.) (Pimenta qfficinalis) ca
sveopd
, , * s Jamajke,
allmenn stemmerett * o p e
piment, najkvirc
pravo g l a s a
aller ADV - * najallment kjent * o p e p o z n a t
aller best k najbolji
allmenndannels|e -en * o p a n a aller helst * najradije
obrazba, ope obrazovanje
den aller siste k sasvim poallmennfag -et, pl. *
sljednji, zadnji
opeobrazovni predmct
de aller fleste * ogromna/golema
allmennfaglig studieretning -en
veina
o p e det aller viktigste -k daleko
o b r a z o v n i smjer srednjeg u s m j e r e n o g obrazovanja
najvanije
allmenngyldig -e A * o p e v a e i
*ikke s aller verst k ne ba lose
almennhet -en , * j a v n o s t , p u b l i k a ,
allerede ADV
opinstvo
1) (alt) k ve
aUmenning -en *
Har du allerede sttt opp? ? * Z a r
zemljite za o p u uporabu/upotrebu
si ve ustao?
allmennnyttig -e A , 2) (s tidligt som) * jo
- * o d ope k o r i s t i , o p e k o r i s t a n
Pakken kom allerede i gr je
allmennpraktiserende A
k Paket je stigao jo juer
allmennpraktiserende lege *
Vi visste det allerede for en uke siden
lijenik o p e p r a k s e
Znali smo to jo pred
allmenntilstand -en ope s t a n j e
tjedan dana
jillsang' -gn
zajedniko
allergi -en (med.) * alergija
pjevanje
allergisk -e A * alergian
allsidig -e A * s v e s t r a n
vare allergisk mot noe
ha allsidige interesser _ biti alergian na neto
* i m a t i s v e s t r a n e i n t e r e s e
allfarvei -en
allslags ADJ CBaKaKaB,~CBaKojaKir*~svakakav,~svautenfor allfarvei ,
kojaki
* Bogu iza leda, daleko od svijeta
a l l t i d ADV
allians|e -en , k savez, udruicnje
1) , , k u v i j e k , s v a g d a , v a z d a
g i allianse med noen y c
for alltid k z a u v i j e k
k stupiti u savez s nekim
2) (saktens) -k v e
alliansefri -ti, -e A , k
Vi skal alltid bli enige ce
nesvrstan, izvanblokovski, vanblokovski
* Ve e m o se d o g o v o r i t i
alliansefri politikk * po
alltids ADV
liti ka nesvrstavanja
1) (saktens) * ve
alliansefrie stater * nesvrstane Han kan alltids konvne * Pa n e k a
zemlje
dode
allierje -te V
2) (iallfall) , , * bar, b a r e m , i p a k
alliere seg med noen || y
Det er da alltids noe To je * To je bar
ca , ce || ce, neto
ce || ce ca stupati || stupiti
allting PRON * sve

almanakk
hvorom allting er * bilo kako bilo
almanakk -en (c
) * kalendar (s astronomskim i drugim
podacima)
alm -en (bot.) (Ulmus)
1) * brijest ..
2) (materiale) * brijestovina
almen -* allmenn
almjnnelig -e A
1) (vanlig) * obian
alminnelige folk * obini ljudi
2) (allmenn) * opi
Det er allminnelig kjent To je *
To je opcepoznata stvar
alminnelig stemmerett k ope
pravo glasa
almiss|e -en - milostinja
almjnnelighet -enf-a
-
1) i alminnelighet * obino
/ sin alminnelighet * ope uzevi,
openito uzevi
2) (banalitet) * banalnost
Alpene pl. (geogr.) * Alpe
alskens ADJ , * svakakav, svakojak
alt' -en (mus.) * alt
2
alt ADV (allerede) ve
alt 3 A - all
altan -en * balkon.
alter -etj-tret, pl. -ef-tre * oltar
g til alters ce || ce
* prieivati se || priestili se
alternativ 1 t, -e A * alternativan
en alternativ losning -k altemativno rjesenje
alternativ- -et, pl. -l-er , *
mogunost, alternativa
velge mellom to alternativer
* birati izmeu dvije mogunosti
altertavl|e -en/-a * oltarska slika
altfor /4), , - * previe. suvie,
altfor mye ~ previe
altfor seint
prekasno
altmuligmann -en, pl. -menn ,
* radnik za sve, ovjek vian
svakom poslu
Han er altmuligmann her
^FOrTradi sve i svata ovdje
altomfattende A - sveobuhvatan
alts /) F
1) * dakle
. ,
Vi er uenige, alts blir det diskusjon He
ce, * Ne slaemo se, bit ce
dakle diskusije
2) (forsterkende) , * zaista, doista, odista, stvarno
Hun er veldig pen, alts! je ! k
Zbilja je lijepa!
alumjnium -et * aluminij
aluminiumskjel|e -en * lonac od aluminija
alY -en * vila

amerikansk
alvor -et
1) (fare) , , * ozbiljnost, teina, opasnost
situasjonens alvor * ozbiljnost situacije
2) (oppriktighet) ,
* iskrenost, ozbiljno shvaanje, usrdnost
Er det spok eller alvor? ?
* Misli li ozbiljno?
i fullt alvor * ozbiljno
3) (virkelighet) , * stvaraost,
zbilja
* gjore alvor av noe * ostvariti
neto
ta noe p alvor * shvatiti neto ozbiljno
starte for alvor ce *
ozbiljno se latiti neega
alvorlig -e A
1) (seris) k ozbiljan
alvorlig talt * ozbiljno govored
Situasjonen er alvorlig je * Stanje
je ozbiljno
Jeg mener det alvorlig * Ozbiljno
kaem
holde seg alvorlig ce * drati
se ozbiljno
2) (farlig)
teak
en alvorlig ulykke k: teka nesrea
bli alvorlig syk ce * teko se
razboljeti
alvorsord -et, pl. snakke et alvorsord med noen c * ozbiljno porazgovarati s nekim
amanuensis -en * sveuilini nastavnik
amatr -en * amater, Ijubitelj .
amatrfotograf -en - * foto-amater
ambassadje -en k ambasada, poslanstvo,
poklisarstvo
ambassadefunksjonr -en *
slubenik ambasade
ambassaderd -en -Ar savjetnik
ambasade
ambassadesekretr -en k tajnik/
sekretar ambasade
ajnbassaderj-en * ambasador, poklisar
ambisis -t, -e A * ambiciozan=
ambisjon -en -A- ambicija
ambulans|e -en ,
- kola hitne pomoi, ambulantna kola
ambulansehelikopter -et, pl. -e * heb'kopter za spaavanje
amen -et (rei.) * amen
*Det er sikkert som amen i kjerka To je
* To je potpuno sigurno. To je kao amen
u crkvi
Amerika (geogr.) * Amerika
amerikaner -en pl. -e (.),
(.) * Amerikanac (m.), Amerianin (m.), Amerikanka (f.), Amerianka (f.)
amerikansk -e A * ameriki

amme
| ' -enj-a * dojilja. dojkinja
2
aram|e -et\.-a V || dojiti || podojti

j
.
.
ammunisjon -en mumcija
ammunisjonslager -et, pl. - *
skladite municije
amnesti -et, pl. -l-er , -k amnestija, pomilovanje
amper
-pre A , * razdraljiv, mrzovoljan
en amper stemning * napeta
atmosfera
ampere [arapr] -en ir amper
amputasjon -en * amputacija
amputer|e -te V * amputirati
amb|e -en k ameba
an ADV Det gr an je * Moguce je
Det kommer an p ... ... * Zavisi ...
Kom an! ! * Hajde!
anakronismje -en * anakronizam
analfabet -en , () k nepismen,
analfabet
analfabetism|e -en k nepismenost
analys|e -en * analiza, raclamba
kjemisk analyse * kemijska
analiza
setningsanalyse * analiza reenice
analyserje -te V , ||
* analizirati, ralanjivati || raclaniti
ananas -en (bot.) * ananas
anark| -et , k anarhija,
bezvlae
anbefalje -te V || ( ) * preporuivati || preporuiti (nekome neto)
anbefale noe p det varmeste * najtoplije preporuiti neto
anbefaling -- * preporuka
anbringe anbragte, anbragt V ||
* smjetati |[ smjestiti
anbringe penger * uloiti novac
anbud -et, pl. - ( ) nuda (za izvodenje radova)
innhente anbud
* prikupiti ponude za izvrenje radova
anbudsfrist -en (
) * rok" za dostavu' pbnud" (za" izvrenje
radova)
and -enf-a, pl. ender (zool.) ,
patka
andakt -en
1) , (y ,
.) * propovijed, molitva (u koli, na radiju i sl.)
2) (hengivenhet) , * pobonost, odanost
lytte med andakt pobono
sluati
andektig -e A , * poboan, odan
andedam -men (fig.) () ,
* (duhovna) bara, abokreina
andel -en * udio, udjel
Andesfjellene pl. (geogr.) * Ande
andpusten -i, -tne A , k zadihan,

angi
zapuhan, aduhan
bli andpusten || ce, || ce
II zadihati se, || zapuhati se, || zaduhati se
andre -+ annen
an|e -te V
1) (forutfole) || ,
* slutiti II naslutiti, predosjeati
ane urd * slutiti zlo
uten ane noe * nesluoeno
Det ante meg To * To sam i slutio
2) (ha peiling) * znati
Jeg aner ikke * Nemam pojma
Du aner ikke hvor overrasket jeg ble He
. ce * Ne moe
zamisliti kako sam se iznenadio
anekdot|e -en * anegdota
anels|e -en = aning -enf-a
1) (fornemmelse) * slutnja
* ha bange anelser
imati zle
slutnje
Jeg har ingen anelse
Nemam
pojma
2) (smule) , k trun, trunak,
mrvica
anerkjen|ne '-te V || k priznavati II priznati
anerkjennelsje -en k priznanje
Hun fikk anerkjennesle av sjefen joj je
-k ef joj je odao priznanje
anerkjent -e A * priznat
anerkjente varer * kvalitetna
roba
en anerkjent forfatter k
afirmiran knjievnik
anfall -et, pl. - (med.) (), ,
* napad (bolesti), napadaj, nastup
Han fikk et anfall av feber raje k Uhvatila ga je groznica
reserianfall * napad bijesa _
hjerteanfall * srcani napad
anfr|e -te V
1) (lede)
voditi
2) (nevne) || , |[
* na voditi || navesti, spominjati |[ spomenuti
/ rapporten er det anfrt flere rsaker
je k U izvjetaju je
navedeno nekoliko razloga
3) (notere gjeld) || *
knjiiti II proknjiiti
De fikk varene anfrt cy
Dobili su robu na kredit
anfrer -en, pl. -e k voda
anfrselstegn -et, pl. - , * navodni znak, navodnik
sette et ord i anfrselstegn
* staviti rijc u navodnike
anger -en , * kajanje, pokajanje
full av anger * pokajniki
angi anga (v), angitt V
I) (oppgi) || ,
II * navoditi || navesti, prijavljivati ||
prijaviti

angina pectoris
angi noe som grunn
* navesti neto kao razlog
2) (rope) || ,
* potkazivati || potkazati
De ble angitt av forrdere cy * Potkazali su ih izdajice
angina pectoris [pektoris] (med.) ,
* angina pectoris, srani grevi
1
angivelig -e ADJ , * tobonji,
navodni
den angiveligei grunn * tobonji
razlog
angjvelig
ADV , * navodno,
toboe
angiver -en, pl. -e , ,
* potkaziva, prokazdva, dounik
angr|e -etj-a V ce || ce, ||
/ * kajati se || pokajati se,
aliti II zaaliti/poaliti
Dette skal du komme til angre p! ce
! * Kajat e se ti zbog toga!
Hun angret p at hun hadde gjort det ce
je TO * Pokajala se to je to uinila
angrefrist -en , y
* otkazni rok, rok za vrijerae kojeg
kupac moe ponistiti narudbu pri kupovini od
zastupnika
2

angrefristloven (best.) (jur.) o

* zakon pravu kupca
da poniti namdbu
angrep -et, pl. - -k napadaj
g til angrep y * stupiti u napadaj
Han er blitt utsatt for sterke angrep cy ra
* Otro su ga napadali
* Angrep er det beste forsvar je

Napadaj je najbolja obrana

angrepskrig -en , *
ofenzivni rat, napadaki/navalni rat
angrepsspiller -en, pl. -e (sport.) * napada
angripe angrep, angrepet V
1) || , || *
napadati || napasti, nasrtati J| nasrnuti
Tyskland angrep Norge i 1940 je
1940. * Njemaka je napala
Norveku 1940. godine
2) (om sykdom) || * spopa___datiJljpopasti
Han ble angrepet dv ~uibe7kdlds~e~6oW^ce~(>u~
* Obolio je od tuberkuloze
3) (om rust o. 1.) || * nagrizati I) nagristi
Bilen er angrepet av rust je * Auto je zahvacenkorozijom
4) (problem o. I.) || , II () * pristupati || pristupiti,
prilaziti (I p r i d (neerau)
Vi m angripe problemet fra flere sider
ca * M o r a m o p r i d
problemu s vie strana
angriper -en, pl. -e
1) (mil.) arpecop * agresor
2) (sport.) * napada

anklagede
angst -en , , * strah, tjeskoba,
bojazan
ang angikk, angtt ce (),
ce * ticati se (neega), odnositi se na
Det angr ikke meg! To ce ! * To se
mene ne tie!
hva det angr ce * to se toga tice
angende AD V y ca, y , ce ,
, y * u vezi s, u pogledu, to se
tie, povodOm, u povodu, glede
anho!d||e -t || * hapsiti || uhapsiti, II uhititi
aning -* anelse
anis -en (bot.) (Pimpinella anisum) , *
anis, janu, anason
ank|e' -en (jur.) ( ) alba (viem sudu protiv presude
niega suda), priziv
inngi anke + podnijeti albu
Anken ble avvist je * Sud je
odbio albu
ank|e -etf-a V (jur.) ce ( ), , * aliti se (viem sudu),
podmjeti albu, apelirati, prizivati se || prizvati se
Dommen ble anket til Hyesterett Ha je
* Na presudu
je uloena alba Vrhovnom sudu
ankefrist -en (jur.) , * rok
za albu, rok albe
ankeinstans -en (jur.) ,
* apelacioni/apeladjski sud, albeni sud
ankel -en, pl. -kler * gleanj
forstue ankelen || * || uganuti
nogu
anker -et, pl. -k(e)re , * sidro, kotva
kaste anker , ce * baciti
sidro, usidriti se
ligge for anker * biti usidren
lette anker , * did sidro,
isploviti
ankerplass -en , * sidrite, kotvite
anklagle -en
1) (jur.) , * optuba, optunica
Anklagen ld p grovt tyveri ra je
* Optunica ga je teretila za teku kradu
2)~(bebreidelse) "* optuzb
rette anklager mot noen
- izrujeti optube protiv nekoga
anklag|e -etf-al-de V || , II ( ) - tuiti ||
optuiti, okrivljavati || okriviti (nekoga za neto)
Han ble anklaget for tyveri je
k Optuen je za kradu
anklagebenk -en: sitte p anklagebenken
sjedjeti/sjediti na optuenikoj klupi
anklagede S ADJ , (.), (.) * optueni, optuenik (m.), optuenica (f.)
Den anklagende tilsto je *
2

ankomme

Optueni je priznao
ankomme -kom, -kommet V || , II * stizati || stii, dolaziti || d o d
Toget ankommer kl. 8 y 8 * Vlak
stie u 8 sati
ankomst -en * dolazak
Flyet har ankomst kl. 8 y 8 *
Avion stie u 8 sati
ankrje -etj-a V ce || ce, ce || ce * sidriti se || usidriti se
anledning -en -k prilika, prigoda
benytte anledningen ||
, ce * koristiti ||
iskoristiti priliku, koristiti se prilikom
hvis anledningen byr seg ce
ako se prui prilika
ved anledning ce * kad se
p r i m prilika
i den anledning * tom prilikom
ved frste anledning * prvom
prilikom
Jeg har ikke anledning til vare med * Nemam prilike sudjelovati
anlegg -et, pl. 1) (talent) , , * dar, ta
lent, nadarenost
Han har anlegg for male .
je * Ima dara za slikanje.
Darovit je za slikanje
2) (medfdt disposisjon) , * sklonost, predispozicija
Han har anlegg for fedme je / * Sklon je gojaznosti/dbljanju
3) (tekn.) * ureaj
det elektriske anlegget * elektrini ureaj
alarmanlegg * alarmni ureaj
parkanlegg * zelena ploha
4) (byggearbeid) , ,
, + projekt, gradilite, ved graevinski radovi, postrojenje
arbeide p anlegg * raditi kao graevinski radnik
anleggsarbeid -et, pl. -j-er (pl.)
k graevinski poslovi (pl.)
anleggsmaskin -en k gradevinski stroj
anliggend|e - k p o s a o . - s t v a r
ikke-innblanding i andre staters indre anliggender
y
nemijeanje u unutranje poslove drugih zemalja
anlp -et, pl. - ( )
* pristanak broda (po redu plovidbe)
anlpe anlp, anlpt V || (no
), || * pristajati II pristati (po redu plovidbe), navracati ||
navratiti
Skipene anlper disse havnene
y * Brodovi navraaju u ove luke
anlpssted -et, pl. -er pristanite
anmarsj -en: vare i anmarsj ce, * pribliavati se, stizati
anmeld|e -te V

10

annenfiolin
1) || * prijavljivati ||
prijaviti
anmelde noen til politiet * prijavljivati nekoga policiji
2) (gi kritikk) || * prikazivati II prikazati
anmelde en bok * prikazati
knjigu
anmeldels|e -en
1) (melding) k prijava
g til anmeldelse av noen () * prijaviti nekoga (policiji)
2) (kritikk) , , * prikaz, recenzija, kritika
Filmen har ftt god anmeldelse je
Film je dobio dobru kritiku
anmelder -e, pl. -e , * prikaziva, kritiar
anmerkning -en
1) * primjedba
2) (i karakterbok) (y )
k opomena (u akoj knjiici)
anmod|e -etj-a V || * moliti ||
zamoliti
anmodning --en k molba
gjre noe etter anmodning fra noen
udniti neto na nedju
molbu
annekterje -te V k pripajati || pripojiti,
anektirati
anneks -et, pl. -j-er , * depandansa,
aneks
annen annet, andre PRO
1) kr drugi
Hun er hans annen/andre kone je
k Ona mu je druga ena
p den annen side c * s druge strane
den ene etter den annen k jedan
za drugim
Han gjr den ene dumheten etter den andre
Pravi glupost jednu
za drugom
med andre ord * drugim rijedma
ikke annet enn * nita drugo
nego
Vi har ikke annet gjre enn ... He
... * Ne preostaje nam
-nita drugo no da

fra det ene til det andre c

s jedne stvari na drugu
2) (vrig) , * ostali, drugi
alle de andre / * svi drugi/ostali
blant annet * izmeu ostalog
blant andre * izmeu ostalih
3) en eller annen * netko
et eller annet * neto
et eller annet sted k negdje
en og annen * poneki
Gi meg en eller annen bok /
-
Daj mi neku/nekakvu knjigu
annenfiolin -en
spille annenfiolin k svi
nt ti drugu violinu

annengradsligning
annengradsligning -en *
jednadba d r u g o g stupnja
annenhver PRON * svaki drugi
annenhver dag * svakog dru
gog dana
annenhver gang * svaki drugi put
annenhnds A , ,
* iz d r u g e ruke, posredan, neizravan, indirektan
ha annenhnds kjennskap til noe
ir poznavati n e t o iz d r u g e
ruke
annensortering -en * drugorazr e d n a roba

annerledes A , * drukiji, drugaiji

Det gikk annerledes enn vi hadde tenkt ce
* Dogodilo se
drukije nego to smo mislili
annet -* annen,
annons|e -en -k oglas
sette en annonse i avisen y *
dati ogias u novine
annonser|e -te V
1) (kunngjre) || , I) * oglaavati || oglasiti, najavljivati II najaviti
Fjernsynsvertinnen annonserer kveldens program
*
Spikerica najavljuje veeranji program
2) (avertere) || ,
II * davati || dati oglas, oglaavati ||
oglasiti
avertere etter noe
* traiti neto oglasom u novinama
annullerte -te V || * ponitavati || ponititi
anonym -t.-e A * anoniman
anorakk -en , * vjetrovka, vindjaka, vindjakna
anretning -en
1) (bord med mat) ca *
postavljen stol s jelom
2) (rom) * predsoblje za serviranje hrane
ansatt -e A , -k zaposleni,
namjetenik
de ansatte * zaposleni
anse wis ansett V- j * L s m a t r a t i
Jeg anser denne lsningen for umulig
Smatram ovo rjeenje nemoguim
Jeg anser det for sannsynlig at... ... * Smatram vjerojatnim da ...
Hun er ansett for vare vr fremste idrettskvinne
je
* Smatraju je n a o m najveom sportaicom
anseels|e -en , * u g l e d , potovanje
nyte stor anseelse * uivati v e l i k i ugled
anseelig -e A * znatan
et anseelig belp * znatna svota/suma
ansett -e A * ugledan
et ansett firma * ugledna t v r t k a /

ansl

11
firma

ansett|e ansatte ansatt V ||

k zapoljavati || zaposliti
vare ansatt * biti zaposlen
ansettels|e -en , > k zaposlenje,
namjetenje
fast ansettelse * stalno za
poslenje
ansiennitet -en , * radni
sta, godine slube
Jeg har 8 rs ansiennitet 8
Imam 8 godina radnog staa
ansikt -et. pl. -f-er k lice
* st ansikt til ansikt med noen y
c * stajati Iicem u lice s nekim
* skjare ansikt ce,
* kreveljiti se || iskreveljiti se
* bli lang i ansiktet HOC, ce,
* objesiti nos, pokunjiti
se, napraviti kiselo lice
* tape ansikt , ce,
ce * izgubiti obraz, osramotiti se, blamirati se
* si noe rett opp i ansiktet p noen , *
skresati nekome neto u brk, rei nekome neto u
lice
*et slag i ansiktet * udarac u lice
* vise sitt rette ansikt *
pokazati pravo lice
ansiktsfarge -en , * boja lica, ten
ansikts Luftning -en
1) (med.) * kozmetika kirurgija na licu
2) (fig-) () * popravak
(vanjtine)
ansiktstrekk pl. * erta lica
ansjos -en (zool.) (Engraulis encrasicholus) ,
* inun, brgljun
anskaff]e -et/-a (seg) V || *
nabavljati || nabaviti
Jeg har anskaffet (meg) bil k
Nabavio sam auto
anskafTels|e -en k nabavka
g til anskaffelse av noe * naba
viti neto
anskuelig|gjre -gjorde, -gjort || , * osvjetljavati || osvijetliti, ilustnran
anskuelsje -en * shvaanje
anslag -et. pl. 1) (overslag) , * procjena, proraun
2) (komplott) ,
udarac, smicalica
3) (p tastatur) ( ) *
udarac (na pisacem stroju)
anslagsvis / ,
priblino,
otprilike
ansl anslo ansltt V || ,
|| * procjenjivati || procijeniti,
ocjenjivati || ocijeniti
ansl for hyt || * pre-

anspent

cjenjivati || precijeniti
ansl for lavt || potcenjivati potcijeniti
Jeg vil ansl hennes alder til ca. 40 r joj
OKO 40 * D a o bih joj oko 40 godina
anspent -e A * napet
anspor|e -te V || * poticati ||
potaknuti
anstalt -en
1) , ( , .)
* zavod, ustanova (za bolesnike, siroad i sl.)
forbedringsanstalt ic popravni
zavod
kuranstalt > (
.) * zavod za lijeenje (od alkoholizma i sl.)
2) anstalter , * komeanje, galama, strka
gjre anstalter om noe
* dii galamu oko neega
anstand -en
1) , - pristojno ponaanje, pristojnost
2) (person) , , * pratilica, osoba koja
nadzire ponaanje mladih
anstendig -e A * pristojan
anstendighet -en - pristojnost
anstreng|e -te seg V ce || ce,
ce || ce, || * naprezati se || napregnuti se, napinjati ||
napeti se, ulagati || uloiti napor
anstrengt konomi
* teka ekonomska situacija, teak gospodarski
poloaj
anstrengels|e - * napor
med store anstrengelser c -k s
velikim naporom
anstrengende A * naporan
anstt -et: ta anstot av noe ce
* vrijedati se zbog neega
vekke anstot * vrijedati (moral)
ansvar -et k odgovornost
ha ansvar for noe
* snositi odgovornost za neto
p eget ansvar k na svoju
odgovornost
_ kreve noen til ansvar for noe
* W povati nekoga na
odgovornost zbog neega
st til ansvar for noe ,
* snositi odgovornost za
neto, biti odgovoran za neto
ansvarlig -e A * odgovoran
ansvarsbevisst -e A , * odgovoran, svijestan/svjestan odgovoraosti
ansvarsbevissthet -en k odgovornost
ansvarsfull
-e A * odgovoran
ansvarsls -t, -e,A * neodgovoran
ansvarsomrdde -et, pl. -er k nadlenost
anskning -* sknad
anta antok, antatt V
1) (tro) || *
pretpostavljati || pretpostaviti

anvende
Jeg antar at ... ...
Pretpostavljam da ...
2) (godta) || ,
II * prihvaati || prihvatiti, primati ||
primiti
anta et tilbud * prihvatiti
ponudu
antakelig AD V * vjerojatno
antakels|e -en * pretpostavka
bygge p antakelser ce * oslanjati se na pretpostavke
lse antakelser k puke pret
postavke
antall -et, pl. - * broj
Et stort antall tilskuere var mott opp ce
k Skupio se velik broj
promatraa
antenn|e' -enj-a * antena
anten|ne* -te || , jl zapaljivati || zapaliti, potpaljivati I) potpaliti
antibiotika -en (pl.) * antibiotici (pl.)
antiatomvpenkampanjle -en kampanja protiv atomskog oruja
antikvariat '-et, pl. -j-er ,
* antikvarijat, prodavaonica starih
knjiga
antikvarisk -e A * antikvaran
antikvitet -en , * starina, anti
kvitet
antikvitetshandel -en, pl. -dier
* prodavaonica starina
antiluftsskyts -et (mil.) k
protuzrano/protuavionsko oruje
antipati -en k antipatija
fle antipati mot noen * osjeati antipatiju prema nekome
antisemittism|e -en k antisemitizam
antiseptisk -e A
antiseptian
antologi -en * antologija
antrekk -et, pl. - , k odijelo, odjea
sivilt antrekk k civilno odijelo
militrt antrekk
uniforma, odora
antrekk galla k gala odijelo
antyd|e -et/-a V || *
nagovjetavati || nagovijestiti, dati naslutiti
Hun antydet hvem som hadde skylden
je je -fc-Davala-je- naslutiti _tko_je
krivac
antydning -en

1) (vink) , ,
nagovjetaj, nagovijest, mig, aluzija
komme med antydninger *
nagovijestiti neto
2) (spor) , trag, trunka
trunica
Det var ikke antydning til vind
Nije bilo ni daka vjetra
anvend|e -te V || ,
ce (), || , || primjenjivati || primijemti, sluiti se (neim). uporabljivati || uporabiti, upotrebljavati || upotrijebiti, iskoriivati || isko-

anvendelig

ristiti
anvende tid og penger p noe
* potroiti vrijeme i-novac na
neto
anvendelig -e A , ,
* uporabljiv, upotrebljiv, koristan, praktian
anvendels|e -en , , *
primjena, upotreba, uporaba, koritenje
anvendt -e A > * primijenjen
anvendt sprkvitenskap
* primijenjena lingvistika
anvisfe -te V
1) II , ||
* upuivati II uputiti, pokazivati || pokazati
som anvist je * kao to je
pokazano
2) (tildele) || * dodjeljivati
II dodijeliti
De fikk anvist plasser cy *
Dodijeljena su im mjesta
3) (gi beskjed om utbetaling) ce
* dati naplatiti
anvisning -en
J) (veiledning) * uputa
en anvisning p hvordan man baker brd
* uputa za peenje kruha
2) (blankett) , ,
doznaka, uputnica, doznanica
utbetalingsanvisning ic doznaka za isplatu trokova
postanvisning * potanska
uputnica
AOF (= Arbeidernes opplysningsforbud)
- , * Radniki kultumo-prosvjetni savez, Radniko sveuilite
apartheid -en , * aparthajd
apatisk -e A * apatian
ap|e' -en (zool.) * majmun, opica
1
apje -etj-aj-te V (),
ic oponalati (nekoga), imitirati
Barna aper etter foreldrene po * Djeca oponaaju roditelje
apekatt -en (zool.) * majmun, opica
apestreker pl. * majmunluci, majmunarije
apostel -en, pl. -tier * apostol
* bruke apostlenes hester * ici pjeice
apotek -et, pl. -l-er * Ijekarna, apoteka
apparat -et, pl. -l-er
1) * aparat
hreapparat * sluni aparat
2) (tiltak) * sluba
Det ble satt i gang et stort apparat for ta seg
av de srede je
ic Organizirana je opsena
sluba pomoi ranjenicima
appartement [-mang] -et, pl. -l-er *
apartman
appell -en

1) * apel
en appell om fred * apel za mir
2) (respons) , * odaziv, odjek

13

arbeide
publikumsappell * odziv publike
appeller|e -te V
1) (jur) , ||
( ) * ulagati II uloiti priziv (viem sudu protiv presude
nieg suda)
2) (ha appell til) * apelirati
appellere til noens godvilje
apelirati na neiju dobru volju
appelsin -en (bot.) * narana
appelsinsaft -- * sok od narana
appelsinmarmelad|e -en
* marmelada od narana
appetitt -en * tek, apetit
Jeg har drlig appetitt * Nemam
teka
appetittelig -e A * ukusan, tean
applauder|e -te V , * aplaudirati, pljeskati
aprikos -en (bot.) * marelica
april -en * trayanj
aprilsnarr -en , *
prvoaprilska ala
apropos [apropp] ADV
1) (nr det gjelder) urro ce , ,
je * to se tie, u povodu, povodom,
kad je ve rije o
2) (beleilig) * zgodno
araber -en, pl. -e , , (.),
, (.) * Arapin, (m.),
Arapkinja (f.)
arabisk -e A * arapski
arbeid -et, pl. -l-er
1) (jobb) , * posao, zaposlenje,
namjetenje
ha fast arbeid * iraati stalan
posao
g p arbeidet * ii na posao
sette noen i arbeid * zaposliti/
namjestiti nekoga
f arbeid , ce * nai posao,
zaposliti se, namjestiti se
2) (virksomhet) * rad
manuelt arbeid * fiziki rad
Lykke til i det videre arbeidet!
y ! * elim ti uspjeha u daljnjem radu!
legge ned mye arbeid / - y
uloati trud u neto
4) (produkt) , , * rad, djelo,
radnja
skriftlige arbeider * pismeni radovi
vitenskapelige arbeider
znanstveni radovi
Kunstneren stilte ut sine arbeider je * Umjetnik je izloio svoje
radove
arbeid|e -etf-af-de V * raditi
arbeide med noe k raditi na
neemu
arbeide p fabrikk y * raditi u

arbeider

tvoraici
arbeide for en sak ce boriti
se za neto
* arbeide seg opp ce, * probiti
se, uspjeti
* arbeide svart * raditi na c m o
arbeider -en, pl. -e (.), (.) rad
nik (m.), radnica (f.)
arbeiderbevegelsen (best.) radniki pokret
Arbeiderpartiet (pol.) ( ) * Radnika
partija (Norveka socijaldemokratska stranka)
arbeidervernlov -en * zakon zatiti na radu
arbeidsdag -en * radni dan
tte timers arbeidsdag
* osmosatno radno vrijeme
/. mai er ikke arbeidsdag 1. ce
1.
svibnja se ne rad i
arbeidsdyktig -e A * sposoban za
rad
arbeidsevn|e -en * radna sposobnost
ha nedsatt arbeidsevne
* imati smanjenu radnu sposobnost
arbeidsforhold pl. , * rad
ni uvjeti, uvjeti rada
arbeidsformann -en, pl. -menn * poslovoda
arbeidsformidling -en * ured
za zapoljavanje
arbeidsfr -t, -e A * sposoban za
rad
arbeidsgiver -en, pl. -e
poslodavac
arbeidsgiveravgift -en co - doprinos poslodavca za
socijalno osiguranje
arbeidsgiverforening -en *
udnienje poslodavaca
arbeidsinstruks -en * uputa za rad
arbeidsinntekt -en * zarada
arbeidsjern -et, pl. - * marljiv radnik
Han er et arbeidsjern * Radi kao
konj
arbeidskamerat -en ca -k drug s posla
arbeidsklr pl. * radno odijelo
7
arbeidskonflikt -en
k spor izmedu poslodavaca i zaposlenih
arbeidskontor -et, pl. -f-er *
biro za zapoljavanje
arbeidskraft -en * radna snaga
arbeidsleder -en, pl. -e k poslovoda
arbeidsledig -e A k nezaposlen
arbeidsledighetstrygd -- y * naknada u sluaju nezaposlenosti
arbeidsliv -et: g ut i arbeidslivet ce *
zaposliti se, namjestiti se
arbeidsls -/, -e A nezaposlen
arbeidslshet -en * nezaposlenost
arbeidslshetstrygd -enj-a = arbeidslysestnad -en
y , * naknada u sluaju nezaposlenosti,

14

arbeidsulykke
potpora nezaposlenima
arbeidsmarked -et * trite rada
Det er godt arbeidsmarked for oljearbeidere
* Postoji velika potranja za radnicima u naftnoj industriji
Arbeidsmarkedet er svakt
je k slobodnih mjesta je malen
stramt arbeidsmarked
k visok'stupanj zaposlenosti
arbeidsmarkedskurs -et, pl. - * teaj za struno osposobljavanje i prekvalifikaciju
arbeidsmilj -et * radna sredina
arbeidsmiljloven (jur.) o *
zakon o radnoj sredini
arbeidsmiljutvalg -et * odbor za zatitu radne sredine
arbeidsnedleggels|e -en k obustava
rada
arbeidsom -t, -me A , * radin
arbeidsoppgav|e -en radni zadatak
arbeidsplass -en * radno mjesto
arbeidspress -et k optereenost poslom
arbeidsreglement [-mang] -et, pl. -f-er o
* pravilnik o radu
arbeidsreisie -- > putovanje od kue do radnog mjesta
Arbeidsretten (jur.) Sud
za radne sporove
arbeidsro -en y , * neometanje u radu, mir za rad
arbeidssky -e A , * neradan,
nesklon radu
arbeidsstans -en + obustava rada
arbeidsstokk -en , >, , * zaposleni, osoblje, radnici, personal
arbeidssker -en, pl. -e ()

(nezaposlen) koji trai posao

arbeidstaker ~en, pl. -e , *
zaposleni, namjetenik
arbeidstakerorganisasjon -en , * organizacija
zaposlenih, sindikalna organizacija
arbeidstempo -et * radni tempo
arbeidssted -et, pl. -er k radno mjesto
arbeidstid -en k radno vrijirie
arbeidstilbud -et, pl. - ,
ponuda za rad, radna ponuda
arbeidstillatels|e -en ,
dozvola za rad, radna dozvola
Arbeidstilsynet (best.) * Inspekcija rada
arbeidsudyktig -e A * nesposoban za rad
arbeidsufr -r, -e A * onesposobljen za rad
arbeidsufrhet -en * onesposobljenost za rad
arbeidsuk|e -- * radni tjedan
arbeidsulykk|e -- k nesrea na
radu
-

arbeidsvei
arbeidsvei -en * put do radnog
mjesta
arbeidsvilkr pl. * radni uvjeti
arbeidsYrelsje -et, pl. -er ,
* radna soba, soba za rad
areal -et, pl. -f-er , * povrina,
prostor
arg -t, -e A * bijesan
argentiner -en. pl. -e (.),
(.) * Argentinac (m.), Argentinka (f.)
argument -et, pl. -j-er , * argu
ment
underbygge med argumenter apry * potkrijepiti argumentima
argumentasjon -en -k argumentacija
argumenter|e -te V ,
II argumentirati, potkrepljivati || potkrijepiti argumentima
aristokratisk -e A * aristokratski
aritmetikk -en * aritmetika
1
ark -et, pl. 1) (stykke papir) () * list (papira)
2) (typografisk) () * arak
2
ark -en
1) (arkit.) ,
* ispupeni krovni prozor, mansarda
2) Noas ark * Nojeva arka
arkaisk -e A * arhaian
arkeolog -en
arheolog
arkeologisk -e A * arheoloki
arkitekt -en * arhitekt
hagearkitekt * inenjer
hortikulture
arkitektur -en * arhitektura
arkiv -et, pl. -j-er , * arhiv
arkivmappje -enj-a , * arhivska oraotnica, registrator
arktisk -e A * arktiki
arm 1 -en
1) (anat.) () * (cijela) ruka
brekke armen * slomiti ruku
g arm i arm * ii ruku pod
ruku
* ta imot noen med pne armer

doekati nekoga rairenih
ruku
2) (overarm) * miica
bre noe under armen * nositi neto pdi miicom
3) (av elv, fjord) * rukavac
4) (erme) * rukav
5) (om ting som likner p en arm) * krak
en lysestake med sju armer ca k svijenjak sa sedam krakova
arm 2
-e A , * jadan, bijedan
*Jeg visste ikke min arme rd
* Nisam znao to u
armbnd -et, pl. - * narukvica
armbndsur -et, pl. - * runi sat
arm -en , -k armija, vojska
armensk -e A k armenski
armener -en, pl. -e (.), (.) *
Armenac (m.), Armenka (f.)

15

artianer
armer|e -te V * armirati
armert betong * annirani beton
annhulje -en k pazuho
armkrok -en * naruje
armod -en * siromatvo
armslag -et: gi noen armslag
ce dati nekome prostora da se
razmakne
arr -et, pl. 1) (srmerke)
brazgotina, oziljak
2) (bot.) ( ) * stigma
(koja prihvaa polen)
arrangement [arrangsjemangl -et, pl. -/-er
1) (tilstelning) * priredba
2) (plassering) k aranman
blomster i vakkert arrangement
k lijepo aranirano cvijee
3)
(mus.)

,
*
glazbena/rauzika obrada, aranman
arranger|e [-sjere] -te V
1) (stelle til) || , prireivati || prirediti, organizirati
arrangere et mote * or
ganizirati sastanak
2) (ordne) || , (I , || * rasporedivati || rasporediti, sreivati || srediti, udeavati
I) udesiti
Innbruddet var arrangert je Provala je bila namjetena
3) (mus.) , *
aranirati, glazbeno/muziki obraditi
arranger [-sjr] -en , , * organizator, araner, prireiva
arrest -en
1) (fengsling) * pritvor
holde noen i arrest y
* drati nekoga u pritvoru
husarrest * kuni pritvor
2) (fengsel) * zatvor
sitte i arresten y * biti u zatvoru
arrestasjon -en k hapenje
g til arrestasjon av noen *
uhapsiti nekoga
arrester|e -te V || * hapsiti ||
uhapsiti, || uhititi
vre arrestert * biti uhapen
* arrestere en feil * upozoritrna'greku
"
arrestordr|e -en > * nalog za hapenje, uhidbeni nalog
arrogant -e A , , * gantan, nadut, napuhan
art -en
1) (slag) * vrsta, vrst
dyreart * ivotinjska vrsta
2) (karakter) * narav, priroda
Smertene er av forbigende art cy * Bolovi su prolazne naravi
arteri|e -en/-a (anat.) , *
arterija, ila kucavica
artianer -en, pl. -e (.), >
(.) maturant (m.), maturantica (f.)

artig

'I)

'k

16

at

artig -e A * zabavan
brat (u bajkama)
Det er artig prove noe nytt je
Askepott * Pepeljuga
* Zabavno je probati neto novo
asket -en , * isposnik, asketa
Han er en artig fyr je * On je
asosial -t, -e A , * asocijazabavan tip
lan, nedrultven
artikkel -en, pl. -kler
asparges -en (bot.) * paroga
1) (avis-) , * lanak, napis
asparges bnner pl. * mahune
skrive en artikkel i avisen
aspekt -etl-en, pl. -/rer
- napisati lanak za novine
1) (side) , (), k gledite,
2) (gram.) * lan
aspekt, strana
bestemt artikkel * odreeni lan
en sak med mange aspekter ca 3) (vare) () , * roba, ar/
stvar s mnogo strana/aspekata
. tikl
2) (gram.) () k (glagolski) vid
ur
4) U -) , * lan, paragraf
imperfektivf t) aspekt k nesvreni
artikulasjon -en * artikulacija
vid
artikulerje -te V * artikulirati
perfektiv(t) aspekt * svreni vid
artilleri -et * artiljerija, topnitvo
aspbant -en k pripravnik
artist -en (.), (.) * artist
assimiler|e -te V
(ra.), artistica (f.)
1) , |[ k asmilirati,
sirkusartist * cirkuski artist,
stapati II stopiti
cirkusant
bli assimilert * biti asimiliran
underholdningsartist * estradni
2) (gram.) || * izumjetnik
jednaavati || izjednadti
artiskokk -en (bot.) * artioka
3) (TJ'-. * apsorbirati
artium [artsium] -en * matura
assimilering -enf-a ^, * asimi ta eksamen artium , lacija, stapanje
- maturirati, poloiti maturu
assistans|e -en * pomo
arv -en , , * nasljed komme noen til assistanse y
stvo, nasljede, batina
* pritei nekome u pomo
f i arv y -A- dobiti u nasljedstvo. assistent -en
kulturarv * kulturna batina
1) (.), (.) * pomonik
arv|e -etl-a || ,
(m.), pomonica (f.)
k nasljedivati || naslijediti, batiniti
tannlegeassistent * zubararveanlegg pl. * nasljedna
ska pomonica
obiljeja
kontorassistent (.), (.)
arveavgift -- * porez na
* slubenik (m.), slubenica (f.)
nasljedstvo
3) (vitenskaplig) ( ) *
arvelig -e A * nasljedan
asistent ( fakultetu)
arverett -en k nasljedno pravo
assister|e -te V || * pomagati ||
arvesynd -en (rei.) rpcx,
pomoi
* istoni grijeh, grijesi/grehovi praoeva
assisterende direktr -en ~k zaarving -en (.), (.), mjenik direktora
(.), (.) * nasljednik (m.), naassortert -e A * odabran
sljednica (), batinik (m.), batinica (f.)
assorterte varer * dobar izbor
A/S (aksjeselskap) (A. .),
robe
(. .) dioniarsko
assurans|e -en k osiguranje
drutvo (D. D.), akcionarsko drutvo (A. D.)
tegne assuranse o
afalt ^ ^ asfalt
k sklopiti ugovor o osiguranju
Asia (geogr.) * Azija
assuransepremi|e -en , asiat -en (.), (.) * Azijac (m.),
* osiguxnina, premija osiguranja
zijka (f.)
assurerte -te V || * osiguraasiatisk -e A * azijski
vati II osigurati
asjett -en , * tanjuri, mali
astma -en (med.) k astma
tanjur
astmatiker -en, pl. -e k astmatiar
ask -en (bot.) (Fraxinus excelsior)
asyl -et
1) (tre) * ,
jasen
(politisk)

*
azil,
utoite
2) (materiale) * jasenovina
f politisk asyl * dobiti
ask|e -en/-a neneo * pepeo
politiki azil
* komme fra asken til ilden c
2) (sinnsykehus) (gml.) * ludnica
, ca rope * pasti s konja
asylsker -en, pl. -e ,
na
magarca, prei s loeg na
gore
trailac
prava
azila,
azilant
askebeger -et, pl. -{-gre * pepeljara
asymetrisk -e A * asimetriau
Askeladden (y ) najmladi
at KONJ

atelier
1) * da
Han sa at han ville komme je *
Rekao je da e d o d
At hun lyver, er jeg sikker p
* Uvjeren sam da ona lae
2) (ved sinnsstemning) * sto, da
Det var hyggelig at du kom je
* Drago mi je to/da si doao
Jeg er lei for at ... je ... * ao mi
je to .:.
Takk for at du hjalp meg * Hvala sto si mi pomogao
3) (i utrop) , * kako, sto
At du kunne gjore det!
! * Kako si to mogao uiniti!
At du tor! ! * Kako se samo
usuuje!
atelier [atelje] -et, pl. -/-er atelje
Aten (geogr.) * Atena
atferd -en * ponaanje
Adaoterhavet (geogr.) ,
* Atlantski ocean, Atlantik
atlantisk -e A * atlantski
atlas -et, pl. - * atlas
atmosfrje -en
1) (t) * atmosfera
2) (stemning) , * raspoloenje, atmosfera
en spent atmosfare * napeta
atmosfera
atom -et * atom
atombomb|e -en/-a * atomska
bomba
atomdrevet A / -k na
atomski/nuklearni pogon
atomenergi -en * nuklearna
energija
atomfri -t, -e A: atomfri sone *
bezatomska zona
atomfysikk -en * nuklearna fizika
atomkraft -en * nuklearna
energija
atomkraftverk -et, pl. - /,
nuklearna elektrana/centrala,
nuklearka
atomkrig -en * atomski rat
atomreaktor -en * nuklearni reaktor
atskil|le -te V
1) || , || , || * odvajati || odvojiti, razdvajati || razdvojiti, rastavljati || rastaviti
Barna er atskilt fra foreldrene cy
+ Djeca su odvojena od roditelja
atskilt WC * poseban klozet
2) atskille seg fra ce () *
razlikovati se od (neega)
atskillelse -en , ,
* odvajanje, razdvajanje, odvojenost
1
atskillig -e ADJ , * dosta, mnogo
atskillige ganger * dosta puta
2
atskillig ADV -k znatno
atskillig bedre * znatno bolje

17

automatgir
atspredels|e -en , >, k
razonoda, rastereenje, zabava
Hun reiste vekk for f atspredelse je
ce * Otputovala je da se malo
rastereti
atspredt -e A * rastresen, rasijan
attakk -et, pl. -J-er k napad
atten TALL * osamnaest
attentat -et, pl. -j-er * atentat
atter ADV , * opet, jo
atter og atter , y * uvijek nanovo, u vie navrata
Nei og atter nei! He y ! * Ne dolazi
u obzir!
tusener og atter tusener * tisuama,
hiljadama
attest -en
1) () , * (pismena)
potvrda, svjedodba
fdselsattest
izvadak iz matine knjige roenih
legeattest lijenika potvrda
2) (anbefaling) * preporuka
ha gode attester * imati
dobre preporuke
attester|e -te V || ,
II * ovjeravati || ovjeriti, potvrivati ||
potvrditi
attfring -en/-a ,
* rehabilitacija, osposobljavanje za rad
attfringshjelp -en/-a k
pomo za rehabilitadju
attfringsinstitutt -et, pl. -/-er * institut za rehabilitadju
attptil ADV , , jo, pored
toga, usto
attraksjon -en , * atrakdja,
zanimijivost
attraktiv -t, -e A , * atraktivan, privlaan, privladv
au INT jao ( ) * jao (izraz bola)
audiens -en , * audijencija,
prijem
auditorium -et, pl. -rier ( )
* predavaonica, dvorana (za predavanja)
august -en * koiovoz, august
auke -* ke
auksjgn -en , (>) * draba^ javno nametanje
selge p auksjon * dati na drabi
tvangsauksjon () * prin u d n a draba
aula -en , * aula, sveana sala
aure -* rret
ause -* se
aust -> st
Australia (geogr.) * Australija
australier -en, pl. -e (.), (.) * Australac (m.), Australka (f.)
australsk -e A * australski
automat -en * automat
automatgir -et, pl. - () *

automatisere
automatski mjenja (brzine)
automatiserte -te V automatizirati
automatisk -e A * automatski
automatisk telefonsvarer
* ureaj za automatski telefonski odgovor
autorisasjon -en , , * autorizacija, odobrenje, ovlast
autorisert -e A , * autoriziran, ovlaten
autorisert translatr ,
autorizirani prevodilac/prevoditelj, sudski tuma
autoritativ -t, -e A , *
autoritativan, mjerodavan
autoritet -en * autoritet
autoritr -/, -e A , *
diktatorski, pretjerano strog
autostrada -en k autoput, autocesta
autovern -et, pl. - * kolobran
av PREP
1) oa () k od (neega)
fra n av , * odsada, odsad
en av dem * jedan od njih
Det er dumt av deg To je * To je
glupo od tebe
mitt brev av 10. mai 10. *
moje pismo od 10. svibnja
Det er av stor betydning To je
* To je od velike vanosti
et bord av.tre * stol od drveta
en ring av gull * prsten od zlata
grte av glede * plakati od
radosti
do av sult ^ umrijeti od gladi
Han skjelver av kulde Tpece ce k Trese
se od zime
lide av en sykdom *
bolovati od neke bolesti
2) () * iz (neega)
gjore noe av vane
uiniti neto iz navike
av kjrlighet * iz ljubavi
av ukjent grunn k iz nepoznatog razloga
3) ca, c () k s, sa (neega)
-g av-toget-cwhuc k sid svlaka
ta lokket av gryten c
* skinuti poklopac s Ionca
ta skallet av noe ca * skinu
ti koru s neega
falle av sykkelen c k pasti s
bicikla
Han kommer ikke av flekken He ce
c * Ne moe se pomaknuti s mjesta
4) (tilhrighet) (, ce ) (posvojno,
prevodi se genitivom ili posvojnim pridjevom)
kongen av Danmark , *
danski kralj, kralj Danske
den andre siden av gaten *
druga strana ulke

18

avbestilling
et dikt av Shakespeare
* jedna Shakespeareova pjesma
en venn av meg / *
jedan/neki moj prijatelj
5) (passiv) (, ce ) * (pasivno, prevodi se obino aktivnom konstrukcijom)
Han ble drept av. en soldat ra je k Ubio ga je jedan vojnik
Barnet ble funnet av politiet je * Dijete je nala policija
6) (med hensyn til) ce ( ce
) to se tie
(esto se prevodi genitivom ili instrumentalom)
vre liten av vekst k biti
niska rasta
Han er norsk av fdsel je k
R o d o m je Norveanin
Hun er svensk av avstamning je -k Podrijetlom/porijeklom je veanka
7) (diverse uttrykk med verb)
Hva gr det av deg? je c ? * to je s
tobom?
Hvor ble det av deg? ? * K a m o si
nestao? *
vre stolt av noe ce * diviti se
neemu
av grde AD V -* av sted
av og til ADV , c , - ponekad, s vremena na vrijeme, povremeno
av sted ADV , * dalje, odavde
reise langt av sted * otputovati daleko
g av sted k otid
Jeg m av sted * Moram p o d
Av sted med deg! , ! * Hajde, krem!
komme galt av sted ,
* krenuti naopake, poi krivim
putem
se noen vel av sted * ispratiti
nekoga
avans[e -en , , * dobil, dobitak, zarada
avansement [-mang] -et.pl. -j-er ( ) * unapredenje (na poslu)
avanser|e -te V , (y
)-*-biti-unaprijeen, napredovati-(.uJcari-jeri)
avansert -e A , , * suYrcmen, na visokoj razini, napredan
avbalansert -e A k izbalansiran
avbestil|le -te || , II (/^) * otkazivati || otkazati, ponitavati [| ponititi
. (narudbu/rezervaciju)
Vi avbestilte flybillettene

Otkazali smo avionske karte

Jeg vil gjerne avbestille vrelset * elim otkazati sobu
avbestilling -en , > / * otkaz, pomtenje narudbe/rezervacije

avbetaling
avbetaling -en * kupnja na
otplatu
kjope noe p avbetaling * kupiti neto na otplatu
avbetalingskontrakt -en o * ugovor kupnji na otplatu
avbitertang -enj-a, pl. -tenger * klijeta za icu
avblomstret -e A * ocvao
avbls|e -te V || , ||
* prekidati || prekinuti, ukidati || ukinuti
Streiken ble avblst etter to dager je npe + trajk je prekinut poslije/
nakon dva dana
avbrudd -et, pl. - * prekid
uten avbrudd * neprekidno
avbryte avbrot, avbrutt V
1) (gjore slutt p) || * pre
kidati I) prekinuti
avbryte de diplomatiske forbindelser
* prekinuti diplomatske odnose
2) (komme med bemerkning) || *
upadati || upasti
Han liker ikke bli avbrutt He ra jy
Ne voli da ga prekidaju
avbrytels|e -en k prekid
uten avbrytelser * neprekidno
.
avbud -et, pl. - , *
isprika, otkazivanje poziva
melde avbud ( ) *
otkazati posjet (uz ispriku)
avdeling -enf-a
1) (p sykehus) * odio, odjel, odjeljenje
2) (i firma) >, , ,
* odio, odjel, odjeljenje, sluba, jedinica, pogon
3) (filial) , * ogranak, filijala
4) (mil.) , * jedinica, odred
avdelingssjef -en ~k ef odjela
avdrag -et, pl. - , * otplata, rata
avduk|e -etl-a V || ()
* otkrivati || otkriti (spomenik)
avdd -e A S * pokojni
den avdode (.), (.) kojnik (m.), pokojnica (f.)
aversjon -en , , *
averzija, odvratnost, odbojnost
averter|e -te V
, .. .. :;.
1) (intr.) ,
, * objavljivati oglase,
objaviti oglas, davati oglase, dati oglas
avertere i avisen y * dati
oglas u novine
avertere etter noe eurro
* traiti neto oglasom
2) (trans.) || * oglaavati
II oglasiti
Stillingen er avertert ledig cy je - Oglasili su da je radno
mjesto slobodno
avertissement [-mang] -et, pl. -f-er oglas
avfall -et (.), , (.)
* otpaci (pl.), otpad, smee

19

avgjre

avfallsstoffer pl. ,
* otpadne tvari, otpadne materije
avfei|e -de V || * odbacivati

II odbaciti
Han avfeide oss med at han ikke hadde tid
je * Odbio nas je
rekavi da neraa vremena
avfinne avfant, avfunnet V
avfinne seg med noe ce c +
pomiriti se s neim
Hun avfant seg med sin skjebne ce ca
* Pomirila se sa svojom sudbinom
avfolkning -en * smanjivanje stanovnitva
avfolk|e -etj-a V || - smanjivati || smanjiti broj stanovnika
Landsbygda avfolkes Ha - Na selu opada broj stanovnika
avfyr|e -te V || * ispaljivati
II ispaliti
avfring -en/-a
1) , * stolica, pranjenje crijeva
hard avforing k tvrda stolica
2) (ekskrementer) , (.), (.) * izmet, izmetine (pl.), fekalije (pl.)
avfringsmiddel -et, pl. -/-dier , * sredstvo za reguliranje
stolice, laksativ
avgang -en
1) (avreise) , * polazak, odlazak
Klar til avgang! ! -k Polazak!
2) (fratredelse) , * ostakva, otkaz
avgangseksamen -en * zavrni ispit
avgangsklassje -en *- zavrni razred
avgi avga(v), avgitt V
1) (avst) || k ustupati || ustupiti
2) (komme med) || , ||
* davati || dati, podnositi || podnijeti
avgi et lfte * dati obecanje

avgi forklaring * dati

objanjenje
avgi stemme k glasati
avgi rapport k podnijeti izvjetaj
_^_avgtkjennelse (jur.) -1-^^1|
presudu
3) (kjem.) || * izluivati ||
izluiti
avgift -en[-a
1) , ( ), * taksa,
porez (na promet), daa, dabina, pristojba
legge avgift p noe , uvesti porez na neto, oporezivati neto
2) (toll) * carina
3) medlemsavgift * ianarina
avgiftsfri -r, -e A * osloboen
takse/pristojbe
avgjre avgjorde, avgjort V || ,
|| * odluivati || odluiti, rje-

avgjrelse
avati II rijeiti
Saken ble avgjort ved votering je
* Pitanje je rijeeno glasanjem
spille en avgjrende rolle
* igrati odluujuu ulogu
avgjrels|e -en , * odluka, rjesenje
ta en avgjrelse * donijeti odluku
avgreos|e -etj-a V || *
ograniavati || ograniiti
avgrunn -e/J , , ,
ponor, provalija, bezdan
avgud -en , idol
avgudsdyrkelse -en *k idolopoklonstvo
avg avgikk, avgtt V
1) (reise) || , || *
polaziti II poi, odlaziti || otii
avgende tog y vlak u odlasku
2) (ta avskjed) y k otii u
mirovinu/penziju
3) avg ved doden || * || preminuti
avhandling -en
1) , () , *
rasprava, (znanstvena) studija, znanstvena radnja
2) doktoravhandling , k disertacija, teza
avhenge avhang, avhengt V ( )
ovisiti ( neemu), zavisiti (od neega)
Det avhenger av varet k Ovisi
o vremenu. Zavisi od vremena
avhengig -e A
1) k ovisan, zavisan
Det er avhengig av deg k Ovisi
tebi. Zavisi od tebe
2) (henfallen til) , *
podloan, koji podlijee
Han er avhengig av alkohol je . je * Podloan je alkoholu. Zavisan je od alkohola
avhengighet -en k ovisnost, zavisnost
avhjelpe avhjalp, avhjulpet V
1) || , ||
(, ) * olakavati || olakati,
smanjivati || smanjiti (bol, zlo)
2) avhjelpe et behov * zadovoljiti potrebu
avhold -et ,
*-apstineneija,-uzdravanje od alkohola
avhold|e -/ V
1) (arrangere) || , (I * odravati || odrati, priredivati II prirediti
Mtet avholdes den 20. mars ce
20. * Sastanak e se odrati 20.
oujka
2) (avskrekke) || (
), || * odvracati ||
odvratiti (nekoga od neega), spreavati || sprijeiti
Uvaret avholdt dem fra g ut je
Nevrijeme ih je sprijeilo da
izidu
3) avholde seg fra ce || ce
( ), || * uzdravati

20

avl
se II uzdrati se (od neega), suzdriavati se || suzdrati se, odustajati || odustati
avholde seg fra stemme ce
* uzdrati se od glasanja
avholdenhet -en , * odricanje, uzdravanje, suzdrzavanje
avholdsmann -en, pl. -menn , ,
k trezvenjak, apstinent, antialkoholiar
avholdt -e 'A * cijenjen
avhopper -en, pl. -e
, * osoba koja trai politiki azil,
izbjeglica, pribjeglica
avhr -et, pl. - , * sasluanje, sasluavanje
avhr|e -te || * sasluavati II sasluati
Vitnene ble avhort cy k Sasluali su svjedoke
avis -en (pl.), * novine (pl.), list
/" avisen y * u novinama
avisartikkel -en, pl. -kler novinski lanak
avisbud -et.pl. - * raznosa novina
avisoverskrift -en * novinski
naslov
avkall S: gi avkall p noe ce || ce
* odricati se || odrei se neega
avkastning -en , , * dobit, dobitak, prinos
gi god avkastning do
nijeti veliku dobit
avkjl|e -te V
1) || * rashladivati ||
rashladiti
Vinen m avkjles *
Vino treba rashladiti
2) avkjle seg ce || ce * hladiti
se II ohladiti se
avkjling -en/-a k rashladivanje
avkjring -en/-a * skretanje
avklar|e -te V || * razjalnjavati || razjasniti
avklaring -- >,
razjanjenje, rjeenje
gi avklaring p noe * rijeiti neto
avkledning -en svlaenje
avkledningsrom -met ^11^
avkobling -en/-a , , , , * rastereenje, razonoda, oputanje, odmor, relaksacija
Jeg fregner avkobling je
Potrebna mi je promjena
avkom -met
1) (yngel) , , * mladunad,
legio, kot
2) (etterkommere) * potomstvo
avkrok -en , * zabaeno mjesto, Bogu iza leda
avl -en
1) (dyrking) * gajenje
kornavl > * gajenje ita
2) (oppdrett) , * odgaji-

avlang
vanje, rasplod
kvegavl * stoarstvo
biavl * pelarstvo
avlang -t, -e A * dugoljast
avlastje -etj-a V || *
rastereivati || rasteretiti '
avl|e -etj-a V
1) (dyrke) * gajiti
2) (frambringe) || *
uzrokovati || prouzrokovati/prouzroiti
avled |e -etj-a V
1) || , || ,
II * odvraati || odvratiti, skretati II skrenuti, odvoditi || odvesti
avlede oppmerksomheten fra noe
* odvratiti panju od neega
en avledende manover , * Iani manevar, lani pokret
2) (gram.) |[ * izvoditi || izvesti
et avledet ord * izvedena rije
avledning -en (gram.) ir izvedenica
avledningsmanver -en, pl. -vrer *
lani manevar
avlegge avla, avlagt V || , || * initi II uiniti, || poloiti
avlegge besok , * uiniti posjet, posjetiti
avlegge ed * poloiti zakletvu
avlegge eksamen * poloiti ispit
avlegge regnskap * poloiti
raun
avlegge rapport * podnijeti
izvjetaj
avlegge tilstelse * priznati
avlagt -e A * odbaen
avlagte klar * odbaena odjea
avlegger -en, pl. -e (bot.) ,"
* presadnica, polonica
avleggs A , * zastario, staromodan
avleiring -enj-a , * naslaga, talog
avles|e -te V || * oitavati ||
oitati
avlese strmmen * oitati
strujomjer
avlesning -- * oitavanje
avlever|e--feJ^jicnopj'4jrB^THjL, II , || ^^
bavljati || dobaviti, predavati || predati, dostavljati
II dostaviti
avlevere en pakke til noen
* dostaviti nekome poiljku
avling -enj-a , , , * Ijetina,
urod
potetavling * urod krumpira
Regn er godt for avlingen je
* Kia je dobra za usjeve
avliY|e -etj-a V || , || () * II usmrtiti, ubijati || ubiti (ivotinje)
avlyd -en (lingv.) * prijevoj
avlys|e -te V || - (,
.) * otkazivati || otkazati (predstavu,

21

avsender
sastanak i sl.)
Motet ble avlyst je ir Sastanak
je otkazan
avlytt|e -etj-a V * prislukivati
avlnn|e -etj-a V || ()
* plaati II platiti (zaposlenima)
avlp -et, pl. 1) , * odvod, slivnik
Avlpet fra vasken er tett je
* Odvod iz umivaonika je zaepljen
2) (fiS-) * oduak
gi avlop for sine flelser
* dati oduka svojim osjeajima
aYls|e -te V || , ||
* smjenjivati || smijeniti, zamjenjivati ||
zamijeniti
Jeg skal avlse deg om en time
* Zaraijenit u te kroz jedan sat
Den ene ulykken avloste den andre
je * Jedna nesrea je slijedila
za drugom
avlsning -en , * smjena, zamjena
f avlsning ir biti smjenjen
avmagret -e A , ir omravio, osuen, istanjen
avmakt -enj-a * nemo
avmektig -e A * nemocan
fole seg avmektig overfor noe ce * osjeati se nemonim pred
neim
avmlt -e A * odmjeren
med avmlte skritt * odmjerenim koracima
avreager|e -te V * dati sebi
oduka
avreis|e -enj-a , ir odlazak, polazak
avrund|e -etj-a V
1) (gjore rund) || * zaobljavati || zaobliti
avrunde de skarpe kantene * zaobliti otre kutove
2) (om penger) || *
zaokruivati || zaokruiti
avrunde et belp * zaokruiti
svotu
3) (avslutte) || * zavravati II zavriti
avrunde en telefonsamtale _
ir zavriti telefonski razgdvbr ~
avsann|e -etj-a V || ,
II , ir poricati || porei,
opovrgavati || opovri, demantirati
avsats -en
1) (fjellhylle) () *
(ravna) izboina na litici
2) (trappe-) ( ) * odraorite (na stubitu)
avse avs, avsett V || ,
II , (I * odvajati || odvojiti,
ostavljati || ostaviti, || utedjeti
avse tid til noe *
odvojiti vrijeme za neto
avsender -en, pl. -e poilja, poiljalac,
:

avsetning
odailjac
avsetning -enj-a , * proda, prodaja
Det er god avsetning p denne varen ce
* Ova se roba dobro prodaje
avsette avsatte, avsatt V
1) (avskjedige) || (ca noc) * otputati || otpustiti (s posla)
avsette en konge / * svri/
svrgnuti kralja
2) (legge til side) || * odvajati (I odvojiti
Jeg har avsatt 5000 kr. til ferien 5000
* Odvojio sam 5000
kruna za godinji odmor
3) (selge) || * prodavati ||
prodati
Det var vanskelig f avsatt varene je
* Bilo je teko prodati robu
4) avsette seg ce || ce *
taloiti se || nataloiti se
avsi avsa, avsagt V || * izricati ||
izred
avsi en dom * izred presudu
Retten har avsagt dom je *
Sud je izrekao presudu
avsides A , , zabaen, udaljen, Bogu iza leda
Hytta ligger avsides til ce
* Vikendica se nalazi na zabaenom mjestu
a v s i n d i g -e A , * izbezumljen,
pomaman
avskaffje -etj-a V || *k ukidati ||
ukinuti
Ddsstraffen er avskaffet je * Srnrtna kazna je ukinuta
aYskaJTelsje -en , * ukidanje,
ukinue
avskilt|e -etj-a V (
) * skinuti registarsku tablicu (za kaznu)
avskjed -en
1) (oppbrudd) , k oprotaj,
rastanak
la avskjed med noen ce c k
oprostiti se s nekim
2) (fratredelse) , , , * otputanje, ostavka, otkaz
Han fikk avskjed je__c.nocnajfe J^tputen je s posla
ske avskjed , *
dati otkaz, podnijeti ostavku
* f avskjed p grtt papir ,
dobiti koaru, biti smjesta odbijen
avskjedig|e -et/-a V || (ca ), || * otpuitati
II otpustiti (s posla), udaljivati || udaljiti iz slube
Han ble avskjediget fra stillingen je ca
. je ca * Otputen je s
posla. Smijenjen je s poloaja
avskjedslag -et, pl. - * oprotajna zabava
avskjedsord pl. oprotajne rijed

22

avslapning

avskjre avskar, avskret V

1) || * presijecati || presjei
avskjre veien for noen +
presjed nekomu put
Fienden avskar forsyningslinjene je
k Neprijatelj je presjekao linije snabdijevanja
2) vare avskret fra * biti sprijeen
Vi er avskret fra hjelpe y * Nismo u stanju p o m o d
3) avskrne blomster k rezano
cvijece
avskrekk|e -etj-a V || *
zastraivati || zastraiti
Han lar seg ikke avskrekke av noe ce
* Niega se ne boji
avskrekkende A * zastraujud
ha avskrekkende virkning
* imati zastraujud efekt
Prisen er avskrekkende hy je * Cijena je strano visoka
et avskrekkende eksempel je k primjer koji zastrasuje
avskrift -en * prijepis, prepis
avskrive avskrev, avskrevet V || , * otpisivati || otpisati
vrijednost, amortizirati
Maskinen ble avskrevet over 5 r cy y * Vrijed
nost su stroja otpisali u roku od pet godina
* avskrive noen * otpisati ne
koga
avskrivning -enj-a
1) (kon.) , ja, * otpisivanje vrijednosti, amortizacija, rashodovanje
2) (det ta avskrift) * prepisivanje
avskrivningsbyr -et, pl. -j-er , ured za prijepise
avskum -met , , * olo, ljam, bag, fukara
avsky' -en , , ,
gaenje. gnuanje, odvratnost, averzija
fole avskp for noe
, ce osjeati odvratnost
prema neemu, gnuati se neega
avsky 2 -dde , ce () * mrziti,
gnjuati se (neega)
avskyelig A , , * gnjusan,
odvratan, gadan
avskygning -en , k nijansa, preljev
avslag -et, pl.
1) (prisreduksjon) , ,
popust, snienje djene, rabat
gi et avslag p 500 kr.
* dati popust od petsto kruna
2) (avvisning) * odbijanje
Jeg fikk avslag p sknaden je k Odbijena mi je molba
*Jeg har ftt blankt avslag * Odbijen sam bez daljnjega
avslapning -en , * oputanje,
relaksarija

avslappet
avslappet -e A * oputen
en avslappet atoms/re *
oputena atmosfera
avslutning -en , , * zavretak, svretak, konac, kraj
avslutningsfest -en * zavrna
sveanost
avslutt|e -etj-a ^ || , II * zavravati || zavriti, svravati ||
svriti de avsluttende forhandlinger
k zavrni pregovori
avsler|e -te V () || (), pac || * otkrivati || otkriti,
raskrinkavati || raskrinkati
Tyvene ble avslrt cy *
Lopovi su bili otkriveni
Det han sa var avslrende ce
je * Raskrinkao se onim to je rekao
avslring -enj-a , k otkrivanje,
razotkrivanje,
raskrinkavanje,
objelodanjivanje
avsl avslo, avsltt V || * odbijati
II odbiti
Han avslo tilbudet je k Odbio je
ponudu
avsmak -en: f avsmak for noe ||
* II zamrziti neto
avsnitt -et
1) (tekstavsnitt) , , ,
, * odlomak, pasus, odjeljak teksta,
stavak
2) (administrativ avdeling) * odjeljenje
avspaser|e -te V * uzeti slo bod ne dane
kao nadoknadu za prekovremeni rad
avspeil|e -te V || * odraavati
II odraziti
avspenning -enj-a (pol.) ,
* poputanje napetosti/zategnutosti, detant
avspenningspolitikk -en (pol.)
* politika poputanja napetosti/
zategnutosti
avspisje -te V: avspise noen med noe
(),
-* zadovoljiti nekoga neim (malim), otkupiti ne
koga neim_
avsporing -/- * iskakanje (vlaka
iz tranica)
avstamming -enj-a k porijeklo, podrijetlo
Han er av tysk avstamming je
* Podrijetlom je Nijemac
avstand -en , , , , , razdaljina, razmak,
udaljenost, daljina
avstanden mellom Oslo og Bergen * razdaljina od Osla do
Bergena
Hva er avstanden herfra til Bergen?
? * Koliko ima odavde do Ber
gena?
:
p 100 meters avstand 100 -

23

avtale
na udaljenosti od 100 metara
* holde noen p avstand
drati nekoga na udaljenosti
*p lang avstand * izdaleka
* ta avstand fra noe ce |j
ce , || *
ograivati se || ograditi se od neega, osudivati ||
osuditi neto
avstemning -en * glasovanje
holde avstemning om noe * sta vi ti neto na glasovanje
velge ved hemmelig avstemning
k birati tajnim glasovanjem
avstemningen gikk i vr favr > je
y * Glasovanje je bilo nama u prilog
folkeavsteming
referendum
avstigning -enj-a , > * spust, slaz,
silazak
avstikkende A * napadan
avstikker -en , k obilazni put, obilaznica
avst avsto(d), avsttt V
1) avst fra noe || * odustajati || odustati od neega
Han avsto fra stemme je
* Odustao je od glasovanja
2) (overlate) || ,
II * ustupati || ustupiti, prepultati ||
prepustiti
avst et landomrde k
ustupiti teritorij
avta avtok, avtatt V ce || ce,
|| k smanjivati se || smanjiti se,
opadati || opasti
Stomien har avtatt ce k Bura se
smirila
Mnen er i avtagende je y * Mjesec se smanjuje
avtal[e' -en
1) , , , * dogovor, ugovor, sporazura, pogodba, nagodba
inng en avtale k sklopiti
ugovor
bryte en avtale k raskinuti
ugovor
ifolge avtale * prema sporazumu
Det er en avtale! ce! ! *
Dogovorili smo sfVrijedi!
handelsavtale * trgovinski
ugovor
2) (mte) ()
(ugovoren) sastanak
J
avtal|e -te V || ce, || ce, ||
k II dogovoriti se, || pogoditi se, ||
ugovoriti, nagoditi se
Vi avtalte motes kl. 8 ce ce
y 8 k Dogovorili smo se da se
naemo u 8 sati
avtale en time hos tannlegen
* zakazati vrijeme kod zubara
avtalt spill , * dosluh,
dogovorena igra

24

avtjene
p avtalt sted * na ugovorenom mjestu
avrjen|e -te V || * odsluivati II odsluiti
avtjene verneplikten * odsluiti vojsku
avtred|e -et , * toalet, zahod
avtrekk -et: * vre sen i avtrekket
' A ' imati kasno paljenje
avtrekker -en, pl. -e , , * otponac, okida, obara
avtrykk -et, pl. - * otisak
awei|e -etj-a V || , ,

odmjerivati || odmjeriti, vagati, birati

avveie sine ord k birati rijei
avveier pi: komme p avveier || , || ce * II zalutati, || izgubiti se
avvekslende A , * raznovrstan, raznohk
avveksling -en/-a , , promjena, raznolikost, raznovrsnost
Det er godt med litt avveksling
Dobro doe malo promjene
awenfne -te V
1) (fra die) || ( ) *
odbijati || odbiti (od sise)
2) (fra uvane) || , || ( ) * odvikavati || odvii/
odviknuti, || izleiti (od loe navike)
awent|e -etj-a V , * ekati, oekivati
avventende A * ekajui
innta en avventende holdning ce HO, ce * drati se suzdrano, ne
istravati e
awerg|e -etj-a V || * || sprijeiti
Uhellet kunne ha vart avverget ce

Nesrea se mogla sprijeiti

awik -et, pl. 1) * odstupanje
avvik fra den opprinnelige planen

bade
* odstupanje od prvobitnog
plana
2) (psykisk) , * nastranost, izopaenost
awike avvek, avveket V || .
cc, * odstupati || odstupiti, razilaziti se, odudarati
De har avvikende meninger ce
* Njihova se miljenja razilaze
avviker -en, pl. -e ,
, * osoba koja odudara, nenormalna osoba, nastran ovjek
awikl|e -etj-a V
1) (arrangere) || , * prireivati || prirediti, organizirati
Stevnet ble fint avviklet je * Natjecanje je Lijepo prolo
2) (avslutte) || , k zavravatr || zavriti, likvidirati
avvikle en forretning k
likvidirati poduzee
avvikling -enj-a
1) (gjennomfring)

k
organiziranje
2) (avslutning) * likvidacija
awis|e -te V
1) (avsl) || , || * odbijati || odbiti, odbacivati || odbaciti
Forslaget ble avvist je * Prijedlog je odbijen
avvise et tilbud * odbiti ponudu
Anken ble avvist cy * Odbili su
tubu
2) (nekte adgang) ||
k uskraivati || uskratiti pristup
avvisende A , * negativan, odbojan
avvpn|e -etj-a.
|| *
razoruavati || razoruati
*et avvpnende smil *
razoruavajui osmjeh

B
bablje -etj-a ^^ * brbljati, blebetati
babord S () * lijeva strana (broda)
baby [bebi] -en , * bcba, dojene
Babylon (geogr.)
Babilon
back [bekj -en (sport) , * brani, bek
bacon [beken] -et () ,
* (isprugana) slanina, carsko meso

bad -et, pl. 1) (det bade) k kupanje, kupka, kupelj

ta seg et bad ce * okupati se
2) (baderom) k kupaonica, kupaona
3) (badested) * toplice (pl.)
4) (fys.) * kupka, kupelj
badje -etj-a V,
1) (noen, trans.) || * kupati ||

badebukse
okupati
Hun badet babyen je * Okupala je
bebu
2) (ta et bad, intr.) ce || ce *
kupati se || okupati se
Vi badet i sjoen ce y * Kupali
smo se u moru
Han var badet i svette ce y * Kupao
se u znoju
3) (Jig.) Fjellene l badet i sol cy ce
* Planine su se prostirale obasjane suncem .
badebuks|e -enj-a (.) ~k kupae
gaice (pl.)
badeberstje -en * etka za kupanje
badedrakt -en * kupai kostim
badehett|e -- kapa za kupanje
badekar -et, pl. - * kada
badekp|e -enj-a , ( )
ogrta (za kupanje)
badeplass -en * kupalite
badesko pl. * papue za kupanje
badestrand -enj-a * plaa, al
badstu -enj-a , * sauna, parna
kupelj
bag [bg] -en * torba
bagasj|e -en * prtljaga
bagasjerom -met, pl. - * prtljanik
bagatell -en , * sitnica, malenkost
bagatelliserte -te V , ,
* potcjenjivati, omalovaavati
bagatellmessig -e A , * beznaajan, sitan
bajas -en , * pajac, luda
bajonett -en * bajoneta
bak' -en (bakende) , , *
zadnjica, stranjica, tur
falle p baken * pasti na
stranjicu
gi noen et spark i baken y
* utnuti nekoga u stranjicu
* ha mange r p baken * biti star/
iskusan
* lage ris til egen bak
* samom sebi jamu kopati
1
bak PREP (, ), () * za
(neto, neim), iza (neega)
bak huset " * izaicuee
~~Han gjemte seg bak dora ce /
* Skrio se za/iza vrata
bak rattet * za volanom
g bak noen * ii iza nekoga
Det ligger mye arbeid bak dette
- Iza toga stoji mnogo trada
Hvem str bak dette? Ko ? * T k o
stoji iza toga?
3
bak ADV , + pozadi, straga, na
kraju
Se bak i boka * Vidi na
kraju knjige
Hva ligger bak? ce ? * to se
krije iza toga?

25

bakke

bak fram , * naopake, na

opako
bakbinde -bandt, -bundet V
* vezati nekome ruke na leda
bakdr -enj-a (.) * stranja vrata
(pl-)
bak|e -tej-a V || (, ) * pei
II ispei (kruh, pecivo)
bake brod * pei kruh
Hun er fink til bake kaker
* Ona zna dobro praviti kolae
bakte poteter * peeni krumpir
bakepulver -et * praak za pecivo
bakeri -et, pl. -er * pekarnica, pekara
1
bakerst -e ADJ , , * posljednji, stranji, krajnji, zadnji
/ bakerste rekke y * u posljednjem redu
2
bakerst AD V , ic na kraju, .pozadi
bakerst i salen y * u dnu sale
bakervarer pl. * kolai i pecivo
bakevjle -enj-a
1) , * ustajala voda
2) (fig-) , * mrtvilo,
abokreina
* komme inn i en bakevje ,
ic stii mrtvu toku, doi do
zastoja
bakfra / , , * otraga,
straga, otpozadi, odostrag
bakgrunn -en
1) , * pozadina, zalee
holde seg i bakgrunnen ce, ce y * ne pojavljivati se, driati se u
pozadini
* komme i bakgrunnen y
-k biti potisnut u dragi plan
2) (grunnlag) OCHOB, * osnova, temelj
p bakgrunn av dette ic na osnovi/
temelju toga
sett p bakgrunn av det som har hendt c
urro ce * s obzirom na to to se
dogodilo
3) (opprinnelse) * porijeklo, podrijetio
bakgrunnsmusikk -en ( ) * popratna glazba (radi atmosfere)
bakgrunnsmaterial|e -et * izvorna.
grada
bakgTfd^e/f
1) (grdsplass) * dvorite
2) (bygning) * dvorina zgrada
bakhold -et. pl. - * zasjeda
ligge i bakhold y * ekati u zasjedi
falle i bakhold y * upasti u zasjedu
bakholdsangrep -et. pl. - * napad iz
zasjede
bakhnd -en * rezerva
* ha noe i bakhnd y *
imati neto u rezervi
bakk|e' -en
1) (skrning) , * padina, kosina
en bratt bakke * strmina
Huset l i en bakke ce

bakke
Kua se nalazila na padini
oppoverbakke uzbrdica
nedoverbakke * nizbrdica
g opp en bakke ce * penjati se
uzbrdo
g ned en bakke ce * sputati
se nizbrdo
*bakke opp og bakke ned - * uzbrdo-nizbrdo
- 2) (Iwyde) , , *
breuljak, uzvienje, uzviica
3) (mark) , * tlo, zemlja
trampe i bakken o * toptati
nogom o tlo
* st p bar bakke * biti bez
igdje iega
4) (sport.) hoppbakke -k skakaonica
slalombakke * staza za slalom
2
bakk|e -etl-a V
1) (rygge) (o ) voziti natrag (o brodu)
* bakke ut av noe . ce * izvui
se iz neega
2) (stolte) || ,
II , || * dravati || podrati, podupirati || poduprijeti, potpomagati || potpomoi
bakke opp noen * podravati nekoga
bakkerekord -en
rekord skakaonice
bakket -e A * breuljkast
bakketopp -en * breuljak
bakleks|e -a: komme i bakleksa ||
zaostajati || zaostati
baklengs AD V * natrake
g baklengs * hodati natrake
falle baklengs ,
pasti na leda
bakom ADV * iza

bakover AD V , , , *
natrag, natrake, unatrag, nazad
falle bakover * pasti na leda
* kunne noe forlengs og baklengs
* znati neto od prve do zadnje
bakp AD V * straga na
sitte bakp sykkelen * sjedjeti na prtljaniku bicikla
bakre /, ^-stranji "
bakrus -en * mamurluk
vare i bakrus * biti mamuran
baks|e -- V ce (c ), ce (c
) * muiti se (s neim), rvati se (s nedrn)
bakset|e -et, pl. -er * stranje
sjedalo/sjedite
baksid|e -en/-a
1) (mots. forside) * stranja strana
p baksiden av huset * iza kue
2) (ulempe)' * loa strana
*medaljens bakside k nalije
medalje
baksmell -en * neugodno
iznenadenje

26

ball
f en baksmell p skatten

biti naknadno dodatno oporezovan

baktal|e -te V || ,
* klevetati || oklevetati, ogovarati
baktank|e -en , primisao, zadnja misao, skrivena namjera
bak teri |e -en * bakterija
baktropper pl. (mil.) * zatitnica, zalaznica
bakvaskje -etj-a V || k kleve
tati II oklevetati
bakvei -en k stranji ulaz
* bruke bakveier ,
/ * ulaziti na mala vrata, raditi
potajno/zakulisno
bakvendt -e A , * naopak, nespretan
en bakvendt ordning > k naopako
rjeenje
Dette er en bakvendt mte gjore det p je
+ Ovako je naopako
bakverk -et k kolai i pecivo
balans|e -en
1) * ravnotea
holde balansen * odrati
ravnoteu
miste balansen * izgubiu*
ravnoteu
a forskyve balansen k poremetiti ravnoteu
2) (i regnskap) * bilanca
balanse i utenrikshandelen
uravnoteena bilanca vanjske
trgovine
handelsbalanse * trgovaka
bilanca
balanser|e -te V
1) || * odravati
II odrati ravnoteu
Regnskapet balanserer je * Zavrni raun je usklaen
2) (trans.) || , || , || * balansirati || izbalansirati, uravnoteivati II uravnoteiti, uskladivati || uskladiti
gi en balansert fremstilling av noe * dati uravnotcen prikaz
neega

balansegang -en , * balansiranje, odravanje ravnotee

balderbr -en (bot.) (Matricaria inodora) ()
* (bijela) rada
balj|e -enj-a , * korito
Balkan (geogr.) * Balkan
Balkanhalvya (geogr.) *
Balkanski poluotok
balkong -en
1) * balkon
2) (i teater) * galerija
1
ball -en * lopta
spille ball ce * igrati se loptom
*A spille ballen over til noen , dodati loptu drugo-

27

ball

barbent

me, predati stvar drugome

2) (pryl) (.) * batine (pl.)
2
ball -et, pl. - (dansetilstelning) * bal
f bank * dobiti batine
baDad|e -en
bankbok -enj-a * tedna knjiica
1) * balada
bankboks -en (y ) * sef (u trezoru
2) (oppstyr) , * dreka, galama
banke)
ballast -en * balast
bank|e' -en
Bten gr i ballast * Brod
1) y * pliina u moru
nosi samo balast
fiskebanke * pliina bogaballett -en * balet
ta ribom
danse ballett * plesati balet
2) skybanke k oblana fronta
2
ballettdanser -en, pl. -e , -k
bank|e -etj-a V
balelni plesa, baletan
1) II , || k kucati
baUettdanserinn|e -en/-a , II kucnuti, lupati || lupnuti
* baietna pleaica, balerina
Det banker (p dora) * Netko
ballong -en * balon
kuca na vrata
* Lufta har gtt ut av ballongen je Hjertet banker * Srce lupa
* Stvar je splasnula kao
banke tepper k ispraivati saprobuen balon
gove
baltisk -e A * baltiki
banke kjtt k izlupati meso
bams|e -en , () * medo (igraka)
Motoren banker * Motor lupa
banal
-e A , k banalan, otrcan
*Bank i bordet! y ! ! *
banan -en (bot.) * banana
Kucni u drvo!
band' -et - bnd
2) (pryle) II , || tui ||
band -et, pl. - (musikkgruppe) -, caistui, biti || izbiti
, , pop-orkeJeg tok og banket ham opp ra k
star, sastav, bend, instrumentalna grupa
Istukao sam ga
bandasjle -en * zavoj
bankgiro [-sjiro] -en - k iro-raun
legge bandasje p et sr * previti
bankkonto -en , y *
ranu
bankovni raun, raun u banci
band|e -en k banda
bankkort -et, pl. - * bankovna
forbryterbande k razbojnika
kartica
banda, druina
bankln -et, pl. - / k bankov
ni kredit/zajam
guttebande * djeaka banda
banksjef -en * direktor banke
banditt -en . * bandit, razbojnik
bann -et , * izopenje
ban|e -en
iz crkve, anatema
1) (jernbane) , * eljeznica, vlak
2) (lopefelt) , k staza, pista, trka
lyse noen i bann *
indre bane 1 * staza broj 1
'
baciti anatemu na nekoga
bann|e -etj-a V
3) kjrebane * kolnik
4) (sportsplass) ikr igralite .
1) II * psovati || opsovati
fotballbane k nogometno
2) banne p ce || ce * zaklinjigraliste
ati se II zakleti se
veddelopsbane * Jiipodrom
Det kan du banne p! y ! * Budi
skytebane k streljana
uvjeren u to! U to se moe zakleti!
5) (planet-) , * putanja, orbita
banning -enj-a , k psovka, psovanje
Mnen gr i bane rundt Jorda ce y
bannlys|e -te V
OKO * Mjesec se kree u putanji
1) (forby) || *
o k o -Zemlje - strogo zabranjivati || zabraniti *
6) (fis-) bringe noe p bane *
2) (rei.) , iznijeti neto
izopivati || izopiti iz crkve
*i lange baner y * u velikoj
baptist -en k baptist
1
kolidni
bar -et (kvister) borovo
* tenke i nye baner *
i jelovo granje
2
misliti na nov nain
bar -en (skjenkested) , * bar, bife
3
banebrytende A ,
bar -t, -e A
* pionirski, koji kri nove putove
1) r o , * gol, nag
banemann -en, pl. -menn k ubojica
Han gikk med bar overkropp je ro nojaca
banesr -et, pl. - * smrtna rana
* Bio je gol do pasa
1
bank -en k banka
2) (om ftter) * bos
sette penger i banken / y
3) (om drikk) , (o ) k ist,
* uloiti/staviti novac u banku
nemijean (o piu)
bank -et, pl. barakk|e -enj-a * baraka
1) (slag) * udarac
barbent -e A , * bos, bosonog
2

barber(er)

28

barnedp

barber(er) -en, pl. -ere , ()

, Sad moe
brija, (muki) frizer
i d , samo se brzo vrati
barberblad -et, pl. -f-er , *
bark -en k kora
ilet, brirvica, noi za brijanje
* vre mellom barken og veden ce
barber|e -te V || * brijati || obri * n a d se izmeu ekia i kovnja
jati
barbere seg ce || ce -k brijati
barkbillje -en (iool.) (Ips typographus) ()
se II obrijati se
k (smrekov) potkornjak
barberhvel -en, pl. -vier (ca
barkeeper [barkiper].-en, pl. -e + barmen
) * brijai aparat (na britvice)
barlind -n (bot.) (Taxus baccata) * tisa
barberkniv -en * britva
barm -en (.), (.), (.) *
barberkost -en - etkica za
njedra (pl.), grudi (pl.), prsa (pl.)
brijanje
* nre en slange ved sin barm ryjy y
barbermaskin -en ()
* gajiti zmiju u njedrima
* (elektrini) brijai aparat
barmhjertig -e A , * milobarbersp|e -en * sapun za
srdan, milostiv
brijanje
barmhjertighet -en , * milosrde,
bardun -en
milost
(, , .) * ica ili ue
ha barmhjertighet med noen ce
za pridravanje (jarbola, bandere, atora i sl.)
k smilovati se nekome
bardus ADV
barn -et, pl. - k dijete
1) , , * naglavce,
bli med barn || k || zatrudnjeti
glavake, naglavake
vre med barn k biti trudna
f barn || * radati || roditi
Han falt bardus je * Pao je naHun skal ha barn k Oekuje dijete
glavce
et nyfdt barn , k novorod2) (overraskende) k iznenada
ene, dojene
Det kom bardus p ham To ra je +
To ga je iznenadilo
* Kjrt barn har mange navn
1
bare ADV
- Od milja tri imena nosi
1) (kun) , , * samo, jedino, tek
* Brent barn skyr ilden .
Jeg har bare ti kroner *
Kor . Imam samo deset kruna
Opeeni i na hladno pue.
Klokka er bare tre cy * Tek su tri
Kog su zmije ujele, taj se i gutera plai. Oparen
sata
kau hladi
*Det er ikke bare bare
*Like barn leker best
-k Nije uope jednostavno
* Svaka ptica svorne jatu leti
2) bare s vidt , * jedva, tek to
* sl barnet ut med badevannet ca
Del var bare s vidt han overlevede je
* zajedno s loim odbadti i
* Jedva je preivio
dobro
Det var bare s vidt han ikke falt
*sm barn har sm gleder , . * Samo to nije pao.

sitna djeca, sitne radosti

Jos malo pa bi pao
*Han er ikke mors beste barn ra roper
3) (uttrykk for onske) * samo da
. c , a * Nije
Bare han ikke har tatt feil av veien!
ba za uzor. Da s njim omrkne, a ne osvane
! * Samo da nije pogrijeio put!
barndom -men
Den som bare hadde vrt rik! je !
1) djetinjstvo
k Kad bih samo bio bogat!
fra barndommen av ,
4) (uttrykkfor velvilje) * slobodno

od-malih-nogu; ~od djetinjstva

Du kan bare g hvis du vil
2) (fis-) , , zaetak,
* Moe slobodno ii
poetak, zametak
5) (forsterkende) *Det var da som bare pokker!
Denne vitenskapen er bare i sin barndom
je ! * Samo je jo to treje y * Ova znanost je jo u zametku
balo!
barndomshjem -met, pl. - * rodite*Det skulle bare mangle! ! k I te kako!
Ijska kua
*som bare det , k uasno, strano
barndomsvenn -en ** drug iz dje
Han lop som bare det je k
tinjstva
Trao je iz sve snage
barnebarn -et, pl. - (.), (.) * unuk (m.),
bare 2 KONJ
.
unuka (f.)
1) , * im, kako
barnebegrensning -en * kontrola
Han skvetter bare jeg ser p ham ce ra
raanja
* Trgne se dm ga pogledam
barnebidrag -ei, pl. - ,
2) (hvis) * samo da
djeji doplatak
N kan du g, bare du er fort tilbake
barnedp -en * krtenje djeteta,

barnefamilie

29

batteri

krstitke (pl.)
(pl.)
barnefamili|e -en ca * obitelj s
barselfeber -en * porodiljska
djecora
groznica
bamehag|e -en () , (.) * (djebarselspenger pl.
* nadoknada za vrijeme porodiljnog
ji) vrti, jaslice (pl.)
dopusta
barnehjem -met, pl. - ,
barsk -t. -e A
, * djeji dom, dom za djecu
1) (streng) , * surov, ostar
bez roditelja, sirotite
et barskt klima * surova klima
barneklinikk -en * djeja klinika
(toff.fam.) * zgodan
barneleg|e- , * pedijatar,
barskog -en , * craodjeji Ujenik
gorina uma, crnogorica
barnelek -en * djeja igra
bart -en (.) * brkovi (pl.)
*Det er ingen barnelek +
bartender -en, pl. -e -k barmen
Nije to maji kaalj
bartre -et, pl. bartrr * crnogorino drvo,
barnelrdom -men * znanje iz
etinjaa
djetinjstva
bas -en k predradnik, poslovoda
barnemat -en * hrana za djecu
basar -en
*Det er bare barnemat! To je ! *
1) ca (y )
To je maji kaalj!
* priredba s lutrijom (u dobrotvorne svrhe)
barnemishandling -en * zlosta2) (marked) , * arija, bazar
vljanje djece
bas|e -en (mil.) k baza
barnepark -en * zabavite
marinebase * pomorska baza
barnepass -et ~k uvanje djece
baseball [bejsbl] -en (sport.) , *
barnepik|e -enj-a * (djeja) odgajateljica,
bejzbol, baseball
dadilja
baser|e -te V
barneplei|e -en * njega djeteta
1) || , ,
barneseng -enj-a * djeji kreveti
* zasnivati || zasnovati, bazirati, temeljiti
barnesteU -et * njegovanje djece
Hjelpen er basert p frivillige gaver ce barnesykdom -men
* Pomo se
1) * djeja bolest
temelji na dobrovoljnim prilozima
2) (fig.) * poetne tekoe
2) basere seg p noe ce || ce
Skolereformen har hatt en del barnesykdommer
,
oslanjati se ||
je
osloniti se na neto, polaziti od neega
* kolska reforma je prola svoje djeje
bolesti
basilikum -en (bot.) * bosiljak
basill -en kr bacil
barnetim|e -en * emisija za djecu
barnetrinn -et
*Han er blitt bitt av basillen je
* I njega je ugrizla ta buba
prvih est razreda osnovne kole
barnetrygd -en -k djeji doplatak ._ basis -en , , * osnova, temelj
barnevakt -en * osoba koja
p bred basis * na irokoj
osnovi
uva djecu
p basis av noe * na temelju/
sitte barnevakt * uvati djecu
osnovi neega
barnevern -et o ,
* staranje i briga o djeci, zatita djece
p frivillig basis k: dobrovoljno
barnevernsnevnd -enj-a () bask|e -etj-a V ce * batrgati se
basketak -et, pl. - , * okraj
* (opinski) odbor za sta
basketball -en (sport.) * koarka
ranje i brigu o djeci
barnevogn ^/--_ -(.),-- _basketbaUspiUerj-ew, pl. -e * koarka
bass -en * bas
~
* djeja kolica (pl.), kolica za bebu
barnevrels|e -et, pl. -er * djeja soba
bassanger -en, pl. -e kr basist
barnlig -e A * djednji
basseng -et, pl. -j-er * bazen
barnls -t, -e A , ,
bast -en (bot.) * liko
basta INT * dosta
bezdjetan, bez djee, koji nema djece
barnsben S: *fra barnsben av , Gjor som jeg sier. og dermed basta!
! * Uini to ti kaera i dosta!
* od malih nogu, odmalena
bastard -en * bastard
barnslig -e A djetinjast
basun -en * trombon
barnl -enj-a (bot.) , kr etina, iglica
bataljon -en * bataljon, bataljun
barokk -kt, -e A * barokni
batteri -et, pl. -j-er
barometer -et, pl. -f-tre
barometar,
1) (bilbatteri) * akumulator
tlakomjer
Batteriet er tomt ce *
barrier|e [barire] -enj-a * barijera
:
Akumulator se ispraznio
barrikadje -en k barikada
barsel -en , (.) * poroaj, babinje
2) (torrbatteri) * baterija

batterist

30

batterier til en reiseradio

baterije za tranzistor
3) (slagverk) (pl.) bubnjevi i udaraljke (pl.)
4) (mil.) () * baterija (topova)
5) (samling) * mnotvo
et helt batteri av flasker -k gomila
boca
batterist -en * bubnjar
baufil -en/-a * pila za
piljenje eljeza
baug -en () * pramac (broda)
*p alle bauger og kanter * svuda
bauksitt -en = bauxitt * boksit
bayer -en, pl. -e / * crno/tamno
pivo
bayonneskinke -enj-a -k dimljena
Sunka
be bad, bedt V
1) (anmode) || , || * moliti || zamoliti, traiti |] zatraiiti
be noen om hjelp *
moliti nekoga za pomo
Han bad henne (om ) komme jy je
* Zamolio ju je da dode
Be far om kjope det til deg
Trai od oca da ti to kupi
Takk! - A, jeg ber! ! - ! *
Hvala! - Molim lijepo!
*Han lot seg ikke be to ganger je * Smjesta je to uinio. Nije se dao dva puta
moliti
be om unnskyldning ce ||
ce k ispriavati se || ispriati se
be om lov * traiti doputenje
2) (rei.) ce || ce * moliti se ||
pomoliti se
be til Gud ce _> moliti se Bogu
3) (invitere) || * zvati || pozvati
Hun ble bedt til middag je *
Pozvana je na veeru
bearbeid|e -etj-aj-de V || *
obradivati || obraditi
bebodd -e A , k nastanjen, naseljen
beboelig -e A k pogodan za
stanovanje
be^er/T/V^e-, * stanar,~stanovnikbebreidje -etj-a V || , II , ||
A- predbacivati || predbaciti, prigovarati || prigovoriti, zamjeravati || zamjeriti, spoitavati
bebreidels|e -en , * prijekor,
predbacivanje
bebyggels|e -en
l') (bebygd omrde) , *
naselje, naseljeno mjesto, naseobina
spredt bebyggelse * ratrkano
naselje
tettbebyggelse + gusto
naseljeno podruje
2) (bygninger) , zgrade, gradevine

bedriftsledelse

den eldre bebyggelsen k stare gradevine

bebygget A * naseljen
bebygget omrde k izgradeno
podruje
bed -et, pl. - (blomsterbed) , * lijeha, gredica
bedagelig -e A , , k lagodan,
lagan, miran
i et bedagelig tempo , * bez
urbe, lagano
bedehus -et, pl. - * bogomolja
bedra bedro, bedratt V || , || * varati || prevariti, obmanjivati || obmanuti
Han bedro firmaet for store belop je
Prevario je poduzee za velike iznose
* Skinnet bedrar , a .
* Izvana gladac, a iznutra
jadac. Izgled esto vara
* Verden vil bedras ra * Svijet
eli bi ti prevaren
bedrag -et, pl.
1) (svik) , * prijevara, prevara,
obmana
2) (illusjon) , ,
tlapnja,
opsjena, varka, obmana
optisk bedrag * optika varka
bedrager -en, pl. -e , * varalica, obmanjiva
bedrageri -et, pl. -er , , k
prijevara, obmana, pronevjera
sjekkbedrageri *
izdavanje ekova bez pokria
bedr|e' -etj-a V || , II * poboljavati || poboljati,
popravljati || popraviti
Vret har bedret seg ce *
Vrijeme se poboljalo
bedre A (komp. av goA)
1) k bolji
N er hun bedre joj je * Sad joj je
bolje
nrjeg fr bedre tid
* kad budem iraao vie vremena
* Bedre fore var enn etter snar
ir Bolje ^prijeiti nego lijeiti
2) (utmerket) k izvrstan
en bedre middag * izvrstan ruak
bedrift -en
1) (foretak) k poduzece
2) (bragd)
podvig
bedriftsbolig -en je * stan koji je vlasnitvo poduzea
bedriftsdemokrati -et y k
demokracija u poduzeu
bedriftshelserjenest|e -en y npe k zdravstvena sluba u poduzeu bedriftsklubb -en y k sindikalna podrunica u poduzeu
bedrjftsledels|e -en * uprava poduzea
1

bedriftslege

31

bedriftsleg|e -en y -k lijenik u poduzeu

bedring -en
1) (forbedring) * poboljsanje
*Han lovet bot og bedring je ce
* Obeao je da e se popraviti
2) (med.) * oporavljanje
Pasienten er i bedring ce *
Bolesnik se oporavlja
vre p bedringens vei be || ce * oporavljati se || oporaviti se
God bedring! () ! * Ozdravi(te)
to prije!
bedrive bedrev, bedrevet V ce () * baviti se (neim)
bedrvelig -e A , , , *
alostan, tuan, bijedan, tmuran
*en bedrovelig historie -k tuna pria
*et bedrovelig vr * oajno vrijera
bedrovels|e -en * alost
bedrvet -e A * alostan
bedugget - A , * nakresan, napit
bedmjme -te V
1) (vurdere) || , II , , || * procjenjivati || procijeniti, ocjenivati || ocijeniti, suditi, prosudivati || prosuditi
bedomme avstanden k
procijeniti udaljenost
bedmme en situasjon * ocijeniti situaciju
2) (til eksamen) || , ||
* ocjenjivati || ocijeniti, davati || dati
ocjenu
bedramels|e -en , * ocjenjivanje,
ocjena
bedv|e -etj-a V
1) (med.) , ,

anestezirati, dati anesteziju,
dati opojno sredstvo
Pasienten ble bedvet cy kr Bolesniku su dali anesteziju
2) (slove) . * oamuivati || oamutiti
bedvet av alkohol * oamuen od alkohola
bedvels[e -en (med.) * anestezija
Pasienten fikk lokalbedovelse cy
aHecTe3HJy JFBoIsnlku"iTdali' lokalnu
anesteziju
bedrje -et A , || , || on * armirati, arati || oarati, || opiniti
en bedrende liten pike *
oaravajua djevojica
befal -et, pl. (mil.) * komandno
osoblje
befal|e -te V
1) (gi ordre) || ,
II * nareivati || narediti, zapovijedati
II zapovjediti
De befalte ham komme cy
Zapovijedili su mu da doe
2) (ha kommandoen) (), _:

begeistring
|| () kr komandirati
(neim), zapovijedati || zapovjediti (nekome)
befale over en hr k ko
mandirati vojskom
:
befaUng -enj-a , , * zapovijed, naredba, naredenje, komanda
befalsskol|e -en * kola za
podoficire
befatning -en , * veza, posao
ha befatning med noe c k imati
vezu s neim
beferdet -e A * prometan
en beferdet gate k prometna
ulica
befinne befant, befunnet seg ce * nalaziti
se
Han befinner seg i utlandet ce y * On se nalazi u inozemstvu
befolk|e -etj-a V || * naseljavati I) naseliti
Omrdet er tynt befolket Kpaj je
Kraj je slabo naseljen
befolkning -en * stanovnitvo
befordringsmiddel -etj-dlet, pl. -dier
, prometno sred
stvo, prijevozno/prevozno sredstvo
befrj -dde V
1) (frigjre) || k oslobadati || osloboditi
befri noen fra fangenskap
* osloboditi nekoga ropstva
2) (lette) ||
olakavati
II olakati
en befriende flelse > * osjeaj
olakanja
befrjels|e -en
1) (frigjoring) * osloboenje
2) (lettelse) * olakanje
Det var en befrielse slippe ansvaret
je ce * Laknulo/
odlanulo mi je kad sam se oslobodio odgovoraosti
befrukt|e -etj-a V || k oplodivati II oploditi
* virke befruktende p
stimulirati
befruktning -en > k oplodnja
kunstig befruktning kr umjetna
oplodnja
begavels|e -en , ^ * darovttdt, dar, nadareriot
Han er en musikalsk begavelse
* Iraa dar za glazbu/muziku. Glazbeno je nadaren
begavet -e A , * darovit, nadaren
Han er mindre begavet (fam.)
* Nije ba neka pamet
begeistr|e -etj-a V || *
oduevijavati || oduevid, ushiivati || ushititi
begeistret -e A , * oduevljen,
ushien
vre begeistret for noe ,
ce * biti oduevljen neim,
odueviti se neim, ushiivati se || ushititi se neim
begeistring -- >, , *
oduevljenje, ushit, ushienje, zanos

begge
Det var stor begeistring for forslaget je
c * Prijedlog je prihva6en s oduevljenjem
Jeg kan styre min begeistring for ideen
- Nisam ba oduevljen
tom idejom
begge PRON
1) (med substantiv) , , , ,
* oba, obje, obadva, obadvije, obadvoje
p begge sider av gaten * na
obje strane ulice
Jeg har tatt med begge bokene
* Donio sam obje knjige
begge barna , *
obadva djeteta, obadvoje djece
begge avisene * obje novine
2) begge (to) (.), (.), *
obojica (m.), obadvije (f.), oboje
Han har to sanner. Begge er hoye .
cy * Ima dva sina. Obojica su
visoka
De har to dotre. Begge er lyshrede
. / cy * Imaju dvije keri.
Obadvije/obje su plave
Lever foreldrene dine? - Ja, begge to Jecy
? - , * Jesu li
ti roditelji ivi? - Da, oboje su Svi
begi begav, begitt V: begi seg av sted |[ ,
II , || ce * || krenuti, odlaziti II otii, II uputiti se
begivenhet -en * dogadaj
Det var en stor begivenhet To je - To je bio velik dogaaj
*en lykkelig begivenhet ,
k sretan dogaaj, porodaj
* avvente begivenhetenes gang
* priekati razvoj dogaaja
begivenhetsrik -e A * pun dogaaja
begjr -et, pl. 1) . ( ) * enja, udnja (za
neim)
2) (griskhet) ( ) * pohlepa (za
neim)
begjr etter penger
pohlepa
za novcem
3) (seksuelt) , * pohota, pouda
begjrlig -e A , * poudan. pohlepan
begjring ^enfjiirT) * zatjev
p begjring fra politiet * na
zahtjev policije
begravje -etj-de V
1) (gravlegge) || , || * pokopavati || pokopati,
sahranjivati || sahraniti
*Der ligger hunden begravet TOM
* U tom grmu lei zec
2) (grave ned) || zakopavati II zakopati
* begrave stridsksa *
zakopati ratnu sjekiru
*Han begravet seg i arbeidet ce y nocao
Zakopao se u posao

32

beg
begravels|e -en , * pogreb, sprovod,
pokop, sahrana
begravelsesbyr -et, pl. -J-er * pogrebni zavod
begravelsesflg|e -et, pl. -J-er , * sprovod, pogrebna povorka
begrens|e -etj-a V || *
ograniavati || ograniiti
Han begrenset seg til disse fakta ce
* Ograniio se na ove podatke
begrenset -e A k ogranien
/ begrenset omfang y * u
ogranienom opsegu
begrensning -en , k ogranienje, ograniavanje
begrep -et, pl. -f-er
1) , * pojam, predodba
et abstrakt begrep k apstraktni
pojam
Jeg har ikke begrep om hvor han er
je
Nemam pojma gdje je
2) stl vre i begrep med ce, * spremati se, namjeravati
Han str i begrep med gjre det ce
* Upravo se sprema to uiniti
begrepsapparat -et, pl. -j-er * pojmovni aparat
begrepsforvirring -en * zbrka pojmova
begripe begrep, begrepet V || , pa -k shvaati || shvatiti, razumjeti, poimati ||
pojmiti
Kan du begripe det? ?
* Moe li to shvatiti?
Jeg begriper meg ikke p det TO ce
* U to se ne razumijem
begrunn|e -et l-a V || *
obrazlagati || obrazloiti
en begrunnet mistanke * osnovana sumnja
begrunnels|e -en * obrazloenje
begunsdg|e -et V ||
povlaivati || povlastiti
begyn|ne -te V || * poinjati ||
pbeti
/// begynne med / , c * u/na
poetku, s poetka
-Det begynte regne # Pocel je"
kia
begynne p nytt * poeti iznova
*Vel begynt er halvt fullendt ,
ce . - - to dobro pone, dobro se svri. Dobro
zapoeto - upola gotovo
begynnels|e -en -k poetak
i begynnelsen av ret
poetkom godine
Alt er vanskelig i begynnelsen je
k Svaki poetak je teak
begynnerlnn -en *- poetna plaa
beg begikk, begtt V || , || , || * poinjad II poiniti, izvravati || izvriti, initi || uiniti

behag

33

beh

beg et mord * poiniti ubojovladavati || ovladati (neim), gospodariti (neim)

stvo
Fienden behersker dette omrdet * Neprijatelj vlada ovim
beg en feil * uiniti greku
podrujem
beg en kriminell handling
* poiniti krivino djelo
Han behersker norsk bra behag -et
* Dobro vlada norvekim jezikom
beherske situasjonen
1) (glede) , , ,
* zadovoljstvo, uivanje, ugodnost, dra
* gospodariti situacijom
2) (forgodtbefinnende) * elja
2) beherske seg , ce
etter behag no * po elji
II ce, ce |[ ce *
vladati sobom, svladavati se || svladati se, obuzdabehagelig -e A , , * prijavati se || obuzdati se
tan, ugodan, udoban
en behagelig reise * ugodno puBehersk deg n! ce! ce! * Svlatovanje
daj se! Obuzdaj se!
en behagelig overraskelse *
behersket -e A , , , ugodno iznenaenje
- smiren, uzdran, pribran, staloen
behandl|e -etI-a V
behjelpelig -e A: vare noen behjelpelig
1) (hndtere) (),
, || * biti
(), () * upravljati (neim),
nekome od pomoi, pomagati || pomoi nekome
rukovati (neim), baratati (neim)
behold: i god behold , ,
behandle en maskin *
, * dobro ouvan, nepovrijeen, itav,
upravljati strojem
zdrav
Maskinen m behandles forsiktig Ca
Pengene var i god behold je *
Sa strojem treba
Novac je sauvan
paljivo postupati
De kom fra det med livet i behold cy.
cy ce ca * Preivjeli su.
2) (fare fram mot) || c Izvukli su se s itavom koom
, ce * postupati ||
Jeg har mine ord i behold ce y
postupiti s nekim, ponaati se prema nekome
* Pokazalo se da sam u pravu
Hvordan behandlet de deg? cy c
beholdfe -t V || , || ? * Kako su postupali s tobom?
* zadravati || zadrati, uvati || ouvati
3) (drfte) || , Du kan beholde boken
II , , || * razmatrati || razmotriti, obraivati ||
* Moe zadrati knjigu
obraditi, tretirati, pretresati || pretresti
Han beholdt hatten p je behandle et problem * raz
* Zadrao je eir na glavi
matrati problem
la noen beholde livet
4) (med.) * lijedti
* pojtedjeti nekome ivot
behandle noen for reumatisme
beholder -en, pl. -e , , *
* lijeiti nekoga od reumatizma
posuda, rezervoar, cisterna
beholdning -en k zaliha
5) (tekn.) || (), || * podvrgavati ||
varebeholdning * zaliha robe
podvri (neemu), izlagati || izloiti djelovanju
behov -et, pl. - * potreba, nuda
behandle noe med syre
ha behov for noe *
* izloiti neto djelovanju kiseline
osjeati potrebu za neim
behandling -enf-a
nr behovet melder seg * kad
1) (stell) , * postupak, postiskrsne potreba
upanje
dekke behovet * podmiriti
behandling avJzdgsfangerjaocrryjiQx^ptUd.

potrebu
* postupak prema ratnim zaro- ^8~^~/4 ,- ,
bljenicima
* odgovarajui, potreban, nadlean,
propisan
2) (med.) , * lijeenje, terapija
g til behandling * ii na lijeenje
vare i behrig stand y *
f behandling * biti
biti u propisnom stanju
podvrgnut lijeenju
behv|e -de V
3) (drfting) , * razma1) , * morati, trebati
tranje, rasprava
Du behver ikke komme He *
4) (tekn.) , * obrada,
Ne mora doi
obradivanje
Det behves ikke * Nije potrebno
behendig -e A , , , *
2) (ha behov for) ( ), spretan, vian, vjet, okretan
imati potrebu za neim, trebati
beherskje -etf-a V
Han behver mye sovn
1) (), / ||
Treba mu mnogo sna
(), () * vladati (neim),
beh -en , * grudnjak

beige

34

beige [besj] A * be
bein -et, pl. - = ben
1) (legemsdel) () * (cijela) noga
strekke beina * protegnuti
noge
vre p beina * biti na nogama
vre drlig til beins k teko hodati
vre rask til beins * biti lakih
nogu .
* ta beina p nakken
* bjeati glavom bez obzira
* selte det gale beinet ut av senga
k ustati na lijevu nogu
* Pengene fikk bein g p je
* Novac je odletio kao da ima krila
* stable noe p beina * skrpiti
neto
* st p egne bein
* stajati na vlastitim nogama
* st med ett bein i hver leir
sjedjeti/sjediti na dvije stolice
* Firmaet harflere ben st p ce
* Tvrtka se ne oslanja samo
na jednu nogu
*Jeg setter ikke mine bein der mer!
! * Tamo moja noga
nee vie zakroiti!
2) (knokkel) * kost
Han er bare skinn og bein je
* On je sama kost i koa
* ha bein i nesa k biti odluan
* skjre inn til beinet k zasjei
do kosti
3) buksebein * nogavica
4) (geom.) , * krak, stranica
beinbrudd -et, pl. 1) k prijelom noge
2) (knokkelbrudd) * prijelom kosti
beinhard -t, -e A
1) * tvrd kao kamen

2) (fig-)
>

* vrlo jak,
koji ne poputa
beinvev -et (biol.) * kotano tkivo
beis -en k bajc, moilo (u stolarstvu)
beis|e -etf-a V * bajcati
beit|e' -et.pl. -er (beitemark) k panjak
beitje -etj-a V () k pasti (pase)
Sauene-beiterifjellet - * Ovce
pasu u planini
bekjempje -etj-a V || , ce
k suzbijati || suzbiti, boriti se protiv
bekjen|ne -te V
1) (tilst) || * priznavati ||
priznati
2) (rei.) || * ispovijedati
II ispoyjediti
bekjenne sine synder ce ||
ce, / * ispovijeda
ti se II ispoyjediti se, ispovijedati svoje grijehe
3) bekjenne seg til ce ||
ce, * izjanjavati se || izjasniti se, ispovijedati
Han bekjenner seg til katolisismen 2

bekrefte
k Ispovijeda katolicizam
bekjennels|e -en
1) (tilstelse) k priznanje
2) (rei.) * ispovijed
bekjent -e A * poznat
en bekjent av meg * jedan
moj poznanik
som bekjent . je * kao sto je
poznato
bekjentgjort -gjorde, -gjort V |[ , || * objavljivati ||
objaviti, oglaavati || oglasiti
bekjentgjerels|e -en , k objava, proglas
bekjentskap -et, pl. -j-er * poznanstvo
stifte bekjentskap med noe ce c
k upoznati se s neim
bekk -en k potok
* g over bekken etter vann ; ; ;
* kraj rijeke bunar kopati; hjevati
vodu u more; soliti more; musti jarca u reeto
* Mange bekker sm gjor en stor no
* Zrno po zrno pogaa

bekkasin -en (zool.) (Scolopax) () ,

* (umska) ljuka
bekken -et, pl. -j-er
1) (anat.) * zdjelica
2) (potte) (
) * guska (posuda za nudu za nepokretne bolesnike)
beklagle -etj-a V , ce * aliti, tuiti
se
Jeg beklager avgjrelsen *
alim zbog odluke
Jeg beklager at... je ... * ao mi je
to ...
beklage seg over noe ce *
aliti se zbog neega
beklagelig -e A , k za aljenje,
nezgodan
beklagels|e -en , k aljenje, isprika
beklemmende A , * nelagodan,
muan
en beklemmende flelse * nelagodno osjeanje
-bekomme bekom ^-bekommet -V:-vehbekomme
1) , (
) *
mohm, prijatno (kae domain na kraju obroka
kad mu se gost zahvaljuje na jelu)
2) (iron.) , *
ne zavidim ti, prijatno ti bilo
1
Jeg ble valgt til formann - Vel bekomme .
cy - Ho, ! * Izabrali su me za predsjedmka - N o , nazdravlje!
bekpstfe -etj-a V * snositi troak
bekostning -en , * troak, raun
p andres bekostning * na raun
drugih
bekreft|e -etj-a V
1) (styrke) || k potvr-

bekreftelse
ivati II potvrditi
Dette bekrefter mitt inntrykk To
* To potvruje moj dojam
2) (bevitne) |( ,
II * ovjeravati || ovjeriti, potvrdivati ||
potvrditi
Herved bekreftes at ... ce ...
Ovim se potvrduje da ...
bekreftek|e -en * potvrda
bekvem -f, -ine A , , *
udoban, komforan, ugodan
bekvemmelighet -en , * udobnost,
komfor
bekymr|e -etj-a V
1) || * zabrinjavati || zabrinuti
Situasjonen bekymrer oss * Situacija nas zabrinjava
2) bekymre seg for , ce II ce * biti zabrinut, uznemiravati se || uznemiriti se
Han bekymrer seg for fremtiden ra 6y * Zabrinjava ga budunost
3) bekymre seg om noe *
brinuti (se) za neto
Det skal du ikke bekymre deg om! He !
* Ne brini za to!
bekymret -e A * zabrinut
'vre bekymret for noe , biti zabrinut
zbog ncega, biti zabrinut za neto
bekymring -enj-a , * briga, zabriniitost
bekymring for fremtiden *
briga za budunost
Situasjonen gir grunn til bekymring
Situacija zabrinjava
belast|e -etj-a V || * opteredvati || opteretiti
belaste en konto -k opteretiti
raun
arvelig belastet * nasljedno
opterecen
belastning -en , * optere, optereenost
belegg -et. pl. 1) (log) , , , - obloga,_oj?ljjep^sloj,_naslaga,
prevlaka
2) (p hotell ol.) * popunjen
kapadtet
Hotellet har fullt belegg je * Ho
tel je popunjen
3) (eksempel) * potvrda
beleilig -e A , * zgodan, pogodan
vente p et beleilig yeblikk * ekati zgodnu priliku
nr det er beleilig for Dem je *
kad Vam je zgodno
komme beleilig y * doi u pravi
as
beleir|e -etj-a V || ,
II * opkoljavati || opkoliti, opsjedati ||
opsjesti

35

bensinstasjon
beleiring -enj-a * opsada
belest -e A * n a d t a n
belg -en (bot.) * mahuna, sodvica
belgfrugt -en (bot.) * mahunarka
Belgia (geogr.) * Belgija
belgier -en, pl. -e (.), (.)
* Belgijanac (m.), Belgijac (m.), Belgijanka (f.)
belgisk -e A * belgijski
belgmrkt ADV y
mrano kao
u ro vu
beliggenhet -en k poloaj
Huset har fin beliggenhet
* Kua je na lijepom poloaju
belt|e -et, pl. -er
1) , , , k pas, pojas, re
men, opasa
2) (sone) , k pojas, zona
beltested -et: * sl under beltestedet
* zadavati niske udarce
belys|e -te V || * rasvjetljavati II rasvijetliti
* belyse et sprsml k
rasvijetliti neko pitanje
belysning -en k rasvjeta
belnn|e -et V || k nagradivati II nagraditi
belnning -enj-a k nagrada
belp -et, pl. - , , * iznos, surna,
svota
belpe belp, belpet V: belpe seg til *
iznositi
Utgiftene belper seg til 100 kr.
* Trokovi iznose tisuu krana
beraann|e -etj-a V k popuniti
posadom
bemerk|e -etj-a V || , o || k primjedvati || primijetiti, opaati II opaziti
bemerkelsesverdig -e A , ,
znaajan, vrijedan panje, osobit,
izvanredan
bemerkning -en , , *
primjedba, opaska, napomena
komme med en bemerkning *
staviti primjedbu
ben -> bein
bemyndigels|e -en > k ovlatenje
bendelorm -en (zooL)^(Cesioda)^^ k trakavica
benektje -etj-a V || , ||
, , * poricati || red, odricati || odred, demantirati, negirati
benevnels|e -en
naziv
benk -en
1) (i park) * klupa
2) (arbeidsbenk) , radni stol
hvelbenk * stolarska klupa
3) (i sal) , -k red, sjedite
p frste benk y * u prvom redu
bensin -en k benzin
bensinmler -en, pl. -e * mjera benzina
bensinstasjon -en k benzinska

bensintank

36

beruse

crpka/pumpa
imati svbje opravdanje
bensintank -en * rezervoar za
berettiget -e A
benzin
1) (rimelig) , * opravdan, osbenytt|e -et/-a V || ,
novan
ce II ce (),
en berettiget mistanke * oce () * upotrebljavati || upotrebiti, rabiti,
pravdana sumnja
sluiti se II posluiti se (neim), koristiti se (neim)
ha et berettiget hp *
benytte seg av noe ce () * kori
imati opravdany nadu
stiti se (nedm)
2) vare berettiget til noe
benytte anledningen , imati pravo na neto
ce * koristiti priliku, koristiti se
berg -et, pl. - , , * brdo, brijeg,
prilikom
planina
benytte tiden godt *
*over berg og dal preko
dobro upotrijebiti vrijeme
brda i dolina
bendfe -etj-a V |[ * || pomilovati
*her p berget k ovdje u/kod nas
bendning -en
pomilovanje
*Nr ikke berget vil komme til Muhammed, s gr
beordr|e -etj-a V || ,
Muhammed til berget ,
II * odreivati || odrediti, naiagati ||
* Kad nee brdo Muhanaloiti
medu, onda ce Muhamed brdu
berg|e -etj-a V || k spasavati ||
beramraje -etj-a V || * zakazispasiti
vati II zakazati
beramme et mote * zakazati
berge livet til noen spasi
sastanak
ti nekome ivot
beredskap -en
Det var s vidt de berget seg cy ce
1) , * spremnost, gotovost
* Jedva' su se spasili
2) (mil.) ,
berg- og dalbanje -en , (y
stanje pripravnosti, stanje borbene
) * tobogan (u luna-parku)
gotovosti
bergenser -en, pl. -e k stanovnik
beregn|e -etj-a V
Bergena
1) (regne ut) || * izbergensk -e A ce ,
raunavati || izraunati
koji se odnosi na Bergen, bergenski
beregne omkostningene *
berggylt|e -enj-a (zool.) (Labrus) (
izraunati troskove
) k smokvica (vrsta ribe)
beregne seg betaling ||
berging -enj-a * spasavanje
k naplaivad || naplatiti
berglendt -e A k brdovit
2) (bedmme) , || bero -dde V
k raunati, procjenjivau" || procijeniti
1) (avhenge) ( )
zavisiti (od
Nr beregner du komme fram?
neega), ovisiti (o neemu)
? Kad rauna da e stii?
Det beror p deg k Ovisi o tebi
3) (bestemme) || , 2) (skyldes) ce ( ),
II * namjenjivati || narnijemti,
ce (o ), * osnivati se (na
predviati || predvidjeti
neemu), raditi se (o neemu), biti posrijedi
Boka er beregnet p barn je
Det beror p en misforstelse je * Knjiga je namijenjena djeci

Posrijedi je nesporazum
beregnende A k proraunat
Det beror p en feil To je * To je
beregning -enj-a
zbog greske
1) (utregning) k izraunavanje
3) (vente) || * ekati || priekati
2) ( anslag [ .
La saken bero! c a 4 e K a ! * . N e k a _ s t v a r
etter mine beregninger no * po
odlei!
mom proraunu
Vi lar det bero med dette
3) (betraktning) k obzir
Ostat cemo pri/na tome
ta noe med i beregningen y
4) (befinne seg) ce * nalaziti se
k uzeti neto u obzir
Dokumentene beror hos advokaten ce
4) (hensikt) , * namjera,
* DokumenU se nalaze kod
proraunatost
odvjetnika
bereist -e A je , k
berolig|e -etj-a V || ,
koji je mnogo putovao, naputovan
II k smirivau' || smiritj, umirivati || umiriti
beretning -en * izvjetaj
A bli beroliget ce k smiriti se
berettje -etj-a V || ,
beroligende A * umirujui
II * izvjetavati || izvijestiti, javljati || javiti
et beroligende middel , beretrjgels|e -en , o * sredstvo za umirenje, sedativ
pravdanje, opravdanost
berus|e -etj-a V || * opijati || opiti
ha sin berettigelse *
berusende midler k opojna sred-

beruselse
stva
berusels|e -en , , *
opijenost, napitost, pijanost
beruset -e A
1) * opijen
2) (av alkohol) , , * pijan, napit, pod utjecajem alkohola
bli beruset ce * napiti se, opiti se
overstadig beruset * mrtav pijan
kjre i beruset tilstand y
* voziti u pijanom stanju
beryktet -e A , * zloglasan,
o'zloglaen
bermmelig -e A (mest iron.) * uven, glasovit
bermmels|e -en , , *
uvenje, znamenitost, slava
bermt -e A , , * uven, gla
sovit, slavan, znamenit
vare bermt for noe no -Ar biti
glasovit po neemu
berr|e -te V
1) (rre ved) || , ||
, ce || / ce
() * dirati || dirnuti, dodirivati || dodirnuti,
doticati se || dotad/dotaknuti se (neega)
Apparatet m ikke berres! ce ! * Aparat se ne smije dirati!
2) (omtale) || /, cno II * doticati || dotad/dotaknu
ti, spominjati || spomenuti
Sprsmlet ble ikke ber ort * Pitanje nije dotaknuto
3) (ang) ce * ticati se
fole seg ille berrt ce * osjeati
se pogoen
berring -enj-a * dodir
komme i berring med noe y c
* d o d u dodir s neim
berringspunkt -et, pl. -j-er * dodirna
toka
besatt -e A , * opsjednut, obuzet
vare besatt av onde nder
* biti obuzet zlim dusima
arbeide som besatt * raditi
kao opsjednut
beseir|e etj-a V || , II * pobedivati || pobediti, savladavati II savladati
beseriflng^eTi

1) (mannskap) (, ) * posada
(broda, aviona)
2) (husdyr) , k stoka, ivi
inventar
besette besatte, besatt V || * zauzimati || zauzeti
besette en stilling
zauzeti
poloaj
besiktig|e -etj-a V / || , / ||
* razgledad/razgledavati || razgledati, pregledati/
pregledavali || pregledati
besjttels|e -en * posjedovanje
ta noe i besittelse * prisvojiti

37

beskylde
neto
vare i besittelse av noe k
posjedovati neto
besjnnels|e -en , * prisebnost,
sabranost
tape besinnelsen * izgubiti prisutnost duha
beskadig|e -etj-a V || *
oteivati || otetiti
beskaffenhet -en , * osobina, stanje,
kakvoa
beskatning -en
1) (skattlegging) * oporezivanje
vare fritatt for beskatning * biti osloboen poreza
2) (jaktkvote) / * odobreni odstrel/ulov
beskjed -en , * poruka, obavijest
Jeg har ftt beskjed om det * Dobio sam obavijest tome
legge igjen beskjed til noen
* ostaviti poruku za nekoga
N vil jeg ha beskjed!
! * Sad elim uti emu se radi!
beskjeden -/, -due A * skroman
leve beskjedent * ivjeti
skromno
et beskjedent overskudd * skro
man vi ak
beskjedenhet -en * skromnost
.
falsk beskjedenhet kr lana
skromnost
beskjeftig|e -etj-a V
1) (sysselsette) || * zapoljavati || zaposliti
Fabrikken beskjeftiger 100 personer * Tvornica zapoljava sto
ljudi
2) beskjeftige seg med noe ce ,
ce k zanimati se neim, baviti se
nedm
vare beskjeftiget med noe ,
* biti zauzet neim, biti
zaokupljen n e d m
beskjeftigels|e -en * zaposlenje
vare uten beskjeftigelse *
bid bez zaposlenja
beskrive beskrev, beskrevet ||
* opisivati || opisati
Det kan ikke beskrives! To ce !
* To se ne moe opisati!
Forfatteren beskriver en reise * Pisac opisuje jedno putovanje
beskrivels|e -en
opis
gi en beskrivelse av noe k dati
opis neega
beskyld|e -te V || (
) , || (
) * optuivati || optuiti (nekoga za neto),
okrivljavati || okriviti (nekoga za neto)
De beskyldte ham for lyve cy ra
* Optuili su ga da lae

beskyldning
Han ble beskyldt for tyveri / je
* Optuen/okrivljen je za kradu
beskyldning -en * optuba
rette en beskyldning mot noen
, * iznijeti optubu protiv nekoga, optuiti nekoga
beskytt|e -etf-a || (
) * tititi || zatititi (nekoga od neega)
beskytte noen mot fare ||
* tititi || zatititi nekoga od
opasnosti
De var godt beskyttet mot vind cy
* Bili su dobro zatieni od
vjetra
beslag -et, pl. 1) (metall-) * okov
2) (konfiskering) , , > - zapljena, konfiskacija
Politiet tok beslag i tyvegodset je
/ *
Policija je konfiscirala/zaplijenila ukradene stvari
3) legge beslag p || * zauzimati II zauzeti
Dette arbeidet legger beslag p mye av min tid
nocao Mil -k Ovaj posao
mi oduzima mnogo vremena
beslaglegge -la, -lagt ,
II , || * konfiscirati, zapljenjivati || zaplijeniti
beslektet -e A , * srodan, blizak
beslektede sprk * srodni jezici
beslektede sjeler * srodne due
beslutning -en , * odluka, rjeenje
fatte en beslutning * donijeti
odluku
Han tok en rask beslutning je
Brzo je donio odluku
fastholde sin beslutning
ostati pri svojoj odluci
beslutningsdyktig -e A
koji ima pravo donijeti odluku
besluttje -et\-a V
^) (avgjore) || ,
II * odluivati || odluiti, rjeavati || rijeiti
Regjeringen har besluttet ... je
... * Vlada je odluila da ...
2) beslutte seg til (ce) || (ce)
*~odluivati-(se) II odludti (se)
Vi besluttet g hjem

Odluili smo otii kui

Vi besluttet oss til gjore det ce
* Odluili smo to uiniti
besluttsom -/, -me A * odluan
best -e A (superl. av god) , * najbolji,
bolji
Det er best vi gr n je *
Bolje je da sada odemo
gjore sitt beste je *
uiniti sve to je mogue
gjre det beste ut av noe je * uiniti to je najbolje mogue
Slikt kan hende den beste To ce
* To se i najboljima dogada

38

bestikkelse
*best som det var * odjednom
bestand -en , , *
koliina, brojno stanje, inventar
husdyrbestanden k stoka
bestanden av trr k umska
sastojina
fiskebestanden

k
bogatsvo
ribom
ulvebestanden * broj vukova
bestandig /, k uvijek, stalno
for bestandig * zauvijek
bestefar -en, pl. -fedre * djed
besteforeldr|e pl. , baka
i djed
bestem|me -te V
1) (avgjore) || * odluivati
II odluiti
Jeg har bestemt meg for reise
* Odluio sam se otputovati
Han har bestemt alt je * On je
sve odluio
2) (fastsette) || , II * odreivati || odrediti, zakazivati
II zakazati
Motet ble bestemt til kl. 10 je
10 * Sastanak je zakazan za 10 sati
Tilbudet bestemmes av ettersprselen
k Potranja odreuje ponudu
bestemmels|e -en
1) (beslutning) * odluka
2) (lov-) , * odredba, propis
etter gjeldende bestemmelser npo * prema vaeim propisima
bestemmelsessted -et, pl. -er , o k odredite
bestemor -enf-a, pl. -mdre , (.) * baka
bestemt -e A
1) * od reden
/// bestemt tid k na odredeno
vrijeme
Jeg kan ikke si noe bestemt
* Nita odredeno ne mogu rei
bestemt artikkel (gram.) * odreeni lan
2) (besluttsom) k odluan
sette seg bestemt imot noe ce
* odluno se pj^tivitijremu
bestemmef^^oflnyraoCT k odlunost
opptre med bestemthet *
odluno postupati
bestevenn -en * najbolji prijatelj
bestialsk -e A , * bestijalan,
zvjerski
bestige besteg, besteget V / ce |[
ce * peti/penjati se || popeti se na
Vi besteg fjellet ce k Popeli
smo se na brdo
bestikk -et, pl. - k jedai pribor,
pribor za jelo
bestikke bestakk, bestukket V || , || * podmiivati II podmititi, potplaivati || potplatiti
bestikkels|e -en

bestille
1)
raito
ta imot bestikkelser * primiti
mi to
2) (det bestikke) * podmiivanje
bestikkelse av tjenestemenn * podmiivanje slubenika
bestil|le -te V
1) II , ||
naruivati || naruiti
Vi har bestilt varene *' Naruili smo robu
2) (reservere) * rezervirati
bestille flybilletter
* rezervirati/naruiti avionske karte
3) (avtale) || * zakazivati ||
zakazati
bestille time hos legen * zakazati/ugovoriti vrijeme kod lijenika
4) (gjre) k raditi
*Du skal f med meg bestille! ca
! * Imat e posla sa mnom!
bestilling -en
1) , * narudzba ; .
2) (reservering) * rezervacija
bordbestilling * reservacija
stola
bestjele bestjal, bestjlet V || , || k
II pokrasti, II okrasti
Han ble bestjlet for tusen kroner cy
k Ukrali su mu tisuu kruna
bestselger -en, pl. -e * bestseler
bestreb|e -et\-a seg ( ce )
k nastojati (da se neto uini)
bestrebelse -en , , * nastojanje, napor, trud
bestyrer -en, pl. -e -k upravitelj, ravnatelj
bestyrerinn|e -enj-a * upraviteljica, ravnteljica
bestvning -en * opraivanje
best bestod, besttt V
1) (av noe, i noe) ce ( , y
) * sastojati se (od neega, u neemu)
Leiligheten bestr av tre rom
Stan ima tri sobe
Luft bestr av oksygen og nitrogen ce ca * Zrak se sastoji od
kisika i duika
- Arbeidet-bestr i skrive p maskin _ y * Posao se sastojPu
tipkanju na pisaem stroju
2) (klare) || * || poioiti
best eksamen * p o l o i t i ispit
3) (eksistere) * postojati
*s lenge verden bestr je * dok
je svijeta i vijeka
besvarels|e -en ,
pismena zadaa, pismeni zadatak, pismeni rad
besvjm|e -te V ce || ce,
|| onesvjecivati se ||
onesvijestiti se, padati || pasti u nesvijest
besvr -et, pl. - , , * muka,
:
potekoa, tegoba
vre til besvar for noen *

39

betegnelse
biti nekome na teret
med stort besvar k uz veliki
napor
besynderlig -e A k udan i
bes?k -et, pl. - * posjet
g p besk til noen y *
ii u posjet nekome
vare p besok hos noen y
* biti u gostima kod nekoga
vrt besk i Jugoslavia
* na posjet Jugoslaviji
besk|e -te V || posjeivati
II posjet i ti
betagende A , * zanosan, zadivljujui
betal|e -te V
1) || k plaati || platiti
* Dette skal du f betale for! O B O ! Ovo e te skupo stajati!
* betale med samme mynt
* vratiti milo za drago
2) betale seg ce * isplatiti se
3) ta seg betalt for || *
naplaivati || naplatiti
betale av (p noe) ||
* otplaivati || otplatiti neto
betale inn || * uplaivati ||
uplatiti
betale inn en sum p konto
* uplatiti svotu na raun
betale ned || * otplaivati
II otplatiti
Jeg har betalt ned gjelden *
Otplatio sam dug
betale tilbake || * vraati ||
vratiti dug
betale ut || * isplaivati ||
isplatiti
betaling -enj-a
1) (det betale) * plaanje
kontant betaling y k plaanje u
gotovu
ta betalt for noe ||
-k naplaivati || naplatiti neto
De har tatt for hy betaling cy * Previe su naplatili
2) (lom) * plaa
betalingsbalanse -en * platna bi
lanca
betatt -e A k zanesen
bet|e -en (bot.) , pena -k cikla, repa
bet?gn|e -etj-a V
1) (angi) || k oznaavati ||
oznaiti
2) (bety) , * predstavljati,
znaiti
Dette betegner noe nytt O B O
* Ovo predstavlja neto novo
3) (beskrive) || *
karakterizirati || okarakterizirati
betegnende A , * karakteristian, osobit
betegnels|e -en , , * naziv, oznaka,

betegnende
ime
betegnende A * tipian
betenkelig -e A , * opasan, riskantan
betenkeligheter pl. , , o k nedoumica, dvoumljenje, oklijevanje
f betenkeligheter ce,
ce * predomiljati se, dvoumiti se
Jeg har ingen betenkeligheter ved gjre det He
ce k Ne ustruavam se
da to uradim
betenkning -en
1) (overveielse) , * razmiljanje, dvoumljenje
2) (rapport) * izvjetaj
betenkt -e A * zabrinut
betennelsje -en k upala
betent -e A , * upaljen, zagnojen
*en betent situasjon * nezdrava situacija
betingels|e -en * uvjet
p betingelse av at ... ... * pod
uvjetora da
uz uvjet da ...
betingelsesserning -en (gram.) /
* pogodbena reenica
betinget -e A
1) * uvjetan
en betinget dom
uvjetna presuda
2) (avhengig) * uvjetovan
vare betinget av noe *
biti uvjetovano neim
betjen|e -te V
1) (ekspedere) / || no, || * sluiti/posluivati II posluiti, usluivati || usluiti
2) (maskin) () * rukovati (neim)
betjening -en/-a
1) (personale) * posluga
2) (oppvartning) , * usluga,
posluivanje
3) (av maskin) () * rukovanje
(neim)
betjent -en
1)
slubenik
2) (politi-) , * policajac,
milicajac
betong -en * beton
"
betoning -/-a * naglasak
betrakt|e -etj-a V
1) (iaktta) * motriti, promatrati
2) (anse) * smatrati
Som larer betraktet er han flink Kao je
* Kao nastavnik je sposoban
betraktelig -e A , * znatan,
betraktning -en
1) , * obzir, razmatranje
ta i betraktning y * uzeti u obzir
komme i betraktning || y
k dolaziti || doi u obzir
Det er ute av betraktning He y *
Ne dolazi u obzir
i betraktning av c ,

40

beundre

s obzirom na, imajui na umu

/ betraktning av at han var syk, ... C
je , ... k S obzirom da je bio bolestan, ...
forholdene tatt i betraktning c * s obzirom na prilike
2) betraktninger (pl.) , *
razmiljanja, misli
betro -dde V || ( ' ) * povjeravati || poyjeriti (neto nekome)
Jeg skal betro deg en hemmelighet
Povjerit u ti jednu tajnu
en betrodd stilling /
* povjerljiv/odgovoran poloaj
betro seg til noen ce * poyjeriti
se nekome
betroels|e -en k povjerljiva izjava
betryggende A
1) (beroligende) k umirujui
Det er betryggende ha ham her * Njegova prisutnost
nam ulijeva sigurnost
2) (sikker) k siguran
p betryggende avstand
* na sigumoj udaljenosti
betvil|e -te V * sumnjati
Jeg betviler ikke din rett He y npaBo * Ne sumnjam u tvoje pravo
bety betyddelbetod, betydd V * znaiti
kva betyr dette ordet? ? * to
znai ova rije?
Hva skal dette bety? * to ovo
znai?
Det betyr mye for landet To
* To mnogo znai za zemlju
betydelig -e A
f) (anseelig) , * znatan, prilian
en betydelig formue
znatan
imetak
2) (fremragende) , * istaknut,
znaajan
en betydelig innsats * znaajan doprinos
betydning -en
1) (innhold) , kr znaenje, smisao
overfort betydning
preneseno znaenje
~ iordets rette 6/^^1 "
u pravom smislu tc rijei
2) (viktighet) , * znaenje,
vanost
ha stor betydning *
biti od velike vanosti
Det har ingen betydning To je k To
je beznaajno
tillegge noe stor betydning

pridavau" neemu veliko znaenje
betydningsfull
-e A * znaajan
beuhdr|e -etf-a V ce ()
diviti se
(necemu)
Vi beundrer henne for hennes tlmodighet
ce * Divimo se njenom
strpljenju

beundrer
beundre utsikten ce * diviti se
pogledu
beundrer -en, pl. -e (.),
(.) * oboavatelj (m.), oboavalac (m.), oboavateljica ( f . )
beundring -enj-a * divljenje
vare full av beundring for noe
* biti pun divljenja prema neemu
beundringsverdig -e A * vrijedan
divljenja
Det er beundringsverdig To je * To
je za divljenje
bevandret A * upuen
vare vel bevandret i noe ,
* poznavati neto
dobro, biti dobro upoznat s neim
bevar|e -te V || /, jl * uvati || sauvati/ouvati, zadravati II zadrati
Parkene m bevares *
Treba sauvati parkove
bevare en hemmelighet -k sauvati tajnu
bevare fatningen k ostati priseban
Gud bevares! ! * Boe sauvaj!
beveg|e -etj-a V
1) bevege seg ce || ce * kretati
se II krenuti se
Hun beveger seg grasist ce
* Ona se graciozno kree
Jorden beveger seg i en bane rundt solen ce
OKO * Zemlja se okree oko Sunca
3) (gripe) II , || || dirnuti, ||
ganuti
Det beveget meg dypt je *
Duboko me je dirnulo
4) (f til) || * navoditi || navesti
Hun beveget ham til gjore det ra je
k Ona ga je navela da to uini
bevegelig -e A * pokretan
bevegelsje -en
1) , , * pokret, kretnja,
kretanje
sette i bevegelse y , *
staviti u pokret, pokrenuti
vare i bevegelse y * biti u pokretu
_ sette seg i bevegelse __, *_ pokrenuti
se
Toget satte seg i bevegelse je * Vlak
je krenuo^
* sette himmel og jord i bevegelse
prevrnuti nebo i zemlju
2) (strmning) * pokret
en politisk bevegelse * politiki
pokret
arbeiderbevegelsen * radniki
pokret
3) (sinnsbevegelse) , * uzbu. enje, tronutost
Stemmen skalv av bevegelse je
* Glas je drhtao od uzbudenja
Det satte sinnene i bevegelse To je -

41

bevitnelse
* To je uzbudilo duhove
bevegelseshemmet -e A * hendikepiran
bever -en, pl. -e (zool.) k dabar
bevertning -en * jelo
en lett bevertning * zakuska
bevilgle -etj-a V , ||
() * dotirati, dodjeljivat || dodijeliti (sredstva)
bevilgning -en , * dotacija, dodjela sredstava
bevilling -en , (
) * odobrenje, dozvola (za voenje nekog
posla)
skjenkebevilling
* dozvola za toenje alkoholnih pia
bevinget A * krilat
bevinget ord * krilatica
bevjs -et, pl. -j-er
1) * dokaz
fore bevis for noe
iznijeti dokaze za neto
fellende bevis * odluujui
dokaz
Saken ble henlagt pgrunn av bevisets stilling je Predmet je zakljuen zbog nedostatka dokaza
2) (tegn) * znak
som et bevis p vr takknemlighet y
* u znak nae zahvalnosti
3) (bevitnelse) * potvrda . . .
bevisbyrd|e -en * obveza/obaveza dokazivanja
bev|s|e -te V || k dokazivati ||
dokazati
bevisfrsel -en, pl. -sier ,
dokazni postupak, izlaganje dokaznog materijala
bevismaterial|e -et, pl. -er *
dokazni raaterijal
bevisst -e A
:
1) ~ svjestan
vare seg bevisst noe
biti
svjestan neega
2) (med vilje) * namjeran
en bevisst fornarmelse * namjerna uvreda
be\\sstgfarejj[jorde, -gjort V || , II initi j|Tiiniti svjesnim, ||
osvijestiti
bevjssthet -en * svijest
vare ved bevissthet * biti pri
svijesti
miste bevisstheten * izgubiti svi
jest
komme til bevissthet * doi k
svijesti
bevisstls -/, -e A , ,
* onesvijeen, besyjestan
bevisstlshet -en , nesvjestica,
nesvijest
bevitnels|e -en , * potvrda,
svjedodba

bevokte
bevokt|e -etj-a V uvati
Fengslet er strengt bevoktet je
* Zatvor je strogo uvan
bevpnet -e A * naoruian, oboruian
tungt bevpnede styrker
* teko naoruane snage
* vre bevpnet til tennene

biti naoruan do zuba

bi AD V: sl noen bi ||
* poraagati || pomoi nekome
*Lykken str den djerve bi ce xyje * Junaku se srea osmjehuje
Bibelen , * Biblija, Sveto
pismo
bibelsted -et, pl. -er * citat iz
Biblije
bibliotek -et, pl. -j-er ~k knjinica, biblioteka
lne boker p biblioteket || y * posuivati || posuditi
knjige u knjinici/biblioteci
bibliotekar -en * knjiniar, biblio
tekar
bidra bidro, bidratt V || () * pridonositi || pridonijeti, doprinositi || doprimjeti (neerau)
Besoket bidrar til bedre forbindelsene * Posjet pridonosi
poboljanju odnosa
Alle m bidra med silt
* Svatko treba dati svoj doprinos
bidrag -et, pl. 1) * doprinos
gi sitt bidrag til noe
* dati svoj doprinos neemu
2) (tilskudd) * prilog
et konomisk bidrag * novani
prilog
2) barnebidrag * alimentacija
bidragsplikt -en *
obveza/obaveza plaanja alimentacije
bi|e -enj-a (zool.) (Apidae) * pela
bielv -enj-a * pritok
bifall -et, pl.1) , * pljesak, aplauz
stormende bifall ic buran pljesak
2) (sttte) ic podrka
biff -en * biftek
* greie biffen * uspjeti
* Saken er biff y . je y * Sve
u redu. Stvar je u redu
bihol|e -en (anat.) , nosna
upljina, sinus
bihulebetennels|e (med.) -en
-k upala nosnih upljina, upala sinusa
biinntekt -en , uzgredna zarada, prihod od dopunskog rada
bikkjle -a , , * pas
*Det er mange bikkjer om beinet ce
. , a
* Mnogo usta, a jedna pogaa
bikubje -en k konica

42

billett

bil -en (.), automobil, auto * automobil, auto

kjre bil / * voziti auto
bilag -et, pl. - , * prilog, dodatak
bilbeltje -et, pl. -er (y ) * sigurnosni pojas (u automobilu)
bild|e -et, pl. -er
1) * slika
male et bilde * naslikati sliku
Boka gir et falskt bilde
* Knjiga prua lanu sliku
* danne seg et klart bilde av noe
o * stei jasnu sliku o neemu
*Han er ute av bildet
On vie nije aktualan
* komme inn i bildet k postati
aktualan.
2) (foto) , , k snimka,
slika, fotografija
ta et bilde , ,
k snimiti, slikati, fotografirau
bildel -en * rezervni dio za
auto
bildende A: bildende kunst k likovna umjetnost
bil|e -tej-a'V
1) /, ce ,
* putovati autom, voziti se aiitom, voziti
Vi bilte til byen ce y ic Odvezli
smo se u grad
2) (trans.) / * odvoziti || odvesti
"Han bilte henne hjem jy je * Odvezao ju je kui
bilforhandler -en, pl. -e *
prodava automobila
bilfri -tt, -e A , je
* bez automobila, gdje je zabranjena
vonja
en bilfri sone * pjeaka zona
bilfrer -en, pl. -e , ic voza, ofer
biljst -en , * voza, automobilist
biljard -en * biljar
bilkjring -- * vonja
automobilom
bill|e
-en
(zool.)
(Coleoptera)
,
kornja, tvrdokrilac
billedbok -enj-a, pl. -bker * sUkovnica
billedhugger -en, pl. -e * kipar
billett -en
1) (til transportmidler) * karta
bestille billett * naruiti
kartu
lse billett k kupiti kartu
Jeg skal ha to billetter til Dubrovnik ,
* Molim Vas, dvije karte
za Dubrovnik
togbillett , * karta za
vlak, vozna karta
flybillett * avionska karta
2) (til forestillinger) , k ulaznica,
karta
kjpe billett til et teaterstykke
* kupiti ulaznicu za

Billett merket (Bill. merk.)

kazalinu predstavu
3) (svar p annonse) * sifra, oznaka
Billett merket (Bill. merk.) ikke-roker.
* Oznaka nepusac
legge inn billett p en annonse
y * odgovoriti na oglas u novinama
billig -e A , * jeftin
billigsalg -et. pl. - * rasprodaja
billion -en * bilijun, bilion
bilmekaniker -en, pl. -e * automehaniar
bilradio -en -, * auto-radio, radio za automobil
bilsyk -t, -e A *
obolio od vonje autom
Barnet blir lett bilsyk - Djeteta lako uhvati munina
od automobila
Biltilsynet (best.) * Inspekcija
vozila
biltur -en ~k vonja automobilom
bilulykk|e -en * prometna
nesrea
bilverksted -et, pl. -er - * auto-servis
bind -et. pl. 1) (eksemplar av bok) TOM, k svezak, tom,
knjiga
samlede verker i fem bind y sabrana djela u pet svezaka
2) (bokomslag) (.) ( ), *
korice (pl.) (za knjigu), povez, uvez
en bok med skinnbind y *
knjiga u konom povezu
3) (toybind) , * zavoj, p o v e z
g med armen i bind y *
nositi ruku u zavoju
med bind for ynene " * zavezanih
oiju
4) (hygienisk) ~k higijenski
uloaic
bindende A k koji obavezuje/obvezuje
bindende pmelding . k konana
prijava
bindeledd -et. pl. - * spona
binders -en * spajalica
bindestrek -en * crtica
binding -en f-a k vez
skibindinger ~ CKHJe~Tfr~vezovrza~skije
bindevev -et * vezivno tkivo
binyr|e -en (anat.) * nadbubrena lijezda
biokjemi -en * biokemija
biologi -en * biologija
biologisk -e A * bioloki
biprodukt -et. pl.-f-er , * uzgredni proizvod, nusproizvod
birkt -en * pelarstvo
bisette bisatte bisatt V || *
pokopavati || pokopati, sahranjivati || sahraniti
bisettels|e -en * pogreb, sahrana, sprovod
biskop -en , k biskup'
bispedmmje -et, pi -er * biskupija

43

bivirkning
bistand -en * pomo
ske juridisk bistand *
traiti pravnu pomo
bit -en
1) (stykke) , , * komadi, dio
Fienden erobret landet bit for bit je
no * Neprijatelj je osvajao zemlju dio po dio
Koppen gikk i tusen biter ce y na * alica se razbila u koraadie
bite bet/beit, bitt V
1) II
gristi || ugristi
Fisken biter k Riba grize
bite negler k gristi nokte
* Vi fikk noe bite i * Dobili smo neto da pregrizemo
* bite fra seg ce * braniti se
* bite i gresset || k gubiti ||
izgubiti
*d bite i seg noe k progutati
neto
*Han bet p det je k Zagrizao je
* bite sinnet i seg k progutati bijes
* bite noen av k prekinuti ne
koga
* bite merke i noe k zapaziti
ne to
*Ingenting biter p ham ra
* Nita ga ne moe izbaciti iz
takta
*Det er bitende kaldt * Mraz ujeda
*bitende ironi * zagriljiva
ironija
2) (stikke) || * ujedati || ujesti, ||
ugristi
Han ble bitt av en orm ra je *
Ugrizla ga je zmija
bitt -et, pl.
1) , * ujed, ugriz
hundebitt nea * ugriz psa
2) (merke) * rana od ugriza
3) overbitt * isturena
gornja eljust
underbitt
isturena donja
eljust
bitte ADV : bitte liten , * siuan,
sitan
bitte sm hus * .malene kudce
hitterst, bitre A
1) (om smak) * gorak
en bitter medisin * gorak lijek
2) (skuffet) , , * ogoren, ozlojeen, jedak
3) (uforsonlig) , ., * ogoren,
ljut, uan
bitre fiender * ljuti neprijatelji
Det er bittert mtte gjre det
* Teko mi pada to to
moram uiniti
bitterhet -en , , *
ogorenost, ozlojeenost
bivirkning -en uzgredna sljedica

bjeffe
bjeff]e -et/-a V , * lajati
bjelk|e -en , * greda, balvan
bjell|e -en/-a * zvonce
* henge bjeller p katten o
pen * zakvaiti maki zvono o rep
bjerk -en{-a = bjerk (bot.) (Betitla odoraia)
* breza
bjrn -en (zool.) * medvjed
bjrnebr -et, pl. - (bot.) (Rubusfruticosus)
kupina
bjrnetjeneste -en * medvjea usluga
gjore noen en bjrnetjeneste
* uiniti nekome medvjeu uslugu
bla -de V , || *
Iistati, prelistavati || prelistati
Han bladde gjennom boka je *
Prelistao je knjigu
blad -et, pl. -l-er
1) (lov) (. ) * list (pl. uce)
Bladene faller * Lice pada
* ta bladet fra munnen ~k
' rei svoje miljenje
2) (ark) () * list (papira)
Boka har mange lose blader
* U knjizi ima mnogo nepovezanih Iistova
* spille fra bladet no * svirati
po notama
3) (avis) , (.) * list, novine (pl.)
ukeblad .* tjednik
4 e
)J SS) , ce;
nivblad
sagblad * lisf pile
- ^ | ^ * 1 * lopata vesla
bladla^pWf^Yzoo/J -k lisna u, uenak
bladls -/. -e A * bez lica
blaffen: gi blaffen i noe * ne
^raariti^za^neto
Det gir jeg blaffen i! !
je! * Ba me briga! Fuka mi se!
blakk blakt, -e A 1 "" , "
^
1) (pengelens) , " * bez novca,
vorc
Jeg er helt blakk *
Nemam ni prebijene pare
2j__(om Jiestj-wytiKacT, --(-)
ukast, kulasast (o konju)
blandje -et(-a V
1) (rore sammen) || // k mijeati || pomijeati/promijeati/
smijeati
blande saft og vann *
pomijeati sok i vodu
blande kort k promijeati
karte
Han blander sprkene * Mijea j e zike
blande gift kr smijeati otrov
2) blande seg med ce || ce ca
+ mijeati se || izmijeati se s
Han blandet seg med tilskuerne ce

44

blankett

k Umijeao se meu gledaoce

3) blande sammen (fig.) || /
, || / * mijeati II pomijeati/izmijeati, brkati || pobrkati/
zbrkati
Han blander sammen datoene * Brka
datume
4) blande seg opp i noe ce || ce
y * mijeati se || umijeatiVe u neto
Han blander seg opp i alt ce y k On
se u sve mijea
Ikke bland deg opp i andres saker! He /
ce y nocao! * Ne mijeaj/petljaj se u
tudi posao!
blandet -e A
1) * mjeovit
et blandet kor xop * mjeovit kor/zbor
et blandet ekteskap + mjeovit brak
2) * mijean
blandet grill . * mijeano
meso na aru
3) (tvilsom) * proturjean
Boka fikk en blandet mottakelse je * Knjiga je primljena na
--Ijj^ne na'ine
med blandede flelser c
* s proturjenim osjeajima
Det var en.blandet fornyelse
k Nije bilo samo zadovoljstvo
blanding -enj-a
1) MemaBttTP^mjesavina
2) (det blande) k mjeanje
blank -/, -e A
*Mm_\..
1) (skinnende) ^ ^ ^ , * blistav, sjajari"
blanke knapper
sjajna dugmad
blank is ( ) ^rglada.k led jQjez
snijcga> .
blank maling &
skoene er blanke cn^jyt^clpWe^eyJu
pusse noe blankt o cjaja k
izglaati neto do sjaja
*midt p blanke dagen k usrijed
jMjela dana
*Det er blank logn To je * To je eista
la
*d f blankt avslag k biti
glatko odbijen
-Jeggir-blanke-blaffen! __ .6pHraLL_Bas_me_
briga!
2) (ubeskrevet) , k prazan, ist
et blankt ark * prazan list
papira
Eleven leverte blankt je
* Uenik je predao prazan list
stemme blankt
predati prazan glasaki listi
3) (uten kunnskaper) * bez znanja
Han er helt blank i fysikk o * On pojma nema o fizici
5) (nyaktig) * toan
to blank (2,0) * ista dvojka
blankett -en , * formular, obrazac, tiskanica
:

45

blant

PREP
1) (p et sted) () * meu (neim)
Han sitter blant vennene
* Sjedi medu prijateljima
vre ute blant folk ce *
kretati se medu ljudima
2) (til et sted) () * medu ( n e t o )
komme ut blant folk * izlaziti medu ljude
blaut A - blt
blazer [bleser] -en * sako
blei -en , * tipina, tip
Fy for en blei! ! * Odvratan tip!
bleije -enj-a * pelena
skifte bleier p en baby *
mijenjati bebi pelene
bleik -t, -e=blek A k blijed
bli blek || , || * || poblijedjeti, (I problijedjeti
Han ble blek av skrekk je
Problijedio je od straha
vare blek som et laken *
biti blijed kao krpa
Fotballaget leverte en bleik innsats
je k Nogometna momad je slabo
igrala
*Han er bleik om nebbet Tpecy ce * Tresu
blant

mu

se g a c e

b l e k k -et * t i n ta

skrive med penn og blekk * pisati perom i tintom

blekksprut -en (zool.)
1) (ttearmet. Octopus) kr hobotnica
2) (tiarmet, Sepia officinalis) * sipa
3) (tiarmet, Loligo vulgaris) * lignja
blemm|e -enj-a , * plik, mjehur
bli ble/blei, blitt V
1) (bli varende) || * ostajati ||
osta ti
Han ble hjemme je 7 * Ostao je
kod kue
Bare bli sittende! ! * Samo ostanite na svojim mjestima!
Det fr bli med dette To je k To je dosta
2) (om framtid) * biti
Det blir regn k Bit ce kie
Jeg blir borte i morgen *
Sutra u biti odsutan
~DFrb1iF
vanskeligBnfle^eurKO^-Bitce-tesko^:
Hvis det blir pent var ... ...
* Ako bude lijepo vrijerae ...
3) (om forandring av tilstand) || no * postajati || postati
Det ble kaldt je -k Zahladnjelo je
Han ble formann je * Postao
je predsjednik
Dagene blir lengre * Dani
bivaju dui
bli syk ce * razboljeti se
bli gal * poludjeti
bli voksen * odrasti
bli frisk || * || ozdraviti
bli rik ce k obogatiti se

blid

bli blind * osbjepiti

bli sint ce k naljutiti se .
4) (i passiv) * biti
Tyven ble grepet je .
cy * Kradljivac je uhvaen. Uhvatili su
kradljivca
Han ble kjort hjem cy ra * Odvezli
su ga k u d
Hun ble drept je . cy je *
Bila je ubijena. Ubili su je
bli av
1) ce || ce,
ce II ce k ostvarivati se || ostvariti se,
obistinjavati se || obistiniti se
Hvis det blir noe av planen ce
* Ako se plan ostvari
Det ble ikke noe av motet je *
Sastanak je otkazan
2) Hvor ble det av ham? je ? * Kamo
je nestao?
Jeg vel ikke hvor det ble av pengene He
je * Ne znam kamo je novac nestao
Hva skal det bli av ham? >?
* to e biti od njega?
bli av med noe || * prodavati ||
prodati
bli borte || , ce ||
ce * nestajati || nestati, kriti se || sakriti se
Sola ble borte bak en sky je
* Sunce je nestalo iza oblaka
Skipet ble borte i det fjerne je y
* Brod je nestao u daljini
bli med ce || ce * pridruzivati se || pridruiti se
Blir du med p tur? c ?
* Hoe li s nama na izlet?
bli til
1) ce || ce k pretvarati se
II pretvoriti se
Trollet ble til stein ce y *
Trol se pretvorio u kamen
Vannet blir til is ce * Voda se ledi
2) || * nastajati || nastati
Hvordan er diktet blitt til? je ?
* Kako je nastala pjesma?
3) || * ispadati || ispasti
Det ble til at vi reiste Ha * Na kraju smo ipak otputovali
^va-^/^r-aer-r//^atieo?-*-to-cemo?
bli ved
1) || , || * produavati || produiti, nastavljati ||
|
nastaviti
Han ble ved snakke je *
Nastavio je govoriti
2) || k ostajati || ostati
Han ble ved sitt je * Ostao je
pri svorne
Alt ble ved det gamle je no *
Sve je ostalo po starome
blid
-e A , , * vedar, veseo,
nasmijan
Hun er alltid blid og glad je
m

46

blidgjre

Uvijek je vedra i vesela

Jeg er ikke srlig blid p ham ce
* Prilino se ljutim na njega
blidgjere -gjorde -gjort V || , || *
odobrovoljavati || odobrovoljiti, razraekavati ||
razraekati
blikk -et, pl. - (yekast) pogled
* kaste et blikk p noe
baciti pogled na neto
senke blikket * oboriti pogled
* bli fjern i blikket /
* biti zamiljena/sanjarska pogleda
kjrlighet vedjorste blikk
ljubav na prvi pogled
veksle blikk ce || ce
pogledavati se || pogledati se
folge med blikket -k pratiti
pogledom
* ha et pent blikk for noe
* nemati predrasuda preraa
neernu
blikk 2 -et (metallplate) () , * (bijeli)
lim, pleh
blikkboks -en , * limenka, konzerva
blikkenslager -en. pl. -e k limar
blind -t, -e A * slijep
en blind mann * slijepac
en blind kvinne * slijepica
blind p det ene yet , *
slijep na jedno oko, orav
*blind lydighet * slijepa poslunost
* vre blind for noe * biti
slijep za neto
' -*m*m* stirre seg blind p noe ce y *
zabuljiti se u neto
* stole blindt p noen k
slijepo vjerovati nekomu
* Kjrlighet gjr blind je ,
* Ljubav je lijepa, ali slijepa
blindebukk -en: leke blindebukk ce
* igrati se murke/skrivaa
blindeskol|e -en * kola za slijepe
blindeskrift -en , *
pismo za shjepe, Brajevo pismo
bUndgatle -/- , ^jr slijepa
ulica
blindhet -en , * sljcpilo, sljepoa
blindlanding -enf-a - slijetanje naslijepo
blindpassasjer -en * slijepi putnik
blindtarm -en * slijepo crijevo, crvuljak
blindtarmsbetennels|e -en (med.)
upala slijepog crijeva
1
blink -et, pl. - (glimt) * blijesak
2
blink -en (mlskiye) , (.)
sredinji krug mete, (fig.) toan
pogodak
* treffe midt i blinken y ;
(.) * pogoditi u sredite mete,
(fig.) pogoditi sr
1

blodskam

blinke -etj-a V , || k
svjetlucati, blijeskati || bljesnuti
Fyrtrnet blinker * Svjetionik
blijeska
Stjernene blinker / k
Zvijezde svjetiucaju/trepere
blitz [blits] -en k blic, fle
blod -et k krv .
. gi blod k davati krv
De sloss 's blodet rant cy ce je
k Tako su se tukli da je lila krv
* f blod p tann ce * odueviti se za neto
* skapejsette vondt blod * posijati zlu krv
* sl kaldt vann i blodet p noen * rashladiti nekoga
*Det har gtt ham i blodet To je y k To
mu je u krvi
* tilfore friskt blod k unijeti
svjeu krv
*Blod er tykkere enn vann * Krv
nije voda
* myrde noen med kaldt blod
* hJadnokrvno ubiti nekoga
*Bloderkom i kok ce * Uzburkala
se krv
blodbad -et.pl. - , krvoprolie,
pokolj
blodbank -en k banka'krvi
blodfattig -e A , k slabokrvan,
anemi an
blodforgiftning -en * trovanje krvi
blodgiver -en, pl. -e * davalac krvi
blodhevn -en * krvna osveta
blodig -e A k krvav
*Det er blodig alvor To je * To je
krvava zbilja *blodig urett k krvava nepravda
*Han lar blodig feil * On gadno
grijeSi
blodigl|e -en (zool.) (Hirudo medicinalis)
* pijavica
blodkar -et, pl. - * krvni sud
blodlegem|e -et, pl. -er , ,
krvno zrnce, krvno tjelece, krvna
stanica
Wp_dmangeljien.MaiiOKpBHocT * slabokrvnost
blodomlp -et, pl. - , *
krvotok, krvni optok, cirkulacija krvi
blodoverfring -enj-a * transfuzija krvi
blodpropp -en (med.) ,
- tromboza, zacpljenje krvnih ila
blodprosent -en *
postotak crvenih krvnih zrnaca
bIodprv|e -enj-a
1) k analiza krvi
2) (resultatet) * krvna slika
blodpls|e -enj-a * krvavica
blodsenkning -en (med.) k sedimentacija
*
blodskam -men , , po-

blodskutt
* rodoskvrnue
blodskutt -e A , * zakrvavljen
med blodskutte yne *
zakrvavljenih oiju
blodtap -et * gubitak krvi
blodtrykk -et * krvni tlak
blodtyp|e -en * krvna grupa
blodtrstig
-e
A
,

*
krvoedan, krvoloan
blodr|e -en/-a * krvna ila
blokk -en
1) (bolig-) * starabena zgrada
hoyblokk * soliter
2) (skrive-) ( ) * blok (za pisanje)
notisblokk biljenica, teka
tegneblokk * blok za crtanje
3) steinblokk * kameni blok
4) (politisk) , * blok, savez
stblokken * Istoni blok
5) (olje-) ce - podruje gdje se trai nafta
blokkerje -te V * blokirati
blokkflyte -enj-a - * blok-fiauta
blomkl -en (bot.) * cvjetaa, karfiola
blomst -en
1) * cvijet
plukke blomster * brati cvijee
2) (blomstring) * cyat
Epletrrne str i blomst cy y * Jabuke su u cvatu
sl ut i full blomst ce ||
ce * rascvjetavati se || rascyjetati se
blomsterbukett -en * buket/kita cvijea
blomsterhandel -en, pl. -dier , *
cvjearnica, cvjearna
blon^tejnn)^,.-e^/-a * lonac za cvijee

4
'
II * cvjetati

47

bl

blus|e -- * bluza
blussje -etj-a V: blusse opp || *
buktati II buknuti
bly -et k olovo
*tung som bly k teak kao olovo
blyant -en * olovka
skrive med blyant * pisati
olovkom
blyantspisser -en, pl. -e k iljilo za
olovke
blyforgiftning -en * trovanje
olovom
blyg
-e A , -k stidljiv, srameljiv
blyghet -en , * stidljivost.
srameljivost
blr|e -enj-a
1) (urin-) () * (mokrani)
mjehur
2) (blemme) * mjehuri, plik
3) (overlegen person) ,
naduvenko, naduta osoba
Han er en hoven blre! je ! *
On je naduvena tikva!
blrekatarr -en (med.)
* upala mokranog mjehura
blretang -en (bot.) (Fucus vesiculosus)
* atlantski brai
bl -dde V * krvariti
Han blr neseblod Oa * On krvari
iz nosa
blder -en. pl. -e * hemofilicar
bldersykdom -men (med.) * hemofilija
bldning -en k krvarenje
blff -en , ,
blef, obmana,
prijevara
il * ^ ^
blff|e -et/-a V , || Epletrrne blomstrer * Jabuke
* blefirati, obmanjivati || obmanuti
cvjetaju
blt -/, -e A = blaut
Kulturlivet blomstrer *
1) (myk) * mek
Kulturai ivot cvjeta
* bli blot om hjertet \\ ce * || raznjeiti
blomstret -e A , ca * cvjetse
ni, s cyjetnim arama
2) (skjor) k aknut
blomstring -enj-a , * cvat, cvatnja,
*Han er blt p pra (fam.) y
cvjetanje
* Ima slamu u glavi
blond -/, -e A
3) (vt) (oftest blaut) k mokar
/-.(-) jfc. plav jjojcosi)
legge ty i blt , * namoiti rublje
Hun har blondt hr i k r D n a
* legge hoder i blt -*-munuti
ima plavu kosu
glavom
2) (lyshret) * plavokos
Han er blaut p beina cy * Mokre
en blond kvinne k plavua
su mu noge
blondin|e -enj-a * plavua
4) (veik) * slab
bluferdig -e A * stidljiv, srameljiv
Han er for blotjblaut til protestere je
blund -en * drijeme
* Suvie je slab da bi
ta en blund || * || dremnuti
protestirao
blunder -en, pl. -e * gruba greka
bltdyr -et, pl. - (zool.) (Mollusca)
meblunkje -etj-a V || k treptati ||
kuac
trepnuti
bltkakfe -aj-en () , ca *
blunke med ynene k treptati
(krem) torta, torta s kremom
oima
bl -it A
* gjre noe uten blunke 1) , * plav, modar
* uiniti nes to ne trepnuvi okom
Han har bl yne * Ima plave oi

blbr
hoyt oppe i det bl y /
* Visoko u plavetnilu
*Det er helt ut i det bl To Na
vrbi svirala
*Det skal du bli bl for! ce ! *
Moe se slikati!
2) (etter slag) modar
et bltt merke * modrica
et bltt oye , *
modrica oko oka, masnica na oku
*Hun slo seg s hun ble gul og bl ce
je y * Tako se udarila da je
sva u modricama
Han hostet s han ble bl i ansiktet je
y * Od kalja je sav poplavio
u licu
blbr -et.pl. - (bot.) (Vaccinium myrtillus) * borovnica
* Dette er bare blbr To cy . To
je * To su trice i kuine
blklokk|e -enj-a (bot.) (Campanula rotundifolia)
, * zvoni
blhval -en (zool.) (Baaenoptera musculus)
* plavetni kit
blmeis -en (zool.) (Parus caeruleus) * plavetna sjenica
blpapir -et, pl. - -namip * indigo-papir
bls|e -te V
1) (om vind) * puhati
Det blser * Pue yjetar
Det blser opp til storm * Dolazi
oluja
*Han forstod hvilken kant vinden blste fra je c * Shvatio je s
koje strane pue yjetar
2) (ifloyte od.) (y /), * svirati (puhanjem), puhati, zvidati
Dommeren blser ifloyta * Sudac
svidi/fuka
*Det blser vi en lang marsj i
* Bai nas briga za to
* Vel blst! ! * Odlino!
blse av
1) zvi_ . ^ ^ ^ ^ | ^ utakmice
^'^^^^^

je
/
itpaj - Sudac je odzvidao/
oznaio kraj-utakmice
2) (ikke bry seg om) * ne mariti
Han bare blste av det jeg sa je
ic Samo je odmahivao rukom na to sto sam govorio
blse i (gi blaffen i) * ne mariti
Det blser jeg i! ! ce! *
Ba me briga! Fuka mi se!
blse bort || * || otpuhnuti
Papiret blste bort je
Vjetar je otpuhnuo papir
blse ned || () || sruiti puhanjem
Et tre ble blst ned av vinden je
* Vjetar je oborio drvo
blse ut || || ugasiti puhanjem

48

bokbinder
blse ut et lys * ugasiti svijeu
blskjell -et, pl. - (zool.) (Mytilus edulis) ,
* dagnja, muula
blveis -en (bot.) (Anemone hepatica) ,
, / - trenka, krstati kopitnjak, plava sasa/umarica
* f en blveis * dobiti
modricu oko oka
blyd -e A
1) * plavook
2) (naiv) , ic nai van, lakovjeran
1
bo -et, pl. - , * imovina, batina
gjre opp et bo * vriti
podjelu imovine
ddsbo ic zaostavtina
sette bo * osnovati dom
2
bo -dde V
1) (om geografisk omrde) k ivjeti
Vi bor i Norge y * ivimo
u Norvekoj
Han bor i Oslo y * ivi u Oslu
2) (om leilighet) , * stanovati,
ivjeti
Han bor i frste etasje y *
Stanuje u prizemlju
skaffe seg et sted bo * nai stan
3) (ta inn) || k odsjedati || odsjesti
Vi bor p Grand hotell y
k Odsjeli smo u hotelu Grand
4) *Jeg vet ikke hva som bor i ham He
ce y > * Ne znam to se sve krije
u njemu
bobl|e' -enj-a , k mjehur
spebobler / * mjehuri od sapunice
2
bobl|e -etj-a V . k isputati
mjehurice
bobIejakk|e -enj-a j a r a a * jakna
napunjena vatom
bod -en
1) (lagerrom) k ostava
matbod , * smonica, ostava
kjellerbod y * smonica u
podrumu
loftsbod^ ___ * smonica u pot~~ kfovlju
2) (uthus) * upa
3) (kiosk) * kiosk
plsebod kiosk za
prodaju hrenovki
bohem -en * bohem
boikott -en * bojkot
handelsboikott "k trogovinski
bojkot
boikott|e -etj-a V k bojkotirati
bok -enj-a, pl. bker * knjiga
Det str i boka at... y ... k Pie
u knjizi da ...
fore boker * voditi knjige
skrivebok k biljenica, teka
bokbinder
-en,
pl.
-e
"
*

bokfink
knjigovezniar, knjigovea
bokfink -en (zool.) (Fringilla coelebs) * zeba
bokfring -enl-a * knjigovodstvo
bokhandel -en, pl. -dier * knjiara
bokhandler -en, pl. -e * knjiar
bokholderi -et. pl. - ,
k raunovodstvo, knjigovodstvo
bokhyll|e -enj-a , * regal,
polica za knjige
bokkl -et * jako crno pivo
boklig -e. A * knjiki
bokml -et , (. nynorsk) knjiski jezik, jedan od
dva norveka knjievna jezika nastao razvojem od
danskog (upor. nynorsk)
bokorm -en (.) * knjiski moljac
boks -en
1) (dse) () * (metalna) kutija
blikkboks * limenka
hermetikkboks k konzerva
2) (bank-) (y ) * sef (u banci)
3) (post-) / -A- potanski pretinac
4) (oppbevarings-)

*
garderobni pretinac
5) (telefon-) / *
telefonska govornica/kabina
6) (vitne-) (y ) * mjesto
za syjedoka (u sudnici)
boksamling -enj-a k zbirka knjiga
boks|e -etj-a V * boksati
boksehansker pl. * rukavice za
boks
boksekamp -en - * boks-me
bokser -en, pl. -e * boksa
bokstav -en * slovo
skrive med store bokstaver pisati velikim slo vima
* dmme etter lovens bokstav no
* suditi po slovu zakona
bokstavelig -e A , * doslovan,
bukvalan
*bokstavelig talt y , ,
doslovno, doslovce, bukvalno
bokspner -en, pl. -e * otvara
za konzerve
boktrykker -en, pl, -e , - - J t tipograf, tiskar
bolig -en , k stan, kua
enebolig , * obiteljska kua,
vila
tomannsbolig ca * kua sa dva
stana
boligbyggelag -et, pl. - k stambena zadruga
boligbygging -enj-a * stambena
izgradnja
boligformidling -en *
stambeno posrednitvo
boligkontor -et. pl. -j-er , * stambeni ured,
opinska sluba za stambena pitanja

bondegrd

49

boligln -et, pl. - k stambeni kredit

boligmarked -et * stambeno
trite
boligsprsml -et, pl. - * stambeno
pitanje
boIl|e' -en (skl) , * zdjela
suppebolle k zdjela za juhu
2
boll|e -en (kake)
1) (hvete-) k slatko pecivo
2) (kjott-) / * okruglica
od mesa
3) (fiske-) / *
okruglica od ribljeg mesa
4) (mel-) , knedla, okruglica od brana
bolt -en , , ,
eljezni klin, svornjak, zavoranj
bom -men
1) (vei-) , , * rampa,
brklja
Veien er stengt med en bom je k Cesta je zatvorena rampom
* sette en bom for noe
* staviti toku na neto
2) (sport.) * greda
2
bom -men (bomskudd) * promaaj
skyte bom * promaiti cilj
bom , * skroz, potpuno
* sitte bom fast ce, ce * zaglibiti se, ukopati se
* tie bom stille k utjeti kao
riba
bombardement [-mang] -et, pl. -l-er
* bombardiranje
bomb|e' -enj-a k bomba
* Nyheten kom som en bombe ^ -Ar Novost je odjeknula kao grom
2
bomb|e -etj-a V * bombardirati
bombefly -et, pl. - () k bombarder
(avion)
bomm|e' -etj-a V (ikke treffe) || npo * promaivati || promaiti
bomme p mlet k promaiti
cilj
Han bommet p to av sprsmlene je
-Ar Promaio je dva pitanja
bomm|e -etj-a V (for penger) || ce, || * II ogrepsti se, || izmoiiti
bomme noen for en sigarett o i p e n e r a c e - * ogrepsti se za cigaretu
bommert -en , * pogreka, greka
gjre en bommert , k pogrijeiti, uiniti greku
bompenger pl. * cestarina
bomull -enj-a k pamuk
bomullsty -et * pamuna tkanina
bond|e -en, pl. bnder
1) , , -Ar
seljak, poljoprivrednik, poljodelac, zemljoradnik,
ratar
2) (i sjakk) -A- pjeak, pion
bondegrd -en () , , * (seosko) imanje, gazdinstvo.
1

bondsk
poljoprivredni posjed, majur
bondsk -e A , * seljaki
bon|e -et\-a\-le V || * polirati
II ispolirati
bonevoks -en * latilo za pod
bonus -en , k premija,
dopunska nagrada
bopel -en k prebivalite
vre uten fast bopel * nemati stalno prebivalite
bor -et, pl. - , svrdlo
1
bord [brd] -en (kant) , , k porub, obrub
2
bord [bor] -et, pl. CTO * stol
sette seg til bords * sjesti za stol
sitte til bords * sjedjeti za
stolom
dekke bordet k postaviti stol
ta av bordet * raspremiti stol
ved enden av bordet y * u dnu stola
verst ved bordet y * na proelju
ha noen til bords k sjedjeti uz
nekoga
* drikke noen under bordet (
) - opiti nekoga (tako da padne
pod stol)
* betale under bordet * platiti ispod stola
* gjore rent bord
odnijeti niz uzastopnih pobjeda
* sl i bordet o ; (~.)
tresnuti pjesnicom stol;
(fig.) zauzeti odluan stav
* legge kortene p bordet * ^ riti karte
* g til dekket bord * doi na
gotovo
2) (planke) * daska
golvbord () daska za
(brodski) pod
3) (om skip) om bord k na brodu
g om bord ce k ukrcati se na
brod
falle over bord y (ca ) * pati
u more (s broda)
g fra borde ce kr iskrcati se
bordduk -en , *~stolnjak
bord|e -etj-a V || ce * || ukrcati
se na brod
Skipet ble bordet av politiet ce
k Policija se ukrcala na brod
bordell -etj-en , * bordel, javna
kua
bordskikk -en * ponaanje za
stolom
bordtennis -en * stolni tenis
bordvin -en * stolno vino
bor|e -etj-a V
1) II k buiti || probuiti
bore hull * probuiti rupu
bore etter olje () *
traiti naftu (buenjem)

50

borte
2) (stikke) || * zarivati || zariti
bore kniven i hjertet p noen
y + zariti nekome no u srce
boremaskin -en 'r builica
boreplattform -en -
platforma za buenje nafte
borehull -et, pl. - rupa
nastala buenjem
borettslag -et, pl. - * stambena
zadmga
borg -en ic tvrdava
borger -en, pl. -e k gradanin
borgerkrig -en k gradanski rat
borgerlig -e A k gradanski
borgerlig vielse > ( ) * graansko vjenanje (kod matiara)
borgerlige partier * graanske
stranke
borgermester -en, pl.'-e k gradonaelnik
borgerskap -et , graanstvo, buruazija
borr|e -en (bot.) (Arctium tomentosum) *
iak
bort ADV
1) (vekk) k dalje
Bort med deg! ce! ce! * Makni se!
Gubi se!
reise bort * otputovati
g seg bort k zalutati
leie bort || * izdavati || izdati
gi bort noe || (
) *- poklanjati || pokloniti (neto nekome)
se bort fra noe y * ne uzimati
u obzir
2) (henimot) , (), () k,
ka (neemu), prema (neemu)
g bort til noen * prii nekome
Kan du komme bort til oss i kveld?
? Moe li doi veeras
k nama?
borte ADV
1) (vekk) , * na drugom mjestu, odsutno

-langt borte * daleko odavde

bli borte || * nestajati || nestad
Boka eTblitt odr/e je * Knjiga je
nestala
Jeg har vrt borte i to dager
* Bio sam odsutan dva dana
holde seg borte fra * izbjegavati
*borte vekk * potpuno nestalo
*Han er ikke borte! !
Nije za alu!
* Borte bra, men hjemme best ,
ic Svagdje , ali kod kue najljepe
2) (henne) , * ondje, tamo
der borte ic tamo
Han er borte hos naboen je /
* On je kod susjeda
*Jeg har aldri vrt borte i noe liknende
* Nikad nisam doi-

borteboerstipend
vio tako neto
borteboerstipend -et, pl. -
* stipendija za
trokove kolovanja izvan prebivalita
bortenfor PREP (), () *
iza (neega), dalje od (neega)
Jernbanestasjonen ligger bortenfor busstasjonen
ce
* Kolodvor se nalazi iza autobusne stanice
bortfall|e -t V || , ||
y * otpadati || otpasti, ne dolaziti ||
doi u obzir
Forslaget bortfaller * Prijedlog
otpada
bortekamp -en * utakmi na tudem terenu
bortforklare -te V || ,
() ir poricati || pored, opravdati
(objanjenjem)
Vi har gjort en feil, det kan vi ikke bortforklare
CMO grijeili smo i to ne moemo pored
bortfrje -te V || , *
otiraati || oteti, kidnapirati
bortgang -en , * preminue, smrt
borti ADV
1) (i kontakt med) y c () * u dodir
s (nedm)
sneie borti noe ce o * oeati se
o neto
komme borti noe ,
ce * dodirnuti neto, zakvaiti se za
neto
Han har vrt borti nesten alt je y
* On je probao skoro
sve
2) (i, p) / * tamo u/na
Han er borti skogen je y * On je
tamo u urai
bortimot ADV (nesten) , * skoro
Han er bortimot ti r eldre enn henne je
* On je skoro deset
godina stariji od nje
bortover ADV * du .
Hun gikk bortover fortauet je
( ce) * Hodala je plonikom (udalja__yjy u d j | e )
Han lop bortover gata * T r a o "
je ulicom
Ballen trillet bortover ce *
Lopta se otkotrljala
bortover mot () * prema (neemu)
bortreist -e A , -* na putu, odsutan
Han er bortreist Ha je * Na putu je
bortsett ADV: bortsett fra (), (), * osim (neega), izuzevi
Alle kom, bortsett fra ham cy
* Svi su doli osim njega
bortsett fra at... ... * osim to ...
bortskjemt -e A * razmaen
bortvis|e -te V || , ||
, || * isterivati |j

51

brakkvann
isterati, oterivati || oterati, izbacivati || izbaciti
Demonstrantene ble bortvist fra motet cy ca * Demonstran
te su izbacili sa sastanka
bosette -satte, -satt seg ce || ce, ce || ce * nastanjivati
se II nastaniti se, naseljavati se || naseliti se
Han er bosatt i Oslo y * ivi u Oslu
bosetting -enj-a * naseljavanje
Bosnia (geogr.) * Bosna
bosnier -en.pl. -e (.), (.) * Bosanac (m.), Bosanka (f.)
bosnisk -e A * bosanski
1
boss -et (soppel) (.) * smee, otpaci (pl.)
2
boss -en (sjef) , k ef, gazda
Bosporus (geogr.) * Bospor
bosted -et, pl. -er , ,
mjesto stanovanja, mjesto boravka,
boravite
bostedsadresse -enj-a k boravina adresa
bostedskommune -en y
k opina u kojoj netko boravi
bosttt|e -en * ekonomska pomo za stanarinu
bot -en pl. bter
1) (mulkt) , * globa, novana kazna
*
Han fikk 200 kr i bot je ca 200 *
Kanjen je sa 200 kruna
2) (forbedring) k popravak
*Han lovet bot og bedring je ce
* Obecao je da e se popraviti
* rde bot p noe * popraviti
neto
3) (lapp) * zakrpa
botanikk -en k botanika
botaniker -en, pl. -e k botaniar
bra' ADJ
1) (god) * dobar
en bra kar * vrijedan momak
2) (frisk) * zdrav
bli bra igjen * ozdraviti
2
bra AD V * dobro
Han har dt-bra je * Dobro mu je
Hvordan gr det? - Takk, bare bra ? , Kako si? - Hvala, dobro
sam
__
.
JeYfoleT^u7glkIe~ri7tig bra He ce
* Ne osjecam se b a i najbolje
Ha det bra! ! >! * Zdravo! Do
videnja!
brak -et, pl. - * trijesak
brak|e -etj-aj-te V || , ||
* treskati || tresnuti, grmjcti || zagrmjeti
Det braker i isen k Led puca
*N braker det ls! ( )! * Sad podnje!
brakk A , * neobraen
Jorda ligger brakk Zemlja
je neobraena
brakk|e -enj-a * baraka
brakkvann -et ,

brandy
* slankasta voda, meavina slatke i
slane vode
brandy [brndi] -en , * brendi, vinjak
brann -en , * poar, vatra
Det brot ut brann je * Izbio je
poar
Huset str i brann * Kua gori
Brann! ! ! * Poar! Vatra!
slukke en brann * ugasiti vatru
brannalarm -en * poarna uzbuna
brannbil *en (.) * vatrogasna
kola (pl.)
brannbombje -enj-a * zapaljiva
bomba
brannfar|e -en * opasnost od
poara
brannfarlig -e A * zapaljiv
Dette buset er svrt brannfarlig * U ovoj kui postoji
opasnost od poara
brannforsikring -en * osiguranje od poara
brannmann -en, pl. menn * vatrogasac
brannskad|e -en * teta nanijeta poarom
brannslukningsapparat -et, pl. -j-er
* aparat za gaenje poara
brannstasjon -en * vatrogasna
stanica
brannstig|e -en (.) * poarne Ijestve (pl.)
brannsr -et, pl. - , * opekotina,
opeklina
branntau -et, pl. - y ue za sputanje u sluaju poara
brannvesen -et * vatrogasna
sluba
bransjle -en () , * (privredna) grana, struka
tekstilbransjen kr tekstilna grana
Brasil (geogr.) * BrazH
brasilianer -en, pl. -e (.), (.)
* Brazilijanac (m.), Brazilijanka (f.)
bratsj -en (mus.) , * viola, bra
bratt -e A * strm
en bratt bakke * strmina
brautende A ce * koji se mnogo
.
bravo INT. * bravo
bre' -en (isbre) , , k ledenjak,
gleer
2
bre -ddej-dte V
1) (spre) II , ||
* iriti || proiriti, prostirati || prostrti
Ryktet har bredt seg ce * Proirio
se glas
2) (dekke over) || * kriti || pokriti
bre over et barn * pokriti dijete
bre over seg et teppe ce -k
pokriti se dekom
bred -t, -e = brei A * irok
en bred vei kr irok put
Boka gir en bred innfring i emnet

52

brekkbnner

* Knjiga daje opsean

uvod u tematiku
Det er bred enighet om dette O
tome postoji iroka suglasnost
p bred front * na irokoj
fronti
de brede lag av folket *
iroke narodne mase
gjore bredere || * proiravati || proiriti
* legge ut i det vide og det brede ce,
* raspriati se (nadaleko
i nairoko)
bredd -en
1) (vannkant) k obala
ved elvebredden k na obali rijeke
2) (ovre kant) , * vrh, gornji
rub
Btta var fylt til bredden je
* Kablica je bila puna do vrha
bredd|e -en k s i n n a
p 60 grader nordlig bredde 60
*. na 60 stupnjeva sjeverne irine
ta opp et sprsml i sin fulle bredde
y po
krenuti j e d n o pitanje u svoj njegovoj irini
breddegrad -en , * stupanj
irine, paralela, usporednica
nordfor den 62. breddegrad 62. * sjeverno od 62. paralele/usporednice
*her p vre breddegrader * ovdje
k o d nas
breddfull
-e A * dupkom pun, pun
puncat
bredskuldret -e A , * pleat,
irokih rmena
bregnje -enj-a (bot.) k paprat
brei - bred
breiflabb -en (zool.) (Lophius piscatorius)
( ) * grdobina mrkalja (vrsta
ribe)
brek|e -etj-aj-te V * blejati
brekke brakk, brukket V
1) (noe, trans.) || , ||
, ]| * lomiti || slomiti,
prelamati ||^prelomidJcritLIUkriti
a brekke beinet * slomiti nogu
brekke nakken * slomiti vrat
Vinder brekker greiner * Vjctar lomi grne
2) brekke av || , ||
* otkidati || otkinuti, odlamat || odlonuti
Han brakk av en grein je
* Otkinuo je jednu granu
3) (g av, intr.) ce || ce,
II /
lomiti se || slomiti se, pucati ||
puknuti/pui
Skien brakk ce * Skija se slomila
4) brekke seg (kaste opp) ,
* povraati, bljuvati
brekkbnner pl. (bot.)
mahune

brekkjern
brekkjern -et, pl. - * poluga (za obijanje)
brekkmiddel -et, pl. -/-dier
-k sredstvo za povraanje
brekning -en , * povraanje,
bljuvanje
f brekninger
povraati
brems -en (200I.) (Oestridae) , * trk,
trkalj
brems|e' -- * konica
Bilen har drlige bremser * Auto ima loe konice
2
brems|e -etj-a V || * koiti || zakoiti
Myndighetene prover bremse (p) inflasjonen

* Vlasti pokuavaju usporiti rast inflacije
bremsespor pl. ~k tragovi koenja
brennbar -t, -e A
1) (antennelig) * zapaljiv
2) (omtlig) * kakljiv
et brennbart tema * kakljiva
tema
brenne' brant, brent V (intrans.) * gorjeti
Huset brenner * Kua gori
Det brenner i ovnen y * Gori u pei
R ved brenner ikke * Mokro
drvo ne gori
* brenne av begjr / *
gorjeti od udnje/poude
* tampen brenner , (y ) toplo, vrue (u igri skrivaa)
* Jorden brenner under ham
* Gori mu pod petama
brenne ned/opp || , ||
* izgarati j| izgorjeti, sagorjevati || sagorjeti
Veden er brent opp cy * Drva su
izgorjela
Huset brant ned til grunnen je
* Kua je izgorjela do temelja
Lyset er brent ned je * Svijeca
je dogorjela
brenne ut j| , ||
* dogorijevati || dogorjeti, pregorijevati
II pregorjeti
Ilden er brent ut je kr Vatra je
dogorjela
brenne inne
1) || y * izgarati ||
izgorjeti u poaru
Hele familien brant inne je y * Cijela obitelj je, nastradala
u poaru
2) * brenne inne med noe
* imati neto vano
neiskazano ili neuinjeno
Butikken brant inne med varene je
* Prodavaonica je puna
neprodane robe
Han brant inne med bemerkningen je y
Gorio je u
sebi od elje da kae svoju primjedbif
brenne etter/for (noe) * izgarati

53

brensel
za neto
*Han brenner for denne saken
* On izgara za tu stvar
*Han brenner etter gjre det >
G o r i od elje da to uini
2
bren|ne -te V (trans.)
1) (sette fyr p) / || *
paliti/spaljivati || spaliti
brenne et brev k spaliti pisrao
brenne bl k paliti vatra
De brente ned huset cy k Spalili su
kuu
* brenne alle broer bak seg
* spaliti sve mostove za sobom
brenne hull i || * progorijevati || progorjeti
Han brente hull i skjorten med sigaretten
je * Progorio je koulju cigaretom
brenne opp || , ||
, || * spaljivati ||
spaliti, izgorijevati || izgorjeti, sagorijevati || sagorjeti
Vi har brent opp mye ved
Pogorjeli smo mnogo drva
brenne av et skudd ||
* opaljivati || opaliti metak
2) (svi) II , || ,
II * pei || opei, ei || oei, opaljivati
II opaliti
Sola brenner / * Sunce pee/ee
Han ble brent av sola ra je . peo je k Opalilo ga je sunce. Izgorio je
od sunca
brenne seg^p fingeren k opei prst
Jeg brente meg p brennesle / ce
* Opekao/oegao sam se na koprivu
3) (om mat) || * pregori
jevati II pregorjeti
Brdet ble brent je nperopeo * Kruh je
pregorio
Middagen ble brent je * Ruak je
zagorio
4) brenne brennevin || * pei
II ispei rakiju
Han brenner hjemme * Pee
domau rakiju
5) brenne kaffe || *

^ratinnpr^u^kavu
brenneslje -enj-a (bot.) (Urtica dioica) *
kopriva
brennevin -et , * rakija, estoko pie
brenning -en
1) (det brenne) * peenje
2) (brottsj) (o ), y ( ) * razbijanje valova (
grebene), udaranje mora (o obalu)
brennpunkt -et , , * arite,
fokus
brennstoff -et * gorivo
flytende brennstoff * tekue gorivo
brensel -et , k ogrjev,

brett

54

brudd

ogrjevni materijal
2) (mangel) , , * mana,
1
brett -et pl. defekt, nedostatak
briste brast, bristet/brustet V || /1) (plate) , * daska, tabl
, II k pucati || pud/puknuti,
sjakkbrett / * ahovnica,
prskati II prsnuti
ahovska ploa
2) (serverings-) * pladanj
Isen brister * Led puca
Hpet brast je k Nada je propala
*p ett brett , * zajedno, sve
*Det fr briste eller bare *
skupa
2
Kud puklo da puklo
brett -en (fold) , * prijevoj, nabor
briste i grt y k briznuti u pla
* legge brett p noe *
Det brast ut av ham To je
pridavati vanost neemu
> To je naprosto izletjelo iz njega
brett|e -etj-a V j| , || britje -en (.), (.) * Britanac
* savijati || saviti, zavrtati || zavrnuti
(ra.), Britanka (f.)
Brett opp buksene! ! * Zadigni
hlae! Zavrni nogavice!
britisk -e A k britanski
brev -et, pl. - * pismo
De britiske oyer k Britanski
sende brev , ce
otoci
poslati pismo, javiti se pismom
bro -enj-a = bru -a
skrive brev til noen *
1) M o e r , * m o s t
pisati nekome pismo
* sl bro over || *
brevkurs -et, pl. - icypc * dopisni teaj
premoivati || premostiti
brev- og beseksforbud -et (jur.) * bryte alle broer * poruiti sve mostove za sobom
- zabrana dopisivanja i posjeta
brevskolte -en * dopisna kola
2) (tann-) k zubna proteza
breweksl|e -etj-a V ce * dopisivati se
brodd -en
bridg|e [bridsj]/ -en * brid
1) (hos bier og fig.) * alac, aoka
brigad|e -en (mil.) * brigada
* ta brodden av noe ,
briljant -e A , k sjajan, blistav
iupati aoku, ublaiti neto
briljerje -te V , * briljirati,
2) (is-) (
biti sjajan
) * kukica za hodanje ledu (da se ne
briller pl. * oale, naoale
oklizne)
Han bruker briller * Nosi naoale
broderje -te V || () k vesti ||
brilleslangle -en (zool.) , * kobra,
izvesti (izvezem)
naoarka
brodere en duk *
bringle1 -a(-en (.), (.) k prsa (pl.),
izvesti are na stolnjaku
grudi (pl.)
broderi -et, pl. -er , * vez, vezenje
2
bringe brakte brakt V
broderlig -e A * bratski
1) , II k nositi, donositi
dele broderlig * podijeliti
II donijeti
bratski
bringe ulykke * donositi
broiler [brjler] -en, pl. -e ,
nesreu
* brojler, pile ze peenje
2) (med kjorety) || * dovoziti
broket -e A , * aren, arolik
II dovesti
en broket forsamling k arolik skup
Forretningen bringer varene til dora
brokk -en (med.) k kila, bruh, hernija
k Prodavaonica donosi robu
brokkoli [brkli] -en (bot.) (.),
k.ui
* prokulica
3) (fig-) II , j| brolegning -en * kaldrma
/
~~~ * navoditr||navetn"privoditi || privesti
-bronkitt-en-(' ^/"6poHXHTHe--*:-bronhitis
bringe samtalen inn p noe
brons|e -en * bronca
navesti razgovor neto
bronsealder -en * bronano doba
* bringe noe til opphor *
bror -en pl. brdre (. ) * brat (pl. braa)
dovesti neto do kraja
tre brdre * tri brata
fem brdre * petero brae
* bringe noe p bane k pokre
brorpart -en * lavlji dio
nuti neto
brorskap -et * bratstvo
* bringe noe p det rene *
brosjyr|e -en * broura
raiistiti neto
bru - * bro
bringebr -et, pl. - (bot.) (Rubus idaeus) *
malina
brud -enj-a , k mlada, nevjesta
bris -en k povjctarac, lahor
* st brud ce || ce * udavati se ||
brisling -en (zool.) (Clupea sprathus) , naudati se
* srdelica, srdjelica, papalina
brudd -et, pl. brist -en
I) (med.) () k prijelom (kosti)
1) (med.) * naprslina
brudd p lrhalsen * prijelom kuka

brudepar
2) (tekn.) * prekid
brudd p telefonlinjen
* prekid telefonske linije
strmbrudd * prekid struje
3) (avbrytelse) , -k prekid, raskid
brudd i forhandlingene * prekid
pregovora
diplomatisk brudd
* prekid diplomatskih odnosa
4)
(krenkelse)
,
,
* povredivanje, naruavanje, krenje
et brudd p kontrakten / yro -k neispunjavanje/krenje ugovora
reglementsbrudd k krenje
pravilnika
5) (stein-) * kamenolom
brudepar -et, pl. - ,
* mlada i mJadoenja, vjereniki par
brudgom -men * mladoenja
brugd|e -enf-a (zool.) (Cetorhinus maximus) ( ) gorostasna psina
(vrsta morskog psa)
bruk' -en
1) (anvendelse) * upotreba, uporaba
til personlig bruk k za osobnu
upotrebu
gjre bruk av noe , ce upotrebljavati neto, sluiti se
neim
ta i bruk noe *
poeti upotrebljavati neto
vre i bruk y * biti u upotrebi
g ut av bruk * izai iz upotrebe
2) (behov) * potreba
ha bruk for noe , * trebati neto, osjeati potrebu za
neim
- - v ;,. .
1
Vi har bruk for en ordbok ^^ *,
Treba nam rjenik
Jeg har ikke bruk for det To *
To mi nije potrebno
Det er bruk for tolker * Postoji potreba za tumaima
3) (sedvane) * obiaj
4) (av narkotika) () * uivanje
(droga)
bruk -et, pl.
T) (grds-) . * gazdinstvo, seosko imanje
kollektivbruk

k
poljoprivredna/zemljoradnika zadruga
2) (bedrift) , * tvornica, kombinat
sagbruk * pilana
3) (fiskeredskap) k ribolovni
pribor
brukbar -t.-e A
1) * upotrebljiv
2) (passelig) , * pristojan, prihvatljiv
en brukbar innsats ,
* pristojno ulaganje, prilian doprinos
2

55

brutal
brukje -te V
1) || , , ce (), ce () upo
trebljavati II upotrijebiti, rabiti, koristiti, koristiti
se (neim), sluiti se (neim)
bruke makt * upotrijebiti silu
bruke hodet ce k sluiti se
glavom
Hvem bruker leiligheten din? Ko
? Ky ce ? * Tko koristi tvoj stan? Tko se koristi tvojim stanom?
* bruke munn || * grditi || izgrditi
2) (forbruke) || * troiti ||
potroiti
bruke penger k troiti novac
Denne bilen bruker mye bensin
* Ovaj auto troi mnogo benzina
bruke opp * potroiti
3) (om tid) (o ) * trebati (o
vremenu)
Vi brukte to dager p det je
* Trebala su nam dva dana za to
Hvor lang tid bruker du? ? * Koliko ti treba vremena?
4) (om narkotika) () * uivati
(droge)
5) (pleie) ,
imati obiaj, obiavati
bruker -en, pl. -e k korisnik
bruksanvisning -en k uputa
za upotrebu/uporabu, ^
brukskunst -en -k primijenjena
umjetnost
brukt -e A , * rabljen, upotrijebljen, polovan
bruktbil -en * rabljeni/polovni auto
brun -/, -e A

1) , , * smed
brune yne * smede od
2) (av sol) , * cm, preplanuo
bli brun ,
pocrnjeti, preplanuti
brun|e -etf-a (steke) k priti
brunkuQ -et * smedi ugljen
brunst -en , , () * tjeranje, doba parenja (ivotinje)
brunstig -e-A-. .- spreman za
parenje
brus' -et , , * um, brujanje,
zujanje
brus -en pjenuavi sok
brus|e -etf-af-te V , k huati, umjeti
brusflask |e -enf-a
1) * boca pjenuavog
soka
2) (tom) * boca za nuavi sok
brushan|e -en (zool.) (Philomachus pugrax) ( ) prljivac ogrliar
(vrsta ptice)
brusk -en (anat.) * hrskavica
brutal -t, -e A , * brutalan, okrutan
2

brutto
brutto ADV bruto
brutto nasjonalprodukt * bruto nacionalni proizvod
bruttoinntekt -en(-a ,
* bruto dohodak, ukupan prihod
bruttolnn -en * bruto plaa
bry' -et , , * smetnja,
neugodnost, nezgoda
Ikke gjr noe bry for min skyld!
! * Nemoj initi nita
posebno zbog mene!
Jeg hadde mye bry med gjore det
* Imao sam dosta briga oko toga
vre til bry * biti nekome
na teret
2
bry -dde V
1) (forstyrre) (), ||
* smetati (nekome), uznemiravati jj
uznemiriti
Kan jeg bry deg et yeblikk?
? - Mogu li ti malo smetati?
2) bry seg om ce ce (
, o ), ( ) * brinuti
se | pobrinuti se (za neto, o neemu), mariti (za
neto)
Det er ikke noe bry seg om ce
* Za to ne ne treba brinuti
Ikke bry deg om det! ce o !
kr Nemoj se o tome brinuti! Ne brini zbog toga!
Det bryr jeg meg ikke om! ! *
Ba me briga za to!
bryderi -et , * neugodnost,
gnjavaa
Det er for mye bryderi gjre det To
*k To zahtijeva suvie gnjavae
brygg -en ( ce ) * pivo (koje se vari)
brygg|e' -enj-a , * kej, pristanite,
obala, gat
brygg|e -etj-a V
1) * variti
brygge ol * variti pivo
2) (blande) || ( ) * mijeati || smijeati (alkoholhi napitak)
* brygge sammen en forklaring * smisliti objanjenje
3) brygge p * spremati
Jeg brygger p en forkjlelse
npe^afly-*-Osjeam-da-dobivam preblau
bryggeri -et, pl. -j-er * pivovara
bryggearbeider -en, pl. -e -k pivovarski radnik
bryllup -et, pl. -j-er , * svadba,
vjenanje
bryllupsreis|e -enj-a k svadbeno
putovanje
bryn -et, pl.
1) (yenbryn) k obrva
rynke brynene ce || ce *
mrtiti se || namrtiti se
2) (skogbryn) * rub ume
brynje -et , k brus, tocilo
bryn|e -etj-tej-a V || /
* brusiti II izbrusiti/nabrusiti
2

56

bryte

brysk -i, -e , , k grub, osoran,

nabusit
brysom -t, -me A , * muan, nezgodan
Bryssel (geogr.) * Bruxelles, Brisel
bryst -et, pl. 1) (.), (.) * grudi (pl.), prsa (pl.)
* trykke noen f/7 sitt bryst ,
- prigrliti nekoga, primiti nekoga na grudi
*Det falt ham tungt for brystet To je
* To mu je teko palo
2) (kvinnebryst) , , (.) * dojka,
sisa, grudi (pl.)
gi et barn bryst * dojiti dijete
brystbein -et, pl. - (anat.) / *
prsna/grudna kost
brystholder -en, pl. -e , k grudnjak
brystkass|e -enj-a * grudni ko
brystkreft -en (med.) * rak dojki
brystsvmming -en * prsno plivanje
brystvorte -enj-a k bradavica
na dojci
bryte brotjbraut, brutt V
1) (V/ve/noMHTH II , || , || * lomiti || slomiti,
prelamati || prelomiti, probijati || probiti
bryte noe i stykker * razbiti
neto
bryte lydmuren -k probiti
zvuni zid
*Isen er brutt je k Led je probijen
2) (brekke ls) || * vaditi ||
izvaditi
bryte stein * vaditi kamen
bryte kull k kopati uglen
3) (ikke overholde) || , II kriti || prekriti, naruavali
II naruiti
bryte sitt lfte * prekriti
zadanu rije
4) (l opphore) || -k raskidati II raskinuti

bh^^^diplomatiske forbindelser

prekinuti diplomatske odnose

bryte tausheten prekinuti
~ utnju
bryte strmmen * prekinuti
struju
Telefonforbindelsen ble brutt je * Prekinuta je telefonska veza
bryte lpet * prekinuti trku
bryte over tvert med noen c
* potpuno prekinuti s nekim
5) (om lys) || k prelamati
II prelomiti
Lyset brytes ce k Syjetlost se
prelama
6) (sport) ce * hrvati se, rvati se
7) (om blger) ce || ce * razbijati se || razbiti se
Belgene bryter mot stranda ce

bryte
o * Valovi se razbijaju o obalu
8) (snakke med aksent) ca * govoriti sa stranim akcentom
bryte av
1) !| * otkidati |j otkinuti
bryte av en grein * otkinuti
granu
2) (slutte) || * zastajati || zastati
Han brt' av midt i en setning je
* Zastao je usred reenice
bryte fram ce |j ce * probijati
se II probiti se
Sola brot fram gjennom skyene ce
* Sunce se probilo kroz oblake
bryte igjennom (ce) || (ce) *
probijati (se) || probiti (se)
Vannet brot gjennom demningen je
* Voda je probila nasip
bryte inn
1) || * provaljivati || provaliti
Tyven brt (seg) inn i huset je
y * Lopov je provalio u kuu
2) || * upadati || upasti
bryte inn i en samtale y * upasti
u razgovor
bryte ls
1) (begynne) || , || *
poinjati II poeti, || zapoeti
Stormen brt los ce . je ja -k Digla se oluja. Poela je oluja
2) bryte seg los (fra) ce || ce (), ce || ce () *
oslobaati se || osloboditi se (neega), otimati se ||
oteti se (neemu)
bryte med || (c ), II prekidati || prekinuti (s nekim),
kriti II prekriti
bryte med sine prinsipper - kriti svoje principe
bryte over tvert med noen c
-k potpuno raskinuti s nekim
bryte ned
/) , ||
* ruiti II sruiti, provaljivati || proyaliti
De brt ned gjerdet cy * Provaiili su ogradu
2fri'delegge) * razarati
bryte ned moralen * razarati
moral
3) (kjem.) ce * raspadati se
giftstoffer som ikke brytes ned ce

otrovi koji se ne raspadaju

bryte opp
1) (pne) || * obijati || obiti
De brt opp dora cy * Obili su vrata
2) (g) ce || ce, ||
* razilaziti se || razii se, kretati || krenuti
Det er p tide bryte opp je *
Vrijeme je za polazak
3) (rydde) || k kniti || razkrciti
bryte sammen

57

brnn

1) (g i stykker) || ,
ce jf ce * otkazivati || otkazati, kvariti
se II pokvariti se
Bilen brot sammen je *
Auto je potpuno otkazao
Strmforsyningen brt sammen ce pacnao * Elektroenergetski sistem
se raspao.
2) (med.) * doivjeti
ivani slom
Helsen hans brot sammen ra je
k Zdravlje ga je izdalo
bryte ut
1) (begynne) || , || , ||
* izbijati || izbiti, || planuti, || buknuti
Krigen brot ut je k Buknuo je rat
Det brot ut brann je * Izbila je
vatra
2) bryte (seg) ut av ce || ce
probijati se || probiti se
bryte seg ut av et fengsel ce
* probiti se iz zatvora
Han brot ut av partiet je k
Izaao je iz stranke
3) (briste) II , || * || prsnuti,
II briznuti
bryte ut i latter y * prsnuti u
smijeh
bryter -en. pl. -e
1) (tekn.)
prekida
2) (sport.) , * hrva, rva
brytning -enj-a
1) (sport) * hrvanje, rvanje
2) (fys.) * prelamanje
3) (strid) * sukob
brd -et. pl. - * kruh
*det daglige brod * kruh svagdanji
*Mennesket lever ikke av brd alene He ce
k Ne ivi se samo od kruha
*Den enes dd den andres brd
, ~ Dok jednom ne
omrkne, dmgora ne osvane
brdf -dde V kc hraniti
brdboks -en * kiitija za kruh
brdfjl -enj-a daska za
sijeenje kruha
brdrister -en. pl. -e * toster, priilo
brdskiv|e -enj-a k krika kruha
_ brk -en * razlomak _
uekte brak * nepravi railomak
brkdel -en , * mali dio, djeli
brl -et. pl. 1) (lovebrl) () * rika (lavova)
2) (skrik) k urlik
3) (om hav) k huk
4) (om storm) k tutnjava
brl|e -te V
1) (om lver) || * rikati || riknuti
2) (skrike) || k urlikati ||
urliknuti
3) (om havet) * huati
4) (om stormen) * tutnjati
brnn -en

58
/) , -k bunar, zdenac, kJadenac
2) oljebrnn ( ) buotina za
naftu
bryt|e -et/-a V , ||
* dstiti put od snijega, kriti || raskriti
bryte seg vei * kriti put
brytebil -en ca
* kamion s plugom za denje snijega, ralica
br -tt ADJ
1) (oppfarende) , * naprasit,
estok
2) (uventet) , * iznenandan,
nagao
en br dod * naprasita srart
brk -et
1) ,
buka, galama
2) (fig.) , * svada, lom
lage brk || / k dizati (I dii/dignuti galamu
brkje -et(-a V
1) , , * galamiti,
buati, praviti buku, larmati
2
) (figj , || / * praviti probleme, dizati || dii/
dignuti galamu
Det er ingenting brke for He
Ne treba oko toga dizati galamu
brket(e) A * buan
brkmaker -en, pl. -e * buka, galamdija
brtt ADV , * naglo, iznenada
Uvret kom brtt p ce
* Nevrijeme se sruilo na nas
bud -et, pl. 1) (beskjed) , k poruka, vijest
sende bud etter noen no k poslati
po nekoga
bringe bud om noe / o
nositi poruku/vijest o neemu
2) (ordre) k zapovijed
p hans bud k na njegovu
zapovijed, po njegovoj zapovijedi
3) (rei.) * zapovijed
de ti bud k deset zapovijedi
4) (tilbud) ( ) * ponuda
(na drabi)
Den som har det hyeste budet, fr tilslaget Ko
, Tko najvie nudi,
taj dobiva
5) (visergutt) pa3HOca4-po6e,-Kypurr*-raznosa"
robe, kurir
6) (postbud) , * potar, pismonoa
budbringer -en. pl. -e , * glasnik, glasonoa, tekli
buddhismje -en * budizam
buddhjst -en k budist
budsjett -et. pl. -f-er k budzet
budsjetter|e -te V * budetirati
bu|e en
1) * luk
gotisk bue * gotiski luk
skyte med pil og bue
* gaati lukom i strijelom

bukt
* spenne buen for hoyt , * previe zahtijevati, pretjerivati
2) (fiolinbue) * gudalo
3) (krum linje) >, * krivulja,
dio kraga
buet -e A , y * luni. u obliku
luka
buffet [bufe] -en
1) (mbel) , * kieden(a)c, buffet
2) stende buffet / ce * prijem/zabava gdje se
gosti sami slue hranom
bugn|e -etj-a V () * obilovati
(neim)
bugnende A ,
obilan, raskoan
buk -en k trbuh
bukett -en , () * buke(t), kita
(cvijea)
bukhinnebetennels|e -en (med.)
* upala trbune maramice
bukhule -enj-a (anat.) * trbuna
upljina
bukk -en
1) (zool.) ( ) mujak (kod nekih ivotinja)
geitebukk k
sauebukk k ovan
rbukk * srnda
reinsbtdck k sob
* sette bukken til passe havresekken
* dati jarcu da uva kupus
* skille bukkene fra frene
* odvojiti vrijedno od manje vrijednoga
2) (sport.) , * jarac, kozli
3) (lek) hoppe bukk ce * preskakati
se
* hoppe bukk over noe , * preskoiti neto, zanemariti
neto
4) (tekn.) (.) nogari (pl.)
bukk|e -etj-a V
1) ce || ce * klanjati se ||
pokloniti se
*bukke og skrape ce k ulagivati se
2) bukke under for noe () k
podlei (neemu)
buks|e -enj-a (_.) * hJae ( p l )
*Han skjelver buksene Drcu
mu koljena
*Jeg er glad jeg ikke er i hans bukser je
y * Drago mi je da
msam u njegovoj koi
bukseseler pl. , * naramenice
buksesmekk -en , k lic, rasporak, rastri (na hlaama)
bukspyttkjertel -en.pl. -tier (anat.) , kr pankreas, guteraa
bukt -enj-a
1) , k zaljev, zaton
Den persiske bukt * Perzijski
zaljev
2) (krumning) * vijuganje

bukte
3) * f bukt med noe * svladati
neto
* Vi har ftt bukt med krisen
Ar Svladali smo krizu
* ha bukten og begge endene
biti bog i batina
bukt|e -etj-a seg V ce, ce * vijugati se, uvijati se
bulder -et , * rutnjava, buka
bul|e -enj-a , * rupa, krraa, pelunka
bulgarer -en, pl. -e (.), (.)
Bugarin (m.), Bugarka ( )
Bulgaria (geogr.) * Bugarska
bulgarsk -e A * bugarski
buljong -en * buljon
bulk -en , * ulupljenje
bulke -etj-a V || k ulupljivati
II ulupiti
bulket(e) A * ulupljen
bulldoser -en. pl. -e * buldoer
bulletin [-tengj -en * bilten
bunad -en * narodna nonja
bunk|e -enj-a , k goraila, h a
bunker -en, pl. -e * bunker
bunn -en = botn
1) k dno
g til bunns * potonuti
* begynne fra bunnen av
* poeti od sama poetka
* g til bunns i saken
* produbiti stvar dokraja
* kjenne noe til bunns y
* znati neto do u pojedinosti
*/ bunn og grunn y * u stvari
*bunnen er ndd rope * gore ne
moe biti
*Hun er god p bunnen je * U
biti je dobra
2) (bakgrunn) * pozadina
hvite figurer p bl bunn
bijele figure na plavom
bunnfall -et * talog
bunnls
-e A k bez. d n a
bunt -en , * sveanj, snop
*hele bunten k cijelo drutvo, sve skupa
buntmaker -en, pl. -e k krznar
bur -et, pl. />---*--
2) (sport.) * gol, vrata
burde bor, burde, burdet V * trebati
Vi bor g n * Sad bi
trebali krenuti
Vi burde hjelpe * Tre
bali bismo pomoi
Han burde ikke ha gtt *
Nije trebao otii
*som seg hor og bor ce * kako se
pristoji
burot -enj-a (bot.) (Artemisia vulgaris) *
homonika
bus ADV: lope bus p \\ * || naletjeti
:
na
bus|e -etj-aj-te V

59

bygg
1) I) ce * || zaletjeti se
Han bare buser p ce k Samo se
zalijece
2) buse ut med || c * || istrati
s necirn
busk -en , * bun, grm
buskap -en , * stoka, blago
buskas -et k grmlje
buss -en k auto bus
buss|e -etj- V ce * voziti se autobusom
busserull -en * vrsta koulje
bussholdeplass -en * autobusna
postaja, autobusno stajalite
bussrut|e -enj-a * autobusna li
tt ija
bust -en -k ekinja
* reise bust ce ( ), ce ( ) * kostrijeiti se (na neto), guiti se (na neto)
bustet(e) A , * razbaruen,
raupan
butikk -en , , prodavaonica, trgovina, duan
butikkvindu -et. pl. -er * izlog
butt -e A , * tup
by' -en , * grad
* g p byen || (y ) * izlaziti
II izai (u grad)
bf bod, budt V
1) (tilby) II , || * nuditi II ponuditi. pruati || pruiti
hvis det byr seg en anledning ce
* ako se prui prilika
Dette byr p visse fordeler To * To daje stanovite prednosti
2) (invitere) || , || * castiti || poastiti, zvati || pozvati
Vi ble budt p kaffe cy *
Pozvali su na na kavu
De bod oss p vin cy * astili
su nas vinom
by opp til dans * zamoliti za
ples
bydelsutvalg -et, pl. - k
gradska mjesna zajednica
bydende A , * zapovijedajui, zapovjedniki
Ih^d^byliendestemme-ouirpmA
otrim
glasom
byfogd -en * matiar
bygd -a , , * selo, na
selje, seoska opina
min hjembygd * moj zaviaj
*/ by og bygd y * u gradu i na
selu
byg|e -enj-a * pljusak
1
bygg -en (bot.) (Hordeum) * jeam
bygg 2 -et
1) (bygning) , * gradevina,
zgrada
2) (nybygg under oppfrelse) y
* zgrada u izgradnji

bygge

60

byglge -de V
1) II , || * graditi || sagraditi, izgraivati || izgraditi
bygge ut || * izgraivati
II izgraditi
De har bygd hus cy * Sagradili
su kuu
2) (grunne seg) bygge p ce *
osnivati se na, temeljiti se na
Filmen bygger p faktiske hendelser ce * Film se zasniva
na stvarnim dogadajima
byggeln -et, pl. - * kredit za
izgradnju
byggematerialer pl. *: gradevinski materijal
byggeplass -en * gradib'te
byggetillatels|e -en * gradevna dozvola
byggmester -en, pl. -e *
graevni poduzetnik
bygning -en , * zgrada, gradevina
bygningsarbeider -en, pl. -e *
gradevinski radnik
bygsl|e -etj-a V || * unajmljivati || unajmiti
bygrd -en y * stambena
zgrada u gradu
bykjern|e -en * jezgra grada
byplanlegging -enj-a * urbanizam
byks -et, pl. - CKOK * skok
byll -en * ir
* stikke hull p byllen k probui ti
ir
byrd|e -en , , kr breme, opterecenje, leret
konomiske byrder k ekonorasko optereenje
* vare noen til byrde /
-A- biti nekome na teretu
~* legge stein til byrden
* dodati nekome kamen na breme
*Det var hun som mtte bare byrden je * Ona je morala nositi sav
teret
byrett -en , *
opinski sud, prvostepeni sud
byr -etrplr^j^er * agencija

telegrambyr k telegrafska
agencija
transportbyr k prijevozno
poduzece
byrkrati -et k birokracija
byrkratisk -e A * birokratski
Bysants (geogr.. hist.) * Bizant
bysantinsk -e A k bizantski
bystje -enj-a , * poprsje, bist
bystyr|e -et. pl. -er ,
* gradsko vijee, gradska skuptina
byttje' -et. pl. -j-er
zamjena
f noe i bytte for noe y
* dobiti neto u zamjenu za neto
Vi gjorde et drlig bytte

bre
* Izgubili smo na toj zamjeni
2
bytt|e -etj-a V
1) || k mijenjati || promijeniti
bytte arbeid nocao * promijeniti
posao
bytte tog y * presjesti iz
vlaka u vlak
2) (utveksle, innbytte) || *
zamjenjivati || zamijeniti
De byttet plass cy * Zamijenili
su mjesta
Varene byttes ikke ce k Roba
se ne zarajenjuje
Han byttet boka med en annen je
k Zamijenio je knjigu za drugu
bytte inn den gamle bilen
* zamijeniti stari auto za novi
uz doplatu
3) (ved byttehandel) * trampiti
De byttet plater cy
* Trampili su gramofonske ploe
bytte til seg noe * doi
do neega trampom
byttehandel -en * trampa
br -et. pl. - , k bobica,
jagodasto voe
plukke bar * brati bobice
bre bar, bret V
1) k nositi
Han barer (p) en tung koffert
* Nosi teak koveg
* bare sorg * nositi crninu
* bare frukt * nositi rod
2) (vare ansvarlig for) * snositi
* bare skylden for noe
* snositi krivnju za neto
3) (fre) * ii
*Hvor barer dette hen? ? *
Kamo nas to vodi?
*Det barer mot et spennende valg
* Sve pokazuje
da e izbori biti uzbudljivi
4) (tle) || k podnositi || podnijeti
*Han barer alderen godt
* Dobro podnosi svoje godine
5) bare preg av * nositi peat
Det barer-preg av -/-.--- ce ... fr-Vidi - s e
da ...
6) (ha) k gajiti
* bare hat til noen
gajiti mrnju prema nekome
bre seg
1) (lonne seg) ce || ce *
isplaivati se || isplatiti se
Firmaet barer seg ikke *
Tvrtka ne stoji dobro
2) bare seg at ce, ||
* ponaati se, initi || uiniti
Hvordan skal man bare seg at? ce
? * to treba uiniti?
3) (jamre seg) , * jadikovati
Han skrek og bar seg ce * Derao

61

bre

se i stenjao
bre av sted || * |[ krenuti
Dette brer galt av sted O B O ce
* Ovo e loe zavriti
bre bort || * odnositi || odnijeti
bre fram || , * prenositi II prenijeti, zagovarati
bare fram en sak * zago
varati neku stvar
bre los || , || || krenuti, || zapoeti
N barer det los! ! * Sad poinje!
bre ned || * snositi || snijeti
bre over (med noen) ||
* pokazivati || pokazati
strpljenje prema nekome
bre ut || * iznositi || iznijeti
brtur -en (
.) * izlet radi branja bobica (borovnica i sl.)
brepos|e -en () * (plastina)
vreica
bsj -en (fam.) * govno
b INT -k buh
bddel -en, pl. -dier , * krvnik
bffel -en, pl. -fler (zool.) * bivol
blge -en , * val
lysblger * svjetlosni valovi
hetebolge * toplotni val
* Blgene gikk hyt je * Bilo je burno
big|e -etj-a ce * talasati se, biti valovit
blgeblikk -en * ljebast (valovit)
lim
blgedal -en * udolina
izmeu dva vaia
blgelengd]e -enj-a k valna duina
* vare p blgelengde
* biti na istoj valnoj duini
blget -e A , * valovit
bU|e -en * grubijan
bnn -en
1) (anmodning) * molba
2) (rei.) * molitva
bnn|e -enj-a (bot.)
1) * zrno graha
bonner * grah
aspargesbonner k mahune
2) kaffebnne * zrno kave
bnnesupp|e -enj-a , juha
od graha
bnnfall|e -/ V * preklinjati
bonnhrje -te V || /
* II usliiti neiju molbu/molitvu
Vi ble bonnhrt ce . * Ispunila nam se elja. Usliani smo
bor' -enj-a , , k tovar, teret, breme
b r - burde
brs -en k burza
brs|e -enj-a * puska
brst|e' -en
1) * etka .
2) tannbrste * etkica za zube
brst|e -etj-a V
1) (hr, sko) || * etkati || oet1

bde
kati
2) brste tennene || * prati
II oprati zube
bss -et (.) * otpaci (pl.)
*ikke det boss * ni trunke
bss|e -enj-a , k kasica, krabica
* spytte i bossa k pljunuti lovu
bt|e -te V
1) (sette i stand) || , || k popravljati || popraviti,
ispravljati || ispraviti
bote p en mangel k is
praviti nedostatak
2) (betale) || * plaati || platiti
bote med livet * platiti
ivotom
btelegge -la, -lagt V || ,
* II oglobiti, kazniti novano
btt|e -enj-a , k vedro
by|e' -enj-a , , * plutaa, bova,
plovac
by|e -de V
1) (trans.) || , || , / || , || *
svijati II saviti/svinuti, zavijati || zavinuti, sagibati/
saginjati || sagnuti, || pognuti
boye hodet * prignuti glavu
boye kneet * saviti koljeno
boye en grein * poviti granu
2) (gram.) k sklanjati, sprezati
3) (intrans.) ce || ce k povijati
se II poviti se
boye av || k skretati || skrenuti
* boye av for noen || * poputati || popustiti nekome
bye seg
1) (om ting) ce || ce, ce II ce * povijati se || poviti se,
presavijati se || presaviti se
Greinene boyer seg i vinden ce
* Grane se povijaju na vjetru
2) (om mennesker) ce || ce,
> ce || ce * sagibati se || sagnuti
se, naginjati se || nagnuti se
boye seg over noen ce *
nagnuti se nad nekim
3) (gi etter) ce || ce (), ce || ?,
II () * pokoravati se |j
se (nekome), potinjavati se || potiniti se (neko
me), poputati II popustiti (nekome)
byg -en , * prepreka, zapreka
byl|e -en * obru
bylehest -en (sport.) ( ) *
konj (gimnastika sprava)
byning -en
1) * savijanje
2) (gram.) * sklonidba, sprezanje
byningsendels|e -en
()

*
(fleksijski) nastavak
bde KONJ
1) bde ... og ... k \ ... i
bde dag og natt * i danju i nou
:

62

bl
2) (snn passe) -
Liker du norsk mat? - Bde og! ce
? - , ! ! *
Svia li ti se norveka hrana? - Tako, tako! I da
i ne!
bl -et, pl. 1) vatra, oganj
2) (hekse-) * lomaa
bnd -et, pi - = band
/) . * vrpca, trak(a)
ta opp p bnd * snimiti na magnetofonsku vrpcu
*p lepende bnd , ,
stalno, uzastopce, neprekidno
2) (pynte-) , , * vrpca,
gajtan, obrub
3) (p skrivemaskin) * vrpca
skifte bnd -Ar stavin
novu vrpcu
4) (hunde-) ( ) * uzica (za psa)
5) (metall-) () , , nojac -Ar
(raetalni) obru, pojas, remen
6) (vennskapsbnd) , * veza, spona
styrke bndene * uvrstiti veze

chassis
7) (hemmende) , * uzda, obuzdavanje
legge bnd p || k obuzdavati II obuzdati
bndopptaker -en, pl. -e * magnetofon
br|e -enf-a
1) (til syketransport) (.) k nosila (pl.)
2) (likbre) k odar
bs -en ( y ) * pregrada(k) (za ivotinje u tali)
* sette folk i bser ()
(povrno) podijeliti ljude prema njihovim shvatanjima
bt-en
1) (liten) amac
robt amac za veslanje
motorbt * motorni amac
* vre isamme bt ce y ,
* nai se u istom amu/brodu,
dijeliti istu sudbinu
* gi noe p bten * ostaviti
na cjedilu
2) (skip) "Ar brod
btshakje -en * aklja

C
ca - cirka
cabin-cmiser [kbinkruser] -en k veliki gliser
calling [kblng] -en (ca ) zvonce na vratima (sa slualicom
u stanu)
campe [kmpe] -etj-a V , *
atrovati, kampirati, kempirati, logorovati
camping [kmping] -en , , * atrovarije, karaping, Jcemping, logorovanje
campingplass [kmping-] -en , * kamping, kemping, kemp, kamp, Iogorite
campingvogn [kmping-]
-k stambena automobilska prikolica
cancer [kanser] -en (med.) , * rak, kancer
cand. [kan] k diplomirani
magistar
cand. philol * ma
gistar filolokih znanosti
cand. polit k magi
star politikih znanosti
cand. mag. [kan mag] -en
( 4 ) diplomirani student
(nakon 4 godine studija)

cell|e [selle] -enj-a

1) (i fengsel, kloster)
celija
2) (biol.) * stanica
celledeling [selle-]/ -enj-a * dijeljenje
stanica
cellevev -et (biol.) "Ar stanino tkivo
cello [selo] -en (mus.) k elo
cellulos|e [sellulose] -en k celuloza
celsiusgrad [selsius-] -en -Ar stupanj Gelzija
20 C 20 -A- 20 stupnjeva Celzija
centiliter [senti-] -en , * centilitar
centimeter [senti-] -en * centimetar
cerebral parese [sere-] -en -Acerebralna paraliza
Ceylon [seiln] (geogr.) -Ar Cejlon
champagne [sjampanje] -en k ampanjac
charg d'affaires [sjarsje daffr] -en noc -Ar otpravmk poslova
charterfly [sjarter-] -et -Ar Carter avion
chartertur [sjarter-] -en -, * carter-rlet, Carter putovanje
chassis [sjajsi(s)] -et , *

63

Chile
asija, donji postroj automobila
Chile [tsjile] (geogr.) * ile
. . .
chilener [tsjilener] -en (.) (.)
* ileanac (m.), ileanka (f.)
chips [tsjips] -en , -,
* ips-krumpir, preni kmmpir
chok|e [sjouk, sjk] -en , ,
* ok, ruica leptira rasplinjaa
cikad|e [sikade] -en * cvrak
cirka [sirka] ADV, * oko, otprilike
cistern|e [sisterne] -en -k cisterna
clutch [kltsj] -en , * kvadlo, kuplung, spojnica
c/o [se o] ... ( ) * preko ... (na
pismima)
cockpit [kkkpit] -en , *
pilotska kabina, kokpit
cocktail [kkkteil] -en * koktel, cocktail
cocktailselskap [kkkteil-] -et - * koktel-prijem, coctail-party
collage [kllasj] -en * kola
come-back [kmmbkk] -et , (y
), * povratak, vraanje (u
popularnost), come back
computer [kmpjuter] -en, pl. -e ,

dadle
* kompjutor, raunalo
container [knteiner] -en, pl. -e * kontejner
copyright [kppirait] -en k autorsko
pravo
cordfloyel [krd-] -en * rebrasti
barun/samt
corner [krner] -et (sport.) k korner
cornflakes [kornfleks] * kukuruzne pahuljice
cottage cheese [kttidsj tsjis] -en k svijei
sir
cover [kwer] -et * omot
gramofonske ploe
cowboy [kbbi] -en k kauboj
crawl [krl] -en (sport.) ir kraul
cruiseskip [krus-] -et * brod za
krstarenje
cubaner [kubaner] -en, pl. -e (.),
(.) * Kubanac (m.), Kubanka (f.)
cup [kopp] -en (sport.) * kup
cupfinale [kpp-] -en (sport.)
k finalna utakmica kupa
curling [krling] -en k kuglanje na
ledu
cyste [syste] -en (med.) * eista

D
da' ADV \
1) (den gangen) , * tada, onda
fra da av * otada
til da k do tada
n og da c , s vremena na vrijeme, ponekad
nettopp da / * ba tada/onda
2) (i s fall) , y TOM * onda, u tom
sTuaju

Da er det best vi gr je
* Onda je najbolje da odemo
3) (fremhevende) TO * to
Se der! - Hvor da? ! -' ?
Gledaj tamo! - Gdje to?
.
. . .
Ser du ham? - Hvem </?' ra ? - Kora
TO? Vidi li ga? - Koga to?
4) (trykklett) na, , * pa, bar, ve
Jeg hper da det ce * Pa nadam se
Slikt noe har ikke hendt for, s vidt jeg vet, da
ce ,
* Tako neto se nikad nije dogodilo, bar koliko ja znam
Uff. da! ! U l !

Vent da! ! * Poekaj malo!=. .

Er du trott? - Nei, da ? * Jesi li umoran? - Nisam nimalo
2
da KONJ
1) (om tid) () k kad(a)
Da vi kom til stasjonen, var toget gtt
, * Kad smo
stigli na kolodvor, vlak je ve .krenuo
Vi-kan spise n da alle er komme
, * Sad kad su svi
doli, moemo jesti
2) (om rsak) , , * kako,
budui da
Da ingen hadde innvendinger, ble forslaget vedtatt
, je
* Kako nitko nije imao primjedaba, prijedlog je bio prihvaen
dabb|e -etj-a V: dabbe av || *
slabiti II oslabiti
daddel' -en, pl. dadler (bot.) * datulja, datula
2
daddel -en (klander) , * prijekor, ukor
daddelpaim|e -enj-a k datulja (drvo)
dadl|e -etj-a V > || , ||

dag
* okrivljavati || okriviti. koriti || ukoriti
dag -en * dan
i dag * danas
i dag tidlig jutros
tidlig p dagen ujutro
hele dagen * cijeli/cio dan
dagen lang * cijeli/cio bozji dan
*midt p lyse dagen * usred bijela
dana
hver dag , * svaki dan,
svakog dana
annenhver dag * svakog drugog dana
om en dag eller to -k za koji dan
om dagen * danju
neste dag * sutradan
her om dagen , k pred/prije
nekoliko dana, nedavno
Jeg har ikke sett ham p noen dager ra
* Nisam ga vidio nekoliko
dana
Vi sees en av dagene ce
Vidjet emo se ovih dana
*en vakker dag * jednog lijepog dana
*dag og natt k danonono
*dag ut og dag inn y k iz dana u dan
*n til dags * ovih dana
*den dag i dag k dandanas
Vi kan levere p dagen *
Isporuka istog dana
Det er p dagen ett r siden
* Ima tono godinu dana
God dag! ! * Dobar dan!
*Rom ble ikke bygd p en dag
* Ni svijet nije nastao za jedan dan
*dagen derp * dan nakon
pijanevanja/pijanke
*Jeg gir en god dag i det .
Ba me briga za to. Puca
mi prsluk za to
*Han gav en god dag i advarslene ce pao > * Nije se obazirao na upozorenja
fire ganger om dagen * etiri
puta dnevno
p sine gamle dager ,
*-pod-starost, pod .stare dane
Gratulerer med dagen! ! * Sretan
rodendan!
Hans dager er talte cy k Dani
su mu odbrojani
* se dagens lys k ugledati
syjetlo dana
* komme for dagen ce ||
ce, I] ce, * || objelodaniti se, izaci navidjelo
* legge/bringe for dagen
* iznijeti navidjelo
*Det ligger klart i dagen je
Jasno je kao na dlanu
*/ morgen er det atter en dag
* I sutradan svice

64

dal
*Det kommer dager etter denne . Bit e dana za megdana.
Ima vremena
/ gamle dager y * u stara vremena
i morgen den dag k sutra i gotovo
* ha sett sine beste dager je
* ne biti vie to je nekad bio
*den ytterste dag * sudnji dan
*Han er snill som dagen er lang je
. je * Dobar je kao
knih
*/iver bidige dag * svaki boji
dan
* vre som natt og dag ce
* razlikovati se kao dan i no
*Han er sin.far opp av dage je
. je * On je oeva slika
i prilika. On je pljunuti otac
*p r og dag * cijelu vjenost
*Hva i alle dager? , ? to, za
ime boga?
dagbok -en, pl. -boker k dnevnik
dagevis ADV: i dagevis * danima
dagdrm -men , , *
sanjarija, sanjarenje, snatrenje, matarija
daggry -et, pl. - . , , , * zora, osvit, svitanje, svanue, praskozorje
daghjem -met, pl. - , (.) * obdanite, jaslice (pl.)
daginstitusjon -en , * obdanite, predkolska ustanova
daglig -e A , * svakodnevni,
dnevni
til daglig k svakodnevno
dagligdags -e A , k svakidalnji, svakodnevni
dagligstu|e -enj-a * dnevna soba
dagligtal|e -en k svakodnevni
govor
dagligvareforretning -en , * prodava
onica za svakodnevnu potronju, samoposluga
dagligvarer pl. * roba
svakodnevne potronje
daglnn -en/-a * dnevna zarada
dagmamma -en (
) * ena koja uva-tudu djecu (u -toku-dana)* ~
dagpenger pl. k dnevnica
dagsavis -enj-a * dnevni list
dagslys -et , * dnev
no syjetlo, dnevna svjeUost
dagsnytt -et ( ) k vijesti (na radiju)
dagsorden -en * dnevni red
dagspressje -enj-a * dnevna stampa,
dnevni tisak

Dagsrevyen ( TB) *
Dnevnik (emisija vijesti na TV)
dagsverk -et, pl. - ,
dnevni uinak, posao od jednog dana
dagtid -en: p dagtid , * preko dana,
danju
dal -en * dolina

dalbunn

65

dalbunn -en * dno doline

dal|e -te V
1) ce , * sputati se polako, lagano padati
Snoen daler ned * Snijeg lagano
pada
2) (minske) |[ kr opadati ]| opasti
Hans popularitet er dalende
* Njegoya popularaost opada
dalfor|e -et, pl. -er , * velika,
dugaka dolina
dam 1 -men
1) (pytt) , * bara, lokva
2) fiske- * ribnjak
3) (kunstig innsjo) ,
* rezervoar, umjetno jezero
4) (demning) * brna
dam men (spill) , * dama, igra
dame
dam|e -enf-a
1) , * gospoda, dama
Mine damer og herrer! ! * Dame
i gospodo!
2) (i kortspill) -k kraljica
dameblad -et, pl. -l-er ~k asopis za
ene
damefrisr -en * enski frizer
damesko pl. * enske cipele
damp -en napa * para
*for full damp * punom parom
*Opp med dampen! ! * Samo naprijed!
dampmaskin -en * parni stroj
dampskip -et. pl. - * parobrod
dank S: drive dank , , * dangubiti, besposliariti, krasti
bogu dane
Danmark (geogr.) * Danska
dann|e -etj-a V
1) , || , ||
, || * stvarati ||
stvoriti, osnivati || osnovati, sastavaljati || sastaviti
danne en forening *
osnovati jedno udruenje
danne regjering kr sastaviti
vladu
2) (lingv.) , k tvoriti
3jf-utgjorej
,-,-_
k predstavljati, initi, sainjavati
danne grunnlag for noe *
initi osnovu neega
dannels|e -en
1) (grunnleggelse) , * stvaranje, osnivanje
2) (kultur) , * odgoj, kultura
dannet -e A , * kulturan, obrazovan
dans -en
1) , * ples
*Det gikk som en dans je no *
Ilo je kao po loju
* Livet er ikke en dans p roser
* U ivotu nije uvijek sve
2

de
miasto
* vare ute av dansen * ispasti iz
igre
*N skal det bli en annen dans E,
/ * , sad emo promijeniti
plou
2) (dansetilstelning) , *
ples, plesna zabava
g p dans k id na ples
dans|e -etj-a V , k plesati
* danse etter noens pipe no , * plesati kako
drugi hoe
dansegulv -et, pl. - * podij za ples
dansemusikk -en k glazba/muzika
za ples, plesna glazba
danser -en, pl. -e , k plesa
danserinn|e -enj-a , * plesaica
danseskol|e -en k plesna kola
dansk -e A * danski
Han er dansk je * On je Danac
dansk|e -en (.), (.) * Danac (m.),
Dankinja (f.)
dask -et, pl. - () * (lak) udarac
dlanom
dass -en , k zahod
data pl. * podaci
personlige data ,
* osobni podaci
databehandling -enj-a * kompjutorska obrada podataka
elektronisk databehandling (EDB) /
* elektronska/
automatska obrada podataka
datamaskin -en , *
kompjutor, elektronsko raunalo
dataterminal -en * kompjutorski terminal
dater|e -te V
1) * datirati
2) (tidfeste) || *
utvrivati || utvrdiu" datum
3) datere seg fra , *
datirati od, potjecati od
dato -en * datum
Hvilken dato er det i dag? je ? *
Koji je danas dan?
ttiidags_dqtoRO^
do dananjeg
dana
av ny dato k novijeg datuma
datostempl|e -etj-a V (
) * staviti rok trajanja (na pokvarljivu robu)
datter -enj-a, pl. dtre , , riln * kerka,
ki
datterselskap -et, pl. - y
* samostalna kompanija u sklopu
vede
davrende A * tadalnji
de' dem PRON
1) (3. pers.) * oni
2) De (2. pers.) Vi
2
de ART ( ,

debatt
ce) * (odredeni elan uz pridjeve, ne prevodi se)
de nye .elevene * novi uenici
debatt -en , , * debata,
diskusija, rasprava
debattant -en y * sudionik/uesnik
u debati
debatter|e -te V , * debatirati, raspravljati
debattinnlegg -et. pl. - / y
* izlaganje/izjava u diskusiji
debet -en ,
debet, dugovanje
debiter|e -te V || , II * naplaivati || naplatiti, upisivati II upisati u dug
debitor -en * dunik
debut [deby] -en * debi
debuter|e -te V * debitirati
decennium [des-] -et. pl. -er , *
desetljee, decenij
defekt1 -en , , , kvar, neispravnost, nedostatak, greka
defekt -e A , , ca *
neispravan, oteen, s grekom
defensiv1 [defangsiv] -en defenziva
vre p defensiven y ,
ce * biti u defenzivi, povlaiti se
defensiv*2 [defangsiv] -t, -e A , * defenzivan, obrambeni
definer|e -te V * definirati
definisJQn -en k definicija
definitiv -/, -e A , -k konaan,
definitivan
defonner|e -te V , ||
* deformirati, izobliavati || izobliiti
deformering -enj-a * deformacija
deg - du
deig -en
1) (av mel) * tijesto
2) kjtt- , mljeveno meso, fairanomeso
deilig -e A
1) (nydelig) * divan, krasan
deilig vr * divno vrijeme
2) (god) k ukusan
Det smaker deilig je * Vrlo je
ukusno
degrader|e -te V k degradirati
dekadent -e A * dekadentan
dekan|us -en. pl. -er * dekan
dekar -et , * dekar, deset ari
dekk -et. pl. 1) (skips-) k paluba
2) (bil-, sykkel-) ( /) * guma
(za auto/bicikl)
bildekk - * auto-guma
piggdekk ca * gume s klinovima,
pajkerice
vinterdekk * zimske gume
dekk|e' -et, pl. -er (lag) ,
pokrov
*under dekke av ce * skrivajui se
pod
veidekke * asfalt i sl
2

66

del
2

dekk|e -etj-ajdekte V
1) II * pokrivati || pokriti
dekke til med jord k pokriti
zemljom
Snen dekket jorda je k Snijeg je pokrio zemlju
dekke ettersprselen * po
kriti potrainju
dekke et tap k pokriti gubitak
dekke 'omkostningene k po
kriti trokove
dekke et behov * zadovoljiti potrebu
Boka dekker emnet godt ce
* Knjiga se iserpno bavi predmetom
2) dekke bordet || *
postavljati || postaviti stol
Bordet er dekket til tte personer je
Stol je postavljen za osam osoba
* g til dekket bord k doi na
gotovo
3) (rapportere) . (o),
|| k izvjetavati, poslati
dopis (o), prikazivati || prikazati
Journalisten dekker fotballkampen o k Novinar izvjetava o utakmici
4) dekke seg ce * osigurati se
dekke seg mot tap ce *
osigurati se od gubitaka
5) dekke over || , ||
k prikrivati || prikriti, kriti || sakriti
dekkende A , k adekvatan, koji odgovara
dekketeyskap -et, pl. -
* ormar za pribor za jelo i stolnjake
deklarasjon -en * deklaracija
deklarer|e -te V || * izjavljivati II izjaviti
dekning -en
1) (beskyttelse) k: zaklon
ske dekning k traiti zaklon
2) (omtale)
izvjetavanje
Nyheten fr god dekning i avisene O
y * O toj novosti iserpno izvjetavaju u novinama
3) (kon.) * pokrie
~en sjekk uten dekning --A-ek-bez ~
pokria
dekor -en ,
dekor, ukras
dekorasjpn -en * dekoracija
dekorativ
-e A * dekorativan
dekorerfe -te , ||
* dekorirati, ukraavati || ukrasiti
deksel -et, pl. deksler , *
hauba, poklopac motora
del -en
1) (enhet)
dio
for en stor del * dobrim dijelom
til dels k djelomino, djelimice
begge deler
i jedno i drugo
ingen av delene ni jedno ni
drugo

delaktig
Jeg fr ta min del av skylden
* Preuzet u svoj dio odgovomosti
2) (andel) * sudjelovanje, uee
ta del i noe y * sudjelovati
u neemu
bli noen til del y ,
ic zapasti nekome u dio, pripasti nekome
En slik lykke blir ikke alle til del ce
ic Takva srea se ne
moe svakome dogoditi
Jeg for min del ... ce ... Ja ca
... ic to se mene tie ... Ja sa svoje
strane ...
3) (noe) en del , ic dosta, nekoliko
en (hel) del mennesker ,
* dosta ljudi, prilino mnogo ljudi
delaktig -e A * uraijean
del|e -te V
1) || * dijeliti || podijeliti
18 delt p 6 er 3 18 6 je 3 * 18
podijeljeno sa 6 je 3
dele p arbeidet nocao * podijeliti
posao
dele leilighet ic dijeliti stan
Det er delte meninger om dette
o * Postoje. razliita miljenja o
tome
Jeg deler ikke din oppfatning He
* Ne dijelim tvoje miljenje
* dele skjebne med noen c
k dijeliti s nekim sudbinu
* dele ut med rund hnd
dijeliti akom i kapom
2) dele opp/av || , II * razdjeljivati || razdijeliti, odvajati II odvojiti .
dele av et rom * pregraditi
sobu
delegasjon -en * delegacija
delegat -en , * delegat, poslanik
delfin -en (zool.) * dupin, pliskavica
delikat -e A
1) (velsmakende) * ukusan
2) (mtlig) , -k kakljiv,
osjetljiv
et delikat emne * kakljiva tema
delikatesse -en
delikatesa
delikatesseforretning -enj-a
*-prodavaonicadelikatesa deling -enj-a
1) (oppdeling) , k podjela, dioba
Tysklands deling -k podjela
Njemake
f noe p deling *
dobiti neto na podjelu
2) (mat.) * dijeljenje
delirium -et (med.) * delirij
dels AD V k djelomino, djelimice
til dels * djelomino, djelimice
delta 1 -et, pl. -j-er k delta
2
delta deltok, deltatt V * sudjelovati,
uestvovati
delta i forberedelsene y -

67

den
* sudjelovati u pripremaraa
deltakels|e -en
1) (det delta) , k sudjelo
vanje, udio, uece
2) (medflelse) , > * suut,
suosjeanje
deltaker -en, pl. -e
sudionik. uesnik
deltidsarbeid -et * skraeno
radno vrijeme
delvis ADV , djelomino,
djelimice
dem -* de
dementer|e -te V k demantirati
dementi -et , k demant, demanti
demilitariserte -te V k demilitarizirati
dem|rae -te V || , || , ||
k II pregraditi, || ograditi branom
demme opp en elv k
pregraditi rijeku branom
* demme opp for noe + stati
na put neemu
tiltak som skal demme opp for inflasjonen
* mjere koje
treba da uspore inflaciju
demning -en k brna
demokrat -en () * demokrat
demokrati -et. pl. -er * demokracija
demokrati p arbeidsplassen - demokracija na radnora mjestu
demokratiserte -te V k demokratizirati
demokratisk -e A * demokratski
demonstrant -en * demonstrant
demonstrasjon -en
1) (protest) * demonstracija
2) (framvisning) ic prikazivanje
demonstrerte -te V -Ar dcmonstrirati
demonter|e -te V * demontirati
demp|e -etj-a V
1) (om lyd, lys) || "kr
priguivati || priguiti
dempe stemmen / *
priguiti/stiati glas
med dempet rst -k priguenim glasora
dempet belysning * priguena rasvjeta
2y{rTdiarT)~y2 ||
^ II * ublaavati || ublaiti, smanjivati
I) smanjiti
Myndighetene vil dempe prisstigningen
* Vlasti ele usporiti
rast cijena
demre -etj-a V || k svitati || svanuti
den PRON
1) (ppekende) , * onaj, taj
Hvem eier den boka? ja ? * ija
je ona knjiga?
2) den som * tko
3) (til bestemt adj.) ( , ce) -
(uz pridjev, ne prevodi se)
den savnede * nestala osoba

engang

68

det

dengang ADV , * tada. u ono

dertil kommer at varet er drlig a je
vrijeme
k a k tome je i vrijeme loe
deng|e -te V || batinati ||
2) (til det) k za to
izbatinati
Han kan ikke vre uskyldig, dertil er bevisene for
denne PRON ovaj
tydelige ,
Vil du ha denne blyanten? ?
* On ne moe biti nevin, za to su
* Hoe li ovu olovku?
dokazi isuvie oiti
den slags , * ovakav, takav
derved ADV * time
Den slags oppfrsel passer seg ikke her nodesember -en k prosinac
Takvo ponaanje
desentralisere -te V * decenlraovdje ne prilii
lizdrati
deodorant -en * dezodorant
deserter|e -te V * dezertirati
departement [-mang] -et, pl. -j-er ,
desertr -en , k dezerter, bjegunac
(Jyr.) * ministarstro, (Jug.) sekretdesibel -en k decibel
arijat
design [desain] -en , forsvarsdepartementet *
* dizajn, industrijsko oblikovanje
minjstarstvo obrane
desiliter -en, pl. - * decilitar
deponer|e -te V k deponirati
desimal -en () k decimala
depositum -et, pl. -erjdeposita k depozit
desimeter -en, pl. - * decimetar
depot [depo] -et, pl. -er , k depo,
desinfiser|e -te -k dezinficirati, rasskJadite
kuiti
depresjon -en k depresija
desperasjon -en k oajanje
depressiv -/, -e A * depresivan
Han gjorde det i ren desperasjon je
deprimert -e A , * deprimiran,
k Uinio je to iz istog oajanja
potiten
desperat -e A , , *
der ADV
oajan, oajniki, izbezumljen
1) , k tamo, ondje
despot -en , * despot, nasilnik
Der ligger boka je k Knjiga je tamo
despotisk -e A * despotski
2) , * eno, eto
dess - desto
Der ser du! , ! * Eto, vidi!
dessert [dessr] -en , * desert, slatki
derav ADV * od toga
dessuten ADV , , osim
dere PRON vi
toga, tovie, jo
deres PRON
dessverre AD V naalost
1) (2. pers.) * va
Jeg kan dessverre ikke komme Ha ,
2) (3. pers.) k njihov
* Naalost, ne mogu doi
deretter ADV
desrHJer|e -te V , * destili1) (siden) , * zatim, nakon toga
rati
2) (i samsvar med) , y c
destinasjon -en , *
k prema tome, u skladu s tim
odredite, destinacija
derfor AD V * zato
desto ADV
derfra ADV
1) (foran komparativ) , * to, tim,
1) (fra det stedet) , * odatle, otuda
utoliko
2) (derav) * od toga
desto mer * to/tim vie
deriblant ADV k ukljuujui
desto bedre * to/tim bolje
sju land, deriblant Norge , 2) jo ... desto ... TO * sto ... to
- * sedam zemalja, ukljuujui i
Jo mer du arbeider, desto mer har du
Norveku
, * to vie radi, to vie
derimot AD V k medutim
1
ima
dermatologisk -e A * dermatoloki
jo fortere desto bedre , * to
dermed ADV k time
bre, to bolje
Det er ikke dermed sagt at ...
2) (til gjengjeld) * zato
... To ... * Time nije reeno ... To ne
Han snakker lite, men tenker desto mer
znai ...
, On malo pria,
dernest ADV , zatim, nakon
ali zato mnogo misli
toga
3) ikke desto mindre () , na ,
dersom KONJ , , * ako, kad, uko pored (svega) toga, pa ipak, pri
liko
svemu tom
dersom dette gr bra k ako ovo uspije
det PRON
Dersom jeg bare visste! ! Kad
1) (ppekende) TO * to
bih samo znao!
Hva er det? je TO? to je to?
dertil ADV
2) (med adj.) ( , 1) (dessuten) (), , *
) * (odreeni lan uz pridjeve, ne prevodi
jo (vie), k tome, osim toga
se)

detalj

69

diskresjon
dikter -en, pl. -e * pjesnik
dikter|e -te * diktirati
dikterisk -e A * pjesniki
diktning -en k pjesnitvo
diktsamling -/-a * zbirka pjesama
dilemma -et, pl. -er , k dilema,
nedoumica

det store huset * velika kua

det beste najbolje
3) (formelt subjekt)
Det er kaldt je * Hladno je
Det er viktig je * Vano je
Det regner * Pada kia .
detalj -en
1) (bagatell) * sitnica, raalenkost
fortape seg i detaljer ce y *
gubiti se u sitnicama
2) (enkelthet) , ,
k detalj, pojedinost, podrobnost
g i detaljer y * ulaziti u detalje
detaljert -e A , k detaljan, podroban
detaljhandel -en ,
maloprodaja, trgovina na malo
detaljjst -en , * maIoprodava, trgovac na malo
detektiv -en * detektiv
1
dette datt, dettet V || * padati || pasti
:
dette PRON OBO ovo
Hva er dette? je OBO? * to je ovo? .
dette og hint OHO * ovo i ono
devaluerje -te V * devalvirati
devaluering -enf-a * devalvacija
diabetiker -en, pl. -e , k
eerai, dijabetiar
diagnos|e -en k dijagnoza
stille diagnose , postaviti dijagnozu, dijagnosticirati
diagonal -t, -e A * dijagonalan
diagram -met, pl. -mer , * dijagram, grafikon
dialekt -en , * dijalekt, narjeje
dialog -en k dijalog
diamant -en k dijamant
diameter -en, pl. -tre k dijametar,
promjer
diar -en * proljev
diesel [disel] -en k dizel . * ; .
diett -en * dijeta
vare p diett k drati dijetu
differansje -en * razlika
diffus -t, -e A k difuzan
difteri -en * difterija
diftong -en , * diftong, dvoglas
diger
-gre A , * ogroman, golem

dill -en (bot.) (Anethum graveolens) *

kopar
2
dill -et (toys) k glupost
dimensjon -en
1) * dimenzija
den fjerde dimensjon * etvrta
dimenzija
2) (omfang) * razmjer
A v slike dimensjoner k takvih
razmjera
en skandale av dimensjoner skandal velikih razmjera
dimitter|e -te V || *
putati I) pustiti iz vojske
Soldaten ble dimittert je * Vojnik je odsluio vojni rok
din PRON tvoj
Ditt svin! ! * Svinjo jedna!
diplom -et, pl. -er * diploma
diplomat -en () k diplomatdiplomatisk -e A k diplomatski
diplomatiske forbindelser *
diplomatski odnosi
et diplomatisk svar * dip
lomatski odgovor
direkte A , * izravan, direktan, nesposredan
direkte sending * izravan prijenos
Det er direkte galt To je *
To je naprosto pogreno
direktr -en * direktor, ravnatelj
dirigent -en * dirigent
diriger|e -te V () * dirigirati
(neim)
A dirigere et orkester *
dirigirati orkestrom
dirr|e -etl-a V , * treperiti,
drhtati
en dirrende stemme * drhtav glas
dis -en , * sumaglica, izmag-

digttalur^err/*/---- * .digitalnLsat
dik|e -et, pl. -er
1) (voll) * nasip
2) (grft) , + jarak, graba
dikt -et, pl. - () * (pisana*) pjesma
diktat -en * diktat
diktator -en
diktator
diktatur -et, pl. -er * diktatura
diktje -etl-a V
1) (skrive dikt) / * pisati
pjesme/stihove
2) (fantasere) || * izmiIjati |j izmisliti
Han har diktet opp en historie om at....
je ... * Izmislio je priu da ...

disig -e A , * sumagliast
disharmoni -en 'r nesklad
disiplin -en * disciplina, stega
disk -en
1) (i butikk) , , tezga, pult,
tand
2) (bar-) * sank
disk|e -etf-a V (sport.) * diskvalificirati
diskett -en
disketa
diskos -en (sport.) , * disk, diskos
diskotek -et, pl. -j-er * diskoteka
diskresjon -en , k diskrecija, diskretnost

lica

diskret
diskret [diskre] -e A diskretan
diskriminerte -te Ar diskriminirati
diskriminering -enj-a * diskriminacija
diskusjon -en , , *
diskusija, rasprava, raspravljanje
diskuterte -te V , * diskutirati, raspravljati
diskvalifiserte -te V Ar diskvalificirati
dispensasjon -en , * dispenzacija, oslobaanje, izuzee
disponent -en * upravitelj
disponerte -te V
1) (ha til rdighet) (),
raspolagati (neim), disponirati
disponere bil -A- raspolagati
autom
2) (fordele, ordne) ||
Ar rasporedivati || rasporediti
Hvordan skal pengene disponeres? ce ? Kako e se novac raspore
diti?
Stilen er godt disponert je * Sastav je dobro komponiran
disposisjon -en
1) (rdighet) -Ar raspolaganje
ha noe til disposisjon Ar imati neto na raspolaganju
stille til disposisjon -A- staviti neto na raspolaganje
2) (av stoff) , *
kompozicija, raspored grade
3) (bestemmelse) * mjera
4) (anlegg) , Ar predispozicija, sklonosl
dispril -en - vrsta
tableta protiv bolova
disputasjon -en -Ar
obrana doktorske disertacije
disse PRON * ovi
dissens -en , * neslaganje,
razilaenje
Det er dissens i komiteen cy
> Ar U odboru su podijeljena miljenja
dissenter -en, pl. -e
* pripadnik
- - krcanske vjerske_zajedmce izyan slubene crkve _
dissident -en , * disident, protivnik reima
distans|e -en
J) (avstand) , , ,
udaljenost, razmak, rastojanjc, razdaljina
2) (fig-) , * distanca
3) (sport.) , pruga, distanca
distinksjon -en , * distinkcija,
razlika
distraherte -te V || , *
ometati || omesti, smetati
distr A * rastresen, rasijan
distribuerte -te V * distribuirati
distribusjon -en , distri-

70

doktorgrad

bucija, raspodjela
distrikt -et, pl. -j-er
1) (omrde) , , , *
podruje, okrug, regija
2) (utkant) , 1 unutranjost, provincija
distriktslegle -en
( ) opinski lijenik ope prakse (u javnoj zdravstvenoj slubi.izvan gradova)
distriktshyskolte -en -A- gionalna via kola
distriktsutbygging -enj-a - razvoj nerazvijenih podruja
dit ADV -A- tamo
til dit k dotle
ditt -* din
divan -en , Ar divan, sofa
diverse A , 1 Ar razni, razliiti
diverse ganger y * u vie navrata
divider|e -te V (mat.) || Ar dijeliti
II podijeliti
divisjon -en
1) (mil.) -A- divizija
2) (sport.)- k liga
djerv -/, -e A , Ar odvaan, smion
djevel -en, pl. -vier , k vrag, davao
*en stakkars djevel , * jadnik,
siromah
*Din djevel! ! k Vrae jedan!
djup
dyp
do -en , * zahod
dobbel(t) -e ADJ , , ,
dvostruk, dupli, udvojen, dvojni
dobbel konsonant * udvojeni
suglasnik
dobbelte vinduer Ar dupli prozori
dobbelt ADV , -Ar dva puta, duplo
dobbelthak|e -enj-a Ar podbradak
dobbeltmoral -en / *
dvostruki/lani moral
dobbeltseog -enj-a k brani krevet
dobbeltsporet -e A A: dvosmjerna
pruga
dobbeltvrels|e -el, pl. -er -A: dvokrevetna soba
dobl|e -etj-a V || , || k udvajati 11 udvpjiti, || udyostrudti
dog AD V -Ar ipak
dogg -+ dugg
dogmatisk -e A , * dogmalian, dogmatski
dokk -enj-a dok
trrdokk Ar suhi dok
flytedokk -Ar plovei dok
dokke - dukke
doktor -en
1) (lege) (.), (.), (.),
(.) Ar lijenik (m.), lijenica (f.), doktor
(m.), doktorica (f.)
2) (med doktorgrad) Ar doktor znanosti
doktorgrad -en Ar dokiorat

dokument
dokument -et, -er , * dokument,
isprava
dokumentmappa -en/-a * aktovka
dokumentarfilm -en , * dokumentarni film, dokumentarac
dokumentene -te V , ||
* dokumentirati, dokazivati || dokazati
dolk -en , * bode
dollar -en, pl. - * dolar
1
dom [dm] -men
1) (jur.) , * presuda, osuda
avsi dom i en sak y *
izrei presudu u procesu
ta en sak opp til doms
* pristupiti donoenju presude
betinget dom * uvjetna presuda
Dommen er falt je * Presuda
je izreena
dom- [do:m] -en . * katedrala, stolna crkva
dommedag -en * sudnji dan
dommer -en, pl. -e * sudac
dompapp -en (zool.) (Pyrrhula pyrrhula) *
uarin
domsavsigelse -en * sudska odluka
domspremiss -et, pl. -er *
obrazloenje presude
domstol -en ir sud
domsutsetteIs|e -en *
odlaganje izricanja presude
dongeri -en - * blu-dins, teksas-platno
dongeribukser pl. , , *
traperice, dins
dop|e -etj-a V
1) (sport.) -k dopingovati
2) dope seg ce, * drogirati se, uziraati stimulativna
sredstva
dorg|e -etj-a V 1 * pecati vukui
udicu
dorra|e -etj-a V * drijemati
dorsk -e A , * umao, mlitav
dos|e -en * doza
dosent -en ir izvanredni profesor
dott -en
1) (, .) -A- smotuljak (vate,
YjmeJtd.)
* f dotter i orene || * || ogluiti
2) (mehe) -k ralakonja, budala
doven -/, -vne A
1) (lat) * lijen
;
Han er for doven til gjore leksene je
* Previe je bjen da bi radio
zadatke
2) (flelsesls) kc utrnuo
3) (uten smak) * bljutav,
dovent l * bljutavo pivo
dovendyr -et.pl. - (zool.) (Bradypodidae)
A' ljenivac
doYenpeis -en , -A- lijenina
dovenskap -en kc lijenost
dra drog, drattjdradd V

71

dra
1) (trekke) , || k vui,
povlaiti II povui
dra noen i hret - povui
nekoga za kosu
* dra lasset ,
* nositi najvei teret, potegnuti najvie
* dra fordel av noe *
izvui korist iz neega
* dra kjensel p * prepoznati
*Alle monner drar * Svaka mala dobro dode
2) (reise) , || , || , ii, polaziti || poi, kretati ||
krenuti, putovati
Han dro i gr je k Otiao je juer
dra av stedjgrde , k poi, krenuti
dra hjem k otii kui
dra p ferie * ii na odmor
*Dra til helvete! ! * Idi do vraga!
3) dra seg (dovne seg) ,
A- Ijenariti, besposliiti
dra av || -A- svlaiti || svui
dra bort
1) (trekke bort) || * odvlaiti
II odvui
2) (reise) || * odlaziti || otii
dra for
(gardinene) || () -A- navlaiti II navui (zavjese)
dra fra
1) (gardiner) || () k
razvlaiti || razvui (zavjese)
2) (forlate) || * naputati
II napustiti
3) (sport.) || / * izmicati || izmad/izmaknuti
dra fram || , || *
vaditi II izvaditi, izvlaiti || izvud
dra inn || * uvlaiti Hvui
dra innp ce || / ce
* primicati se || priraad/primaknuti se
dra med seg ca * v u d sa sobom
dra ned || -A- sputati || spustiti
dra over
1) || k prevlaiti || prevud
2) (reise) || * prelaziti || p r e d
dra opp
1) (/-,_ || rope THzvlaiti f) izvui na gore
2) (reise) || rope -A- odlaziti ||
o t i d gore
dra p
(ta p) || * navladti ||
navud
2) (bre) , + tegliti, nositi
3) (nle) , , (c
) * otezati, odugovladti, oklijevati (s
odgovorom)
Han dro p det je ca -k Otezao
je s odgovorom
4) * dra p smilebndet \\ ce * || nasmijeiti se
* dra p rene * stariti

dra
* dra p skuldrene ||
* slijegati || slegnuti ramenima
dra sammen || , || skupljati || skupiti, navladti || navud
dra sammen kvister til bl
* navui granja za vatru
dra til
1) (stramme) || ,
II * zatezati || zategnuti, pritezati ||
pn"tegnuti
2) (sl) || , ||
* udarati || udariti, mlatiti || mlatnuti
3) (reise) || * putovati ||
otputovati
dra ut
1) (trekke) || * izvlaiti || izvui
dra ut en skuff * izvui ladicu
2) (tiden) || , ||
-A- otezati || otegnuti, odugovlaiti
Motet dro ut ce * Sastanak se
otegao
3) (reise) || Ar putovati ||
otputovati
drabantby -en k prigradsko
naselje
drabelig -e A , k ubitaan,
ogroman
et drabelig slagsml k uasna tua
draft -et, pl. - k pomorska karta
drag -et, pl. 1) tomme i ett drag * popiti
na iskap
nyte livet i fulle drag
k ispijati ivot punom aom
* ha draget p jentene *
privlaiti djevojke
2) (ndedrag) * udisaj
drag|e -en
1) (uhyre) , * zmaj, adaja
2) (leke) k zmaj
dragsug -et, pl. - , k vrtlog, vir
drakt -en
1) (jakke og skort) () * (enski)
kostim
2) badedrakt k kupai kostim
3) nasjonaldrakt * narodna
nonja.
4) (sport.) * dres
dram -men () -Ar aica (estokog pia)
drama -et, pl. -f-er A- drama
dramatiker -en, pl. -e * dramatiar
dramatfkk -en
1) (skuespillkunst) k dramatika
2) (dramatisk begivenhet) , * dramatinost, dramatika
dramatisk -e A
1) (om skuespill) . * dramski
2) (rystende) , * dramatian, dramatski
dranker -en, pl. -e * pijanac, pijanica
drap -et, pl. - k ubojstvo
forsettlig drap c *

72

driftskostnader
ubojstvo s umiljajem/predumiljajem
uaktsomt drap k ubojstvo iz
nehaja/nehata
drapsmann -en pl. -menn * ubojica
drastisk -e A * drastian
dregg -en * malo sidro
drei|e etf-af-de V
1) (vri) || , ||
Ar okretati || okrenuti, obrtati || obrnuti
dreie p hodet k okrenuti
glavom
2) (tekn.) k tokariti
3) dreie seg om ce o () k raditi se
0 (necemu)
Hva dreier det seg om? O ce ? Ar O emu
se radi?
dreiebenk -en Ar tokarski stol
dreining -en , A- okretanje, zaokret
drektig -e A () 'A- skotna (ivotinja)
drektighet -en Ar skotnost
drener|e -te V || ,
II k isuivati || isuiti, odvodnjavati ||
odvodniti
drenere ei myr * isuiti movaru
drep|e -te V || 'A" ubijati || ubiti
Hun ble drept i en bilylykke je
y -Ar Izgubila je ivot u
prometnoj nesred
drepende A -Ar ubitaan
drepende kjedelig k do zla boga
dosadno
dress -en Ar odijelo
dresser|e -te V * dresirati
driblje -etf-a V * driblati
drift -enf-a
1) (virksomhet) , . A- pogon, rad,
hod
sette i drift || y -Ar stavljati II staviti u pogon
billig i drift -Ar ekonomian
forhjulsdrift -A- prednji pogon
Heisen er ute av drift -A- Dizalo ne
radi
1 full drift y * u punom pogonu
2) (ledelse) -Ar upravljanje
En annen eier har overtatt driften av firmaet
je 6" -- Tvrtku je preuzeo
drugi vlasnik
3) (trang) Ar nagon
selvoppholdelsesdrift
Ar nagon za samoodranjem
kjnnsdrift * spolni nagon
4) (bevegelse) ( ) -A- noenje broda (strujom i vjetrom)
Skipet kom i drift cy
Ar Izgubui su kontrolu nad brodom
5) (dyreflokk) , k stado, krdo
driftig -e A , ,
Ar poduzetn, dinamian
driftskapital -en -A: obrtni kapital
driftskostnader pl. * tekui trokovi

driftssikker
driftssikker -/, -sikre A (o /)
* pouzdan (o raotoru/stroju)
drikk -en * pie
drikke drakk drukket V
1) II * piti || popiti
drikke kaffe * piti kavu
2) (drikke seg full) ce || ce *
opijati se || opitt se
* drikke noen under bordet
* opiti nekoga do daske
drikke opp pengene sine
* potroiti sav novac na pie
3) drikke ut || * ispijati || ispiti
drikkevarer pl. () * (alkoholna) pia
drill1 -en (innving) , , *
vjeba, uvjebavanje, dril
drill -en (boremaskin) * builica
drill|e -etJ-a V (ve inn) * uvjebavati
drink -en * pie
drisdg -e A , * smion, odvaan
dristighet -en , * smjelost, odvanost
drite dreit V (vulg.) k srati
Jeg driter i alt sammen! ce ja ! *
Serem se ja na t o !
* drite seg ut ce * izpasti glup
dritt -en
1) (lort) , * govno, izmet
2) (elendighet) * sranje
Det er bare dritt! To je ! * To je
pravo sranje!
drittsekk -en: Din drittsekk! ! *
Govno jedno!
drittvr -et * oajno vrijeme
drive dreiv/drev drevet V
1) (tvinge, presse) || , ,
II * tjerati || natjerati, goniti,
dovoditi II dovesti
drive noen p flukt y *
natjerati nekoga u bijeg
drive noen til fortvilelse * dovesti nekoga do oajanja
2) (holde i virksomhet) , , / * tjerati, voditi, osi
gurati funkcioniranje
Denne maskinen drives med damp Flapa
* Para pokree ovaj stroj
Apparatet drives med batterier
* Aparat radi na bterij
atomdrevet * na atomski
pogon
3) (holde p med) ce () * baviti se
(neim)
drive sport ce * baviti se
sportom
drive forretning ce * baviti
se poslovima
drive p med noe * raditi neto
drive propaganda * vriti
propagandu
* drive gjn med noen c *
tjerati sprdnju s nekim
*Hun kommer til drive det langt
2

73

drysse
* Ona e daleko stii
* drive for vidt || k pretjerivati || pretjerati
4) (fres av sted) ( ) k plutati (bez kontrole)
Skipet drev mot land je
( ) kr Brod je bio noen
prema kopnu (vjetrom i valovima)
5) (reke) , , *
lutati, tumarati, hodati bez cilja
drive dank kr besposliiti
drive gatelangs k tumarati
ulicama
drive fram || * gajiti || odgajati
drive fram grnnsaker k gajiti
povre
drive ut ||
istjerivati || istjerati
drivgods -et
* predmeti koje valovi izbace na obalu
drivhus -et, pl. - * staklenik
drivkraft -en * pogon
drivhjul -et, pl. - * pogonski kota
dronning -enj-a k kraljica
drops -et, pl. - kr bonbon
drosjle -enj-a -k taksi
ta drosje , ce *
uzeti taksi, odvesti se taksijem
drosjeholdeplass -en - * taksi-stanica
dru|e -enj-a k zrno groda
druer k groe
drueklase -en k grozd
drukken
drukne A k pijan
drukkenskap -en , k pijanstvo, alkoholizam
drukn|e -etj-a V
1) (do, in trans.) ce || ce,
ce || ce * daviti se || udaviti se, utapati se
II utopiti se
kan druknet i elven ce y k Udavio
se u rijeci
2) (drepe, trans.) || , ||
* utapati || utopiti, daviti || udaviti
* drukne sine sorger y *
utopiti brige u piu
drukning -enj-a >, * davljenje,
utapanje
:
drygA-+_ drey
drypp -et, pl. - , , * kap, kapanje,
curenje
drypp|e -etj-a V
1) (renne, intrans.) || * kapati ||
kapnuti
Det drypper fra taket c
Kaplje
sa stropa
Kranen drypper * esma kaplje
2) (trans.) || * ukapavati ||
ukapati
dryppe ynene y ir ukapati lijek
u od
dryss|e -etj-a V
I) (falle) ce * rasipati se
Det drysser sn fra trrne ce ca

drfte

74

dukke

* Snijeg se rasipa s grana

Potrajalo je dok nije platio
2) (str) || posipati || posuti
2) (somle) , * odugovlai drysse sukker p grten
ti, otezati
posuti kau eerom
Han dryde med betalingen je ca dreft|e -etl-a V , , k Otezao je s plaanjem
~ raspravljau, pretresati, razraatrati
3) (vente) || k ekati || poekati
De drftet forslaget cy o *
Vi dryer det litt til *
Raspravljali su o pitanju
Poekat emo jo malo
drftels|e -en , * raspradrp|e -en , , kap, kaplja, kapvljanje, razmatranje
Ijica
ta opp til drftelse y
uzeti
nesedrper kapi za nos
u razmatranje
* drpe i havet y * kap u moru
drem -men * san
* vare like som to drper vann
Hans drom gikk i oppfyllelse ce
jaje ;
-k Ispunio mu se san

biti slini kao jaje jajetu; biti
i drmme y * u snu
jednaki kao da ih je ista majka rodila
*/// siste blodsdrpe RO k do
*Det gr som en drom no k Ide kao
posljednje kapi krvi
po loju
du deg PRON ti
dagdrm
,

k
sanjarija,
sanjarenje
*Du store min! ! ! * Bogami!
drem|me -te V
Gospode boe!
1) , ,
sanjati, snivati
*Du og du! ! * Gospode boe!
drmme sott k slatko snivati
dublett -en
*Det kunne jeg ikke drmme om! To y
1) (duplikat) * duplikat
! To mi ni u snu ne bi palo
2) (dobbeltrom) k dvosobni
na pamet!
apartman
2) (dagdrmme) , * sanjariti,
du|e -en/-a (zool.) * golub
matati
duell -en , * dvoboj
dromme seg bort y * odlutau' . duett -en * duet
u mislima
duft -en () * miris, miomiris
drmmer -en pl. -e , , ,
duft|e -etj-a V () k (lijepo) mirisati
, * sanjalac, sanjar, sanjalica,
Det dufter kaffe * Mirie na
sanjalo, matalac
kavu
drnn -et, pl. - , , tutanj,
dug|e -de V , ,
tutnjava, gruvanje
vrijediti, valjati, biti dovoljno dobar
drv S': tygge drov * preivati
Dette duger ikke OBO * Ovo ne valja
drvel -en.pl. -vier (anat.) * resica
dugg -en = dogg -enj-a poca * rosa
drvtygger -en, pl. -e (zool.) * preiva
* forsvinne som dugg for solen
dry -/, -e A = dryg
k nestati bez traga
1) (lang) , , * povei, podugnad -en , "
prilian, dug
(. ) * zajedniki dobroen droy marsj poprilino
voljan rad (npr. svih stanara u zgradi)
hodanje
duk -en
et dryt arbeid nocao
povei posao
1) (bordduk) ( ), *
Det er et dryt stykke g ce
stolnjak
* Ima dosta da se ide pjeice
legge duk p bordet * prostrti
*Vi ventet en droy halvtime
stolnjak
_*_1^ pola sata
2) (stoff) rmaTHOlfc pItno
2) (i bruk) k ekonomian
dukk|e' -enj-a = dokk|e * lutka
3) (stiv) * pretjeran
leke med dukker ce * igrati se
lutkama
en dry pris * pretjerana cijena
2
dukk|e -etj-a V
en dry spk * masna ala
en dry pstand * pretjerana
1) (bye) / || k
tvrdnja
sagibati/saginjati || sagnuti
*Det er for dryt! To ! * To
dukke hodet k sagnuti glavu
prelazi svaku mjeru! .
2) (intrans.) / ce || ce
4) (foran tall) , * preko, vie od
* sagibati/saginjati se || sagnuti se
Det var dryt 1000 tilskuere je 3) (dyppe) II , || k roniti
* Bilo je preko tisuu promatraa
II uroniti, gnjurati
dry|e -de V
4) -* dykke
1) (trekke ut) || * trajati ||
5) dukke opp/fram || !, nopotrajati
ce || ce, || Det dryde en stund fr han betalte je
* iskrsavati || iskrsnuti, pojavljivati se || pojaviti
_

dukkert
se, izranjati || izroniti
Det dukker stadig opp nye problemer * Stalno iskrsavaju novi
problemi
dukkert -en * kupanje, kupka
ta en dukkert i sjen ce y * okupati
se u moru
dukketeater -ret, pl. -/-teatre *
kazalite lutaka
duknakket -e A * oborene glave
duit|e -etj-a V || , ||
muvati || raunuti, gurati || gurnuti
dum -t, -me A * glup
Det var dumt gjort av deg To je
* To je bilo glupo od tebe
Det ville ikke vare s dumt To
* To ne bi bilo tako glupo
*dum som en stut / * glup
kao tuka/magarac
dumdristig -e A , * ludo
smion, nepromiljen
dumdristighet -en ,
-k luda hrabrost, nepromiljenost
dumhet -en , * glupost, budalatina
beg en dumhet * napraviti budalatinu
si dwnheter k priati kojetarije
dummje -etj-a V: dumme seg ut ||
ce, * || izglupirati se,
napraviti od sebe budalu
1
dump -en ( ) * rupa (na putu)
2
dump
-e A
(om lyd) k priguen
dump|e -etj-a V
1) (havne) || , || * || banuti, ||
naletjeti
dumpe opp i noe y * upasti u neto
Vi dumpet p hverandre
* Naletjeli smo jedan na drugoga
2) (til eksamen) (fam.) || * ||
okinuti/ljosnuti na ispitu
3) (slippe overbord) y ~k baciti u
more
dumping -en (okon.) * demping
dumrian -en * glupan, blesan " .
dundr[e -etj-a V , * lupati, treskati
Han~dundret prdoren / je --_
* Lupao/treskao je po vratima
dundrende A , * ogroman, golem
dundrende hodepine * teka glavobolja
dundrende underskudd kc ogro
man manjak
dundrende fiasko * potpun
neuspjeh
dundyn|e -enj-a , kc perina
1
dunk -en * kanta
sppeldunk * kanta za otpatke
2
dunk -et pl. - , * tresak, udarac
dunk|e -etj-a V || * treskati ||
tresnuti

75

dyd
dunkel -t, dunkle A
1) (mrk) * mraan
dunkel belysning k prigueno
svjedo
2) ( s) , * mutan, nejasan
en dunkel anelse / *
neodredena/nejasna slutnja
dunst -en , -k vonj, smrad
dunst|e -etj-a V
1) (lukte) * vonjati
2) (fordampe) dunste bort || * isparivati || ispariti
dupp -en * plovak
*full som en dupp / * pijan
kao makja/zemlja
dur -en
1) (larm) , * zujanje, brujanje
motordur * brujanje motora
2) (mus.) * dur
durabelig -e A * ogroman
dur|e -etj-a V , * zujati, brujati
* dure i vei || ce, || * || zaletjeti
se, II odjuriti
durkdreven
-vne A , * prepreden,
lukav
dus ADV * na ti
vare dus , * govoriti ti,
biti na ti
dusin -et, pl. - kc tuce
dusj -en kc tu
ta en dusj ce || ce * tuirati se || istuirati se
dusj|e -etj-a V
1) ce || ce * tuirati se ||
istuirati se
2) (dynke) || kc prskati || poprskati
dusk -en , * kianka, pumpun
duskregn -et , pocyjba * kiica, rosulja
duv|e -etj-a V ce * lelujati se
dval|e -en
1) (vinterdvale) ( ) *
zimski san (kod avotinja)
ligge i dvale * spavati
zimskim snom
2) (slvhet) , * obamrlost,
letargija
dvask -e A * mlitav
-dvel|e --_1^ ce ||- ce * zadra
vati se || zadrati se
Han lot blikket dvele ved henne je
> * Zadrao je pogled na njoj
dverg -en , * kepec, patuljak
dybd|e -en * dubina
Skipet sank p 60 meters dybde je
60 * Brod je potonuo na
dubinu od 60 metara
* g i dybden ce, (y )
k dubiti se, dublje z a d (u materiju)
dyd -en
1) (mots. last) k vrlina
2) (renhet) , k nevinost, ednost
va

dydig
dydig -e A * edan
dykkje -etj-a || / * roniti
II uroniti/zaroniti
dykker -en, pl. -e , * ronilac
dyktig -e A
1) (flink) , , * sposoban,
vjet, vian
vre dyktig til noe y ,
* biti vjet u neemu, biti vian
neemu
2) (kraftig) , otar, jak
Jeg er dyktig sliten ce *
Poteno sam se umorio
dyktighet -en , , -k sposobnost, vjetina, vinost
dynamikk -en * dinamika
dynamisk -e A k dinamian
dynamjtt -en * dinamit
dyn|e' -enj-a * poplun, jorgan
dundyne * perina
2
dyn|e -enj-a (sand-) * dina
dynetrekk -et, pl. - * navlaka za
poplun
dyng|e' -enj-a
1) (haug) , * hrpa, gomila
2) sppeldynge , k gnojite, smedite
* kaste noe p dynga k odbaciti
neto
dyng|e -etj-a V , k gomilati, trpati
dynk|e -etj-a V || * vlaiti || navlaiiti
dyp -et, pl. - = djup k dubina
p 100 meters dyp *
dubini od sto metara
2
dyp -f, -e A = djup * dubok
dyp stemme k dubok glas
en dyp tallerken * dubok tanjur
dyp sovn / k dubok/tvrd san
g i dype tanker y k biti
zadubljen u misli
dyp rod * tamnocrvene boje
en dyp sorg k teka tuga
Jeg er dypt rystet k Duboko sam potresen
vre dypt religios * biti
veoma religiozan
Er-du virkelig sunket sjlypt?'
? * Jesi li stvarno tako msk^pao?
dypfryse -fros. -frosset V () ||
* (duboko) zamrzavati [| zamrznuti
dypfrystjdypfrossen fisk k zamrznuta riba
dypfryser -en pl. -e k zamrziva
dypp|e -etj-a V || , || , || kr uraakati ||
umoiti, zamakati || zainoiti, namakati || namoiti
dypsindig -e A k dubokouman
dyr' -et. pl. 1) * ivotinja
ville dyr * divlje ivotinje
* rase som el vilt dyr k bjesnjeti
kao zvijer
2

76

dd
2) villdyr * zvijer
3) husdyr * stoka
2
dyr -t, -e A
1) (kostbar) * skup
Det er for dyrt To je * To je preskupo
Hun fikk seg en dyr lrepenge je
TO * Skupo je platila to iskustvo
* selge seg dyrt ce k skupo se
prodati
2) (verdifull) * dragocjen
*N er gode rd dyre je
ce . je , a
Sad je teko znati ta da se radi
dyrebar -t, -e A kr dragocjen
dyrebeskyttelse -en * zatita
ivotinja
dyrehav|e -en * zooloki vrt
dyrkbar
-e A * obradiv
dyrkbar mark * obradivo
zemljite
dyrk|e -etj-a V
1) (jorden) () k obradivati
(zemlju)
dyrket jord * obraena zemlja
2) (avle) FaJHTH * gajiti
dyrke korn * gajiti ito
3) (tilbe) -k oboavati
4) (drive) ce () k baviti se (necim)
dyrke en hobby ce * baviti se
hobijem
dyrleg|e -en ic veterinar
dyrplageri -et k muenje
ivotinja
dyrtid -enj-a * razdoblje/
period izuzetne skupoce
dysenteri -en (med.) k dizenterija
dyst -en , * obraun, borba
utkjempe en dyst ce * obraunati se
stille til dyst /
* biti spreman za borbu/ulaganje
dyster -t, -tre A , * sumoran,
mraan
en dyster stemning * sumorno raspoloenje
et dystert syn / tuan/
alostan prizor
djttle -etj-a V * gurati || gurnuti
dyytj/, -e A pokisao do kq&_
dgern AD V (vulg.) ** k vragu
Dgern ta deg! ! kr Nek te vrag
nosi!
dvern ADV (vulg.)
k vragu
AB-de

1) II * umirati || umrijeti
Han dode av kreft je
Umro je
od raka
holde p d av latter *
umirati od smijeha
2) (om planter) || ic venud || uvenuti
3) do ut || * izumirati ||
izumrijeti
1
ded -en * smrt

dd
avg ved doden || * || preminuti
ligge for doden , - biti
na samrti, umirati
g i doden for noen * umrijeti
za nekoga
en br dod * naprasna smrt
do en naturlig dod *
umrijeti prirodnom smru
dmme noen til doden
* osuditi nekoga na smrt
* se doden i ynene y * gleda ti
smrti u oima
* kjede seg til dde * umirati
od dosade
*Dod og pine! ! * Dovraga! K
vragu!
*Han vil p liv og dd reise no
* Hoe da putuje pod svaku cijenu
dd -/, -e A * rartav
Det er helt ddt i byen i dag je y
-*- Danas je u gradu sasvim mrtvo
*dod som ei sild * potpuno mrtav
*dodt lop * mrtva trka
*Radioen er helt dod je k Radio je
crkao
ddbringende A * smrtonosan
dddrukken -t, -drukne A * mrtav pijan
Ddehavet (geogr.) * Mrtvo more
ddelig -e A * smrtan
en ddelig sykdom * neizljeiva bolest
med doelig utgang ca * sa
smrtnim ishodom
*alminnelige ddelige * obini
smrtnici
Han ble ddelig fornrmet ce. *
Smrtno se uvrijedio
ddfdt -e A * mrtvorocn
et dodfodt barn * mrtvoroene
ddgang -en * mrtav hod
ddningehod|e -et. pl. -er ,
mrtvaka glava, lubanja
ddpunkt -et. pl. -/-er * mrtva toka
ddsannons|e -enj-a * osmrtnica
ddsattest -en , k smrtovnica
ddsbo -et. pl. , *
ostavtina
ddsens A: ddsens alvorlig *
mrrvacki'obiljno
Det er ddsens alvor To je * To je
gadna zbilja
ddsfall -et, pl. - * smrtni sluaj
ddsfiendje -en * smrtni neprijatelj
ddskamp -en * agonija
ddsstraff -en * srartna kazna
ddssyk-t, -e A * smrtno bolestan
ddssynd -en rpex smrtni grijeh
ddsulykk|e -enj-a ca ,

nesrea sa smrtnim ishodom, udes

ddvekt -en k puna nosivost
broda
ddvann|e -et , * orsokak
:

77

drslag

ligge i ddvanne y , ce
ca * zai u orsokak, ne maknuti se
s mrtve toke, biti na ledu
ddsrsak -en * uzrok smrti .
dgn -et, pl. - , 24 * dan i no, 24
sata
dgnet rundt k danonono
til alle dgnets tider y *
u svako doba dana i noi
dgnvill -vilt, -e A: vre dgnvill
pobrkati dan i no
dm|me -te V || * suditi || osuditi
Han ble dmt skyldig i mord je
* Oglaen je krivim za ubojstvo
* etter alt dmme no k po svemu
sudei
dmmekraft -en * mo rasudivanja
dnning -en * veliki morski
val
dp|e -te V * krstiti
Han ble dopt Per cy
* Dali su mu ime Per na krtenju
Skipet er dopt Jadran je
* Brod je krten imenom Jadran
dpefont -en * krstionica
dpenavn -et, pl. - * krsno ime
dr -enj-a (.) * vrata (pl.)
st i dora * stajati na vratima
bo dor i dor med noen
* stanovati vrata do vrata s nekim
for lukkede dorer * iza zatvorenih vrata
levere ved doren k dostaviti
na prag
* kaste noen p dr k izbaciti
nekoga
* vise noen doren , * pokazati nekomu vrata, otjerati ne
koga
* Vinteren str for doren je * Zima
je na pragu
* renne p dorene hos noen
stalno nekome visiti na vratima
*d feie for egen dr /
istiti/mesti pred svojim vratima
* holde drene pne * ostaviti otvorene mogunpsti
~~~*~g~ sTill dorene /
* biti diskretan/nenametljiv
drgende ADV; Det var dorgende stille je
* Bila je mrtva tiina
drhandtak -et. pl. - k kvaka
drk -en ( ) * pod (na brodu)
drkarm -en k okvir vrata
drsalg -et * prodaja na vra
tima
drselger -en. pl. -e
* trgovaki putnik koji prodaje na
vratima
drskilt -et. pl. - c *
tablica s imenom na vratima
drslag -et. pl. - * cjedilo, cjediljka

78

drstokk

drstokk -en npar * prag

drvakt -en * vratar
ds -en , * drijeme
dsig -e A * dremljiv
dy -t. -e A * gluh
vre dov p ett ore *
biti gluh na jedno uho
* vende det dove oret til ,
ce, * ne htjeti slusati nekoga,
ogluiti se na, preuti
* snakke for dove orer * govoriti gluhome
stokkdov * gluh kao top
dveskol|e -en * kola za gluhe
dvstum
-me A * gluhonijem
dyt -en: ikke en doyt , * ni
trunke, ni malice
dyv|e -de V || ,
II * ublaavati |f ublaiti, olakavati ||
olakati
Medisinen doyver smerten *
Lijek ublaava bol
doyve sin samvittighet *
umiriti svoju savijest
: . .

effektfull
dd -en
podvig
en tapper dd * herojsko djelo
*i rd og dd * i rijeju i djelom
ddyr -et, pl. - (zool.) * jelen lopatar
dn|e -etj-aj-te ce|| ce
ic onesyjescavati || onesvijestiti se
dp -en * krtenje
bre et barn til dpen
- ic nositi dijete na krtenje
ilddp * vatreno krtenje
dpsattest -en * krteoica
drje -en ic budala
dr|e -et/-a V , * vabiti, privlaiti
drlig -e A , , * lo, slab
Det var ikke.drlig! To ! ic To nije loe!
fole seg drlig ce * loe se osjeati
Han ser drlig ut * Loe izgleda
Det er drlig med vilt i r
ic Slabo ima divljai ove godine
ha drlig rd napa * nemati para
ds|e -en\-a * kutija
dsemikkel -en, pl. -mikler , * budala, budala, blesavac
1

E
eau de cologne [dklnj] -en *
kolonjska Yoda
ebb|e -enj-a * oseka
ed -en
1) (erklring) * prisega, zakletva
avlegge ed * poloiti zakletvu, prizezati || prisei/prisegnuti
Vitnene ble tatt i ed cy ce -k
Syjedoei-su se-zakleli/prisegli~
2) (banning) * psovka
edamerost -en , k edamer
EDB (= elektronisk databehandling) /
* elektronska/
kompjutorska obrada podataka
eddadikt -et, pl. - en k staronordijski ep
edderkopp -en (zool.) k pauk
eddik -en * ocat
edel -t, edle A k plemenit
edle metaller * plemeniti metali
en vin av edel rgang * vino
dobrog godita
edelsten -en k draguli, dragi kamen

Edens hage , paj * Eden, raj

ederdun -et, pl. - *
paperje od ajderske patke
edru -e A k trijezan
edruelig -e A , k trezven, uzdran
edruskap -et * trezvenost
edruskapsnevn -enj-a
* opinski odbor za borbu
protiv alkoholizma
edruskapsvern -et * antialkoholizam
edsvoren -t, -rne A * zaklet
EF (= Det europeiske fellesskap) () * Evropska Zajednica (EZ)
effekt -en
1) , , * uinak, efekt, djelovanje
Medisinen hadde ingen effekt Lijek nije imao nikakav uinak
Tiltaket hadde god effekt Mepe cy * Mjere su imale dobar uinak
2) (pl.) k stvari
personlige effekter * osobne stvari
effektfull
-e A , * efektan, snaan

effektiv
effektiv
-e A * efikasan
effektiviser|e te V || *
initi II uiniti efikasnim
effektivisering -enj-a *
poboljanje efikasnosti
effektivitet -en * efikasnost
efey -en (bot.) ~k brsljan
Egeerhavet (geogr.) * Egejsko more
egen
egne A
1) , , * vlastit, svoj
Han har (sitt) eget hus *
Ima vlastitu kuu
se med egne oyne * vidjeti
svojim oima
med egne hender * svojim nikama
* vare sin egen herre ~k biti svoj
ovjek
*Det er av sine egne man skal ha det
( ) * Od svog e (najprije uti)
2) (srskilt) * poseban
sende som egen pakke * poslati kao poseban paket
3) (eiendommelig) * svojstven
ha et eget ganglag * imati
svojstven hod
4) (sta) , * tvrdoglav
egenart -en , , ,
* osebujnost, svojstvenost, osobitost,
osobina
egenart|et -e A , ,
osebujan, osobit, naroit

egenhendig1 -e ADJ , * vlastoruan

egenhendig underskrift * vlastoruan potpis
egenhendig2 ADV * vlastitom
rukom
egenhnd -en: p egenhnd , * sam,
bez pomoi
gjre noe p egenhnd
* uraditi neto bez tue pomoi
egeninteress|e en: handle i egeninteresse
,
* raditi za svoju korist, initi neto iz koristoljublja
egenkapital -en * osobni kapital
egenmektig -e A , * svoje_xoJjanvSamo_voljan
:
egennavn -et * vlastita imenica
egenrdig -e A , -k samovoljan, svojevoljan
egenskap -en
1) (trekk) k osobina
Hun har mange gode egenskaper
* Ona ima mnogo dobrih oso
bina
2) i egenskap av noe y * u svojstvu neega
/ egenskap av formann erklrte han ...
je ... * U svojstvu predsjednika izjavio je ...
1
egentlig -e ADJ * pravi
hans egentlige hensikt *

79

eidsvollsmann
njegova prava namjera
2
egentlig AD V , y * zapravo, u stvari
Det er egentlig ikke s vanskelig To, y ,
* T o , u stvari, nij tako teko
egenvekt -en * specifina teina
egg' -et, pl. - jaje * jaje
legge egg || jaje * nositi || snijeti
jaje
et hardkokt egg jaje k tvrdo kuhano jaje
et blotkokt egg jaje * meko kuhano jaje
* Egget vil lre hna verpe
* Uilo pile kvoku da kakoe
2
egg -en
1) (p verkty) , * otrica
2) (p fjell) () , * (planinski) greben, bilo
eggcell|e -enj-a / * jajna stanica
eggdeler -en, pl. -e jaja * naprava za rezanje jaja
egg|e -etj-a V || (
) podbadati || podbosti nekoga na neto
eggedosis -en jaje (ca ) * umueno jaje (sa eerom)
eggeglass -et, pl. - jaje * aica za jaje
eggehvit|e -en , * bjelance, bjeljanak, bioce
egghvitestoff -et * bjelanevina
eggeplomra|e -enj-a * zumanjak, zumance
eggerer|e -enj-a k kajgana
eggeskall -et, pl. - * ljuska od jajeta
eggleder -en, pl. -e (anat.)
jajovod
egglsning -en * ovulacija
eggstokk -en (anat.) -k jajnik
egl|e -etj-a V: egle seg innp noen ce

ca k zakadnjati se s nekim
egling -enj-a ,
svada
egn -en , ,
kraj, podruje
egn|e -etj-a V
1) (om ting) , *
biti podesan, biti prikladan
Rommet egner seg ikke til kontor * Soba nije prikladna za ured
Den bemerkningen var egnet til vekke mistanke
Ta je * Ta
je primjedba mogla izazvati sumnju
2)-(-om-personer) - * bitr p o d o b a n
Han egner seg ikke til vre lrer
* Nije podoban za nastavnika
egoism|e -en , * egoizam, sebinost
egoist -en
egoist
egoistisk -e A * egoistian
Egypt (geogr.) * Egipat
egyptisk -e A k egipatski .
ei 'ADV * ne
enten han vil eller ei - * htio - ne
htio
ei blott til lyst ne samo
radi zabave
eidsvollsmann -en, pl. -menn 1814.

80

eid

sudionik norvekog ustavotvoraog vijea 1814.

godine u Eidsvollu
eid -et, pl. - , * prevlaka
1
eije -et , * vlasnitvo, svojina
Huset har vrt i familiens eie i mange r
je y *
Kua je ve mnogo godina u vlasnitvu obitelji
* f noe til odel og eie y
-k dobiti neto u trajno vlasnitvo
ei|e -de V , (y ) *
posjedovati, imati (u vlasnilvu)
Hvem eier dette huset? je ? * ija
je ova kua?
2

*alt jeg eier og har * sve to imam

*Han eier ikke nla i veggen
Nema ni pet para
eiendeler pl. , * svoji
na, sopstveni predmeti
eiendom -men
1) , * svojina, imovina
privat eiendom kr privatna svo
jina
fast eiendom , k
nepokretna imovina, nekretnina
2) (grunn) , * posjed, imanje
Han har en eiendom utenfor byen
* Im'a jedno imanje van grada
eiendommelig -e A * udan
eiendomsmekler -en, pl. -e y * posrednik u kupoprodaji nekret
nina
eiendomspronomen -et, pl. -f-er
+ posvojna zamjenica
eiendomsskatt -en / -k
porez na nekretninu/imovinu
eier -en, pl. -e (.), (.),
(.), (.) * vlasnik (m.), vlasnica (f.),
posdjednik (m.), posjednica (f.)
skifte eier k biti prodat
eik -enj-a (bot.)
1) , k hrast, dub
2) (materiale) , * hrastovi
na, dubovina
eikenett -en * ir
einer -en, pl. -e (bot.) (Juniperus communis)
, , , > * obina borovi, smreka, kleka, venja
einstoing _Tr_D.co6eH.aKJ*-OSobenjak
Eire (geogr.) * Irska
ekkel -/, ekle A
1) (motbydelig) , , * odvratan, gadan, gnusan
Jeg synes det er ekkelt To ce . ce
* To mi se gadi. Gadim se toga
2) (ubehagelig) k nezgodan
Jeg synes det er ekkelt si nei je
* Nezgodno mi je odbiti
ekko -et, pl. -j-er , exo * jeka, eho
gi ekko || * odjekivati ||
odjeknuti
ekkolodd -et, pl. - * sonar
eklatant -e A , * jasan, upadljiv
ekorn -et, pl. - (zool.) * vjeverica

eksklusiv
eksakt -e A , * toan, egzaktan
eksaltert -e A * egzaltiran
eksamen -en * ispit
g opp til eksamen ,
* polagati ispit, izai na ispit
ta/best eksamen * poloiti
ispit
stryke til eksamen k pasti na
ispitu
eksamensbesvarelse -en ()
(pismeni) odgovor na ispitu
eksamensbevis -et. pl. - o k potvrda o poloenom ispitu
eksamenskandidat -en (.), (.) , (.),
(.) * kandidat (m.), kandidatica (f.) na ispitu,
ispitanik (ra.), ispitanica (f.)
eksamensoppgav^ -en * ispitna
zadaa
eksamensordning -en * ispitni sistem
eksaminand -en (.), (.) *
ispitanik (m.), ispitanica (f.)
eksaminasjon -en * ispitivanje
eksaminator -en * ispitiva
eksaminer|e -te V ||
Elevene ble eksaminert av lreren je
* Uenike je ispitivao nastavnik
eksellens|e -en kr ekselencija
eksem -en (med.) * ekcem
eksempel -et, pl. -j-pler * primjer
for eksempel k na primjer
bruke noe som eksempel ce
k sluiti se neim kao primjerom
* g foran med et godt eksempel
* davati dobar primjer
* statuere et eksempel
* dati primjer jednom za svagda
eksempelvis ADV k na primjer, primjerice
eksemplar -et, pl. -j-er * primjerak
eksemplarisk -e A kr uzoran
eksemplarisk oppfrsel k uzorno ponaanje
eksentrisk -e A , k ekscentrian, nastran
eksepsjonell -neit, -e A * izuzetan
eksersis -en , * egzercir, vjeba
eksil -et, pl. -j-er , , *
prognanstvo, izgnanstvo, egzil
eksistens -en , * postqjanje, opstanak
eksistensberettigels|e -en * razlog postojanja
eksistensminimum -et * ivotni
minimum
eksisterje -te V kr postojati
eksklusiv -t, -e ADV
1) (fornem) , , k luksuzan, otmen, ekskluzivan
et eksklusivt hotell * luksuzan
hotel

eksklusiY(e)
2) (forbeholdt utvalgte) * ekskluzivan
et eksklusivt intervju
ekskluzivan intervju
eksklusiv(e) ADV (unntatt) c , - s izuzetkom, ne raunajui
ekskrementer pl. * izmetine
eksos -en (.) * izpusni plinovi
(pl-)
eksospott|e -enj-a ,
* priguiva, lonac izduvne cijevi
eksosrr -et, pl. - , ir izpusna
cijev, auspuh
eksotisk -e A -k egzotian
ekspansjon -en , * ekspanzi, proirenje
ekspeder|e -te V
1) (sende) || ,
II * otpremati || otpremiti, otpravljati
II otpraviti
sende bagasje med toget > ir otpremiti prtljagu vlakom
ekspedere en sak ^^ * otpre
miti dokumenta
2) (betjene) || ,
II * sluiti || posluiti, opsluivati ||
opsluiti
ekspedere en kunde *
posluiti kupca
ekspedisjon -en
1) (ferd) , - ekspedicija, znanstveno putovanje
2) (avdeling) ca * sluba za rad sa strankama
3) (det betjene) * opsluivanje
ekspedisjonssjef -en (y )
* ef uprave (u ministarstvu)
ekspeditris|e -enj-a * prodavaica
ekspeditr -en * prodava
eksperiment -et, pl. -j-er , * eks
periment, okus
eksperimenterte -te V ,
* eksperimeqtirati, vriti eksperimente
ekspert -en , ir strunjak, ekspert
vre ekspert p noe *
biti strunjak za neto
^kspertis|e_-ea_eKcnepTH3a,

^*ekspertiza, struno miljenje

eksploder|e -te V * eksplodirati
eksplosiv -t, -e A * eksplozivan
eksplosjon -en * eksplozija,
eksport -en
1) , * izvoz, eksport
2) (ol) * j a k o pivo
eksporter|e -te V || * izvoziti ||
izvesti
eksportfirma -et, pl. -j-er * izvozno poduzee
eksportlisens -en * izovozna doz
vola
eksporter -en * izvoznik
1
ekspress -en (tog) , * eks-

81
pres, ekspresni vlak
2
ekspress ADV , * hitno, ekspres
sende et brev ekspress - *
* poslati kao ekspres pismo
eksproprierte -te V * eksproprirati
ekstas|e -en * ekstaza
1
ekstra A , , ir ekstra, poseban, dodatan
Har du en ekstra billett?
? * Ima li kartu vika?
ekstra ADV
1) * izuzetno
laget av et ekstra godt stoff * napravljen od izuzetno
dobrog rnaterijala
2) (i tillegg) ir posebno
De mtte betale ekstra for sitteplass cy
*
Morali su platiti posebno za rezervaciju sjedita
ekstraarbeid -et , * dodatni rad, ekstra posao
ekstraordinr -/, -e A ,
izvanredan
ekstranummer -et, pl. 1) (da capo) ( )
* dodatna toka (na zahtjev publike)
2) (blad) ir specijalno
izdanje
ekstraskatt -en
dopunski porez
ekstrem -t, -e A , ir krajnji, ekstreman
ekstremjst -en () * ekstremist
1
ekte A , , * pravi, istinski,
istinit, nepatvoren
ekte gull * isto zlato
en ekte Picasso " ir originalni
Picasso
ekte vennskap ir istinsko
prijateljstvo
en ekte farge
postojana boja
2
ekt|e -etj-a V y (c ) * stupiti u
brak (s nekim)
ektefell|e -en (.), (.),
* suprug (m.), supruga (f.), brani drug
ektemann -en, pl. -menn cynpyr * suprug
ektepakt -en (jur.) ir brani ugovor
ektepar -et, pl. - * brani par
ekteskap_-6/, pi, -
brak
inng ekteskap * sklopiti brak
opplse et ekteskap ce ir razvesti se
barn fdt utenfor ekteskap
vanbrano dijete
papirlst ekteskap / *
slobodan/divlji brak
ekteskapsbrudd -et, pl. - , *
preljuba, brakolomstvo
ektestand -en * brak
ekvator -en * ekvator
elastisk -e A + elastian
eldes eldedes, eldes V || * stariti
II ostariti
eldgammel -t, -gamle A * prastar
eldre (komp. av gammelj * stariji
2

eldreomsorg
p sine eldre dager * pod stare
dane
den eldre generasjon * starija
generacija
eldreomsorg -en o * briga o starima
eldstemann -en (y ) * najstariji
(u drutvu)
elefant -en (zool.) * slon
* gjore en mygg til en elefant
* od komarca praviti magarca
* oppfore seg som en elefant i et glassmagasin
ce y * ponaati se kao slon u staklenoj radnji
elegans|e -en -k elegancija
elegant -e A * elegantan
elektriker -en, pl. -e * elektriar
elektrisitet -en * elektricitet
elektrisitetsverk -et, pl. - elektrana
elektrisk -e A * elektrian
elektrisk forretning *
prodavaonica elektrotehnike robe
elektrisk anlegg * elektrina instalacija
elektroingenir -en * elektroinenjer
elektrokjemisk -e A * elektrokemijski
elektronisk -e A * elektronski
elektronisk databehandling
* elektronska obrada podataka
-element -et, pl. -/-er
1) * element
galvanisk element * galvanski element
* vare i sitt rette element y
k biti u svom elementu
Det finnes en del urolige elementer i klassen
y * Ima nemirnih
uenika u razredu
2) (naturkraft) , k stihija,
prirodna sila
trosse naturkreftene ce
k suprotstaviti se stihiji
3) (bygge-) , * element,
montani dio
elementr -t, -e A , ,
* elementaran, osnovni, poetni
elementarekunnskaper-

k
osno.vna
znanja
elendig -e A
1) , * oajan, jadan
se elendig ut * oajno izgledati
vare i et elendig humor
* biti oajno raspoloen
2) (forsterkende) * proklet
Din elendige idiot! ! * Idiote nijedan!
<
elendighet -en/-a , * bijeda, jad
Det er bare elendighet med ham je k Bijedan
je
fre noen ut i elendigheten y
* odvesti nekoga u propast

82

elsker

elev -en (.), (.), uenik

(m.), uenica (f.)
elevrd -et, pl. - , * vijee
uenika
elfenben -et , * bjelokost,
slonova kost
Elfenbenskysten (geogr.) * Obala slonove kosti
elfenbenstrn -et, pl. - * kula
od slonove kosti
elg -en (zool.) (Alces akes) * los
elgjakt -en * lov na losove
elgkjtt -et * losovina
elit|e -en * elita
elier KONJ
1) * ili
n eller aldri k sad ili nikad
enten ... eller ... ... ... * ili ... ili ...
mer eller mindre k manje vie
en dag eller to k dan dva
2) verken ... eller.... ... ... * ni ... ni ...
3) et eller annet * neto
en eller annen * netko
et eller annet sted k negdje
ellers ADV
1) (forvrig) * inae
Hvordan gr det ellers? je ? k Kako je
inae?
Hvem kan ellers gjre det? Ko
? Tko inae to moe uiniti?
Den ellers s beskjedne mannen snakket mye Taj
je Taj
inae skromni ovjek je priao mnogo
2) (i tillegg) k jo
Er det ellers noe du nsker?
? * eli li jo neto?
Var det ellers noe? ? k Jo neto?
3) (i motsatt fall) * ili
Stans, ellers skyter jeg! , ! * Stoj,
ili pucam!
Vi m g, ellers kommer vi for sent ,
* Morarao ii, ili emo zakasniti
elleve TALL.
jedanaest
ellevill -vill, -e A k uzbuden
ellevte TALL * jedanaesti
*l ellevte time y , y
._^BaHaecT.T!r_u.posljednjemlrenutku, u pet do dvanaest
elsk -en * Ijubav
* legge sin elsk p -k ||zavoljeti
elsk|e -etf-a V k voljeti
De elsker hverandre ce * Oni se vole
Hun elsker lese * Ona voli
itati
et elskende par , *
ljubavni par, ljubanvnici
elskelig -e A , k ljubazan, simpatian
elsker -en. pl. -e
1) * ljubavni k
2) (person som Uker noe) * ljubitelj
musikkelsker * ljubitelj glazbe

elskerinne
elskerjnn|e -enj-a * ljubavnica
elskov -en * ljubav
elskverdig -e A * ljubazan
Vil De vre s elskverdig ...
... * Budite tako ljubazni da ...
Det er meget elskverdig av Dem To je Bae * To je vrlo ljubazno od Vas
elt|e -etj-a V || * mijesiti || umijesiti
elv -enj-a * rijeka
ved elven , ir na rijeci, uz rijeku
elveblest -en (med.) * koprivnjaa, urtikarija
elvebredd -en , * obala rijeke, rijena obala
elvelei|e -et, pl. -er * rijeno korito
eraaljle -en
1) , * eraajl, emalj
2) (tann-) () * (zubna) caklina
emansipasjon -en , *
emancipacija, oslobadanje
emballasjle -en * ambalaia
embet|e -et, pl. -er (no ) *
visok poloaj (po ukazu)
tiltre et embete *
stupiti na ukazni poloaj
*/' embets medfar * slubeno
embetseksamen -en * diplomski ispit na sveuilitu
embetsmann -en, pl. -menn ,
k ukazno lice, inovnik
emigrant -en , k iseljenik, emi
grant
emigrasjon -en , * emigracija, iseljenitvo
emigrer|e -te V ce || ce, * iseljavati se || iseliti se, emigrirati
emissr -en * putujui poyjednik
emblem -et, pl. -- * amblem
emn|e -et, pl. -j-er
1) , * predmet, tema.
emnet for diskusjonen ir pred
met rasprave
skifte emne prijei na
drugu temu
2) (rstoff) , , * matrijal, grada, gradivo
3) (person) k talent__^_
.- ..
er et lovende emne k
Ona obeava mnogo
emmen -/, emne A * bljutav
1
en ett TALL * jedan
en for en no * jedan po jedan
en om gangen no * jedan po jedan
*en gang for alle * jednom za
svagda
*alle som en * svi do jednoga
*Det kommer ut p ett ce k Svodi
se na isto
* g i ett med noe ce ca * stopiti
se s neim
*med ett k odjednom
*/ ett sett ,
stalno, cijelo

83

ende

vrijeme
*en for alle, alle for en , * jedan za sve, svi za jednoga
2
en ei, et ART (
ce ) jedan (kao neodreden lan obino se ne prevodi)
Det er en blyant To je k To je olovka
En elefant har snabel * Slon ima
surlu
3
en PRON
1) (man) ce , ca
/) k (prevodi se bezlino, pasivom ili sa
ovjek/ljudi)
En skal ikke tro alt en hrer He
y ce k Ne treba povjerovati u sve
to se uje
En har underskt saken je *
Stvar je razmotrena
Hvordan kan en bo et slikt sted?
? Kako ovjek moe
ivjeti na takvom mjestu?
enakter -en, pl. -e k jednoinka
enda 1 ADV
1) (fremdeles) () * jo (uvijek)
Han bor her enda ~ Jo
uvijek ivi ovdje
3) (ved komparativ) , jo, daleko
Det blir enda varmere i morgen
* Sjutra e biti jo toplije
3) (iallfall) , * ipak, ba
Det var enda bra du kom
* Ba dobro to si doao
4) (bare) * bar
Hvis han enda ville betale
Kad bi bar htio platiti
Det er da enda noe To je * To je bar
neto
enda KONJ
1) (skjnt) , * iako, premda
Han gikk ut enda han var syk je je
k Izaao je iako je bio bolestan
2) enda s , / *
koliko god, ma koliko/kako da
Enda s vondt det gjorde, rrte han seg ikke Ma
ra je , ce *
Ma koliko da ga je boljelo, nije se ni pomakao
end|e' -en
7 / , ^ * kraj, zavretak,
svretak
enden av gaten * kraj ulice
*fra ende til annen ,
od poteka do kraja, skroz
* f endene til motes ||
c * sastavljati || sastaviU kraj s
krajem
* gjore ende p noe * stati
na kraj neemu
* komme til veis ende k stii do
kraja
*Nr enden er god er allting godt je
ce * Sve je dobro to se dobro
svri
* verdens ende * smak svijeta
2

84

ende

* Barna satte huset p ende cy

ir Djeca su isprevrtala cijelu kucu
* Regnet tok aldri ende *
Kia nije prestajala
* Enden p det hele ble at... ce
... * Sve se svrilo tako to ...
*Det er ingen ende p det -k
Tome nema kraja
2) (bak) , , * zadnjica,
stranjica
end|e -te V
1) (trans.) || , ||
, || * svravati ||
svriti, zavravati || zavriti, okonavati || okonati
Han endte sitt liv i fattigdom je
y * Okonao je ivot u siromatvu
2) (intrans.) ce || ce, ce || ce
Filmen endte lykkelig ce *
Film se sretno zavrio
Alt endte godt ce ir Sve se
dobro svrilo
Det endte med forferdelse ce *
Zavrilo se uasno
endelig -e ADJ * konaan
Avgjrelsen er endelig je ir Odlu
ka je konana
endelig3 ADV
1) (til slutt) * konano, napokon
Endelig kom han je * Konano
je stigao
2) (slett ikke) * nipoto
Det m du endelig ikke glemme To
* To nipoto ne smije zaboraviti
endels|e -en (gram.) , * nastavak,
sufiks, doetak
endels -/. -e A , k beskrajan,
beskonaan
endestasjon -en * krajnja stanica
endetarm -en (anat.) , k rek
tum, zadnje crijevo
endetarmspning -enj-a (anat.) * mar
endevend|e -te V || , II * preturati || preturiti, ispreturati II ispreturiti
ending -* endelse
endog ADV- k ak
endr|e -etj-a V |[ * mijenjati ||
promijeniti
Han endret sitt standpunkt je k
Promijenio je stav
endring -enj-a * prorajena
enearving -en (.), (.) * jedini nasljednik (m.), jedina nasljednica (f.)
enebarn -et, pl. - (.). (.) *
jedinac (m.), jedinica (f.)
enebolig -en , k obiteljska
kua, vila
eneboer -en, pl. -e > * pustinjak
eneggede tvillinger pl. *
jednojajani blizanci
2

engasjere

enehersker -en, pl. -e k samodrzac

enemerker pl. k vlastito podruje
ener -en, pl. -e
1) (tallet 1) -k jedinica
Han fikk en ener i matematikk je
* Dobio je jedinicu iz matematike
2) (person) , * prvak, majstor
Han er en ener p dette omrdet Ha TOM
je * Na tom podruju je majstor
enerett -en , * iskljuivo
pravo, monopol
energi -en * energija
energiforbruk -et kr potronja
energije
energikris|e -enj-a k energetska
kriza
energisk -e A * energian
enerdende A * prevlaujui
enerdig -e A * samovoljan
eneste A ~k jedini
Du er min eneste venn
Ti si mi jedini prijatelj
hver eneste en k svaki pojedini
ikke en eneste -k nijedan
med en gang , * odmah, smjesta
enestende A * jedinstven
enetal|e -en * monolog
eneveld|e -et, pl. -er , *
samodravije, apsolutizam
det opplyste enevelde k
prosvijeeni apsolutizam
enfoldig -e A , , * prostoduan, priprost, prost
enfoldighet -en , * prostodunost, prostota
eng -enj-a k livada
2
eng ADJ * uzak
i en engere krets y * u uiem krugu
engang ADV
ikke engang k ak ni
Ikke engang hun visste det
a k ni ona nije znala
Han har ikke engang vasket opp o * Nije ak ni sudove
engangsbelp -et, pl. - * jednokratni iznos
engasjement [anggasjemang] -et, pl. -f-er
1) ,
angairanje,-an
gairanost
vise stort engasjement i en sak ce * ivo se angairati a neto
2) (ansettelse) (
) * angaman (sluba na odredeno vrijeme po ugovoru)
engasjer|e -te V
1) (ansette) * angairati
engasjere en advokat *
angairati odvjetnika
2) (oppta) || , * interesirati || zainteresirati, zanimati
Teaterstykket engasjerte meg
je * Kazalini komad me je zaokupio
1

engel
3) engasjere seg ce || ce (
) * zalagati se || zaloiti se (za neto)
engasjere seg i et sporsml ce * zaloiti se za rjeavanje pitanja
4) (by opp til dans) / *
zaraoliti za ples
engel -en, pl. engler * aneo
*en reddende engel y * spas u nevolji
engelsk -e A * engelski
Hun er engelsk ja * Ona je
Engleskinja
engelsk syke (med.) * rahitis
engelskmann -en, pl. -menn * Englez
England (geogr.) * Engleska
engleaktig -e A * andeoski
englender -en, pl. -e * Englez
en gros [angro] AD V * na veliko
selge en gros * prodavati
na veliko
engrosfirma [angro-] -et, pl. -j-er
k veletrgovako poduzee
engstje -etj-a seg V (ce), ce
II ce * brinuti (se), uznemiravati se ||
uznemiriti se
Det er ingenting engste seg for
ce * Nema se ega bojati
engstelig -e A
1) (fryktsom) , ,
* plaljiv, bojaljiv. straljiv
2) (bekymret) , * zabrinut,
nespokojan
*
Vi var engstelige for at du ikke skulle komme ce * Bojali smo se da nee
dod
engstels|e -en , , *
zabrinutost, uznemirenost, zebnja
enhet -en
1) * jedinstvo
Enhet gir styrke je * U jedinstvu je snaga
2) (det) * jedinica
en kjemisk enhet
kemijska
jedinica
militr enhet -k vojna jedinica
mytenhet * novana jedinica
enhjrning -en * jednorog
enhver ethvert PRON
__
svatko .
Enhver kan gjre det
Svatko to moe uraditi
* Enhver er seg selv nrmest je
. je *
Bog je najprije sebi bradu stvorio. Koulja je blia
od kaputa
2) (adjektivisk) * svaki
for enhver pris no * po svaku cijenu
enig -e A , k suglasan, sloan
vre enig med noen ce ca * slagati
se s nekim
bli enig om noe ce * sloiti
se oko neega
Er du enig? ce? k Slae li se?
enighet -en , , -k suglas-

85

enn
nost, slaganje, sloga
komme til enighet med noen om noe ce
ca , ce *
sloiti se s nekim oko neega, suglasiti se o neemu
Det er bred enighet om saken O TOM
* tom pitanju vlada opa
suglasnost
* Enighet gjor sterk je * U slozi je
snaga
enk|e -enj-a * udovica
enkel -t, enkle A , -k jednostavan,
prost
Maskinen er enkel betjene
je k Rukovanje strojem jednostavno je
enkelt -e A
1) (individuell) , * pojedini, pojedinaan
den enkelte * pojedinac
/ sine enkelte deler y k u
pojedinim dijelovima
Enkelte mener at ... / ...
k Pojedini/neki misle da ...
Lreren snakket med hver enkelt elev
je ca *
Nastavnik je govorio sa svakim uenikom pojedinano
2) (mots. dobbelt) * jednostnik
et enkelt vindu * jednostruki
prozor
enkeltbillet -en y k karta u
jednom smjeru
enkeltheter pl. * detalji
enkeltvis ADV * pojedinano
enkeltvrels|e -et, pl. -er * jednokrevetna soba
enkemann -en, pl. -menn k udovac
enkepensjon -en (
) * porodina mirovina (udovici ili udovcu)
enmannsbetjent -e A *
koji opsluuje jedna osoba
enn' ADV
1) (innrmmende) , , * ma, bilo, god
hva som enn skjer ce * ma to se
dogodilo
2) om enn * iako
3) enn.sia -----
2
enn KONJ
1) , ( ) k nego, od (uz kom
parativ)
Han er eldre enn deg je .
je * On je stariji od tebe. On je
stariji nego ti
mer enn en gang * vise puta .
Jeg er mer enn fornyd
* Vie sam nego zadovoljan
2) (medsetn.) * nego to
Det gikk annerledes enn jeg tenkte ce - Desilo se drukije
nego to sam mislio
3) enn om ,
da li da, to ako
Enn om vi forskte? ? * Da li

enn

da pokuamo?
4) enn ... da? a ...? * a ...
Takk, jeg har det bra, enn du da? , ja
, a ? * Hvala, ja sam dobro, a ti?
enn ADV)om kr jo
Han er ikke kommet enn * Jo
nije stigao
enorm -t, -e ADJ * ogroman
enormt ADV * jako
Jeg ble enormt skuffet ce *
Jako sam se razoarao
ens A * jednak
ha ens oppfatning * biti
istog miljenja
*ens rend * samo zbog toga
ensart|et -e A , , ,
* jednak, jednovrslan, istorodan, ujednaen
ensbetydende A k istog znaenja
vre ensbetydende med * znaiti
ens|e -etj-a V ( ),
( ) paziti (na neto), voditi rauna (o
neemu)
Han enset ikke det hun sa
o * Nije vodio rauna o njenim
rijeima
cnsembl|e [angsambel] -et, pl. -er * ansambl
ensfarg|et -e A * jednobojan
ensformig -e A , * jednolian,
jednolik
ensformighet -en * jednolinost
ensidig -e A k jednostran
en ensidig framstilling
. * jednostrano prikazivanje stvari
ensidighet -en * jednostranost
enslig -e A
1) (bare en)
pojedinaan
*en enslig svale * jedna lastavica
2) (ugift) , (.), (.),
sam, neoenjen (m.), neudata (f.), samohran
en enslig (.), (.) * samac (m.),
samica (f.)
enslig mor * samohrana majka
ensom -i, -me A * usamljen
ensomhet -en , , *
usamljenost, osamljenost, samoa
_. ensrett|et.-ev* ,
* dirigiran, politiki uniforrairan
ensrettet presse * neslobodni
tisak
ensretting -enj-a * politiko uniformiranje
enstavelsesord -et, pl. - k jednoslona rije
enstemmig -e A
1) , * jednoglasan, jednoduan
Det ble enstemmig vedtatt je * Zakljueno je jednoduno
2) (mus.) * jednoglasan
synge enstemmig * pjevati
jednoglasno

86

erfare
enstonig -e A * jednozvuan
entall -et * jednina
enten KONJ
1) enten ... eller ... ... ... * ili ... ili ...
Enten du eller jeg m gjore det ja
k Ili ti ili ja moramo to
uiniti
2) (innrmmelse) - ,
* bez obzira da li, svejedno da li
Vi reiser 'enten det blir sol eller regn
*
Putovat emo bez obzira da li e biti sunano ili
kia
1
entr [angtrej -en
1) (gang) * predsoblje
2) (det komme inn) , * pristup,
ulaz
* gjore sin entr ce * pojaviti se
3) (inngangspenger) * ulaznica
2
entr|e -etj-a V
1) (g inn i) || k ulaziti || ud
Bokserne entret ringen cy y *
Boksai su uli u ring
2) (mar.) ce || ce ( ) *
penajd se || popeti se (na brod)
entreprenr -en k graevinski poduzetnik
entreprenrfirma -er, pl. -j-er
k gradevinsko poduzece
enrusiasm|e -en , kr oduevljenje, entuziazam
entusiastisk -e A , * oduevljen, entuziastian
entydig -e A k nedvosmislen
ensveiskjring -enj-a k jednosmjeran promet
enveiskjrt -e A * jednosmjeran
enyd -e A * jednook
enzym -et, pl. -er k encim
epidemi -en * epidemija
epilepsi -en , * epilepsija, padavica
episod|e -en
1) (opptrinn) , , * incident, dogadaj, epizoda
2) (avsnitt) , , * epizo
da, odlomak, nastavak
En TV-film i 4 episoder y 4
* televizijski film u 4 nastavka
epl|e -et, pl. -er k jabuka
*stridens eple k jabuka razdora
* bite i det sure eplet k
progutati gorku pilulu
* Eplet faller ikke langt fra stammen
. * Iver
ne pada daleko od kladc. Kakav otac takav sin
eplekak|e -enj-a * pita od jabuka
epok|e -en enoxa -k epoha
epokegjrende A , * veoma znaajan, epohalan
ereksjon -en k erekcija
erfar|e -te V
1) (fole) II , ||

erfaren
* II iskusiti, dozivljavati || dozdyjeti
Han fikk erfare hvordan det var bo i et fremmed
land je y
* Iskusio je to znai ivjeti u tudoj zemlji
2) (f vite) || , ||
* saznavati || saznati, doznavati || doznati
etter det vi erfarer *
koliko smo obavijeteni
erfaren -t. erfarne A * iskusan
erfaring -enj-a ~k iskustvo
Jeg snakker av erfaring *
Govorim iz iskustva
f erfaring * sted iskustvo
* bringe i erfaring -k saznati
Han ble en erfaring rikere je

Stekao je jo jedno iskustvo

Hun har liten erfaring i skrive p maskin
*
Ona nema mnogo iskustva u tipkanju
ergerlig -e A
1) (sint) , , * ljut, ljutit, srdit,
gnjevan
vare ergerlig forjover noe ce
* ljutiti se zbog neega
2) (irriterende) , * dosadan,
nezgodan
Det var ergerlig at jeg ikke kunne komme
je * Nezgodno je
to nisam mogao d o d
ergoterapeut -en * radni terapeut
ergoterapi -en * radna terapija
ergr|e -etj-a V
1) II , || ~k
ljutiti II naljutiti, srditi || rasrditi
Det ergrer meg at han stadig kommer for sent
/ *
Nervira/jedi me to stalno zakanjava
2) ergre seg over noe ce || ce
k ljutiti se || naljutiti se zbog neega
ergrels|e -en , , * ljutnja, negodovanje, jed
erindrje -etj-a V ce || ce * sjeati se ||
sjetiti se
s vidt jeg kan erindre ce * koliko
se sjeam
erindring -en , * sjeanje, uspomena
fremkalle noe i erindringen ce
* pnsjetiti se neceg
;
Jeg skal ha det i erindringen
* Imat u to na pameti
erkebiskop -en * nadbiskup
erkefiend|e -en /

zakleti/krvni neprijatelj
erkesludder -et , * krajnja besmislica. potpuna glupost
erkjen|ne -te V
1) (innromme) || priznavati II priznati
erkjenne seg skyldig * prizna
ti krivnju
2) (filos.) || * spoznavati ||
spoznati

87

erstatningskrav
3) (bekrefte) || * potvrdivati || potvrditi
erkjennels|e -en
1) (forstelse) , , *
saznanje, spoznaja, spoznanje
2) (innrmmelse) * priznanje
erklr|e -te V
1) (kunngjre) || * izjavljivati II izjaviti
Statsministeren erklarte at han ville g av je *
Predsjednik vlade je izjavio da e podnijeti ostavku
2) erklare krig mot noen || * objavljivati || objaviti nekomu
rat
3) (fastsl) [| * proglaavati || proglasiti
erklre noen for dod
* proglasiti nekoga mrtvim
Han ble erklrt persona non grata
cy ra k Proglasili su ga
nepoeljnom osobom
4) erklre seg ce || ce k
izjanjavati se || izjasniti se
erklre seg uenig ce *
izjasniti se protiv neega
erklre seg skyldig * priznati
krivnju
Hun erklrte seg uskyldig je je * Izjavila je da je neduna
erklring -enj-a , * izjava, iskaz
avgi erklring * dati izjavu
krigserklring kr objava rata
erm|e -et, pl. -er
rukav
ernr|e -te || * hraniti || nahraniti
ernre seg av noe ce k hraniti se
necim
ernring -enj-a , * ishxana, prehrana
erobr|e -etj-a V || , ||
* osvajati || osvojiti, zauzimati || zauzeti
Landet ble erobret av fienden je /

Zemlju je osvojio/zauzeo
neprijatelj
erobrer -en, pl. -e * osvaja
erobring -enj-a
1) , k osvajanje, osvojenje
2^-Y/jwm.-^ocBojeHa ~k osvojena osoba
Hun er hans siste erobring je
* Ona mu je posljednji ulov
erotikk -en * erotika
erotisk -e A
erotian
erstatning -en
1) (vederlag) , , ,
odteta, naknada, nadoknada
Jeg forlanger 1000 kroner i erstatning
1000 * Traim 1000 kruna odtete
2) (surrogat) * zamjena
kajfeerstatning * zamjena za kavu
erstatningsansvar -et * odgovornost
erstatningskrav -et, pl. - k zahtjev
za naknadu

88

erstatningspliktig
erstatningspliktig -e A *
obvezan nadoknaditi
erstatt|e -et/-a V
1) (betale) || * nadoknadivati || nadoknaditi
Han mtte erstatte skaden Mopao je * je nadoknaditi tetu
2) (bytte ut) || * zamjenjivati II zamijeniti
Ingen kan erstatte ham Hinco ra -* Nitko ga ne moe zamijeniti
ert -en (bot.) * zrno graka
erter * grasak
ert|e -etj-a V , , , * zadirkivati, dirati, peckati
Han blir ofte ertet av de andre i klassen
^ ra
Ostali uenici
!
4eestd'ga zadirkuju
erteblomstfamilien (bot.) (.) * mahunice (pl.)
ertekrok -en ir zadirkivalo
ertesupp|e -enj-a * juha od graka
erverv -et, pl. - * zanimanje
erverv|e -etj-a seg V || * stjecati ||
sted
erverve seg kunnskap * stei znanja
ervervsmessig -e A ic poslovni
es|e -tej-a V || * nabrekivati II nabreknuti
Deigen eser ce * Tijesto se die
esel -et, pl. esler ic magarac
sta som et esel ic tvrdoglav kao magarac
Ditt esel! ! * Magare jedan!
eselspark -et, pl. * gi noen et eselspark *
zadati nizak udarac
eselnrer pl.
1) k magaree uii
2) (fig) y * zavrnut
dio lista u knjizi
esk|e -en ( ) * kutija (od kartona)
en eske fyrstikker * kutija ibica
skoeske * kutija za cipele
eskimo -en (.), (.) * Eskira (m.),
Eskimka (f.)
eskortje -en () , ic (oruana)
prajnja^eskqrta
ess' -et, pl. - (i kortspill) , ac *"a~
ess S: * vre i sitt ess y * biti
u svom elementu
essay [essei] -et, pl. -j-er ecej, * esej, ogled
essens -en
1) (ekstrakt) , * esenca, esencija
2) (kjerne) * bit
essensiell -elt, -e A , * bitan, sutinski
estetisk -e A
1) * estetski
ha estetisk sans * imati
sraisla za lijepo
2) (om estetikk) * estetiki
Estland (geogr.) * Estonija
_

etrusker
estnisk -e A * estonski
et ART -* en
etabler|e -te V
1) (grunnlegge) || ,
II , || - osnivati II osnovati, otvarati || otvoriti, ustanovljivati
II ustanoviti
etablere et firma ic osnovati
tvrtku
2) (opprette) || *
uspostavljati || uspostaviti
etablere et samarbeid *
uspostaviti suradnju
3) etablere seg || nocao,
|| ic otpodnjati || otpoeti posao, otvarati || otvoriti praksu
etablere seg som tannlege
ic otvoriti zubarsku praksu
en etablert kunsmer ic afirmiran umjetnik
etablering -enj-a
1) (grunnlegging) , ic osnivanje, otvaranje
2) (oppretting) ic uspostavljanje
etablissement [-mang] -et, pl. -j-er , (xo, .) * lokal, zgrada (hotel, restoran i sl.)
etapp|e -en , * etapa, faza
en utbygging i tre etapper y *
izgradnja u tri faze
etasjle -en * kat
frste etasje * prizemlje
annen etasje * prvi kat
Han bor i femte etasje * Stanuje na etvrtom katu
kjelleretasje ic suteren
loftsetasje * mansarda
ete t, ett V
1) (spise grdig) * derati
ete opp ic proderati
2) (om dyr) || (o ) *
jesti II pojesti (o ivotinjama)
3) (dial.) -* spise
4) (tre) ||
izjedati || izjesti
Rusten t seg gjennom jernet je
* Rda je progrizla eljezo
eter -en (kjem.) erap * eter
*i eteren ic na radiju
ethvert TRON ^ e n h v e r
etikett -en
etiketa, naljepnica
etikett|e -en , ic eti
keta, pravila ponalanja
etjkk -en * etika
etiopier -en, pl. -e (.),
(.) ic Etiopljaniu (m.), Etiopljanka (f.)
etiopisk -e A * etiopski
etisk -e A
>
1) * etian
2) (om etikk) * etiki
etnisk -e A
etniki
etnografi -en ic etnografija
etnologi -en ic etnologija
etrusker -en, pl. -e * Etruanin

etruskisk

89

etruskisk -e A * etrucanski, etnirski

ets|e -etj-a V || , || * izjedati || izjesti, nagrizati || nagristi
Syren etset hull i metallet je
* Kiselina je nagrizla metal
ett TALL - en
1
etter
PREP
1) , , () * poslije, nakon,
iza (neega)
etter krigen * poslije rata
Han kom etter meg je ~
Doao je poslije mene
litt etter litt -k malo pomalo
2) () * za (neim)
dag etter dag * dan za danom
den ene etler den andre * jedan
za drugim
Han gjor den ene dumheten etter den andre
* Pravi glupost za glupou'
Gjenta etter meg! * Ponovite
za mnom
3) no, () * po, prema (neemu)
etter planen no * po planu
etter min mening no * po m o m
miljenju
etter alt dmme no * po svemu
sudei
4) (for hente) no () * po (neto)
g etter avisen no -k otid po novine
ringe etter lege k nazvati lijenika
5) (av) () * od (neega)
Smykket har hun arvet etter sin mor je
* Nakit je naslijedila od
majke
trett etter reisen * umoran
od putovanja
6) (langs) ( ce ) * (prevodi se instrumentalom)
g etter veien k ici cestom
7) alt etter ( ) k zavisno (od toga)
alt etter hvor gamle de er
cy * zavisno od toga koliko su stari
8) (med verb) Politiet er etter ham ra
* Policija ga trai
lete etter noe * traiti neto
lengte etter noe * eznuti za
neim
~sla~erreTi en bok y * potraiti
u knjizi
etter ADV , * kasnije, poslije
et r etter k godinu dana
kasnije
ret etter * slijedee godine
like etter * malo zatim
3
etter KONJ
1) etter at , k poto, kad
Etter at han hadde lest avisen, slukket han lyset
je , je *
Poto je proitao novine, ugasio je svjedo
2) etter , * poslije, poto, nakon
Etter ha sett filmen, forstr jeg alt
, * N a k o n to

etterligne
sam gledao film, sve mi je bilo jasno
3) etter som * prema tome
etter som en blir eldre ca * s godinama
Det er alt etter som en tar det je ce
* Sve je to kako se uzme
etterbarberingsvann -et *
losion za poslije brijanja
etterbehandling -enj-a k dodatno
lijeenje
etterdnning -en , * val, kasno
djelovanje
etterforskning -en * istraga
drive etterforskning k voditi istragu
etterforskningskommisjon -en k
istrana komisija
etterflger -en, pl. -e (.),
(.), (.), (.) nasijednik
(m.), nasljednica (f.), sljedbenik (m.), sljedbenica
(f-).

ettergi -gav, -gitt V

ettergi en gjeld * oprostiti dug
ettergi en straff * osloboditi od kazne
ettergivenhet -en , *
popustljivost, povladivanje
etterhnden ADVca * s vremenom
etterforsk|e -etj- V || k
istraivati || istraiti
etterkomme -kom, -kommet V
etterkomme et krav ce * odazvati se zahtjevu
etterkomme en befaling ce
* pokoriti se zapovijedi
etterkommer -en, pl. -e * potomak
etterkrav -et, pl. - * pouzee
sende en pakke mot etterkrav
k poslati poiljku pouzeem
betale pr. etterkrav * platiti
pouzeem
etterlate -lot, -latt V
1) || ( ) * ostavljati II ostaviti (neto nekomu)
etterlate inntrykk -k ostaviti
dojam
2) etterlate seg ||
k ostavljati || ostaviti za sobom
Han .ettedaterseg .kone-og.tt_barn._
* Ostavlja za sobom
enu i troje djece
de etterlatte *
ianovi ue obitelji pokojnika
etterlev|e -de V ce () * drati se
(neega)
etterlign|e -etj-a V
1) (ta etter) , , , ce ( ) * oponaati, imitirati, ugledati se (na nekoga)
Barna etterligner de eldre
* Djeca oponalaju odrasle
2) (forfalske) , * imitirati, falsificirati, patvoriti, krivorvoriti
3) (skatt) ||

etterligning
k naknadno oporezivati |( oporezovati
etterligning -enj-a
1) (det ta etter) , ,
, ( ) * oponaanje,
imitiranje, ugledanje (na neto)
2) (forfalskning) , * kopija,
imitacija
3) (skatt) * naknadno
oporezivanje
etterlys|e -te V || ,
( ) * izdavali || izdati potjernicu, traiti (preko
sredstava javnog informiranja)
Han er etterlyst av politiet je * Policija je raspisala po
tjernicu za njim
etterlysning -en * potjernica
ettermiddag -en , no , *
popodne, po podne, poslije podne
i ettermiddag no * danas po podne
Vi pratet en hel ettermiddag
Priali smo jedno cijelo popodne
ettermiddagsundervisning -en *
popodnevna nastava
ettermael|e -et o
, * glas koji neko
me ostane poslije smrti, posmrtna reputacija
etternavn -et, pl. - * prezime
etternler -en, pl. -e
1) , * koji dolazi
kasno, zakanjeli
2) (som vakler) * oklijevalo
etterp AD V , * poslije, kasnije
etterpklokskap -en k naknadna
pamet
etterretning -en k obavijest, obavjetenje
* ta til etterretning k primiti k
znanju
etteiTetningstjenest|e -en k
obavjetajna sluba
etterrett -en * desert
etterslekt -enj-a * potomslvo
etterskudd -et: p etterskudd k naknadno
etterskuddsbetaling -en k zatezna
kamata
etterskuddsvis ADV * naknadno
ettersom KONJ
-/->- (),~ * kako,
kad(a), budui da
Etter som du spor, skal jeg fortelle deg det
, * Budui da pita, rei u ti
2) alt etter som ,
* zavisno, prema tome kako se uzme
Lett eller vanskelig, det er alt etter som en tar det
, ce Lako ili
teko, zavisi kako se uzme
etterspill -et , , *
nastavak, obraunavanje, posljedica
Saken har ftt rettslig etterspill je * Stvar je zavrila na sudu
ettersprsel -en k potranja
Det er stor ettersprsel etter den varen je

90

eventuell
* Velika je potranja
za tom robom
etterspurt -e A * tralen
ettersyn -et , k pregled, kontrola
ved nrmere ettersyn
detaljnim pregledom
ettersk|e -te V ( ) * tragati (za
nekim)
Han er etterskt av politiet ja k Za.njim traga policija
etterskning -en ( ) *
traganje (za nestalom osobom)
ettertank|e -en k razmiljanje
ved nrmere ettertanke ce k
kad se bolje razmisli
ettertenksom
-me A , * misaon, zamiljen
ettertrakt|et -e A * traen
ettertrykk -el
1) , , -k naglaavanje, isticanje
si noe med ettertrykk || ,
II , ||
naglaavati || naglasiti, isticati || istai
2) (om boker) * pretiskavanje,
pretampavanje
Ettertrykk forbudt k
Zabranjeno pretiskavanje
ettertrykkelig -e A , k
naglaeno, nedvosmisleno
etterutdanning -enj-a , * dopunsko kolovanje, struno
usavravanje
ettervirkning -en ,
posljedica, naknadni uinak
ettall -et , jedinica, broj
jedan
ettpartisystem -et k jednopardjski sistem
etui -et, pl. -j-er k futrola
brilleetui k futrola za naoale
etymologi -en k etimologija
Europa (geogr.) kr Evropa
europamesterskap -el * evropsko prvenstvo
europeer -en. pl. -e (.),
(.) Evropljanin (m.), Evropljanka (f.)
europeisk -e A. k eyropsld
r
evakuer|e -te V , k evakui
rad
evakuering -enj-a * evakuacija
evangelisk -e A
1) * evandeliski
2) (protestantisk) , *
evangeliki, protestantski
evangelist -en k evandelisl
evangeli|um -et, pl. -er k evandelje
Lukas' evangelijum no k Evandelije po Luci
eventualitet -en * eventualnost
eventuell -elt, -e A * eventualan
Vi kan eventuell komme tilbake til saken
ce * Mo-

91

eventyr
emo se eventualno vratiti na to pitanje
eventyr -et, pl. J) (folke-) , * bajka,
narodna pripovijetka
* fortelle eventyr * priati bajke
2) (opplevelse) , * avantura, pustolovina
eventyrer -en, pl. -e (.), (.).
(.), (.) * pustolov (m.), pustolovka (f.), avanturist (m.), avanturistkinja (f.)
eventyrlig -e A
1) '(dumdristig) , *
pustolovan, avanturistiki
2) (fantastisk) , , * fantastian, bajan, basnoslovan
et eventyrlig hell kr nevjerojatna srea
eventyrlyst -en/-a * elja
za pustolovinama
evig -e A
1) * vjean
evig liv * vjeni zivot
*til evig tid * zauvijek
2) (uavlatelig) , k vjean, stalan
en evig krangling * vjene svae
evig student * vjeni student
3) *hver evige dag * svakt boiji
dan
* Hvert evige ord er sant je ,
* Sve je istina, od rijei do rijei

fadese
4) (forsterkende) k potpuno
*Det har du evig rett il y ! *
Potpuno si u pravu!
evighet -en * vjenost
* Aldri i evighet! y ! * Nikada u
ivotu!
Vi mtte vente i en evighet p toget
Morali smo
ekati itavu vjenost na vlak
eviggrnn -gront, -e A * zimzelen
evinnelig -e A * vjeni
/ det evinnelige vjeno isto
evn|e -enl-a
1) , , * sposobnost, vjetina, mo
*etter beste evne
to bolje umije
*etter fattig evne kako zna i
umije
* leve over evne * zivjeti iznad svojih mogunosti
manglende evne til noe *
nesposobnost za neto
2) (anlegg) , , dar, obdarenost, talent
Hun har gode evner i sprk *
Ima dra za jezike
Han har gode evner / je *
Nadaren/darovit je
evnerik -/, -e A , k darovit,
nadaren, talentiran
evneveik
-e A y , * ometen u razvoju, mentalno zaostao

F
fabel -en. pl. -bier k basna
.
fabelaktig -e A * basnoslovan
fabrikant -en
Ijjpfoduient)

-*~proizvoa^
2) (fabrikkeier) k tvorniar
fabrikasjon -en * proizvodnja
fabrikasjgnsfeil -en , y
* tvornika greka, greka u proizvodnji
fabrikat -et, pl. -f-er
1) (produksjon) () * (tvornika) proizvodnja
en vare av norsk fabrikat * roba norveke proizvodnje
2) (produkt) , () *
fabrikat, (tvorniki) proizYod
fabrikk -en * tvornica
Han arbeider p fabrikk y * Radi

u tvornici
fabrikkarbeider -en, pl. -e k tvorniki radnik
-fabrikkeier -en.pl. -e ,
* vlasnik tvornice, tvorniar
fabrikker|e -te V
1) (lage) () k proizvoditi
(tvorniki)
2) (dikte opp) || k izmiljati II izmisliti
fabrikkmerk|e -et, pl. -er * tvorniki
znak
fadder -en, pl. -e () (.), 7 (.) *
(krteni) kum (m.), kuma (f.)
fadervr -et * oena
*Han kan mer enn sitt fadervr je k
Prepreden je
fades|e -en , , * greka,

faen
kiks, glupost
faen -en (vugl.) vrag
Fy faen! ! ! * U
boju mater!
faenskap -et , * zlo, smicalica
fag -et, pl. 1) (skole-) () (kolski)
predmet
naturfag -et -k poznavanje
prirode
2) (hndverk) * struka
Han er snekker av f ag je Po
struci je stola r
fagarbeider -en, pi -e *
kvalificirani radnik
fagbevegels|e -en * sindikalni
pokret
fager -/, fagre A , k lijep, divan
fagfolk pl. **strunjaci
fagforbund -et, pl. -
k zemaljski strukovni sindikat
fagforening -enj-a
1) * sindikat
melde seg inn i fagforeningen ce y CUH * ulaniti se u sindikat
2) (klubb) y
* sindikalna podrunica u poduzeu
fagforeningskontingent -en
k sindikalna lanarina
fagidiot -en ,
* profesionalno deformiran, koji osim svoje struke nista
drugo ne vidi
fagkunnskap -en * struno znanje
fagkyndig -e A , struan,
kompetentan
fagkrets -en ( ) *
predmeti (za diplomski ispit)
faglig -e A
1) (fog-) * struni
2) (fagforenings-) , k
strukovni, sindikalni
faglitteratur -en * struna literatura
faglrt -e A * kvalificiran
faglrt arbeidskraft
* kvalificirana radna snaga
fagmann -en, pl. fagfolk * strunjak
fa"gomrd|e -el~pV-er k struka
fagopplring -enj-a * struno
obrazovanje
fagorganisere -te seg V || y , ce || ce y *
stupati II stupiti u sindikat, ulanjivati se || ulaniti
se u sindikat
fagorganisering -enj-a
1) (det organisere) y
* organiziranje radnika u sindikat
2) (det organisere seg) y
ulanjivanje u sindikat
fagott -en (mus.) * fagot
fagprv|e -enj-a * struni ispit
fagutdanning -enj-a * struno

92

fall
obrazovanje
fajans|e -en , * fajansa, majolika
fakk|e -etj-a || k hvatati || uhvatiti
fakkel -en, pl. fakler , , (noem.)
k baklja, zublja, (poet.) lu
fakkeltog -et, pl. - * bakljada
fakter pl. k gestovi
1
faktisk -e ADJ , , * stvaran, pravi, faktiki
de faktiske forhold * pravo
stanje stvari
2
faktisk ADVy , , -k u stvari,
zapravo, stvarno
Det er faktisk sant To je, y , * To
je, u stvari, istina
faktor -en, pl. faktorer
1) , * inilac, imbenik, faktor
Faktorenes orden er likegyldig
Redoslijed inilaca ne igra ulogu
den menneskelige faktor , * Ijudski inilac, subjektivni faktor
2) (trykkerileder) , * faktor, poslovoa u tiskari
faktum -et, pl. fakta . * injenica,
fakt
Det er et faktum at... je ... * injenica je da ...
et ubestridelig faktum k
neosporiva injenica
faktura -en , ca o *
faktura, raun s podacima o robi
fakultet -et, pl. -j-er * fakultet
Det historisk-filosofiske fakultet
- * Povijesno-filozofski fa
kultet
Det
matematisk-naturvitenskapelitge fakultet
- * Prirodoslovnomatematiki fakultet
falby -bd, -budt ||
nuditi II ponuditi na prodaju
fald|e -etj-a || , || rubiti II obrubiti, opivati || opiti
falk -en (zool.) k soko
fall' -et
1) (det falle) , * pad, padanje
et fall i temperaturen -k pad tem
pera
ture
.
v
regjeringens fall k pad vlade
* st for fall k biti pred padom
*Det endte med knall og fall ce *
Svrilo se loe
2) (helning) , , k padina, pad,
nagib
3) (i hret) () k val (kose)
ha fall i hret * imati
valovitu kosu
4) (fosse-) * vodopad
2
fall -et (tilfelle) * sluaj
ifall * ako
i alle fall y * u svakom sluaju
i verste fall y
u najgorem
sluaju

falle

93

/ s fall y TOM , * u tora sluaju,

onda
/ motsatt fall y * u suprotnom
sluaju
mt falt
v
1) || * padati || pasti
Han falt i kamp je y * Pao je u borbi
*Han falt s lang han var je je
* Tresnuo je koliko je dug i irok
Valget falt p ham je * Izbor
je pao na njega
* falle i unde y -k pasti u nemilost
* falle i smak ce k dopasti se
Festningen falt je * Tvrdava je pala
Frisene har falt cy * Cijene su pale
falle p kne * pasti na koljena
2) (kunngjres) k biti objavljen
Dommen faller i morgen Presuda e biti izreena sutra
Sensuren faller i morgen
* Rezultati ispita e biti
objavljeni sutra
3) la noe falle || * naputati II napustiti
La forslaget falle! ! * Povuci prijedlog!
la ankeret falle * spustiti sidro
* la noen ord falle * r e d par rijed
4) falle seg (hende) ce || ce
deavati se || desiti se
Det faller seg slik at ... je y ... *
Stvar je u tome da ...
nr det faller seg slik ce * kad
se prui prilika
* Vi m ta det som det faller y *
Sve u svoje vrijeme
5) (vare) * biti
Det faller meg lett je * Lako mi je
Det faller ikke naturlig for meg
k Nije mi prirodno
Det faller meg tungt gjre det je
TO * Tesko mi je to udniti
faUe ay
1) (falle ned fra) || , ||
(ca ) * spadati || spasti, padati || pasti
(s neega)
g falle av en hest c . k pasti s konja
* falle av lasset TplcelFispastHz~trke~
2) (losne) || * otpadati || otpasti
Knappen falt av je * Puce je otpalo
falle bort || * otpadati || otpasti
Det forslaget faller bort! Taj ! *
Taj prijedlog otpada!
Straffen faller bort ce *
Oprostit e mu se kazna'
faUe fra hverandre ce || ce -k
raspadati se || raspasti se
Motoren falt fra hverandre ce pacnao *
Motor se raspao
falle gjennom || * propadati ||
propasti

falle

falle gjennom et hull k pro

pasti kroz rupu
Filmen falt gjennom i forhold til romanen je
y * Film je bio
slabiji u odnosu na roman
falle i || * upadati || upasti
a falle i en felle y k upasti u zamku
falle i sovn * zaspati
falle for || , * podlijegati J| podlei, biti osvojen
Han falt for hennes sjarm ra je
* Osvojio ga je njen arm
Han falt for henne ce y * Zaljubio se
u nju
falle fra
1) (do) II k umirati || umrijeti
2) (svikte) || ,
II * ostavljati || ostaviti, naputati ||
napustiti
En etter en falt hans venner fra cy
ra * Prijatelji su ga redom
naputali
falle inn || / k padati ||
pasti na um/pamet
Det falt henne ikke inn To joj
* To joj nije palo na pamet
falle inn under y * spadati u
Det faller inn under denne loven To je
~* k To je odredeno ovim zakonom
falle ned ce || ce k ruiti se || sruiti
se
Taket falt ned ce k Krov se sruio
faUe p
1) || * nailaziti || naid na
Blikket mitt falt p en bok ce
* Pogled mi se zaustavio na
jednoj knjizi
Natten falt p ce * Spustila se no
2) || * padati || pasti na
Det meste av arbeidet falt p ham
je * Najved dio posla je pao
na njega
falle sammen
1) (falle ned) ce || ce * ruiti se
II sruiti se
2) (hende samtidig) ce, ce
(ca ) * podudarati se, poklapati se (s necim)
Julaften faller sammen med min fdselsdag
-- ca -_ Ja _Ba-_
dnjak se poklapa s mojim rodendanom
Vre nsker faller sammen ce pajy * Nae elje se podudaraju
falle tilbake p: ha noe falle tilbake p
k imati
neto na to se ovjek moe osloniti
falle ut || * ispadati || ispasti
Tennene hans faller ut Ispadaju mu zubi
Alt falt heldig ut je Sve je
dobro ispalo
TV-programmet falt ut TB je k
TV program je ispao
Her har det falt ut en hel setning je

falleferdig
* Ovdje je ispala cijela reenica
falleferdig -e A * oronuo
fallitt -en bankrot
g faliti , *
bankrotirati, pasti pod steaj
fallitterklring -enj-a o * priznanje o neuspjehu
fallrep -et: p fallrepet , * pri
kraju, na rastanku
fallskjerm -en * padobran
fallskjermhopper -en, pl. -e * padobranac
fallskjermtropper pl. padobranske jedinice
falm|e -etj-a V || , (.)
ce II ce * blijediti || izblijediti, (fig.) linjati
se II olinjati se
Stoffet har falmet je * Tkanina je izblijedila
fals -en , , * obod. porub, av
falsk -/, -e A
1) (feil) , -k laan, neistinit
falsk alarm * lana uzbuna
falskt vitneml k Iano svjedoenje
avlegge falsk ed ce * krivo se
zakleti
2) (imitert) , k laan, falsificiran, krivotvoren, patvoren
falske smykker * laan nakit
falsk underskrift k krivo
tvoren potpis
3) (svikefull) , , *
laan, pritvoren, podmukao
4) (mus.) k neskladan
synge falskt * pjevati greno
falskhet -en ~k dvolinost
falskner -en, pl. -e ,
* falsifikator, krivotvoritelj
falskneri -et , , falsificiranje, krivotvorenje, patvorenje, patvorina
famjli|e -en
1) * obitelj
stifte familie : zasnovati
obitelj
familien Olsen k Olsenovi
2) (slekt) , , * rod, rodbina
vare i familie med noen k biti
nekome rod
Han er av god familie je k Dobrog
je roda
Han har familie i USA y - *
Ima rodake u SAD-u
famjliedaghjem -met ,
kuene
jaslice, obitelj kojoj opina plaa za uvanje djece
familieforhold -et y ,
* odnosi u obitelji, obiteljske prilike
familieforsrger -en, pl. -e k
hranitelj obitelji
familieplanlegging -enj-a *

94

fange
planiranje obitelji
familierdgivningskontor -et, pl. -j-er
* savjetovalite za obiteljska pitanja
familieundervisning -en
* kolovanje doseljenikih obitelji
familievennlig -e A * pogodan
za obitelj
familir -/, -e A
1) k obiteljski
Han kunne ikke komme p jobben av familiare grunner
* Nije mogao doi na posao iz obiteljskih
razloga
2) (fortrolig) * familijaran
faml|e -etj-a V k pipajui traiti
Han famlet etter drklinken je
Traio je kvaku pipajui
famle seg rundt i mrket y
k pipati unaokolo u mraku
famle etter ordene *
traiti rijei natucajui
famn -* favn
fanatiker -en, pl. -e , ,
* fanatik, fanatiar, zanesenjak
fanatisk -e A , , k fanatian, fanatiki, zanesen
fanatisra|e -en , * fanatizam, zaslijepljenost
fanden -en
1) (djevelen) , * vrag, davao
* male fanden p veggen ra
- vidjeti vraga i gdje ga nema
*N er fanden ls! no ! * Sad
e biti belaja!
*Hvis man gir fanden lillefingeren, tar han hele hn
den ,
* Daj vragu mali prst, trait e ti cijelu ruku
*fr fanden fr sko p , y *
rano ujutro, u eik zore
*Han er full av fanden y .
ra Uao je neki vrag u njega.
Spopala ga je neka zloca
2) (forsterkende, jfr. faen) For fanden! ()
! * Dovraga! U boju mater!
Det bryr jeg meg fanden ikke om!
! * Ba me boli za to!
Reis fanden i vold! [1
ce ! * Nosi se u boju mater!
Fandens idiot! ! k Kretenu jedan!
Fanden ta meg om jeg gjor!
! Vrag me odnio ako to uinim!
Fanden ta deg! ! * Vrag te
odnio!
fandenivoldsk -e A k vraji
fan|e -en , , * barjak, zastava,
stijeg
fanfar|e -en , k tu, fanfara
fang -et, pl. - * krilo
Hun satt med barnet p fanget je y
* Driala je dijete u krilu
fang|e' -et , * naramak, pregrt
el fange ved
naramak drva

fange
:

fang|e -en
1) (innsatt) (.), (.) *
zatvorenik (m.), zatvorenica (f.)
politiske fanger * politiki zatvorenici
2) (mil.) (.), (.) *
zarobljenik (m.), zarobljenica (f.)
ta noen til fange * zarobiti
nekoga
3
fang|e -etl-a V
1) II , || * loviti
II uloviti, hvatati || uhvatiti
Katten fanger mus k Maka
lovi mieve
De fanget en ulv cy k Ulovili su
vuka
2) (ta tilfange) || * zarobljavati || zarobiti
De ble fanget av fienden je * Neprijatelj ih je zarobio
3) (vekke) || k privlaiti ||
privui
fange noens oppmerksomhet
* privui neiju panju
fangeleir -en * zarobljeniki
logor
fangenskap -et , , zarobljenitvo, zatoenitvo, suanjstvo
Han var i tysk fangenskap under krigen je y
Bio
je u njemakom zarobljenitvu za vrijeme rata
fangevokter -en, pl. -e , k
zatvorski uvar, straar
fanglin|e -en/-a * prihvatno ue
fangst -en
1) (det fange) ( , .) *
lov (na tuljane, kitove i sl.)
drive fangst p sel ce *
baviti se lovom na tuljane
2) (bytte) * ulov
gjore en god fangst ,
* imati d o b a r ulov, dobro uloviti
fangstfelt -et, pl. - k lovite
fangstfolk pl. ( , .) lovci
(na tuljane, kitove i sl.)
fant -en , -k skitnica, pokuar
* gjore noen tilfant * niinirati
nekoga
*Han er raka fant *
Nema ni prebijene pare
fantaser|e -te V
,
1) (drmme) , ,
k matati, sanjariti, fantazirati
2) (snakke i rske) , , buncati, bulazniti, fantazirati
fantasi -en
1) , , ,
* mata, imaginacija, fantazija
Han har en livlig fantasi + I m a
bujnu matu
2) (drm) , ,
matarija, sanjarija, fantazija

95

fare

Det er fri fantasi To cy k To

su iste izmiljotine
fantasifull -/, -e A , * matovit, pun mate
;
fantastisk -e A , k fantastian, nevjerojatan
fantasifoster -et, pl. -j-tre , * tvorevina mate, iluzija
fanteri -et , , ,
- manguparija, ludorija, lakrdija,
objeenjatvo
fantestrek -en * fanteri
far' -et (spor) * trag
f a r -en * otac
Han er sin far opp av dage je *
On je suti otac
farbar -t, -e A , * prohodan,
prolazan
farbror -en * strie
far|e' -en k opasnost
Livet hans er i fare je y *
ivot mu je u opasnosti
med fare for livet no * uz
opasnost po ivot
utsette seg for fare ce *
izloiti se opasnosti
fare for brann * opasnost
od poara
Det er ingen fare p ferde k
Nema opasnosti
* ane fred og ingen fare -k ne
slutiti zlo
Han str i fare for miste jobben * Prijeti mu opasnost da
izgubi posao
2
fare for, fart V
1) (reise) , || ,
II * putovati, polaziti || p o d , odlaziti || o t i d
Han for til Amerika je y -k
Otiao je u Ameriku
* la noe fare *
pustiti neto da ide kako ide
2) (jage) || * juriti || jurnuti
Toget for forbi je * Vlak je projurio
fare med ce * baviti se
fare med lgn * lagati
fare med sladder , k traati
Han har lite fare med * Slabo
zna stvari
fare opp II ce, || * || prenuti se,
II p o s k o a t i
fare sammen || ce, || ce, ||
ce k || trgnuti se, || acnuti se, || stresti
se od straha
fare gjennom
1) II * prolaziti || p r o d
En tanke for gjennom hodet mitt
kr Sinu mi misao
2) (se p) || * pregledavati || pregledati
Han for gjennom brevet je k
Pregledao je pismo

fare
fare over || * prelaziti || prei
Hun for over gulvet med en kost Ha je
* Na brzinu je mellom
podslio pod
* fare over noe med en harelabb
k uraditi nelo povrno
fare over noe med ynene
preletjeti pogledom preko neega
fare overende || padati || pasti
fare ille || , || *
loe prolazili || proi, || nastradati
farefri -tt, -e A * bezopasan
faretruende A k prijetei
farfar -en (no ) * djed (po ocu)
farg|e' -en = farve
1) * boja
en skrikende farge * dreea boja
* seier for de norske fargene
* pobjeda za norveku reprezentaciju
2) (stoff) , * boja, farba, liilo
oljefarger * uljane boje
3) (preg) k karakteristika
* sette farge p || k oivljavati (I oivjeti
politisk farge * politika
pripadnost
* ta farge av * podlei uticaju
farg|e 2 -etj-a V= farve
1) II , || *
bojiti I) obojiti, farbati || ofarbati
Hun farger hret * Boji kosu
Blusen farger av -* Bluza puta
boju
2) (prege) * utjecati na
Hennes politiske syn farger framstillingen
> * Njeno
politiko uvjerenje utie na izlaganje
fargeblind -e A * slijep za boje
en fargeblind person * daltonist
fargeblindhet -en , *
sljepoa za boje, daltonizam
fargeekte A * postojane boje
fargefilm -en y / * film u boji/
koloni
fargefjernsyn -et, pl. 1) y k televizija u boji
2)XsppAratf y * televizor u bojr
fargehandel -en, pl. -dier * proda
vaonica boja
fargekart -et, pl. - * katalog boja
fargelos -t, -e A * bezbojan
fargerj -et, pl. -f-er k bojadisaonica
fargerik
-e A , * aren, arolik
fargesans -en * smisao za boje
farin -en y k eer u zrnu
farkost -en k plovilo
farlig -e A * opasan
Det er ikke s farlig * Nije
tako strano
farls -t,-e A * bez oca
farm -en * farma

96

fascist
farmasyt -en k farmaceut
farmor -enj-a, pl. -modre (no ) kr baka (po
ocu)
fars|e -en
1) (komedie) , * farsa, lakrdija
2) (kjtt-) kr mljeveno meso
farskap -et * oinstvo
Han ble tilkjent- farskapet til barnet je
* Sud mu je dosudio oinstvo
farskapssak -en *
sudsko utvrdivanje oinstva
farsott -en , kr kuga, poast
fart -en
1) (hastighet) * brzina
med f i stor hastighet * velikom
brzinom
ta fart ce * zaletjeti se
Jeg husker ikke i farten ce k
Trenutno se ne sjeam
Han er p farten sent og tidlig
kr On stalno negdje uri
Han stod p farten til g ut ce
Ar Spremao se izai
2) (liv) k ivot
Det var full fart p festen je y
ir Zabava je bila u punom jeku
en jente med fart i kr ivahna
djevojka
3) (marit.) * plovidba
Hva slags fart gr skipet i?
? * Kakav prevoz vri brod?
utenriksfart * prekomorska plovidba
fart|e -etj-a V k putovati
Han har fartet verden rundt je no
k Putovao je po cijelom svijetu
fartsbegrensning
-en

*
ogranienje brzine
fartsgal -t, -e A y * zaljubljen
u brzu vonju
fartsgrens|e -enj-a kr dozvoljena
brzina
fartssynder -en, pl. -e * voza koji prekorauje dozvoljenu brzinu
farty -et, pl. -j-er , kr brod, lada
fartstid -en kr plovidbeni sta
farvannet,pl:
()~irvode(p\r)
i internasjonalt farvann y
u medunarodnim vodama
*Han er i farvannet Ty je k Tu je negdje
farve -* farge
farvel -et * zbogom
ta farvel med noen ce ||
ce c * opratati se || oprostiti se s nekim
fasad|e -en , * proelje, fasada
fasan -en (zool.) (Phasanius) * gnjeteo, fazan
fasciner|e [fas-] -te V , || *
fascinirati, || opiniti
fascinerende [fas-] A , *
fascinantan, oaravajui
fascism|e [fasjisme] -en * faizam
fascist [fasjist] -en () * faist

fascistisk

fascistisk [fasjjstisk] -e A * faistiki

fas|e -en
1) * faza
Forhandlingene er gtt inn i en ny fase
cy y * Pregovori su preli u
novu fazu
2) (mne-) * mijena
mnens faser * Mjeseeve mijene
fasit -en
1) (lsning) , * rjeenje, rezulta't
2) (hefte) * zbirka matematikih rjeenja.
fasjonabel -t, -ble A , * otmjen,
elegantan
fasong -en , * fazon, kroj
* f fasong p noe k srediti neto
fast' -e ADJ
1) , * vrst, tvrd
en vei med fast dekke ca
* cesta sa vrstom podlogom
en fast karakter * vrst karakter
fast eiendom , *
nekretnina, nepokretna imovina
lede med fast hnd *
voditi vrstom rukom
tro fullt og fast p noe y
k vrsto vjerovati u neto
2) (permanent) * stalan
fast arbeid nocao * stalan posao
faste utgifter / * stalni
trokovi/izdaci
fast bopel k prebivalite
en fast gjest kr stalan gost
faste priser * stalne cijene
1
fast ADV
1) k vrsto
sitte fast * biti zaglavljen
sette seg fast || ce, || ce, ||
* || zaglaviti se, || zaglibiti se, || zapasti
henge seg fast i noe ce ||
ce * zakainjati se || zakaiti se za neto
gjre fast en bt kr privezati
amac
holde fast ved noe ce *
pridravati se neega
sl noe fast || *
utvrdivati || utvrditi neto
2)j(^ermgm^_CTZjmojk
stalno
Han er fast ansatt n o c a o * lina stalan
posao
fast|e' -en
1) nocT
post
.
2) (rei.) * korizma, Veliki post
2
fast|e -etl-a V * postiti
p fastende hjerte * natate
fastelavn -en (.), , *
poklade (pl.), vrijeme poklada, mesopust
faster -enf-tra
1) (fars sster) * tetka, teta
2) (onkels kone) * strina
fasthet -en * vrstina
fastho!d|e -t V ce ()" -k drati se
(neega)

97

fatte
Han fastholder sin forklaring
* Ostaje pri svojoj izjavi
fastfryse -frs, -frosset V ||
(.) * zamrzavati || zararznuti (fig.)
fastland -et, pl. - * k o p n o
fastlegge -la, -lagt V || k
utvrdivati || utvrditi
Datoen er fastlagt je * D a t u m je
utvrden
fastlnt -e A ca / k sa
stalnom/redovnom plaom
fastsette -satte, -satt V || ,
I) kr odredivati || odrediti,
utvrdivati || utvrditi
til fastsatt tid y * odredeno vri
jeme
Motet er fastsatt til kl. 12 je
12 * Sastanak je zakazan za 12 sati
fastsl -lo, -sltt V || ,
II * ustanovljavati || ustanoviti, utvrdivati || utvrditi
Kommisjonen fastslo at det var underskudd je * Komisija je utvrdila
manjak
fat -et, pl. 1) () , , * pik
ka zdjela, veliki tanjur
kakefat * tanjur za kolae
*Fingrene av fatet! He ! * Ne pipaj!
* forlange noens hode p et fat
* traiti neiju glavu
2) (tnne) , * bava, bure
et fat ol * bava piva
et fat olje * bure nafte
fatal -t,-e A , , * fataIan, sudbonosan, poguban
fatl|e -et (med.) ,
trokutna marama, trokutni povez
fatning -en , , ,
* pribranost, staloenost, prisebnost,
sabranost
bringe noen ut av fatning * zbuniti nekoga
miste fatningen ce, *
smesti se, izgubiti glavu
bevare fatningen *
sauvati prisutnost duha
Han tok nyheten med fatning je
Becrr~*~Simreno je primio~vijesf
fatt' ADV
f fatt i noe ce * domoi se
neega
gripe fatt i noe * uhvatiti neto
ta fatt p et arbeid ce * latiti se
posla
ta beina fatt , * poi, pobjei
fattr ADV
Det er noe galt fatt y * Neto
nije u redu
Er det slik fatt? ? * T a k o li
stoji stvar?
fatt|e -etf-a V
1) (forst) || * shvaati || shva-

98

fatter

titi
Jeg kan ikke fatte al ... He
... Ne mogu shvatiti da ...
2) fatte mot * prikupiti
hrabrost
fatte hp * dobiti nadu
fatte en beslutning ' * donijeti
odluku
fatte mistanke -k posumnjati
fatte interesse for noe ce
* zainteresirati se za neto
3) fatte seg i korthet ce /
, * izraavati se kratko/saeto, biti kratak
fatter -en (fam.), pl. -e , , ir ale,
aa, stari
fattig -e A
1) -k siroraaan
et fattig land * siromana
zemlja
en fattig stakkar * siromah
*to fattige poeng * dva bijedna
boda
2) (mangelfull) ,
oskudan,
siromaan
Dette omrdet er fattig p vann * Ovaj kraj oskudijeva u vodi
Maten er fattig p vitaminer je
* Hrana je siromana vitaminima
fattigdom -men * siromatvo
fattigslig -e A
sirotinjski
fattigfolk pl. k siromasi
fatl -et , * pivo iz
bave, toeno pivo
favn -en=famn
1) (armtak) , * naruaj, naruje
Han bar barnet i favnen je y
k Nosio je dijete u naruju
* ta noen i favn k prigrliti
nekoga
2) (lengdeml) * hvat
Det er 6 favner dypt je 6 k Dubina
je 6 hvati
3) (om ved) (
3
1 ) -A- mjera za prodaju drva (neto preko 1 m )
favoritt -en
1) (.), (.), (.),
(.) ljubimac (m.), ljubimica (fX.
miljenik (m.), miljenica (f.)
Den melodien er min favoritt O B O je * Ovo je moja omiljena melodija
2) (sport.) * favorit
favoriser|e -te V , *
favorizirati, povlaivati
favorittstempel -et
Han har favorittstempelet ra k Smatraju ga favoritom
favr -en , korist, prednost
2:1 i norsk favor 2:1 y ir 2:1 u
korist Norveske
1
fe -en * vila
2
fe -et , * stoka, marva
feavl -en , * stoarstvo
3

feiekost

feber -en
1) , * temperatura, vruica
Han har 39 i feber 39 * Ima ternperaturu od 39 stupnjeva
2) (febersykdom) * groznica
gulfeber kr uta groznica
feberfantasi -en y * buncanje u
groznici
febrilsk -e A ir grozniav
Han leite febrilsk etter lommeboken
je k Grozniavo je traio novanik
en febrilsk aktivitet * grozniava aktivnost
febernedsettende A
febernedsettende middel sredstvo za snienje vruice
februar -en ~k veljaa, februar
fedm|e -en -k gojaznost
ha anlegg for fedme k biti
sklon gojenju
fedrift -en k: stoarstvo
fedreland -et, pl. - , -*- domovina
fedrelandssang -en () * (dravna)
himna
feedback [fidbkk] -en -, , fidbek, povratna sprega,
podaci o rezultatima
feid|e -en , , k rasprava,
razmirica, raspra
ha en feide med noen ce c
(y .) * raspravljati se s nekim (u
novinama i sl.)
fei|e -et/-a/-de V
1) (sope) || , kr
raesti II pomesti, istiti metlom
feie gulvet * pomesti pod
* feie for egen dor ,
* mesti pred svojim
vratima, istiti ispred svog praga
* feie noe under teppet * zabauriti
*Nye koster feier best ce
* N o v o m se metlom najbolje isti
feie skorsteinen || *
istiti II oistiti dimnjak
2) (skyve) || * otklanjati
II otkloniti
_ feie noen vefc/. ^r-zbrisatr
nekoga s puta
feie all motstand til side
k ukloniti svaki otpor
3) (fyke) II juriti || jurnuti
Vinden feide langs gatene je * Vjetar je brisao ulicama
Han feide forbi oss je *
Projurio je pored nas
feie over noe (/),
* preletjeti (okom/prstima), prei na
brzinu
Det gikk feiende fort je * Prolo je dok o k o m trepnes
feier -en, pl. -e , * dimnjaar
feiekost -en , * metla

feiebrett
feiebrett -et, pl. - * Iopatica za
smee, miafl
feig -/, -e A * kukaviki
feighet -en * kukaviiuk
feiging -en * kukavica
1
feil -en
1) (mistak)
, * pogreka,
greka
gjore en feil * napraviti pogreku
ta feil * pogrijeiti
Du tar feil! ce! y ! * Varas se!
U kri vu si!
2) (skyld) , * krivnja, greka
Det var ikke min feil ja * Nisam
ja bio kriv
Det er din egen feil * Sara si kriv
3) (mangel) ,
mana, greka
Det er en feil med motoren y ca
* Neto nije u redu s m o t o r o m
feil ADJ , * pogrean, kriv
ta feil dor * ui na kriva
vrata
sl feil nummer * nazvati
pogrean broj
vre p feil spor * biti
na krivom tragu
3
feil ADV , * pogreno, krivo
sl feil , * podbaciti, ne
uspjeti
Beregningene slo feil cy * Prorauni su bili pogreni
Fisket slo feil je * Ulov je bio
slab
Det slr aldri feil To * To nikad
ne omane
ta feil || * grijeiti || pogrijeiti
Vi tok feil av veien
* Poli smo pogrenim putem
Det er ikke til ta feil av y *
Nema sumnje u to
Jeg tok feil av ham og en annen ,
je * Pogrijeio sam,
mislio sam da je neki drugi
Du tar feil hvis du tror det
* Grijei ako tako misli
Ask rJvef
^..
- pogreno pisati, napraviti greku u
pisanju
hore feil * pogreno uti
snakke feil y - * na
praviti omaku u govoru
feilaktig -e A , * pogrean, toan
feilaktige opplysninger *
pogrene informacije
feil|e -etj-aj-te V
1) (gjore feil) || , ||
* grijeiti || pogrijeiti, praviti
(I napraviti pogreku
feile er menneskelig je i ^ e r m r r a * Ljudski je grijeiti
2

99

felle
2) (vre i veien med) * faliti
Hva feiler det deg? je? to ti je?
Feiler det ham noe? y c ?
* Da neto nije u redu s njim?
Det feiler meg ingenting * Nita
mi nije
feilfri -tt, -e A
1) (om person) * besprijekoran
en feilfri oppfrsel k besprijekorno ponaanje
2) (om ting) /, * bez
mane/greke, ispravan
et feilfritt eksemplar k
primjerak bez greaka
i feilfri stand y * u ispravnom
stanju
feilgrep -et, pl. - , k greka, pogreka
Det var et feilgrep av henne gjore det
je uiTO je k Pogrijeila je to je
tako uinila
Feilmeldingen , + Prijava kvarova, Odjeljenje za reklamacije
feilparkering -enj-a / * pogreno/nepropisno parkiranje
feiltakels|e -en , k zabluda, greka
feil var |e -en j-a ca * roba s grekom
feilernring -enj-a * pogrena
ishrana
feir|e -etj-a V || * slaviti || p r o slaviti
Dette m feires! ! * Ovo
treba proslaviti!
feit fet
fekt|e -etj-a V
1) (sport.) ce * maevati se
2) (veive) , * gestikulirati, mlatarati
Han fektet med en pistol je >
* Mlatarao je pitoljem
fektning -en (sport.) * maevanje
fel|e -a * violina
felespiller -en. pl. -e k violinist
felg -en () * naplatak (kotaa)
* vre helt p felgen *
biti sas vim iznemogao
11^/-^1^, * klopka, zamka
g i en felle ' i c ^ m ^ # l i p a T t i "u klopkii
legge en felle for noen
* posta vi ti nekome zamku
2
fel|le -te V
1) (hugge) || k obarati |f oboriti
felle et tre * oboriti drvo
2) (skyte) II * || odstrijeliti
Han felte tre elger je
Odstrijelio je tri losa
3) (miste) || * gubiti || izgubiti
felle hr ce * linjati se
felle trer / * liti/roniti suze
Barnet feller tenner -k Djetetu ispadaju zubi
felle fjr ce * mitariti se

felles

100

ferd

4) (jur.) || * osudivati || osufelttog -et, pl. - * pohod

feltspat -en (geol.) * feldsp.at
diti
fem TALL , , -k pet, petero,
felle en dom / * donijeti/
petorica
izrei presudu
feminin -t, -e A * enstven
et fellende bevis * dokaz krivnje
feminist -en (.), (.) *
5) (i strikking) || (y feministkinja (f.), feminist (m.)
) * sraanjivati || smanjiti (u pletenju)
femkamp -en (sport.) * petoboj
felles A , , * zajedniki,
femkron|e -enj-a * koopi, uzajaman
vani novac od pet kruna
felles interesser * zajedniki
femte TALL * peti
interesi
med'felles krefter * zakong Olav den femte k kralj Olav
jednikim naporima
Peti
ha noe til felles *
* vre femte hjul p vognen
imati neto zajednikog
+ biti deveta rupa na svirali
fellesei|e -et * zajedniko
femtedel -en * petina
vlasnitvo
femten TALL * petnaest
fellesferi|e -en * kofemti TALL * pedeset
lektivni godinji odmor
femitilapp -en * novfellesmarked -el
zajedniko
anica od pedeset kruna
trite
femtiring -en epa k novi od
fellesnavn -et, pl. - * zajednipedeset era
ka imenica
fenalr -et, pl. - * dimljeni ovji
fellesnevner -en * zajedniki
but
nazivnik
fenghettje -etj-a * udarna kapisla
fellesskap -et * zajednica
fengsel -et, pl. -j-sler * zatvor
De eier huset i fellesskap je
Han ble kastet i fengsel cy ra y *
* Kua im je zajedniko vlasnitvo
Bacili su ga u zatvor
De gjorde det i fellesskap cy
livsvarig fengsel * doivotni
Uradili su to zajedno
zatvor
Det europeiske fellesskap (EF) f lo rs fengsel
(E3) ir Evropska zajednica (EZ)
* biti osuen na dvije godine zatvora
1
felt -et, pl. -l-er
fengselsstraff -en k kazna zatvora
1) * polje
fengselsbetjent -en * zatvorski
Sjakkbrettet har 64 felter 64
uvar
* ahovska ploa ima 64 polja
fengsl|e -el/-a V
oljefelt * naftonosno polje
1) || y , *
magnetisk felt * magnetsko polje
stavljati || staviti u zatvor, uhititi, uhapsiti
interessefelt * polje interesa
Han ble fengslet for ti dager je
2) (fagomrde) , , * polje,
* Osuden je na deset dana zatvora
podruje
2) (tiltrekke) , ||
Han er ekspert p dette feltet je y
* privlaiti, obuzimati || obuzeti
* On je strunjak na tom polju
Boken fengslet ham fullstendig ra je 3) (fiske-) * ribolovite
HO * Knjiga ga je potpuno obuzela
4) (kjre-) (), * trak, trka
fengslende A * privlaan
(kolovoza), staza
fengsling -en/-a
hapenje, uhienje
5) (sport.) * pretrka
fenomen -et, pl. -j-er
2
felt -en
"" "~" 7^-,- * pojava, fenomen
1) (mil.) , , * ratiDet er et vanlig fenomen To je
te, bojite, bojno polje
* To je uobiajena pojava
Soldatene dro i felten cy y 2) (noe usedvanlig) , * udo, fe
* Vojnici su poli u borbenu liniju
nomen
* g til fells mot noen *
fenomenal -t, -e A , ir feustati protiv nekoga
nomenalan, izvanredan
2) i felten ir na terenu
fenrik -en (mil.)
potporunik
A drive arbeid i felten * raditi
ferd -en
na terenu
1) (tur) , * put, putovanje
feltartilleri -et * poljska artiljen ferd langs kysten * puto
erija
vanje uz obalu
feltarbeid -et
rad na terenu
2) (oppfrsel) * ponaanje
feltmarskalk -en (mil.) * feldmaral
Han er rlig i all sin ferd' ce
feltseng -enj-a * poljski krevet
Uvijek se poteno ponaa
feltsykehus -et, pl. -
3) A vre i ferd med ce * spremati se

ferdes

101

Han var i ferd med g je ir

Upravo je polazio
Solen var i ferd med titte fram ce
* Sunce se upravo probijalo
4) p ferde y * u toku
Hva er p ferde? je ? * to je
posrijedi?
Det er fare p ferde * Preti opas
nost
Det er noe galt p ferde y *
Neto nije u redu
ferdes ferdedes V ce * kretati se
ferdes i skog og mark y *
boraviti u prirodi
ferdig -e A
1) (klar) , * spreman, goto v
Han er ferdig til g je * Spre
man je za polazak
gjore seg ferdig ce * spremiti se
Middagen er ferdig je * Ruak je
spreman
2) (avsluttet) , ir gotov, zavren
Er du ferdig med arbeidet? ? * Jesi li zavrio posao?
bli ferdig * zavriti
Jeg er ferdig med ham Ja c * Ja
sam gotov s njim
ferdighet -en * vjetina
ferdighus -et, pl. - ir montana kua
ferdigmat -en * goto va h r a n a
ferdigpakket: en ferdigpakket tur ,
* paket aranman, grupno putovanje
ferdiglaget -e A , * prefabriciran, gotov
ferdsel -en
1) (det ferdes) ir kretanje
fri ferdsel ir slobodno kretanje
2) (trafikk) * promet
Det er stor ferdsel p veiene Ha je * Na cestama je veliki promet
ferdselsre -en\-a * prometnica
ferg|e -en
1) (bil-) , ir trajekt, feribot
2) (liten) * skeia
feri|e -en
1) (fri) ,
(.). (.) * kolski praznici (pl.), kolski
raspust, 1~()
'
2) (sommer-) , * godinji odmor, dopust, ljetovanje
Jeg har tre ukers ferie i juli jyjry
ir U srpnju imam tri
tjedna godinjeg odmora
feriekoloni -en * djeje odmaralite
feriejobb -en * posao za
vrijeme raspusta
feriepenger pl. * nak n a d a za godinji o d m o r
ferier|e -te V , ||
Ijetovati, provoditi || provesti
godinji odmor

festskrift

Hvor ska' du feriere i sommer? ? * K a m o ce na ljetovanje ove

godine?
ferieukje -enj-a -k tjedan
godinjeg o d m o r a
ferier -et
* period za sticanje prava na
n a k n a d u za godinji odmor
ferje
ferge
fernjss -et , * firnis, politura
fersk -t, -e A , * svje. nov
ferskt brod , * svjei kruh
ferske spor * svjei tragovi
Han ble tatt p fersk gjerning je
* Uhvaen je na djelu
Han er helt fersk i jobben je
* Sasvim je zelen na tom poslu
fersken -en (bot.) ir breskva
ferskvann -et * slatka voda
ferskvannsfisk -en ir slatkovodna
riba
fesj -et, pl. - * stoni sajam
fest -en
1) (privat) , ir zabava, ur
2) (hytidelig) * sveanost
3) (hytid) * blagdan, praznik
4) (fylle-) rrajamca ir pijanka
Han liker ta seg en fest iblant ir On voli ponekad lumpati
5) (feiring) , ir slavlje, veselje
fest|e' -et
1) (stttepunkt) , , ,
* uporite, podloga, oslonac, podrka
2) (fortyning) * privrivanje
fest|e : -etj-a V , , ce k
slaviti, baniti, provoditi se
De festet hele natten cy * Banili su cijelu no
fest|e 3 -etj-a V
1) (gjore fast) || *
privrivati || privrstiti
Han festet bildet med en spiker je
* Privrstio je sliku avlom
feste blikket * uperiti pogled
2) feste seg ved noe ||
obraati || obratiti panju na nesto
3) (jur., bygsle) || , __ najmiti || unajmiti zemlju, uzed u
najam
festlig -e A
1) (hytidelig) * svean
ved festlige anledninger y *
u sveanim prilikama
2) (morsom) * zabavan
Hun er virkelig festlig je * Zaista
je zabavna
Vi hadde det festlig ce Lijepo smo se zabavili
festlighet -en * sveanost
festmat -en * prazniko jelo
festning -en , * utvrda, tvrdava,
utvrdenje
festskrift -et, pl. -j-er (y ) *

festspill

102

zbornik (u neiju ast)

festspill -et. pl. * festival
fet -e = feit A
1) (tykk) , * gojazan, debeo
Han er blitt feit ce * Ugojio se
2) (som inneholder fett) -k mastan
fet mat * masna hrana
*en fet lonn k masna plata
fett -et
1) , k mast, masnoa
plantefelt k biljna mast
steke i felt * priiti na masti
. *Dei er ett fetl for meg je * Svejedno mi je
2) (flesk) * salo
f fett p kroppen k nakupiti salo
3) (smore-) k mazivo
fetter -en, pl. -e ( //) k
brat (od tetke/strica/ujaka)
fettinnhold -et * procenat
masnoe
fettkjertler pl. , * lojnice,
lojne lijede
fiasko -en , , * fijasko,
neuspjeh, promaaj
fiber -en, pl. -e k vlakno
fiendje -en , * neprijatelj,
protivnik
fiendskap -et * neprijateljstvo
fiendtlig -e A kr neprijateljski
vre fiendtlig innstilt overfor noen * biti neprija
teljski raspoloen prema nekome
fiffig -e A , * spretan, dosjetljiv
figur -en
1) (kroppsform) , , k figura,
oblik, linija
Hun har en pen figur je k Ona
je lijepo gradena
* gjore en god figur k
uiniti dobar dojam
2) (skulptur)
kip
3) (illustrasjon) * ilustracija
Se fig. 2 2 * Vidi sliku 2
figurer|e -te V ce || ce *
pojavljivati se || pojaviti se
figurlig -e A k figurativan
fiken -en (bot.) (Ficus caricq) CMOKBajlc_smokva fikle -et/-a V , , () * prtljati, akati, nespretno baratati
(neira)
fiks -t, -e A
1) (elegant) , * elegantan,
zgodan
For en fiks kjole du har! ! Sto ima zgodnu haljinu!
2) en fiks id * fiksna ideja
3) fiks ferdig * gotov
fiks|e -etj-a V
1) (ordne) || , ||
* sreivati || srediti, udeavati || udesiti
Det fikser jeg! Ja ! Ja u to
srediti!

filme

* fikse jenter * mutiti cure

2) (reparere) || k popravljati II popraviti
Kan du fikse sykkelen min? ? * Moe li mi popraviti bicikl?
fiksfakseri -et , k mukanje, mute
fiksstjern|e -enj-a k zvezda nekretnica
fiktiv -/, -e A , * fiktivan, izmiljen '
fil -enj-a * turpija
neglefil * turpijica za nokte
2
fil -en (kjrebane) () k trak, trka
(kolovoza)
skifte fil * promijeniti traku,
fil|e -etj-a V k
* file p noe k dotjerivati
neto
filet [file] -en , k file, filet
fileter|e -te V * filetirati
filial -en , * filijala, podrunica
filigran -et k filigran
filipens -en , , k bubuljica,
akna
Filippinene (geogr.) * Filipini
1
fiUje
'-enj-a
1) , , , - krpa, dronjak,
prnja, rita
g kledt i filler y * biti u dronjcima
*De sloss s fillene fk cy ce *
Strano su se tukli
* g i filler ce * pokvariti se
* rive i filler || k cijepati || pocijepati
2) (klut) *
vaskeklut * za pranje
3) (sn-) () naxyjbmia * (snijena) pahuljica
fille ADV * piljiv
Alt dette brket for denne fille bilens skyld!
! * Toliko
buke zbog ovog piljivog automobila!
fillebikkje k dukela
fillery|e -enj-a , * krpara,
ilim o d
filleonkel-, pl. -onkler - *-stric,-ikar
barba
fillete A
1) (om person) , y , *
dronjav, u dronjcima, o d a n
2) (om ty) k pocijepan
film -en k film
filmatiserte -te V , * filmovati, ekranizirati
filmje -etj-a V
1) (la opp) || * snimati
II snimiti film
Hendelsen ble filmet cy
Snimili su dogadaj
2) (spille) y
igrati u filmu
3) (simulere, f am.) , ce
1

filmlerret

103

glumiti, pretvarati se
filmlerret -et, pl. -/-er , *
filmsko platno, ekran
filmfotograf -en * fiimski foto
graf
filmkamera -et, pl. -er/- * filmska
kamera
filmsrjern|e -en/-a * filmska zvijezda
filologi -en * filologija
filosoferje -te V
1) * filozofirati
2) (iron.) , * mudrovati, mudrijaiti
filosofi -en * filozofija
filt -en , * file, pust
filter -et. pl. -j-e , * filter
filtersigarett -en ca * cigareta
s fil terom
filthatt -en , *
eir od fika, pusteni eir
filtrer|e -te V , || k filtrirati, |[ profiltrirati
fin
-e A
1) (bra) , * lijep, fin, krasan
fint vr * Hjepo vrijeme
en fin familie * fina obitelj
Han er et fint menneske je * On je
fin ovjek
*Det er fine greier! , ! *
Krsne stvari, nema ta!
*Du er meg en fin en ! * Ba si
prepreden!
2) (mots. grov) , * sitan, fin
fin sand * fini pijesak
fint regn * sitna kiica *
*Han har en fin nese k Ima fin nos
final|e -en k finale
spille i finalen y *" igrati u finalu
finalekamp -en * finalna utakmica
finalist -en * finalist
finansdepartement [-mang] -et
* ministarstvo za financije
finanser pl. kr financije
finansier|e -te V * financirati
finansiering -en/-a * financiranje
finansminister -en * ministar
financija
finer -en * furnir
~~
kryssfiner k perploa
finess|e -en k finesa
finger -en, pl. fingrer ( ) * , p r s t (na ruci)
telle p fingrene * raunati
na prste
* ha en finger med i spillet y
, * imati svoje prste
u igri, biti umijean u neto
* Fingrene av fatet! He ! kr Ne diraj!
*Han vil ikke lfte en finger for det
kr Nee ni prstom da
mrdne za to
* kunne noe p fingrene y

imati neto u malome prstu

finne

*d se gjennom fingrene med noe

* gledati neto kroz prste
*Jeg klr i fingrene etter begynne
* Jedva ekam da ponem
*Han m alltid ha noe henge fingrene i
ce * Uvijek se mora neim baviti
* krysse fingrer * drati paleve
* sette fingeren p noe ,
* uperiti prstom na nesto, zamjeriti neto
* ha lange fingrer imati
dugake prste
* legger ikke fingrene imellom
* Nema dlake na jeziku
fingeravtrykk -et, pl. - * otisak
prstiju
finger|e -te V || * izmiljati
II izmisliti
et fingert navn > k izmiljeno ime
fingerferdig -e A . ir vjet, spretan
fingernem -/, -me - fingerferdig
fingerspiss -en * vrh prsta
*Hun er kunstnerinne til fingerspissene je
- Ona je umjetnik od
glave do pete
fingr|e -et/-a V , , kr pipati,
eprkati, akati
finhakket -e A * sttno isjeckan
finkjemm|e -et/-a V || npe, || * temeljito pretraivati || pretraiti, proeljavati || proeljati
Politiet finkjemmet terrenget je npe k Policija je pretraila teren
Finland (geogr.) k Finska
finmalt -e A * sitno mljeven
finmekaniker -en, pl. -e , ap * bravar, precizni mehaniar
finnje' -en (.), (.) * Finac (m.),
Finkinja (f.)
2
finn|e -en (p fisk) nepaja, nepaje * peraja
finne fant, funnet V
1) (oppdage) || , ||
kr nalaziti || nai, pronalaziti || pronai
finne veien * pronai put
finne en lsning * nai rjeenje
2) (synes) , , * smatrati, drati, misliti
fg finner He tikke riktig gjTedfp den mten
*
Mislim da nije pravilno da tako postupim
Hun reiser hvis hun finner det for godt
joj ce k Otputovat ce ako joj se
to prohtije
3) finne sted ce || ce,
ce II ce * dogaati se || dogoditi se,
deavati se || desiti se
Nr fant ulykken sted? ce ? *
Kad se desila nesrea?
4) (jur.) Han ble funnet skyldig je
* Proglaen je krivim
5) finne seg i || , || , II trpjeti || 1, || izdrati,
3

finne

104

podnositi II podnijeti
Jeg finner meg ikke i det! To ! *
To neu trpjeti!
Det fr du finne deg i! , ! *
Htio ne htio, m o r a i !
finne seg i sin skjebne ce ca
* pomiriti se sa sudbinom
6) finne seg til rette ce || ce *
snalaziti se || snai se
Vi har funnet oss godt til rette ce * Dobro smo se snali
finne fram || ir pronalaziti II pronai put
Det var vanskelig finne fram je
* Bilo je teko pronai put
Vi fant fram til en lsning
ir Pronali smo rjeenje
finne igjen || ( ) * pronalaziti || pronai (neto izgubljeno)
finne p || , ||
* izmiljati || izmisliti, smiljati || smisliti
Det er bare noe han har funnet p To je
* To je on neto izmislio
Det var ikke drlig funnet p! To !
ir To nije loa ideja!
finne ut II , || * || saznati, || doznati
Jeg har funnet ut hvor han bor
* Saznao sam gdje stanuje
Jeg har funnet ut at det ikke gr
* Doao sam do zakljuka
da ne ide
Jeg finner verken ut eller inn He ce
* Ne mogu se snai
finne ut av || , || * || razabrati, II protumaiti
finner -en. pl. -e ic nalaznik
finnerlnn -en * nagrada nalazniku
finnes fantes, funnes V , . ic
postojati, biti, imati
Det finnes mange ulykkelige mennesker
* Ima mnogo nesretnih ljudi
det finnes ikke
nema
Det fantes ikke kaffe * Nije bile
kave
Det finnes dem som tror at jorda er flat
je * Ima ih koji
_
vjeruju^da j e z e m l j a plosnata
finsk -'e A ir finski
fintflende A * osjetljiv
finurlig -e A , ir lukav, prepreden
fiol -en (bot.) (Viola) * ljubica
fiolett -e A * ljubiast
fiolin -en ic violina
fir|e' -te V
1) (senke ned) || sputati ||
spustiti
fire flagget * spustiti zastavu
2) (fye seg) ce || ce, II * predavati se ||.predati se, ustupati
II ustupiti
Det er alltid han som m fire nr de er uenige
ce Uvijek on poputa

fiskekort

kad se ne slau
fire TALL , , ic etiri,
etvero, etvorica
firfisl|e -en[-a (zool.) (Lacerta vivipara)
* guterica
firkant -en ic etverokut
firkantet -e A
1) * etverokutni
2) (fig.) , ic iskljuiv, neelastian
firklver -en, pl. -e * djetelina s etiri lista
firma -et, pl. -j-er , , *
tvrtka, kompamja, poduzee
firmafest -en y ic zabava u poduzeu
fis|e -te/fe(i)s V (vulg.) || * prditi
II prdnuti
fisk -en * riba
Er det mye fisk i dette vannet?
? * Ima li mnogo ribe u ovom
jezeru?
* trives som fisken i vannet y ,
ce ic biti u svom elementu, osjeati se kao riba u vodi
* ta noe for god fisk
ic primiti zdravo za gotovo
*Det er verken fugl eller fisk
* Nije ni voda ni vino
*frisk som en fisk * zdrav kao
dren
* falle i fisk * propasti
*Han er en vemmelig fisk je *
On je odvratan tip
fisk|e' -et
1) (yrkes-) , * ribolov,
ribarenje
drive fiske ce * baviti se
ribolovom
2) (sports-) , * pecanje, ribolov
2
fiskje -etj-a V
1) (som yrke) , * ribariti,
loviti ribu
2) (som sport) , * pecati,
loviti ribu
* fiske i rrt vann y ic loviti u
mutnom
* fiske etter komplimenter
* loviti komplimente
fiskeboll|e -en * okruglica od
ribe
fiskebt -en * ribarski brod
fiskedam -men * ribnjak
fiskefelt -et, pl. -j-er * ribolovite
fiskefilet [-file] -en * riblji file
fiskegarn -et. pl. * ribarska mrea
fiskehall -en ir ribarnica
fiskehandel -en ir prodavaonica
ribe
fiskekak|e -enj-a *
prena okruglica od mljevene ribe
fiskekort -et. pl. - *
dozvola za sportski ribolov
2

fiskekrok

105

fiskekrok -en * udica

fiskepudding -en * riblji puding
fiskestang -en/-a , * pecaljka, tap za pecanje
fiskevr -et, pl. - k ribarsko naselje
fisker -en, pl. -e * ribar
fiskerigrens|e -enj-a * ribolovna granica
fiskeri -et, pl. -er * ribolov (privredna
grana)
fitte -enj-a (vulg.) , * pika, pizda
fjel -ew/-a=fjl -a (. ) * daska (za sjeenje jeia ili serviranje)
fjell -et, pl. 1) (berg) , * planina, brdo
dra til fjells y * ii u planine
2) (steingrunn) , , * kamen,
stijena, stijenje
Huset str p fjell je *
Kua je sagradena na stijenju
fjelland -et, pl. - * planinska
zeralja
fjellkjed|e -en / planinski
lanac/splet
fjellklatrer -en, pl. -e * alpinist
fjellklatring -enj-a * alpinizam
fjellovergang -en * planinski prijelaz

fjelltopp -en ~k planinski vrh

fjerde TALL * etvrti
fjerdedel -en * etvrtina
fjern
-e A * dalek
fjerne slektninger * daleki rodaci
i det fjerne y * u daljini
Det fjerne sten * Daleki Istok
* fra fjern og nr ca * sa svih strana
* Jeg har ikke den fjerneste id *
N e m a m pojma
*Du er s fjern i dag *
Danas kao da si odsutan
fjern|e -etj-a V || , II , || * odstranjivati || odstraniti, u.daljavati || udaljiti,
uklanjati || ukloniti
Han ble fjernet fra sin stilling cy ra c
* Uklonili su ga s poloaja
Politiet bad dem fjerne seg straks je
^__ * PoUcjjaJe^ z a ^
tJazila da se o d m a h uklone
fjernkontroll -en * daljinsko
upravljanje
fjernlys -et, pl. - ( ) * veliko
svijetlo (na kolima)
fjernskriver -en, pl. -e * teleprinter
fjernstyrt -e A ca * sa
daljinskim upravljanjem
fjernsyn -et

1) * televizija
se p fjernsyn * gledati televiziju
Han jobber i fjernsynet *
Radi na televiziji
2) (apparat) * televizor

flagg

fjernsynsapparat -et, pl. -j-er k televizor,

televizijski prijemnik
fjernsynslisens -en , TB * televizijska pretplata, TV-pretplata
fjernsynsprogram -et. pl. -j-er
* televizijski program
fjernvarme -en *
centralno grijanje iz toplane
fjernvalg -et
l') (system) kr direktna telefonska veza
2) (samtale) k medugradski
poziv
fjernvalgsamtal|e -en
1) (innenlands) k medugrad
ski poziv
2) (utenlands) -k medudravni poziv
fjert -en (vulg.) , , * prde, prdac
fjes -et, pl. - k lice
fjesing -en (zool.) (Trachinus draco)
( ) * pauk bijelac (vrsta ribe)
fjollet -e A k budalast
fjols -et, pl. - , , * budala, bedak, glupak
fjompeniss|e -en * bezveznjak
fjor AD V: i fjor , , lani,
prole godine
i fjor sommer * prolog ljeta
fjorret (best.) / * lanjska/
prola godina
fjord -en , * fjord, zaliv, zaljev
fjording -en (zool.) * vrsta
norvekog konja
fjorten TALL * etraaest
om fjorten dager * za petnaest
dana
fjr -enj-a=T\ax -a
ne

e r o

V (fugle-) P O * P
lett som en fjr / -k lak k a o
pero/perce
plukke fjrene av en fugl *
oerupati pticu
* smykke seg med lnte fjr ce
k kititi se tudim perjem
* gjore en fjr tilfem hns
* od komarca napraviti magarca
2) (tekn.) , k opruga, feder, pruina
Bilen fiar~gode fjrer -
* Automobil ima dobre opruge
fjr|e' -enj-a * oseka
fjrje -etj-a V ce, kr gibati
se, biti elastian
Madrassen fjrer godt je k M a drac je elastian
fjrende A , * gibak, elastian
fjrfe -et , * perad, ivina
fjel
fjel
fjor -+ fjr
fjes -et, pl. - / * staja/tala za
stoku
flagg -et, pl. - k zastava
heise flagget k podii zastavu
2

106

flagge

fire flagget * spustiti zastavu

* tone flagg * pokazati
pravo lice
Skipet seiler under norsk flagg
Brod plovi pod norvekom zastavom
* seile under falsk flagg
* ploviti pod lanom zastavom
flaggle -etj-a V || * isticati
fl istai zastavu
flagge p halv stang
istai zastavu na pola koplja
flaggermus -enj-a (zool.) , ,
* netopir, imi
flaggskip -et, pl. 1)
/

*
admiralski/zapovjedniki brod
2) (fig.) * ponos
flaggspett|e -enj-a (zool.) (Dendrocopus major) * veliki djetao
flaggstang -enj-a ( ) -k jarbol (za
zastavu)
flagr|e -etj-a V (ce), * leprati
(se), lepetati
Gardinen flagret i vinden je
* Zavjesa je leprala na vjetru
flak -et, pl. 1) , , tanak sloj, ljuska
Malingen falt av i store flak ce
y * se ljutila
i otpadala u velikim komadima
oljeflak ( ) *
tanak sloj izljevene nafte (na moru)
2) isflak * santa
3) tkeflak () * pramen (magle)
4) skjorteflak () * skut (koulje}
flakk|e -etl-a V
1) * lutati
2) flakke med ynene * gledati nesigurno
flaks -en * srca
ha flaks * imati sree
flaks|e -etf-a V () * mlatarati
(kriUma)
flamm|e' -en
1) * plamen
Huset str i flammer je y * Kua
j e u plamenu
* vare i fyr og flamme over noe ce
k zapaliti se za neto
2) (person) * ljubav
Han er hennes siste flamme je
* On je njena najnovija ljubav
2

flamm|e -etj-a V , * plamtjeti,

plamsati
flamme opp ce, * razbuktati se, planuti
flammekaster -en, pl. -e (mil.) *
baca plamena
flammende A k vatren
flamsk -e A * flamanski
flanell -en * flanel
flaner|e -te V ce k etati se

fleipe

flank|e -en (mil.) , * bok, krilo

flask|e -enj-a , * boca, flaa
* sl seg p flaska ce * oda ti se piu
gi barnet flaske - hraniti
dijete na dudu
flaskehals -en
1) * grli boce
2) (fig.) , * usko grlo, tjesnac
fl aske pner -en, pl. -e * otvara za
boce *
flass -et * prhut
flass|e -etj-a V
1) (ha flass) , ce * imati
prhut
2) (skalle av) ce, ce * guliti se,
ljutiti s e .
Han flasser p ryggen ce no
Ljuti se po ledima
Malingen flasser av ce k Boja se guli
flat -/, -e A
1) , * ravan, plosnat
et flatt tak * ravan krov
en flat tallerken * plitak tanjur
sl med flat hnd * udariti
dlanom
*Jeg skal sl ham flat
* Slistit u ga
gjre noe flatt * poravnati
neto
Hjulet er flatt ce * G u m a se
ispuhala
2) (flau) , * potiten, pokunjen
Han ble temmelig flat To ra je * To ga je prilino pogodilo
flatbrd -et * suhi plosnati kruh
flat|e -enj-a
1) (overflate) () k (ravna) povrina, ploha
2) (slette) , -k ravnica
3) (flat side) * plosnata strana
flateinnhold -et * povrina
flatlus -enj-a (zool.) (Phtirus pubis) *
stidna u
flatterende A
laskav
flau -/, -e A
1) (forlegen) , k postiden,
posramljen
.
vare flau over noe ce k stidjeti
se necega
gjore noen flau * postidjeti
nekoga
2) (om smak) , * bljutav, bezukusan
3) flau vind
slab vjetar
4) (dum) * glup
en flau vits * glupa ala
flaus|e -enj-a * gruba greka
fleip -en , , * zezanje, zafrkancija, zafrkavanje
gjore noe p fleip
* initi neto iz zavitlavanja
fleip|e -etj-a V ce, ce *

fleis

107

zafrkavati se, zavitlavati se

fleipe med noen ,
ce c * zavitlavati nekoga, egaiti se s
nekim
Han bare fleiper ce * Samo se
zafrkava
fleis -en (fam.) , * lice, njuka
flekk -en
1) (merke) nera * pjega
en hest med en hvit flekk i pannen c
* konj s bijelom pjegom na elu
solflekker nere .* Suneve pjege
2) (av soling) , * mrlja, fieka
f en flekk p buksene *
zamrljati hlae
4) *p (flyvende) flekken , * smjesta, odmah
flek|ke -te V: flekke tenner * ceriti zube
flekkete A
1) (spettet) , * pjegav, pjegast
2) (skitten) , , ca *
rarljav, zamrljan, s mrljama
bli flekkete ce * umrljati se
fleksibel -t, -ble A * fleksibilan
fleksitid -enj-a * klizno radno
vrijeme
fleng S: i fleng * nasumce
nevne navn i fleng *
nasurace nabrajati imena
fleng|e -enj-a , * poderotina, pocjepotina
flerdobl|e -etj-a V || * iimnogostruavati || umnogostruiti
flere ADJ
1) (komparativ av mange) * vie
Han har flere venner enn jeg har
ja * On ima vie prijatelja nego
ja
2) (atskillige) , * nekoliko, vie
flere ganger * vie puta
flere og flere * sve vie
flerkoneri -et , * mnogoenstvo, poligamija
flerpartisystem -et * visepartijski sistem
flerplanskryss -et, pl. - y *
krianje u vie razina
flerr|e' -en , * poderotina,
^pocjepotina
:
flerr|e -etj-a V || , ||
* cijepati || pocijepati, razdirati || razderati
Han flerret opp buksen je *
Pocjepao je hlae
flersprklig -e A * viejezian
flerstemmig -e A * mnogoglasan
flertall -et
1) (gram.) * mnoina
2) (majoritet) * veina
flertydig -e A k vieznaan
flesk -et
1) (svinekjtt) * svinjetina
2) (spekk) * slanina

flittig

*Det koster flesk To * To skupo stoji

*store ord og fett flesk * krupne rijei i prazna slama
valgflesk * podilaenje biraima
flest -e ADJ
1) (mest) * najvie
Han har flest feil * On
ima najvie greaka
2) de fleste -k veina
/ de fleste tilfeller y kr u veini
sluajeva
folk flest * obini ljudi
flett|e' -enj-a , * pletenica
2
flett|e -etj-a V || kr plesti || oplesti
en flettet kurv
pletena korpa
flette inn en bemerkning *
ubaciti primjedbu
flid -en , , * marljivost, revnost
gjore seg flid med arbeidet ce *
usrdno se truditi
flik -en * skut
flikkje -etj-a V || / * krpiti
II okrpiti/zakrpiti
* flikke p noe * izvriti najpotrebnije popravke
flimr|e -etj-a V , * treperiti, titrati
flink -e A , , * sposoban, vjet,
dobar
Hun er flink p skolen je * D o b r a
je uenica
Han er flink til spille piano
* D o b r o svira klavir
flint -en * kremen
* fly i flint ce * rasrditi se
flintskallet -e A kr celav
flir -enj-et >, , , *
smijuljenje, cerenje
flir|e -te V ce, ce, ce,
ce, ce k smijuljiti se, smijuckati
se, ceriti se
flis -enj-a
1) (tre-) , , , * iver,
trijecica
Han har ftt en flis i fingeren ce y
* Zabio mu s^ iver u prst
~ * snu p flisa -k biti tedljiv
sagflis , * strugotina, piljevina
2) (plate) ir ploica
legge fliser p gulvet
k obloiti pod ploicama
flisespikker -en, pl. -e * cjepidlaka
flisespikkeri -et * cjepidlaenje
ffittig -e A
1) (arbeidsom) , , *
marljiv, vrijedan
Han er en flittig maur je *
Vrijedan je kao mrav
2) (hyppig) * est
en flittig gjest
est gost

flo

108

gjore flittig bruk av noe ce

esto se sluiti neim
flo -enf-a * plima
flo og fjre -Ar plima i oseka
flodblg|e -enj-a Ar plima
flodhest -en (zool.) * nilski/vodeni konj
flok|e -en
1) , , * vor, zaplet,
zamrenost
Vi skal nok lose den floken
Raspetljat emo i taj vor
2) Han slr floke ce ce yrpej a o * Udara se rukama da bi se ugrijao
flokk -en
1) (mennesker) , , Ar gomila, gTupa, skupina
* lfte i flokk Ar nastupiti
slono
De kom i flokk og folge cy y
Ar Dolazili su u gomilama
2) (storfe) , ir krdo, opor
3) (smfe) , * stado, opor
saueflokk * stado ovaca
4) (villdyr) * opor
ulveflokk Ar opor vukova
5) (fugler) * j a t o
flom -men
1) (oversvmmelse) , , -Ar
poplava, potop, bujica
Det var flom i elven je * Rijeka je
bujala
2) (fig-, strm) , , , *
bujica, navala, potop, izliv
en flom av sprsml Ar navala
pitanja
en flom av ord -A; bujica rijei
flomkatastrofe -en * katastrofalna poplava
flombelysning -en ir reflektor
flomm|e -etj-a V || * bujati || nabujati
Trene flommet nedover kinnene hennes cy
je -Ar Oblile su je suze
flomme over ce || ce Ar prelivati se || preliti se
Elven flommet over ce Ar Rijeka se
izlila
flor -et. pl. - , -A: cvat, procvat
st i flor y -Ar bid u p u n o m
cvatu
flora -en Ar flora
florer|e -te V , A- cvjetati, bujati
floskel -en. pl. floskler () ,
* (uplja) fraza, prazna rije
flosshatt -en () * cilindar (eir)
flott -e A
1) (elegant) , , , ,
-Ar divan, odlian, zgodan, dotjeran, elegantan
Det er flotte greier! ! * Odlino!
2) (luksuris) , Ar luksuzan,
raskoan
Han lever et flott liv

Ar ivi raskonim ivotom

3) (flytende) ir plovei
bringe et skip flott * odsukati
brod
flotter -en * plovak
flu|e -enj-a -A- muha
* sl to fluer i ett smekk
* jednim hicem (ubiti) dva zeca
fluefanger -en. pl. -e ir muholovka
fluesnapper -en, pl. -e (zool.) (Muscicapidae) () -Ar muharica (ptica)
fluesopp -en (bot.) (Amanita)
1) rod fluesopp ( ) * muha (otrovna gljiva)
2) hvit fluesopp ( ) -Ar knjega
(otrovna gljiva)
fluefisk|e -et , > -A: canje na muicu
fluksens ADV -A- odmah
flukt -en
1) (rmning) , -A- bijeg, bjeanje
vre p flukt y Ar biti u bijegu
sl noen p flukt y ir
natjerati nekoga u bijeg
2) (det 'fly) , Ar let, letenje
fange en fugl i flukten y *
uhvatiti pticu u letu
fantasiens flukt -Ar let maste
3) i flukt med noe y ca. ir u razini s
i flukt med bakken y ca * na razini
da
fluktforsk -et. pl. - Ar pokuaj
bijega
fluktstol -en * Iealjka
flunkende A: flunkende ny -Ar nov novcat
fluktuer|e -te V * fluktuirati
fluor -en * fluor
flust ADV y ir u izobilju
fly' -et. pl. - k avion, zrakoplov
reise med fly -A; putovati
avionom
2
fly =flyge flyf flaug, flyddjfloyet V
1) Ar letjeti
Tiden flyr Ar Vrijeme leti
*Fuglen er flyet je Ar Ptiica
je odletjela
2) (reise med fly) , *
Ietjeti, putovati avionom
3) (styre et fly) , * pilodrati, upravljati avionom
4) (fare) || , ce || ce -A: juriti || jurnuti, uriti se || pourid se
Jeg m fly M Ar Moram pouriti
fly sin vei Ar odjuriti
5) (hoppe) || Ar skakati |j s k o d d
fly p noen ce ,
-A: b a d t i se na nekoga, skodti na nekoga
Doren fly opp cy ce k
Vrata su se naglo otvorila
Prisene fly i vret cy * Cijene su
skodle
fly i luften y k odletjeti u zrak
fly avsted || , || k odiije-

fly

109

tati II odletjeti, || poletjeti

fly inn || * ulijetati || uletjeti
Fuglen floy inn i rommel je y
k Ptica je uletjela u sobu
fly forbi || * prolijetati || proletjeti
fly over
1) || * nadlijetati || nadletjeti
De floy over fiendens stillinger cy * Nadlijetali su neprijateljske poloaje
2) (tvers over) || * prelijetati II preletjeti
De floy over Atlanterhavet cy * Preletjeli su Atlantik
fly opp
7 ; | | * || uzletjeti
Fuglen fly opp je * Ptica je
uzletjela
2) (fare) || * skakati || skoiti
flyalarm -en * zrana uzbuna
flybillett -en * avionska karta
flybuss -en * autobus za aerodrom
flybren -t, -me A
1) ce * koji se prenosi
avionom
2) (mil.) * zranodesantni
flyforbindeIs|e -en * avionska veza
flygel -et, pl.-l-gler * koncertni
klavir
flyger - flyver
flykaprer -en, pl. -e * otmiar
aviona
flykapring -en * otmica aviona
flykt|e -etj-a V || * bjeati || pobjei
* flykte over hals og hode
pobjei glavom bez obzira
flyktig -e A * letimian
et flyktig bekjentskap * sluajno poznanstvo
kaste et flyktig blikk p * baciti letimian pogled na
flyktning -en
1) (rmling) * bjegunac
2) (politisk) * izbjeglica
ftyktnmgebarn^e/,^ - ^ -k izbjeglik o dijete
~"
"
flyktningeleir -en * izbjegliki
logor
Flyktningerdet *.Savjet za izbjeglice
flyndr|e -enj-a (zool.)
1) (skrubbe) * iverak
2) (rdspette) * iverak zlatopeg
3) (tunge) * list
4) (sandflyndre) * plosnata
limanda
5) (piggvar) () * obli (kvrgal)
flyndrefamilien (best.)
(zool.)
(Pleuronectidae)
(.) * plosnatice (pl.)flyplass -en * aerodrom, zrana luka

flyulykke

flypost -en * avionska pota

sende som flypost * poslati
avionom
flyrut|e -enj-a ~k avionska linija
flyselskap -et, pl. -j-er * avion
ska kompanija
flyt -en , k glatkoa, tok
Det er god flyt i trafikken
* Promet dobro tee
flyte flotjflaut, flytt V
1) (renne) , || * tei,
protjecati || protei
Elva flyter ut i havet y k Rijeka
utie u more
*Begeret flt over ce * aa se
prepunila
2) (ikke synke) , k plutati, ploviti
Olje flyter i vann no k Ulje pliva
po vodi
flyte med strmmen nedover elva
* biti noen niz rijeku
3) (vre uryddig) k biti razbacan
Rommet flt med bker cy
no * Knjige su bile razbacane po sobi
flytende A * tekui
i flytende tilstand y * u tekuera
stanju
snakke flytende k teno govoriti
flytebrygg|e -enj-a k pontonski kej
flytedokk -enj-a , * plutajui dok, plovei dok
flytevest -en * prsluk za spasavanje
flyttje -etj-a V
1) (skifte bolig) ce || ce k seiiti
se II preseliti se
De har flyttet cy ce * Preselili su se
flytte inn ce || ce k useljavati
se II useliti se
flytte ut ce || ce * iseljavati
se II iseliti se
2) (plassere et annet sted) || , || , || /
, || * premijetati
II premjestiti, micati || raaknuti, pomicati || pomai/
pomaknuti
Flytt stolen! ! * Pomakni stolicu!
De~flytfrs~{olen~bo~rriil vinduet ^
* Premjestili su stolicu do
prozora
Flytt deg litt! ce ! * Makni se malo!
flyttebyT -et, pl. -f-er
poduzee za prijevoz selidbenih
stvari
flyttemelding -en o * prijava o promjeni prebivalita
flytting -enj-a , , k selidba,
preseljenje, seoba
flyttfugl -en -k ptica selica
flytur -en k let
flyulykk|e -enj-a k avionska
nesrea

flyveblad

110

flyveblad -et. pl. -j-er * letak

flyvefisk -en (zool.) * leteca riba
flyver=flyger -en, pl. -e , * pilot,
avijatiar
flyvertinn|e -enj-a , *
stjuardesa, domaica aviona
flyvning -enj-a
1) (det fly) * letenje
2) (flight) let
flyvpen -et , -k
ratno zrakoplovstvo, avijacija
flrt -en , * flert, udvaranje
flrt|e -etj-a , * flertovati,
koketirati
fltfe -en , , * (kiselo) vrhnje
kremflote ( )
slatko vrhnje (za
slag)
Bruker du flote i kaffen? ca ? * Pije li kavu s mlijekom?
* skumme floten av noe /
obrati kajmak
fltesaus -en coc * sos od vrhnja
fly -en (, ) * krilo (kue, vrata)
Hotellet har to floyer
Hotel ima dva krila
partiets venstre fly * lijevo
krilo partije
flyel -en COMOT, k samt, somot, barun
flyt|e -enj-a
1) (konsertinstrument) kr flau ta
2) (pipe) , * zvidaljka,
pitaljka
Dommeren blste i flyta je k
Sudac je zazvidao
3) (folkemusikkinstrument)
k
frula
fl -dde V || / kr derati ||
oderati/odrati
*Han ble fldd cy ra kr Odrali su ga
flkjefta A , * jeziav, lajav
flt|e -en
1) (skip) , , k flota,
mornarica, brodovlje
handelsflte * trgovaka flota
krigsflte * rtna mornarica
fiskerflte * ribarska flota
2) (liten farkost) * splav
redningsflte * splav za spasavanje
.__
FN
Forente nasjoner
fnis -et * hihot
fnis|e -te V ce k hihotati se
fnugg -et, pl. 1) (stov-) * trun
*Jeg forstr ikke et fnugg He
r o r a * Ne razumijem ni trunka od toga
*Han har ikke f nugg. av sjanse
Nema ni trunka anse
2) (sn-) k pahuljica
fnys|e -tejfnos V || kr frktati ||
frknuti
foaj -en , * foaj, predvorje
fokus -et , -*r arite, fokus
* st i fokus y * biti u centru

folkemengde

panje
fokuser|e -te V * fokusirati
fold -en
1) (toy-) * nabor
* komme i de vante folder igjen ce
* vratiti se na staro
2) (ansikts-) ( ) k bora (na licu)
fold|e -etj-a V
1) (sammen) |f , ||

2) folde ut || * razvijati ||
razviti
3) folde hendene ||
folder -en, pl. -e
prospekt
folk -et, pl. 1) * narod, puk
det norske folk * norveki narod
en mann av folket
ovjek iz
naroda
det arbeidende folk
radni narod
2) (mennesker) , kr svijet, ljudi
Det var mange folk i gatene je
no * Bilo je m n o g o svijeta po ulicama
Hva vil folk si? ? * to e
svijet rei?
lrde folk * ueni ljudi
folk flest , * veina
ljudi, obini ljudi
* gjre folk av noen
* napraviti od nekoga ovjeka
* oppfore seg som folk ce
k ponaati se pristojno
3) (man) k ljudi
Folk sier at... ... k Govore da ...
4) (ansatte) , * zaposleni,
radnici
Han behandler sine folk godt
ca * Pristojno postupa sa svojim
ljudima
folkeavstemning -enj-a , *
referendum, plebiscit
folkebevegels|e -en * masovni
pokret
folkebibliotek -et, pl. -j-er *
narodna knjinica
folkedans -en * narodni ples
folkediktning -enj-a * narodno
pjesnitvo
folkeforsamling -enj-a * skuptina
folkegruppje -enj-a ir etnika grupa
folkehelt -en xepoj * narodni heroj
folkehyskolte -en
ir vrsta srednje opceobrazovne internatske skole
folkelig -e A k narodski, puki
et folkelig uttrykk k narodski
izraz
snakke folkelig *
govoriti k a o obian svijet
folkeliv -et * narodni ivot
foIkemengd|e -enj-a
1) (folkemasse) , , ,
ir gomila, masa, guva, mnotvo svijeta

folkeminnevitenskap

111

2)
(innbyggertall) , - broj stanovnika, stanovnitvo
folkeminnevitenskap -en , * etnologija, folkloristika
folkeopplysning -enj-a * narodna
prosvjeta
folkeregister -et, pl. -j-tre - opinski prijavni ured
folkerett -en * meunarodno
pravo
folkeskikk -en ir lijepo ponaanje
Han eier ikke folkeskikk He ce *
Ne zna se ponasati
* utenfor folkeskikken * bogu iza
leda
folkeskoI|e -en (barneskole) ( ) * osnovna/puka kola (stariji naziv)
folkeslag -et, pl. - * narod
folketannrkt -a (
) * opa njega i lijeenje zuba (za
djecu i omladinu)
folketelling -enj-a * popis stanovnitva
folketom
-me A , , * pust,
prazan, bez ljudi
folketrygd -enj-a , ir
socijalno osiguranje, penzija
folkeuniversitet -et, pl. -j-er / * narodno/radniko sveuilite
folkevalgt -e A: de folkevalgte
ir narodni posianici
folkevandring -enj-a * seoba naroda
folkevett -el * zdrav razum
folke vis [e -enj-a , narodna
pjesma, balada
folklor|e -en , *
folklor, narodno stvaralatvo
folksom -/, -me A nya ir pun svijeta
foml|e -etj-a V , *
prtljati, nesigurno tradti
fomlete A , * nespretan,
eprtljav
f.o.m. (= fra og med) , * od, poevsi
od
fond -et, pl. - * fond
fonetikk -en * fonetika
fonetisk -e A * fonetski
fonn -enj-a
1) (sno-) , * snijeni nanos,
smet
2) (isbre) , * ledenjak
fontenje -enj-a , ir fon tana, vodoskok
for' -et (dyre-) , * krma, stona
hrana
f o r -et, pl. - (p klr) * podstava
3
for PREP
1) () * za (neto)
gjore noe for noen
uiniti neto za nekoga
Boka selges for 100 kr ce
* Knjiga se prodaje za sto kruna
Det er skadelig for helsen To je no -

for
* To je tetno po zdravlje
domme noen for mord * osuditi nekoga za ubojstvo
ha ansvar for noe -*
biti odgovoran za neto
lesebok for grunnskolen

* itanka za osnovnu kolu
Det er nok for i dag To je ir To
je dosta za danas
Han kan ikke noe for det * Nije
kriv za to
en gang for alle * jednom za
uvijek
2) (foran) (), () * pred
(neim), ispred (neega)
Det skjedde like for oynene p meg To ce
* To se dogodilo pred mojim
oima
svare for retten * odgovarati pred sudom
3) (med) c(a) () * s(a) (neim)
sove for pent vindu ca . n p o ir spavati s otvorenim prozorom
for lukkede dorer * iza zatvorenih vrata
for pen scene * na otvorenoj
sceni
4) (om tid) ( ) * na (odredeno
vrijeme)
reise et sted for to dager
* otii negdje na dva dana
5) (i forhold til) () * od (neega)
/// hoyre for oss * desno od nas
syd for * juno od
6) (pga.) (), (), () * zbog (neega), radi (neega), od (neega)
Hun tor ikke for mannen /
* Ona ne smije zbog/od mua
Vi s ikke noe for bare ryk
* Nita nismo vidjeli od dima
for hans skyld * radi njega
anklage noen for tyveri
* optuiti nekoga zbog krade
7) for ... siden ( ) * prije
(izvjesnog vremena)
for to uker siden ir prije dva tjedna
for kort tid siden ,
j*_jjrije kratkog vremena, maloprije
8) (oversettes med daifr) ~~\)* (prevodi se dativom)
vre i veien for noen ir smetati
nekome
Det gr rundt for ham ce y * Vrti
mu se u glavi
Det lykkes for ham je *
Polo mu je za rukom
9) (oversettes med instrumentalis) ce ) * (prevodi se instrumentalom)
De kalte ham for en tosk cy ra *
Zvali su ga budalom
De ans ham for leder cy ra *
Smatrali su ga vodom
for full fart * punom parom

for

112

10) (oversettes med genitiv) ( ce ) (prevodi se genitivom)

*
sjefen for sjforsvaret * komandant rtne mornarice
11) for ovrig * inae
for yeblikket *k momentalno
for tiden * privrenaeno
for det frste * prvo
for spk y * u ali
for eksempel * na primjer
vre for seg selv * biti sam
i og for seg no * samo po sebi
for s vidt ce * to se toga tie
Det har mye for seg y
Ima
neto u tome
dag for dag * d a n za danom
Takk for hjelpen ir Hvala na
pomoi
Gjerne for meg ce , ir to se
mene tie, moe
for 4 KONJ
1) (rsak) jep * jer
Vi var sultne, for vi hadde ikke spist p lenge
CMO jep * Bili
smo gladni jer odavno nismo nista jeli
2) (hensikt) for at () * da (bi)
Han kjorte fort for at han ikke skulle komme for
sent je * Vozio
je brzo da ne bi zakasnio
5
for ADV
1) (i utrop) , * kakav, to
For et grusomt var! ! ! ir Kakvo uasno vrijeme! Uasnog li vremena!
For en frekkhet! ! * K a k a v
bezobrazluk!
_
_
For en nydelig kjole! ! * Divne
li haljine!
For noe tull! ! * Gluposti!
2) (altfor) , , - * previe, suvie, Det er for dumt! To je ! * To je
previe glupo!
N gr det for vidt je
* Sad je prevrilo svaku mjeru
forakt -en , ir prezir
forakt|e -etl-a V , * zirati,-omalovaati
Det er ikke forakte To *
To nije za potcjenjivanje
foraktelig -e A
1) (som viser forakt) , ir preziran, prezriv
et foraktelig blikk prezriv
pogled
2) (som fortjener forakt) * vrijedan prezira
et foraktelig tilbud po
nuda vrijedna prezira
1
foran PREP
1) (), () ispred (neega), pred (neim)
De satt foran huset cy Sjedi-

forbanne

li su ispred kuce
2) (bevegelse) () * pred (neto)
De satte seg foran huset cy * Sjeli
su pred kuu
foran 2 AD V ir naprijed, napred
sitte foran i bilen y *
sjediti naprijed u kolima
foran i boken . ir na poetku
knjige
g foran ir ii naprijed
foranderlig -e A * promjenljiv
forandr|e -etj-a V || , II * mijenjati || promijeniti, izmjenjivati II izmijeniti
forandre mening , ce ir promijeniti miljenje, predomisliti
se
Hun har forandret seg veldig ce * Ona se jako izmijenila
Varet har forandret seg ce *
Vrijeme se promijenilo
Det forandrer saken To * To mijenja
stvar
forandring -enj-a , * promjena,
izmjena
foreta en forandring ir izvriti promjenu
*Forandring fryder * Promjena
prija
/// en forandring ir za promjenu
en forandring til det bedre *
promjena na bolje
forankret -e A , ,
* ukorijenjen, duboko usaen, uvrijeen
foranIedig|e -et V * prouzrokovati
foranledning -en * povod
foranstaltning -en , * mjera, postupak
forarbeid -et , * priprema,
prethodni rad
forarg|e -etj-a || , II , || ir vrijeati ||
uvrijediti, ljutiti || naljutiti
forarge seg over noe ce ir ljutiti
se na neto
bli forarget ce * uvrijediti se
forargels|e -en , , , ir
negodovanje, uvreda, ljutnja, jed
~~d vekke forargelse - -Ar-izazvati
negodovanje
til hans store forargelse /
* na njegov veliki bijes/jed
forarget -e A , * uvrijeen, ljut
vare forarget over noe
* negodovati zbog neega
for at -* for
forbann|e -etj-a V
1) (hytidelig) || ir proklinjati II prokleti
Forbannet vare den som gjor dette!
! * Proklet bio tko to u d n i !
2) (banne over) || * psovati ||
opsovati
3) forbanne seg p at ce * kleti se da

forbannelse

113

forbannels|e -en * prokletstvo

Han kom med eder og forbannelser je
* Psovao je i grdio
1
forbannet -e ADJ
1) (elendig) * proklet, vraji
Det forbannete regnvret odela turen
je * Prokleta kia je pokvarila izlet
2) (sint) , * bijesan, ljut
Han ble forbannet je * Razbjesnio je
forbanner -e ADV (forsterkende) ,
* vraje, vraki
Det er forbannet vanskelig je *
Vraki je teko
Det er forbannet varmt je *
Paklena je vruina
forbarm|e -etl-a seg V
forbarme seg over noen ce
k smilovati se na nekoga
forbasket -e A , * vraki, proklet
Det var forbasket synd at du ikke kunne komme
* vragu, kakva teta da nisi mogao doi
forbaus|e -et/-a V || *
iznenaivati || iznenaditi
Han var forbauset over nyheten je
* Bio je iznenaen vijeu
Det forbauser meg at han har klart det
je * Iznenauje me da je uspio
forbausels(e -en -k iznenadenje
til min store forbauselse * na moje veliko iznenaenje
forbauset -e A k iznenaden
bli forbauset ce -k iznenaditi se
forbedrje -etj-a V || *
poboljavati || poboljati
Kvaliteten er blitt forbedret je n o -k Kvalitet je poboljan
forbedring -enj-a * poboljanje
forbehold -et.pl. - , k ograda, rezerva
uten forbehold , * bez ograde, bezuvjetno
Det tas forbehold om endring av tidspunkt ce * Zadrava se
pravo na izmjenu vremena
forbehold|e -t seg V , ||
* rezervirati, pridravati || pridrati
Jeg forbeholder meg retten til ...
... * Zadravara sebTpravo da ...
forbered|e -te V || , II * pripremati || pripremiti, spremati II spremiti
forberede seg til eksamen ce
kr pripremati se za ispit
vre forberedt / k biti
pripremljen/spreman
forberedels|e -en k priprema
forberedende A k pripremni
forbj' PREP (), () * mimo
(neega), pored (neega)
Veien gr like forbi landsbyen * Cesta ide odmah pored sela
g forbi || * mimoilaziti

forbli

II mimoii
kjore forbi || * pretjecati ||
pretei
*Det er ikke til komme forbi To je
* To se ne moe izbjei
*Det gikk meg hus forbi To je *
To mi je promakio
forbr ADV (slutt) , * svreno,
zavreno
Alt er forbi je * Sve je prolo
Det er forbi med ham je c * Svreno je s njim
forbifart -en: i forbifarten , k uzgred,
usput
forbjg -gikk. -gtt V || * zaobilaziti |[ zaobii
forbjgels|e -en k zaobilaienje
forbigende A , * prolazan,
privremeni
forbikjring -enj-a k pretjecanje
forbildfe -et. pl. -er * uzor
forbjnde -bandt, -bundet V
1) (med.) || , || no () * previjati || previti, povijati || poviti
(ranu)
2) (knytte sammen) || , cna I) * povezivati || povezati, spajati ||
spojiti
Broen forbinder oya med fastlandet cnaja
ca k Most spaja otok s k o p n o m
3) forbinde noe med noe || y
ca * dovoditi || dovesti u vezu s
Hva forbinder du med dette? C ?
* S dm to povezuje?
forbindelsje -en
1) * veza
sette seg i forbindelse med noen y c
* stupiti u vezi s nekim
st i forbindelse med noen y ca
* biti u vezi s nekim
i forbindelse med Deres brev y ca
* u vezi s Vaim dopisom
opprette forbindelser -k uspostaviti veze
bryte de politiske forbindelser * prekinuti politike veze
kulturelle forbindelser med utlandet
*Jeulturne veze s inozerastvom
/ denne forbindelse vil jeg nevne at ... ca
... U vezi s
ovim bih htio napomenuti da ...
2) (kjemisk) () cnoj * (kemijski) spoj
forbinding -enj-a (med.) * zavoj
forbipasserende S k prolaznik
forb{trels|e -en * ogorenost
forbitret -e A * ogoren
vre forbitret p noen
* biti ogoren na nekoga
forbli -ble. -blitt V || k ostajati ||
ostati
Det forblir en gte To * To
ostaje zagonetka
Alt forble som det var je no

forbl

114

fordel

~k Sve je ostalo po starome

iroke potronje
forbl -dde V || * || iskrvariu
forbryte -brt, -brutt V
forbldning -en * iskrvarenje
forbryte seg mot loven ||
forblff|e -etj-a V || , * kriti || prekriti zakon
(I , || ,
forbryte seg mot noen ce o ,
II * zapanjivati || zapanjiti, zgranjivati
* ogrijeiti se o nekoga,
II zgranuti, preneraavati || preneraziti, || zabezenapastvovati nekoga
knuti
forbrytels|e -en * zloin
Han ble forblffet over hore det ce
beg en forbrytelse * izvriti
je ro * Zapanjio se kad je to uo
zloin
forblffeIs|e -en , * zakrigsforbrytelse ir ratni zloin
panjenost, preneraenost
forbrytersk -e A . * krimiforblffet -e A , , , nalan, zloinaki
* zgranut, zabezeknut, zapanjen, preneforbrdring -- ,
raen
druenje, sprijateljavanje
forbokstav -en * poetno slovo
forbud -et, pl. - * zabrana
begynne med stor forbokstav
nedlegge forbud mot noe ir
* poeti velikim slovom
zabraniti neto
forbren|ne -te V
brev- og besksforbud 1) (skade ved forbrenning) || , ||
* zabrana posjete i dopisivanja
- II opei, opaljivati || opaliti
forbudt -e A ir zabranjen
Han ble stygt forbrent ce k Opasforbund -et, pl. - , * savez, udruenje
no se opekao
inng forbund med noen c
forbrent av solen * opaljen od
* sklopiti savez s nekim
sunca
Fotballforbundet
Nogometni
2) (brenne opp) || ir izgarati
savez
II izgorjeti
forbundsfeU|e -en
saveznik
Dette stoffet forbrenner lett caropeforbundskansler -en, pl. -e * savez * Ova tvar Iako izgara
ni kancelar
forbrenning -enf-a
forbundsrepubUkk -en * savezna
1) (brannsr) , * opeklina
republika
annengradsforbrenning
Forbundsrepublikken Tyskland * opeklina drugoga stupnja
ir Savezna Republika Njemaka
2) (kjem.) * izgaranje
forby -bod, -budt V , || 3) (det brenne) ir spaljivanje
( ) - braniti, zabranjivati || za
forbrenning av soppel ir spalji
braniti (nekome neto)
vanje smea
Jeg forbyr deg g *
forbrenningsmotor -en ca caroZabranjujem ti da ide
ir motor s unutrasnjim izgaranjem
forbuden frukt * zabranjeno voce
forbrenningsovn -en ir
forbytt|e -etj-a V || ,
pe za spaljivanje otpadaka
II * zamjenjivati || zamijeniti, brkau ||
forbruk -el
potrosnja
pobrkati
forbruk|e -te V || ir troiti ||
Vi har forbyttet hattene vre
potroiti
ir Zamijenili smo eirc
Fabrikken forbruker mye energi
forbnn -en ir molba
* Tvornica troi mnogo energije
g i forbnn for noen ce || ce
forbruker- og heimstellskontor -et -k zauzimati se ||j:auzeti se za nekoga
* -~ " fordamp|e -e//'fl "1^) || ^()"
inska sluba za potroaka pitanja i domainstvo
* isparavati (se) || ispariti (se)
forbruker -en, pi -e * potroa
Vannet fordampet ce * Voda se
Forbruker- og administrasjonsdepartementet isparila
fordampning -enj-a -k isparavanje
* Ministarstvo za potroaka pitanja i adfordel -en
ministraciju
1) (godside) , * prednost
forbrukerombudsmann -en Denne lsningen har mange fordeler O B O
* dravni branilac potroa * Ovo rjeenje ima mnogo
kih interesa
prednosti
Forbrukerrapporten

2) (nytte) * korist
() * Potroaki informator (list)
dra fordel av noe *
Forbrukerrdet
izvui korist iz neega
* Savjet za zatitu prava i interesa
Det er til fordel for deg To je y *
potroaa
To je u tvoju korist
forbruksvarte -enj-a * roba
3) (favr) * prilog

fordelaktig

1 15

fordmme

Det taler til hans fordel To y * To

II otrpjeti
mu ide u prilog
Jeg kan ikke fordra ham He ra * Ne trpim
4) (privilegium) * povlastica
ga
konomiske fordeler

*
Jeg fordrar ikke st tidlig opp
ekonoraske povlastice
* Mrzim rano ustati
fordelaktig -e A > * povoljan
fordragb'ghet -en , kr sloga, suglaset fordelaktig tilbud kr povoljna
nost
ponuda
leve i fordraglighet y * ivjeti u
til fordelaktig pris * uz povoljnu
slozi
cijenu
fordr|e -etl-a V , || ,
fordel|e -te || , pacno * zatijevati, traiti || zatraiti, iziski || .* rasporedivati || raspovati
rediti, raspodjeljivati || raspodijeliti
fordring -enj-a
Hvordan skal pengene fordeles? ce
1) (krav) k zatjev
.
? -Ar Kako raspodijeliti novac?
stille store fordringer til noen
Vi m fordele arbeidet over to r * mnogo zahtijevati od nekoga
* Rad emo rasporediti na
2) (jur.) k potradvanje
dvije godine
utestende fordringer
fordele elevene i grupper no
* nenaplaena potraivanja
* rasporediti uenike po grupama
fordringshaver -en. pl. -e , ,
fordeler -en, pl. -e (tekn.) () *
* potrailac, potraiva, kreditor
razvodnik (paljenja)
fordringsls -r, -e A , fordeJing^///-fl , k raspodjela, po * skroman, koji ne iziskuje mnogo
djela
fordrive -drev. -drevet V
fordelingsnkkel -en * klju za
1) (jage bort) || , ||
raspodjelu
, || * tjerati ||
forderv|e -etj-a V || /,
otjerati, potiskivati || potisnuti, protjerivati || protje || * kvariti || pokvariti,
rati
izopaavati || izopaiti
Fienden ble fordrevet fra stillingen cy
Voldsfilmer forderver barn
ca * Potisnuli su neprija -Ar Filmovi nasilja kvare djecu
telja s poloaja
fordenels|e -en , k upro2) fordrive tiden * ubijati vrijeme
patavanje, propast
forduft|e -etj-a V
fordervet -e A
1) (fordampe) (ce) || (ce) *
isparaviti (se) || ispariti (se)
1) (moralsk delagt) , k pokvaren, izopaen
2) (forsvinne) || , || , ||
Han har en fordervet moral je
kr || mugnuti, || odmagliti
* Potpuno je pokvaren
fordums A , k raniji, stari
2) * le seg fordervet * puknuti
fordunkl|e -etj-a V || , od smijeha
II * zamraivati || zamraiti,
* sl seg fordervet ce * teko
potamnivati || potamniti
se povrijediti
fordunst|e -etj-a V (ce) || (ce)
fordj KONJ
* isparavati (se) || ispariti (se)
1) , , jep * zato to, zbog
fordyp|e -etj-a V || , toga to, jer
II * udubljivati || udubiti, zadubljiVi kom for sent fordi bilen var delagt
vati II zadubiti
CMO cy ce kr Zakasnili
Hun fordypet seg i en bok ce y *
smo zato sto se au^o_pokyario
Zadubila se u knjigu
2) (ved sinnsstemning) * to, da

vre-fordypet-itanker-6wTH-3a}iy6JbeH--
k biti zadubljen u misli
Vi ble sinte fordi han kom for sent
fordypning -en , k udubljenje,
ce je * Naljutiti smo se sto je zaulgnuce
kasnio
fordypels|e -en , k udublje3) fordi om (selv om) * iako
Man er ikke utlrt fordi om man har tatt eksamen
ndst, zadubljenost
je *
fordyr|e -etj-a V || k p o ovjek nije izuen iako je poloio ispit
skupljivati || poskupiti
fordoblje -etj-a V || ,
Emballasjen fordyrer varene || k udvostruavati || udvoje * Pakiranje poskupljuje robu
struiti, udvajati || udvojiti
fordm|me -te V
fordom -men * predrasuda
1) (kritisere) || * osudivati ||
fordomsfri -//, -e A * bez predrasuda
osuditi
fordra -drog -drattl-dradd V || ,
Alle fordmte invasjonen cy I) * podnositi || podnijeti, trpjeti
jy * Svi su osudili invaziju

fordmmelse

116

2) (rei.) ir osuditi na
vjene muke
fordmmels|e -en * osuda
fordmt -e ADJ (forbannet) * proklet
Din fordmte idiot! ! * Prokleta
budalo!
fordmt ADV (veldig) , * vraki, vraje, prokleto
Han er fordomt smart *
Vraki je prepreden
fordy|e -de V / || * probavljivati || probaviti
fordye maten ir probaviti hranu
* fordye kunnskapene ir savakati znanja
*Han kan ikke fordye at ...
... * N i k a k o ne moe probaviti da ...
fordyelig -e A , * probavljiv
lett fordyelig mat * Iako
probavljiva hrana
fordyels[e -en > * probava
ba drlig fordyelse ir ima ti
Iou probavu
fordyelsesbesvr -et * loa probava
fordyelseskanal -en * probavni
kanal
fordyelsesmiddel -et, pl. -f-midler ir probavno sredstvo
fore' ADV
ba noe fore y ,
ir imati neto u vidu, namjeravati
neto uciniti
Har du noe fore i kveld? y
? * Ima li neto u vidu za veeras?
sette seg fore ce * odluiti se
fore 2 -etj-a V (gi mat) || ()
* hraniti || nahraniti (stoku)
forebyglge -de V || ,
|| , ||
* predusretati || predusresti, spreavati
II sprijeiti
forebygge trafikkulykker ir spreavati prometne nesree
forebyggende A ir preventivan
forebyggende behandling *
preven ti vno lijeenje
foredl|e -etj-a V
lV('gjore'edlere)ouneMeB>uha.jii-\\
oplemenjivati || oplemeniti
2) (bearbeide) || * preradivati || preraditi
foredle olje ir preraditi naftu
foredling -enj-a * prerada
foredrag -et, pl. - , , *
predavanje, izlaganje, referat
holde et foredrag * odrati
predavanje
foredragsholder -en, pl. -e ir predava
foregangsmann -en. pl. -menn ir pionir
foregripe -grep. -grepet V || ,
|| * uzimati || uzeti unapred.
preticati || pretei
foregripe begivenhetenes gang
1

forelesning

* pretei dogadaje
foreg -gikk, -gtt V
1) (finne sted) ce || ce,
ce II ce. ce || ce, ce || ce * dogadati se || dogoditi
se, deavati se || desiti se, zbivati se || zbiti se,
odigravati se || odigrati se
Hva foregr her? ce ? * to se
ovdje dogada?
2) (g foTan) ir prednjaiti
foreg med et godt eksempel
* prednjaiti dobrim primjerom
forehavendje -et , * namjera, posao
forekomme -kom, -kommet V
1) (finnes) ce || ce, ,
ir nalaziti se || nai se, postojati, imati
Det forekommer en og annen feil ce
* Nae se pokoja greka
2) (hende) , ce |[ ce, ce || ce * bivati, dogadati se ||
dogodiU se, deavati se || desiti se
Det forekommer at ... ca ... * Dogada
se da ...
3) (synes) ce || ce * initi se ||
uiniti se
Det forekommer meg al ... ce ... *
ini mi se da ...
forekommende A , * susretljiv, usluan
forekomst -en
1) (det forekomme) , , ja * nalaenje, postojanje, javljanje
2) (geol.) * nalazite
forekomster av olje * nalazita
nafte
foreldeIs|e -en (jur.) * zastara
foreldelsesfrist -en (jur.)
rok
zastare
foreldet -e A * zastario
et foreldet ord * zastarjela rije
et foreldet krav (jur.) * zastarjeli zahtjev
foreldre pl. ir roditelji
miste foreldrene * ostati
bez roditelja
foreldrels -t, -e A ir bez roditelja
et foreldrelst barn ir siroe
foreldjemynm*ghet--en *-roditeljsko pravo
foreldremt|e -et, pl. -er ir roditeljski sastanak
forelegg -et, pl. - (jur.) * novana
kazna, globa
et forenklet forelegg
( ) * pojednostavljen prijedlog (vrsta
kazne)
forelesje -te V , *
predavati, drati predavanja
Han foreleser p universitetet ir Predaje na sveuilitu
forelesning -en
predavanje
holde forelesninger * drati
predavanja

foreleser

117

g p forelesninger -k sluati
predavanja
foreleser -en, pl. - * predavac
foreligge -l, -ligget V , , *
postojati, biti, imati
Det foreligger ingen grunn til mistanke ~ Nema razloga za sumnju
Nr vil boken foreligge? ce
? * Kad e se pojaviti knjiga?
forelsk|e -etj-a seg V ce ||
ce * zaljubljivati se |] zaljubiti se
Han har forelsket seg i henne ce y *
Zaljubio se u nju
forelskels|e -en > * zaljubljenost
forelsket -e A * zaljubljen
forelpig -e A * privremen
en forelopig losning k privremeno rjesenje
foren|e -te V
1) (sl sammen) || , cje || , ||
* ujedinjavati || ujediniti, sjedinjavati || sjediniti,
udruivati || udruiti
forene kreftene * sjediniti snage
2) (kombinere) || * spajati ||
spojiti
* forene det nyttige med det behagelige
ca k spojiti korisno s prijatnim
De to tingene lar seg ikke forene Te ce
* Te se dvije stvari ne mogu
spojiti
forening -en
1) (det forene) , , * ujedinjenje, sjedinjenje, spajanje
Norges forening med Danmark ca k ujedinjenje Norveke s Danskom
2) (organisasjon) , * udruenje, drutvo
vare medlem av en forening
biti lan nekog udruenja
forenkl|e -et/-a V || , || k pojednostavljati II pojednostaviti
Det forenkler
problemet

ce

Time se problem pojednostavljuje

forent -e A , , -fr ujedinjenrsjedfnjen, spojen
ved forente anstrengelser *
sjedinjenim snagama
Forente nasjoner (FN) ()
* Ujedinjeni narodi ( U N )
De forente stater (USA) ()
() * Sjedinjene (amerike) drave
(SAD)
forenlig -e A * spojiv
foresatt -e A
1) * roditelj ili staratelj
2) (mil.) , * pretpostavljeni, starjeina
foreskrive -skrev, -skrevet V || * propisivati || propisati

foretrekke

foreskrive en medisin k propisati

lijek
foresl -slo, -sltt V ||
( ) * predlagati || predloiti (neto
nekome)
Jeg foreslr ham som formann
* Predlaem njega za predsjednika
foresprsel -en, pl. -sier , ,
* propitivanje, obraanje, molba
Han fikk foresprsel om delta cy
ce ca * Obratili su mu se s
molbom da sudjeluje
rette en foresprsel til noen uputiti pitanje nekome
forestil|le -te V
1) (gjengi) , * predstavljati, prikazivati
Hva forestiller dette bildet?
? * to prikazuje ova slika?
2) forestille seg (tenke seg) || , || *
zamiljati || zamisliti, predstavljati sebi || predstaviti
sebi
Det er vanskelig forestille seg det To je
* To je teko zamisliti
forestilling -enj-a
1) (oppfrelse) , k predstava, izvedba
teaterforestilling * kazalina predstava
2) (id) , * predodba, pojam
ha uklare forestillinger om noe
o * imati nejasne predodbe o
neemu
forestende A + predstojei
Det er nar forestende je * Blizu je
foresvev|e -etj-de V ce, k d n t i se,
slutiti
Det foresvever meg at... ce ... * ini
mi se da ...
foreta -tok, -tatt V
1) (utfore) || , II * poduzimati || poduzeti, izvravati II izvriti
foreta en analyse izvriti
analizu
2) foreta seg * raditi
Hun har ingenting foreta seg
* Nema ta raditi
foretak -et, pl. - = foretagende
1) (noe man gjor) * pothvat
et risikabelt foretak * riskantan pothvat
2) (bedrift) * poduzee
foretaksom -t, -me A * poduzetan
foreteelsje -en * pojava
foretrekke -trakk, -trukket V , || ( ) *
vise voljeti, pretpostavljati || pretpostaviti (neto
neemu)
Han foretrekker kaffe framfor te
- Vie voli kavu od aja
Jeg foretrekker bli hjemme hy

forevige

118

* Radije u ostati kod kue

forevig|e -etj-a V * ovjekovjedti
forfall -et, pl. 1) (fravr) * izostanak
lovlig forfall ir opravdan izo
stanak
melde forfall , * otkazati,
ne rnoi doi
2) (opplesning) , , *
rasulo, raspad, rasap, propadanje
moralsk forfall * raoralno rasulo
3) (betalingstermin) , ,
- dospjee, rok plaanja
ved forfall ir pri isteku roka
forfalle -falt V
1) (bli odelagt) || , || , II , ce ir propadati ||
propasti, II oronuti, || dolrajati, ne odravati se
Huset forfaller ce * Kua se ne
odrava
2) (jur.) || , ||
ir dospijevati || dospjeti,
prispijevati || prispjcti za isplatu
Regningen forfaller i morgen je
* Sutra je rok plaanja rauna
3) forfalle til noe ce || ce ()
odavati se || odati se (neemu)
Han er forfallen til drikk ce * O d a o se
piu
forfallsdag -en * dan dospijea, rok
plaanja
forfalsk|e -etj-a V ,
* falsificirati, krivotvoriti
forfalsket -e A *- krivotvoren, patvoren
forfalskning -en
1) (etterligning)
, ,
* krivotvorina, falsifikat
Maleriet er en forfalskning je
Slika je falsifikat
2) (det forfalske) * krivotvorenje, falsificiranje
forfatning -en
1) (tilstand) ir stanje
vre i drlig forfatning y *
biti u loem stanju
2) (grunnlov) * ustav
forfatningsstridig _-e - -A
ir ^ r o t u - ustavan
forfatt|e -etj-a V || ,
sastavljati || sastaviti. sroiti
forfatter -en, pl. -e , , ir pisac, spisatelj, knjievnik, autor
forfatterforening
-en

*
drutvo knjievnika
forfatterskap -et , *
stvaralatvo, knjievna djela
forfedre pl. * preci
forfeil|e -etj-a V || ir p r o maivati || promaiti
forfeile sine hensikter
* promaiti svoje namjere
forfeilet -e A * promaen

forflge

forfekt|e -etj-a V * braniti

forfekte et standpunkt
* braniti neko miljenje
forfengelig -e A , * tast
en forfengelig fyr , *- gizdavac.
kico
forfengelighet -en , ir tatina
forferdelig -e A , , * uasan, stravian, straan
en forferdelig ulykke ir stravina nesrea
Filmen var forferdelig morsom je * Film je bio strano smijean
forferdels|e -en , , * uas,
strava, zaprepatenje
/// ml store forferdelse -
na moje zaprepatenje
Det endte med forferdelse ce
+ Zavrilo se stravino
forferdet -e A ir zaprepaten
forfinet -e A * profinjen
forfjamsels|e -en ir smetenost
/ forfjamselsen glemte han ... je
... * od smetenosti je zaboravio ...
forfjamset -e A * smeten
forfjor ADV
i forfjor * pretprole godine
forflytt|e -etl-a V || * premijetati || premjestiti
forfordelte -te V || (), II
* zakidati || zakinuti (nekome), davati || dati neko
me manje nego sto mu pripada
forfra ADV
1) (fra forsiden) , ca *
od sprijeda, s prednje strane
2) (fra begynnelsen) , *
ispoetka, od poetka
begynne forfra * poeti
ispoetka
forfremm|e -etj-a V || *
unapreivati || unaprediti, || promaknuti
Han ble forfremmet til kaptein je y
ir Unapreden je u kapelana
forfremmelsje -en * unapredenje, promaknuce
forfriskning -en
- i * osvjeenje
2) (leskedrikk) * osvjeavajue pie
forfryse -frs. -frosset V \\ * || promrznuti
Han forfros fttene cy ir
Promrzle su mu noge
forfrysning -en , * promrzlinaj smrzotina
forflge -fulgte, fulgt V
1) , , , , * goniti, progoniti, proganjad
Jdene ble forfulgt cy * ganjali su Zidove
Uhellet forflger oss ir Goni
nas nesrea

forflgelse

119

Tanken forfolger meg * goni me misao

2) (folge opp) , || ,
* slijediti, nastavljati || nastaviti,
tjerati do kraja
forflge saken * tjerati stvar
forflge suksessen ycnex * ganjati uspjeh
forflge et ml * ii za ciljem
forflgeIs|e -en
1) (jakt) , , > * potjera. hajka,
gonjenje
Politiet opptok forflgelsen av forbryterne ja ce y k Policija
se dala u potjeru za kriminalcima
2) (undertrykkelse) , * gon, proganjanje
forflgelse av jdene > k pro
ganjanje idova
forflgelsesvanvidd -et k manija
proganjanja
forflger -en, pl. -e * progonitelj
forfr|e -te || * zavoditi || zavesti
forfarer -en, pl. -e k zavodnik
forfrerisk -e A * zavodljiv
forfyning -en
1) (bestemmelse) , * rjeenje, naredba
2) (rdighet) * raspolaganje
forgangen -/. -gangne A , ,
* minuli, protekli. proli
forgasser -en, pl. -e * karburator
forgifrje -etj-a V || , ||
k trovati (I otrovati, || zatrovati
Han ble forgiftet av maten ce *
Otrovao se hranom
* forgifte stemningen *
zatrovati raspoloenje
forgiftet -e A * zatrovan
forgiftning -en , * otrovanje,
trovanje
soppforgiftning kr trovanje
gljivama
forgjeldet -e A k prezaduen
forgjengelig -e A , * prolazan, kratkog vijeka
forgjenger -en, pl. -e , k prethodnik, pretea, predasnik
forgjeves1 ADJ * uzaludan
etforgjeves-forsok ^- uzaludanpokuaj
forgjeves AD V , () * uzalud, zaludu
Han prvde forgjeves starte bilen je n o * Uzalud je pokuavao
upaliti motor
forglemmegei -en (bot.) (Myosotis) , * potonica, nezaboravak
forglemraels|e -en , * propust,
omaka
ved en forglemmelse , *
omakom, nepanjom
forgodtbefinnend|e -et * nahoenje
etter eget forgodtbefinnende 2

forhatt

* prema vlastitom nahoenju

forgren|e -et(-a/-te V seg=forgreine seg ce
II ce * granati se || razgranati se
forgrening -enj-a = forgreining
1) (utlper) , , , * grana, razgranavanje, ravanje, izdanak
Fjorden har mange forgreninger
* Fjord ima mnogo zaliva
2) (fig.) * ogranak
forgrunn -en
1) (forreste del) , ,
kr prvi plan, prednji dio, proelje
2) (fokus) , centar
panje, prvo mjesto
Dette problemet rykker stadig mer i forgrunnen O B O
* Ovo pitanje
dobija sve vei znaaj
forgrunnsfigur -en * glavna linost
forgud|e -etl-a V * oboavati
forgyI|le -te V || k pozlaivati II pozlatiti
forg -gikk, -gtt V
J) (forsvinne) || , ||
* prolaziti || p r o d , nestajati || nestati
2) forg av noe || *
umirati || umrijeti od neega
forg av sult k umirati od
gladi
3) forg seg mot || ce (o ), * || ogrijeiti se (o nekoga), napastvovati
- Han forgikk seg mot en mindrerig pike je * Napastvovao je
maloljetnu djevojicu
forgrs ADV: i forgrs
prekjuer
forhalle -te V kr odugovladti
forhandl|e -etj-a V
1) (fore forhandlinger) k pregovarati
forhandle seg fram til enighet
* postid sporazum putem
pregovaranja
2) (selge) , () k davati, trgovati (neim)
Firmaet forhandler mbler Poduzee trguje pokustvom
forhandler -en, pl. -e
1) * pregovara

2) ^ / ^ ^ ^ , * prodava,
trgovac
forhandb'ng -enf-a (.),
pregovori (pl.), pregovaranje
fore forhandlinger * voditi
pregovore
forhandlingsbord -et * pregovaraki stol
forhandlingsrett -en
pravo
pregovaranja
forhast|e -etl-a Kseg ce ||
ce * prenagljivati se || prenaghti se
forhastet -e A , * prenagljen,
ishitren
forhatt -e A , * omrznut, rarzak

forhekse

120

forheks|e -et/-a V\\ , || , ||

* I) opiniti, II zaarati, || uarati
forheng -et, pl. - * zavjesa
forhenvrende A * bivi
forherlig|e -etj-a V , , *
veliati, uzdisati, uznositi
forhindr|e -etj-a V || ,
II * spreavati || sprijeiti, ometati ||
oraesti
vre forhindret fra mote
Ar biti sprijeen da doe
Politiet forhindret hans planer ra je
y * Policija ga je
sprijeila u njegovim planovima
forhistori|e -enj-a
1) (begivenhet) , *
prethodni dogaaj, pozadina
Saken har en lang forhistorie ~ Stvar ima dugu pozadinu
2) (forhistorisk tid) ,
* pretpovijest, prethistorija
forhistorisk -e A , *
prethistorijski
forhjul -et, pl. - * prednji kota
forhold -et, pl. 1) ir odnos
ha et godt forhold til noen y c * biti u dobrim odnosima s nekim
i forhold til noe y ir u odnosu
na neto
* ha et forhold til noen () c
* imati (spolne) odnose s nekim
gode naboforhold * d o brosusjedski odnosi
2) (proporsjon) , * razmjer,
omjer
Inntekten str ikke i forhold til utgiftene
y ca * Dohodak nije u
razmjeru s izdacima
3) (pi) (vilkr) , , *
prilike, uvjeti, okolnosti
under vanskelige forhold y * u
tekim uvjetima
etter forholdene * prema prilikama
4) (jur.) * djelo
et straffbart forhold * kanjivo
djelo
forholdje -/ V seg
1) (opptre) ce, ce (
), ce * ponaati se, odnosid se
(prema neemu), drzati se
forholde seg rolig ce * drati se
mirno
2) Det forholder seg slik at ... je y
... * Stvar je u tome to ...
forholdsmessig -e A * razmjeran
forholdsregel -en, pl. -regler , * mjera opreza
ta sine forholdsregler
* poduzeti potrebne mjere
forholdsvis ADV , ,
* razmjerno, relativno

forkjrt

forhud -en (anat.) * udna navlaka,

prepucij
forhr -et, pl. - * sasluanje
Han ble innkalt til forbor hos politiet ra
je * Policija ga je pozvala
na sasluanje
forhr|e -te V
1) (avhre) || ir sasluavati I) sasluati
2) forhre seg (om noe) ce || ce (o ) * raspitivati se || raspitati se
(o neemu)
Han forhrte seg om prisene ce o * Raspitivao se o cijenama
forhrsrett -en (jur.) ir istrani sud
forhy|e -etj-aj-de V || , II * povisivati || povisiti, poveavati II povead
Husleien ble forhoyet med 10 prosent je
10 ir Stanarina je povecana za
10 posto
forhyels|e -en (kning) , ic povienje, povecanje
forhyning -en (hoyt sted) * uzvienje
forhnd S: p forhnd
unaprijed
forhnclsbestilling -enj-a , * prethodna narudba, naruivanje unaprijed
forhndsomtal|e -en * pret
hodni publicitet
forhndsstemm|e' -en *: prethodno glasanje
forhndsstemfme -te V * glasati
unaprijed
forhpentlig AD V= forhpentligvis () ce, ce, no * nadam(o) se, nadajmo se, po svoj prilici
Det er forhpentligvis ikke sant To, ce,
* T o , n a d a m se, nije istina
forhpning -en , * oekivanje, nada
gjore seg forhpninger om noe ce
n a d a d se neemu
forhpningsfull -t, -e A ir pun nade
forjettet -e A: det forjettede land ir
obeana zemlja
forkalkning -en (med.) *
ovapnjenje krvnih sudova
forkammer^et T pl. -j-kamre (anat.)- -,
ir (srana) pretklijetka
forkast|e -etj-a V || , II * odbacivati || odbaciti, odbijati ||
odbiti
Forslaget ble forkastet je ir Prijedlog je odbaen
forkastelig -e A , ir neprihvatljiv, za odbaciti
forkjemper -en, pl. -e , ,
(.), (.) * pobornik, borac
forkjrlighet -en * sklonost
ha en forkjrlighet for noe
* imati sklonost k neerau
forkjrt AD V , , * naopa
ko, naopake, krivo
2

forkjle

121

forlegge

forkjol|e -et/-a/-te V seg || ce || prehlaforkyn|ne -te V

1)' (rei.) , * propoviditi se
jedati
forkjlels|e -en * nazeb, prehlada
2) (kunngjre)
|| ,
forkjlet -e A * prehlaen
|| * proglaavati || proglaforkjp -ets komme noen i forkjpet || ,
siti. objavljtvati || objaviti
|| k \\ preduhitriti, preticati ||
3) forkynne en dom * izred
pretei
presudu
Han kom oss i forkjpet je * Preteforkynnelse -en , * kao nas je
po'vjed
forkjpsrett -en * pree praforlag -et, pl. - ,
vo kupovine
nakladni zavod, izdavako poduzee, izdaforkjrsrett -en , *
vaka kua
prednost, prvenstvo prolaska
p eget forlag * u vlastitoj
forkjrsvei -en c * cesta
nakladi
s prvenstvom prolaska
forlagsrett -en k autorsko pravo
forklar|e -te V
forlang|e -te V , || *
1) |j , || npozahtijevati, traiti || zatraiti
, || -k
objanjavati || objasniti, turaaiti || protumaiti,
Det ville vrt for meget forlangt
razjanjavati || razjasniti
* Bilo bi previe oekivati
Forklar hva du mener
jo i to
* Objasni to eli red
forlangend|e -et: p forlangende * na zatjev
2) forklare seg ce || ce,
forlate -lot. -latt V
|| k izjainjavati se || izjasniti
1) (reise fra) || ,
se, davati || dati izjavu
II * naputati || napustiti, ostavljati ||
forklaring -enj-a
ostaviti
1) k objanjenje
Han forlot landet je * Napustio
Hva er forklaringen p dette? ce OBO
je zemlju
? k ime se ovo objainjava?
2) (tilgi) || k oprastati ||
2) avgi forklaring || * davati
oprostiti
II dati izjavu
3) forlate seg p noe ce || ce
forklarlig -e A , * objasnjiv,
k oslanjati se || osloniti se na neto
razjasnjiv
forlatelsje -en , * oprotenje
1
forkle -et, pl. forklar , ~k pregaa
be noen om forlatelse for noe
forkle 2 -dde seg V ce || ce
* moliti nekoga za opro* prerusavati se || preruiti se
tenje zbog neega
Han forkledde seg som politimann ce y
Om forlatelse! ! Orpostite!
* Preruio se u policajca
forlatt - A , - naputen,
forkledd -e A * preruen
ostavljen
forkledning -en >, * preruforled|e -etj-a V || k zavoditi ||
enje, preruavanje
zavesti
forkludr je -etj-a || ,
forleden AD V * proli
II * remetiti || poremetiti, ometati || omesti
forleden dag * prije neki d a n
forknytt -e A * plaljiv
forleden uke * prolog tjedna
forkommen -t, -komne A * iznemogao
forlegen -t, -legne A
forkort|e -etj-a V |j * kratiti/
1) (brydd) , k snebivljiv,
skradvati || skratiti
zbunjen
en forkortet utgave * skraeno
bli forlegen ce * zbuniti se
idanje

2)- vre-forlegen /-___.

forkortelse -en = forkorting -enj-a
* osjeati potrebu za neim
1) (det forkorte) , * kraHan er aldri forlegen for svar
enje, skradvanje, skracenje
* Uvijek ima spreman odgovor
forkortelse av arbeidstiden
forlegenhet -en
* skradvanje radnog vremena
1) (sjenanse)
,

*
2) (forkortet skrivemte) * kratica
zbunjenost,
snebivljivost
forkrplet -e A , k osakaen,
2) vre i forlegenhet for noe
zakrljao
* imati potrebu za n e d m
forkull|e -etj-a V || *
forlegge -la, -lagt V
ugljeniti II pougljeniti
1) (tropper) || () k smiforkunnskaper pl. * predznanja
jetati II smjestiti (trupe)
Kurset krever forkunnskaper i kjemi cy
2) (glemme) \\ , || k || zagubi Za teaj su
ti, II zametnuti
potrebna predznanja iz kemije
3) (utgi) || , k iz-

forlegger

122

davati || izdati, publicirati

forlegger -en, pl. -e * nakladnik, izdava
forleng|e -el\-a V || k p r o duivati || produiti, produljivali || produljiti
Han fikk visumet forlenget cy
Ar Produili su mu vizu
forlengels|e -en , Ar produenje, produetak, produljenje
forlengs ADV Ar naprijed
*Han kan det forlengs og baklengs
-Ar On to zna do tanine
forlengst ADV * odavno
forlik -et, pl. - (jur.) , , , * pomirenje, namirenje, sporazum, nagodba, poravnanje
inng et forlik ce, ce ir
pomiriti se, poravnati se
forliksrd -et (jur.) k mirovno vijee
forlis -et, pl. - -Ar brodolom
forlisje -te V -Ar pretrpjeti bro
dolom
forlokkende A , k zamamljiv, primamljiv
forloren
-lorne A k umjetan
forlov|e -etj-a V seg
1) II ce k || zaruiti se
2) (love for mye) Ar obeati
previe
forlovels|e -en -A: zaruenitvo, zaruke (pl.)
forlover -en, pl. -e (.),
(.) -Ar vjenani kum (m.), vjenana kuma (f.)
forlovet -e A -Ar zaruen
De er forlovet cy ce -Ar Zaruili su se
forlovede (.), (.) -Ar zaranik
(ra.), zarunica (f.)
forIystels|e -en , Ar razonoda, zabava
forlp -et TOK, -A: tok, tijek, razvoj
etter et rs forlop -Ar nakon
godinu dana
sykdommens forlop TOK Ar tok bolesti
forlpe -lop , || , II , || Ar tei,
protjecati || protei, prolaziti || proi, razvijati se ||
razviti se
Alt forlop normalt je Ar
Sve je prolo normalno
forlper -en, pl. -e Arjpreteca
forlsning -en (fodsel) Ar porod
form -en
1) , , Ar oblik, oblije, vid
form og innhold -Ar oblik i sadraj
bestemt form av et substantiv odredeni oblik imenice
2) (tilstand) -Ar stanje
i flytende form y Ar u tekucem stanju
3) (etikett) , , , Ar propis, pravilo, formalnost, forma
holde p formene k biti formalan
for formens skyld Ar forme radi
4) (fysisk tilstand) , * forma,
kondicija

formidle

vre i god form y k biti u

dobroj formi
liolde seg i form Ar odravati kondiciju
5) (kake-) -Ar kalup, modla
6) (stpe-) Ar kalup
formalitet -en Ar formalnost
forman|e -te V || , II Ar opominjati || opomenuti, upozoravati,|| upozoriti
formaning -enj-a , Ar upozorenje,
opomena
formann -en, pl. -menn
1) (, .),
* predsjednik (udruenja, komisije i sl.), predsjedavajui
Han ble valgt til formann i klubben cy
ra -A: Izabrali su ga za
predsjednika kluba
2) (arbeids-) k poslovoda
formannskap -et -Ar predsjednitvo opinske skuptine
formasjon -en * formacija
formastelig -e A Ar drzak
format -et, 'pl. -j-er , ir format,
veliina
form|e -etj-a V
1) (gi form) || , Ar uobliavati || uobliiti, oblikovad
Forslaget var uheldig formet je Prijedlog je bio nesretno uoblien
2) (danne) Ar sastavljati || sastaviti
forme setninger Ar sastaviti
reenice
formel -en, pl. formler Ar formula
en kjemisk formel -A: kemijska
formula
formelig ADV , , Ar prosto, naprosto, doslovno
formell -melt, -e A * formalan
formening -en Ar miljenje
fonner|e -te V seg ce ||
ce
razmnoavati se || razmnoiti se
formering -enj-a Ar razmnoavanje
formfullendt -e A , -Ar
savren, savrenog oblika
formgivning -enj-a , ir obliko^
vanj7dizjn
formidabel -t, -ble A * ogroman
formiddag -en , -Ar prijepodne,
prije podne
hver formiddag , svako prijepodne, svakog prijepodneva
Han arbeider om formiddagen k
Radi prije podne
i formiddag "Ar danas prije podne
formiddagsmat -en * prijepodnevna uma
formidl|e -etj-a V
1) (overfre) || -Ar prenosili ||
prenijeti
formidle et budskap Ar prenijeti

formidler

123

poruku
2) (vre mellommann) * posredovati
Bankene formidler store belp
* Banke posreduju velike iznose
formidler -en, pl. -e * posrednik
formidling -enj-a
1) (det vre mellommann) , noc * posredovanje, posrednitvo
formidling av leiligheter *
posredovanje stanova
2) (overforing) * prenoenje
formidling av nyheter * prenoenje vijesti
formjdIingstjenest|e -en *
sluba za posredovanje
formild|e -etj-a || -k ublaiavati II ublaiti
formildende A: formildende omstendigheter
(jur.)
* olakotne okolnosti
forming -enj-a
1) (det forme) , * oblikovanje, formiranje
2) (skolefag) * likovna kultura
forminsk|e -etj-a V || , II * smanjivati || smanjiti, umanjivati I) umanjiti
i forminsket mlestokk y * u
smanjenoj mjeri
formloff -en y * bijeli kruh
peen u kalupu
forralr|e -en (gram.) o ,
* raorfologija
formkurv|e -en * razvoj kondicije
Formkurven hans var p topp je
k Bio je na vrhuncu kondicije
formod|e -etj-a V ||
k pretpostavljati || pretpostaviti
formodentlig ADV , no *
vjerojatno, po svoj prilici
formodning -en * pretpostavka
mot formodning * protiv oekivanja
formsak -en * formalnost
formu|e -en
1) (det man eier) . -k imovina,
imetak
2) (stor pengesum) , k
b^galtToTvelika surna
formuende A k imuan
formueskatt -en * porez na iraovinu
formular -et, pl. -j-er , * obrazac,
formular, tiskanica
formuler|e -te V * forraulirati
formulering -enj-a * formulacija
formynder -en, pl. -e * staratelj
formrk|e -etj-a V || * || pomraiti
formrkels|e -en ~k pomracenje
form -dde V , y * moi, biti u
stanju
forml -et, pl. - , * svrha, cilj
Hva er formlet med besket? je ?

forndenheter

* to je cilj posjeta?
Fengene gr til et godt forml ce y
* Novac se daje u dobru svrhu
formlstjenlig -e A , *
svrsishodan
fornavn -et, pl. - () * (krsno) ime
vre p fornavn med noen c
* biti na ti s nekim
fornedr|e -etj-a V || , II poniavati || poniziti
fornekt|e -etj-a ^ , ce || ce, II - odricati se || odrei se, poricati ||
porei
Han fornektet sine foreldre ce
* Odrekao se svojih roditelja
*Han fornekter seg ikke k Ostaje uvijek isti
fornem
-me A * otmjen
fornemm|e -etj-a V || , II * nasluivati || naslutiti, osjeati ||
osjetiti
fornminnje -et, pl. -er () * starina
(predmet)
fornuft -en , * razum, pamet
sunn fornuft k: zdrav razum
* ta til fornuften ce, *
opametiti se, d o d pameti
fornuftig -e A , * razuman, pametan
fornuftsstridig -e A , *
protivan razumu, besmislen
forny|e -etj-a V
Ij (skifte ut) || k obnavljati
II obnoviti
fornye mblementet -k ob
noviti pokucstvo
2) (forlenge) || , II produivati || produiti, obnavljati II obnoviti
fornye kontrakten -k produiti ugovor
fornye frerkortet / produiti/obnoviti vozaku dozvolu
fornyelsje -en
lj (utskifting) , , *
obnova, obnavljanje, promjena
Vi trenger fornyelse cy
* Potrebne su nam svjee snage.
2) (forlengelse) *-produ
enje, obnova
fornyelse av passet -k produenje pasoa
fornrmfe -etj-a || * vrijeati ||
uvrijediti
Han ble fornrmet over svaret ce
* Uvrijedio se zbog odgovora
fornrmehg -e A * uvredijiv
ta noe fornrmelig opp ce
* uvrijediti se zbog neega
fornrmels|e -en = fornrming -enj-a * uvreda
fornrmet -e A * uvrijeden
fornedenheter pl. * potreptine

124

fornyd

fornyd -e A * zadovoljan
vare fornoyd med noe c
biti zadovoljan s neim
fornyelig -e A 1c zabavan
fornyels|e -en
1) (glede) * zadovoljstvo
Med strste fornyelse! Ca ! Ar S velikim zadovoljstvom!
Det er meg en spesiell fornyelse ... .
. . . Ar Za mene je posebno
zadovoljstvo da ...
*Det var en blandet fornyelse
Ar Nije bilo bog zna kakvo
zadovoljstvo
2) (moro) ir zabava
Godfornyelse! ce ! ir Lijepo se provedi!
Jeg gjor det ikke for fornyelsens skyld He
TO * Ne radim to radi zabave
fornyelsespark -en -, ir luna-park, zabavni park
forord -et, pl. - Ar predgovor
forordning -en A- propis
forover AD V () Ar (prema) naprijed
boye seg forover ce * nagnuti
se naprijed
Full fart forover! ! Ar P u n o m
parom naprijed!
forpakt|e -etj-a V
. 1) || , || y
Ar zakupljivati || zakupiti, uzimati || uzeti u
zakup
2) forpakte bort || y Ar davati
II dati u zakup
forpakter -en, pl. -e Ar zakupac
forpest|e -etj-a V
1) || () -Ar zagadivad
II zagaditi (zrak)
2) (fig) II / Ar trovad
II otrovati/zatrovati
forplant|e -etj-a V seg
1) ce || ce,
ce II ce Ar rasplodavati se || rasploditi
se, mnoiti se || razmnoiti se
2) (bre seg) ce || ce Ar iriti se
II rasiriti se
forplantning -en >, Ar raz_mnoayang xasplod
forplantningslrte -en Ar spolni
odgoj
forpleining -en Ar ishrana
forpIikt|e -etj-a V || Ar obavezivati || obavezati
Han har forpliktet seg til gjore det ce
TO Ar Obavezao se to uiniti
Jeg foler meg forpliktet til ...
... Ar Osjeam obavezu da ...
forplikteIs|e -en Ar obaveza, obveza
forpliktet -e A , Ar obavezan, obvezan, zaduien
forpost -en Ar predstraa
forpunje -etj-a V || , II Ar osujeivati || osujetiti, kvariti ||
t

forrde

pok variti
forrang -en Ar prednost
forregn|e -etj-a seg V ce y Ar prevariti se u raunu
forrest Ar sasvim naprijed
st forrest i koen y Ar stajati
prvi u redu
forresten ADV Ar uostalom
forretning -enj-a
1) (butikk) , , Ar proda
vaonica, duan, radnja
drive forretning Ar biti trgovac
g i forretninger y Ar ii u kupnju
2) (virksomhet) , Ar posao, trgovina
gjore en god forretning
Ar napraviti dobar posao
. Jeg er her i forretninger "Ar
Ovdje sam poslovno
forretningsbrev -et, pl. -j-er Ar pos
lovno pismo
forretningsforbindels|e -en Ar poslovni partner
forretningsfrer -en, pl. -e Ar poslovoda
forretningstiv -et , Ar poslovni ivot, bizniz
forretningsmann -en, pl. -mennj-folk
Ar poslovni ovjek
forretningsmessig -e A Ar poslovan
forretningsministerium -et (pol.)
Ar privremena vlada
forretningsreiste -enj-a ir pos
lovno putovanje
forrett -en Ar predjelo
forrett|e -etj-a V (rei.) 'r vriti ||
izvriti obred
forrige A
1) (siste) Ar proli
i forrige uke > Ar prolog tjedna
2) (tidligere) , , ,
Ar bivi, prijanji, prethodni
hennes forrige mann Ar njen bivi
mu
forringle -etj-a V || (,
) Ar smanjivati || smanjiti (vrijednost,
kakvou)
bli forringet ce, Ar pogor- ati se,- p o p u s t i d
forrykende A Ar munjevit
i et forrykende tempo Ar munjevitom brzinom
forrykk|e -etj-aj-rykte V || Ar
remetiti || poremetiti
forrykt -e A , Ar aknut, lud
forrder -en, pl. -e , (.), (.) Ar izdajica, izdajnik (m.), izdajnica (f.)
forrderi -et , Ar izdaja, izdajstvo
forrdersk -e A Ar izdajniki
forrd -et, pl. - * zaliha
forrd|e -te V || , ||
Ar izdavati || izdad, odavati || odati
Han forrdte sitt land je -Ar
Izdao je svoju zemlju

forrtnelse

125

forrtnels|e -en , , Ar
truljenje, raspadanje, gnjiljenje
g i forrtnelse || * truliti ||
istruliti
forsagt -e A , * snebivljiv,
maloduan
forsak|e -etj-a V ce || ce ()
A- odricati se || odrei se (neega)
forsakels|e -en * odricanje
forsamI|e -etj-a seg V ce || ce *
okupljati se || okupiti se
vare forsamlet * biti na okupu
forsamling -enj-a
1) (folkemengde) , , * skupina,
skup, zbor
2) (folkevalgt) * skuptina
forsamlingslokale -et, pl. -l-er
* dvorana za skupove
forseels|e -en * prekraj
forsendelsje -en * poiljka
forsegl|e -etj-a V || -A- peatiti
II zapeatiti
forser|e -te V -Ar forsirati
forset|e -et, pl. -er * prednje sjedite
forsett -et
1) -k namjera, nakana
2) (jur.) , * predumiljaj, umiljaj
forsettlig -e A c , c Ar s
namjerom, s predumiljajem
forsid|e -enj-a
1) (framside) * prednja strana
2) (av bok, blad) * naslovna
strana
forsjkrje -etj-a
1) (garantere) || , I) * uvjeravati || uvjeriti, potvrivati
II potvrditi
Han forsikret seg om at alt var i orden ce
je y * Uvjerio se da je sve u redu
2) (assurere) |[ * osiguravati || osigurati
Han har forsikret huset mol brann je
-A- Osigurao je kuu od poara
forsjkring -enj-a
1) (garanti) , ,
* uvjeravanje, potvrivanje, potvrda
21 (assuranse) -A- osiguranje
tegne en forsikring p bilen
zakljuiti osiguranje za auto
forsikringsordning -en * vrsta osiguranja
forsikringspremi|e -en , * osigurina, premija osiguranja
forsikringsselskap -et, pl. -j-er ,
* osiguravajui zavod,
osiguravajue drutvo
forsikringssum -en - osiguravajua suma
forsikringstaker -en, pl. -e * osiguranik
fors|ktig -e A
I) (varsom) , , ,
* oprezan

forskning

Vr forsiktig! ! 'r Budi oprezan!

2) (beskjeden) * skroman
Han spurte forsiktig om f bli med je
-A- Skromno je zamolio da
sudjeluje
Han er forsiktig med alkohol Ar Oprezan je s alkoholom
forsiktighet -en , , * oprez, opreznost
vise forsiktighet -A- biti oprezan
forsiktighetsregler pl. *
mjere opreza
fors|nk|e -etj-a V
1) || , , || * usporavati || usporiti,
odugovlaiti, zadravati || zadrati
Et uhell forsinket arbeidet je ycno * Jedna nesrea je usporila rad
2) bli forsinket || , ||
-A- zakanjavati || zakasniti
forsinkels|e -en * zakanjenje
forsinket -e A , , k zakasnio, kasan
vrejbli forsinket || , ||
* zakanjavati || zakasniti
flere dager forsinket y
* nekoliko dana u zakanjenju
forskaling -en ( ) -A- opiata (kalup od dasaka za betoniranje)
forskans|e -etj-a V seg ce ||
ce, ce || ce,
ce II ce -A- uianivati se || uaniti
se, utvrdivati se || utvrditi se, barikadirati se ||
zabarikadirati se
Terroristene forskanset seg i bygningen
cy ce y * Teroristi su se
zabarikadirali u zgradi
forskansning -en , > kr anac,
utvrenje
forsk|e -etj-a V || ,
ce * istraivati || istraiti, baviti
se znanstvenim radom
forsker -en, pl. -e , * istraiva,
znanstvenik
forskjell -en * razlika
til forskjell fra Ar za razliku od
gjore forskjell p noen *_razliito-postupati-prema-nekome forskjellig - A
1) (ulik) , - razliit
*Smaken er forskjellig cy -AUkusi su razlidti
*forskjellige som natt og dag
* razliiti kao nebo i zemlja
2) (noen) -A- razni
av forskjellige grunner -A- iz
raznih razloga
Han har hatt forskjellige jobber je
Ar Imao je raznih poslova
forskjellige slags * raznovrsni
forskjellsbehandling -en * diskriminacija
forskning -en , , -

forskningsinstitutt

126

forstand

*s det forslr >, Ar do mile

Ar istraivanje. znanstveni rad, prouavanje
volje, dosta
forskningsinstitutt -et.pl. -/-er ,
Han arbeidet s det forslo je ce
-Ar znanstveno-istraivaki institut
Ar Radio je da se sve puilo
forskningsrd -et, pl. - * vijee
forsltt -e A , Ar izubijan, zloza znanstveni rad
stavljen
forskjnn]e -et/-a V || *
forsmak -en , , Ar
uljepavati || uljepati
forskrekk|e -etj-a || , nagovjetaj, prvi .znak, predosjeaj
|| Ar plaiiti ]| uplaiti, zaDette er bare en forsmak p det som kommer O B O
prepatavati (| zaprepastiti
je -Ar Ovo je samo
bli forskrekket ce Ar uplaiti se
proba onoga to e doi
forskrekkelig -e , , Ar
forsmedelig -e A , Ar nezgodan,
straan, uasan, strahovit
sramotan
Det var et forskrekkelig spetakkel je
forsm -dde V || , ||
Ar Bila je uasna buka
Ar odbijati || odbiti, prezirati || prezreti
forskrekkels|e -en * uas
forsmdd kjrlighet Ar odbijena
f seg en forskrekkelse i livet ce Ar
ljubav
uasnuti se
forsnakk|e -etj-a V seg || ce, || ce,
forskrekket -e A Ar zaprepaen
ce || ce, || y
forskremt -e A , Ar preplaen,
Ar II izlanuti se, || istrati se, zaricati se ||
prepadnut
zarei se, grijeiti || pogrijeiti u govoru
forskrift -en , , Ar propis,
Han forsnakket seg ce . odredba, uputa
ce Ar O m a k n u o mu se jezik. Izlanuo se
forskriftsmessig -e A -Ar propisan
forsnakkelsje -en y Ar omaka u goi forskriftsmessig stand y Ar u
voru
propisnom stanju
forsommer -en Ar rano Ijeto
forskudd -et
forsnevring -enj-a (med.) Ar suenje
1) , Ar predujam, akontaforson|e -etj-a V || Ar miriti ||
cija
pomiriti
f forskudd p lnnen
* forsone seg med tanken ce c
* dobiti akontaciju plae
Ar pomiriti se s milju
2) p forskudd -Ar unaprijed
Han har forsonet seg med sin skjebne
betale leien p forskudd
ce ca Ar Pomirio se sa svojom
k platiti stanarinu unaprijed
sudbinom
* ta sorgene p forskudd * bri
forsoning -enj-a > Ar pomirenje
nuti unaprijed
forsonlig -e A Ar pomirljiv
forskuddsbetaling -enj-a Ar
forsove -sov V seg || ce, || ce,
plaanje unaprijed
Ar || prespavati se, predugo spaforskuddstrekk -et >, vati
Ar preliminarno oporezivanje,
forspill -et Ar predigra
porez plaen unaprijed
forspill|e -te V || , forskuddsvis AD V Ar unaprijed
II * proigravati || proigrati, forskutterte -te V || , ||
putati II propustiti
-Ar || predujmiti
Han har forspilt sine sjanser je
forskyve -skjv, -skjovet V || ,
Ar Proigrao je svoje sanse
II / Ar pomicati || poforspisje -te V seg ce || ce k
maknuti
prejedati se || prejesti se
_.. Lasten forskjo v seg . ce_ Js Teret .se _ ..forsprang -et , * p f e ' d n d l
pomakao
f forsprang p noen ||
Timeplanen ble forskjvet je noAr izmicati || izmai nekome
Ar Raspored asova je pomaknut
Han har et forsprang p alle i klassen je
forskn|e -etj-a V || (
y Ar Izmakao je svima u razredu
) * tedjeti || potedjeti (nekoga od neega)
Han vant med stort forsprang je
forslag -et. pl. - Ar prijedlog
-k Pobijedio je daleko ispred svih
stille/fremsette et forslag Ar
forstad -en Ar predgrade
podnijeti prijedlog
forstadsban|e -en Ar prigradski vlak
Forslaget ble forkastet je
forstand -en
Ar Prijedlog je, bio odbaen
1) (fatteevne) , , Ar razum, um,
forslagsstiller -en, pl. -e Ar predlaga
pamet
forsljtt -e A , k iznoen, istroen
*Det gr over min forstand To je
forsluken -t, -kne A , Ar pohle Ar To je iznad moje moi shvaanja
pan, prodrljiv
*Det var til f forstand av ce
forsl -slo, sltt V Ar biti dovoljan
-Ar Od toga se moe mnogo naudti
-

forstander

127

* g fra forstanden , c ,
* izgubiti pamet, sid s , enuti
* ha forstand p noe ce y *
razumjeti se u neto
2) (betydning) * smisao
/ egentlig forstand y * u
pravom smislu rijed
/ bokstavelig forstand y kr u
doslovnom smislu
i videste forstand y * u najirem smislu
forstander -en, pl. -e , ir upravitelj, ravnatelj
forstandig -e A , ir razuman, pametan
forstavels|e -en , * prefiks, predraetak
forsteining -en/-a , * fosil, okamenina
forstemmende A * obeshrabrujud
forsterk|e -et/-a V || ir pojaavati II pojaati
forsterker -en, pl. -e * pojaalo
forsterkning -en
pojaanje
forsti!|le -te V seg ce, ce *
pretvarati se, praviti se
forstkandidat -en ir diplomirani inenjer umarstva
forstokket -e ir tvrdoglav
forstoppelse -en (med.) ,
() * tvrda stolica, zatvor (crijeva>
forstrek|ke -te V (med.) ||
() * istezati || istegnuti (mii)
forstrekking -enj-a (med.) () *
istezanje (miia)
forstu|e -etj-a V (med.) || ,
II , II * icaivati || iaiti, ||
uganuti
Han hr forstuet hnden je *
Icaila je ruku
forstuing -enj-a (med.) , *
icaenje, uganue
forstumm|e -etj-a V || .* || zanijemiti
forstyrrle -etl-a V
l)'(uroe) (), || () * smetati (nekome), uznemiravati || uznemiriti (nekoga)
_
Unnskyld at jeg forstyrrer Dem!
! * Oprostite to Vam smetam!
2) (hindre) || * ometati || omesti
forstyrre en radiosending - * oraetati radio-emisiju
3) (delegge) || , II * naruavati || naruiti, remetiti
II poremetiti
forstyrre den offentlige ro og orden
* naruavati javni red i mir
forstyrrek|e -en
1) (det uroe) , ,
uznemiravanje, smetanje, smetnja
Unnskyld forstyrrelsen! ! *
Oprostite na smetnji!
2) (det delegge) , , -

forsvar

* smetnja, naruavanje, poremeaj

forstyrrelser p fjernsynet
smetnje na televiziji
forstyrret -e A * poremeen
forstorrje -etj-a V || , II ir uveliavati || uveliati, uveavati II uveati, poveavati || poveati
forstorrels|e -en , * uveliavanje
forstrrelsesglass -et, pl. - *
povealo
forst -stod, -sttt V
1) , || , ||
-k razumjeti, shvacati || shvatiti
Han forstod ordet galt je
Krivo je razumio rije
Vi forstr hverandre ce * Mi se
razumijemo
Hun forstr seg p musikk ce y
k Ona se razumije u glazbu
- Jeg forstr meg ikke p ham He ra k Ne
shvacam ga
2) gjore segforsttt ce || ce k sporazumijevati se || sporazumjeti se
Vi gjorde oss forsttt medfakter
ce
Sporazumjeli smo se gestama
3) (kunne) , * znati
Han forstr innrette seg ce *
On se zna snad
4) (mene) || *
podrazumijevati || podrazumjeti
Hva forstr man med det? ce ? to se pod" time podrazumijeva?
forstelig -e A
1) , * razumljiv, shvatljiv
en forstelig feil k razumljiva
pogreka
2) gjore seg forstelig ce || cnopa ce k sporazumijevati se || sporazumjeti se
forstels|e -en
V (oppfatning) , k razximijevanje, shvaanje
Bildene letter forstelsen av teksten * Slike olakavaju razumijevanje teksta
2) (medflelse) , kr razumijevanje, simpatija
^Jeghar stor forstelse for det kr Imam puno razumijevanj za to"~
;
3) (enighet) * sporazum
I
komme til forstelse med noen ce c
k sporazumjeti se s nekim
forstelsesfull -t, -e A * pun razu
mijevanj
forstsegper -en, pl. -e * pametnjakovi
forsvar -et
1) * obrana
ta noen i forsvar y * uzeti
nekoga u obranu
Laget har et sterkt forsvar * Momad ima snanu obranu
2) (beskyttelse) * zatita

forsvare

128

forsvar av menneskerettighetene
Ar zatita ljudskih prava
3) (mil.) , (.) * obrana,
oruane snage (pl.)
sjforsvaret Ar rtna mornarica
4) (jur.) , , * branilatvo, pravobranilatvo, obrana
forsvar|e -te V
1) II * braniti || obraniti
forsvare landet mot angrep
ir braniti zemlju od napada
Han forsvarte seg i retten ce ir
Branio se na sudu
forsvare tittelen Ar obraniti
naslov
2) (rettferdiggjre) || Ar
opravdavati || opravdati
Kan du forsvare det du har gjort?
? Ar Moe li oprav
dati to to si uinio?
forsvarer -en, pl. -e
1) (JM-) Ar branitelj
2) (sport.) Ar brani
forsvarlig -e A ce , , Ar koji se moe pravdati,
prihvatljiv, zadovoljavajui
Det er ikke forsvarlig gjore det
ce Ar Takav se postupak ne
moe braniti
forsvarsdepartement [-mang] -et ir ministarstvo obrane
forsvarsls
-e A , Ar bez
obrane, nezatien
forsvarsminister -en, pl. -e Ar
ministar obrane
forsvarsstab -en (mil.) Ar vrhovni stab
forsvarstale -en , Ar
obrambeni govor, pledoaje
forsvarsvpen -et, pl. - Ar
obrambeno oruje
forsverg|e -et(-a V ce || ce Ar
zaklinjati se || zakleti se
*En skal aldri forsverge noe y ce
Ar Ni u ta se ne treba zaklinjati
forsvinne -svant, -svunnet V || ,
|| , ce ||
ce Ar nestajati || nestati, icezavati || ieznuti, gubid
se II izgubiti se

Han er sporlost forsvunnet je Ar

Nestao je bez traga
Forsvinn! ce! Ar Gubi se!
Hpet forsvinner ce Ar N a d a se gubi
forsvinningsnummer -et, pl. -
Ar iznenadno nestajanje
forsvinnende A Ar neznatan
forsvinnende liten Ar beskrajno
malen
forsvunnet -e ADJ Ar nestao
forsyn -et , Ar providenje,
providnost
forsyn|e -te V
1) || ( ) -Ar
opskrbljavati || opskrbiti (nekoga neim), snabdije-

forsrgerfradrag

vati II snabdjeti (nekoga neim)

forsyne markedet med varer
Ar snabdjeti trite robom
2) forsyne seg ce || ce
() Ar sluiti se || posluiti se (neim)
Varsgod, forsyn deg! , ce! Ar Izvoli, poslui se!
Takk, jeg er forsynt , je ir Hvala,
dosta mi je
Gjestene forsynte seg med kaffe cy ce noc Ar Gosti su se posluili kavom
forsyning -enj-a Ar opskrba, opskrbfjavanje
forsyning av mat -Ar opskrba
hranom
skaffe seg forsyninger av noe ce
Ar opskrbiti se neim
forsk -et, pl. 1) (prove) Ar pokuaj
et forsk p tyveri Ar pokuaj krae
Det er forsket verdt ir Vrijedi
pokuati
2) (eksperiment) , Ar pokus,
eksperiment
gjore forsk p dyr / Ar vriti pokuse na/sa ivotinjama
De driver forsk med en ny sort tomater Ar Isprobavaju novu
vrstu rajica
forsk|e -te V || Ar pokuavati I) pokuati
Forsk en gang til! ! Ar Pokuaj jo jednom!
forskskanin -en Ar pokusni kuni
forsksstasjon -en 'r pokusna stanica
forsm|me -le V || , II ir zanemarivati || zanemariti,
zaputati || zapusdti
Han forsommer sine plikter Ar Zaputa svoje obaveze
forsmme sitt utseende Ar
zanemariti izgled
ta igjen det forsmte
Ar nadoknaditi proputeno
forsmmels|e -en , , Ar propust,
nehat, nemar
forsmt -e A -- zanemaren
forspl|e -etj-a || ()
Ar zagadivati || zagaditi (otpacima)
forspling -enj-a () -Ar zagadivanje (otpacima)
forsrgle -etj-a V Ar uzdravati, izdravad
Han forsorger kone og to barn
Ar Uzdrava enu i dvoje djece
forsrgelsesbyrd|e -en Ar Obveza uzdriavanja
forsrger -en, pl. -e , Ar
skrbnik, hranitelj
enslig forsorger

Ar samohrana majka, samohran otac

forsrgerfradrag -et, pl. - -

forsrgerstipend

129

* poreska olakica
za uzdravanje lanova obitelji
forsrgerstipend -et, pl. -
* stipendija za studente
koji uzdravaju djecu
forsrgertillegg -et, pl. - *
dodatak za uzdravanje
for s vidt ADV y , , ,
ce * u neku ruku, donekle, unekoliko, to se toga tie
Han har for s vidt rett je y *
Donekle je u pravu
1
fort
-et (mil.) , * utvrenje,
tvrava
fort 2 -e ADJ * brz
forte bevegelser * brzi pokreti
3
fort ADV
1) -k brzo
kjre for fort * voziti prebrzo
s fort som mulig npe * sto prije
Klokken gr fem minutter for fort
kr Sat ide pet rainuta naprijed
2) (lett) * Iako
Det er fort gjort To ce * To se Iako
dogada
Han kunne fort blitt overkjrt je

Mogao je Iako biti pregaen

fortann -en, pl. -tenner * prednji zub
fortapels|e -en (rei.) , * propast,
osuda
evig fortapelse * vjeno kletstvo
fortapt -e A k izgubljen
Vi er fortapt! ! * Gotovi smo!
*Han er helt fortapt i henne * Ludi
za njom
fortau -et, pl. -f-er + plonik, trotoar
fort|e -etf-a V seg ce || ce * uriti
se II pouriti se
fortegn -et, pl. - (mat., mus.) * predznak
*med motsatt fortegn k o b r a u t o
fortegnels|e -en , norrac * spisak, popis
fortelle -talte, -talt V || , ,
|| * priati || ispriati, kazati, kazivati II rei
fortelle en historie * ispriati
priu
_forteUJng.=en/-a , k pria,-pripov
jetka, pripovijest
fortettet -e A: en fortettet stemning * napeta atmosfera
fortgang -en: gjore fortgang med noe ,
* napredovati, pospjeiti, ubrzati
stvar
fortid -en/-a
1) * prolost
Det horer fortiden til To *
To pripada prolosti
2) (gram.) * prolo vrijeme
forridsminn|e -et, pl. -er , * starina, povjesni spomenik
forti|e -dde V || * preuivati II preutjeti

fortrolig

fortjen|e -te V || * zasluivati II zasluiti

Hun fortjener ros * O n a
zasluuje pohvalu
* f lnn som fortjent OHO UITO
* dobiti ono to ovjek zaslui
fortjenest|e -en
1) (profitt) , , , *
zarada, dobitak, dobit, profit
Han solgte leiligheten med fortjeneste je
ca k Prodao je stan s dobitkom
2) (fortjenstfull handling) k zasluga
etter fortjeneste no * po zasluzi
Det er hans fortjeneste at... je
... * Njegova je zasluga to ...
fortjenstfull -t, -e A * zasluan
fortjent -e A * zasluen
fortjent ros * zasluena pohvala
fortlpende A * tekui
fortolk|e -etj-a V || , * tumaiti || protumaiti, ^
fortoll|e -etj-a V || * cariniti ||
ocariniti
Har De noe fortolle? ? Imate li neto za carinjenje?
Varene m fortolles *
Robu treba ocariniti
forton|e -et/-a/-te V seg , ce -Ar izgledati, initi se
N fortoner saken seg helt annerledes
* Stvar mi sada
sasvim drukije izgleda
fortred -en , k neprijatnost, neprilika
fortreffelig -e A k izvrstan
fortrekke -trakk, -trukket V
1) (forsvinne) ce || ce * povlaiti se || povui se
2) (trekke sammen) ||
() * iskrivljavati || iskriviti (lice)
uten fortrekke en mine a ce kr a da
se ne trepne
fortreng|e -te || , II * istiskivati || istisnuti, istjerivati ||
istjerati
fortrinn -et, pl. - , ,
prednost, prvenstvo _ ...
fortrinnsrett -en ( ) ,
(pravo na) prednost, prvenstvo
fortrinnsvis AD V * prvenstveno
fortrolig -e A
1) (konfidensiell) * povjerljiv
fortrolige dokumenter
*
povjerljivi dokumenti
en fortrolig samtale * povje
rljiv razgovor
2) (som har innsikt i) , k upoznat,
upuen
Han er fortrolig med planen je y *
Upuen je u plan
gjore seg fortrolig med noe ce ca
* upoznati se s neim

fortrolighet

130

forutsetning

uvrijediti (nekoga)
3) (tillitsfull) , -k prisan, priforulykkje -etj-a || k stradati
jateljski
II nastradati
fortrolighet -en
forum -et, pl. -j-fora ir forum
1) (kunnskap) , * upueforunderlig -e A , k udan, udnovat
nost, poznavanje
forundr|e -etj-a V * uditi
2) (intimitet) , * prisnost,
poyjerljivost
Det forundrer meg ikke To * To me
en samtale i all fortrolighet +
ne udi
povjerljiv razgovor
forundre seg ce k uditi se
fortropp -en (mil.) * prelhodnica
bli forundret over noe ce k uditi
fortryllje -et/-a |[ * arati || oarati
se neemu
forundret -e A k zauen
Vi'ble fortryllet av henne je * Oaraforundring -en , * uenje, icula nas je
fortryllende A * aroban
davanje
fortsatt ADV () k jo (uvijek)
/// min store forundring *
Han er fortsatt medlem je ir Jo
na moje veliko uenje
uvijek je lan
forurens|e -elj-a || k zagaifortsette -satte, -satt V
vati II zagaditi
1) (trans.) || * nastavljati
Fabrikken forurenser luften
II nastaviti
* Tvornica zagauje zrak
Hun fortsatte skrive je k
forurenset -e ADJ * zagaden
Nastavila je pisati
forurensning -enj-a , , 2) (g videre, intrans.) ce ||
* zagaivanje, zagaenost
ce, ce || ce * nastavljati
forurensning av luften k zagadise II nastaviti se, produavati se || produziti se
vanje zraka
Kampen fortsetter ce k Borba se
forurolig|e -et V || * uznastavlja
nemiravati || uznemiriti
Toget fortsetter til Zagreb Boe forut ADV
* Vlak produuje za Zagreb
1) (for) forut for (), () *
* Delte kan ikke fortsette! ce !
prije (neega), ispred (neega)
k Tako se vie ne moe!
alt som skjedde forut for mordet ce fortsettels|e -en * nastavak
sve to se dogadalo prije
Fortsettelse i neste nummer y
ubojstva
k Nastavit ce se u slijedeem broju
* vre forut for sin tid
fortumlet -e A k zbunjen
* biti ispred svog vremena
fortvil|e -te V * oajavati
2) (framme p bt) ( /) *
Du m ikke fortvile! ! * Ne
naprijed (na brodu/amcu)
gubi nadu!
forutaneIs|e -en , ,
*Det er til fortvile av To je
* slutnja, predosjeaj, nasluivanje
To je da ovjek postane oajan
foruten PREP
fortvilels|e -en , * oajanje, oaj
1) (bortsett fra) (), () *
fortvilet -e A , oajan, oajosim (neega)
niki
Det var tre stykker foruten meg je
et fortvilet forsk * oajniki
k Bilo je troje osim mene
pokuaj
2) (uten) * bez
fortynn|e -et/-a V || , vre foruten noe * biti bez
|| * razrjeivati || razrijeneega
diti, razblaivad jl rzblziti
"forutgende A ir prethodni fort2r|e -te V
forutinntatt -e A * unaprijed uvjeren
1) (ete) || /
en
forutinntatt
mening

* prodirati || proderati/prodrijeti
, * unaprijed stvoreno
Rovdyret fortrte sitt bytte je
miljenje
* Zvijer je proderala plijen
forutse -s, -sett || k pred2) (tre opp) || k izjedati ||
viati II predvidjeti
izjesti
Dette var umulig forutse O B O ce
Jern fortres av rust * R a
* Ovo se nije moglo predvidjeti
izjeda eljezo
forutseende A
fortrnet -e A * ljut
1) (framsynt) , ,
forty|e -de V |J (/
* dalekovidan, koji dobro predvida,
), privezivati || privezati
pronicljiv
(brod/amac), vezati uetom
2) (klok) , * obazriv, oprezan
forulemple -etl-a V (), || forutsetning ren
() smetati (nekome), vrijeati ||
1) (betingelse) , ,

forutsette

131

k preduvjet, uvjet, pretpostavka

under forutsetning av at. . k pod
uvjetom da .
2) (anlegg) , kr uvjet, kvalifikacija
Han har ingen forutsetninger for klare oppgaven

Nema nikakvih kvalifikacija da izvrsi zadatak
forutsette -satte, -satt V
1) (g ut fra) [|
* pretpostavljati || pretpostaviti
Jeg forutsetter at... ... * Pretpostavljara da ...
forutsatt at , * pod uvjetom
da, a k o
2) (vare avhengig av) ( ) k
zavisiti (od neega)
Et godt resultat forutsetter hardt arbeid pe * D o b a r rezultat zavisi od napornog rada
forutsi -5a. -sagt V || ir
predskazivati || predskazati
forutsigelse -en , * predskazivanje, predvidanje
forvalt|e -et/-a V (),
() * raspolagati (neim), rukovoditi (neim)
forvaltning -enj-a , * uprava, administracija
den offentlige forvaltning * dravna administracija
forvandl|e -et/-a V || , || * pretvarati || pretvoriti, preobraavati || preobraziti
rkenen er forvandlet til en hage ce y * Putinja se pretvorila u vrt
Du er helt forvandlet! ce ! Ti si se p o t p u n o preobrazio!
forvandling -enj-a , * obrazba, pretvaranje
forvansk|e -etj-a V
1) (fordreie) || , || , ||
iskrivljavati || iskriviti, izopaivati || izopaiti, izvrtati II izvrnuti
forvanske kjensgjerningene
* izvrnuti injenice
2) (forfalske) * falsificirati, patvoriti
forvanskning -enj-a , * iskrivljenje, izopaenje
forvaring -enj-a
1) (oppbevaring) * uvanje
ta noe i forvaring k
priraiti neto na uvanje
2) (jur.) * pritvor
ta noen i fengslig forvaring cf y
* staviti nekoga u pritvor
forvarsel -et, pl. -j-sler , * nagovjetaj, nagovijest, predznak
forveien: i forveien k unaprijed
g i forveien / * ii unaprijed/
ispred

f o r v r i

lang tid i forveien k dugo

vremena unaprijed
forveksI|e -etj-a V || , ||
* mijeati || pomijeati, brkati || pobrkati
Unnskyld, jeg forvekslet deg med din sster ,
ca * Oprosti,
pobrkao sam te s tvojom sestrom
forveksling -enj-a , , * mijeanje, brkanje, zabuna
De er til forveksling like
*
Toliko lie jedan na drugoga da ih ovjek ne moe
razlikovati
forvell|e -aj-elj-velte V
forvelle grnnsaker || *
pariti II opariti povre
forvent|e -etj-a V kr oekivati
forventning -en k oekivanje
*Det gikk over all forventning je
* Ilo je bolje od svakog oekivanja
mot all forventning * protiv
oekivanja
forventningsfull
-e A * pun oekivanja
forverr|e -etj-a || *
pogoravati || pogorati
Tilstanden har forverret seg ce
Stanje se pogoralo
forverring -enj-a > * pogoranje
forvikling -en , ,
kr zaplet, zamrenost, zapetljancija
forvill|e -etj-a V seg || k \\ zalutati
Gutten forvillet seg inn i skogen je
y
Djeak je zalutao u umu
forvirrje -etj-a V || , ||
, II * zbunjivati || zbuniti, || smesti
Hans oppfrsel forvirret meg
je k Njegovo ponaanje me je zbunilo
et forvirrende svar * odgovor koji zbunjuje
forvjrret -e A -k zbunjen
bli forvirret ce * zbuniti se
forvirring -enj-a , , , * zbunjenost, smetenost, zbrka, p o metnja
Det oppstod full forvirring .
* Nasta'la je potpuna zbrka
forvjs|e
-te
V

||
,
/ || k protjerivad
II protjerati, proganjati/progoniti || prognad
forviss|e -etj-a V
forvisse seg om noe ce || ce y
, ce || ce y *
uvjeravad se || uvjeriti se u neto
forvreng|e -te V || , || , || * iskrivljavati || iskriviti, izopaivad ||
izopaiti, izobliavati || izobliiti
* gi et forvrengt bilde av noe
* dati iskrivljenu sliku neega
forvri -dde V (med.): forvri armen || , ||

forvrelse

132

, II , II * || istegnuti, ||
izviti, II izvinuti, || iaiti
forvrels|e -et, pl. -er * predsoblje
forward ffrverd] -en (sport.) * navalni igra
e
forynget " Ar podmlaen
bli forynget ce || ce
pomladivati se || pomladiti se
forring -en Ar poklon
fork|e -et/-a/-te V || , II Ar poveavati || poveati,
proirivati || proirid
Familien ble forket ce Ar
Obitelj se poveala
for vrig ADV
1) (ellers) , Ar inae, osim toga
For ovrig har jeg ingenting si
Ar Osim toga nemam to rei
2) (forresten) Ar uostalom
Jeg er for ovrig ikke helt sikker p om ... ,
. . . -Ar Uostalom, nisam
sasvim siguran da li...
forrsak|e -etj-a V || ,
|| Ar uzrokovati || prouzrokovati, izazivati || izazvati
Ryking kan forrsake lungekreft
Ar Puenje moe
prouzrokovati rak na pluama
fosfor -en Ar forsfor
foss -en
1) (vannfall) , * vodopad, slap
2) (fig.) Ar bujica
en foss av ord Ar bujica rijei
foss|e -etj-a || y , Ar tei
I) potei u bujici, kuljati
Vannet fosset inn je -Ar Voda
je kuljala unutra
Regnet fosser ned Ar Kia
lijeva kao iz kabla
fossekall -en (zool.) (Cinclus Cinclus) ,
Ar vodeni kos, brljak
fossjl -et, pl. -j-er Ar fosil
fosskok|e -te V () A: vreti (), kljuati
foster -et, pl. -j-tre
1) , , Ar zametak, embrij
2) (etter 3 mneder) Ar fetus
fosterbarn -et, pl. - , Ar posvoj~c7 nranjenik
fosterfar -en, pl. -fedre Ar pooim
fosterforeldre pl. Ar pooim i
pomajka
fosterhjem -met, pl. -
* obitelj koja prima djecu pod starateljstvo
fostervannspreve -en (med.) Ar
proba plodne vode.
fostr|e -etj-a V || ir odgajati ||
odgojid
fot -en, pl. ftter
1) , Ar noga, stopalo
g til fots Ar ii pjeice
foten p en strmpe Ar stopalo
arape

fotofinish

*Jeg vil ikke sette min fot der! He

! Ar Ne elim tamo ni nogom
zakroiti!
Ved foten gevr! K ! -Ar nozi!
* vre rask til fots Ar biti laka
koraka
* st p godfot med noen c
Ar biti s nekim na dobroj nozi
*p stende fot , -Ar iz ovih
stopa, smjesta
* leve p stor fot Ar
ivjeti na velikoj nozi
* f en fot innenfor ce Ar ubaciti se
* f kalde fotter ce, y
ycnex Ar uplaiti se, posumnjati u uspjeh
*Det er lett som fot i hose To je
Ar To je Iako da ne moe biti lake
* bringe p fote igjen /
Arpostaviti neto na vrste/zdrave
noge
* st p svake ftter Ar stajati na staklenim nogama
* sl ned for fote Ar potui do
nogu
* konkurrere p like fot med noen c
Ar konkurirati s
nekim pod istim uyjetima
* st p like fot med noen c
Ar biti s nekim na ravnoj nozi
2) (ml) -Ar stopa
en bt p 20 fot 20 * amac od
20 stopa
rentefot Ar kamatna stopa
3) (nederste del av noe) Ar podnoje
vedfoten av fjellet y ir u podnoju
brda
fotavtrykk -et, pl. - Ar otisak stopala
fotball -en
1) (idrettsgren) , Ar nogomet
spille fotball Ar igrati nogomet
2) (ball) Ar nogometna Iopta
fotballban|e -en , Ar
nogometno igralite, stadion
fotballag -et. pl. - Ar nogometna
momad
fotballkamp -en Ar nogometna
utakmica
_
fotballspiller -en, pl. -e Ar nogomtas
fotbrems -en -Ar nona konica
fotfest|e -et , * uporite, vrsto mjesto za noge
miste fotfestet -Ar izgubiti tlo pod nogama
fotgjenger -en, pl. -e ir pjeak
fotgjengerfelt -et, pl. - , -A:
pjeaki prijelaz, zebra
fotnotje -en ir fusnota
foto -et, pl. - , , ,
Ar fotografija, snimak, slika, fotos
fotoalbum -et, pl. - ca * al
bum sa fotografijama
fotoapparat -et, pl. -j-er - -Ar foto-aparat
fotofinish -en - -Ar foto-fini

fotoforretning

133

fotoforretning -en - prodavaonica fotograf'skog pribora

fotograf -en * fotograf
fotografene -te V , , II * fotografirati, slikati, snimati ||
snimiti
fotografi -et, pl. -j-er , ,
* fotografija, snimak, slika
fotografiapparat -et, pl. -l-er - ir fotoaparat
fotokopi -en * fotokopija
fotokopiene -te V * fotokopirad
fotomontasj|e -en - * foto-montaa
fotostatkopi -en * fotokopija
fotoutstyr -et * fotografski
pribor
fotplei|e -en * pedikura
fotsopp -en (med.) (.) * gljivice
(pl.) na nozi
fotspor -et, pl. - , * stopa, trag
stopala
* g i noens fotspor *
poi neijim stopama
fotsl|e -en , * taban, stopalo
fottrinn -et, pl. - * korak
fottur -en , k izlet pjeice,
pjesaenje
fotturist -en -k turist pjeak
fotty -et k obua
foyer -* foaj
fra PREP
1) (om tid, avstand) () ir od (neega)
Han arbeider fra 9 til 4 9 4 kr Radi od
9 do 4
fra november til januar
* od studenog do sijenja
reise fra Oslo til Bergen
* putovati od Osla do Bergena
trekke 3 fra 10 3 10 k oduzeti 3 od
10
100 meter fra sjoen 100 * 100
raetara od mora
en presang fra far ir poklon od oca
2) (ved bevegelse fra i noe) () * iz
(neega)
leg er fra Norge Ja * Ja sam
iz Norveke
Han kommer fra Amerika k
Dolazi iz Amerike
3) (ved bevegelse fra p noe) c(a) k s(a)
neega
Han kommer fra konsert ca *
Dolazi s koncerta
Han falt fra et tre je ca ir Pao je s
drveta
oversette fra norsk ca *
prevoditi s norveskog
fra ost ca * s istoka
se noe fra vinduet ca k
gledati neto s prozora
larm fra gaten ca * buka s ulice
4) *fra og med . * poev
od, raunajui od

fraktfart

*Han er helt fra seg je * Izbezumljen

je
* vre fra seg av glede
kr biti van sebe od radosti
i
*Det gjor ikke noe fra eller til To
* To nit pomae nit odmae
frabe -bad, -bedt V seg ce
, * zamoliti da se neto ne
uradi, ne doputati
Jeg fraber meg spydige kommentarer ,
* I, molim bez pakosnih
primjedbi
Det skal jeg ha meg frabedt! To ! *
To ne prihvaam!
fradrag -et, pl. - * odbitak
Han fikk fradrag i straffen Nfy je
Smanjena mu je kazna
skattefritt fradrag k porezna
olakica
fradragsberettiget -e A ce (
) * koji se moe odbiti (od poreza)
frafalle -falt V || ( )
* odustajati || odustati (od neega)
frafalle tiltale * odustati
od optube
Jeg frafaller ordet ( y ) Odustajem (od sudjelovanja u diskusiji)
frafalle et krav * odustati
od zahtjeva
fraflytt|e -etl-a V || , ce || ce * naputati ||
napustiti prebivalite, iseljavati se || iseliti se
fragment -et, pl. -f-er , odlomak, fragment
frakk -en
1) (ytterplagg for menn) () * (muki)
kaput
vinterfrakk k zimski kaput
2) (kittel) * mantil
regnfrakk k kini mantil
legefrakk ir Iijeniki mantil
fraksjon -en , k frakcija, grupa
frakt -en
1) (det frakte) , , *
prijevoz, transport, podvoz
Varene ble skadet under frakten je
y kr Roba je oteena u prijevozu
2) (gods) , , ir, roba, teret
Frakten var ikke forsikret - - -- * R o b a nije bila osigurana
3) (betaling) k vozarina .
fraktbrev -et, pl. - , * teretnica, tovarai list
frakt|e -etl-a V || , k prevoziti || prevesti, transportirati . .
Varene ble fraktet med jernbane cy
* Robu su prevezli eljeznicom
fraktfri -tt, -e A , * bez
podvoza, bez vozarine
frakteskut |e -enj-a , teretni
brod, teretnjak
fraktfart -en * teretna plovidba
Skipet gr i fraktfart -

fraktmarked

134

* Brod ide na teretnoj liniji

fraktmarked -et Ar prijevozno
trite
fraktutgifter pl. Ar prijevozni
trokovi
fram AD V = hem
1) (forover) * naprijed
Kom litt lenger fram! ! k
Dodite malo naprijed!
*fram og tilbake * tamo i natrag
komme seg fram i verden y
Ar napredovati u ivotu
litt lenger fram i tiden Ar neto
kasnije
2) (ul) . , van, vani, na
vidjelo
Kom fram fra skjulestedet! ! * Izii iz svog skrovita!
Solen kom fram ce * Sunce se
pojavilo
frambringe -brakte, -brakt V
1) (skape) , [| Ar
proizvoditi, stvarati || stvoriti
frambringe et mesterverk -
k stvoriti remek-djelo
2) (forrsake) || * || prouzrokovati
Undertrykkelse kan frambringe
vold
kr Tlaenje moe
prouzrokovati nasilje
framdrift -en
1) (tekn.) * pogon
2) (fig.) , * pobuda, poticaj
framfor PREP
1) (foran) (), (),
() * ispred (neega), pred (neim), prije
(neega)
Han s reven like framfor seg je
* Vidio je lisicu odmah ispred
sebe
framfor alt * prije svega
2) (ved sammenligning) (), * od
(neega), nego
Jeg foretrekker kaffe framfor te
* Vie volim kavu od aja
framgang -en , * napredak, uspjeh
Eleven hadde framgang p skolen je
y * Uenik je d o b r a n a p r e d o vao u koli
framgangsmt|e -en , * postupak, nain rada
bruke riktig framgangsmte
A: pravilno postupati
framg -gikk, -gtt V , ce ||
ce * proizlaziti, pokazivati se || pokazati
se
Det framgr av underskelsen at...
... * Istraivanje pokazuje da ...
framhev|e -etj-a || ,
II isticati || istad, naglaavati || naglasid
Kjolen framhever formene
Ar Haljina istie oblike

frammte

framholdje V || k isticati || istad

framifr A (fam.) * izvanredan
framkal|Ie -te V
1) (forrsake) || ,
II -Ar izazivati || izazvati, uzrokovati
II prouzrokovati
Planen framkalte protester je npo -Ar Plan je izazvao proteste
2) (film) || () Ar razvijati
II razviti'(film)
3) framkalle noe i minnet y
Ar pobuditi neto u sjeanju
4) (kalle fram) ( ) * zvati
(nekoga da izide)
Skuespilleren ble framkalt mange ganger
cy -A: Glumca
su nekoliko puta vraali na pozornicu
framkommelig -e A k prohodan
Veien var ikke framkommelig je Ar Put je bio neprohodan
framkomstmiddel -et. pl. -/-dier
Ar prijevozno sredstvo
framlegg -et, pl. - Ar prijedlog
gjore framlegg om noe k
predloiti neto
framlei|e -enf-a * posredno iznajmljivanje
Framleie av leiligheten er ikke tillatt ce
-A: Stan se ne smije iznajmiti
drugima
Vi bor p framleie
je Unajmljujemo stan od
nekoga koji je i sam podstanar
framleis > fremdeles
framme ADV
1) (mots. bak) , , -A: napri
jed, sprijeda, na elu
Han satt langt framme i toget je
y Ar Sjedio je sasvim naprijed u vlaku
Det str lengst framme i boken To
Ar To pie sasvim na poetku
knjige
Barnet er langt framme for sin alder je -A: Dijete je napredno za
svoje godine
2) (ved mlet) -Ar na cilju
N er vi snart framme -A:
- Sad emo skoro stid
3) (synlig) Ar na vidiku
Bokene l framme cy Ar
Knjige su bile izloene
Maten stodframme je * Hrana je bila iznijeta
4) (aktuell) Ar aktualan
Delte sprsmlet har vrt mye framme i det siste
je y
Ar Ovo pitanje je bilo vrlo aktualno u posljednje vrijeme
frammet|e -et (), -A: sudjelovanje (publike), dolazenje
Det var godt frammote ved valget
je * Procent sudjelovanja na izborima je dobar

frammteprosent

135

frammteprosent -en ( .) * procent sudjelovanja (na izborima i

sl.)
framover ADV * naprijed
boye seg framover ce * nagnuti
se naprijed
Arbeidet gr raskt framover
* Rad brzo napreduje
/ tiden framover y * u
predstojecem vremenu
framp PREP (senere) * kasnije
framp dagen y * kasnije u
toku dana
framp ADV k blizu
holde seg framp ce k pokazati se
* sl framp om noe (y py) * nabaciti neto (u razgovoru)
framset|e -et, pl. -er * prednje sjedalo
framsette -satte, -satt V || , II * iznositi || iznijeti, postavljati
II postaviti
framsette et forslag k iznijeti
prijedlog
framsette et krav k postaviti
zahtjev
framsidje -enj-a * prednja strana
framskritt -et * napredak
gjore framskritt , * napredovati, postii napredak
framskynd|e -te V || * ubrzavati
II ubrzati
framskynde avreisen c *
pouriti s odlaskom
framstil|le -te V
1) (produsere) || k proizvoditi II proizvesti
Papir framstilles av tre ce
* Papir se proizvodi iz drveta
2) (skildre) , k prikazivati, predstavljati
Maleriet framstiller en solnedgang * Slika predstavlja zalazak
sunca
3) framstille seg til eksamen ce
* pojaviti se na ispitu
Den tiltalte ble framstilt i retten cy H o r * Izveli su optuenog pred sucaframstilling -enj-a
1) (produksjon) k proizvodnja
framstilling av kunstgjdsel proizvodnja umjetnqg gnojiva
2) (skildring) , , * prikaz, prikazivanje, opis
framstt -et, pl. 1) (angrep) , * ispad, napad
2) (anstrengelse) * napor
framstende A
1) (som stikker fram) * isturen
framstende tenner k istureni zubi
2) (fremragende) k istaknut
framsynt -e A , * dalekovidan, pronicljiv
1

fravr

framtid -enj-a
1) * budunost
i nrmeste framtid y * u
skoroj budunosti
Det vil framtiden vise
* Nek budunost to pokae
for framtiden y * u budunosti
2) (gram.) , * budue vrijeme, futur
framtidig -e A k budui
framtidsutsikter pl. izgledi
za budunost
framtoning -en , * pojava, figura
framtre -trdte, -trdt V ce ||
ce, || * pojavljivati se || po
javiti se, nastupati || nastupiti
framtredende A k istaknut
en framtredende person * istaknuta linost
franker|e -te V || ( ) * stavljati || staviti marku (na pismo)
Frankrike (geogr.) k Francuska
fransk -e A
francuski
Hun er fransk je k Ona je
Francuskinja
franskmann -en, pl. -menn * Francuz
franskbrd -et, pl. - k vrsta bijelog
kruha
. .
frard|e -te V ( ), II ( ) - odgovarati (nekoga od neega), odvraati || odvratiti
(nekoga od neega)
Jeg frarder deg gjore det
* Savjetujem ti da to ne ini
fras|e -en * fraza
Det er bare fraser To cy * To su
prazne rijei
frasemaker -en, pl. -e k prialo
frasi -sa, -sagt V seg ce || ce () * odricati || odrei se (neega)
Prinsen frasa seg tronen ce npe * Princ se odrekao prijestolja
frasi seg gjenvalg ce *
odrei se ponovnog izbora
fraskilt -e A , k: razveden, rastavljen
fraskrive -skrev, -skrevet Kseg ce |J
- ce-*-odricati se II odrei se
fraskrive seg ansvaret ce "
* odrei se odgovoraosti
fraspark -et, pl. - (y ) *
poetni udarac (u nogometu)
frasttende A * odvratan .
frata -tok, -tatt || k oduzimati
If oduzeti
fratre -trdte, -trdt V ce || ce (ca
) * povlaiti se || povui se (s poloaja)
fratredelsfe -en (ca ) kr
povlaenje (s poloaja)
fravike -vek, -veket V || (
), || * odustajati || odustati (od neega), ustupati || ustupiti
fravr -et , odsutnost, izo-

fravrende

136

stanak
ulovlig fravr -k neopravdan izostanak
fore fravr i klassen
ca -k voditi dnevnik izostanaka sa nastave
fravrende A
1) k odsutan
2) (nds-) , k rastresen, odsutan
fred -en k mir
slutte fred / * sklopiti/
zakljuiti mir
La meg vre i fred! ! Pusti
me na mini!
i fred og ro * na mini
holde fred k biti miran
* ane fred og ingen fare * ne
slutiti zlo
fredag -en * petak
fred|e -etj-a V || , II * tititi || zatititi
zakonom, stavljati || staviti pod zatitu
Bygningen er fredet je k
Zgrada je pod zatitom
rnen er fredet Opao je * Orao
je zatiena vrsta
fredelig -e A
1) (rolig) k miran
et fredelig sted * mirno mjesto
2) (ukrigersk) , * miroljubiv, mirnodopski
fredelig sameksistens ja * miroljubiva koegzistencija
utnyttelse av atomkraft tilfredelige forml *
koritenje nuklearae energije u mirnodopske svrhe
fredls -/, -e A , * van zakona,
prognan
lyse noen fredlos *
staviti nekoga van zakona
fredning -en (, ,
.) zatita (ivotinja, biljki, zgrada i sl.)
N er det fredning p rein je
Sada je lovostaj na sobove
fredsavtal|e -en , o *
mirovni ugovor, ugovor o m i m
fredsbevarende A: fredsbevarende styrker
* mirovne snage
fredsdue '-rif- kgolub mira
fredselskende A k miroljubiv
fredsforhandlinger pl. o k pregovori o mini
fredskonferanse -en * mirovna konferencija
fredskorps -et, pl. - k mirovni
korpus
fredsommelig -e A , k miroljubiv,
miran
fredspris -en: Nobels fredspris
* Nobelova nagrada za mir
fredsprisvinner -en, pl. -e * dobitnik Nobelove nagrade za mir
fredstid -enj-a k mirno doba
freelancer -en, pl. -e * honorarac

fremmedkontor

fregn|e -enj-a ( ) * pjega (na koi)

fregnet -e A + pjegav
freidig -e A
1) (med friskt mot) , , k
smion, odvaan, odluan
Hun gikk freidig i gang med arbeidet ce
* Odvano se bacila na posao
2) (frekk) * drzak
Han var freidig nok til pst at... je
... * Bio je dovoljno drzak da
tvrdi da ...
frekk frekt, -e A , , *
bezobrazan, drzak, bestidan
gi et frekt svar * odgovoriti bezobrazno
Det er frekt! To je ! k To je bezobrazluk!
frekkhet -en , ,
k bezobrazluk, bezobraznost, drskost
frekvens -en , k frekvencija, uestalost
frels|e' -enj-a , k spas, spasavanje
2
frels|e -te V || , ||
* izbavljati || izbaviti, spasavati || spasiti
frelse noen fra en fare izbaviti nekoga od opasnosti
Frelsesarmen -k Vojska spasa
frem - fram
f r e m framfremad ADV * naprijed
fremdeles ADV () * (jo) uvijek
fremm|e -etj-a V || *
unapredivati || unaprediti
et bidrag til fremme samarbeidet * doprinos unapreivanju
suradnje
2) fremme et forslag || podnositi || podnijeti prijedlog
fremmed -e A
1) (utenlandsk) , * stran, tud
fremmede sprk k strani jezici
i et fremmed land y k u tudoj zemlji
2) (ukjent) , * nepoznat, stran
Jeg er fremmed i denne byen He
* Ne poznajem ovaj grad
En slik folelse er meg helt fremmed
je * Takav mi je osjeaj sasvim
stran
3) (gjest) k gost
Vi skal ha fremmede i aften pac
Imat emo goste veeras
fremmedarbeider -en, pl. -e , * strani radnik, gastarbajten>
fremmedarbeiderforening -en
* udruenje stranih radnika
fremmedarbeiderkontor -et
opinska sluba za strane radnike
fremmedforskrift -en o * propis o stranim dravljanima
fremmedkontor -et
zavod za registraciju stranih dravljana

fremmedlegeme

137

fremmedlegem|e -et. pl. -er (med.) -Ar

strano tijelo
fremmedlov -en o ir
zakon o stranim dravljanima
fremmedord -et, pl. - , * strana
rije, tuica
fremmedsprklig -e A: fremmedsprklige elever *
uenici kojima norveki nije materinski jezik
fremragende A , * izvanredan,
istaknut
1
fremst -e ADJ
1) * prvi
Han satt i den fremste raden je y
ir Sjedio je u prvom redu
* i fremste rekke y ic u prvom redu
2) (betydeligst) * istaknut
Han er en av vre fremste kunstnere je
ir Jedan je od
nasih najistaknutijih umjetnika
2
fremst ADV , * naprijed, na elu
g fremst i opptoget * ii
na elu povorke
*forst og fremst -Ar prije svega
fres|e -te V
1) (brase) , * cvrati, prtati
Fettet freser i pannen y -A:
Mast cvri u tavi
frese lok i smor -Ar priti
luk na maslacu
2) (hvese) || -Ar frkati || frknuti
Hun freste som en katt je *
Frkala je kao maka
3) (tekn.) || , * glodati
II oglodati, frezati
fresemaskin -en , - * glodalica
freskomleri -et, pl. -J-er * freka
fri' -tt. -e A
1) ir slobodan
sette fri , *
osloboditi, pustiti na slobodu
vre fri som en fugl
-Ar biti slobodan kao ptica
fri oppdragelse * slobodan
odgoj
stille noen fritt *
ne postavljati nekome uvjete
~ TaTseg fri * uzeti
slobodno od posla
Jeg har fri i dag * D a n a s
sam slobodan
De fikk fri fra skolen cy ca *
Puteni su sa nastave
g fri || * izbjegavati || izbjeci
slippe fri for straff -Ar izbjei kaznu
Ordet er fritt je * Rije je slobodna
* ha ryggen fri -Ar imati
istu zaledinu
* gi noen frie hender
Ar ostaviti nekome odrijeene ruke
2) (pen) * otvoren
Huset ligger fritt je

frigjringsdag

ir Kua je na otvorenom terenu

ute i det fri * na zraku, u
prirodi
3) (gratis) Ar besplatan
fri kost og losji -Ar besplatni stan i hrana
fri adgang Ar besplatan ulaz
2
fri -dde V (befri) || * oslobadati || osloboditi
fri seg fra mistanke ce Aosloboditi se sumnje
Jeg kan ikke fri meg fra det inntrykk at... He
ce ... Ar Ne mogu se oteti
utisku da ...
*Fri og bevare meg! ! -Ar Boe
sauvaj!
3
fri -dde V (tilby ekteskap) || *
prositi II zaprositi
fri til en jente ir zaprositi
djevojku
fridag -en Ar slobodan dan
frier -en. pl. -e , Ar prosilac, prosac
frieri -et Ar prosidba
frifinne -fant. -funnet || (on) -A: oslobadati || osloboditi (optube)
Den anklagede ble frifunnet je Af Optueni je osloboen
frifinnels|e -en * oslobaajua presuda
Forsvareren nedla pstand om fullfrifinnelse je Ar Branitelj je zahtijevao potpuno oslobaanje
od optube
frifot -en: vre p frifot -Ar biti na
slobodi
frigi -gav, -gitt V || -A: oslo
badati II osloboditi
frigid -e A (o ) -A: frigidna (o eni)
frigiditet -en , * frigidnost,
frigiditet
frigjort -e A
1) (befridd) Ar osloboden
2) (frisinnet) * emancipiran
frigjere -gjorde, -gjort V ||
Ar oslobadati || osloboditi
Slavene frigjorde seg cy ce Ar
Robovi su se oslobodili
Ved atomspalting frigjres det energi
ce Ar Pri dijeljenju ato
ma oslobada se energija
frigjring -en\-a
1) (det frigjre) Ar oslobadanje
kvinnenes frigjring -Ar emancipacija ena
frigjring av energi -Ar oslo
badanje energije
2) (befrielse) * oslobodenje
frigjringen av Beograd *
oslobodenje Beograda
frigjeringsbevegels|e -en -A:
oslobodilaki pokret
frigjringsdag -en > Ar dan osloboenja

frihandel

138

frihandel -en * slobodna trgovina

frihet -en sloboda
Landet fikk sin frihet je *
Zemlja je oslobodena
Jeg tar meg den frihet ... ... ir
Slobodan sam da ...
* ta seg friheter overfor noen
* dozvoljavati
sebi razne slobode u odnosu na nekoga
frihetsberevels|e -en ir Henje slobode
frihetskamp -en ir oslobodilaka borba
friidrett -en ir laka atletika
friidrettsmann -en, pl. -menn Ar atletiar
frikadell|e -en , , (
) - ufta, pljeskavica, okruglica (od mesa)
frikasse -en Ar paprikas
frikirkje -enj-a
samostalna protestantska vjerska za
jednica
frikjen|ne -te V || k oslo
badati II osloboditi
Tiltalte ble frikjent je
* Optueni je osloboden od optube
frikjennels|e -en Ar oslobaajua presuda
frikort -et
1) (teater o.l.) * besplatna
ulaznica
2) (tog o.l.) * besplatna karta
3) (skattekort) (y
) * besporezna kartica (u sluaju
niskih primanja)
friksjon -en , * frikcija, trenje
frikvarter -et, pl. - () (y ) *
(veliki) odmor (u koli)
friluft -enj-a
i friluft y , Ar u prirodi, na
zraku
friluftsliv -et y k boravak u prirodi
friluftsomrd|e -et, pl. -er , ~ rekreativno podruje, zeleno druje
frimerk|e -et, pl. -er () * (potanska) marka
frimerkesamler-, pl. - Ar filatelist
friminutt -et, pl. -j-er () (y ) k
(mali) odmor (u koli)
frimodig -e A , Ar iskren, otvoren
frimurer -en, pl. -e , -Ar mason,
slobodni zidar
friomrd|e -et, pl. -er -A: rekreadvno podruje
friplass -en (y .) Ar besplatno mjesto (u koli i sl.)
friser|e -te V * frizirati
frisinnet -e A , -A- slobodouman, liberalan
1
frisk S: p ny frisk -Ar ponovo
2
frisk
-e A
1) (mots. syk) * zdrav

fristende

*frisk som en fisk * zdrav kao

dren
bli frisk || Ar ozdravljad
II ozdraviti
*Han kan ikke vre riktig frisk y
c -Ar Neto nije u redu s njim
2) (fersk) * svje
frisk frukt k svjee voe
frisk luft k svje zrak
friskt blod Ar svjea krv
ha noe i friskt minne y
* imati neto u svjeem pamenju
3) (sterk) jak
frisk vind Ar jak yjetar
Det blste friskt je Ar Jako je puhalo
4) (livlig) , , Ar svje, ivahan.
vedar
friske farger / Ar svjee/ivahne
boje
Hun er en frisk jente je Ar Ona
je vedra djevojka
friskn|e -etj-a V || Ar ozdravljati II ozdraviti
Barnet frisknet til je Ar Dijete je
ozdravilo
frispark -et.pl. - (sport.) Ar slobo
dan udarac
frist -en * rok
Fristen er utlopi je Ar Rok je istekao
vedfristens utlop no Ar po isteku roka
innen en frist p fem dager y Ar
u roku od pet dana
oversitte en frist Ar prekoraiti
rok
frist|e -etj-a V
1) (lokke) , || , II Ar iskuavati II iskuati, napastovati, mamiti || primamiti, dovoditi II dovesti u iskuenje
Du kan ikke friste ham med penger He
ra Ar Ne moe ga primamiti
novcem
Det frister meg ikke To Ar To me
ne privlad
Jesus ble fristet av djevelen je
Ar Isusa je napastovao vrag
Jeg er fristet til gjre det
- Ar U ikuehju sam da to u a n i m
2) (prove) || Ar okuavati ||
okuati
Vi fr friste lykken * Okuat
emo sreu
3) (tle) Ar trpjeti
friste en kummerlig tilvrelse Ar
ivjeti bijedno
fristels|e -en Ar napast, iskuenje
falle for fristelsen Ar podlei
napasti/iskuenju
st imot en fristelse Ar odoljeti
napasti/iskuenju
Storbyen har mange fristelser je
> Ar Velegrad je pun iskuenja
fristende A , * primamljiv, za-

139

frisyre

maman
et fristende tilbud * primaraljiva ponuda
frisyr|e -en * frizura
friser -en
1) (herre-) , *
brija, frizer za mukarce
2) (dame-) () * (enski) frizer
frita -tok, -tatt || (
), || ( ) +
oslobaati || osloboditi (nekoga neega), rjeavati
II rijeiti (nekoga neega)
bli fritatt for militrtjeneste * biti osloboen vojne obaveze
Han bad seg fritatt for vervet je ra
~k Zamolio je da ga se rijei
dunosti
fritak -et, pl. - ( ) * oslobadanje (od neega)
fritid -enj-a , * slobodno
vrijeme, dokolica
Hva gjor du i fritiden? y
? * to radi u slobodno vrijeme?
fritidsaktivitet -en y
- aktivnost u slobodnom vremenu
fritidshjem -met, pl. - () * ustanova za produeni dnevni boravak (djece)
fritidsklubb -en * omladinski klub
fritidskurs -et, pl. - * teaj iz
nekog hobija
fritidsproblem -et, pl. -j-er problem slobodnog vremena
fritidstilbud -et, pl. - * mogunost za provoenje slo
bodnog vremena
frittstende A * samostalan
frityrstekt -e A y * pren u ulju
frityrtorsk -en y * bakalar pren
u ulju
Friundervisningen k n a r o d n o
sveuilite
frivillig -e A * dobrovoljan
melde seg frivillig ce *
prijaviti se dobrovoljno
Det er en frivillig sak! je ! k K a k o
ti je volja!
frodig -e A
1) k bujan "

frodig vegetasjon * bujna vegetacija

en frodig fantasi * bujna mata
2) () PPig)
f dig kvinne * punaka ena
frokost -en
doruak
spise frokost k dorukovati
from
-me A
1) (foyelig) , * kro tak, blag
*from som et lam * krotak kao
janje
*et fromt nske * pusta elja
2) (rei.) * poboan
fromasj -en * froma
!

en

frukt

front -en
1) (mil.)
fronta
ved fronten k na fronti
* kjempe p vikende front k uzmicati
kaldfront
(meteor.) k hladna
fronta
2) (forside) , , *
elo, prednja strana, prednji dio
Bilene kolliderte front mot front cy ce k Kola su se sudarila eono
3) (omrde) , , k polje, podruje
p bokfronten * na literarnom polju
frontkollisjon
-en
/
*
frontalni/eoni sudar
frontrute -enj-a , - k
prednje staklo
frosk -en (zool.) * aba
froskemann -en, pl. -menn -, *
ovjek-aba, ronilac
froskeperspektiv -et k ablja
perspektiva
frossen
frosne A
V (dypfryst) , * smrznut,
zamrznut
frosne matvarer k smrznuta
hrana
2) (kald) * zimogrozan
Hun er frossen av seg je * Zimogrozna je
vre frossen ~k zepsti
Jeg er frossen p fingrene * Zebu
mi prsti
frossenfisk -en -k smrznuta riba
frossenpinn -en ~k smrzljivko, smrzavac
frosset -y fryse
frost -en
1) * mraz, smrzavica
Det kom frost p potetene je
* Mraz je nagrizao krumpir
Det er frost i jorda je * Zemlja
je smrznuta
barfrost , * golomrazica,
suhi mraz
2) f frost i seg || * zepsti ||
ozepsti
frostskad|e -en (med.) * ozeblina
-frostvskje -enj-a _^
, * tekuina protiv zamrzavanja
mo tora, antifriz
frotthndkle -et, pl. -klr *
runik od frotira
fru -* frue
fru|e -enj-a , * gospoa, supruga
herr Olsen med frue ca
gospodin Olsen sa suprugom
fru Olsen * gospoda Olsen
fruen i huset domaica
frukt -en
1) (spiselig) voe
kjpe frukt p torget *
kupiti voe na trnici

fruktbar

140

2) (bot.) * plod
Planten har satt frukt je
* Biljka je urodila plodom
3) (fg.) (resultat) plod
* hoste fruktene av noe *
brati plodove neega
fruktbar -t, -e A * plodan
et fruktbart samarbeid -k plodna
suradnja
fruktesls
-e A , * jalov, neplodan
fruktforretning -en * voarna
frukthag|e -en k vonjak
fruktsalat -en * vona salata
frukttre -et, pl. -trr () k voka (stablo)
frustrasjon -en , k frustracija, razoaranost
fryd -en k miuna
Det var en fryd for yet je * Bilo je milina to gledati
Han sang s det var en fryd je y
k Pjevao je da je milina
*fryd og gammen
divota
fryd|e -etj-a V seg ce || ce *
veseliti se || razveseliti se
Han frydet seg ved tanken ra je no k Veselila ga je ta pomisao
*Forandring fryder k Promjena
prija
Det fryder meg at ... ... k Veseli
me da ...
frykt -en , * strah, bojazan
nre frykt for noe * strahovati od neega
av frykt for konsekvensene * od straha od posljedica
frykt|e -etj-a V ce (), ce
(), ( )
bojati se (neega), plaiti se (neega), strahovati (od neega)
Jeg frykter det verste ce Bojim
se najgoreg
fryktelig -e A , , * strasan,
uasan, grozan
en fryktelig ulykke * strana
nesrea
Jeg er fryktelig trett * Strano sam umoran
fryktinngytende A
koji uliva strahopotovanje
fryktsom -t, -me A k plaijiv
frynset -e A
1) (fillet) * odrpan
2) (fig.) * slab
ha frynsete nerver * imati
slabe ivce
en frynsete moral / k
nagrizen/otrcan moral
fryse fros, frosset V
1) (bli til is) ce || ce,
ce II ce, ce ||
ce * zamrzavati se || zamrznuti se, || smrznuti se,
lediti se || zalediti se
Fjorden fros til ce * Fjord se za-

fugl

ledio
Det fryser p ce. k Stee mraz
Skipet fros inne i isen je
* Brod je zarobljen ledom
Kornet fros je * ito je
uhvatio mraz
2) (vre kald) || , ce ||
ce * .zepsti || ozepsti, smrzavati se ||
smrznuti se
Jeg fryser je k Zima mi je
Jeg fryser p fingrene k Zebu mi
prsti
fryse ihjel ce ( ) k smrznuti
se (do smrti)
*Jeg fryser p ryggen nr jeg lenker p det
ce * Jeim se kad pomislim
na to
3) (dypfryse) || * zamrza
vati II zamrznuti
fryse ned matvarer k zamrznu
ti hranu
fryse fast prisene * zamrznuti
cijene
4) fryse noen ut
izopiti nekoga hladnim ponaanjem
fryseboks -en ca ,
* krinja za d u b o k o zamrzavanje, zamrziva sa poklopcem
frysedisk -en (y ) * otvoreni zamrziva (u duanu)
fryseskap -et, pl. - (ca ) k zamrziva (s vratima)
frysepunkt -et * ledite
frysning -en
1) (det fryse) , * smrzavanje, zamrzavanje

eza

2) (gysning)
* J
frysevske -+ frostvske
fr -et, pl. - , k sjeme, sjemenka
Planten har satt fro je *
Biljka je izbacila sjeme
* g i fro * stagnirati
* s tvilens fro * usaditi
klicu sumnje
fr -dde V seg k rasijati sjeme
Plantene frr seg k Biljke
izbacuju sjeme
frbrd -et, pl. - ca * kruh s makom
frken -en
1) (ugift kvinne) k gospodica
2) (lrerinne) * uiteljica
frd|e' -en * pjena
frdje -etj-a V ce * pjeniti se
frfsje -etj-a V , , ce *
krkati, drati, prederavati se
Om hosten kan vi frtse i frukt
y * U jesen imamo voa u izobilju
fug|e. -enj-a * lijeb
fugl -en * ptica
* vre fri som fuglen
biti Slobodan kao ptica
*Det smaker av fugl Oa ce 1

fuglebur
* Od toga se moe mnogo oekivati
*En fugl i hnden er bedre enn ti p taket je
y * Bolje je
vrabac u ruci nego golub na grani
*Jeg har hort en fugl synge om at... je ...
Jedna ptiica mi je kazala
da ...
*Han er en sjelden fugl p disse kanter je
y * On je rijetka ptica u
ovim krajevima
*Da politiet kom, var fuglen flyet je ja , je * Kad je
policija stigla, ptiica je ve odletjela
*gatens lose fugler * uliarke
fuglebur -et, pl. - -k krletka za ptice
fuglehund -en (zool.) (nac) ir ptiar (pas)
fugleperspektiv -et kr ptija
perspektiva
fuglesang -en k cvrkut ptica
fugleskremsel -et, pl. -/-sier , *
strailo, plailo
fukt|e -et/-a V || , || * vlaiti |( ovlaiti, kvasiti || pokvasiti
* fukte strupen ir popiti aicu
fuktig -e A * vlaan
et fuktig klima * vlana klima
*et fuktig selskap ,

* vesela braa, nakresano drutvo

fuktighet -en , ir vlaga, vlanost
ful
-e A , k prepreden, lukav
full -t, -e A
1) (mots. tom) kr pun
vre full av forventning *
biti p u n oekivanja
Konserten trakk fulle hus je
* Koncert je punio sale
* ha hendene fulle * imati
puno posla
Mnen er full je .. je * Puni
je mjesec. Utap je
2) (fullstendig) , , k potpun, pun,
cio, cijeli
i full uniform y * u punoj uni
formt
si noe i fullt alvor
*r rei neto potpuno ozbiljno
vare ved full bevissthet
biti pri punoj svijesti
Hva er -Deres fulle navn? je
? * K a k o je Vae ime i prezime?
Ute er det full vinter je * Vani
je cia zima
ta saken opp i sin fulle bredde
y k pokrenuti stvar u punoj mjeri
* forst noe til fulle y * razumjeti neto u potpunosti
full storm * prava oluja
med full rett c * s punim pravom
*Han er ikke ved sine fulle fem y
* Fali mu daska u glavi
Blomstene stod i full flor je y
* Cvijee je bilo u punora cyatu
* i full fart * punom brzinom

141

fungere

*for full musikk * svim snagama

arbeide for fullt k raditi
punom parom
* synge av full hals pjevati
iz sveg glasa
* nyte livet i fulle drag. y
k uivati u ivotu do sri
3) (beruset) k pijan
drikke seg full ce, ce k napiti se,
opiti se
*Han er full som en dupp je k
Pijan je kao zemlja
4) like fullt , bez obzira
na to, ipak
Han er syk. men like fullt er han p jobben
je, je * Bolestan je, ali je ipak
na poslu
fullbefaren -t, -me A: en fullbefaren sjmann
. je /
mornar koji je zavrsio dugu/obaveznu plovidbu
fullbyrd|e -et/-a V || k izvrsavati II izvriti
fullendt -e A * savren
fullfor|e-te || ,
II k zavravati || zavriti, dovravati ||
dovriti
fullkommen -/, -komne A ir savren
fullmakt -en , punomo
gi noen en fullmakt ,
- opunomoiti nekoga, dati ne
kome punomo
f fullmakt til gjore noe
biti opunomoen da neto uini
en som har fullmakt * punomonik
fullmnje -en * pun mjesec
fullsatt -e A (), * pun (puncat),
krcat
fullstendig -e A , , , * pot
pun, cio, itav, iscrpan
fullstendig adresse kr potpuna adresa
Han er fullstendig idiot je * Skroz
je blesav
fulltallig -e A , k na broju,
kompletan
Medlemmene mtte fulltallig fram cy
* Svi su lanovi bili prisutni
fulltreffer -en, pl. -e ir pun pogodak
fullverdig -e A , j*r dovoljan, zadovoljavajui
fundament -et , , k temelj, osnova
Firmaet har et solid konomisk fundament ir Poduzee
ima zdravu ekonomsku osnovu
funder|e -te V
1) (underbygge) || * temeljid || utemeljiti
Forslaget er velfundert * Prijedlog iraa dobru osnovu
2) (gruble) || k razmisljati II razmisliti
funger|e -te V

funkle

142

/; (tjenestegjre) , *
raditi, vriti funkciju
Han har fungert som formann i to r
je -Ar Dvije godine je
na funkciji predsjednika
den fungerende formann * vrilac dunosti predsjednika
2) (tekn.) (virke) , * ra
diti, funkcionirati
Maskinen fungerer ikke * Stroj
ne radi
funkl|e -etj-a V * blijetati
funksjon -en
1) (virksomhet) , , *
djelovanje. funkcija
Maskinen er ute av funksjon je
* Stroj je izvan pogona
tre i funksjon y * stupiti u
djelovanje
2) (oppgave) ir zadatak
helsevesenets funksjoner

* zadaci zdravstvenih slubi

3) (mat., lingv.) * funkcija
4) (konsekvens)
posljedica
funksjonshemmet -e A * hendikepiran
funksjonr -en , * slubenik,
funcioner
funn -et, pl. - , * nalaz, nalazite
et arkeologisk funn ir arheoloki nalaz
furt|e -etj-a V ce || ce, ce
II ce, ce || ce,
ce II ce * duriti se || naduriti se
Slutt furte! ce ! ir Prestani se
duriti!
furten -/, -tne A
naduren
furu -enj-a (bot.)
1) * bor
2) (materiale) * borovina
furulund -en * borik
furumbler pl. * pokustvo
od borovine
furuskog -en * borova uma
fusjon -en , * fuzija, spajanje
fusk -et
1) (juks) * prijevara
2) (til eksamen) ( ) * pisivanje (na ispitu)
.-Han ble tatt i fusk ved eksamen cy ra
* Uhvatili su ga kako
prepisuje na ispitu
3) (drlig arbeid) , , ,
ir fueraj, fus, aljkavost
fusk|e -etl-a V
1) (jukse) || varati || prevariti
2) (til eksamen) ( ) * pisivati (na ispitu)
3) (slurve) , ,
ir fuariti, aljkavo raditi
4) (om maskin) , * prekidati rad, raditi nepravilno
futt -et ir ivahnost
futteral -et, pl. -j-er , * futrola,

fylle

navlaka
futurum -et (gram.) , ir futur,
budue vrijeme
fy INT , fuj
Fy, skamme deg! ! * Sram te bilo!
Fy, for en lukt! , ! * Fuj, kakav
smrad!
Fy faen! ! ir U boju mater!
fyke fk/fauk, fket V
1) , * letjeti, juriti
Gnistene fk cy ir Iskre su letjele
2) fyke igjen)sammen || ir || zamesti
Veien har fket igjen je * Snijeg
je zameo put
Snoen har fket sammen y
* Snijeg led u smetovima
fyld|e -en * punoa
fyldig -e A
1) (rund) , , *
punaan, debeljukast, bucmast
2) (innholdsrik) , , *
iscrpan, opiran, opsean
et fyldig svar * iscrpan odgovor
3) (klangfull) ir zvonak
en fyldig slemme * zvonak glas
4) (om smak) * prijatan
en fyldig vin * vino prijatnog okusa
fylk|e -et, pl. -er , (
) ir kotar, pokrajina, upanija (administrativna jedinica u Norvekoj)
fylkesarbeidskontor -et ir kotarski ured za zapoljavanje
fylkesbibliotek -et ir kotarska
knjinica
fylkesmann -en, pl. -menn * predsjednik kotara
fylkesting -et * kotarska skuptina
fyll -enj-a
1) (fyllmateriale) * punjenje
Dun brukes som fyll i puter ce
* Paperje se koristi kao
punjenje za jastuke
2) (i mat) , ir nadjev, fil
en kake med fyll ca * kola s nadjevom
2
fyll -a * pijanstvo
Han ble arrestert for fyll je * Uhapen je zbog pijanstva
kjre i fylla * voziti pijan
fyl|Ie -te V
1) (gjore full) || , ||

puniti || napuniti, ispunjavati || ispuniti

fylle en flaske med vann
* napuniti bocu vodom
Det fyller meg med avsky To EbeM
To me ispunjava gadenjem
Publikum fylte salen je * Publika je ispunila dvoranu
Vinden fylte seglene je * Vjetar je naduo jedra
1

fylle

143

2) (erstatte) || * popimjavati || popuniti

fylle noens plass ir po
puniti neije mjesto
* fylle et tomrom * popuniti
prazninu
3) (runde) || , ||
Ar puniti || napuniti, navravati || navriti
fylle r * imati rodendan
Han fylte 10 r i gr je /
10 Ar Jue je napunio/navrio 10 godina
4) (plombere) () k plombirati
(zub)
Tannlegen fylte to hull je * Zubar je stavio dvije plombe
5) (oppfylle) || -k ispunjavati I) ispuniti
fylle alle krav * ispuniti
sve uvjete
fylle igjen || . || ,
|| k zasipati || zasuti, nasipati II nasuti, zatrpavati || 1
fylle igjen et hull med sand
* nasuti rupu pijeskom
fylle opp II , || * puniti II napuniti, 1 || 1
fylle opp huset med skrot Ar ! kuu starudijama
fylle ut || , ||
Ar popunjavati || popuniti, ispunjavati ||
ispuniti
fylle ut et skjema * ispuniti
obrazac
fyllearrest -en k elija za trijenjenje
fyllebtte -enj-a , * ispiutura, pijandura
fyllefant -en -* fyllebtte
fyllefest -en , , * pijanka, lumperaj, terevenka
fyllepenn -en -, ir naliv-pero,
penkala
fyllik -en * pijanac
fylling -enj-a
1) (sppelhaug) , , * smetlite, smetite
2) (i tann) k plomba
3) (hnatftym, ir nadjev, fil
fynd -en: med fynd og klem k snano
fyT -en (kar) * tip
Han er en merkelig fyr je k On je
udan tip
fyr -en
1) (ild) * vatra, oganj
sette fyr p noe || Ar
paliti II zapaliti neto
ta fyr ce, ce * zapatiti se,
upaliti se
* vare fyr og flamme over noe ce
* zapaliti se za neto
Kan jeg f fyr? ? k M o g u
11 dobiti vatre?
1

fde

2) (fyrrom) * loionica
fyr -et (fyrtrn) * svjedonik
fyrbter -en, pl. -e ir loa
fyrje -te V
;
1) (gjore opp varme) kr loiti
Vi fyrer med ved k Loimo na
drva
* fyre opp under noe k potpaljivati vatru
2) fyre av || * paliti || ispaliti
fyre av en rakett k ispaliti
raketu
fyringsolj|e -enj-a k loivo ulje
fyrst|e -en Ar knez
fyrstedmm|e -et, pl. -er k kneevina
fyrstekak|e -en/-a ca *
kola s nadjevom od badema
fyrstikk -en/-a * ibica, igica
fyrsdkkesk|e -en ,
+ kutija ibica, kutija za ibice
fyrstinn|e -enj-a k kneginja
fyrtrn -et, pl. - svjetionik
et
fyrverkeri ~ k vatromet
fyrvokter -en, pl. -e k svjetioniar
fysikalsk -e A ir fizikami
fysikalsk behandling *
lijeenje fizioterapijom
fysiologisk -e A ir fizioloki
fysiker -en, pl. -e k fiziar
fysikk -en
1) (fog) * fizika
2) (kropps-) , k tjelesna konstitucija, stas
Han har god fysikk je k D o b r o je
graden
fysioterapeut -en k fizioterapeut
fysioterapi -en kr fizioterapija
fysisk -e A * fiziki
fysisk arbeid k fiziki rad
fysisk fostring ,
* fiziki odgoj, gimnastika
fysj INT , ir fuj, sram te bilo
Fysj, for noe griseri! , ! k Fuj,
kakav svinjac!
fl -/, -e A , * uasan, straan :
falt var uasno vrijeme
en fal fyr k odvratan tip
ikke sfall lenge Ar ne tako
strano dugo
~
frre A (komp. av f) , k manje,
manji broj
Fryene (geogr.) k Faroeski otoci
f -dde V || , Ar hraniti ||
nahranid
De har mange unger f p
Ar Imaju mnogo djece koju treba nahranid
fd|e' -en (naring) , Ar hrana, ishrana
flytende fde -Ar tekua hrana
arbeide for fden -Ar
raditi za kruh svagdanji
fd|e -te V || * radati || roditi
Hun fdte en pike je Ar Rodila
je djevojicu
3

fdeavdeling

144

flge

Nr er du fodt? ? * Kada si roden?

Skoro da se moe opipati

Hun er fodt i Jugoslavia je y * fole noen p tennene k ispipati
. ce y * Roena je u
nekog
Jugoslaviji. Rodila se u Jugoslaviji
flehorn -et, pl. - * ticalo
*Han er ikke fodt i gr * Nije
flels|e -en , * osjeaj, osjeanje, ut
on od juer
en flelse av tretthet * osjeaj
fedeavdeling -en * odjel za
umora
poroaje, rodilite
nre vennlige flelser for noen faderasjon -*n , * federacija, savez
* gajiti prijateljske
fderal -t, ~e A , * federalni, saosjeaje prema nekome
vezni
mme flelser * njeni osjeaji
fderativ -/, -e A ~k federativan
Jeg har en flelse av at ... ... k
fdeby -en rod ni grad
Imam osjeaj da ...
fdested -et + mjesto rodenja
Jeg har p flelsen at... ce ... -fr ini
fdsel -en, pl. fodsler
mi se d a . . .
1) (det fode) , * porod, radanje
*med blandede flelser * neodluno
for tidlig fdsel -k uranjeni
* gi sine flelser luft porod
* dati oduka svojim osjeajima
2) (det bli fodt) * roenje
Han mistet flelsen i annen je
Han har vrt blind fra fdselen av je
k Utrnula mu je ruka
* Bio je slijep od rodenja
flelsesliv -et * osjeajni ivot
3) (fig.) * zaetak
flelsesls -t, -e A
Opproret ble kvalt i fdselen cy y
1) (nummen) * utrnuo
k Bunu su uguili u zaetku
Hun var helt flelsesls i fingrene av kulde
fdselsattest -en ,
cy joj * Prsti su joj utrnuli od
* izvod iz matine knjige roenih,
zime
rod ni list
2) (uflsom) , * befdselsdag -en * roendan
utan, bezosjeajan, neosjetljiv
fdselsdagspresang -en , fleri -et * sentimentalnost
* roendanski poklon, poklon
flg|e' -en
za rodendan
1) (resultat) * posljedica
fdselsdato -en * dan roenja
f alvorlige folger *
fdselsnummer -et (
imati ozbiljne posljedice
) * broj rodenja (prvi dio broja line
ta flgene av noe
karte)
k prihvatiti posljedice neega
fdselspenger pl. * naknada
som en folge av noe k uslijed neega
pri porou
2) (jur.) bli tatt til folge k biti
fdselspermisjon -en * prihvacen
diljski dopust
Klagen ble tatt til folge je *
fdselsrat|e -en , * nataliSud je usvojio albu
tet, stopa rodenja
Kravet ble ikke tatt til folge
fdselsregister -et * mati * Nisu pristali na zahtjev
na knjiga roenih
3) (rekkefolge) , k red, redosljed
fdselsr -et godina rodenja
flg|e -et
fflekk -en * made
1) (det vre sammen) * drutvo
flbar -t, e A , * osjetljiv, osjetan
Han fikk folge hjem cy ra * Otfl|e -te V
pratili su ga kui
1) (fornemme) * utjeti, osje- sl folge med noen c " *
ati II osjetiti
pridruiti se nekome
Hvordan foler du deg? ce ? k K a k o
i flge med noen c -k zajedno s
se osjea?
nekim
fole smerte * osjeati bol
Vi gikk iflge * Poli smo
* fole noe p kroppen
zajedno
* osjetiti neto na vlastitoj koi
holde flge med noen c * ii
2) fle med noen c .
ukorak s nekim
> c k suosjeati s nekim, imati
Jeg klarte ikke holde folge med ham ycneo
suut snekim
ra * Nisam ga uspio pratiti
3) (berre) || ,
* ha fast flge meden pike ce ca II opipivati || opipati, dodirivati ||
KOM k hodati s djevojkom
dodirnuti
2) (flokk) * povorka
fle seg fram ce * kretati se
begravelsesflge * pogrebna
pipajui
povorka
*Det er til ta og fole p ce
* i flokk og flge , y * hrpimi2

flge

145

ce, u gomilama
flgle fulgte, fulgt V
1) (ledsage) || , ||
Ar pratiti || otpratiti, ispracati || ispratiti
De fulgte meg til stasjonen cy
* Otpratili su me na kolodvor
2) (g etter) , , ()
* pratiti, slijediti, ii za (nekim)
Veien flger elva Ar Put sbjedi
rijeku
Hva folger deretter? ? Ar to dalje
slijedi?
folge visse prinsipper
Ar slijediti izvjesne principe
* folge hakk i hl y Ar pratiti u
korak
* folge i noens fotspor Ar
ii neijim stopama
Av dette folger at ... ... Ar Iz
ovoga sbjedi da ...
3) (iaktta) Ar pratiti
Han fulgte sendingen p TV je
Ar P r a d o je emisiju na televiziji
folge med ynene Ar pratiti oima
4) (forst) , Ar pratiti, razumjeti
folge noens tankegang Ar pratiti neiji tok misli
5) (g p) Af pohaati
Jeg flger et kurs i norsk Ar Pohaam teaj iz norvekog jezika
6) (rette seg etter) ce, , II ( ) Ar drati se, slijediti,
postupati II postupiti (po neemu)
folge rettledningen no Ar
postupiti po uputi
folge spillets regler ce *
drati se pravila i gre
folge vanlig praksis no'
-Ar postupati po uobiajenoj praksi
folge et rd Ar posluati savjet
feige etter
I) II ( ) -Ar slijediti ||
uslijediti (za neim)
Han fulgte etter henne p gaten jy je
Ar Slijedio ju je na ulici
Deretter fulgte krig je Ar Zatim je uslijedio rat
_ 2) (etterflge) || Ar nasljedivati || nasljediti
feige med
1) (vre orientert) , y
* pratiti dogadaje, biti u toku ,
Han folger med i alt som skjer ce
Ar Prati sve sto se dogaa
2) (vre oppmerksom) -Ar biti paljiv
Elevene flger ikke med i timene
Ar Uenici nisu paljivi na satu
3) (henge med) * pratiti
Han har vanskelig for flge med i matematikk
Ar Teko prad
nastavu matematike
folge opp || Ar- nastavljati ||
nastaviti
3

fr

flge opp en sak Ar tjerati

stvar do kraja
flge opp en suksess ycnex ~k nasta
vljati uspjeh
flge p
Flg p innover i vognen! ! ce ! Ar Sredina naprijed! Pomaknite se
naprijed!
flgebrev -et, pl. - , Ar
popratno pismo
flgelig ADV , Ar dakle, prema
tome
flgende A -Ar slijedei
det flgende Ar ono sto slijedi
det flgende r -Ar slijedee godine
Flgende saker skal diskuteres ce Ar Razmatrat e se slijedea pitanja
fling -enj-a Ar dodir
f fling med noe y c -k
stupiti u kontakt s neim
fll -et Ar drijebe
fljetong -en Ar feljton, podlistak
flsom -t, -me A
1) (fintflende) Ar osjetljiv
vre flsom for kritikk
* biti osjetljiv na kritiku
en flsom vekt Ar osjetljiva vaga
2) (uttrykksfullt) Ar osjeajan, uvstven
Hun sang flsomt je ca Ar Pjevala je s osjeajem
flsomhet -en
1) * osjetljivost
2) (uttrykksfullhet)
Ar
osjeajnost,
utilnost
fnvind -en Ar topao i suh yjetar
fr -t. -e A Ar sposoban
Han er frisk og for je kr On je
zdrav i itav
arbeidsfr Ar sposoban za rad
f r PREP
1) (), (), () Ar prije
(neega), do (neega), pred (neto)
for krigen Ar prije rata
like fr krigen k pred sam rat
bli gammel for tiden Ar
ostarjeti prije vremena
2) ikke fr kr tek
Jeg kan ikke komme fr om et par dager
" ~~ Ar Mogu dortekrza:
nekoliko dana
Han kommer ikke for i juli y Ar
Dolazi tek u srpnju
fr AD V , npe Ar ranije, prije
Jeg har ikke sett ham for ra
Ar Nisam ga ranije vidio
Jeg kjenner ham fra for ra
Ar Poznajem ga od ranije
for eller senere npe Ar prije ili kasnije
Jo for jo heller npe Ar to prije to
bolje
dagen fr npe, Ar dan prije,
prethodni dan
fr i tiden , Ar ranije, nekada
1

146

fr

for p dagen y * ranije u toku

dana
fr KONJ * prije nego to
Han gikk for vi var kommet je
CMO ce * Otiao je prije nego sto
smo se vratili
Jeg ser deg for du reiser
* Vidjet u te prije nego to otputuje
fr|e' -et * stanje snijega ili kolovoza uslijed
vremenskih prilika
Det er glatt fore p veiene cy *
Putovi su klizavi
Det er godt (ski)fore je
* Snijeg je d o b a r za skijanje
Det er ikke fore i dag
* Danas snijeg nije za skijanje
Han gr p ski i all slags fore
* On ide na skijanje po svakakvom snijegu
fr|e -te V
1) (lede) * voditi
Det forer til fordervelse To y * To
vodi u propast
fore et lystig liv -k voditi
veseo ivot
fore krig * voditi rat
fore dagbok k voditi dnevnik
fore en rettssak k voditi parnicu
fore regnskap * voditi
raunovodstvo
fore ordet * voditi rije
fore kontroll med noe *
kontrolirati neto
fore bevis k navesti dokaz
*Det forer for langt To k To ide
predaleko
* fore noen bak lyset * obmanuti nekoga
2) (ha p lager) * drati
Forretningen forer ikke den varen
ry * Prodavaonica ne dri tu robu
3) (styre) (), * upravljati (vozilom), voziti
fore et skip k upravljati
brodom
fre an , *
prednjaiti, sluiti kao primjer
fre bort || * odvoditi || odvesti
Vokteren forte fangene bort je
* Straar je odveo zatvorenike
fre fram
1) II * dovoditi || dovesti
De ble fort fram til huset cy *
Doveli su ih do kue
fore en skoleklasse fram til eksamen dovesti razred do ispita
2) (lykkes) || k uspijevati || uspjeti
Forsket forte ikke fram *
Pokuaj nije uspio
fre hen * voditi
Hvor frer denne veien hen? ?
4

frst

K a m o vodi ovaj put?

Det forer ingensteds hen To k To
niemu ne vodi
fre inn
1) (lede inn) || k uvoditi || uvesti
De forte dem inn i huset cy y *
Uveli su ih u kuu
2) (skrive inn) || * unositi || unijeti
fre noe inn i protokollen y k uhijeti neto u zapisnik
3) (renskrive) k itko prepisati
fre med seg * povlaiti za
sobom
Dette forer med seg mye arbeid To
* To povlai za sobom m n o
go posla
fre opp
1) (bygge) || , ||
k izgraivati || izgraditi, podizati || podii
2) (skrive opp) || 1,
II * zapisivati || zapisati, unositi || unijeti
fre opp noe p regningen
* sta vi ti neto na raun
fre rundt || , |[ npo k provoditi || provesti
Han forte dem rundt bygningen je
* Proveo ih je oko zgrade
fore noen rundt i byen no
k provesti nekoga po gradu
fre til . || ( ) *
voditi, dovoditi || dovesti (do neega)
Hva skal dette fre til? ? * Cemu to
vodi?
Det forer ikke til noen ting To *
To niemu ne vodi
Det forte til en ulykke To je
k To je dovelo do nesree
fre tilbake || k vraati || vratiti
fre ut || k izvoditi || izvesti
For tiltalte ut! ! k Izvedite
optuenog!
frer -en, pl. -e
1) (leder) , * voa, prvak
2) (bil-) , k voza, ofer
3) (gidde) vodi
frerhund -en ( ) * pas vodi (za
slijepce)
frerhus -et, pl. - * kabina vozaa .
frerkort -et, pl. - * vozaka doz
vola
frerprv|e -en * vozaki ispit
frerset|e -et * mjesto za volanom
frkrigs A k predratni
frskole -en * mala kola
frskolebarn -et, pl. - y * dijete u predkolskoj ustanovi
frskolelrer -en, pl. -e (.),
(.) * odgajatelj (m.), odgajateljica (f.)
frst ADV
1) (fr andre) , * prvi, prvo
Jeg sa del forst Ja * Ja sam
to prvi rekao

frste

147

Han kom forst je ir On je prvi

stigao
* forst og fremst npe Ar prije svega
2) (i begynnelsen) y , * u poetku,
rano
forst p dagen k: ujutro
forst i april -Ar poetkom travnja
fra forst av ir od poetka
3) (tidligst) Ar tek
Vi reiser forst om en uke
Ar Putujemo tek za tjedan dana
Hun kom forst i gr je * Stigla
je tek juer
4) (fremst) , k naprijed, na elu
g forst i opptoget * ii na
elu povorke
st forst p listen - biti na
vrhu spiska
5) (likevel) * ve
Nr du forst er her ... ... -Ar Kad si
ve tu ...
frste TALL
1) * prvi
Han er den frste som har gjort det je
k On je to prvi uinio
for forste gang no ~k po prvi p u t
for det forste , Ar prvo, na
prvom mjestu
*i forste rekke Ar prvenstveno
ved forste anledning * prvom
prilikom
2) med det forste , k uskoro, skoro
Han kommer med det forste k
Uskoro dolazi
frstedagsstempel -et, pl. -/-pier
ir m a r k a sa igom prvog
dana prodaje
frstefdt -e kr prvoroden
frstegangstjeneste -en sluenje vojnog roka
frstegradsligning -en/-a
ir jednadba prvog stupnja
frstehjelp -/-a *. prva pomo
frstehjelpsskrin -et ,
priruna apoteka, kutija prve pomoi
frstehnds A Ar iz prve ruke
frsteinntrykk -et k prvi dojam
frsteklasses A , k prvoklasn, prvorazredarf
frstemann -en ( ) * (koji stie) prvi
frsteplass -en Ar prvo mjesto
frstepremi|e -en * prva nagrada
frsteprioritet -en k prvi prioritet
frstesekretr -en Ar prvi sekretar
frstesortering -en/-a -Ar prvi odabir
frstestyrmann -en, pl. -menn ( ) * prvi oficir (na brodu)
frsteutgaY|e -en Ar prvo izdanje
frstkommende A , , -Ar slijedei, idui
Jeg kommer frstkommende mandag Ar Dolazim idueg ponedeijka
frstning -en: i frstningen y Ar u poetku

frti TALL -Ar etrdeset

frtiende TALL Ar etrdeseti
frtidspensjon -en Ar prijevremena mirovina
fy|e -et/-a V
1) foye sammen || Ar spajati ||
spojiti
2) foye til || Ar dodavati ||
dodati
3) (gi etter for) ce -Ar povinovati se
Hun fyet ham i hans nske ce Ar Povinovala se njegovoj elji
4) foye seg || (),
ce () Ar poputati || popustiti
(nekome), povinovati se (nekome)
Hun fyde seg etler farens onske ce
Ar Povinovala se oevoj elji
Han foyer seg alltid etter henne joj
* Uvijek joj poputa
f (komp. frre, sup. frrestj ADJ .
1) (ftallig) Ar malobrojan
hans f venner Ar
njegovi malobrojni prijatelji
2) , , Ar mali broj, malo,
nekoliko
Han hadde f venner je *
Imao je malo prijatelja
Det er f av oss je Ar Malo nas je
om noen f dager Ar za nekoliko
dana
Det er noe de frreste vet - M a l o
tko t o zna
f fikk, ftt V
1) / || -Ar dobijati/dobivati II dobiti
f svar Ar dobiti odgovor
f arbeid nocao Ar dobiti posao
f lungebetennelse , -Ar dobiti upalu plua,
oboljeti od upale plua
f utbytte av noe Ar
imati koristi od neega
f bruk for noe Ar zatrebati
neto
f bukt med , Ar svladati, ovladati
f tak i , Ar nabaviti, pronai
f greie p noe Ar saznati_
f juling Ar dobiti bafine
f lyst p Ar zaeljeti
f rd til noe Ar
moi si priutiti neto
f ye p , , ,
Ar uoiti, zapaziti, spaziti, ugledati
2) (motta) || Ar primati || primiti
f lnn -Ar primati plau
3) (erverve) || Ar stjecati/sticati ||
stei
f inntrykk av Ar stei dojam
f erfaring -Ar sted iskustvo
f rett til Ar sted pravo na
4) (om framtid) Ar htjeti
1

148

Vi fr se * Vidjet emo
Vi fr nok hore det * ut emo
sigurno
Vi hr hpe det beste ce ~k N a dajmo se najbolje
Jeg fr vel gjore det , * Pa, uinit
u t o
Han fr gjore som han vil *
Neka radi kako hoe
5) (f lov) ~k smjeti
Fr jeg komme inn? ? * Smijern
li ui?
6) (mtte) * morati
N fr du gjore som jeg sier! E,
ja ! * , sad e uraditi kako ja
kaem!
7) (klare) || * uspijevati || uspjeti
Han fikk s vidt av seg stavlene je
* Jedva je uspio skiri uti cipele
Hun fikk ikke ned en bit
* Nije mogla pojesti nijedan
zalogaj
Han fikk ikke los skruen
* Nije uspio odvrauti vijak
Han fikk motoren til g je
k Uspio je upaliti motor
8) (pvirke til) || , II , || * uzrokovati II prouzrokovati, tjerati || natjerati, navoditi ||
navesti
f noen til gjore noe
, * natjerati ne
koga da neto uini, navesti nekoga na neto
Du m f ham til gjore det ra
* Mora ga natjerati da to ucini
Hun fikk ham p andre tanker ra je
* Navela ga je na druge misli
Hun fikk seg ikke til si det ce
TO * Ustruavala se to r e d
f noen fra gjore noe
odvratiti nekoga od neega
Vi fikk ham fra g ra *
Uvjerili smo ga da ne ide
Klovnen fikk alle til le je
Klaun je naveo sve na smijeh
9) (la) ce * dati neto
udniti
Han fikk bygd huset je ce
* D a o je izgraditi kuu
Han fikk hret klippet je ce k D a o
se oiati
f av || , || * skidati
II skinuti, svladti || svud
Han fikk av seg genseren je *
Skinuo je demper
f av sted || , ||
* otpreraati || otpremiti, slati || poslati
f bort || * odstranjivati
II odstraniti
Jeg fikk ikke bort flekken Nisam uspio ukloniti mrlju
f for seg , ce ||
ce * namjeravati, odludvati se || odludti se

Han fikk for seg at han skulle reise je

y U v r n u o je sebi u
glavu da treba putovati
f fram k prikazivati
Kunstneren fikk fram stemningen
je
* Umjetnik je uspio
a
prenijeti atmosferu
f igjen
1) / || *
dobijati/dobivati || dobiti natrag
Kan jeg f igjen p 100 kr.?
?
Moete li mi vratiti ostatak do sto kruna?
2) Det skal du f igjen! !
! - Vratit u ti to! Dobit e svoje!
f igjennom || , ||
k proguravati || progurati, obavljati ||
obaviti
Vi fikk forslaget igjennom Uspjeli smo progurati prijedlog
f imot (mislike) * ne voljeti
Han fikk mange imot seg je * Stekao je mnogo neprijatelja
f inn
1) (oppfange) * hvatati
Vi fr inn svensk TV jy k H v a t a m o vedsku televiziju .
2) (motta) || k primati || primiti
Vi fikk inn mange penger
Primili smo mnogo novaca
3) (bringe inn) || * donositi II donijeti unutra
f i stand
1) (arrangere) || * priredivati || prirediti
2) (reparere) || k popravljati II popraviti
f med
1) f noen med ce - natjerati nekoga da se pridrui
2) (oppfatte) f med seg alt *
zapaziti sve
3) (ta med) || k ukljudvati
1) ukljudti
f ned
.__ IX(spise) || * gutati || progutati
2) (bringe ned) [| ~ * onositi II donijeti dolje
3)f ned p papiret k napisati
f opp
1) (heise) || * dizati || podid
2) f opp farten * ubrzati
f over || , ||
prenositi || prenijeti, prebacivati || prebaciti
f p
1) (om klr) || k obladti || obui
Han fikk p seg toyet i en fart Ha ce
* Na brzinu se obukao
2) Politiet har ftt noe p ham
. * Policija ima neto protiv njega. Policija
ima dokaze protiv njega

149

f til
II * uspijevati || uspjeti
Jeg fr det ikke til He ir Ne
polazi mi za rukom
f tilbake / || Ar
dobijati/dobivati || dobiti natrag
Jeg fikk boken tilbake cy AVratili su mi knjigu
faut
1) II , || * iznositi II iznijeti, izvaditi || izvui
2) (kaste ut) || * izbacivati
II izbaciti
3) (snakke) || * || progovoriti
F det ut! ! * Progovori
ve jednom!
1
ffengt / * uzaludan
ffengt ADV , () * uzalud, zaludu
fmlt -e A , * malorjeiv,
2

gallestein

od male rijei
fr -et, pl. - ir ovca
*familiens sorte fr Ar erna
ovca obitelji
* skille frene fra bukkene
ir odvojiti dobro od loega
frekjett -et * o v t i n a
frepols|e -enj-a -Ar ovja kobasica
fret -e A , ir glup, tupav
frikl -en
ir jelo od kuhanog kupusa i janjetine s
biberom
ftall -et * mali broj
Bare et ftall vet det
ir Samo nekoliko ljudi znaju za to
ftallig -e ir malobrojan
et ftallig publikum * malobrojna publika

G
gafTel -en, pl. gafler
1) * vilica
2) (hoygajjel) (.), (.) ir vile (pl.),
roglje (pl.)
gaffelbiter pl. ()
ir (hermetizirani) zainjeni komadii haringe
gaffeltruck [-trkk] -en * viljukar
gafl|e -etj-a V
gafle i seg k jesti halapljivo
gagn -et * korist
gjore mer skade enn gagn
* initi vie tete nego koristi
vare til gagn Ar koristiti
*til gagns , y Ar temeljito, u
potpunosti
gagn|e -etj-a~V", *
koristiti, biti od koristi
gagnlig -e A Ar koristan
gagnls -t, -e A -Ar beskoristan
gal
-e A
1) (sinnsyk) , , -Ar lud, aav,
blesav
bli gal || Ar ludjeti || poludjed
* vare splitter pine gal Ar biti
p o t p u n o lud
2) (feil) Ar kriv, pogrean
Vi tok en gal veg
Ar Krenuli smo krivim putem
* gjore galt verre Ar uiniti
zlo gorim

* bare galt av sted // Ar

ii/poi/krenuti naopako
4
aldri s galt at. det ikke er godt for noe
Ar Svako zlo za neko dobro
galant -e A Ar galantan
galje -tejgol V
1) (om hane) || * kukurikad II kukuriknuti
2) (om gjok) (o ) Ar kukati (o
kukavici)
galei -en
1) (skip) Ar galija
2) *Hva ville du p den galeien? Kor
? Ar K o g si vraga tu traio?
*/ kveld skal vi ut p galeien
Ar Veeras emo na provod
galg|e -en (:) Ar yjealaT(pl.)
galgenhumor -en Ar crai humor
galla -en Ar gala
antrekk galla , Ar gala
obuen, sveano odjelo
gallaforestiUing -enj-a Ar sveana
predstava
gall|e -en -Ar u
* spy edder og galle , -Ar
lid u, sipati otrov
galleblr|e -enj-a * una kesica
galleri -et, pl. -j-er
1) (kunstgalleri) Ar galerija
2) (i teater) , * balkon, galerija
gallestein -en Ar uni kamenac

gallup

150

gallup -en * ispitivanje

javnog mnijenja
galopp -en * galop
galoppban|e -en

hipodrom za odravanje galopskih utrka

galskap -en
1) (vanvidd) , , * ludilo, mahnitost, ludost
2) (dumhet) * ludost
Dette er den rene galskap O B O je *
Ovo je eista ludost
3) (dumhet) * ludorija
galt >, , * pogreno, krivo, neispravno
Hva er galt med ham? y c ? k
to nije u redu s njim?
Det er noe galt fatt her y
* Ovdje neto nije u redu
galvanisert -e A , * galvaniziran, pocinan
gamla (best.) , , . k stara,
baka, starica
gambl|e -etj-a V ce * kockati se
gamlehjem -et, pl. - * staraki dom
gamlen (best.) (pej.)
1) , * starkelja, starac
2) (far) , k stari
gamling -en , (.) k starac, (pej.)
starkelja
gammel -/, gamle gammal A
1) * star
bli'gammel || * starjeti || ostarjeti
unge og gamle * staro i mlado
p sine gamle dager ,
pod starost, pod stare dane
/ gamle dager y -k u staro d o b a
*fra gammelt av , * iz davnina, odvajkada
* la alt bli ved det gamle no
* ostaviti sve po starom
2) (om alder) * odredene dobi
Hvor gammel er du? ? ? * Koliko ti je godina? Koliko
ima godina?
Han er 10 r gammel 10 * On ima
10 godina
3) (om mat) ^ , * ustajao^ star
gammelt brod * ustajao kruh
gammeldags -e A , * starinski, staromodan
gammeldans -en
(, .) * vrsta norvekih narodnih plesova
(polka itd.)
gammelnorsk -en staronorveki jezik
gammelost -en " vrsta
norvekog sira
gamp -en () * (radni) konj
gan|e -en k nepce
pen gane * zeja usna
gang 1 -en
1) (forlp) TOK tok, tijek

gap

livets gang k tijek ivota

historiens gang TOK * tijek povijesti
Tiden gikk sin gang je k Vrije
me je protjecalo
Livet gikk sin vante gang_o^ je
* Zivot je tekao svojim uobiajenim tokom
* g noen en hy gang || k nadmaivati |[ nadmaiti nekoga
2) (farr) k kretanje
g/sette i gang med\\ , || , II * || zapoeti, || krenuti,
putati II pustiti u rad
vre i full gang med arbeidet biti p o t p u n o zaokupljen
poslom
komme i gang med noe ca ,
krenuti s neim, zapoeti neto
Vi m komme i gang med treningen n o ca * M o r a m o poeti s treningom
holde noe i gang * odravati
f bilen i gang ,
kr upaliti kola
3) (gange) , k hod, hodanje
en verdig gang(e) k dostojanstven hod
en times gang(e) * sat hoda
2
gang -en
1) (korridor) * hodnik
2) (havegang) k staza
3) (kanal) , , k upljina,
duplja, kanal
nesegang * nosna upljina
gang en (tilfelle) * put
De ropte p ham mange ganger cy ra
* Dozivali su ga p u n o p u t a
to ganger to er fire je * dva
puta dva je etiri
en gang for alle k jedanput
za svagda
en ad gangen no k jedan po jedan
en gang i blant * ponekad
Det var en gang en konge
Bio jednom jedan kralj
med en gang , k odmah, smjesta
alle p en gang * svi odjednom
et par ganger * nekoliko puta
en gang til * jo jedanput gang p gang , * stalno, iznova
gang|e -etj-a V || , k mnoiti || pomnoiti, multiplicirati
gangetabell
-en * tablica
mnoenja
gangster -en, pl. -e , * gangster,
bandit
ganske ADV
1) (aldeles) , * sasvim, potpuno
Det var noe ganske annet To je
* To je neto sasvim drugo
2) (temmelig) , , k
poprilino, prilino, dosta
ganske vanskelig * priliuo teko
gap -et, pl. 3

gape
1) (munn) , , -Ar otvorena usta, drijelo, zijev
* g rett i lovens gap y ir
srljati pravo u propast
Doren str p vidt gap * Vrata stoje irom otvorena
2) (kloft) , * jaz, razlika
gapet mellom rike og fattige * jaz izmeu siromanih i bogatih
gap|e -tej-a || , || ,
ir zijati || zinuti, zjapiti || zjapnuti, razjapiti
Midt i gaten gapte et hull je * Nasred ulice zjapila je rupa
Han gapte av forbauselse je ir Zinuo je od uda
* gape over mer enn en makter
ce * zagristi vie nego
to se moe progutati
gapskratt -en , * grohot, grohotan smijeh
gapestokk -en * stub srama
garanter|e -te V || , II * garantovati || zagarantirati,
jamiti || zajamiti
garanti
-en
, *
garancija,
jamstvo
garasjle -en * garaa
gard -en
1) (bondegrd) , * seosko gazdinstvo, imanje
2) (gjerde) , ic ograda, zabran
gardbruker -en, pl. -e , * poljoprivrednik, zemljoradnik
gard|e -en * garda
Kongens garde * kraljevska
garda
den gamle garde / * stara
garda/postava
garder|e -te V
1) gardere seg ce || ce,
ce || ce * osiguravati se ||
osigurati se, ogradivati se || ograditi se
2) (i tipping) (y ) * (u sport skoj prognozi)
helgardere * igrati puni sistem
halvgardere -Ar igrati
skraem' 'sistem
garderob|e -en ir garderoba
garderobeplikt -en y - obavezno odlaganje odjee u garderobi
garderobeskap -et, pl. - ir ormar za
odjeu
gardin -- ( ) Ar zavjesa (na zoru)
trekke for gardinene * navui
zavjese
trekke fra gardinene ir razmaknuti zavjese
gardinbrett -et, pl. -j-er , ir
karnia
gardinstang -enj-a

151

gatekryss

ir motka za vjeanje zavjesa

gardsbruk -et, pl. - -Ar seosko gaz
dinstvo
drive gardsbruk ce / Ar baviti se poljoprivredom/zemljoradnjom
garn -et, pl. 1) (strikkegarn) , Ar vunica, vlakno
2) (fiskegarn) Ar mrea
sette garn Ar postaviti mreu
* fange noen i sitt garn y
Ar uloviti nekoga u svoju mreu
garnfisk|e -et Ar ribolov mreom
garnnest|e -et, pl. -er , , ,
-Ar klupko vunice
gartner -en, pl. -e , , Ar
vrtlar
gartneri -et, pl. -j-er -Ar rasadnik
garv|e -etj-a || Ar taviti || utaviti, uinjati || uinid (kou)
garveri -et, pl. -j-er Ar tavionica
garvet -e A (fig.) , Ar prekaljen,
okorjeli
gasbind -et, pl. - , ir zavoj od gaze,
gaza
gasj|e -en , -Ar plaa, prihod
gasjeplegg -et, pl. - Ar poviica
plae
gass -en
1) , Ar plin
giftgass r a c Ar otrovni plin
2) (i bil) rac * gas
tr p gassen raca -A: nagaziti
p a p u d c u gasa
for full gass * punom brzinom
gi full gass rac -A: d a d pun gas
gassbeholder -en, pl. -e Ar plinska boca
gassledning -en -A: plinovod
gassmask|e -enj-a - Ar plinska maska, gasmaska
gasspedal -en rac Ar papuica za gas
gassverk -et, pl. - -Ar plinara
gast -en -Ar mornar
gat|e -enj-a Ar ulica
g omkring i gatene Ar etati
ulicama
g over gaten -Ar prijei ulicu
*/ samme gatey ir u istom duhu
* mannen i gata Ar obian ovjek
* sette noen p gaten
A- izbaciti nekoga iz stana
* trekke p gaten ce ir
baviti se prostitucijom
*Dette er ikke i min gate To Ar To mi
ne lei
gatehjern|e -et. pl. -er , -Ar
ugao ulice
gatekjkken -et, pl. -f-er -,

-A- ulini snek-bar, kiosk za prodaju jednostavne
hrane koja se jede s nogu
gatekryss -et, pl. - Ar raskrce, krianje

gatelys

152

gatelys -et
ulino syjetlo
gatelangs ADV
g gatelangs / -k ii/lunjati
ulicama
gatepik|e -enj-a * uliarka
gateuorden -en -k ulini nered
gauk -en
1) (zool.) (=gjekj * kukavica
2) (brennevinsselger) ce osoba
koja se bavi nedoputenom prodajora alkoholnog
pia
gaule -el\-a V k urlati
gaup|e -enj-a (zool.) k ris
gav|e -enj-a , * poklon, dar
motta som gave k primiti na
dar
gavl -en , k elna strana (kue), zabat
gavekort -et, pl. - - * poklon-ek
gavmild -t, -e A k dareljiv
gear [gir] -el -* gir
gebet -el , nocao * struka, posao
gebiss -et.pl. -j-er , k umjetno zubalo, gebis
gebrokken -t, gebrokne A ca , , ( ) * sa stranim naglaskom, nepravilan, lo (o jeziku)
snakke gebrokkent norsk * govoriti loe norveki
geburtsdag -en k rodendan
geburtsdagsgav|e -enj-a k rodendanski poklon
geburtsdagsselskap -et.pl. -f-er ,
* roendansko slavlje, slava roendana
gebyr -et, pl. -f-er k taksa
gedigen -t. gedigne A
1) (ekte) , k ist, pravi
en lysestake i gedigent solv /
* svijenjak od istog srebra
2) (flott) k raskoan
et gedigent skap * raskoan
ormar
3) (stor) * velik
en gedigen rangel kr velika terevenka
gehr -et
1) (musikalsk) k sluh
ha gehr * imati sluha
2) (forstelse) , , k zumijevanje, odziv, odaziv
vinne gehor for noe
naii na razumijevanje za neto
geip [jeip] -en , * prenje, puenje
geipe Oeipe] -etf-a V ce, ce * priti
se, puiti se
geistlig -e A , , * sveeniki, crkyeni, klerikalni
geistligheten (best.) , * sveenstvo, kler
geit [jeit] -enf-a (zool.) k koza
geitost [jeit-] -en kozji sir
geitebukk \je\te-] -en * jarac

geriljakrig

geiterams Oeite-] -en (bot.) (Chamaenerion angustifolium) , * kiprovina, urbica

gel [sjele] -en * ele
kjott i gel y , (.) k meso
u aspiku
*Jeg er helt gel i knrne MU *
Klecaju mi koljena
geleaktig [sjele-] -e A k elatinozan
geledd -et, pl. - (mil.) kr vrsta
gelender -et, pl. -f-dre kr
ograda na stubitu
gemen -t, -e A , , kr prost,
prostaki, nizak
gems|e -en (zool.) (Rupicapra) kr divokoza
gemytt -et , * ud, temperament
'berolige gemyttene * smiriti
duhove
gemyttlig -e A , , k
drutven, drueljubiv, prijatan
en gemyttlig fyr * drueljubiv
moraak
general -en * general
generaldirektr -en * generalni
direktor
generalforsamling -enf-a -k
generalna skuptina
generalisere -te K || , k uopavati || uopiti, generalizirati
generalprvje -enf-a k generalna
proba
generalsekretr -en * generalni
sekretar, glavni tajnik
generalstreik -en k opi trajk
generasjon -en , , *
pokoljenje, narataj, generacija
generasjonsmotsetning -en k sukob generacija
generell [sjenerell] -elt, -e A kr opi
generell arbeidstillatelse
opa dozvola za rad
geners [sjeners] -t. -e A , , kr irokogrudan, velikodulan, dareljiv
et generst tilbud ir velikoduan prijedlog
genetisk -e A , ir genetiki
geni [sjenj] et, -pl. -f-er , * genij
_
genial -t, -e A * genijalan
genialitet -en kr genijalnost
genitiv -en (gram.) * genitiv
genre [sjanger] -en , k anr, smjer
genser -en, pl. -e ir demper
genuin -t, -e A , kr istinski, pravi
geografi -en , k zemljopis
geografisk -e A * zemljopisan, geografski
geolpgisk -e A * geoloki
geometrisk -e A * geometrijski
gerilja -en * gerila
geriljakrig -en , pa ir gerilsko ratovanje, partizansko ratovanje

germansk
germansk -e A * germanski
gesjms -en ,
~ opivnica, ukrasni rub na fasadi zgrade
geskjeft -en nocao * posao
gestikulere -te V -k gestikulirati
getto -en ~k geto
gevinst -en
1) (fortjeneste) , kr dobitak, zarada
2) (premie) , k zgoditak, premija
vinne en stor gevinst *
dobiti veliki zgoditak
gevr -et, pl. -J-er k puska
gevrkolb|e -en * kundak
gi [ji] ga(v),gitt V
1) || ( ) k davati || dati
(nekome neto)
gi rd * dati savjet
gi noen rett kr dati nekome
za pravo
* gi alt
dati sve od sebe
* gi noen inn * izgrditi nekoga
* gi til kjenne ,
dati na znanje, iznijeti na javnost
* ta noe for gitt uzeti neto kao gotovu injenicu
* gi tapt ce || ce * predavati
se II predati se
*Hya gir du meg for det? o ?
* to li misli o tome?
2) (rekke) || ( )
* pruati (I pruiti (nekome neto)
gi noen hnden * pruiti
nekome ruku
gi noen hjelp * pruiti
nekome pomo
3) (forre) || (
), || ( ) * klanjati || pokloniti (nekome neto), davati ]| dati
(nekome neto)
4) gi seg (slutte) ce || ce,
|| , || , || 'k predavati se || pre
dati se, posustajati || posustati, prestajati || prestati,
popustati II popustiti
Vinden gav seg je * Vjetar je
popustio
- Smertene-gav seg cy * Bolovi su
nestali
5) gi seg hen ce || ce * preda
vati se (I predati se
Hun gav seg hen til musikken ce
k Predala se glazbi
6) gi seg til || , || k
poinjati II poeti, || zapoeti
Han gav seg til skrike je *
Poeo je vrititi
7) gi seg ut for ce ||
ce k predstavljati se || predstaviti se kao
8) gi seg ut p || , || * ||
krenuti, polaziti || poi
De gav seg ut p en lang reise cy

153

gifte

* Krenuli su na daleko putovanje

gi bort || , || *
poklanjati || pokloniti. davati || dati
Han gav bort alle sine penger je
* D a o je sve svoje pare drugima
gi etter || k popustati || popu
stiti
Doren gav etter cy k Vrata su
popustila
gi ifra seg || , || *
predavati || predati, davati || dati
De gav ifra seg alt de eide cy cy
k Dali su sve sto su imali
gi igjen || , ||
* vraati || vratiti, uzvraati || uzvratiti
Kan du gi igjen p 100 kr.?
? * Moe li mi vratiti sitni
do sto kruna?
Jeg kan ikke gi igjen k N e m a m
sitnoga
gi tilbake || * vraati || vratiti
gi opp ce || ce, ||
* predavati se || predati se, posustajati
II posustati
De gav opp ethvert hp cy
* Izgubili su svaku nadu
gi ut || kr izdavati || izdati
Hvem har gitt ut boken? Ko je ? *
Tko je izdao knjigu?
gid INT , jy, * boe
Gid, s stor han er blitt! , je !
k Boe, k a k o je porastao!
gidde gadd, giddet V * imati voljii
.
Jeg gidder ikke gjore det
* Ne da mi se to uiniti
At du gidder! ! * Kako ti se samo
da!
Jeg gadd vite om ... ce ... * Pitam
se da li ...
Gidder du gjore dette for meg?
? * Bi li to uinio
za mene?
Jeg gidder ikke lese den boken * Ne ita mi se ta knjiga
Han gidder ingenting .
* Nita mu se ne da
gift [ji-] -en/-a k otrov
*Det kan du ta gift p y k Budi uvjeren u to
2
gift [ji-] -e A
1) (om mann) k oenjen
.
Han er en gift mann je * On
je oenjen ovjek
2) (om kvinne) * udata
Er hun gift? je ? * Je li udata?
3) (om mann og kvinne) , y kr vjenan, u brku
De har vrt gift i fem r cy
* U brku su pet godina
gift|e {ji-] -etj-a seg V
1) (om kvinne) ce || ce ( )
* udavati se || udati se (za nekoga)
1

giftering
Hun giftet seg med ham ce *
Ona se udala za njega
2) (om mann) ce || ce ()
* eniti se || oeniti se (nekom)
Han giftet seg med henne ce *
On se oenio njom
3) (om mann og kvinne) ce, y
* vjenati se, stupiti u brak
4) gifte bort en gutt ir oeniti
momka
gifte bort en pike * udati djevojku
giftering [ji-] -en , * vjenani
prsten, burma
gifterml [ji-] -et, pl. 1) (om mann) , , * enidba, vjenanje
2) (om kvinne) , ,
ir udaja, vjenanje
giftfri [ji-] -//, -e A * koji nije
otrovan
giftig [ji-] -e A * otrovan
giftmord [ji-] -et, pl. - .
* ubojstvo trovanjem
giftslangje [ji-] -en * zmija otrovnica
gigant -en , , * div, gigant
gigantisk -e A , , *
gigantski, divovski
gikk -* g
gikt Oi-] -en (med.) , ,
* kostobolja, reuma, reumatizam
giktfeber [ji-] -en * upala zglobova
gild Oi-]
-e A
1) , * sjajan, fin
Det skulle vrt gildt * Bilo bi
sjajno
2) (om person) * gizdav
gips 0'-] -en n m c , * gips, sadra
gips|e Oi ] -et{-a V , * gipsati,
gipsivati
gir -et = gear () ir mjenja (brzine)
gir|e -etf-a V ir mijenjati brzinu
girkass|e -enf-a ir mjenjaka kutija
giro [sjiro] -en , - ir mo, iro-raun
postgiro ir potanski iro
sende penger over giro
- k poslati novac preko iro-rauna_.
-giroblankett [sjiro-] -en
- * uplatnica ili isplatnica za iroraun
girs tang -enf-a * drka mjenjaa
gissel -et, pl. gisler ir talac
gitar -en * gi tara
gitarist -en * gitarist
gitarstreng -en k ica za gitaru
gitter -et, pl. -fgi tre * reetka
givende Oi-] A , k zahvalan, koristan
et givende arbeid nocao * zahvalan
posao
en givende diskusjon -k korisna
diskusija

154

gjenge

gjedde -erif-a (zool.) (Esox lucius) k stuka

1
gjeld -enf-a k dug
komme i gjeld y k pasti u dugove
sette seg i gjeld ce || ce k
zaduivati se || zaduiti se
st i gjeld til noen ,
* dugovati nekome, biti duan
gjeldspost k stavka duga
studiegjeld * studentski kredit
2
gjeld -et.(prestegjeld) * upa
gjelde gjaldt, gjeldt V
1) (ha gyldighet) * vaiti
Den regelen gjelder ikke her Taj npomic
* Taj propis ovdje ne vai
2) (berore) ce (), ce o () k ticati se (neega), raditi se o (neemu)
Det gjelder livet ce o * Rije je o
ivotu
N gjelder det je / k Sad
je vano/odluujue
nr det gjelder dette ce , je y
k to se tia toga, kad je u pitanju
gjore seg gjeldende ce || ce k
isticati se || istad se
2
gjeld|e
-etf-a (kastrere) || ,
II * kopiti || ukopiti
gjeldsbrev -et, pl. - ,
kreditno pismo, zadunica
gjeller pl. * krge
gjem|me -te V = gjem|me -te
1) (skjule) / || k kriti/
sakrivati || sakriti
Hun gjemte pengene i en skuff je
y * Sakrila je novac u ladici
2) (spare) || * uvati || sauvati
Jeg gjemte en sjokolade til deg
* Sauvao sam ti okoladu
gjemme noe unna /
sakriti/sauvati neto
gjemme seg for noen ce *
sakriti se od nekoga
gjemmested -et, pl. -er ir skrovite
gjemsel -et
leke gjemsel ce k igrati se
skrivaa
gjendiktning -en k prepjev
gjenforening -enf-a * ponovni sastanakgjenfortelling -enf-a (y ) k prepriavanje (u koli)
gjeng -en , , * grupa, drutvo, druina
hele gjengen * cijelo drutvo
arbeidsgjeng kr radni tim
lyvegjeng k lopovska banda
gjenganger -en, pl. -e
1) (spokelse) , , , * duh, sablast
2) (gjentagelse) > k vjedto ponavljanje
gjengle -enf-et
1) (tekn.) , , navoj, zavojnica, loza
1

gjengi

155

2) (gang) , * hod, razvoj

Arbeidet er i god gjenge ce *
Rad se lijepo odvija. Rad lijepo tee
gjengi -gav, -gitt V
1) (fortelle) || , * prepriavati || prepriati, referirati
Kan du gjengi det han sa?
je ? * Moe li ispriati to je rekao?
2) (vise) || ,
II * prikazivati || prikazati, opisivati ||
opisati
Bysten gjengir hans ansiktstrekk godt * Bista odlino prikazuje erte njegovog lica
gjengjeld -enj-a
1) (vederlag) , * kompenzacija, zamjena
Jeg vil gjerne gjore gjengjeld ce
R a d o bih se oduio
2) til gjengjeld * za uzvrat
kreve noe til gjengjeld
* traiti neto za uzvrat
gjengjeld|e -te V || k uzvraati
II uzvratiti
Jeg skal gjengjelde det onde du har gjort mot meg
- Uzvratit
u ti zlo koje si mi u d n i o
* gjengjelde ondt med godt Ko ,
* Tko tebe kamenom, ti njega
kruhom
* gjengjelde med samme mynt
* vratiti milo za drago
gjengs -e A , * ustaljen, obian
den gjengse oppfatning *
ustaljeno miljenje
gjengse ord og uttrykk *
obine rijei i izrazi
gjenkjen|ne -te V || prepoznavati || prepoznati
Hun gjenkjente deg p stemmen je
no k Prepoznala te je po glasu
gjenlevende A k prezrjyjeli
gjenlyd -en * odjek
gi gjenlyd || , * || odjeknuti, imati odjeka
Talen ga gjenlyd over hele verden je * Govor je odjeknuo irom
svyeta
gjenlyde -/ || * odjekivati II odjeknuti
1
gjennom
PREP
1) * kroz
Tunnelen gr gjennom fjellet
* Tunel vodi kroz brdo
2) (ved hjelp av) ( ce ) preko (ili se prevodi instrumentalom)
gjennom pressen * tiskom, preko
stampe
oppn noe gjennom forbindelser
* isposlovati neto preko veza
bestille billetter gjennom reisebyret
aremmje * rezervirati

gjennomg

karte preko turistike agencije

Gjennom hardt arbeid kan du klare det
* U p o r a i m radom moe
uspjeti
3) (i tidsuttrykk) * tokom, tijekom
opp gjennom rene * tokom godina
4) (med verb)
lese gjennom \\ k \\ proitati
se gjennom || * || pregledati
komme seg gjennom en sykdom || k (I preleati bolest
sl seg gjennom || ce * || probiti se
Vi har vrt gjennom alt * Proli smo sito i reeto
gjennom / , skroz, sasvim
gjennom rlig k skroz posten
gjennomarbeid^ -etj-aj-de V || npopa, || * proradivati ||
proraditi, razradivati || razraditi
gjennombrudd -et, pl. 1) (det bryte gjennom) , * prodor, proboj
gjennombruddet av en tunnel * pro
boj tunela
2) (suksess) k uspjeh
f gjennombrudd || , || yenex, j|
ce, II ce k || uspjeti, || postii
uspjeh, II probiti se, j| proslaviti se
Forhandlingene str foran et gjennombrudd cy * Pregovori su pred uspjehom
gjennomfart -en , * prolaz, prijelaz
gjennomfartsr|e -enj-a k
prolazna prometnica
gjennomfor|e -te V || , , I) * sprovoditi || sprovesti, ostvariti, izvoditi || izvesti
gjennomfre en plan kr izvesti plan
gjennomfre en reform *
sprovesti reformu
gjennomforing -enj-a * sprovoenje
gjennomfrt -e A , k dosljedan, konsekventan
gjennomgang -en k prolaz
gjennomgangsbolig -en * privremeni stan
gjennomgangstrafikk -en *
prolazni promet
gjennomgripende A , , ~
* sveobuhvatan, temeljit
gjennomg -gikk, -gtt V
1) (tle) || , || * preivljavati || preivjeti, || propatiti
Han fikk gjennomg mye vondt je
* Dos ta je propatio
2) (underkaste seg) ce || ce
* podvrgavati se || podvrci se
gjennomg en operasjon ce
* podvri se operaciji
gjennomg en forvandling ce ||
ce * preobraavati se || preobraziti
se
3) (g p) * pohaati
2

gjennomgelse

156

gjennomg et kurs * pohadati

teaj
4) (forklare) || * obraivati |t obraditi
Lreren gjennomgikk leksen til neste dag je - Nastavnik je obradio zadatke za slijedei dan
5) (underske) || , *
prelaziti || prijei, pregledati
gjennomg et regnskap A- pregledati racunoYodstvo
gjennomgels|e -en , ir obrada,
pregled
ved nrmere gjennomgelse av teksten
ir prilikom detaljnijeg pregleda teksta
gjennomgende ADV
(generelt) Ar uglavnom
et gjennomgende godt resultat
* uglavnom dobar rezultat
gjennomreis|e -enj-a Ar proputovanje
vre p gjennomreise ir
biti na proputovanju
gjennomsiktig -e A * providan
gjennomsku|e -etj-a V || -Ar prozirati II prozreti
Planene ble gjennomskuet p forhnd cy
'r Planove su unapred prozreli
gjennomslagskraft -en ,
-A- prodorna mo, probojna sila
gjennomsnitt -et ir prosjek
over gjennomsnittet ir iznad prosjeka
/ gjennomsnitt , y * prosjeno,
u prosjeku
gennomsnitts- -A- prosjecan
gjennomsnittsalder -en * prosjena dob/starost
gjennomsnittlig -e A ir prosjecan
gjennomsyn -et, pl. - A- pregled
til gjennomsyn * na pregled
ved gjennomsyn av bokene
Ar prilikom pregleda knjiga
gjennomsyre -etj-a V || -A- proimati || proeti
gjennomtrekk -en
1) Ar propuh
Det var gjennomtrekk i rommet je
-A- U sobi je bio propuh
2) (fig-) -A- fluktuacija
radne snage
gjennomtrengende A , ir prodoran, probojan
gjenoppfrisk|e -etj-a V || *
osvjeavati || osvjeiti
gjennoppfriske gamle minner
-A- osvjeiti stare uspomene
gjenopplivte -etj-a V || , y Ar oivljavati || oivjeti, povratiti u
ivot
gjenopplivningsforsek -et, pl. - -A- pokuaj oivljavanja
gjenopprettje -etf-a V || yeno-

gjentakelse

Ar ponovo uspostavljati || uspostaviti

gjenopprette ro og orden
* zavesti ponovo red i mir
gjenoppta -tok, tatt V
1) || , ||
, || ir otpoinjati II otpoeti iznova, poinjati || poeti iznova, nastavljati || nastaviti
De gjenopptok arbeidet elter pausen cy
* Nastavili su rad nakon pauze
gjenoppta en samtale -A- na
staviti razgovor
gjenoppta en rettssak -A- ob
noviti parnicu
gjenoppta forbindelsene /
A: obnoviti veze/kontakte
2) (ta inn igjen) || *
ponovo primati || primiti
Klubben skal gjenoppta et tidligere medlem
* Klub
ce ponovo primiti jednog starog lana
gjenpart -en -A- kopija
gjenreisning -en () -A- obnova (zemlje)
gjensidig -e A , -A- medusoban
II etter gjensidig overenskomst
Ar prema medusobnom dogovoru
ha gjensidig respekt for hverandre ce
ir medusobno se potovati
gjenstand -en
1) (ting) , -A- predmet, stvar
Han ble sltt i hodet med en tung gjenstand
je y * U d a r e n
je u glavu nekim tekim predmetora
kunstgjenstand Ar umjetniki
predmet
pyntegjenstand

-Aukrasni
predmet
2) (emne) , -A- predmet, objekt
gjore en til gjenstand for latter
ir uiniti nekoga smijenim
vre I bli gjenstand for hat
-A- postati predmetom mrnje
vre gjenstandfor oppmerksomhet y
-A- biti u sreditu panje
gjenstridig -e A , -Ar jogunast,
tvrdoglav
gjenst -stod, -sttt V || ,
JI *. preostajati || preostati, o s t a ~
jati II ostati
Det gjenstr bare en ting p dagsordenen
-- Preostaje jo samo jedna toka na dnevnom redu
Det gjenstr se * Ostaje da
vidimo
gjensyn -et "Ar ponovno videnje
P gjensyn! ! 'A- Do videnja!
gjensynsgledje -enj-a
Ar radost pri ponovnom susretu
gjenta -tok, -tatt V || Ar ponavljati II ponoviti
gjentatte ganger , ,
* bezbroj puta. puno puta
gjentakels|e -en * ponavljanje

gjenvalg

157

gjenvalg -et, pl. - , A: reizbor,

ponovni izbor
stille seg til gjenvalg * prihvatiti reizbor
frasi seg gjenvalg ,
~ odbiti ponovnu kandidatura.,
odbiti reizbor
gjenvinne -vant, -vunnet V
1) (f tilbake) || * || povratiti
gjenvinne balansen Ar po
vratiti ravnoteu
gjenvinne troen p seg selv y
* povratiti yjeru u sebe
2) (bruke p nytt) || ( ), ||
* ponovo koristiti || iskoristiti (kao sirovinu), preraivati || preraditi
gjenytels|e -en * uzvraanje usluge
gjerd|e -et, pl. -er -Ar ograda
* sitte p gjerdet ce no , , * drati se po strani, biti promatra, oklevati
gjerdesmutt -en (zool.) (Troglodytes) ,
-k cari, strije pali
gjerne ADV
1) (med glede) , * rado, drage
volje
Det gjor jeg s gjerne ~k Uinit
u to rado
Jeg tar gjerne kaffe * R a d o bih
kavu
Jeg vil gjerne se p den boken Ar Htio bih pogledati tu knjigu
2) (godt) , Ar slobodno, mirno
Du kan gjerne bli med oss c
Ar Slobodno poi s nama
Gjerne for meg kr Nemam
nita protiv
Det tror jeg s gjerne je * Vrlo je
mogue
4) like gjerne , Ar svejedno, bez
daljeg
Du kan like gjerne gjore det
-A: Moe bez daljeg to uiniti
Vi kan like gjerne g som ta buss je
* Sve
jedno je d a j i emo ii pjeice ili uzeti autobus
5) (som regel) -Ar obino
Han sykler gjerne til jobben Obino odlazi biciklom na posao
gjerning -en
1) (handling) Ar djelo
Han er god i ord og gjerning je
Dobar je i na rijeima i na djelu
Han bekreftet det i ord og gjerning je
TO * Potvrdio je to i rijeju i
djelom
2) (arbeid) nocao -Ar posao
skjotte sin daglige gjerning nocao Ar obavljati svoj svakidanji posao
gjerningsmann -en. pl. -menn , Ar zloinac, prijestupnik

gjdsel

gjeraingssted -et, pi -er Ar mjesto

zloina
gjerrig -e A Ar krt
gjerrigknark -en , , Ar krtac,
cicija, tvrdica
gjesp -en , Ar zijev, zijevanje
gjesp|e -etl-a || Ar zijevati || zijevnuti
* gjespe kjeven ut av ledd Ar
zijevati od dosade
gjest -eii (.), (.) Ar gost (m.), goca (f.)
ubudne gjester -Ar nezvani gosti
gjest|e -etj-a V
1) (besoke) || A- posjeivati
II posjetiti
Mange turister gjester byen i sommer
Ar Ovog ljeta mnogi turisti posjeuju grad
2) (om ensembler) "Ar gostovati
Truppen gjestet i Sovjetsamveldet je y Ar T r a p a je gostovala
u Sovjetskom Savezu
gjestebok -enj-a, pl. -boker Ar knjiga
gostiju
gjestebud -et, pl. - k gozba
gjestfri -//, -e A , Ar gostoljubiv, gostoprimljiv
gjestefrihet -en , Ar gostoprimstvo, gostoljublje
gjestgiveri -et, pl. -j-er Ar gostionica
gjestmild -/, -e A ir gostoljubiv
gjestespill -et, pl. - * gostovanje
gjestevrels|e -et, pl. -er ,
-Ar soba za goste
gjetje -te V () -Ar uvati (stoku)
gjeter -en, pl. -e k pastir
gjettje -etl-a V
1) (finne ut) (tr.) || k pogadati || pogoditi
gjette en gte A- odgonetnuti zagonetku
Hun gjettet helt riktig je Ar
Tono je pogodila
2) (tippe) (intr.) , Ar nagadad,
pogadati
Han vet det ikke, han bare gjetter ,
Ar On to ne zna, on samo nagada
Gjett da, vel! , ! * ik, pogodi!
gjettekonkurrans|e -en
1) Ar igra pogadanja -
2) (p TV) Ar kviz
gjr -en Ar kvas, kvasac
gjre S
vare i gjare ce * spremati se
Hva er i gjare? ce ? Ar to se zbiva?
gjr|e -etj-a V , , A:
vreti, previrati, fermentirati
Vinen gjarer -Ar Vino vrije
gj -dde V (bjeffe) || / *
lajati II zalajati/lanuti
gj -dde V (fore) || * toviti || utoviti
gjdning -en , ( y
) * gnojivo (esto u tekuem obliku)
gjdsel -en
1

gjdselbinge

158

1) (mokk) * stajski gnoj

2) (kunstgjdsel) * umjetno
gnojivo
gjedselbingle -enj-a , gnojnica,
dubrite, bunjite
gjdsl|e -etj-a V || gnojiti ||
nagnojiti
gjgler -en, pl. -e , , Ar klaun,
veseljak, zabavlja
gjk -en
1) (zool.) Ar kukavica
2) (fig.) , , Ar eret, spadalo
gjkur -et, pl. - ca * sat s
kukavicom
gjmme - gjemme
gjn -et * ala
drive gjon med noen / c * zbijati/tjerati alu s nekim
gjre gjorde, gjort V
1) II , || ,
II * initi || uiniti. raditi || uraditi,
praviti II napraviti
Hva skal jeg gjre? ? * to da
radim?
Hva har de gjort deg? cy ? * to
su ti uinili?
gjore et godt arbeid k
dobro obaviti posao
gjore en feil , Ar uiniti greku, pogrijeiti
gjore forretninger Ar sklapati
poslove
gjore tjeneste som || *
sluiti II posluiti k a o
Dette kan gjore at De blir oppsagt
* Zbog ovoga moete dobiti otkaz
Han gjr ikke annet enn skjenne
* On samo grdi
Han gjr oss bedre enn vi er
* On nas ini boljima nego to smo
gjore sitt beste je Ar
uiniti sve to je mogue
Jeg lover gjore mitt beste * Obeavam da u uiniti sve
to mogu
Det vil gjore det To -Ar To e
rijeiti stvar_
gjore det bra y / Ar uspijevati u ivotu/poslu
gjore del drlig . * ne uspijevati, pokazati slab rezultat
gjore det godt igjen /
Ar ispraviti uvredu/pogresku
gjore fast , Ar vezati, privrstiti
gjore noe forstelig , ( ) Ar razjasniti, objasniti (nekome
neto)
Det gjorde du rett i .
* Pravo si postupio. Imao si pravo
Nu skal det gjore godt med et glass ol OBO he
-A- Uz ovo e prijati aa piva

gjre
Det var godt gjort! To je ! -Ar To je za
pohvalu!
Hva gjr det! ! Ar Kakve to veze
ima!
Hva gjor det om det regner!
! -Ar Pa to ako pada kia!
Det gjor ingenting! He ! !
-A- Nema veze! Nije vano!
Det gjor ingenting fra eller til To .
To To ne znai nita! To ne
mijenja na stvari
Det var lumpent gjort av deg To je
-A: To je bilo runo od tebe
Det var pent gjort av ham To je
-Ar To je bilo lijepo od njega
Dette gjor meget til forbedre situasjonen O B O Ar
Ovo umnogome doprinosi poboljanju situacije
gjore noen oppmerksom p noe
-Ar skrenuti nekome panju na
neto
gjore sitt k uiniti svoje
Jeg skal gjore mitt je y
A- Uinit u to je u mojoj moi
gjore vondt || boljeti || zaboljeti
f noe gjort nocao Ar obaviti posao
Jeg fikk gjort en hel del i dag
-A- Danas sam obavio dosta poslova
Gjort er gjort je k Uinjeno
je uinjeno
ha noe gjore -Ar imati posla
Jeg har noe jeg skal ha gjort nocao
/ Ar Imam obaviti neki posao
ha meget gjore k imati puno
posla
Jeg har ikke noe srlig gjore
-Ar Nemam ba puno posla
Det lar seg ikke gjore To je . To ce
-A- To je nemogue. To se ne da uraditi
s godt det lot seg gjore ce
Ar to god se bolje moglo uraditi
Det var s vidt det lot seg gjore ce
* Jedva da se moglo uiniti
Det er lite gjore ved det Ty ce
Ar Tu se malo da uiniti
2) (refi.)
gjore seg (godt) Ar izgleda ti li
jepo
Det gjor seg godt med blomster p bordet
-Ar Lijepo izgleda
kad na stolu ima cvijea
gjore seg bebreidelser ||
. Ar predbacivati || predbaciti
sebi, koriti sebe
Han gjr seg bedre enn han er ce
je -A- Pravi se boljim nego to jest
gjore seg et rend , -Ar svratiti, navratiti
gjre seg forstelig ce *
izraavali se razumljivo
De kunne ikke gjre seg forsttt ce
-A- Nisu se mogli sporazumjeti

gjre

159

gjore seg til ce, ce ir pretvarati se, ponaati se neprirodno

gjore seg til herre over noe
* zagospodariti neim
gjore av
1) Hvor gjorde du av boka? ?
* Gdje si ostavio knjigu?
Hvor har han gjort av seg ce ? je
? ir Gdje je nestao?
2) ( gjore det av med noen || , || , II * || dotui, || dokrajiti, ubijati || ubiti nekog
gjore opp
1) (betale) || ,
II ir podmirivati || podmiriti, plaati ||
platiti
2) (ordne) || * raciavati || raistiti
gjore slutt || * prekidati ||
prekinuti
gjre unna || * obavijati |] obaviti
gjreml -et, pl. - , nocao ir namjera, posao
gjrlig ADV * izvedivo, izvodljivo
Det er fullt gjorlig je * Sas
vim je izvedivo
s langt det er gjorlig ce / * koliko se da izvesti/uiniti
gjrm|e -en/-a , , * mulj, glib, blato
gjrs ADV
p gjors * namjerno
glad -e A
1) (lystig) , , ir radostan,
veseo, sretan
vare glad for noe ce * radovati
se neemu
vare like glad * biti ravnoduan
Jeg er like glad je * Svejedno mi je
vare glad til * biti zahvalan
Du fr vare glad til at du slapp s heldig fra det
ce *
Budi zadovoljan to si se izvukao tako Iako
* vare en glad laks * biti veseljak
* leve Herrens glade dager y
, * bezbrino se provoditi,
ivjeti kao bubreg u loju, krasti bogu dane
2) vare glad i * voljeti
Jeg er glad i ham ra * Volim ga
bli gladi'\\ ir || zavoljeti
glam -met , * lave, lajanje
glan|e -tej-a V , , , *
zuriti, zjati, piljiti, buljiti
Hva glaner du p? Ha ? * Na to bulji?
glans -en cjaj, k sjaj, odsjaj
Hun klarte eksamen med glans je * Sjajno je poloila ispit
klare seg med glans , ce *
odlino uspjeti, snai se
vise seg i all sin glans ce y cjajy
* pokazati se u punom sjaju
kaste glans over noe ( ) * uveliati (svojim prisustvom)
glansnummer -et, pl. -f-numre * naj-

glede

bolja toka
glansperiod|e -en k procvat
glass -et, pl. 1) (stoff) * staklo
* sette noen i glass og ramme y
y * gledati u nekoga kao u ikonu/
boanstvo
2) (vindusrute) + prozorsko
okno
3) (til drikke av) * aa
ta seg et glass k popiti aicu
4) (til syltety o.l.) * staklenica
glassblser -en, pl. -e k puha stakla
glasser|e -te V * glazirati
glassfiber -en ir staklena vuna
glasshus -et
*Kast ikke stein nr du sitter i glasshus Ko
, Tko ne vidi svoje greske, neka ne kudi drage
glassmagasin -et, pl. - k staklarnica
glassmaleri -et, pl. -j-er * slikanje
na staklu
glassmester -en, pl. -e , * stakiorezac, staklar
glassverk -et, pl. - , * staklana, tvornica stakla
glasur -en , * glazura, gled
glatt -e A
1) (slett) , * gladak, ravan
glatt hr * ravna kosa
2) (sleip) * sklizav
Det er glatt p veiene cy k Putovi
su sklizavi
3) (falsk) * licemjeran
en glatt person , k licemjer,
dvolinjak
4) (lett) lak
Reisen gikk glatt je * Putovanje je prolo bez tekoa
glattbarbert -e A k glatko obrijan
glatt|e -etf-a V
1) (jevne) || , || / ir gladid || ugladiti, ravnati ||
poravnati/izravnati
2) glatte over || , II * zatakavati || zatakati,
prikrivad || prikrid
glattkjring -enf-a *
vonja po skJizavom terenu
glattstrken -t, -kne A , * uglaan,
ispeglan.
gled|e' -enf-a , * radost, veselje
med glede ca -k sa zadovoljstvom
spre glede rundt seg *
irid radost o k o sebe
vare til glede for noen
kr biti od koristi nekome
2
gled|e -etf-a V
1) (trans.) || * radovad ||
obradovati
Det gleder meg . je Raduje
me. Drago mi je
De gledet sin mor med en blomsterbukett -

gledelig

160

cy - * Obradovali su
ulaziti II ui. ukJapati se || uklopiti se
majku buketom cvijea
ord som er glidd inn i sprket cy
Det gleder meg se Dem je Bae
y * rijei koje su ule u jezik
* Drago mi je sto Vas vidim
gli lett inn i et selskap ce y
2) glede seg (over noe) ce || * Iako se uklopiti u neko drustvo
ce () * radovati se || obradovati se
gli ned (ce) || (ce) * klizati
(neemu)
(se) II kliznuti (se) dolje
De gledet seg som barn cy ce
Strompene glir stadig ned
k Radovali su se kao djeca
k arape stalno spadaju
Jeg gleder meg over de vakre bildene ce
gli opp '
ir Radujem se lijepim slikama
Doren gled opp cy ce k
3) glede seg til noe /Vrata su se polako otvarala
, ce ir eljno
gli over
iekivati/oekivati, unaprijed se radovati neemu
1) II * prolazid || proi
Barna gledet seg til jul cy
Uvre! gled over je * Nevrije k Djeca su eljno oekivala Boi
me je prolo
Jeg har gledet meg til dette besoket
la blikket gli over noe
ce .
prijei oima preko neega
* Unaprijed sam se radovao ovom
2) gli over i hverandre ||
posjetu. eljno sam iekivao ovaj posjet
, ce || ce k postupno prelagledelig -e A ir radostan
ziti II prijei, stapati se || stopiti se
en gledelig nyhet * radosna vijest
gli ut
Gledelig jul ir Sretan Boi
Jordmassene gled ut ce * Zemlja
gledesdreper -en, pl. -e se odronila
* onaj koji kvari raspoloenje
Samtalen gled ut ce glefs -en , ir ujed, ugriz .
* Razgovor se udaljio od prvobitne
glefs|e -etj-a V || * ujedati || ujesd
teme
glem|me -re=glm|me V ||
glidels -en , * pa* zaboravljati || zaboraviti
tentni zatvara
Ikke glem kjope blomster!
glimmer -et cjaj, * sjaj, odsjaj
! * Nemoj zaboraviti kupiti cvijee!
glimr|e -etl-a V , k sijati, svjetluglemsel -en = glmsel ir zaborav
cati
glemsk -e=glmsk A ir zaboravan
* glimre med sitt fravr
glemsom
-me=glmsom A , ir
, - skrenuti
zaboravan, rastresen
panju na sebe svojim odsustvom, biti odsutan
glemsomhet -en = glmsomhet A , *Det er ikke gull all som glimrer

zaboravnost, zaboravljivost
Nije zlato sve to sija
1
gli -en
glimrende A , , * sjajan,
1) (det vre glatt) + klienje
blistav, briljantan
ha god gli (p skiene) *
et glimrende resultat kr sjajan
imati glatke skije
rezultat
2) komme p gli () * poeti
glimt -et, pl. (priati)
1) (lysblink) , k blijesak, traak
f noen p gli ir rzavesti
lynglimt > k bljesak munje
nekome jezik
Han fikk et vennlig glimt i ynene
gli gled/glei, glidd V
ce y * Pojavio mu se
1) (bevege seg jevnt) ir kliziti
dobroduan izraz u oima
Seilbten gled^ p vannet -je "
2) (gltt) nor ir le'tiniian "pogted"
* Jedrilica je klizila na vodi
f et glimt av noe y /
2) (skli) (ce) || (ce),
k spazid na trenutak
ce II ce, || ce * skliznuti
et glimt av hp k traak nade
(se) II sklizati (se), oklizati se || okliznuti se, || poglimt|e -etl-a V , || ,
kliznuti se
* blistati, blijeskati || bljesnuti, svjetBarnet gled og falt ce *
lucad
Dijete se okliznulo i paio
stjernene glimter * zvijezde
3) (sveve) * lebdjeti
syjetlucaju
Fuglene gled gjennom luften cy y
glins|e -etl-a V ce, ce * sjati se,
* * Ptice su lebdjele u zraku
presijavati se
4) (g lett) biti
Ansiktet hans glinset av svette ce obavljen bez tekoa
* Lice mu se presijavalo od znoja
Arbeidet glir lett ce * Posao
glipp -en/-et
se glatko odvija
1) (fig.) propust
gli inn || , ce || ce
g glipp av noe ir propustiti

161
neto
2) skiglipp * prokJizavanje
skija
glippe glapp, glippet V || -k
isputati II ispustiti
Skiene glipper hele tiden * Skije mi cijelo vrijeme proklizavaju
glippe ut av hendene ,
* ispustiti, ispasti iz ruke
Ordene glapp ut av ham cy Nfy
* Rijei su mu izletjele iz usta
glis|e -te ce, ce * ceriti se, cerekati se
glissen -/, glisne A * rijedak
glissen skog k rijetka surna
glissent hr k rijetka kosa
glitter -et
1) (glans) cjaj sjaj
2) (julepynt) ( )
* srebrae trke (za boini bor)
glitr|e -etl-a V , ce,
k blijeskati, presijavati se, blistati
1
glo -en/-a, pl. glor , * eravica, ar
steke p glorne k pei na aru
* sitte som p glor * sjediti
kao na eravici
glo -dde V , * buljiti, blenuti
glo p noen y * buljiti u nekoga
global
-e A , * globalni, svjetski
i et globalt perspektiv y
k u globalnoj perspektivi
globoid -en (med.)
vrsta tablete protiv glavobolje
globetrotter -en, pl. -e * svjetski
putnik
globus -en k globus
gloende A , , k vreo, uaren,
usijan
gloende varm te * vreo aj
* sanke gloende kull p ens hode , * osramotiti
nekoga, izvrgnuti nekoga podsmijehu
gloret -e A , , * aren, bljetav, dreav
glos|e -en/-a ()- ( ) -k (nepoznata) rije (iz lekcije)
gloselist|e -enf-a ( )
popis novih-rijei (iz lekcije)
glovarm -/, -e A * uaren
glugg ADV
le seg glugg i hjel -k umirati
od smijeha
glugg|e -en ( ), , *
prozori (bez s takla), okno, okance
glupende A
glupende sulten * gladan k a o vuk
glupsk -e A , k prodrljiv, halapljiv
gld -en
1) , cjaj * ar, sjaj
2) (fig.) , , * oduevljenje,
ar, zanos
Han talte med glod je ca /
2

gnisse

k Govorio je s oduevljenjem/sa arom

gld|e -etj-a V=g\o -dde
1) (ce), ce || ce,
* ariti (se), usijavati se || usijati se, biti
uaren
Ovnen gladet je k Pe je bila
uarena
2) (fig-) , * gorjeti, izgarati
glode av begeistring *
gorjeti od oduevljenja
glode for en sak
, *
gorjeti od oduevljenja za neku stvar, angairati se
strasno za neku stvar
glodelamp|e -enj-a , * arulja, sijalica
gldende A
1) (brennende) , * uaren, usijan
gldende lava k uarena lava
2) (lidenskapelig) * vatren
en gldende tale * vatren govor
glgg -en , () (ca , , ) *
pun, (boino) kuhano vino (s bademima, suhim
groem, eerom i zainima)
glgg -e A , , * bistr,
otrouman, pametan
glmme-glemme
glmsk -glemsk
gltt -enj-et
1) p gltt * poluotvoren
Doren stod p glott cy
k Vrata su bila odkrinuta
2) (glimt) * letimian pogled
f et glott av noe k letimice
pogledati
Det kom et glott av sol ce
* Sunce se pojavilo za trenutak
gnag|e -dejgnog V
1) II * glodati || oglodati
Hunden gnager p et bein / *
Pas glode kosku/kost
2) (tare) * gristi
gnager -en, pl. -e k glodavac
gnagsr -et, pl. - * ulj na nozi
gneis -en (miner.) * gnajs
gneldr|e -etj-a V kr lajati
gni -ddejgne(i)d V
y
1) , II / -k trti,
trljati II istrljati/protrljati
gni seg i hendene k trljati ruke
2) gni inn || , ||
k utrljavati || utrljati, utirati || utrti
3) gni bort || , ||
* otirati || otrti, skidati || skinuti
trljanjem
gnien -t, -e A * krt
gnier -en, pl. -e , kr krtac, cicija
gnikk|e -etj-a V || * trljati || istrljati
gnisning -en (.) * trzavice (pl.)
gniss|e -etj-a V ce k trti se
gnisse mot noe ce o * trti se o neto
1

gnist

162

gnist -en

1) , * iskra
sl gnister , * iskriti
*et gnist av hp * trunka nade
2) (inspirasjon) * inspiracija
miste gnisten * izgubiti
inspiraciju
gnistr|e -etj-a V , , ce - iskriti, sipati iskre, presijavati se
Det gnistret av blet cy
k Iskre su sipale iz vatre
Det gnistrer / ~k Iskre
vrcaju/prskaju
* arbeide s det gnistrer *
raditi punom parom
gny -et (larm) * zveket
gnl -et , , k gunanje
Hold opp med det gnlet! !
* Prestani gundati!
gnl|e -te V , , k dosadivati, gnjaviti, masirati
god -/, -e A
1) k dobar
godt og ondt * dobro i zlo
* finne for godt / * nai
za potrebno/shodno
ha godt av * imati koristi od
Det har han godt av To * To e
mu-koristiti
Det har du godt av! ! T a k o ti i
treba!
Hva skal det vre godt for! ! k emu to!
Det er godt at... je ... * D o b r o je sto
*Han er god for en million * On vrijedi itav milijun
* g god for noen * jamiti
za nekoga
*Jeg holder meg for god til ... ... * Cijenim sebe previe da bih ...
* ta det med det gode
pokuati na lijep nain
* Vr s god! ! * Izvolite!
*De er Uke gode cy * Jednaki su
*for godt , * zauvijek
*s godt som , k skoro, tako red
gjore godt igjen || * poprayljatj II popraviti
ta seg godt ut / * dobro/
lijepo izgledati
gjore s godt en kan ce
uiniti to se bolje moe
*Det kommer godt med (for ham)
* D o b r o e mu doi
* gjore det godt || uspevati ||
uspeti
* gjore det godt til eksamen ca
* polorti ispit s uspjehom
*Det er godt gjort av ham! ! * Svaka
mu ast!
* sitte godt i det * biti
dobro situiran
*A, du godeste! Ma ! ! * Ma nemoj!

godhjertet

Za boga!
2) (stor) , k velik, prilian
Bilen hadde god fart cy k
Kola su ila dosta brzo
ha god plass k imati dosta
mjesta
Jeg ventet en god stund
ekao sam dosta dugo
ha god tid * imati dosta
vremena
en god del , * dobar dio, dosta
ha god lyst til noe ,
* j a k o eljeti neto, osjeati
jaku elju za neim
3) (lett) * Iako
Det er ikke godt si om ...
... Nije lako rei da li ...
Det er godt mulig je k Lako je
mogue
4) (gjerne) * slobodno
Du kan godt bli med oss c
k Slobodno podi s nama
Det gr godt an je k Mogue je
5) (i hilsener) , , kr dobar, lak,
sretan
God dag k D o b a r dan
God natt k Laku noe
Godt nytt r * Sretna nova
godina
God jul * Sretan Boi
6) godt og vel , * preko, vie od
Boken koster godt og vel 100 kr
* Knjiga staje preko sto kruna
7) til gode * na raspolaganju
ha penger til gode * imati neisplaen neutroen
novac
Jeg har en hel mnedslnn til gode
.
Imam jo cijelu
mjesenu plau u rezervi. Jo mi nije isplaena
cijela mjesna plaa
Du har 100 kr. til gode hos meg 100
k Dugujem ti sto kruna
Det kom meg til gode je y
* Ispalo je u moju korist
godartet -e A , * dobroudan,
. benignt
..
-
en godartet svulst * dobroudan tumor
godbit -en , * poslastica,
dobar zalogaj
god|e -et, pl. -er
1) , * dobro, blago
Friheten er del strste gode je
* Sloboda je najvee blago
nyte livets goder y k uivati u blagodatima ivota
2) til gode-*god 7)
godhet -en k dobrota
fatte godJiet for noen * zavoljeti
nekoga
godhjertet -e A * dobroduan

godkjenne

163

Han er godhjertet ir On ima

dobru duu
godkjen|ne-te || , II ir odobravati || odobriti, priznavati
II priznati
godkjenne et resultat -k priz
nati rezultat
godkjenne et forslag * odo
briti prijedlog
godkjennels|e -en , * odobrenje,
priznanje
Forslaget vant allmenn godkjennelse je
- Prijedlog je naiao na ope odobravanje
godkjent -e A , , * odobren, doputen, priznat
godkjent utdannelse * priznato kolovanje
godlag -et k d o b r o raspoloenje
godlynt -e A ir dobroudan
godmodig -e A ic dobroduan
gods -et
1) (eiendeler) ir blago
* vre rik p gods og gull ir biti
imuan
2) (eiendom) () , k (veliko) imanje, veleposjed
et stort gods * veliko imanje
3) (varer) k roba
lasting/lossing av gods / k
utovar/istovar robe
4) stopegods kc livena roba
godseier -en, pl. -e , *
zemljoposjednik, veleposjednik
godsekspedisjon -en ( )
* predaja robe (na eljeznici)
godskrive -skrev, -skrevet V || y
* upisivati || upisati u dobit
godslig -e A , ir dobroudan,
dobar
godsnakk|e -et/-a V / (.) * govoriti blago/umirujuce (nekome)
godstog -et, pl. - -A: teretni vlak
godta -tok, -tatt V || k prihvaati || prihvatiti
Han godtok avgjrelsen je -A:
.Prih.yatio.je odluku

Jeg godtar forklaringen din
k Prihvaam tvoje objanjenje
godter pl. k poslastice
godtgjrelse -en=godtgjring -en/-a * naknada
reisegodtgjoring
naknada za putne trokove
diett godtgjr ing *
naknada za trokove ishrane
godtroende A , -A: lakovjeran,
naivan
en godtroende sjel * lakoyjeraa
dua
godvenner pl.
vre godvenner med noen y /

gramatikalsk

ca ir biti u prijateljskim/
dobrim odnosima s nekim
godvilj|e -en/-a k dobra volja
legge godviljen til * uloiti
dobru volju
vise godvilje * pokazati
dobru volju
godvillig -e A k dobrovoljan
gjre noe godvillig
kr initi neto dabrovoljnp
godvr -el * lijepo vrijeme
gold -/, -e A rrycT, * pust, jalov
golfbanje -en * igralite za golf
golfstrmmen (geogr.) -A; Golfska
struja
goly -*gulv
goml|e -et/-a V kr vakati
gomle ferdig || k || savakati
gomra|e -en (anat.) (.) k desni (pl.)
gonor -en (med.) , k gonoreja,
triper, kapavac
goodwill [gudvil] -en , k do
bra volja, simpatija
godsk -e A
1) (om stil) kr gotiki
2) (om folk) * gotski
3) gotisk skrift ir gotica
gotter pl. kr bomboni, slatkii
goudaost -en ( ) ir gauda
(vrsta tvrdog sira)
grad -en
1) (mlestokk) * stupanj
Termometeret viser 8 grader je 8 ir Termometar pokazuje 8 stupnjeva
/10 graders kulde 10 ,
* na hladnoi od 10 stupnjeva, na
minus deset
likning av annen grad
~k jednadba drugog stupnja, drugo stepena jednadba
20 grader stlig lengde 20
20 stupnjeva istone duine
en vinkel p 30 grader 30 k kut
od 30 stupnjeva
2) (omfang) k mjera
i den grad y , k u toj mjeri,
utoliko
Lhy graa[y. , * u velikoj
mjeri, uveliko, naveliko
til en viss grad , y
donekle, u odredenoj mjeri
til de grader ir do te mjere
3) (rang) -Ar in
gradestokk -en Ar termometar
gradvis -e A k postupan, postepen
en gradvis utvikling k postupan,
postepen razvoj
grafiker -en, pl. -e () -Ar grafiar
(urajetnik)
grafikk -en -A: grafika
gram -met, pl. - Ar g r a m
gramatikalsk -e A -Ar gramatiki pravilan

gramatikk

164

gramatikk -en * gramatika

grammatisk -e A * gramatiki
grammofon -en * gramofon
grammofonplate -enj-a * gramofonska ploa
gran -enj-a (bot.)
1) (Abies alba) Ar jeia
2) (Picea abies) , k smra, smreka
3) (Picea omorika) * omorika
4) (julegran) k boini bor, boina jelka
granat -en
1) (vpen) k granata
2) (mineral) * granat
granateple -et, pl. -er (bot.) , k ipak,
nar
grandonkel -en, pl. -kler
brat djeda ili bake
granjtt -en * gTanit
grann|e -en , Ar susjed
gransk|e -etj-a F || , II , ispitivati ||
ispitati, razmatrati || razmotriti, kontrolirati
granske noye * detaljno
ispitati
granskende blikk Ar ispitivaki pogled
granskning -enj-a -A- ispitivanje
granbar -et k jelovo granje
grapefrukt [greip-] -en (bot.) k grejpfrut
gras-* gress
grasrota (best.) (jig.) k obini ljudi
grassat ADV ny no (o ) Ar ludo (o vonji)
en grassat fart k luda brzina
grateng -en (y ) * gratinirano jelo (u penici)
gratial|e -et, pl. -er Ar novana nagrada
gratis 1 ADJ * besplatan
gratis adgang * besplatan ulaz
2
gratis ADV, , k besplatno
Jeg har ftt dette gratis O B O Ar
Ovo sam dobio besplatno
gjore noe gratis * initi neto besplatno
gratulasjon -en * estitka
gratulerje -te V * estitati
gratulere noen med noe
Ar estitati nekome neto
Gratulerer med ny leilighet! /
! Cestitam ti/Vam na novom stanu!
Gratulerer med dagen! ! Ar Sretan
rodendan!
graut-* grt
grav -en
1) , * grob, raka
*fra vuggen til graven Ar od
kolijevke do groba
* vre taus som graven ,
Ar utjeti kao riba, utjeti kao zaliven, biti nijem kao grob
folge en til graven y Ar ii
nekome na sprovod

greie

* f en vt grav ce Ar utopiti se
* g i graven Ar umrijeti
* snu/vende seg i sin grav ce y Ar
okretati se u grobu
* st p gravens rand Ar biti
na ivici groba
*Den som graver en grav for andre, faller selv i den
Ko , Ar Tko
drugome jamu kopa, sam u nju pada
2) (skyttergrav) , Ar rov, anac
3) (dyregrav) y
Ar jama u zemlji za hvatanje divljih
ivotinja
gravalvorlig -e A Ar vrlo ozbiljan
grav|e -dejgrov V Ar kopati
grave ut (oppjfram) || Ar
iskopavati || iskopati
grave ned || Ar zakopavati
II zakopati
graverende A , Ar ozbiljan, teak
gravemaskin -en , Ar bager, stroj za
kopanje
gravferd -enj-a (), Ar pogreb,
sahrana
gravid -e A , y Ar trudna, u
drugom stanju
graviditet -en Ar trudnoa
gravitasjon -en , Ar gravitacija, sila tee
gravlaks -en Ar marinirani losos
gravlegge -la, -lagt V || Ar
pokopavati || pokopati, sahranjivati || sahraniti
gravlund -en Ar groblje
gravml|e -et, pl. -er Ar nadgrobni spomenik
gravplass -en , Ar grobnica, groblje
gravsttt|e -enj-a , Ar
nadgrobni kamen, spomenik
gre -dde V
1) gre seg ce || ce Ar eljati
se II oeljati se
2) gre hret || Ar eljati
II oeljati kosu
grei -tt, -e A
1) (klar) , Ar jasan, pristojan
et greit svar Ar pristojan odgovor
en grei forklaring- Ar. pri-.
stojno objanjenje
2) (lett) , , * jednostavan, lak, praktian
Det gikk greit je Ar Dobro je
prolo
Han har det ikke greit Ar Nije mu
Iako
3) (hyggelig) , * dobar, ugodan,
prijatan
en grei kar Ar dobar momak
grei|e' -enj-a
1) (ting) * stvar
Jeg er lei hele greia Ar Sit
sam cijele stvari
Dette var fine greier! ! Ar Kakva di-

greie

165

vota!
Dette var ikke rare greiene! O B O je ! k Ovo je prilino j a d n o !
2) (rede) f greie p noe k saznati
neto
Du m f greie p disse tingene
o * Mora doznati neto o tome
ha greie p noe * znati neto
Han har greie p alt om biler o
* On zna sve o autima
3) (orden) k red
Her er det ikke greie p noen ting * Ovdje nema nikakvog reda
2
grei|e -dde V
1) (klare) || , * uspijevati
II uspjeti, moi
Vi greier det nok * Uspjet emo
Vi greidde ikke starte bilen
* Nismo mogli upaliti kola
greie eksamen k poloiti ispit
Han greide ikke pkjenningene Nije izdrao napor
2) -gre
3) greie opp || ,
II Ar sreivati || srediti, razmravati ||
razmrsiti
Vi m greie opp i denne floken
M o r a m o razmrsiti tu stvar
4) greie ut om noe || ,
|| * razjanjavati || razjasniti, objanjavati || objasniti
greie ut et sprsml * razjasniti pitanje
5) greie seg (klare seg) ce || ce
k snalaziti se || snai se
Du m greie deg uten hjelp ce
* M o r a s se snai bez tue pomoi
Jeg greier meg fint / ce k
Lijepo se snalazim
6) greie seg (vare nok) , biti dostatan, dostajati
Vi greier oss med lite
Nama ne treba mnogo
Det greier seg O B O je kr Ovo je dovoljno
Det greier seg svidt k Jedva stie
grein -en/-a=gren -en k grana .
* komme p den grnne gren ,
* biti na konju, doi na zelenu
granu
* sage over den grein man sitter p
ce , Ar
odsjei granu na kojoj se sjedi, nanijeti samom sebi
stetu
en gren av familien * jedna
grana obitelji
greip -enj-aj-et, pi -/-er ( ) * vile (za
gnoj)
Grekenland (geogr.) * G r k a
greker -en, pl. -e (.), (.) G r k (m.),
Grkinja (f.)
grell grelt, -e A , * dreav, dreei
/ grell motsetning til y Ar u
snanom kontrastu

grep

gremm|e -et/-a seg V ce * jako se

sekirati
Jeg gremmer meg over din ubetenksomhet ce
Jako
se sekiram zbog tvoje nepromiljenosti
gren--grein
grend -a , * seoce, zaselak
grens|e' -en f-a
1) Ar granica
naturlig grense Ar prirodna gra
nica
2) (grad) , Ar granica, mjera
Dette gr over alle grenser!
/! Ar Ovo prelazi svaku granicu/
mjeru!
Det m da vare grenser! ! Ar
Svemu ima granica!
Han kjenner ingen grenser .
Ar On uope nema mjere.
On ne zna za granice
innenfor rimelighetens grenser y er Ar u granicama mogueg
sette grenser Ar postaviti gra
nicu
trekke en fast grense Ar
povui otru granicu
grens|e 2 -etl-a V ce (ca ) Ar graniiti
(se) (s neim)
Norge grenser til Sverige ce ca
Ar Norveska (se) granii sa Svedskom
Det grenser til det utrolige To je Ar To je na rubu nevjerojatnog
En mistanke som grenser til visshet
ce ca * Sumnja koja se granii sa sigurnoscu
grensels -t, -e A , , Ar neogranien, bezgranian, neumjeren
grenseovergang -en Ar granini prijelaz
grenseomrd|e -et, pl. -er Ar granina
zona
grensekrenkelse -en Ar povreda
granice
grensestasjon -en Ar pogranina
stanica
grensetilfelle -et, pl. -er Ar granini
sluaj
grensevakt -en
.
: -.
1) fvakJpost) Ar graniar
2) (avdeling) Ar pogranina
straa
grep -et, pl. 1) (tak) , , , , Ar zahvat, hvatanje, stisak
Hun kjente et kraftig grep om armen je
Ar Osjetila je vrst stisak
o k o ruke
2) (hndgrep) * potez
Apparatet monteres med noen enkle grep
-Ar
Aparat montiramo uz nekoliko jednostavnih poteza
3) (makt) Ar vlast

gresk

166

Juntaen har strammet sit grep om landet

je y Ar H u n t a je
uvrstila svoju vlast u zemlji
ha grepet p noen y
* drati nekoga u svojoj moi
4) (gripeevne) Ar sposobnost prianjanja
bildekk med godt grep
* automobilska guma koja d o b r o
prianja
5) (hndlag) , Ar vjetina,
ovladavanje
ha det rette grep p tingene ce
Ar znati kako se neto ini
gresk -e A Ar grki
* Dette er gresk for meg To cy
. To ja To su za mene
panska sela. To ja nita ne razumijem
gresk-ortodoks -e A k pravoslavan
gress -et = gras k trava
* bite i gresset ce k predati se
*Mens gresset gror dor kua , ,
Lipi, magare, do zelene trave.
Cekaj, magare, dok trava naraste
*Han tjener penger som gress
Ima novca kao pljeve
gressenk|e -enf-a Ar bijela udovica
gressenkemann -en, pl. -menn k bijeli
udovac
gresshopp[e -enj-a (zool.) * skakavac
gresskar -et, pl. - (bot.) * tikva
gresslok -en (bot.) , , *
vlasac
gressplen -en k travnjak
gretten -t, gretne A , k mrzovoljan, zlovoljan
grev -et, pl. - k motika
grev|e -en * grof
* komme i grevens tid y k stii
u pravo vrijeme
grevinn|e -enj-a k grofica
grevling -en (zool.) (Meles) k jazavac
grevbnghund -en (zool.) * jazaviar
gribb -en (zool.) , * leinar
griljer|e -te V
1) (panere) , k pohati
2
2) -* grille
grill-e/j
_
1) k rostilj
steke kjott p grill /
* priti meso na rotilju/aru
Vi har grill i haven y *
I m a m o rotilj u vrtu
kjott stekt p grill ca k meso s
rostilja
2) (restaurant) ca * restoran s rotiljem
Vi spiste i grillen y ca k Ruali smo u restoranu s rotiljem
3) (tekn.) / k ventilska plitica/reetka
grillbar -en ca * restoran s
rotiljem

gripe

grillje -enj-a
sette griller i hodet p noen
Ar napuniti nekome glavu glupostima
2
grillje -etj-a V k priti na
rotilju
grillet kylling pile na rotilju
grillet kjtt ca k meso s rostilja
grillmat -en ca k meso s rostilja
grillspidd -er, pl. - * raanj
grimas|e -en * grimasa
gjorejskjre grimaser k praviti
grimase
grin -et pl. -

1) , , Ar zloban
osmijeh, podsmijeh, grimasa
2) (mas) k gnjavaa
grind -enj-a
1) (port) ( ) kapija
(na drvenoj ogradi)
2) (takgrind)
Ar prtljanik na krovu automobila
grindhval -en (zool.) (Globicephala melaena) Ar bjelogrla pliskavica
grin|e -te/gre'(i)n V
1) (grte) Ar plakati
Er det noe grine for?
? Ar Zar treba plakati zbog toga?
2) (syte) Ar cmizdriti
3) (skjenne) , Ar grditi
4) grine p nesen av noe
Ar omalovaavati neto
grinebiter -en.pl. -e , , ,
gundalo
grinete A , , Ar
mrzovoljan, zlovoljan, cmizdrav
gripe gre(i)p, grepet V
1) || Ar hvatati [| uhvatiti
gripe en leilighet Ar uhvatiti
priliku
Han ble grepet p fersk gjerning je
Ar Bio je uhvaen na djelu
*som grepet ut av livet Ar kao
iz stvarnosti
*grepet ut av luften Ar izmiljen
2) (bevege) , Ar tronuti, dimuti
Vennens dod grep ham sterkt
ra je Ar Prijateljeva smrt "ga je jako"
tronula
gripe an , Ar prihvatiti, uzeti
gripe saken riktig an c
Ar zapoeti s pravog kraja
gripe etter Ar posegnuti za necim
gripe fatt i || , || Ar || dohvatiti,
II zgrabiti
De grep fatt i ham cy ra Ar Zgrabili su
ga

gripe for seg ce Ar oduprijeti se

rukama
Han grep for seg med hendene i det han falt ce (y ) Ar Doekao se na ruke
(u padu)
gripe inn

gripe o m s e g
1) II ce, * || umijeati se,
intervenirati
De grep inn i slagsmlet cy y
ir Intervenirali su u tui
2) gripe inn i * utijecati na
Skattene kommer til gripe inn i det konomiske
liv *
Porez e utjecati na ekonomsku situaciju
gripe inn i hverandre * biti povezan
gripe om seg ce || ce,
II ir iriti se || proiriti se, zahvacati ||
zahvatiti
Panikken grep om seg ce * Panika se irila
gripe til || (),
ce II ce () * pribjegavati || pribjei
(neemu), laati se || latiti se (neega)
gripe til en utvei
pribjei zaobilaznom rjeenju
gripe til vpen ce * latiti se oruja
gripe til fukt ce y * dati se u bijeg
gripende A * dirljiv
gris|e -et/-a/-te V
1) vre griset * biti prljav
2) grise til noe || * || uprljati
gris -en (zool.) * svinja
feit som en gris * debeo kao
svinja
en heldiggris , * sretnik
Din gris! ! * Svinjo jedna!
skrike som en stukken gris ce
ir drati se kao svinja koju kolju
Det lignet ikke grisen *
Nije sliilo ni na sto
griseflaks -en * luda srea
grisehus -et, pl. - , * svinjac
griseri -et , * prljavtina,
svinjarija
grisete A , * prljav, zasvinjen
griseprat -en * masne prie
grisevr -et ir runo vrijeme
grisgrendt -e A , * ratrkan, slabo naseljen
grisk -e A , , * pohiepan
vre grisk etter noe *
biti pohiepan na neto
grisung|e -en (zool.) npace kr prase
gro.-dde V.
' 1) k rasd
~
gresset gror
trava raste
* gro opp som paddehatter
* nicati kao gljive posle kie
* gro fast et sted ir pustiti
negdje korijenje
la skjegget gro -k pustiti bradu
2) (om sr) || * zaracivati
II zarasti
grobunn -en * tlo
god grobunn for ir povoljno tlo
za
grop -enj-a , , * udubljenje, mala jama, jamica
grosserer -en, pl. -e , *

167

grunn

trgovac na veliko
grossjst -en kr grosist
grotesk -e A , , *
groteskan
grott|e -enj-a , + pilja
grov -t, -e A
1) k grub
grovt stoff kr grub tof
grov stemme k grub glas
en grov feil * gruba greka
grovt mel k grubo samljeveno brano.
i grove trekk y k u glavnim
crtama
i det grvste , * uglavnom,
veinom
2) (uforskammet) * prost
en grov spok kr prosta sala
vre grov i munnen ,
( ) * biti prost (na jeziku)
grov betaling * debelo plaeno
grovbrd -et. pl. - ir crni kruh
grovhet -en , k grubost, nepristojnost
grovtelling -enj-a kr proraun
otprilike
gru -en * uas
Jeg tenkte med gru p hva som kunne skje *
Pomislio sam pun uasa to se moe dogoditi
grubl|e -etj-a V , , , * misliti, razmiljati, premiljati,
mozgati
gruble over noe o k razmiljati o neemu
gru|e' -enj-a * ognjite
. .
gru|e -etj-aj-dde seg V , ce,
ce, k strahovati, plaiti se,
bojati se, biti nervozan
Jeg gruer meg tiljfor eksamen ce
* Plaim se ispita
Jeg gruer meg til gjore det ce * Bojim se to uiniti
grufull -t, -e A , , k uasan, straan, strahovit
grums -et kr talog
grumset -e A , -k mutan, pun taloga
1
grundig -e ADJ , * ^emeljan, te
meljit
en grundig underskelse *
temeljito ispitivanje
2
grundig ADV, , * j a k o , potpuno, sasvim
ta grundig feil * sasvim p o grijeid
Han ble grundig skuffet je
Bio je jako razoaran
grundighet -en ir temeljitost
Arbeidet ble utfort med den strste grundighet n o cao je k Posao je bio
urden vrlo temeljito
grunn -en
2

grunn

168

/; (rsak) * razlog
Du har ingen grunn til tvile
Ar Nema razloga za surrmju
De som er fravrende uten grunn cy
* Oni koji su neopravdano
odsutni
av en eller annen grunn ir iz
nekog razloga
av den gode grunn ir iz
jednostavnog razloga
uvisst av hvilken grunn * nepoznato iz kojeg razloga
med god grunn ca * s dobrim
razlogom
p grunn av () * zbog (neega)
2) (havbunn) ir dno
sette p grunn || ir || nasukati
Skipet str p grunn ce * Brod se '
nasukao
*Stille vann har dyp grunn
Ar Tiha voda brijeg roni
3) (jordbunn) . Ar d o , zemlja
*p gyngende grunn -A- na nesigurnom tlu
* r grunnen ir gospodariti
4) (grunnvold) OCHOB, , -A: osnova.
temelj, baza
fra grunnen , -A: iz osnove,
temelja
lre noe fra grunnen av Ar nauiti neto iz temelja
i grunnen y Ar u stvari
Hvorfor ikke i grunnen? , ? Ar U
stvari, zato ne?
brenne ned til grunnen ir
izgorjeti do temelja
legge til grunn Ar obrazloiti
ligge til grunn for / Ar
biti osnova/uzrok neega
5) g tilgrunne || ir propadati II propasti
2
grunn grunt, -e A
1) * plitak
2) (overflatisk) Ar povran
grunne kunnskaper * povrno
znanje
grunnbelep -et, pl. - -Ar osnovna suma
grunn|e' -enj-a -Ar pliak
2
grunn|e -etj-a V
1) (grunnlegge) || Ar osnivati
II osnovati
2) grunne p (tenke) , > -Ar premiljati, razmiljati
Han grunnet p det lenge og vel ce -Ar D u g o se premiljao o k o toga
3) (ved maling) -Ar staviti
osnovni premaz
grunneier -en, pl..- Ar vlasnik
zemljita
grunnfag -et, pl. - ( ) * osnovni stepen predmeta (na sveuilinim studijama)
grunnfjell -et / * prvobitna

grusom

stijena/planina
grunnflat|e -enj-a Ar povrina
grunnforskning -en Ar
fundamentalna istraivanja
grunnlag -et, pl. - , Ar osnova, temelj
legge/danne grunnlaget for noe
, Ar udariti osno
vu neemu, stvoriti osnovu za nesto
p grunnlag av noe * na osnovi
neega '
p sviktende grunnlag , Ar na slabom temelju, na slaboj osnovi
grunnlegge -la, -lagt || Ar osni
vati II osnovati
Byen ble grunnlagt i 1250 je 1250
Ar G r a d je osnovan 1250
grunnleggende A Ar osnovan
grunnlov -en * ustav
grunnlovsdag -en Ar dan ustava
grunnlovsendring -enj-a Ar promjena
ustava
grunnlovstridig -e A Ar protuustavan
grunnlnn -enj-a "Ar osnovna plaa
grunnpensjon -en ir osnovna mirovina
grunnplan -et -Ar baza
grunnskol|e -en -Ar osnovna kola
grunnstipend et, pl. - Ar osnovna
stipendija
grunnstoff -et, pl. -j-er -Ar element
grunnstt|e -te V || ce Ar || nasukati se
grunnsyn -et, pl. - Ar osnovni pogled
grunntall -et, pl. - ir osnovni broj
grunntrekk -et, pl. - Ar osnovna erta
grunnvann -et Ar podzemna voda
grunnvoll -en , Ar temelj, osnova
grupp|e -enj-a rpyna -Ar grupa
i grupper no -Ar po grupama
gruppearbeid -et no , Ar rad
po grupama, grupni rad
grupper|e -te V
1) || no ,
Ar rasporedivati || rasporediti po grupa
ma, grupirati
2) gruppere seg ,
ce -Ar grupirati se, formirati grupu
grupperabatt -en , *
"grupni popust, poput z a g r u p e
gruppereis|e -enj-a Ar grupno putovanje
grus -en Ar ljunak
* legge i grus Ar potpuno
unititi
* synke i grus , ce y npax -Ar
nestati, pretvoriti se u prah
nyregrus y Ar bubreni kamenac
grusom -/, -me A
1) * okrutan
vre grusom mot noen * biti okrutan prema nekome
2) (stygg) Ar uasan
et grusomt vr -Ar uasno nevrijeme

grusomhet

169

grusomhet -en , * okrutnost,

divljatvo
grut -en () Ar talog (kave)
sp i gruten y * gledati u alicu
gruv|e -enj-a , , * rudnik
kullgruve Ar rudnik ugljena
gruvearbeider -en, pl. -e * rudar
gruvedrift -enj-a * rudarstvo
gry -dde V || * svitati || svanuti
Det gryr av dag * Svie
gryn -et, pl. 1) (.) * pahuljice (pl.)
havregryn k zobne pahuljice
2) (penger) (fam.) k lova
masser av gryn k puno love
grynt|e -etj-a V k roktati
gryt|e -enj-a , , () * (plitki) lonac, posuda
*Sm gryter har ogs orer k I
male ui uju
gryteferdig -e A /
k poluspremljeno/poluzgotovljeno/polugotovo jelo
grytelokk -et, pl. - / * poklopac za lonac
gryteklut -en * krpa
za dranje vrue posude
gryteskrubb -en * ica za ribanje suda
groft -enj-a , k jarak
* kjore noe i groften * upropastiti neto
Grnland (geogr.) * Grenland
grnn gront, -e A
1) k zelen
* vre gronn av misunnelse pozeleniti od zavisti
/ det gronne y k u prirodi
* sove p sitt gronne ore
* spavati vrstim snom
*i hans gronne ungdom y u njegovoj ranoj mladosti
* sitte p den gronne gren ,
* biti na konju, biti
roden pod pod sretnom zvijezdom
2) (uerfaren) k neiskusan
grnnsaker pl. * povre
grnnsaksupp|e -enj-a Ar juha od
povrca
grnsk|e -enj-a , (
), ( ) mahovina (na
vlanim mjestima), abokreina (u barj)
grnnskolling -en * utokljunac
grnt 5"
1) * zelenilo
2) (i suppe) * zelen
grpp -et, pl. - (.) k mekinje (pl.)
grss|e -etj-ajgroste V ce || ce (
), I) ce * tresti se || stresti se (od
straha), || najeiti se
Det grosset i ham bare ved tanken p at ... ce
... * Sav se najeio pri samoj pomisli da ...

gud

Det grosset i meg ce k

Stresao sam se od straha
grt -en graut k kasa
* g som katten om den varme grten
OKO ,
, obilaziti
oko neega k a o maka oko vrue kae, izbjegavati
neto, okoliati
gT -tt A
1) * siv
Vret var grtt je / *
Vrijeme je bilo sivo/tmurao
*/ morket er alle katter gr cy /
U mraku su sve make/krave sive
* f avskjed p grtt papir ,
* biti odbijen, dobiti otkaz
2) (om hr) * sijed
Han begynner bli gr i hret je Ar
Poinje sijediti
grbein -en , * vuk, kurjak

grdig -e A , , k pohlpan,
lakom
grdighet -en , ,
Ar pohlepa, lakomost
grgs -enj-a, pl. -gjess (zool.) -Ar divlja
guska
grhret -e A Ar sijed
grlysning -enj-a Ar svitanje
grmke -enj-a (zool.) (Larus argentatus) , Ar srebrnasti galeb, klaukavac
grsprengt -e A * prosijed
grspurv -en (zool.) Ar vrabac
grstein -en , Ar si vi kamen, sivac
grtrost -en (zool.) (Tur dus pilar is)
Ar drozd bravenjak
grvr -et / Ar oblano/tmurno vrijeme
grt -en Ar pla
briste i grt y Ar briznuti u pla
Hun var p grten ce
k Samo to se nije rasplakala
Han hadde grten i halsen je y
k Pla mu je zastao u grlu
vre opplost i grt ce y Ar guiti
se u suzama
grte grt, grtt , ce -Ar plakati,
rasplakati se
Hva grter / ?- Zbog-ega.
plae?
grte ut ce Ar isplakati se
* grte sine modige trer over noe /
roniti/liti gorke suze
zbog neega
grtkvalt -e A ce y * koji su gui
u susama
gubb|e -en , Ar starkelja, staraC
gud -en , Ar bog, Bog
Gud vre lovet! ! k Slava Bogu!
Gud bevare meg! ! -Ar Sauvaj Boe!
for Guds skyld y , , -Ar
u ime Boga, Boga radi, zaboga
ved Gud -Ar tako mi Boga

guddom

170

s sant hjelpe meg Gud *

tako mi Bog pomogao
*Gud vet! ! ! * Bog
e znati. Bog bi ga znao!
*Det m guderne vite Ko ! -Ar Tko to zna!
Gud gi * Daj boe
* Mennesket spr, men Gud rr , a
Ar Covjek kae, a Bog raspolae
g hjem til Gud * otii
Bogu na istinu
*Guds kvern maler langsomt je , -Ar Bog je spor, ali dostian
*et syn for guder Ar prizor za
bogove
guddom -men ir boanstvo
guddommelig -e A
1) -Ar boanstven
2) (deilig) , Ar boanski,
boanstven
gudelr|e -enf-a Ar mitologija
gudfar -en, pl. -fedre () * (krteni) kum
gudfryktig -e A -Ar poboan
gudinn|e -enf-a , ir boginja
gudsbespottelse -en Ar bogohuljenje
gudsforlatt -e A Ar zabaen
et gudsforlatt sted ,
Ar mjesto Bogu iza leda, zabaeno mjesto
gudskjelov INT -Ar hvala Bogu
gudstjeneste -en , -Ar
bogosluje, sluba boja
gudsnn -en ir kume
guffen -t, gufne A , -Ar odvratan, neprijatan
et guffent var Ar odvratno vrijeme
gufs -et, pl. - , () Ar naiet, (hladan)
dah
guide [gaid] -en -Ar vodi
gul -/, -e A Ar ut
* sl noen gul og bl Ar izudarati
nekoga
*Han ergret seg gul og gronn je
-A- Pozelenio je od jeda
gulfeber -en (med.) Ar uta groznica
gull -et -Ar zlato
av pure gull -Ar od istog zlata
ta gull * dobiti zlatnu
medalju
* ha et hjerte av.gull Ar imati
zlatno srce
* vre god som gull -Ar biti
dobar kao kruh
* love gull og gronne skoger
* obeavati zlatna brda i doline
*tro som gull * vjeran kao pas
*Det er ikke gull alt som glimrer
-Ar Nije zlato sve slo sija
* Morgenstund har gull i munn Ko
-Ar, Tko rani, dvije sree grabi
gull- -Ar zlatan
gullklokke * zlatan sat
gullalder -en * zlatno doba
gullbryllup -St, pl. -f-er zlatna
svadba

gutt

gullende A
Det var gullende rent overalt je
Ar Svuda je blistalo od istoe
gullfisk -en (zool.) -Ar zlatna ribica
gullgruv|e -enf-a Ar zlatan rudnik
gullkorn -et, pl. - ir zlatno zrnce
*Han kom med noen gullkorn je
ir Rekao je nekoUko pametnih
stvari
guUmedaljje -enf-a -Ar zlatna medalja
gullregn -en, pl. - (bot.) -A- uta glicinja
gullring -en Ar zlatan prsten
gullsmed -en , ir zlatar
gullstjern|e -enf-a (bot.) (Gagea Lutea) -Ar
baloce
gullstol -en .
* bre noen p gullstol .
(.) , * nositi nekoga na ru- .
kama, (fig.) veliati, uzdisati
gulp|e -etf-a V
1) || -Ar podrigivati ||
podrignuti
2) gulpe opp || -Ar povracati II povratiti
gulrot -enf-a, pl. -rotter (bot.) , Ar
mrkva
gulsott -en (med.) Ar utica
gulspurv -en (zool.) , Ar strnadica, utovoljka
gulv -et, pl. -=go!v , Ar pod
alt p etl gulv Ar sve na istom
katu
Han la ham i gulvet / ra je
Ar Oborio/svalio ga je na pod
gulvtepp|e -et, pl. -er , , (
) -Ar sag, tepih, ilim, prostira (za pod)
gummi -en * guma
gummistvler pl. Ar gumene izme
gunst -en -Ar naklonost
st i gunst hos noen Ar biti
cijenjen od nekoga
gunstig -e A Ar povoljan
Hun ventet en gunstig anledning je -Ar ekala je povoljnu priliku
vre gunstig stemt mot en
-Ar biti naklonjen nekome
gurglje -etf-a V
1) * ispirati grlo
...
Han gurglet seg med vannet je -Ar Ispirao je grlo vodom
2) (klukke) , Ar klokotati,
grgoljiti
Bekken gurglet under snoen je
ir Potok je klokotao ispod snijega
gusten -t, gustne A
gusten hud -Ar bolesno
uta boje koe
gutt -en
1) (under ca. 15 r) -Ar djeak
2) (over ca. 15 r) , Ar mladi,
momak
Kom n gutter! ! Ar Hajde momci!
Vi gamle gutter , * Mi, stari

171

guttaktig

raomci
*Han er gutten sin! To je n o ! Taj
! * To je momak i pol! Taj moraak
vrijedi zlata!
3) (sann) ir sin
Gutten min! ! * Sine moj!
Begge guttene er gifte cy *
Oba sina su oenjena
guttakdg -e A * djeaki
guttestreker pl. ' ,
, * djeji nestaluci, manguparije
guttung|e -en , * djeak, malian
gyldig [jy-] -e A , * punovaan, pravosnaan
gyldig grunn * opravdan razlog
vre gyldig * vaiti
Billetten er gyldig i to mneder
ir Karta vai dva mjeseca
gyldighet [jy-] -en ir vanost ,
ha gyldighet * vaiti
Den paragrafen har ingen gyldighet lenger Taj
* Taj lan vie ne vai
gylf [jy-] -en , , * lic, patna
gyllen [jy] -/, gylne A , * zlatan, zlatast
gyllent hr * zlatasta kosa
gylne lofter ic zlatna obeanja
gylne tider * zlatna vremena
den gylne middelvei ~k zlatna sredina
gymnas -et, pl. -j-er * gimnazija
gymnasiast -en (.),
(.) * gimnazijalac (m.), gimnazijalka (f.)
gymnastikk -en , ,
* gimnastika, fizika kultura, tjelesni
odgoj
drive gymnastikk ce * ba
viti se gimnastikom
gymnastikksal -en * sala za
fiziku kulturu
gynekolog -en ,
- ginekolog, specijalist za enske bolesti
gyng|e [jy-] -etl-a V
1) (noe, trans.) * ljuljati
Moren gynget vuggen varsomt je
* Majka je oprezno ljuljala kolijevku
2) (svaiej-intrans.) ce, ce ir
ljuljati se
*p gyngende grunn -k na nesigurnom tlu
gyngehest [jy-] -en * drveni konji za ljuljanje
gyngestol [jy-] -en ,
* stolica za ljuljanje, stolica njihaljka
gys [jy-] -et, pl. - * jeza
gysje [jy] -te V ce || ce ir jedti se
II najeiti se
gyse av redsel ce ir najeiti
se od straha
gyselig [jy-] -e A ic uasan
gyt|e [jy-] ce || ce *
[ t e

mrijestiti se || omrijestiti se
gyteplass [jy-] -en * mrestilite
gytj|e [jy-] -enf-a , * blato, mulj
gyvel [jy-] -en (bot.) , ,
k utilica, utilovka, utica
gorr ADV dosadno
Jeg er gorr lei av alt sammen ir Sit
sam svega
gey ADV * zabavno
Det er goy spille fotball je k Zabavno je igrati nogomet
gyal -t, -e A * zabavan
g gikk, gtt V
1) (p bena) , * hodati, ii
Barnet kan g alt * Dijete
ve zna hodati
Han har vondt for g * Teko hoda
g p trne kc hodati na
prstima
2) k i d
Forretningen gr godt k Poslovi dobro idu
Hvordan gr det? ? * K a k o ide?

Klokka gr for fort ir Sat uri

g p skolen y ir id u kolii
*N gr du for langt ir Sad pretjeruje
Denne veien gr langs elva
* Ovaj put ide du rijeke
Gr det ikke, s gr det ikke , *
A k o ne ide, ne ide
Dette gr ikke O B O kr Ovo ne ide
Praten gr ... ce ... * Pria se ..;
Det er noe som gr (om sykdom) To je
(o ) k To je nekakva rednja (o
bolesti)
Det gr rykter at... ... * Krue
glasine o tome da ... Glasine krue da ...
Flyet gr 800 km. i timen 800
* Avion ide 800 km na sat
Hvor ofte gr trikken? ? * Kako esto ide tramvaj?
3) (om tid, begivenhet) || * prolaziti II p r o d
Tiden gr * Vrijeme prolazi
Hvordan gikk det til eksamen?
? * K a k o si proao na ispitu?
Hvordan gikk avstemningen? je ? k K a k o je prolo glasanje?
~
4) (g av sted) || * odlaziti || o t i d
Han har gtt (for dagen) je ( )
* Odao je (za danas)
Toget gr kl. 11 / y 11 *
Vlak polazi/kree u 11 sad
Jeg m g n * Sad m o r m
ii
5) (oppfores) ce ir d a v a d se
Hva gr p kino? ce y ? * to
se daje u kinu?
Det gr en musical p teateret ce
* U kazalitu se daje mjuzikl
6) (g i stykker) ce || ce, || k kvariti se || pokvarid se,

g an

172

nestajati || nestati
Sikringen er gtt je nperopeo * Osigura je pregorio
Plutselig gikk lyset je
Ar Odjednom je nestalo svjetia
7) ( ) Ar (za izraavanje imperfektivnosti)
Han gikk og tenkte je * Razmiljao
je
Hun gr og spiller piano * Svira
klavir
g an
Det gr an je Ar Mogue je
Det gr ikke an gjore det ce
Ar Nije mogue to uiniti
Det gr til nod an To je Ar
To je donekle prihvatljivo
g aY
1) (ta avskjed) || ~k davati ||
dati otkaz
Han gikk av som formann je
Ar D a o je oslavku na
funkciju predsjednika
2) (om skudd) || Ar opaljivati
II opaliti
Gevret gikk av je Ar Puska je
opalila
3) (om farge) ce || ce -Ar skidati
se II skinuti se
4) || -Ar silaziti || sii
Du skal g av toget p den stasjonen
c Ar Mora sii s vlaka
na toj stanici
5) Hva gr det av ham? je? Ar to mu je?
6) g av med seieren || Ar
pobjedivati || pobijediti
7) g av sporet -A- iskliznuti
iz tranica
g bort
1) II Ar odlaziti || otii
g bort til vinduet Ar otii do
prozora
2) (do) || Ar umirati || umrijeti
Han er gtt bort je Ar U m r o je
3) g seg bort || , ce ||
ce Ar (I zalutati, gubiti se || izgubiti se
Han gikk seg bort i skogen je y Ar
Zalutao je u umi
g etter
1) (bak) / Ar ii iza/za
Han gikk etter henne je Ar Iao je
za njom
2) (hente) || no / Ar
odlaziti || otii po neto/nekoga
De gikk etter lege cy no Ar Otili
su po lijenika
3) (rette seg etter) ce no Ar
upravljati se po neemu
ha noe g etter no ce
Ar imati neto po emu se moe upra
vljati
4) g noe etter i sommene ||
* ispitivati || ispitati neto

g i

g for
1) (regnes for) ce y, ce ~k
raunati se u, smatrati se za
Hun gr for vre rik je Ar
Smatraju je bogatom
2) (bli solgt for) Ar biti prodat
Stolen gikk for 5 kroner je
Ar Stolica je otila za pel kruna
g for seg ce || ce, ce ||
ce * deavati se || desiti se, dogadati se
I) dogoditi se
Hva er del som gr for seg her? ce ? je ? Ar to se ovdje dogada?
to je posrijedi?
g foran / Ar ii napred/ispred
g forbi || Ar prolaziti || proi
pored
g forut for Ar prethoditi neemu
g fra
1) (glemme igjen) || Ar
zaboravljati || zaboraviti
Hun gikk fra vesken sin je Ar
Zaboravila je taku
2) (forlate) || Ar ostavljati ||
ostaviti
Han gikk fra kone og barn je
Ar Ostavio je enu i djecu
g fra sitt ord Ar ne odrati rije
g fra en plan Ar odustati od
plana
g fram (bre seg ad) || 1,
ce Ar postupati || postupiti, ponaati se
Vi m g lempelig fram Ar M o r a m o postupiti oprezno
g framover * napredovati
Det gr framover med forretningen je Ar Posao napreduje
g hen
g hen gjore noe / *
uraditi/uiniti neto
Han gikk hen og giftet seg ce Ar Oenio
se
g ustraffet hen Ar ostati nekanjen
g i
* g i hundene || Ar propadati II propasti
g i. kystfart y Ar ploviti u priobalnoj plovidbi
* g i bakls ce Ar pokvariti se
Det gikk moll i kpen M je /
Ar Moljac je izgrizao/pojeo kaput
g i seg selv ce y Ar povui se u sebe
g i hverandre ce, ce Ar
pomijeati se, zamrsiti se
Hun gr i sitt attende r je y
-Ar Ula je u osamnaestu godinu
g i spissen Ar ii na elu
* g i st ce, Ar zaustaviti se,
sta ti
* g i stykker ce, ce Ar pokva
riti se, razbiti se
* g i vannet Ar biti prevaren

g igjen

173

* g i vasken (o ) * propasti
(o planovima)
* g i vret ce, ce, ce *
vinuti se, dii se. podii se
g igjen
1) (om gjenferd) ce,
ce ~k pojavljivati se kao d u h
2) (om dor) ce || ce * zarvarati se || zatvoriti se
Skuffen gr ikke igjen ce
* Ladica se nee zatvoriti
3) (gjenta) ce, -k ponavljati se, navraati
Det er et trekk som ofte gr igjen To je /
ce
To je erta/
osobina koja se esto ponavlja
g igjennom
1) (passere) || * prolaziti ||
proi
Kula gikk gjennom veggen je
* Metak je probio zid
g gjennom isen * propasti
kroz led
2) (se gjennom) || ,
II , * prolaziti || proi, prelaziti
II prei, pregledati
Han gikk gjennom materialet je * Pregledao je materijal
3) (lide) II , || * || propatiti
Han har gtt gjennom mye je *
Propatio je mnogo
4) (bli vedtatt) * biti prihvaen
Forslaget gikk igjennom je * Prijedlog je bio prihvaen
g imellom , || ce * intervenirati, II umijeati se
g imot * biti protiv
Dommen gikk ham imot y
* Presuda nije bila u njegovu ko
rist
g inn
1) (tre inn) || k ulaziti || ui
G inn til deg selv! y !
Idi u svoju
sobu!
2) g inn for noe ce || ce,
ce || ce ( ),
ce , ce () * zalagati se || zaJoiti se, zauzimati se || zauzeti se (za neto), posvedti se neemu, odad se (necemu)
Han gikk inn for bli beste elev i klassen
ce * Trudio se da postane najbolji uenik u razredu
3) (om avis) k biti ukinut
4) g inn p noe (drfte) (o ), ce () * diskutirati (o ne
cemu), d o t a d se (neega)
ginnp
1) g hardt innp noen ,
* bid strog prema
nekome, pritisnuri nekoga uza zid
2) Det gikk hardt innp ham je * Bio je duboko potresen
g med

g opp

1) g med noen || ca *
polaziti II p o d s nekim
2) (ha folge) / ca * hodati/ii s
nekim
.
3) Hvordan gr det med helbreden?
ca ? * K a k o stoji sa zdravljem?
4) Hele sommeren gikk med je
* Cijelo ljeto je prolo
5) g med p (vilkr) ||
( ) * pristajati'|| pristati (na uvjete)
g med p et forslag , * pristati na prijedlog, prihvatiti
prijedlog
6) (om klr) k nositi
g med hatt ir nositi eir
g ned
1) II * silaziti || sii
2) (om solen) || ir zalaziti || z a d
Solen gikk ned je * Sunce je zalo
3) (om pris) ce || ce,
II * sputati se || spustiti se, spadati || spasti
4) (med bt) ca * potonuti s
brodom
g om igjen || k ponavljati ||
ponoviti
g om igjen en klasse k pona
vljati razred
g omkring k etati okolo
g opp
1) / ce || ce * peti se/penjati
se II popeti se
Han gikk opp p toppen ce * Popeo
se na vrh
2) (til vrs) ce || ce k dizad se || dii
se
Teppet gr opp ce * Zavjesa se die
3) (om sol) ||
izlaziti || izad
4) (oke) || , || -k
skakati || skodti, rasti || porasti
Prisene har gtt opp cy k Cijene su
skodle
5) (pnes) ce || ce k otvarati
se II otvorid se
Dora gikk opp cy ce * Vrata su
se otvorila
6) (bli lost)
Skolissen gikk opp ce kr Uzica
se razvezala
Regnestykket gikk opp
* Razrijeili smo zadatak iz matematike
7) g opp til eksamen || * || i z a d
na ispit
8) g opp for en , , ic postati jasno, shvatiti, razumjeti
Det gikk plutselig opp for ham je
kr Odjednom mu je postalo jasno
9) g helt opp i noe ce / k potpuno se posvetiti/predad neemu
10) *Det gr opp i opp To ce
* To se svodi na (jedno te) isto
11) *g opp i ryk , * nesta ti,
ieznuti

g oppover

174

g oppover // ii uzbrdo/
navie/nagore
g over
1) (overskride) || * prelaziti ||
prijei
Han gikk over til fienden je ir Preao je neprijateljima
g over til en annen tro y ir
prijei na drugu vjeru
* g over streken () *
prijei granicu (doputenog)
2) (om smerte) || .
II * prolaziti || proi, prestajati || prestati
Uvret gikk over je ir Nevrijeme je prolo
g p
1) (fremover) , ce *
proi naprijed, gurati se naprijed
2) (skynde seg) ce * uriti se
De gikk p alt de kunne cy ce cy
* Zurili su se sto su vie mogli
3) (befordringsmiddel) / ce || none ce ir peti se/penjati se || popeti se
Han gikk p bussen ved torget ce
* se u aulobus na trgu
4) *Jeg gr ikke p den .
* Neu nasjesti na to. Nee
me prevariti
g los p noen , /
ir navaliti na nekoga, tui nekoga
6) Det gr p livet los ce o * Radi
se o ivotu
g rundt
1) II ir obilaziti || obii
Han gikk rundt huset je ir Obiao
je kuu
2) * ii okolo
Han gikk rundt i huset je no ir
Iao je okolo po kui
3) (dreie) ce || ce ir okretati
se II okrenuti se
Nokkelen ville ikke g rundt ce
ir Klju se nije htio okrenuti u
bra vi
g sammen
1) (falges at) * ii zajedno
De gr sammen p skolen y ir
Idu zajedno u kolu
2) (om farver) , y c
ir odgovarati, biti u skladu s necim
Disse fargene gr pent sammen cy ir Ove su boje skladne
3) (lope sammen) ce, ce || cyc ce * spajati se, sresti se || susresti se
Sava og Donau gr sammen ved Beograd
ce * Sava i Dunav
spajaju se kod Beograda
g til
1) (n) || * stizati || stid do
Vannet gr ham til halsen je
ir Voda mu je stigla do grla
2) (vare ndvendig) ir biti potreban

ggate

Hvor mye ty gr det til kjolen? je ? ir Koliko je materijala

potrebno za haljinu?
3) (hende) ce || ce, ce
II ce * deavati se || desiti se, dogadati
se II dogoditi se
Hvordan gikk det til? ce /?
* K a k o se to zbilo/dogodilo?
Slik gr det til i verden ce /
y * Tako se to zbiva u svijetu
4) g til grunne (omkomme) || npona * propadati || propasti
g tilbake
1) ce || ce, ||
ir vraati se || vratiti se, odlaziti || otid
natrag
2) (om hevelse) || * || splasnuti
Hevelsen gikk tilbake je * Oteklina je splasnula
3) (trekke seg tilbake) ce || ce
* povladti se || p o v u d se
4) (om kvalitet) || y
k opadati || opasti u kvaliteti
Det er gtt tilbake med ham He .
cy ir Ne ide
mu vie. Stvari su krenule n a o p a k o po njega
g under
1) (synke) || ir tonuti || potonuti
2) (g tilgrunne) || * propa
dati II propasti
3) g under navn av /
* voditi se/id pod imenom
Han gr under navn av Falken ce * Vodi se pod imenom Soko
g unna (om varer) ce, ir prodavati
se, i d
*Det gr unna som varmt hvetebrd /
* Prodaje se/ide kao alva
g ut
1) II k izlaziti || izai
Vi gr mye ut om kveldene
* Izlazimo esto uveer
2) (om ild) ce || ce kr gasiti se ||
ugasiti se
3) (melde seg ut) || ,
II * istupati || istupiti, izlaziti || izad
Han har gtt ut av partiet je
__
Istupio j e i z partije .
. . .
4) g ut fra noe k polaziti
od neega
Jeg gr ut fra at det stemmer
je * Polazim od toga da je tono
g utover || ** pogaati || pogoditi
Det gr mest utover meg To
* To najvie pogaa mene
Han lot det g utover henne je ce
* Pustio je da se kola slome na
njoj
la sin vrede g utover noen
* iskaliti svoj bijes na nekome
ggat|e -enj-a , *
ulica za pjeake, pjeaka zona

175

gr

gr ADV
i gr -k jucer
i gr aftes * sino
.
i gr morges * juer ujutro
/ hele gr kr cio jueranji dan
grd -en
1) (bondegrd) / * seosko gazdinstvo/iraanje
2) (bygrd) () * (stambena)
zgrada
3) (grdsplass) * dvorite
skolegrd k kolsko dvorite
grdbruker -en, pl. -e , * poljoprivrednik, zemljoradnik
grdeier -en, pl. -e * vlasnik zgrade
grdsbruk -et, pl. - * seosko gazdinstvo
drive grdsbruk ce *
baviti se poljoprivredom
grdsplass -en * dvorite

ba

grdsrom -met, pl. - dvorite

gs -en/-a (zool.) * guska
* skvette vann p gsa y , * sipati iz upljeg u
prazno, initi neto uzalud
gsehud -en
f gsehud \\ ce * || najeiti se
gseoyne pl. , k navodnici
i gseoyne k u navodnicima
gseung|e -en
1) (zool.) k gue
2) (bot.) , * vrbina
maca, cica maca
gt|e -enj-a , * zagonetka, tajna
Det er meg en gte To je k To je
za mene tajna
lose en gte * odgonetnuti zagonetku
gtefull
-e A , * tajanstven,
zagonetan

H
ha hadde, hatt V
1) (eie) * imati
Har du bil? ? * Ima li kola?
Jeg har ikke tid * N e m a m vre
mena
2) (fole seg) * biti
Hvordan har du det? ? k K a k o si?
Jeg har det bare bra k D o b r o sam
Ha det bra! ! ! kr Prijatno!
Zdravo!
3) Hva vil De ha? ? * to elite?
Vil du ha en kopp kaffe? ?
* eli li jednu kavu?
Takk skal du ha * Hvala ti
Jeg vil gjerne ha deg til gjore dette /
" * Htio/elio bib da to uini
ha et ord med i laget y
* sudjelovati u rjeenju neega
ha noen unnskyldt , * ispriati
nekoga
ha det travelt y * biti u urbi
*N kan du ha det s godt! ! *
T a k o ti i treba!
Hvordan har dette seg? ? * to
zn ad ovo?
Ha deg vekk/unna! ce! ce!
ce! ce! * M i a se! Tornjaj se! Skloni se!
M a k n i se!
Vi har mye gjore * I m a m o
p u n o posla

Der har vi dem! ! k Evo ih!

Han har lett for det * I m a
smisla za to
Han skal ha seg et bad forst ce
k Prvo e se okupati
4) (hjelpeverb i perfektum)
Han har kommet je k Stigao je
Hun har spist je * Jeia je
5) (med inf.) * morati
Du har lystre * Moras sluati
ha av
1) Dette skal jeg ikke ha noe av O B O * Ovo ne doputam
2) ha godt av () * koristiti
_ (nekome)
Hadde du godt av oppholdet ved sjoen?
? Da li ti je koristio
boravak na moru?
Det hadde du godt av! ! * T a k o
ti i treba!
ha etter
Han har det etter sin far Ha je * Na oca je
ha for
1) Hva skal du ha for dette?
? * Koliko trai za ovo?
2) ha forseg , * misliti, vjerovati
Det har intet for seg -k
N e m a nikakvog smisla
Det har meget for seg * Ima smisla

h a fore

176

3) Vi har hele dagen for oss

Ar Imamo cijeli dan pred sobom
ha fore , y , Ar
imati posla, biti u poslu, biti zauzet
Han har stadig noe fore je
Ar Stalno je zauzet neim
ha fram || , || Ar
iznositi II iznijeti, isticati || istad
Det var dette jeg ville ha fram To
Ar To sam htio istad
ha i (tilsette) || , || Ar dodavati || dodati, stavljati || staviti
ha i mel Ar staviti brano
ha igjen || , || Ar ostajati || ostati, preostajati || preostati
Hva har du igjen av pengene? je
? Ar Sto ti je ostalo od novca?
Dette skal du ha igjen! O B O ! At Ovo
u ti vratiti!
Han har ikke lenge igjen
Ar Nije mu ostalo jo dugo da ivi
ha imot . (/) Ar
imati neto protiv (nekoga/neega)
Jeg har ikke noe imot ham
Ar Nemam nita protiv njega
ha med (bringe) || , || Ar ||
ponijeti, donositi || donijeti
Har du med boka? ? Ar Jesi
li donio knjigu?
Det har jeg ikke noe med C
* S tim nemam nikakve veze
ha p
1) (fylle) II ,' || , || Ar puniti || napuniti,
dopunjavati || dopuniti, dodavati || dodati
Ha p litt bensin! ! Ar
Napuni jo malo benzina!
2) (om klr) || -Ar obladti || obui
Hva skal vi ha p oss i kveld?
? Ar to emo obui veeras?
Han hadde alltid en revolver p seg je
* Uvijek je nosio revolver
3) Politiet har ikke noe p ham
y ( ) Ar Nije registriran u policiji (kao prekrilac zakona)
habil -t, -e A Ar solidan
hagje -en . , Ar vrt
frukthgge_Bohs>zK Ar vonjak
botanisk hage Ar botaniki vrt
hagebruk -et , , pa Ar vrtlarstvo, povrtlarstvo, hortikultura
hageredskap -et, pl. -{-er Ar vrtni
alat
hagl -et, pl. 1) (nedbor) , , Ar grad, tua, knipa
2) (blyhagl) Ar.sama
hagl|e' -enf-a (gevr) Ar samarica
haglje 2 -etj-a V
1) Det hagler / -Ar Pada tua
2) (fig-) Ar pljutati
Det haglet med skjellsord cy Ar
Pljutale su psovke
Slagene haglet over ham cy no

hale

Ar Udarci su pljutali po njemu

haglebyg|e -enf-a c Ar pljusak s tuom
hagtorn -en (bot.) Ar bijeli glog
hai -en (zool.) , nac Ar morski pas
haik|e -etf-a , Ar autostopirati, putovati autostopom
haiker -en, pl. -e Ar autostopist
hak|e' -enf-a (anat.) Ar brada
2
hak|e -enj-a
1) , Ar kuka, kukica
2) (v-formet skrive tegn) , Ar
kvaica
sette haker i margen Ar oznadti kvaicom na margini
3) (fig.) Ar kvaka
*Det er en hake ved det Ty
Ar Tu postoji jedna kvaka
3
hak|e, -etj-aj-te V
hake seg fast ce || ce Ar
zakadnjati se || z a k a d t i se
hakekors -et, pl. - Ar kukasti kri
hakk -et, pl. 1) , , Ar urez, usjek, usjekotina
et hakk i platen Ar ogrebotina na p l o d
2) (fig-) Ar trunka
Hun er ikke et hakk bedre /
Ar Nije ni za dlaciu/lrunku bolja
g et hakk videre Ar uznapredovati
3) * g hakk i hl y Ar pratiti u
stopu
hakk|e' -enj-a Ar motika
2
hakk|e -etj-a V
1) , || Ar kopati, okopavati II okopati
hakke hull pji isen y *
iskopati rupu u ledu
2) (om fugl) || Ar kljucati ||
kljucnuti
hakke p noen (fig.) ,
Ar kljucati, ubadati nekoga
De hakket los p hverandre cy ce Ar Svadali su se
3) (skjre opp) || Ar sjeckati ||
isjeckati
Hun hakker lok Ar Sjecka luk
4) (stamme) Ar zamuckivati
5) hakke tenner Ar cvokotati
6) Motoren hakket je .
ce Ar M o t o r je kaljucao. Motor se guio
hakkemat -en (fig.)
* gjore hakkemat av noen Ar samljeti nekoga
hakkespett -en (zool.) Ar djetao
hal|e' -en pen Ar rep
stikke halen mellom bena pen Ar podviti
rep
logre med halen Ar mahati repom
2
hal|e -etj-aj-te V (dra) || -Ar v u d ||
povud
hale fram || * izvladti || izvud
hale ut tiden Ar odugovlaiti

h a l e h virvel

177

vrijeme
hale seieren i land * jedva
izvui pobjedu
hale innp , , ce *
stizati, dostizati, primicati se
halehvirvel -en, pl. -vier (anat.) *
trtini prljen
hall -en
1) (sal) , , k dvorana, sala,
hala
2) [hl] , k predsoblje, predvorje
halleluja INT k aleluja
hallik -en , * svodnik, m a k r o
hallo INT2J10 k halo
hallomann -en, pl. -menn * spiker
hallusinasjon -en , > k prividenje, tlapnja, halucinacija
halm -en * slama
halmstr -et, pl. - * slamka
* gripe etter et halmstr Ko ce , -
ce * Tko se davi, za slamku se hvata
hals -en
1) (utvendig) * vrat
Hun falt om halsen p ham ce
kc Bacila mu se o k o vrata
* flykte over hals og hode
* pobjei na vrat na nos
*Han er sportsmann p sin hals je
k Sporta je duom i tijelom
strekke hals * istezati vrat
* g p med krum hals ce nocao, nocao * baciti se na posao, prionuti na
posao
* vri om halsen p noen
zavrnuti nekome iju
2) (innvendig) , * grlo, gua
Jeg har vondt i halsen kr Boli me
grlo
Jeg fikk noe i halsen ce * Zagrcnuo
sam se
Han hadde en klump i halsen ce .
je Steglo mu se grlo.
Zastala mu je knedla u grlu
*Jeg har ham helt opp i halsen ra
* Sit sam ga do gue
*Han har hjertet i halsen je y .
je Srce mu je u petama.
Srce mu je~pbd grlom
rope av full hals - vikati
iz sveg glasa
3) (krage) , * ovratnik,
kragna
Skjorten er for trang i halsen
* Koulja stee oko vrata
genser med hy hals ca - *
demper s rol-kragnom
4) (flaskehals) -* grli, grljak
halsbetennelse -en (med.) , ,
upala grla, faringitis, angina
halsbrann -en (med.) , * garavica
halsbrekkende A * vratoloman

halvt

halsbnd -et, pl. - nee, k ogrlica

za pse
halspastiller pl. * bomboni za grlo
halsesyk|e -en (med.) , () * (prolazna) infekcija grla, grlobolja
halshogge hogg/hogde V || * || odrubiti glavu
halskjed|e -etJ-en, pl. -er , k ogrlica
halsstarrig -e A , , k
tvrdoglav, jogunast
halt -e A , , , * hrom,
epav
vre halt p hyre foten
hramati na desnu nogu
halt|e -etl-a V
1) , , , * hrama
ti, epati
2) (fig.) Sammenlikningen halter je
* Poredenje je na slabim nogama
halv
-e A
1) , no, - * pola, pol, polu
to og en halv * dva i pol
tre og en halv kilo no * tri i pol
kilograma
Klokken er n halv tre je . je
no Sada je dva i pol. Sada je pola tri
Barn halv pris Djeca
plaaju pola cijene
til halv pris * za pol cijene
2)-halvt
halvannen TALL no * jedan i pol
halvannen kilo * kilo i pol
halvannen time no * sat i pol
halvautomatisk -e A -k poluautomatski
halvbror -en, pl. -brodre * polubrat
halvdel -en * polovica
*mm bedre halvdel kr moja
bolja polovica
halvdod -t, -e A * polumrtav
halver|e -te || / kr poloviti II prepoloviti/raspoloviti
halvfabrikat -et, pl. -l-er , * poluproizvod, polufabrikat
halvhyt -e AD V * poluglasno
halvkulle -enf-a , ,
polutka, hemisfera, polulopta, polukugla
halvliter -en, pl. -e
'l) * pola litre, pol litre
2) (om ol) * krigla
halvmn|e -en * polumjesec
halvpart -en * polovica
halvsster -en, pl. -tre k polusestra
halvsprklig -e A , - polujezian, osoba koja loe vlada
jezikom
halvt ADV
1) (halvhjertet) , k polovno,
polovino
Han gjr ingenting halvt * On ne ini nita polovino
2) (likt) dele halvt * podijeliti jednako

halvtime

178

3) (halvveis) * upola
si noe halvt i spok y *
rei neto upola u ali
halvtim|e -en * pola sata, pol sata
en droy halvtime ic dobrih pola
sata
halvveis ADV
1) (midtveis) * na pola puta, na
pol puta
2) (nesten) * skoro
halvey -a * poluotok
halvr -et, pl. - , * polugodite
ham -men
1) () * svlak (zraije)
2) (Jig-) skifte ham / *
promijeniti lik/oblije
hamburger -en, pl. -e y * pljeskavica u pecivu
hammer -en
1) ! * eki
* komme under hammeren ,
* pasti pod steaj, doi na bubanj
2) (dor-) , * alka, zvekir
3) (berg-) ic stijena
hamp -en
1) (bot.) ic konoplja
*bort i hampen , ic bezmisleno, bez veze
2) (materiale) ir kudelja
hamr|e -et/-a (), * udarati (ekiem), lupati
* hamre los p noen * navaliti na nekoga
* hamre noe inn i noen ir
utuviti nekome neto
hamster -en. pl. -e (zool.) * hrak
hamstr|e -etf-a V , , || * panino kupovati, gomilati zalihe, zgrtati || zgrnuti
han ham PRON (/, /, ) ic on
(njega/ga, njemu/mu, njim)
hand-+hnd

handlandhandel -en
1) (vareomsetning) * trgovina
bringe i handelen * iznijeti
na trite
drive handel ce * "baviti se
trgovinom
Denne varen er ikke i handelen
* Ove robe nema na tritu
2) (forretning) nocao ic posao
slutte en handel nocao,
// * sklopiti po
sao, ugovoriti kupovinu/prodaju/kupoprodaju
gjore en god handel nocao ic
napravid dobar posao
handelsavtale -en * trgovinski
ugovor
handelsbalans|e -en * bi
lanca vanjske trgovine
handelsbrev -et, pl. - -

handling

* dozvola za privatnu trgovaku

djelatnost
handelsdepartement [-mang] -et
ic ministarstvo za vanjsku trgovinu
handelsfag -et, pl. - * merkantilni predmeti
handelsflt|e -en * trgovaka flota
handelshyskol|e -en . ic via
ekonomska kola
handelskorrespondans|e -en ic trgovaka korespondencija
handelsmann -en, pl. -menn * trgovac
handelsreisende S * trgovaki
putnik
handelsskip -et, pl. - * trgovaki
brod
handelsskolte -en , - trgovaka kola, srednja eko
nomska kola
handheve-^hndheve
handikappet -e A * hendikepiran
handl|e -etf-a V
1) (foreta seg noe) , * djelati, raditi
Man m handle, ikke snakke , a
* Treba raditi, a ne priati
handle raskt ic stupiti brzo u
akciju
2) (gjore innkjp) * kupovati
Vanligvis handler jeg p supermarkedet y ir Obino kupujem u supermarketu
Jeg skal til byen og handle y y -Ar Idem u grad u kupovinu
3) (drive handel) (1) ir trgovati
(neim)
Han handler med fisk ic On
trguje ribom
4) handle om ce o (),
ic raditi se o (neemu), obradivati
Boken handler om livet p landet
* Knjiga obrauje ivot na selu
handlefrihet -en ic sloboda djelovanja
handlemtje -en , * nain
postupanja, postupak
gal handlemte * pogrean
postupak
handling -enf-a
1) (innhold) * radnja
Handlingen utspilles i Frankrike ce
y -k Radnja se odvija u Francuskoj
2) (det handle) , * rad, djelo
i ord og handling * rijeju i
djelom
3) (gjerning) , , * in, djelo, akcija
en fryktelig handling ir uasan in
Han skal svare for sine handlinger
* Bit e odgovoran za svoja djela
en handlingens mann ic ovek od
akcije
straffbar handling krivino djelo

handlingslammet

handlingslammet -e A * paraliziran
handtak- hndtak
handtere- hndtere
han|e -en (zool.) * pijetao
* vre eneste hane i kurven
Ar biti jedini kavalir
hangl|e -etj-a V , ce Ar kunjati,
provlaiti se
Det hangler og gr . ce
k Ide nekako
hangle seg gjennom noe ce k
jedva se provlaiti
hank -en ( , , ) drak,
uho (na loncu, alici)
hans PRON k njegov
hansk|e -en () * (kona) rukavica
* kaste hansken , * izazvati nekoga, baciti rukavicu
* ta opp hansken k prihvatiti
izazov
* passe som hnd i hanske k
sasvim odgovarati
hanskes med V c /, ce * imati posla s nekim/neim, baktati se
Han er ikke lett hanskes med
c Nije Iako imati s njim posla
Han hanskes med mange problemer ce c
* On se bake s mnogim
problemima
hard -t. -e A
1) (mots. myk) * tvrd.
en hard nott opax * tvrd orah
hard mage * tvrda stolica
hard hud * otvrdla koa
bli hard || , || ce k \\ otvrdnuti, II stvrdnuti se
2) (streng) c r p o r Ar strog
Han er hard mot sin sonn je Ar
Strog je prema sinu
hard straff -Ar stroga kazna
gjore seg hard Ar stegnuti srce
3) (tung) Ar teak
Det er hardt for ham je.
Teko mu je. Teko mu pada
Det var et hardt slag for henne To je
Ar To je bio teak udarac za nju
harde tider Ar teka vremena
sitte hardtjidet y Ar biti
u tekom poloaju
komme hardt ut kjore ce y Ar nai se u tekoj situaciji
Det skal holde hardt * Bit e teko
4) (intens) , , , Ar otar,
estok, jak, ljut
hard konkurranse * otra
konkurencija
et hardt angrep Ar estok napad
en hard dyst / Ar teka/jaka
borba
en hard vinter Ar otra zima
banke hardt p dora Ar
jako lupati na vrata
der hvor det gr hardest for seg je -

179

harv

/ Ar tamo gde je najece/najgue

* sette hardt mot hardt , Ar odgovoriti istom mjerom, udario tuk na luk
5) (gram.) hard konsonant Ar
bezvuni suglasnik
hardfr -t, -e A , , Ar
otporan, ustrajan, robustan
hardhaus -en , Ar
izdrljiv ovjek, robustna osoba
hardhendt -e A Ar grub
hardhet -en , , Ar tvrdoa,
vrstoa
hardhjertet -e A , , Ar nemilosrdan, tvrda srca
hardingfel|e -enj-a ,
( ca ) Ar norveki narodni instrument (violina s duplim icama)
hardkokt -e A
hardkokt egg jaje -A- tvrdo kuhano
jaje
*hardkokt forbryter Ar okorjeli
zloinac
hardnakket -e A , Ar uporan, nesaloraljiv
hare -en (zool.) Ar zec
* Ingen vet hvor haren hopper ce
ce . cy Ar
Nikad se ne zna to e se desiti. Nepoznati su
putovi gospodnji
hareskr -et, pl. - (med.) Ar zeja usna
harm -t.-e A Ar ljut
Er du harm p meg? ? Ar Jesi
li ljut ne mene?
harmdirrende A , Ar bijesan,
uzdrhtao od bijesa
. .
harm|e -en Ar ljutnja
Din oppfrsel vekker harme Ar Tvoje ponaanje izaziva ljutnju
harmelig -e A , Ar izazovan,
bezobrazan
et harmelig svar k izazovan
odgovor
en harmelig oppfrsel -Ar izazovno ponaanje
harmls -t, -e A Ar bezopasan
harmoner|e -te V y Ar biti u skladu
f til harmonere || Ar
uklaivati || uskladiti
Disse fargene harmonerer godt cy
Ar Ove boje su lijepo uskladene
harmonj -en , , Ar
sklad, harmonija, uskladenost
harmonisk -e A , Ar skladan,
harmonian
harp|e -enj-a Ar harfa
harpiks -en Ar smola
harselas -en , Ar ismijavanje,
ruganje
drive harselas med noen , py ce -Ar ismijavati nekoga, rugati se ne
kome
harv -enj-a Ar drljaa, brna

hasard

180

hasard -en , * hazard, rizik

spille hasard * igrati na sreu
hasardspill -et . * igra na sreu,
hazard
hasardis -t, -e A , , 1 * hazardan, opasan, riskantan
hasj -en * hai
hassel -en (bot.) , () * lijeska.
(Ijeskovo) drvo
hasselnett -enf-a * ljenjak
hast -en * urba
Han mlte reise i all hast je
Otputovao je na brzinu
*/ hui og hast , * na
preac, na vrat na nos
Det har ingen hast * Nema urbe
hast|e -etl-a V
1) (skynde seg) (ce) * uriti (se)
Han hastet videre ce ~k Zurio se dalje
2) det haster je * hitno je
Saken haster je * Stvar je hitna
hasdg -e A
1) , * brz, uurban
Han kastet et hastig blikk je *
Bacio je brz pogled
en hastig avgjrelse * brza odluka
2) (om person) . , * nagao, ljutit,
prijek
Han har et hastig sinn je ir Prijeke
je naravi
hastighet -en * brzina
med lynets hastighet * munjevitom brzinom
med en hastighet av -k brzinom od
hastighetsmler -en, pl. -e * mjera brzine
hastverk -et * urba
Jeg har hastverk ce * urim se
*Hastverk er lastverk je , je *
Brzo, pa pogreno
hat -et * mrnja
nre hat til noen ,
* mrziti nekoga, gajiti mrnju prema nekome
legge noen for hat * omrznuti
nekoga
hat|e -etl-a V * mrziti
* hate noe som pesten
* mrziti neto iz dna due
De hatet hverandre cy ce * Mrzili su se
hatsk -e A , * neprijateljski, pun mrnje
hatt -en ir eir
stiv hatt ir cilindar
*Han er hy i hatten je HOC * Digao je nos
*Han var ikke hy i hatten ce ir Pokunjio
se
* vare mann for sin hatt ,
* biti sposoban, znati vladati
sobom
* bare sin hatt som man vil ce no joj * ponaiati se po vlastitoj elji
* Sannelig min hatt! Bepe ! * Vjere mi!
*Jeg tar hatten av for ham kr

havarikommisjon

Skidam mu kapu
* ta sin hatt og g (y
) k napustiti slubu (u znak protesta)
hattehyll|e -enf-a ir polica za
eire
haug -en
1) (hoyde) , , ,
* uzvisina, breuljak, brdace, hum
Huset l p en haug ce
k Kua'se nalazila na brdacu
*Han onsket ham over alle haugene ra je
-k Poelio mu je da se tornja do
vraga
*Han onsket seg over alle haugene je
je * Poelio je da je daleko odatle
* vare over alle haugene
* biti iza sedam mora i sedam gora
2) (liten jordhaug) , * gomila,
humak
gravhaug * nadgrobni humak
3) (hop) , * , gomila
Klarne l i en haug je
* Odjea je leala na gomili
en haug aviser k: hrpa novina
*Han tjente en haug med penger je xpny
* Zaradio je hrpu novaca
haugevis ADV , , * puno,
mnogo, na gomilu, hrpimice
hauk -en (zool.)
1) (hnsehauk) * jastreb
2) (spurvehauk) k kobac
*hauk over hauk ce .
* Namjerio se kobac
na kopca
hav -et, pl. 1) k more
det pne havet , * puina,
otvoreno more
hav og land ir more i k o p n o
Bten stakk til havs je
k Brod je otplovio na puinu
Byen ligger 500 meter over havet ce
500 * G r a d se
nalazi na nadmorskoj visini od 500 metara
2) (fig.) , * masa, more
et hav av blomster k more cvijea
3) (i sammens.) k ocean
Atlanterhavet k Atlantski ocean
Stillehavet * Tihi ocean
havarer|e -te V
1) , * doivjeti
brodolom/havariju
Bten havarerte i uvret je * Brod je doivio brodolom u oluji
2) (bli delagt) || ce, || ce k
II pokvariti se, || raspasti se
Bilen havarerte cy * Kola su
havarirana
havari -et, pl. -er , , k
brodolom, havarija
havarikommisjon -en ( ) - komisija za ispitivanje
havarije (broda ili aviona)

havfrue

181

havfru|e -enj-a , A- sirena, mor

ska vila
havn -en
1) , Ar luka, pristanite
sake havn , y Ar
potraiti luku, uploviti u luku
2) (fig-) Ar utoite
soke en trygg liavn i livet y
Ar traiti utoite u ivotu
bringe noe vel i havn
Ar uspjeno okonati stvar
havn|e -etj-a V || , || Ar || dospjeti,
II zavriti
Brevet havnet i papirkurven . je
y Ar Pismo je zavrilo u kou za
otpatke
havne p hodet * pasti na glavu
havne i fengsel y Ar dospjeti u
zatvor
Bilen havnet i groften cy y
Ar Kola su zavrila u jarku
havneby -en Ar luki grad
havr|e -en (bot.) , Ar zob
havregryn -et, pl. - (.) Ar zobene
pahuljice (pl.)
havregrt -en Ar kaa od
zobenih pahuljica
havl -en (zool.) (Conger conger) yrop, rpyj Ar ugor,
gruj
heat [hit] -et (sport.) , , Ar
utrka, trka
hebraisk -e A , -A- hebrejski
hedensk -e A Ar poganski
hedenske skikker Ar poganski
obiaji
hedenskap -en Ar poganstvo
hederlig -e A , , ,
- posten, astan, pravian, pristojan
Boken fikk hederlig omtale je
-Ar Knjiga je dobila pristojnu
kritiku
vre et hederlig unntak Ar
biti astan izuzetak
hedning -en -Ar poganin
bedr|e -etj-a V , ,
|| Ar ukazati nekome ast,
potovati, odavati || odati poast
hedre et minne Ar potovati
uspomenu ~
heft|e' -et, pl. -er
1) , Ar knjiica, broura
dikthefte Ar svezak stihoya
2) (skrivehefte) * teka
3) (kuponghefte) Ar blok. .
2
heft|e -etj-a V
1) (feste) II , || Ar || prikadti,
II zakaiti
Tystykket er heftet med nl je Ar Materijal je prikaen pribadaom
2) (sinke) || Ar zadravati
II zadrati
Han heftet meg med sitt snakk je

heise

Ar Zadrao me je svojim
prianjem
Trafikken heftet oss je
Ar Promet nas je zadrao
3) (okon.) , Ar garantirati,
jamiti
Han hefter med sin formue Ar Garantira svojim imetkom
4) hefte seg ved noe ce Ar
zakaiti se za neto
heftig -e A
1) (hissig) , , , Ar Ijutit,
prijek, nagao, naprasit
Han er ganske hissig av seg je Ar On je naprasite naravi
2) (intens) , , Ar jak, intenzivan, otar
et heftig uvr Ar jaka oluja
et heftig raseri Ar jak bijes
heftighet -en , Ar naglost, intenzivnost
hegg -en (bot.). (Primuspadus) , *
sremza, cremza
hegr|e -en (zool.) (Ardea cinerea) Ar siva
aplja
hei 1 -a
Ar brda obrasla umom ili niskim raslinjem
hei INT
1) , , Ar halo, hej
Hei der! ! Ar Hej!
2) (morn) Ar zdravo
Hei p deg! ! Ar Zdravo!
3) hei sann xonca Ar hopsa
heia / , , , Ar napri
jed nai, hajde, ura
Heia Norge! ! Ar Naprijed nai!
heiagjeng -en Ar grupa navijaa
hei|e -etj-a V , Ar navijati za nekoga, bodriti
Publikum heiet p hjemmelaget je Ar Publika je navijala za
domau momad
heilhel
heim-> hjem
heime-* hjemme
heimevern -et Ar teritbrijalna o b r a n a
heimkunnskap -en
( ) Ar poznavanje prirode i drutva (kolski predmet)
heis -en Ar dizalo, lift
Heisen er i ustand je y Ar Dizalo je u
kvaru
Heisen str Ar Dizalo ne radi
* komme i heisen ce y Ar nai se
u nevolji
heis|e -te V
1) (heise opp) || /, II / Ar dizati || dii/podignuti,
podizati |j podii/podignuti
heise flagg Ar podii zastavu
heise segl / Ar razapeti/dii
jedra
2

heisekran

182

2) heise ned || * sputati ||

spustiti
heisekran -enj-a -k dizalica
heit-het
hekl|e -etj-a V , || , xe * heklati || isheklati, kakati || iskakati
hekk -en
1) , * ivica, iva ograda
2) (sport) *
Han vant 100 meter hekk je 100 pa ca * Pobijedio je na 100 metara sa
preponama
heks -enj-a * vjetica
heksekunst -en -k vrabina
*Det er ingen heksekunst To To nije nikakav kunst
hekseskudd -et, pl. - (med.) , ,
uiinue leda, lumbago, bol u
ledima
hektar -et, pl. - * hektar
1
hektje -enf-a * kukica
sy i en hekte i en kjole
* priiti kukicu za kopu na haljinu
hekt|e 2 -etf-a V || * zakainjati II zakaiti
hektisk -e A * uurban
hekto -en , * deset dekagrama
hektogram -met, pl. - * hektogram, deset
dekagram
hektoliter -en, pl. - k hektolitar
hel -t, -e A
1) , * cio, cijel, itav
hele verden k cijeli svijet
hele dagen k cijeli dan
*en hel del , * puno, poprilino
*i det store og det hele y * sve u svemu
Boka kostet hele 100 kroner je
100 k Knjiga je stajala itavih 100
kruna
Det hele er en misforstelse je
k Sve je to nesporazum
*i det hele tatt * ope uzevi
*ikke i det hele tatt * uope ne
svart over det hele k potpuno cm
2) (ubeskadiget) , , * cio,
cijel, itav, neoteen
Vindusglasset var helt je
* Stakio na prozoru je bilo ne-oteeno
3) (komplett) , , * cio, ci
jel, potpun, kompletan
Mitt servise er enda helt Moj je
k Moj servis je i dalje kompletan
4) (ren) * ist
hel ull k eista vuna
helbred -en , * zdravlje,
zdravstveno stanje
Det tok p hans helbred To je * To mu je ostetilo zdravlje
sviktende helbred * naeto
zdravlje
helbred|e -etf-a V || k || izlijeiti
helbrede noen for en sykdom

heile

izlijeiti nekoga od neke bolesti

heldig -e A
1) vre heldig k imati sree
Han er alltid heldig * Uvijek ima
sree
De var s heldige f leilighet cy
* Imali su sreu da dobiju stan
2) (gunstig) kr povoljan
et heldig yeblikk * povoljan
trenutak'
falle heldig ut / k ispasti
povoljno/sretno
heldigvis ADV k sreom
helgen -en, pl. helgner * svetac
heler -en, pl. -e * prodava ukradene robe
heleri -et, pl. -er k preprodaja ukradene robe
helg -enf-a
1) (ukeslutt) , * vikend, kraj
tjedna
Jeg vil lese denne romanen i helgen
* Proitat u ovaj
roman preko vikenda
kjpe inn mat til helgen
* kupiti namirnice za vikend
2) (rei.) , * erkveni
praznik, blagdan
julehelg * Boini praznici
Pskehelg * Uskrsni praznici
Pinsehelg k Duhovi
helgedag -en , * praznik, blagdan,
svetac
helhet -en , k cjelina, cjelokupnost
Man m se dette problemet i sin helhet
ce y * Problem
se mora sagledati u svojoj celini
helhetsinntrykk -et, pl. - k opi dojam
helhjertet -e A k svesrdan
g helhjertet inn for en sak ce
svesrdno se zauzeti za neku stvar
helikopter -etj-tret, pl. -j-tre * heli
kopter
hell -et k srea
ha hellet med seg * imati sree
/// alt hell ble det pent vr ce
na svu sreu vrijeme se proljepalo.
Vi nsker deg hell og lykke!
! elimo ti sree i uspjeha!
Hellas (geogr.) * Grka
beuje1 -enj-a * kamena ploa
hel|le 2 -te V
1) (tomme) , || , / * nahjevati || naliti
helle vann i et glass y k naliti
vodu u au
helle ut || * prosipati || prosuti
2) (skrne) ce, ce ||
ce * kriviti se, naginjati se || nagnuti se
Terrenget heller mot syd ce
k Teren se sputa prema jugu

hellefisk

183

3) helle til / (), ce () * biti naklonjen/skJon

(neemu), priklanjati se (neemu)
helle til en bestemt oppfatning ce
* priklanjati se odredenom
miljenju
4) Dagen heller ce * D a n se
blii kraju
hellefisk -en (zool.) (Hippoglossus)
( ) * konjski jezik (vrsta ribe)
helleristning -en y * figura
uklesana u stijenu
heller ADV , npe ~k radije, prije
Jeg vil heller ha kaffe enn te
* Radije bih kavu nego aj
jo for jo heller npe, ir im prije,
tim bolje
Det er ikke noe heller jeg vil To
-k To bih najradije i htio
2) (temmelig) , npe ... , HO * poprilino, prije ... nego, prvenstveno
Hret var heller lyst Koca je npe
* Kosa je bila prije svijetla nego li tamna
Veien var heller smal je
k Put je bio prilino uzak
Filmen var heller drlig je
k Film je bio poprilino lo
3) (med nekting) mi k ni
ikke jeg heller ja
ni ja
Jeg vil heller ikke ja k Neu ni ja
Han er ikke fattig, men heller ikke rik
* Nije ni siromaan ni
bogat
hellig -e A * svet
Den hellige nd k Duh sveti
et hellig sted , * sveto
mjesto, svetite
* love noe dyrt og hellig ,
ce * vrsto obeati, zakleti se
helligbrd[e -en * oskvrajivanje
helligdom -men
1) (hellig gjenstand) * svetinja
2) (hellig sted) * svetite
helligdag -en , * praznik, blagdan,
svetac
helligholde -holdt V , * svetkovati, praznovati
helpensjon [-pangsjon] -en k pun pansion
~~
hels|e' -enf-a k zdravlje
ha drlig helse -k biti loeg
zdravlja
f helsen igjen * ozdraviti
Det gr p helsa los To ir To sted
zdravlju
*Slit den med helsa ce
( je , ) * Da
nosi i da se ponosi (kad je rije o nekom poklonu,
dio odjee)
helse2 -*hilse
helseattest -en o , * uvjerenje zdravstvenom
stanju, lijenika potvrda

hemme

helsedirektoratet (best.) * dravna uprava za zdravstvo

helsekontroll -en * zdravstveni
pregled
helsekost -en * prirodna hrana
helsemyndighetene (pl.) *
zdravstveni organi
helsereis|e -enf-a * p u t o vanje radi lijeenja
helserdet (best.) opinska sluba za zdravstvenu zatitu
helseskad|e -en k oteenje
zdravlja
helsestasjon -en * zdravstvena
stanica
helsesster -en, pl. -sostre ir
medicinska sestra
helsevesen -et k zdravstvo
helskinnet -e A , k cijele
koe, nepovrijeen, neozlijeen
helst ADV
1) , * prije, radije
Jeg vil helst ikke gjore det Ja
* Ja to radije ne bih uinio
Hun vil helst bli ferdig
nocao * Ona bi radije zavrila posao
Jeg vil helst bli igjen * Radije
bih ostao
2) hva som helst k bilo sto
hvem som helst * bilo tko
..
hvilken som helst * bilo koji
hvor som helst * bilo gdje
1
nr som helst k bilo kada :
helstekt -e A * peen
helstekt lam * peeno janje
helt -en , xepoj k junak, heroj
hverdagens helter k junaci
svakidanjice
*Uten mat og drikke duger helten ikke
* Snaga na usta ulazi
heltedd -en , "Ar junatvo,
junaki podvig
heltid -enf-a puno r a d n o
vrijeme
Hun arbeidet p heltid je * Radila je puno radno vrijeme
heltidsstilling -enf-a ca
* radno mjesto s punim radnim vremenom
heltinn|e -enf-a * junakinja
helvet|e -et k pakao
* gjore helvete hett for noen
* napraviti pakao nekome
Dra til helvete! ! ce!
Idi do
vraga! Nosi se!
Din helvetes drittsekk! ! * Govnaru
jedan!
Hva i helvete gjor du? , ? *
to radi, majke mu? Koga vraga radi?
helvetesild -en (med.) , , * herpes zoster, pojasni herpes, osip
hemm|e -etf-a V || , ||

hemmelig

184

, * sputavati || sputati, ometati ||

omesti, smetati
bli hemmet i veksten y Ar
biti sputavan u rastu
hemmelig -e A * tajni
hemmelige papirer ir tajni dokumenti
holde noe hemmelig y
Ar drati neto u tajnosti
hemmelighet -en
1) * tajna
Han ropet sin hemmelighet je
Ar Odao je svoju tajnu
Hva er hemmeligheten bak hans suksess? je
> ycnexa? Ar to je tajna njegovog
uspjeha?
2) (det vre skjult) -Ar tajnost
i all hemmelighet y * u tajnosti
hemmelighetsfull
-e A * tajanstven
hemmelighold|e -/ V y . ||
-Ar drati u tajnosti, tajiti || utajiti
hemmet -e V , -Ar ometen, sputan
hemorrojder pl. (med.) , * hemoroidi
hemning -en , -Ar kompleks, smetnja
hempje -enj-a , , / (
) A: zakaka (na dugmetu)
hen ADV
1) (bort) K, () Ar k, ka (neemu)
G hen til haml ! * Idi k njemu!
2) hvor hen , * kamo. kuda
Hvor ska! du hen? / ? Ar Kamo/kuda
e?
3) dit hen , -Ar dotle, donde
4) do hen || Ar odumirati
II odumrijeti
henblikk -et
med henblikk p c Ar s obzirom na
hend|e -le V
1) ce || ce, ce ||
ce Ar dogadati se || dogoditi se, deavati se
II desiti se
Det hendte en ulykke ce -Ar Dogodila se nesrea
2) kan hende Ar moda
Kan hende du har rett y -Ar Moda
ima pravo
hendels|e -en
1) , * dogaaj, zbivanje
daglidagse hendelser * svakodnevna zbivanja
2) (tilfeldighet) , -Ar sluaj, sluajnost
Ved en hendelse oppdaget jeg fellen
-Ar Sluajno sam otkrio zamku
hendig -e A
1) (dyktig) , -Ar spretan, vian
2) (praktisk) Ar praktian
hendinghendelse
henfalle -falt V |[ ce, |j , || Ar
II odati se, || potpasti, || upasti
henfalle til alkohol ce Ar odati se piu
henfalle i grublerier y -

henge p

* utonuti u duboka razmiljanja

henge hang, hengt V (intr.) -Ar visjeti, visiti
Det henger et maleri p veggen Ha
* Na zidu visi slika
*Det henger hoyt To je . je
TO Ar To je nedostino. Daleko je to
*Hoyt henger de og sure er de cy
Ar Kisele su jabuke
* henge i en trd o Ar visjeti o koncu
*p hengende hret , * za dlaku.
za malo
Royklukten hang i rommel je ir Smrad dima je proimao sobu
henge over bokene til stadighet
Ar stalno visiti nad knjigama
Ungdommen hang p et hjorne hver aften je At Mlade je
visila na uglu svako vee
henge etter
1) || Ar zaostajati || zaostati
Han ble hengende etter de andre je
-Ar Zaostao je za drugima
2) (vre innpsliten) ,
Ar ii za nekim, traiti neije
drutvo"
Han henger etter oss til stadighet
Ar On stalno ide za nama
henge fast || ce, || ce A-1| zaglaviti
se, II zakaiti se
Toyet hang fast i piggtrden ce
* Odjea se zakaila za bodljikavu icu
henge i
1) (streve) ., -Ar ra
diti marljivo, biti vrijedan
Han henger i fra morgen til kveld
Ar On radi od jutra do sutra
2) (bli vrende) || ,
ce II ce * ostajati || ostati, zadravati se
II zadrati se
Lukten henger lenge i ce *
Mins se dugo zadrava
henge igjen || , ce ||
ce -Ar ostajati || ostati, zadravati se |j
zadrati se
En svak lukt hang igjen i toyet ce
y Ar Slab miris zadrao se u odijelu
henge med , -Ar pratiti, ne
zaostajati
Han henger svidt med i undervisningen npa -Ar Jedva prati nastavu
Han henger med oss overalt *
Svuda nas prati
henge ned , * visiti, padati
Hret henger ned i oynene p ham Koca y
-Ar Kosa mu pada u oi
henge over
Han har en trussel hengende over seg
-Ar Visi mu prijetnja nad
glavom
henge p ce, ce () Ar pridruiti se, zakaiti se (za)
* Vil du vre med, s heng p ,
1

henge

sammen

185

ce * Ako hoe, pridrui nam se

henge sammen
1) ce || ce,
ce II ce * zalijepiti se || zaljepljivati se,
sljepljivati se || slijepiti se
Dropsene henger sammen cy ce
Ar Bomboni su se slijepili
2) Skoene henger s vidt sammen
ce * Cipele samo to se nisu
raspale
3) henge sammen med noe ca Ar imati
veze s(a)
Jeg skal forklare hvordan det henger sammen
y je k Objasnit u u
emu je tu stvar
henge Yed k biti vezan za
Han henger ved hjemmet je * Ve
zan je za kuu
henge 2 hengte, hengt V (trans.)
1) || , || , II * vjeati || objesiti
Han hengte et maleri p veggen je
* Objesio je sliku na zid
*Jeg har nok henge fingrene i
k Imam puno posla
henge seg opp i bagateller ce
k kaiti se za sitnice
bli hengt ut k biti izvrgnut podsmijehu
henge seg p noen ce, ce
* prilijepiti se, zakaiti se za nekoga
2) (ta livet av) || k vjeati ||
objesiti
Han hengte seg ce k Objesio se
hengebru -a * visei most
hengels -en , k lokot
hengekoy|e -enf-a , , * mrea za spavanje, visei krevet
hengi -gav, -gitt seg V
1) (forfalle til) || ce, || ce ()
k (I predati se, || odati se (neemu)
hengi seg til drikk ce k odati se piu
2) (vie seg til) |] ce () k || posvetiti se (neemu)
hengi seg til studier ce *
posvetiti se studiju
hengiven -t, vne A , , * privren, odan, vjeran
hengivenhet -en , , k
predanost, odanost, naklonost
nre hengivenhet for noen Ar biti naklonjen nekome
hengning -en k vjesanje
hengsel -enf-etf-sletf-sla, pl. -f-sler ( ) arka (na vratima)
Doren gikk ut av hengselen cy ca
* Vrata su spala sa sarki
henhold -et
i henhold til no (), (), () (neemu), prema (neemu), na
osnovi (neega)
/ henhold til loven k na osnovi
zakona

hensikt

henholdsvis ADV k odnosno

henimot PREP (), () () pre
ma (neemu), k(a) (neemu)
henimot midnatt oko ponoi
en utvikling henimot det bedre Ar
razvoj nabolje
henlegge -la, -lagt V
V (flytte) II , ||
Ar prenositi || prenijeti, preseljavati ||
preseliti
De henla sin virksomhet til England cy
y Ar Prenijeli su svoje
poslovanje u Englesku
2) (legge til side) || .
-A: odlagati || odloiti, staviti ad acta
Saken er henlagt p.g.a. manglende beviser
je Ar Predmet je stavljen ad acta
henleggels|e -en , * odlaganje, stavljanje ad acta
henlegge en rettssak Ar obustaviti spor
henne'->hun
2
henne ADV
hvor ... henne Ar gdje
Hvor var du henne i gr? ? Ar Gdje
si biojuer?
hennes PRON Ar njezin, njen
henrett|e -etf-a V || , II Ar vriti || izvriti smrtnu kaznu, ||
pogubiti
Forbryteren ble henrettet ved hengning
je . je Ar Zloinac je
pogubljen vjeanjem. Nad zloincem je izvrena
smrtna kazna vjeanjem
henrettels|e -en , Ar ivrenje smrtne kazne, pogubljenje
henrivende A , , Ar
oaravajui, armantan, zanosan
Hun er en henrivende person je
At Ona je zanosna osoba
henrykt -e A , Ar oaran, oduevljen
Han var henrykt over f mote henne je
je Ar Bio je oduevljen
to ce je sresti
henseend|e -enf-et Ar pogled
i denls henseende y TOM , ce
Ar u tom pogledu, to se toga tie / enhver henseende y Ar u svakom
pogledu
/ politisk henseende ce Ar to
se tie politike
hensikt -en , , , Ar namjera,
svrha, cilj, namjena
svare til sin hensikt Ar odgovarati namjeni
med den hensikt ... ca ... Ar s narajerom da ...
ha til hensikt , Ar ima
ti namjeru, namjeravati
Det har ingen hensikt skjule noe
ce Ar Nema svrhe neto kriti

hensiktmessig

186

Hensikten helliger middelet * Cilj opravdava sredstvo

1
hensiktmessig -e ADJ , , * prikladan, podesan
hensiktsmessig utstyr * prikladna
oprema
2
hensiktsmessig ADV , ir
svrsishodno, prikladno
henstand -en (),
, * odlaganje (plaanja), produenje
roka, odgoda
Vi fikk henstand med betalingen cy
ir Odloili su nam plaanje
za kasnije
henstil|le -te V || , ||
moliti || zamoliti, traiti || zatraiti
henstille til noen gjore noe
ir zamoliti nekoga da neto uini
henstilling -en/-a * molba
hensyn -et, pl. - * obzir
ta hensyn til y -k uzeti u obzir
Han tok ikke hensyn til andre mennesker
* Nije imao
obzira prema drugim ljudima
med hensyn til ce , c * to
se tie, s obzirom na
av hensyn til * iz obzira prema
hensynsledd -et, pl. - (gram.) ir
neizravni/indirektni objekt
hensynsls
-e A * bezobziran
hent|e -etf-a V
1) II , no, ||
no, || no * donositi || donijed, ici
po, odlaziti || otii po, dolaziti || doi po
Hun lop for hente hjelp je no *
Otrala je po pomo
Hent kpen mm! ! * Donesi mi
kaput!
Vi henter gamle aviser Mu no
k Mi dolazirao po stare novine
De ble hentet p stasjonen cy no
* Doli su po njih na kolodvor
Han hentet fram bokene je * Iznio
je knjige
2) (f) || , ||
(, ) * dobivati || dobiti, izvlaiti ||
izvui (korist, zaradu)
Vi harjngenting hente der * Nemamo nikakve koristi od toga
hentydning -en * aluzija, natuknica
Hun kom med hentydninger om at han hadde stjlet
pengene je je k
Dala je naslutiti da je on ukrao novac
henvend|e -te V
1) henvende seg til noen ce ||
ce k obraati se || obradti se nekome
Han henvendte seg til sjefen for f hjelp
ce * Obratio se efu za pomo
Man bes henvende seg ved skranken ce
* Obratite se na salter
2) henvende oppmerksomheten
* obradti panju
ha sin oppmerksomhet henvendt p noe

herlig

* obratiti panju na neto

henvendels|e -en * molba
Ved henvendelse til kontoret fes ytterligere informasjon AKO ce ,
* A k o se obratite uredu, dobit
oete jo informacija
en skriftlig henvendelse k pismena
molba
henvis|e -te V
1) II () * upuivati || uputiti
(na)
Hun ble henvist til en annen adresse cy je
k Uputili su je na drugu adresu
2) (overlate) || * preputati II prepustiti
henvise en sak til reiten
* prepustiti predmet sudu
vre henvist til klare seg selv
biti preputen samome sebi
3) (referere til) ce || ce ,
|| * pozivati se || pozvati se
na, ukazivati || ukazati na
henvise til en paragraf i loven ce
y k pozivati se na lan u zakonu
henvisning -en
1) , k uputa, uputnica
henvisning til en spesialistlege uputnica (lijeniku) specijalistu
2) (referanse) upuivanje
under henvisning til gjeldende vedtekter
ce ir pozivajui se na vaee
propise
her ADV
1) , k ovdje, tu
Her skal vi av * Ovdje silazimo
her og der * tu i tamo
her i landet * kod nas
2) kr evo
Her har dere meg! ! * Evo me!
Her har du boken! ! * Evo ti knjige!
3) dette her OBO * ovo
denne boken her k ova knjiga
4) her om dagen, her forleden npe , * prije neki dan, onomad(ne)
herberg|e -et, pl. -er , * prenoite
herd|e -etj-a V
1) II * kalid || iskaliti
2) herde seg ce || ce, npe ce || ce * eliiti se || oeliiti
se, prekaljivati se || prekaliti se
heretter ADV ,
odsada, ubudue
herfra AD V k odavde
Hun reiser herfra i morgen
kr Ona putuje odavde sutra
herj|e -etj-a V , * pustoiti, harati
Tyvebandene herjet omkring i byen cy no k Lopovske bande harale
su po gradu
herk S
Det er noe herk To je . To je
* To je prava bijeda. To je pravi j a d
herlig -e A , * divan, sjajan

herlighet

187

Det var et herlig mltid je * Bio

je divan obrok
en herlig utsikt * divan pogled
herlighet -en , , Ar divota,
krasota, blagodat
De levde i herlighet og glede. cy
* Zivjeli su sretno i bezbrino
Guds herlighet Ar Boja blagodat
*Hele herligheten koster 20 kroner je
20 -A- Cijela stvar je stajala
samo 20 kruna
hermje -etj-a V , Ar oponasati, imitirati
De hermet etter alt hun gjorde cy je
y Ar Oponaali su je u sverau
hermed ADV ~k ovim
Hermed er vi ferdige -A- Ovim
smo zavrili
hermetikk -en (.), ! Ar konzerve (pl.), konzervirani proizvodi
hermetikkboks -en Ar konzerva
hermetiser|e -te V A- konzervirati
hermetisk -e A Ar konzerviran
hermetisk fruktjkjott / *
konzervirano voe/meso
herr 5 Ar gospodin
herr Jensen Ar gospodin Jensen
herr|e -en
1) (. ) Ar gospodin (pl. gospoda)
oppfore seg som en herre ce ir ponaati se kao gospodin
Mine damer og herrer! ! -k Dame
i gospodo!
2) (hersker) Ar gospodar
vre sin egen herre Ar biti
svoj gospodar
vre situasjonens herre je, -Ar biti gospodar situacije, vladati situacijom
vre herre over seg selv
Ar vladati samim sobom
husets herre y Ar gospodar u kui
gjore seg til herre over noe
Ar zagospodariti neim
bli herre over ilden /,
Ar savladati vatru/
poarrstei-kontrolu nad vatrom
3) (rel.) Ar Gospod
Herrens bonn Ar Boja molitva
Hvor i herrens navn ...? , ...? Ar
Gdje za ime Boga ...?
/ det herrens r Ar ljeta gospodnjeg
for mange herrens r siden Ar odavno
leve herrens glade dager ,
Ar uivati, ivjeti kao bubreg u loju
herred -et, pl. -er () Ar (seoska)
opina
herredsrett -en Ar opinski sud
herredmm|e -et , Ar vlast, kontrola
ha herredmmet i landet y At
vladati u zemlji

het

f/vinne herredmme over noe

Ar zavladati neim
miste herredmmet over seg selv /
Ar izgubiti vlast/kontrolu
nad sobom
f herredmme over seg selv Ar
ovladati sobom
herreekvipering -enj-a Ar
prodavaonica muke odjee
herrefriser -en , Ar frizer za
mukarce, brija
herregud INT , ,
Ar gospode Boe, zaboga, za ime Boga
Herregud for et uvr! , ! Ar
Boe, kakvo nevrijeme!
herrels -t, -e A / Ar bez
gospodara/vlasnika
en herrels bikkje , Ar pas bez gospodara, pas Iutalica
herskap -et, pi -j-er Ar gospoda
hersk|e -etj-a V (),
() Ar vladati (neim), upravljati (neim)
Kongen hersket over landet je
-A- Kralj je upravljao zemljom
Det hersket fullstendig stillhet i lokalet je
Ar U lokalu je vladala
p o t p u n a tiina
hersker -en, pl. -e , Ar vladar
hertil ADV (i tillegg) OBO Ar uz ovo
Hertil kommer omkostningene OBO Ar Uz ovo idu i trokovi
hes -/. -e A Ar promukao
Han skrek seg hes je Ar
P r o m u k a o je od vikanja
hesblesende A Ar zadihan
heshet -en A- promuklost
hesj|e -enj-a ( )
Ar naprava za susenje sijena (na icama)
hest -en (zool.) Ar konj
sitte til hest Ar sjediti na konju
*Han sitter p sin hye hest je Ar Sad
je na konju
* bruke apostlenes hester Ar ii pjeice
* satse p feil hest ce , Ar kladiti se pogreno, izabrati pogreno
hestehov -en (bot.) (Tussilago farfara) , Ar podbjel
hestekur -en " , - _
/ Ar konjska kura, primjena najjaih
lijekova/sredstava
hestesko -en, pl. -sko Ar potkova
hesteveddelp -et, pl. - (.) * konjske
trke (pl.)
hestekraft -enj-a Ar konjska snaga
en motor p 80 hestekrefter 80 Ar
m o t o r od 80 konja
het -t, -e A = heit , , Ar vru, vreo,
uaren
vre het i kinnene -Ar imati
uarene obraze
en het diskusjon Ar ustra rasprava

hete

188

himmel

het elskov Ar arka ljubav

3) (avslutte) || ,
het]e' -en
II * zavravati || zavriti, raskidati ||
1) (varme) , , japa, ega,
raskinuti
vruina, jara, pripeka
Forlovelsen er hevet je -Ar Za2) (heftighet) ir estina
ruke su raskinute
i kampens hete y * u estini borbe
Motet er hevet je / *
het|e -te/het V
Sastanak je zavren/zakljuen
1) (ha som navn) ce * zvati se
heve taffelet Ar zavriti obrok
Hun heter Kari ce ir Ona se zove
hevels|e -en , Ar oteklina
Kari
hevn -en , -Ar osveta, odmazda
2) (sies) ce * kazati se
torste etter hevn Ar udjeti za
Hva heter del p norsk? ce osvetom
? - Kako se to kale na norvekom?
ta/f hevn over sin fiende ce Det heter seg at... // ce ... *
Ar osvetiti se neprijatelju
Govori/kae/pria se da ...
Han fikk hevn for nederlaget je -Ar
het|e 3 -etl-a V || * ariti || uariti
Osvetio je poraz
Solen hetet opp steinen je /hevn|e -et/-a V ce || ce () *
Ar Sunce je uarilo/usijalo kamen
svetiti se || osvetiti se (nekome)
heteblg|e -enf-a -Ar toplotni val
Jeg har hevnet meg p ham for det
heteslag -et, pl. - Ar toplotni udar
ce * Osvetio sam mu se za ovo
hets -en , ( ), Det hevner seg vre uordentlig ce
-Ar hajka, agitacija (protiv ne
je Ar Osveti se coyjeku kad je neukoga), rasplamsavanje mrnje
redan
drive hets mot noen *
hevngjerrig -e A Ar osvetljiv
tjerati hajku na nekoga
hi -et, pl. - A- brlog
hett|e -en/a -A: kapuljaa
hig|e -et/-a ( ) Ar udjeti (za nedm)
en regnfrakk med hette ca hikJk|e' -en . -Ar tucanje, tuca * kini ogrta s kapuljaom
vica
hetvin -en -Ar jako vino
hikk|e -et/-a V || Ar tucati |j
hevd -en (jur.) * obiajno pravo
tucnuti
hevd|e -el/-a V
Jeg hikker ce. . *
1) (pst) -A: tvrditi
tuca mi se. Imam tucavicu
Han hevdet at han ikke hadde gjort det je
hikst|e -et/-a V / Ar grcati/grcnuti
TO Ar Tvrdio je da to nije uinio
Hun hikstet av grt je y Ar Grcala
2) (kreve) , ir traiti, zahtijeje u suzama
vati
hils|e -le V || Ar pozdraHan krevet sin rett p huset je n p a vljati II pozdraviti
BO A: Traio je svoje pravo na kuu
Jeg skal hilse fra din venn
3) hevde seg ce || ce -A: isticati
-Ar Pozdravio te tvoj prijatelj
se II istad se
hilse igjen || *
hevde seg godt i konkurransen ce y otpozdravljati || otpozdraviti
Ar istad se u natjecanju
komme hilse p noen -A- posjetihev|e -et/-a/-de V
ti nekoga
1) (lofte) || /, ||
hilse et forslag med glede
/ Ar dizati || did/dignuti, podizaca > -Ar prihvatiti prijedlog sa zadoti II podid/podignuti
voljstvom
Han hevet glasset for skle je
*Jeg skal hilse og si at han ble sint ce
-Ar podigao je au da nazdrayi
_.. . Ar L t e kako se naljutio ... _
Han hevet alle pengene je -Ar
hilsen -en Ar pozdrav
Podigao je sav novac
mange hilsener (fra) Olga
heve nivet i skolen y Ar
Ar puno pozdrava od Olge
podid razinu u koli
beste/hjertelig hilsen Olga
heve seg over noe ce, ce
ir srdaan pozdrav od Olge
* uzdignuti se, uzvisiti se nad neim
Med vennlig hilsen C Ar S potoDet er hevet over enhver tvil To je
vanjem
* To je iznad svake sumnje
hilsningstal|e -en Ar zdravica
Deigen hevel seg ce * Tijesto se
himmel -en, pl. himler
nadiglo
1) Ar nebo
* heve opp i skyene y Ar dizati u
Solen str hoyt p himmelen
oblake
.Ar Sunce stoji visoko na nebu
2) (gjore sterkere) || pounder pen himmel * pod vedvisivati || povisiti
rira nebom .
heve stemmen -Ar povisiti glas
* sette himmel og jord i bevegelse
3

himmelfallen

* pokrenuti sve i svakog

*som lyn fra klar himmel
kao grom iz vedra neba
* vre i den syvende himmel
biti u devetom nebu
2) (rei.) , paj Ar nebesa, raj
komme til himmelen y paj * doi u raj
Himmel! ! * Nebesa!
For himmelens skyld! ! * Za ime Boga!
himmelfallen -/, -falne A , je
c Ar iznenaen, kao da je pao s neba
himmelhy -t, -e A , Ar ogroman, do neba visok
himmelhy forskjell * ogromna
razlika
himmelfartsdag -en (rei.)
Kristi himmelfartsdag Ar Spasovo
himmellegem|e -et, pl. -er Ar nebesko
tijelo
himmelstrk -et, pl. - * podneblje
hin PRON () * onaj (tamo)
p hin side av elven * na onoj
strani rijeke
*/ hine hrde dager y Ar u
davna teka vremena
dette og hint OBO OHO Ar i ovo i o n o
hind -enj-a (zool.) * kouta
hinder -et, pl. -dre
1) , Ar prepreka, smetnja
vre til hinder for noe /
Ar biti prepreka/smetnja neemu
legge hinder i veien for Ar preprijeiti
2) (sport) (y ) * prepona (u konjskim trkama)
hindi ADJ, S () Ar hindi (jezik)
hindr|e -etj-a V
1) (forhindre) || , ||
, || Ar spreavati || sprijeiti, ometati || omesti
Han fikk svidt hindret en ulykke je
A: Jedva je sprijeio nesreu
2) (hemme) || , , Ar ometati || omesti, smetati, sputavati
De hindret ham i arbeidet cy ra y Ar
Omeli su ga u radu
3) (stenge for) || Ar zatvarati
II zatvoriti
hindre utsikten Ar zaklanjati
"vidik
hindring -enj-a , Ar prepreka,
smetnja
legge hindringer i veien for noen ra y Ar spreavati nekoga u neemu
hinduism|e -en Ar hinduizam
hingst -en (zool.) Ar pastuh
hink|e -etl-a V
1) (halte) Ar hramati
Han hinket avgrde je * O t h r a m a o je
2) (hoppe) -Ar skakutati
na jednoj nozi
hinn|e -enj-a Ar opna
hint -et. pl. - , Ar znak, nagoyjestaj
gi noen et hint om noe

189

hittebarn

Ar nagovijestiti nekome neto

Hun fikk et hint om hva som skulle skje cy joj he ce Ar Nagovijestili su
joj Sto e se dogoditi
hirs|e -en (bot.) npoco Ar proso
hiss|e -etj-a V
1) (egge) || , || , ]| Ar hukati || nahukati II draiti || nadraiti
Han hisset dem p hverandre je Ar Medusobno ih je nahukao
Han hisset hunden p dem / je
Ar Nahukao je psa na njih
2) hisse seg opp ce || ce,
ce || ce, ce ||
ce Ar estiti se || razestiti se, uspaljivati
se II uspaliti se, uzbudivati se || uzbuditi se
3) hisse seg ned ce || ce *
smirivati se || smiriti se
hissig -e A
1) , , , Ar razdraljiv, ljutit, estok, prijek
en hissig person ,
Ar osoba prijeke naravi
en hissig diskusjon Ar estoka
rasprava
hissige ord Ar estoke rijei
Ikke s hissig! ! Ar Bez uzbudenja!
bli hissig ce || ce Ar estiti se
II razestiti se
2) (ivrig) At eljan
vre hissig etterjp noe Ar eljeti
neto
Han var hissig etter bli ferdig med prosjektet
je Ar Bilo mu
je j a k o stalo da zavri projekt
3) (med.) Ar jak
en hissig hevelse At jaka oteklina
hissighet -en , -Ar estina, razdraenost
i et yeblikks hissighet y
Ar u trenutku razdraenosti
hissigpropp -en Ar ljutica
histori|e -enj-a
1) At povijest, historija.
studere historie Ar studirati
povijest
2) (fortelling) , Ar pria, anegdota
Det var en srgelig historie To je
Ar To je bila tuna pria
3) (affre) Ar stvar
Det ble en dyr historie reparere taket je
Ar Bila je skupa stvar
popraviti krov
historiker -en, pl. -e At povjesniar, historiar
historjkk -en At historijat
historisk -e A At povijesni, historijski
hit AD V At ovamo
Kom hit! ! Ar Dodi ovamo!
hit og dit - Ar tamo-amo
Hit med boka! ! -Ar Daj knjigu!
hittebarn -et. pl. - Ar nahoe

hittegods

190

hittegods -et (.) * naene stvari

(pl-)
hittegodskontor -el, pl. -f-er * ured za izgubljene stvari
hitterst -e A * najblii
hittil ADV * do sada
Hittil har alt gtt bra je
* Do sada je sve dobro ilo
hiv|e he(i)v[hivde, hivd/hevet V
1) (kaste) || * bacati || baciti
Han hev papiret i soppelkassen je
y -k Bacio je papir u koaru za
otpatke
Bten hev seg i sjoene cy
- * Valovi su bacali brod tamo-amo
2) hive ut || () k
izbacivati || izbaciti (van)
Han ble hevet ut av restauranten cy ra
k Izbacili su ga iz restorana
3) hive overbord ca y ,
(.) k izbaciti s broda u more, (fig.)
odbaciti
*Han hev overbord alle hemningene je
k Odbacio je sve komplekse
4) hive p seg klr *
nabaciti na sebe odjeu
5) hive etter pusten
pokuati doi do zraka
6) (lofte) || / * dizati || dii/
dignuti
hive (opp) ankeret || *
izvlaiti || izvui sidro
hjelm -en , * ljem, kaciga
hjelp -enj-a ~k pomo
Han fikk hjelp av sine venner je
Dobio je pomo od svojih
prijatelja
rope om hjelp / y * zvati/
vikati u pomo
Hjelp! ! * U pomo!
komme noen til hjelp * pomoi
nekome
Arbeidet er stort, men vi fr ta tiden til hjelp
je , Posao je
velik, ali vremenom emo uspjeti
De mne ta natten til hjelp cy
Morali su raditi i nou
ved hjelp av ir pomou
ved egen hjelp' ir vlastitom
snagom
hjelpe hjalp, hjulpet V
1) || (, ) * pomagati II pomoi (nekome, nekoga)
Hun hjalp ham med leksene je ca
* Pomogla mu je sa zadacima
hjelpe noen fra drukne * spasti nekoga od davljenja
Hun hjalp ham med penger ra je Ho * Pomagala ga je novano
rekke noen en hjelpende / , * pruiti ruku nekome, moi nekome
hjelpes at , ce

hjemland

+ pomoi jedan drugome, uzajamno se

pomagati
De hjalp ham p med frakken cy
* Pomogli su mu da obue ogrta
hjelpe til med noe y k pomagati
u neemu
2) (nytte) , II biti od koristi, koristiti, pomagati
II pomoi
Hva hjelper det vare snill? je
? Od kakve je koristi biti dobar?
Det hjelper ikke klage
/ + Nema koristi od aljenja/albe
Medisinen hjelper mot forkjlelse * Lijek p o m a e protiv prehlade
Det fr ikke hjelpe om det blir sent He
* Nije vano ako bude kasno
4) ikke kunne hjelpe for noe /
Ar ne biti kriv/duan zbog neega
Jeg kan ikke hjelpe for at jeg synes synd p ham
likevel He a ra k Ne mogu a
da ga ne alim
hjelpearbeider -en, pl. -e * pomoni radnik
hjelpeverb -et, pl. - ir pomoni
glagol
hjelpeles -i, -e A * bespomocan
hjelpemiddel -ei, pl. -midler *
pomono sredstvo
hjelpeordning -enj-a (.) kr
olakavajue mjere (pl.)
hjelpepleier -en, pl. -e (.),
(.) * bolniar (m.). bolniarka (f.)
hjelpeundervisning -enf-a * dodatna nastava
Eleven mtte ha hjelpeundervisning i norsk
je
Uenik je morao dobiti dodatnu nastavu
iz norvekog jezika
hjelpsom -t, -me A ,
usluan, spreman da pomogne
hjem' -met, pl. - = h e i m -en
1) ,
dom, kua
komme fra et godi hjem /
biti iz dobre kue/obitelji
stifte sitt eget hjem * osno
vati svoj dom
mtte g fra hus og hjem
* morati napustiti kuu i ognjite
Norge er mitt nye hjem je
* Norveka je moja nova domovina
2) (institusjon) , * dom, institucija
hjem for alkoholikere * zavod za lijeenje alkoholiara
hjem for utviklingshemmede .
dom za djecu ometenu u razvoju
2
hjem ADV k kui, doma
* g nedenom og hjem * propasti
lengte hjem / *
eznuti za kuom/domovinom
hjemkomst -en * povratak kui
hjemland -et, pl. - , k domovina

hjemlengsel

191

England er hans hjemland je Ar Engleska je njegova domovina

Norge er. skisportens hjemland je * Norveka je kolijevka skijanja
hjemlengsel -en / Ar
enja za zaviajem/domovinom
Han fikk hjemlengsel ra je
Ar Uhvatila ga je enja za kuom
hjemlig -e A Ar d o m a d
en hjemlig atmosfre Ar domaa atmosfera
hjemme = heime ADV mon. Ar kod kue, doma
Jeg bor hjemme / *
Stanujem kod kue/roditelja
fole seg hjemme ce -Ar osjeati se kao kod kue
* vre hjemme i sitt fag nocao y
Ar imati svoj posao u malom prstu
*Det horer ikke hjemme noesteds To .
To je Ar To nije tono. To je mimo
pameti
hjemmebrenning -enj-a () je Ar (nedoputeno) peenje rakije kod
kue
hjemmebrent -en Ar domaa rakija eerua
hjemmearbeid -et
1) nocao
( ) -Ar posao koji zahtijeva rad izvan radnog
vremena (kod kue)
2) (lekse) Ar domai zadatak
hjemmefra ADV , Ar od kue,
od roditelja
Han flyttet hjemmefra da han var 18 r Ca 18 ce k- Ar Sa 18 godina odselio se
od kue
hjemmehjelp -en y (
) -Ar pomo u kui (koju
plaa opinska socijalna sluba nemonim starijim
osobama i bolesnicima)
hjemmehrende A ca Ar s prebivalitem
hjemmel -en, pl. hjemler /,
Ar zakonska osnova, zakonsko pokrie
Det er ikke hjemmel i loven for gjore dette
y Ar Nema osnove u zakonu za takav postupak
hjemmelaget -e A , * izraden kod kue, domai
hjemover ADV Ar kui
, .
Han gikk hjemover je Ar Poao je
kud
hjemsted -et, pl. -er , Ar mje
sto boravka, zaviaj
hjemsok|e -te V || Ar zadeavati
II zadesiti
Landet ble hjemskt av krig je
Ar Zemlju je opustoio rat
hjemvei -en Ar put k u d
p hjemveien , Ar na putu
k u d . na povratku

hjerteknuser

hjern|e -en , , Ar mozak, um, pamet

* legge hjernen i blot , ,
II Ar mudrovati, premiljati,
mozgati || promozgati
*Han har ftt den melodien p hjernen Ta
ce no Ar Ta melodija mu
se stalno vrti po glavi
* vri sin hjerne med noe
* razbijati glavu n e d m
Hun er hjernen bak det hele je
Ar O n a je mozak dtave stvari
landets skarpeste hjerner y
Ar najjad umovi u zemlji
hjernegymnastikk -en ,
Ar vjebanje mozga, otrenje uma
hjernebldning -en (med.) Ar
modano krvarenje
hjernehinnebetennels|e -en (med.) Ar upala modane ovojnice
hjernerystels|e -en (med.) Ar potres
mozga
hjerneslag -et, pl. - (med.) , ,
Ar modani udar, kap, lag
hjernevask -en Ar pranje mozgova
hjert|e -et, pl. -er Ar srce
Han har svakt hjerte Ar Ima slabo
srce
/ hjertet av byen y Ar u srcu grada
Han har et godt hjerte .
Ar On ima dobru duu. On ima srca
p fastende hjerte , Ar natate
* ha hjertet p rette sted
Ar imati srce na pravom mjestu
* ha hjertet i halsen . y Ar imati
srce u petama
*med hnden p hjertet Ar ruku na
srce
* ha alt hva hjertet begjrer
Ar imati sve to srce eli
* pne sitt hjerte for noen
Ar otkriti svoju duu nekome
*Han har noe p hjertet
Ar Ima neto na srcu to bi htio
red
* legge seg noe p hjertet , * imati na umu, zapamtiti
*Det kom fra hjertet To je Ar To
je dolo od srca
*ah~at hjerte av gidl/stein / Ar imati zlatno/kameno srce
* ikke ha hjerte til... ... Ar nemati
srca da ...
hjertet banker Ar srce lupa
mitt hjerte banker for deg -Ar
srce mi kuca za tebe
* lette sitt hjerte , Ar olakati srcu, dati sebi oduka
* tape sitt hjerte ce Ar zaljubiti se
hjerteattakk -et, pl. - * srani napadaj
hjertebank -en Ar lupanje srca
hjerteinfarkt -et, pl. - , Ar
infarkt srca, srani udar
hjerteknuser -en, pl. -e Ar miljenik

hjertelig

192

hjertelig -e A * srdaan
hjertelig hilsen fra * srdaan
pozdrav od
Hjertelig velkommen! ! * Do
bro nam doli!
Jeg er hjertelig enig med Dem ce
ca * Potpuno se slaem s Vama
bjertelos
-e A , * bezduan,
bez srca
hjertens A * iskren
hjertens gjerne k drage volje
* vre hjertens glad ce ,
obradovati se iz sveg srca, biti
sretan
* si sin hjertens mening
* rei svoje iskreno miljenje
*av hjertens lyst * do mile volje
hjerteslag -et.pl. - (med.) k srani udar
hjertesukk -et, pl. - k uzdah od srca
hjertesvikt -et, pl. - (med.) k srani
zastoj
hjerteskjrend|e A , bolan,
koji para srce
et hjerteskjrende skrik
krik koji para srce
et hjerteskjrende syn k bolan
prizor
hjord -en (rei.) , k stado, krdo
hjort -en (zool.) * jelen
hjul -et, pl. - k kota
*Det gr som kjepper i hjul *
Ide kao podmazano
* vre femte hjul p vognen ,
* biti prekobrojan, deveta rupa na svirali
* f hjulene i sving *
uspjeno pokrenuti neto
hjulbent -e A * krivonog
hjulspor -et, pl. - * tragovi kotaa
hjrnje -el, pl. -er
1) (om ytre hjrne) , k ugao, kut
Vi motes p hjrnet ce /
k Srest emo se na uglu
Han bor p hjrnet -k Stanuje na
uglu
like om hjrnet * odmah iza
ugla
2) (om indre hjrne) , yrao k kut
i hjrnet y - * u kutu
bli klemt opp i et hjrne y
k biti satjeran u ugao
* vre i godt/lunt hjorne y k biti u dobrom raspoloenju
hjrnestein -en * kamen temeljac
hjrnetann -en/-a k onjak
H-melk -en (y cy ) homogenizirano mlijeko (u korne su vrhnje i mlijeko sjedinjeni)
hobby -en * hobi
Jeg har fotografering som hobby Moj je + Moj hobi je fotografija
hobbyklubb -en - * hobi-klub
hod|e -et. pl. -er

hogg

1) * glava
vri om hodet p noen
razbiti nekome glavu
et hode hyere * za glavu vii
*stort hode lite vett ,
glava bez pameti, upljoglav
*et godt hode k bistra glava
kloke hoder * pametne glave
*et vittig hode * duhovita osoba
bry sitt hode med noe / ,
* zamarati/lupati glavu,
razbijati glavu neim
boye hodet , (.)
sagnuti glavu, (fig.) pognuti iju
* folge sitt eget hode no * raditi po
svom
* ha hode for + imati smisla za
* holde hodet kaldt k biti priseban
* holde hodet over vannet ce
kr jedva se provlaiti
* legge siti hode i blot , o
ir umovati, razmiljati o neemu
* stikke hodene sammen *
neto konspirirati
*Det er ikke etter mitt hode no
k Nije po mojoj volji
* sette seg noe i hodet y
* uvrtid neto sebi u glavu
*Jeg kan ikke f det inn i hodet mitt He y
* Ne ide mi u glavu
* henge med hodet ,
* biti neraspoloen, objesiti glavu
* ha tak over hodet *
imati krov nad glavom '
* flykte over hals og hode
* pobjei glavom bez obzira
* Problemene vokser oss over hodet npe * Problemi nadilaze nae
snage
* sette saken p hodet /
ir izvrnuti/preokrenuti stvar
stupe p hodet y ir skoiti
na glavu u vodu
riste p hodet * o d m a h n u t i
glavom
* treffe spikeren p hodet y
* pogoditi tono u cilj
* f noe. ut ayjwdet . . * . .
izbiti neto iz glave
* ta en avgjrelse over hodet p noen
ca * odluiti neto
bez dogovaranja s nekim
2) (om kl. salat) * glavica
hodebunn -en , * tjeme
hodepinje -en/-a * glavobolja
hodepinetablett -en k
tableta protiv glavobolje
hodeskalle -en -k lubanja
hoff -et. pl. - * dvor
ved hoffet * na dvoru
hoft|e -en/-a - * kuk
hofteholder -en, pl. -e , * haller
hogg -et, pl. - = hugg

hogge
1) , , , * usjek,
posjeklina, posjekotina, udarac
2) (nrhet) Ar blizina
Huset ligger Uke borti hogget her je y
* Kua je tu u blizini
hoglge -de/hogg = hugge V
1) Ar sjei
hogge ned * posjei
hogge av || * odsijecati || odsjei
hogge over |[ * presijecati ||
presjei
2) (gripe) hogge tak i || , || Ar
II uhvatiti, || z g T a b i t i

3) (klyve) * cijepati
hogge ved * cijepati drva
hogge opp II , || Ar || i s k o madati, || iscjepkati
4) (stange) * udarati
Bten ligger og hogger mot steinene
o Ar amac u d a r a o stijene
hoggjern -et, pl. - Ar dlijeto
hoggorm >huggorm
hol-^hull
hold -et, pl. 1) (tak) * vrstina
Det er ikke noe hold i ham je .
Ar On je mlakonja. Nema energije
Det er ikke noe hold i den pstanden
Ar Ta tvrdnja je neosnovana
2) Han er i godt hold ce / -Ar Prilino se zaoblio/popunio
3) (avstand) -Ar udaljenost
p nrt hold , Ar iz blizine,
izbliza
p kloss hold , Ar sasvim blizu,
tik uz
p langt hold Ar izdaleka
4) (krets) Ar krug
Jeg har opplysningen fra plitelig hold
Ar Dobio
s a m obavijest iz povjerljivih krugova
p hyeste hold y -Ar u n a j v i i m krugovima
5) (med.) Ar probadanje
Jeg har hold i siden ca Ar
P r o b a d a me sa strane
holdbar
-e A
1) , Ar trajan, solidan
2) (om-mat) , ,
Ar k o j i n i j e Iako kvarljiv, trajan, nekvarljiv
3) (akseptabel) , Ar istinit,
prihvatljiv
Pstanden var ikke holdbar
* Tvrdnja nije bila istinita
holdbarhet -en
1) Ar trajnost
Kjttet har lang holdbarhet i dypfrysen Meco
Ar Meso ima dug
rok trajanja u krinji za duboko smrzavanje
2) (gyldighet) * istinitost
underske en pstands holdbarhet Ar ispitati istinitost tvrdnje

193

holde

holde holdt, holdt V

1) Ar drati
holde i armene y / Ar
drati u rukama/naruju
holde noen i hnden Ar
drati nekoga za ruku
* holde noen i orene / ,
Ar zauzdati/obuzdati ne
koga, drati nekoga na uzdi
holde sin del av avtalen Ar ispuniti svoj dio ugovora
* holde tungen rett i munnen ce,
Ar koncentrirati se, biti koncentriran
* holde oye med noen Ar motri ti na nekoga
* holde hund / nea Ak- drati/imati
psa
* holde ord Ar odrati rije
* holde pusten Ar zaustaviti
disanje
* holde sengen y -Ar leati u krevetu
* holde stikk ce Ar pokazati se
tonim
* holde tett med noe o ,
Ar utjeti o neemu, ne odati
* holde lag med noen ce ca Ar
druiti se s nekim
* holde flge med noen y Ar pratiti
u stopu
* holde stand mot noe || Ar odolijevati || odoljeti neemu
*Det vil holde hardt! ! Ar Bit e teko!
*Hold kjeft/munn! ! ! * U m u k n i !
Zavei!
*Det holder! je! ! Ar Dovoljno je!
Dosta!
2) (avholde) || Ar odriavati
II odrzati
holde forelesning Ar odrzati
predavanje
:
holde andakt () Ar
(o)drati slubu Boju
holde bryllup/mottakelse / Ar prirediti svadbu/prijem
3) holde seg (ikke bli delagt) , II , ce . ce Ar
trajati, izdravati || izdrati
Kjtt holder seg lenge i fryseren Meco
y Ar Meso dugo traje u krinji za duboko smrzavanje
Han holder seg godt ce . Ar Dri se dobro. Lijepo izgleda
Hvis det gode vret holder seg AKO ce
-k Ako lijepo vrijeme potraje
4) holde seg ce Ar drati se
holde seg rolig Ar biti miran
holde seg for rene Ar
poklopiti ui rukama
Barnet holdt seg til moren ce
Ar Dijete se dralo majke
Hold deg framp! ! Ar Budi pro-

h o l d e av

194

bojan!
holde av * voljeti
Jeg holder av ham ra * Volim ga
holde borte
J) ir drati na strani
2) holde seg borte ir izbjegavati
Han holder seg borte fra oss * Izbjegava nas
holde fast
1) || , * stezati
II stegnuti, drati vrsto
2) holde fast ved ce , ,
* drati se neega, tvrditi,
ostajati pri neemu
3) holde seg fast ce * drati se
holde fra hverandre ir razlikovati
holde fram
1) II * pruati || pruiti
Han holdt fram hnden je * Pruio
je ruku
2) (fortsette) || ir nastavljati II nastaviti
*Holdfram som du stevner * Nastavi pravcem kojim si krenuo
holde igjen
1) (bremse) . * zadravati.
zatezati
2) holde igjen ynene || *
miriti || zamiriti
holde inne
1) y ir drati u kui
Hun holder seg inne je y * Stalno je
u kui
2) holde seg inne med noen ca

biti prijatelj s nekim

holde med
1) holde med noen ce ca * slaga ti
se s nekim
2) holde en med klar
* opskrbiti nekoga odjeom
3) holde en med selskap praviti nekome drutvo
holde nede
holde noen nede ir sputavati
nekoga
1) holde prisene nede
* drati cijene na niskoj razini
holde opp
holde opp med noe || c
* prestajati || prestati s neim
Hold opp! ! ir Prestani!
holde p
1) holde p med noe ce ir baviti
se neim
2) (vare nar ved ) biti na rubu
Jeg holder p bli gal! ! Poludjet u!
3) (fastholde) , ()
tvrditi, ostajati pri (neemu)
Jeg holder p mitt Tvrdim svoje
holde sammen ce, ce ,
druiti se, drati se skupa, biti zajedno
*De holder sammen i tykt og tynt ce
y Dre se zajedno u dobru i zlu

hopp

holde til ce, ir nalaziti se, biti

Hvor holder du til? ? ir Gdje ivi?
holde tilbake || * zadravati
II zadrati
holde ut || , || * izdravati || izdrati, podnositi || podnijeti
Jeg holder det ikke ul! He ! He ! Ne mogu vie! Ne podnosim vie!
holde utenfor no , k drati
po strarti, ne uvesti
Han holdes alltid utenfor ra no
k Uvijek ga dre po strani
holdeplass
-en
,

(
/ ) - stanica, stajalite, postaja (na aulobusnoj/tramvajskoj Liniji)
holdepunkt -et, pl. -/-er , k osnova
Har du noe holdepunkt for det du sier? Ha
? * Na osnovi ega to kae?
Hun er et fast holdepunkt i hans liv je
y k Ona je vrst oslonac u njegovom ivotu
holdning -en
1) * dranje
Han har god/drlig holdning /
On ima lijepo/Ioe dranje
2) (instUling) , stav, odnos
Hvilken holdning har du til dette sprsmlet?
o ? Kakav stav
zauzima o ovom pitanju?
hollandsk -e A , k nizozemski, holandski
hollender -en, pl. -e (.),
(.) * Holananin (m.), Holananka (f.)
holm|e -en k otoi, kolj
homofil -t, -e A k homoseksualan
homofiles rettigheter k
prava homoseksualaca
homoseksualitet -en * homoseksualnost
homoseksuell -t, -le A k homoseksu
alan
homopati -en ir homeopatija
honning -en * med
honnr-en
1)
pohvala
Han fortjener honnr for sin innsats
* On zasluuje hvalu za svoje zalaganje
.
2) (mil.) * poasni pozdrav
honnrbillett -en, pl. -er y ca * povlastica u javnom prometu
honorar -et, pl. -er k honorar
honorr
-e A k honoraran
hop -en
1) (haug) , xpna * hrpa, gomila
en hop med boker * hrpa knjiga
2) (flokk) , kr gomila, masa
alt/alle i hop / * sve/svi skupa
* henge i hop * biti povezan
hopp -et, pl. 1) CKOK k skok

gjre et hopp * skoiti

lengdehopp k skok udalj

hoppbakke

195

hoydehopp -Ar skok uvis

2) (del av hoppbakke) / * most/platforma skakaonice
hoppbakk|e -en Ar skakaonica
hopp|e -etj-a || Ar skakati || skoiti
hoppe lengdejhoyde / * skakati
uvis/udalj
hoppe bukk ce * igrati se
trule kobile
hoppe paradis ce kr igrati se
kolice
hoppe tau * skakati
preko konopca
*Det er like godt hoppe i det som krype i det
-Ar Bolje
odjednom nego malo po malo
hoppe av
1) || -Ar iskakati || iskoiti
2) (pol.) k traiti politiki azil
hoppe over / ||
Ar preskakati/preskakivati || preskoiti
hoppe p
1) || k skakati || skoiti na
2) (fig.) hoppe p et forslag
* prihvatiti prijedlog smjesta
hopp|e -a (zool.) * kobila
hopper -en, pl. -e / *
skaka na skijama
hopprenn -et, pl. - y / takmienje u skijakim skokovima
hoppski -enj-a, pl. - / * skije
za skakanje
hor|e -a * kurva
horisont -en , k vidokrug, obzorje, horizont
dukke opp i horisonten ce k pojaviti se na horizontu
horisontal -/, -e A , k horizontalan
hormon -et, pl. -er * hormon
horn -et, pl. 1) por * rog
en okse med horn ca ,
k bik s rogovima, rogati bik
* ta tyren ved hornene ce ca
* uhvatiti se ukotac s problemima
* ha~eThorn i siden til noen
-Ar imati nesto protiv nekoga
* bre jf horn / Ar biti/postati rogonja
2) (mus.) por, Ar rog, truba
valthorn p o r -Ar umski rog
jakthorn p o r Ar lovaki rog
3) (bilhorn) Ar automobilska sirena
horngjel -en (zool.) (Belone) ( ) *
iglica (vrsta ribe)
hornhinn|e -enj-a (anat.) Ar ronjaa
hornmusikk -en k
glazba limenih instrumenata
hos PREP () Ar kod (nekoga), u (nekoga)

hoven

Han har vrt hos meg je -Ar Bio je

kod mene
hospital -et, pl. -j-er Ar bolnica
Hun mtte innlegges p hospitalet je y
Ar Morala je u bolnicu
hospjts -et, pl. -er () * (jeftino)
prenoite
host|e -etj-a V
1) -Ar kasljati
hoste opp noe Ar iskaljati
neto
2) (fuske) ( ) Ar nepravilno raditi (o motoru)
host|e -en Ar kaalj
hostemikstur -en Ar sirup protiv
kalja
hostesaft -en Ar sirup protiv
kalja
hot dog [ht dg] -en y
Ar hrenovka u pecivu, hot dog
hotell -et, pl. -er Ar hotel
bo p hotell y Ar stanovati u
hotelu
ta inn p et hotell y Ar odsjesti u
hotelu
bestille hotell Ar naruiti
hotelsku sobu
hotell- og restaurantnringen (best.)
Ar ugostiteljstvo
hotelIvreIs|e -et, pl. -er -A- hotelska
soba
1
hov -en (zool.) k kopito
2
hov -et Ar pagansko svetilite
hovdyr -et, pl. - (zool.) Ar kopitar
hoved- A Ar glavni
hovedavtale -en ( ) Ar glavni ugovor (izmeu poslo
davaca i sindikata)
hovedfag -et, pl. - , , magisterij
Hun tok hovedfag i engelsk je Ar Poloila je magisterij iz
engleskog
hovedforhandling -en (jur.) Ar glavni
pretres
hovedkvarter -et, pl. 1) (mil.) Ar vrhovni stab
2) (fig.) , . k glavna baza,
centrala
hovedperson -en Ar glavna linost
hovedroll|e -enj-a Ar glavna uloga
hovedsak -enf-a , , Ar
glavno, glavna stvar, bit, sutina
Hovedsaken er at noe blir gjort je ce
Ar Glavno je da se neto uini
hovedsakelig -e ADV , k uglav
nom, veinom
hovedsetning -en Ar glavna reenica
hovedstad -en, pl. -steder
1) Ar glavni grad
2) (i et kongedmme) Ar prijestolnica
hovedtrekk -et, pl. - Ar osnovna odlika
hoven -t, hovne A

hovmester

196

1) , * otekao, oteen
2) (overlegen) , * nadmen, ohoi
hovmester -en, pl. -e * ef sale
hovmodig -e A , * nadmen, arogantan
hoYn|e -etl-a || , ce || ce -k oticati || otei, napuhati se || naduti se
Etter slaget hovnet armen sterkt opp je
* Ruka je j a k o otekla posli
je udarca
hr. (= herr) r., - () ir g., g-din (gospodin)
hubro -en (zool.) (Bubo bubo) , *
buljina, sovuljaga
hud -en , (.) * koa, put (f.)
Han er mork i huden je * Tamne je
puti
ha tykk hud , (.)
* imati debelu kou, (fig.) biti neosjetljiv
mbler av hud * kono pokustvo
* sluke noe med hud og hr y
, (.)
* progutati neto u cijelosti, (fig.) povjerovati u
neto bez kritike
* skjelle noen huden full - izgrditi nekoga na pasja kola
hudfarg|e -en * boja koe
huff/ * u f
Huff, for et vr! , je ! ir Uf, kakvo
je vrijeme!
hugg-hogg
hugge-hogge
huggorm -en (zool.) ir ridovka, arka
huk S
sitte p huk -Ar uati
sette seg p huk || * || unuti
hukommels|e--en * pamenje
Han har mistet hukommelsen je
ir Izgubio je pamenje
hul -t, -e A
1) , * upalj, upljikav
Treet var hult inni je
Drvo je iznutra bilo uplje
* ha noen i sin hule hnd y
, * imati nekoga u
- svojojjnoi, drati nekoga u ruci
2) (om lyd) , * priguen, dubok
en hul stemme * priguen glas
3) (falsk) ir prazan
en hul unnskyldning ir prazan izgovor
hule fraser ir prazne rijei
hulder -dra, pl. -drer ,

* vila, natprirodno
bie iz norvekog narodnog vjerovanja u liku lijepe
ene pastirke s kravljim repom
hul|e -enf-a
1) * spilja, pilja, peina
* vge seg inn i lovens hule ce
, * usuditi se

humr

lavu na noge, hrabro stati pred opasnost

2) (hulrom, anat.) * upljina
huleboer -en, pl. -e k spiljski/peinski ovjek
hulk|e -etf-a V , k ridati, jecati
hull -et, pl. -f-er=hol
1) pyna * rupa
hull i buksen pyna ir rupa na
hlaama
stille hull p noe k probuiti
neto
spenne belteremmen et hull inn
* zategnuti remen za jednu rupu
Det er mange hull i hans kunnskaper * Postoje velike rupe
u njegovom znanju
*Hun slo hull i hodet je *
Raskrvarila je glavu
2) (i tennene) , zubni karijes, pokvareni zubi
Jeg har hull i en tann ce *
Pokvario mi se zub
3) fangehull * tamnica
Han ble satt i hullet cy ra y / k
Strpah su ga u uzu
hullet -e A pyna k pun rupa
hullkort -et, pl. - ()
kompjutorska (perforirana) kartica
hulrom -met, pl. - * upljina
hulter til bulter ADV ,
* razbacan na sve strane, u neredu
Klrne var slengt hulter til bulter je
* Odjea je bila razbacana na sve strane
human -/, -e A , k ovjean, human
humanistisk -e A k humanistiki
humanitr -/, -e A * humanitaran
humbug -en * prijevara
huml|e' -enf-a (zool.) (Bombus) * bumbar
* la humla suse , ce * udariti brigu na veselje, opustiti se
2
huml|e -en (bot.) k hmelj
hummer -en, pl. -erf-e (zool.) * jastog
humor -en
humor
ha sans for humor
imati smisla za humor
humoristisk -e A k humoristian
hump -en , , k neravnina,izboina
Veien var full av humper je *
Cesta je bila neravna
hump|e -etf-a V , ce ir truckati se, drndati se
humpet -e A , * neravan
humor -et * raspoloenje
vre i godt humor * biti raspoIoen
vre i drlig humor * biti
neraspoloen
De kom i godt humr cy ce k
Oraspoloili su se
ta noe med godt humor ca
* prihvatiti neto s osmijehom

hun

197

Det tar p humoret To * To

kvari raspolozenje
hun henne PRON (/, /, ) * ona
(nju/ju, njoj/joj, njom)
hund -en (zool.) , Ar pas
ha hunden i bnd /
drati psa na lancu
* g i hundene * propasti
* Der ligger hunden begravet TOM
Ar U t o m grmu Iei zec
*En skal ikke skue hunden p hrene He no
Ar Ne sudi po izgledu
rode hunder (med.) / , * vodene boginje, varicele
hundeskatt -en * porez na pse
hundeliv -et Ar pasji ivot
hundevr -et Ar pasje vrijeme
hundegalskap -en
(med.) , *
bjesnoa
hundehalsbnd -et, pl. - , Ar
ogrlica za pse
hundekjeks -en (bot.) Ar krasuljica
hundelenk|e -enj-a nee Ar lanac za pse
hundre TALL , Ar sto, sto tina
to hundre , Ar dvjesto, dvije
stotine
Mange hundre mennesker omkom
je Ar Vie stotina ljudi je poginulo
hundrelapp -en , (o ) Ar
stotinjarka (o novcu)
hundrevis ADV , Ar na
stotinu, vise stotina
hundrer -et, pl. - , Ar stoljee, vijek
hunger -en Ar glad
do av hunger * umrijeti od
gladi
hungersnd -en , Ar glad, gladovanje
hungr|e -etj-a V , Ar udjeti
hungre etter kjrlighet -k
udjeti za ljubavlju
hunn -en (zool.) Ar enka
hunnkjnn -et Ar enski rod
hurp|e -a (o ) Ar betija, vjetica (o
eni)
Din gamle hurpe! ! A: Stara vjetice!
hurra INT , ypa Ar ivio, hura
rope hurra / Ar uzvikivati
ivio/hura
Hurra for 17. mai! 17. ! Ar Zivio 17.
maj!
Hipp, hipp, hipp hurra! ! Ar Hura!
*Det er ikke noe rope hurra for
Ar Nije nita naroito
hurtig -e A , * brz, hitar
hurtigtog -et, pl. - Ar brzi vlak
hurtighet -en , Ar brzina, hitrina
hurtiglp -et, pl. - (sport) -Ar
brzo klizanje na ledu
hurtigruta (best.) (
) Ar ekspresna brodska linija (uz
norveku obalu)
hun -en Ar gomila
hus -et, pl. - , Ar kua, dom
1

huske

* ha pent hus Ar primati goste bez posebnog poziva

* holde til hus , Ar stanovati, ivjeti
*De gikk mann av huse cy /
Ar Svi su krenuli/pohrlili .
* sette huset p ende /
/ A- isprevrtati
kuu, napraviti darmar
* holde et forferdelig hus Ar galamiti
Hun styrer huset Ar Ona
vodi domainstvo
kongehus Ar kraljevska kua
holde noe innen husets fire vegger
* drati neto unutar etiri
zida
spille for fullt hus Ar
igrati pred p u n o m dvoranom
husarrest -en -A- kuni pritvor
husbank -en
Ar dravna banka za stambenu izgradnju
husbankln -et, pl. -
kredit od dravne banke
za stambenu izgradnju
husbond|e -en , k domain, go
spodar
husbukk -en (zool.) (Halstrupes bajulus) Ar kuna strizibuba
husdyr -et, pl. - -Ar domaa
ivotinja
husflid -en Ar domaa radinost
hus|e -etj-a V y -Ar primiti u kuu
huse noen for natten -Ar pruiti nekome prenoite
Museet huser mange verdifulle gjenstander jy je Ar
U rauzeju je pohranjeno puno dragocjenih predmeta
. .
hushai -en Ar spekulant stanovima
hushjelp -enj-a Ar kuna pomonica
husholdersk] e -enj-a y
Ar domaica u slubi kod drugih
husholdning -en , Ar d o mainstvo, kuanstvo
husholdningsartikkel -en, pl. -artikler
Ar potroaki artikal
husholdningsmaskin -en Ar kuhinjski stroj
husk -en
hukommelse . Ar pamenje, memorija, sjeanje
husk|e' -en(-a , Ar ljuljaka,
njihalica
husk|e -etj-a V
1) II , ce || ce
() Ar pamtiti || zapamtiti, sjeati se || sjetiti
se (neega)
Jeg husker det ikke He ce * Ne sjeam
se toga
2) huske p || , || Ar || zapam
titi, II upamtiti
2

huske
3

198

husk|e
-etj-a V ce, ce (
) * ljuljati se (na ljuljaki)
huskelist|e -enj-a Ar podsjetnik
huslei|e -enj-a , Ar stanarina
husleiebok -enj-a ca / * knjiica s uplatnicama za stanarinu
husleiekontrakt -en * stanarski
ugovor
husleielov -en o -Ar zakon o stambenim odnosima
huslig -e A
1) (flink i huset) je
, Ar kuevan, koji je do
bar domain ili dobra domaica
2) (hus-) k domai
huslige sysler * domai poslovi
husmor -en, pl. -mdre * domaica
hjemmevrende husmor k
nezaposlena domaica
husmorskolte -en k kola za
domainstvo
husorgan -et, pl. -j-er kr interai list
husrom -met Ar smjetaj
husstand -en , Ar kuanstvo,
domainstvo
hustelefon -en intemi telefon
hustru -enj-a , k supruga, ena
husunderskelse -en * pretres stana
husvogn -enj-a * prikolica
za kampiranje
husvrje -et, pl. - 'r smjetaj
hutr|e -etj-a V k drhtati od zime
huttetu JNT yxa, yx k uh
Huttetu, hvor kaldt det er! , je ! Ar
Uh, kako je hladno!
hva PRON to
Hva er klokken? ? k Koliko je
sa ti?
Hva s? ? * Pa to onda?
hva slags k kakav
hva for en , k koji, kakav
Hva for en fyr er det? je ? k Kakav
je to ovjek
Jeg spurte hva han het? (ra) ce
* Pitao sam (ga) kako se zove
hva for noe -Ar sto
hva det_enn er. je k ma sto da je .
hva som helst -Ar bilo to
Hva kommer det av? je ? kr Zbog
ega je tako?
hval -en (zool.) * kit
hvalfangst -en k kitolov
hvalp -en (zool.) , , Ar tene
f hvalper || ce Ar || okotid se
Hunden fikk mange hvalper Kyja je
/ -Ar Kuja je okotila mnogo tenadi
hvalross -en (zool) Ar m o r i
hvelv -et, pl. 1) k svod
kirkens hvelv Ar svod crkve
himmelkvelv * nebeski svod
2) bankhvelv * sef

hvile

hvelv|e -etj-a V
1) hvelve seg ce || ce A: nadvijati se II nadviti se
Himmelen hvelvet seg over oss ce
k Nebo se nadvilo nad nama
2) (snurre) || Ar izvrtati || izvrnuti
3) (kantre) ce || ce k prevrtati se II prevrnuti se
Bten hvelvet ce Ar Brod se
prevrnuo
hvem PRON KO Ar tko
hvem som helst -Ar bilo tko
Hvem der? Ko ? Ko je TO? -Ar Tko ide? Tko je
to?
hveps -en (zool.) oca, -Ar osa
hvepsebol -et, pl. - Ar osinjak
hver PRON k svaki
hver den som Ar svatko tko
hver annen * svaki drugi
hver og en 'r svaki pojedinano
hver isr Ar svaki posebno
hver for seg Ar svatko za sebe
trekke hver sin vei
Ar vui svatko no svoju stranu
hverandre PRON , ce Ar jedan drugi, se
De er glad i hverandre ce Ar Oni se vole
etter hverandre * jedan za
drugim
tett p hverandre Ar tik jedan
za drugim
De sa all til hverandre cy
Ar Kazali su jedan drugome sve
hverdag -en , ,
Ar radni dan, obian dan, svakidanjica
Kontoret er pent p hverdager mellom 9 og 15
je 9
15 -Ar Ured je olvoren radnim danom
od 9 do 15 sati
til hverdags / k za/na obine
dane
den gr hverdag k siva svakidanjica
hvert PRON
litt av hvert no -Ar od svega po malo
etter hvert 'r postupno, postepeno
hvet|e -en (bot.) Ar penica
* skille klinten fra hveten
Ar odvojiti kukolj od penice
hvetemel -et Ar bijelo brano
hvil -en , , Ar predah, odmor,
pauza
De tok seg en hvil cy Ar
Uinili su mali predah
middagshvil Ar odmor poslije
ruka
hvilje1 -en , -Ar odmor, rekreacija
* stede noen til hvile 'r sahraniti nekoga
hvil|e -te V
1) ce |] ce, || -Ar
odmarati se || odmoriti se, || predahnuti
2

hviledag

199

* hvile p sine laurbr

k poivati na lovorikama
hvile ut ce, Ar odmoriti se,
odahnuti
2) (utsette) Ar ostaviti na
stranu
Vi lar saken hvile inntil videre
Ar Ostavit emo stvar po strani
do daljnega
3) (Ugge begravet) Ar p o d v a t i
P denne kirkegrden hviler mange soldater Ha
OBOM Ar Na
ovom groblju poivaju mnogi vojnici
4) (st stille) * biti zaustavljen
Arbeidet hviler for yeblikket je * Rad je zasad zaustavljen
la vpnene hvile , opy Ar prekinuti vatru, spustiti oruje
5) (sttte seg p) ce ,
y Ar oslanjati se na, imati oslonac
Pstanden hviler p lose antagelser ce oc Ar Tvrdnja se oslanja
na krive pretpostavke
Taket hviler p soyler ce
Ar Krov se oslanja na stupove
hviledag -en Ar dan o d m o r a
hvilels -t, -e A * nemiran
hvilepaus|e -en , Ar odmor, pauza
hvilken PRON
1) Ar koji
Hvilken vin liker De best? Koje
? Ar Koje vino najvie volite?
hvilken som helst Ar bilo koji
2) (i utrop) Ar kakav
Hvilken dag! ! * K a k a v d a n !
3) hvilket (noe som) Ar to
Vi prvde komme inn, hvilket var meget vanskelig
CMO , je Ar
Pokuali smo ui, to je bilo j a k o teko
hvin|e -te V || , Ar pitati
II pisnuti, zvidati
Kulene hvinte om orene hans cy
OKO Ar Meci su zvidali o k o njegovih uiju
hvirvel-* virvel
h virvelvind -* virvelvind
hvis KONJ
1) Ar a k o
Jeg gr livisdu kommer -
Otii u ako doe
Hvis du er snill gutt, skal du f kake
, Ar Ako bude do
bar deko, dobit e kolaa
2) (ireell betingelse) , Ar da, k a d bi
Hvis det ikke hadde vrt for ham, s hadde de ikke
ftt det til , *
Da nije bilo njega, ne bi uspjeli
2
hvis PRON Ar ciji
/// hvis re y Ar u iju a s t .
hvisk|e -etj-a V / || ( ) Ar aputati/aptati || apnuti (nekome
neto)
Hun hvisket ham noe fortrolig i ret
1

hvorav

je * apnula mu je
neto povjerljivo na uho
Det blir hvisket om at han snart er konkurs
ce -Ar. apue se da e
skoro bankrotirati
hrisl|e -etj-a V , , , , , * zvidati, siktati, prtati,
zujati, utati, praskati
hvit -t, -e A Ar bijel
bli hvit || , || bijeljeti || pobijeljeti, blijediti || poblijediti
Han ble hvit i ansiktet av raseri je
Ar Poblijedio je od bijesa
Sjoen gr hvit Mope ce Ar More se pjeni
* skyte en hvit pinn etter noe
, Ar ostaviti svaku nadu,
izgubiti sve sanse
kjole og hvitt -Ar smoking
hvit pepper Ar bijeli papar
en hvit logn Ar dobronamjerna
lai
den hvite mann , Ar bijeli ovjek,
bijelac
hvitnje -etj-a V
1) II -k bijeljeti || pobijeljeti
Hret hvitnet Koca je Ar Kosa je pobijeljela
2) (bli blek) || Ar blijediti ||
poblijediti
Hun hvitnet i ansiktet av raseri je
Ar Poblijedila je od besa
hvitlk -en Ar enjak, bijeli luk
i
hvitting -en (zool.) (Merlangus) Ar merian
hvitveis -en (bot.) (Anemone nemorosa) caca,
, Ar umarica
hvitvin -en Ar bijelo vino
hvor ADV
1) gdje
Hvor bor du? ? * Gdje stanuje?
hvor som helst Ar bilo gdje
Huset hvor jeg bodde er revet y
je * Kua u kojoj sam stanovao sruena je
2) (hvor hen) , Ar kamo, kuda
3) (i utrop) , Ar kako, sto
Nei, hvor sot hun er! je ! Ar K a k o je
ljupka!
4) (med mengdeord) Ar koliko
- Hvor mye koster det? " ? Ar Koiikxr
staje?
Hvor lenge? ? * Koliko dugo?
5) (innrmmelse) hvor enn Ar ma
koliko da
Hvor klok han enn er, klarer han ikke lose denne
oppgaven Ma je ,
Ar Ma koliko bio pametan,
nee moi rijeiti ovaj zadatak
hvorav ADV
1) (relativt) od kojih
Han kjpte sju epler hvorav tre var drlige
je cy
Ar Kupio je sedam jabuka od kojih su tri bile
pokvarene

hvordan

200

2) (sparrende) * zbog ega

hvordan ADV * kako
Hvordan har du klart delte? je ?
k Kako ti je to uspjelo?
Hvordan har De det? ? * K a k o ste?
Hvordan er det du ser ut? ? ~k
K a k o to izgleda?
hvordan enn * bilo kako da
Hvordan du enn spor, like fornrmet blir han
, * Bilo kako
da pita, on e se uvrijediti
hvorfor ADV , * zato, zbog ega
Hvorfor kom du ikke p arbeidet i gr?
nocao? Zato juer nisi doao
na posao?
hvorledes ADV , * kako, na koji
nain
Hvorledes gjor du det? ? * K a k o
to radi?
hvorvidt KONJ , * ukoliko, da li
Jeg er ikke interessert i hvorvidt du godtar det eller
ikke He
* Ne zanima me da li to prihvaas ili ne
hybel -en, pl. hybler () -k (iznajmljena) soba
bo p hybel k iznajmiti sobu
hybelleilighet -en > * garsonjera
hydraulisk -e A , k hidraulian, hidrauliki
hydrofoil -en k hidrogtser
hydrogen -et , * vodik, hidrogen
hydrogenbomb|e -en k hidrogenska bomba
hyen|e -en * hijena
hygg|e' -enj-a * ugodna at
mosfera
hjemlig hygge k domaa at
mosfera
byggle2 -etf-a V
hygge seg ce * osjeati se
ugodno
Alle gjestene hygget seg i selskapet
je * Svim gostima bilo
je ugodno na zabavi
De hygget seg hjemme foran TV-en je
* Bilo im je Iijepo
kod kue uz televizor
_. hygge for noen * zabavljati
nekoga
hyggelig -e A , * ugodan
en hyggelig overraskelse *
ugodno iznenadenje
hygien|e -en k higijena
godjdrlig hygiene /
*
dobra/loa higijena
personlig hygiene * osobna higi
jena
hygienisk -e A * higijenski
hykl|e -etj-a V ce, , * pretvarati se
Han hykler for oppn fordeler ce
* On se pretvara da bi stekao
korist

hyse

hykler -en, pl. -e , ,

k licemjer, dvolinjak
hykleri -et , , . * pretvaranje, licemjerje
hyklerisk -e A , * licemjeran,
dvolian
hyl -et, pl. - , k krik, vritanje
Hun horte et hyl om hjelp je *
ula je zapomaganje
Han satte i et hyl je. ce y
* Dao se u vrisku
hylje -te V
1) , , *: vritati, vriskati, vikati
hyle av latter * vritati od
smijeha
hyle om hjelp * zapomagati
2) (ule) * zavijati
ulvene hyler * vukovi zavijaju
vinden hyler k yjetar zavija
hyll -en (bot.) * bazga, zova
hyll|e -enj-a
1) * polica
Han tok boken fram fra hyllen je
k Izvadio je knjigu iz pohce
* legge noe p hyllen , ,
, ostaviti se neega,
napustiti
*Jeg la fotballen p hyllen -
Ostavio sam se nogometa
* komme p sin rette hylle i livet
* nai svoje pravo mjesto u
ivotu
2) (berg-) , k plato, usjek
hyls|e -enj-a () * ahura (metka)
hylster -etj-stret, pl. j-slre
1) (zool.) k ahura
2) (futteral) * futrola
hymnje -en , , * oda, hvalospjev, himna
hypermoderne A * supermoderan
hypnos|e -en * hipnoza
hypokondri -en * hipohondrija
hypotes|e -en * hipoteza
hypotetisk -e A * hipotetian
hyppig -e A * est
Han er hyppig gjest der je * On
j e t u est g o s t - hyrd|e -en k pastir (naroito u biblijskom
smislu)
hyr|e' -enj-a
1) , + zaposlenje brodu, sluba na brodu
Han sokte hyre je
kr Traio je zaposlenje na brodu
2) (lnn) () k plaa (moraara)
hyr|e 2 -te V , , *
angairati, unajmiti, pogoditi
hyre mannskap til en bt
* unajmiti posadu za brod
hyre seg p en bt ce *
zaposliti se na brodu
hys|e
-enj-a
(zool.)
(Melanogrammus
aeglefinus)

hysj

201

( ) Ar koljak (vrsta ribe)

hysj INT hyr, n e r * pst
Hysj, barnet sover , Ar Pst, dijete
spava
hysj|e -etl-a V
hysje p noen j| ,
II Ar utiavati || utiati, uutkivati || uutkati
hyssing -en , Ar (tanka) paga
hysteri -et Ar histerija
hysterisk -e Ar histerian
hytt|e -a
1) (lite hus) -Ar koliba
2) (feriebolig) Ar vikendica
hl -en
1) (anat.) * peta
*Han snudde p hlene je
* Otiao je iz ovih stopa
* folge like i hlene p noen y
Ar pratiti nekoga u stopu
*hakk i hl Ar za petaraa
2) (skohl) -Ar potpetica
hr -en
1) (mil.) , * vojska
Hren var i alarmberedskap je y
Ar Vojska je bila u stanju
pripravnosti
2) (fig.) , Ar mnotvo, masa
en hr av mennesker ~k mnotvo
ljudi
hrfrer -en, pl. -e Ar vojskovoda
hrvrk -et , , , Ar lom poinjen iz obijesti, teta, vandalizam, oteenje imovine
ovelbeg/bedrive hrverk // Ar uiniti/napraviti/nanijeti tetu
hflig -e A Ar uljudan
hflighet -en Ar uljudnost
hg- hy
hgre- hyre
hlj|e -etl-a V Ar pljutati
Ute hljet regnet ned je
~k Vani je pljutala kia
hljregn -et Ar pljusak
Det har vrt hljregn i hele dag je
Ar Pljutalo je cijeli dan
hn|e -enj-a, pl. -er/hns (zool.) Ar kokos
Hona legger egg jaja Ar Kokos
nosi jaja
* ha en hne plukke med noen c
Ar imati s nekim neracicene raune
For en hne! //! Ar Kakva guska/glupaa!
hneblund -en Ar kratak drijeme
hns- hne
hnsegrd -en Ar peradarnik
hnsehauk -en (zool.) () Ar jastreb
(kokoar)
hnsehjern|e -en Ar pilei mozak
hr|e -te V
1) Ar uti
Han horer ikke p det ene oret He

hste

Ar Ne uje na jedno uho

Jeg har hort at han er syk je
Ar C u o sam da je bolestan
Det lar seg hre ce. To je Ar
Moe se. To je ve mogue
*Han vil ikke hore p det oret RU ANee ni da uje
la hore fra seg Ar dati glasa
od sebe
2) (lytte) Ar sluiati
hore p radio Ar sluati radio
Hun vil ikke hore p det jeg sier
joj Ar Ona nee da slua ono
to joj govorim
hore etter Ar slusa ti
Alle horte oppmerksomt etter cy Ar Svi su paljivo sluali
3) hore noen i lekser Ar presliavati nekoga domae lekcije
hre hjemme () Ar pripadati (negdje)
Det horer ingensteds hjemme! To je ! To
je ! Ar To je bez veze! To je neprihvatljivo!
hre inn under y, 'r spadati
u, potpadati pod
hre innom || (no )
Ar svraati || svratiti (po obavjetenje)
hre med , , Ar ii
uz, biti obavezan, spadati u
Det horer med til pliktene To y Ar
To spada u obaveze
bre sammen , Ar pripadati jedno uz drugo, ii zajedno
hre til Ar pripadati
hore til p et sted Ar ivjeti negdje
Det horer fortiden til To Ar
To pripada prolosti
hres ut Ar zvuati k a o
Det hores underlig ut To Ar To udno
zvui
hreapparat -et, pl. -j-er ,
Ar aparat za pojaanje sluha, sluni
aparat
hrespill -et, pl. - - Ar radio-drama
hrlig -e A Ar ujan
knapt horlig Ar jedva ujno
hrsel -enj-slen -k sluh
Pasienten har ftt nedsatt horsel -
* Pacijentu je oteen sluh
hrselprve -enj-a Ar test sluha
hrselsvekket -e A () Ar
(osoba) oslabljenog sluha
hrselvern -et Ar zatita sluha
na radu
hst -en
1) (etterr) Ar jesen
/ host Ar jesenas
om hosten y Ar u jesen
til hosten Ar na jesen
2) (grde) -Ar ljetina
hst|e -etj-a V
1) II , || , -

hstlig

202

II * ubirati || ubrati, sakupljati || skupiti,

brati II obrati
hoste korn k ponjeti ito
*Som man sr skal man hoste , K a k o posije, onako e i
ponjeti
2) (oppn) || , || ubirati || ubrati, pobirati || pobrati
Forfatteren hostet stort bifall for sin siste bok je Pisac je pobrao velika priznanja za
svoju posljednju knjigu
hoste fruktene av et arbeid
* ubirati plodove rada
3) Det hostes * Stie jesen
hstlig -e A * jesenski, jesenji
hstsemester -et, pl. -/-tre * jesen
ski semestar
hvding -en , , k poglavica,
poglavar, voda
hv|e -de V
1) (passe) * odgovarati
Det hover godt at du kommer kl. 10
y 10 * Odgovara mi ako doe u
10 sati
2) (somme seg) k priliiti
Slik uforskammet oppfor sel hover seg ikke for en
herre
* Takvo bezobrazno naanje ne prilii jednom gospodinu
hvel -en, pl. hovler , blanja, hobli
hvelbenk -en * stolarska klupa
hvelmaskin -en * blanjalica
hvl|e -etf-a V , || k
blanjati || izblanjati, hoblati
hy' -et k sijeno
nysltt hoy -k svjee pokoeno sijeno
hy -/, -e A = hg
1) k visok
hoy utdannelse k visoko obrazovanje
* rose noen i hye toner k hvaliti
nekoga
*det er p hoy tid je * krajnje je
vrijeme
* g noen en hoy gang k sustizati nekoga
sette noen hyt k visoko
cijeniti nekoga
hoy straff * visoka kazna
hoy alder * duboka starost
* lete bde hyt og lavt
traiti na sve strane
* bre hodet hyt ce /
k drati se ponosno/ponosito
det hye nord * daleki sjever
* sverge hyt og hellig ce , ce y k sveano se zakleti, zakleti
se u najsvetije
2) (om lyd) k glasan
et hyt smell * snana eksplozija
2

hyre

le hoyt ce k glasno se smijati

Ikke rop s hoyt! He /! He
ce! k Ne vii tako glasno/jako! Ne deri se!
lese hoyt k itati naglas
hyd|e -en
1) * visina
Bygningens hoyde er 50 meter je
50 k Visina zgrade je 50 metara
Flyet befant seg i 5000 meters hoyde ce
' 5000 Avion se
nalazio na visini od 5000 metara
hoyde over havet k nadmorska
visina
komme p hoyde med hverandre , (.) biti
jedan pored drugoga, (fig.) biti na istoj razini
Hans bermmelse ndde store hyder ce Njegova slava
dostigla je nevidnu visinu
Prisene nr stadig nye hoy der
y * Cijene stalno skau
* vre fullt p hoyde med ,
, biti ravnopravan, jednak na istoj razini
* vre p hoyde med situasjonen
, * biti dorastao situaciji, biti na visini situacije
2) (i terrenget) , * breuljak,
uzviica
Roma ligger p 7 hovder je 7
* Rim je smjeten na 7 breuljaka
3) i hyden k najvie
Han fr i hovden 5 rs fengsel
5 * Dobit e najvie 5 godina
zatvora
hydehopp -et, pl. - * skok uvis
hydepunkt -et, pl. -l-er , ,
* klimaks, zenit, najvia razvojna
toka
Sommeren har ndd sitt hydepunkt je y nyHOM * Ljeto je u punom jeku
hyesterett -en * vrhovni sud
Saken ble brakt for hyesterett je
* Spor je iznijet pred vrhovni sud
hyfeber -en * peludna groznica
hyfjell -et * planina
hyfjellshotell -et, pl. -/-er rk pla
ninski hotel
"
hyhalset -e A () ca
* (demper) s visokira ovratnikom
hyhet -en k visoanstvo
Deres Kongelige Hyhet *
Vae Visoanstvo
hykonjunktur -en k visoka
konjunktura
hymess|e -en/-a ,
* velika misa, sluba Boja nedjeljom i na
praznike u protestantskoj crkvi
forrette hoymessen
odsluiti veliku misu
hyre A = hgre
1) * desni

hyremann

203

brekke det hoyre benet *

slomiti desnu nogu
kjre p hoyre side av veien ir voziti desnom stranom puta
til hoyre * nadesno
til hoyre for en c * s desne strane
hoyrekjoring y * vonja udesno
2) (pol.) Hoyre , - Konzervativna partija, desnica
heyremann -en, -menn
, * pripadnik Konzervativne
stranke, desniar
hoyrostet -e A , * glasan, buan
hoyset|e -et, pl. -er * poasno mjesto
hyskolje -en , ,
* visoka kola, fakultet,
kola na univerzitetskoj razini
teknisk hyskole * tehniki
fakultet
hyspenning -enj-a k visoki napon
hyspent -e A
1) * visokog napona
hyspent strm * struja
visokog napona
2) (fig.) k napet
hyspente forventninger ir napeta iekivanja
hyspendedning -en
vod viso
kog napona
hyst ADV
1) kr najvie
Han tjener hoyst 90000 i ret 90000 On zarauje najvie
90000 godinje
2) (svrt) , , * j a k o , krajnje,
vrlo
Det var hoyst ubehagelig je * Bilo je j a k o neugodno
hystakk -en c r o r * stog
hydd -enj-a * blagdan
hytidelig -e A
svean
Kongen foretok den hytidelige pningen je
* Kralj je izvrio sveano otvaranje
ta seg selv hytidelig
* uzimati sebe preozbiljno
hytidsdag -en , ir blagdan
Forste juledag er hytidsdag i Norge
je * U Norvekoj je prvi dan Boica blagdan
hytlesning -enj-a k itanje naglas
hytrykk -et () * visok
tlak (atmosfere)
* arbeide under hytrykk
hyttaler -en, pl. -e ir zvunik
hyttravende A kr visokoparan
hytstende A k na visokoj razini
hyverdig -e A , * visokokvalitetan, uzvien
hyvann -et , * plima, visok
vodostaj
hbrann -en (zool.) (Lamna nasus)
( ) * dugonosa psina (vrsta morskog

hnd

psa)
hlk|e -enj-a , k poledica
hn -en , , * prezir, poruga,
ruganje
hnd -enj-a = hand -a , k ruka, saka
rekke opp hnden / * dii/podii ruku
* ha gode kort for hnden
* imati dobre izglede
g over p andre hender y k
prijei u tude ruke
g fra hnd til hnd * ii
od ruke do ruke
lia noe p hnden y ir drati
neto u ruci
ha noe for hnden *
imati neto pri ruci
vre for hnden * biti pri ruci
* ha hendene fulle av arbeid
imati pune ruke posla
* begynne med to tomme hender
* poeti praznih aka
* g med livet i fiendene y
* drati ivot u rukama
* ta hnd om noe ce * pobrinuti se za neto
*Det strjligger n i dine hender je .
y * Sad je do tebe.
Sad to lei u tvojim rukama
* ta saken i sin egen hnd y
* preuzeti stvar u svoje ruke
* ha alt i sin hule hnd y
, drati sve
konce u svojim rukama, imati sve pod kontrolom
*Han har ham i sin hule hnd ra y ir
Dri ga u aci
* legge en klam hnd over noen
y * sputavati nekoga u neemu
* holde sin hnd over noen ,
* tititi nekoga, uzeti pod svoje
okrilje
* sl hnden av noen * dii
ruke od nekoga
* g/fare p egen hnd , *
ii sam, na svoju ruku
* handle p egen hnd *
raditi na svoju ruku
* gi med den ene hnden og ta med den andre c
, c -*s jedne strane davati s druge strane uzimati
* gi med rund hnd * izdano
davati
Han skjelver p hnden . Tpece
ce * Ruka mu drhti. Trese mu se ruka
spise av hnden * jesti iz ruke
vre lett p hnden / *
imati laku ruku
g hnd i hnd ce * drati se za
ruke
klappe i hendene kr pljesnuti
rukama
vri sine hender * kriti ruke
gni sine hender * trljati ruke

hndalfabet

204

rekke noen hnden *

pruiti nekome ruku
ta noen i hnden ce ca HexiLvt * rukovati se s nekim
d/falle for noens hnd
Ar poginud od neije ruke
gjre noe for hnden ,
* izraditi neto rukom, runo
obraditi
* ikke se en hnd for seg
- ne vidjeti prst pred nosom
uten rore en hnd * ne
mrdnuvi ni prstom
* sitte med hendene i fanget
-k sjediti skrtenih ruku
*ikke lfte en hnd ,
* ne dii ruku, ne pomai ni prsta
* gi noen en hjelpende hnd
* pruiti nekome pomo
* g noen til hnde * pomoi
nekome
* bare noen p hendene ,
nositi
nekoga na r u k a m a drati nekoga kao malo vode
na dlanu
* legge siste hnd p verket ir
zavriti neto
* f arbeidet fra hnden / nocao
* obavljati/obaviti posao efikasno
* ha en heldig hnd med noe *
biti srelne ruke
* gi noen frie hender
* dati nekome odrijeene ruke
* toe sine hender * prati
ruke od neega
* legge hnd p noen , * udariti nekoga, maltretirati fiziki nekoga
* komme noen i hende y /
k dospjeti u neije ruke/ake
* ha penger mellom hendene *
imati novaca
* ha svar p rede hnd
k imati spreman odgovor
* vare noens hoyre hnd
* biti neija desna ruka
* ha opplysninger fra forste hnd _ * imati obavijesti iz prve ruke
*p hoyre hnd * na desnoj
strani
*p venstre hnd * na lijevoj
strani
* leve fra hnd til munn
ivjeti od danas do sutra
skrive for hnden pisati rukom
Hendene i varet! ! * Ruke uvis!
* do for egen hnd * oduzeti
sebi ivot
hndalfabet -et, pl. -j-er ,
* Brajevo pismo, pismo za slijepe
hndbagasj|e -en runa prtljaga
hndball -en
1) * rukomet

hndveske

spille hndball * igrati rukomet

2) (ball) k rukometna lopta
hndbok -enf-a, pl. -boker k prirunik
en hndbok i kjemi k prirunik iz kemije
hndfast -e A k vrst
hndflat|e -enf-a ir dlan
hndfull -en , , kr pregrt, aka,
aica
hndgemeng -et , , * tua,
guva, komeanje
hndgrep -et, pl. 1) zahvat ruke
med et fast hndgrep k
vrstim zahvatom ruke
2) (fig.) k potez ruke
med et enkelt hndgrep

jednostavnim potezom ruke

kunne de rette hndgrep
k znati pravilne poteze
3) (hndtak) * drka
hndgripelig -e A , * opipljiv,
oigledan
hndgripelighet -en , * nasilje, tua
Det kom 'til hndgripeligheter je
kr Dolo je do tue
hndhev|e -etf-a V || * sprovoditi II sprovesti
hndheve loven k sprovoditi
zakon
hndheve ro og orden
odravati red i mir
hndhils|e -te V ce k rukovati se
hndjern -et, pl. - (.) * lisice (pl.)
legge hndjern p noen
staviti nekome lisice
hndkl|e -et. pl. -klar , , *
runik
torke seg med/p et hndkle ce k obrisati se runikom
hndlag -et , , k vjetina,
umijee, spretnost
hndlanger -en, pl. -e
1) k pomonik
2) (medlper) y
sudionik u nekom neasnom poslu
hndledd -et, pl. - , * runi
zglavak, zglob
hndmikser -en, pl. -e k runi mikser
hndskrift -en ir rukopis
hndsrekning -en k pomo
hndtak -et, pl. - * drka
hndter|e -te V (),
(), () * rukovati (neim),
upravljati (neim), baratati (neim)
Regjeringen hndterer saken uheldig * Vlada nespretno
postupa u toj stvari
hndvending -en
i en hndvending * za tren oka
hndverk -et * obrt, zanat
hndverker -en, pi -e * obrtnik
hndvesk|e -enf-a () , ()

205

hne

(enska) taska, (runa) torbica

hnje -etj-aj-te V ce || ce ()
rugati se || narugati se (nekome)
De hnte ham for hans latskap cy ce
* Rugali su mu se zbog
njegove lijenosti
hnlig -e A , -A- prezriv, podrugljiv
en hnlig mine ,
prezriv pogled, prezrivo dranje
hp -et, pl. - * nada
leve i hpet y * ivjeti u nadi
fatte hp om noe k stei nadu
sette sitt hp til noen ce y -Ar uzdati
se u nekoga
*S lenge det er liv er det hp je ,
D o k je neba, bit e i kie
hpfe -etj-a V ce () * nadati se
(neemu)
Turistene hper p sol ce k
Turisti se nadaju suncu
hpls -/, -e A , , * beznadan, oajan
en hplos elev * nemogu d a k
en hplos situasjon k beznadna situacija
hplshet -en * beznade
hr -et, pl. 1) (hrvekst p hodet) * kosa, vlasi
grtt hr ir sijeda kosa
klippe hret ce ~k oiati se
Hret reiser seg p hodet hans ce
Die mu se kosa
2) (hrstr) -Ar dlaka, vias
felle hr ce -Ar linja ti se
*Du fr ikke krumme et hr p hans hode He
ca Ar Ne smije mu faliti
ni dlaka s glave

* vare et hr i suppen
k zagorati ivot nekome
* stryke noen etter hrene
* ii nekome uz dlaku
:
* trekke noe etter lirene / silom nametnuti neto
*Han setter gr hr i hodet p meg
k Posijedit u zbog njega
*Han er ikke et hr bedre
* Nije ni za dlaku bolji
*p hengende hret , Ar za dlaku,
zamalo
* ligne p et hr /
biti na vias jednak/isti
*Det stemmer p et hr ce y .
je * Slae se u dlaku. Sasvim je tono
3) (kropps/ir) * malja
hravfall -et, pl. - k opadanje kose
hrbrst|e -enj-a At etka za kosu
hrdnakket -e A , Ar uporan,
tvrdokoran
hret -e A , Ar maljav, dlakav
hrfin -/, -e A , * utanan, istanan
hrklveri -et > -Ar cjepidlaenje
hrnl -enj-a , -Ar ukosni, nalica za kosu
hrreisende A , , * uasavajui, uasan, jeziv
hrsbredd -en kr dlaka, vias
*ikke vike en hrsbredd
-Ar ne popustiti ni za dlaku/vlas
* vre en hrsbredd fra dden
-Ar izbjei smrt za dlaku
hrstr -et, pl. - Ar dlaka, vias
hrtrker -en, pl. -e , Ar
aparat za suenje kose, fen
hrvann -et Ar voda za kosu ,
hv -en , , kr railo, mrea

I
i PREP ,
.
1) (ikke bevegelse) y () Ar u (neemu)
i hele verden y -Ar u cijelom svijetu
Han bor i Norge y Ar Zivi u
Norvekoj
2) (bevegelse) y () Ar u (neto)
Han satte flaskene i kjoleskapet je
y kr Stavio je boce u friider
helle vann i et glass y -Ar naliti
vodu u au

g i kirken y Ar ii u crkvu
Hendene i vret! y ! * Ruke u vis!
Han er sret i foten je y Ar Ranjen je
u nogu
sl knyttneven i bordet y/o
CTO k udariti pesnicom u/o stol
3) (/) * na (neto/neemu).
/ sor jyry -Ar na jugu
/ nord kr na severu
klatre opp i et tre ce Ar popeti

206

se na drvo
4) (om tid) (y ) * (u vremenskim izrazima)
i vr tid y Ar u nae vrijeme
i mai y Ar u svibnju
i julen o , Ar o Boiu, na Boi
/' tide , Ar blagovremeno,
na vrijeme
i dagevis -Ar danima
/ ukevis Ar tjednima
Talen varte (i) en time je
Ar Govor je trajao jedan sat
Hun bodde der i mange r je
Ar Zivjela je tamo mnogo godina
5) (ved fagomrde o.I.) ( ce )
Ar (prevodi se genitivom)
professor i historie Ar profesor
povijesti
6) (medhensyn til) y (), ce (ra) Ar u (neemu), to se tie (neega)
Hun er flink i idrett je y Ar D o b r a
je u sportu
Han er drlig i regning je y Ar
Slab je u matematici
*i ett og alt y Ar u svemu
de strste landene i utstrekning y
Ar najvee zemlje u prostranstvu
hindre noen i skrivningen y Ar sprijeiti nekoga u pisanju
7) (ved flelse) (y ) Ar u izrazima osjeaa)
vre forelsket i noen y Ar
biti zaljubljen u nekoga
Han er glad i kaffe Ar Voli kavu
8) (om vr) no () Ar po (neemu)
i regn no Ar po kii
/ kaldt vr no Ar po hladnom
vremenu
i aften ADV Ar veeras
iaktta iakttok, iaktatt V
1) (observere) , Ar promatrati, motriti na
Han flte seg iakttatt je
Ar Osjeao je da motre na njega
2
) (folge) , Ar odravati, slijediti
iaktta visse forsiktigshetsregler
Ar poduzeti mjere opreza
iakttakels|e -en , , ,
Ar promatranje, motrenje. uoavanje,
opservacija
iakttaker -en, pl. -e Ar promatra
iallfalJ=i alle fall ADV, y Ar
barem, u svakom sluaju
ibenholt -enj-et , Ar ebanovina
iberegn|e -etj-a V || , II - ukljuivati || ukljuiti, uraunavati || uraunati
iblant 1 PREP , Ar meu, usred
midt iblant dem , Ar medu
njima, usred njih
3
iblant ADV * ponekad
Det hender en gang iblant To ce

idiot

Ar To se ponekad dogada
iboende A , Ar uroden, priroden
i dag -Ar danas
i dag for tyve r siden Ar na dananji dan prije dvadeset godina
/ dag om et r
Ar na dananji dan za godinu dana
14 dager fra i dag 14 Ar 14 dana od
danas
id -en , , Ar ideja, zamisao,
pojam
Han fikk en lys id je -A- Sinula
mu je ideja
en fiks id - Ar fiksna ideja, fiks-ideja
Jeg har ingen id om hvor han er
je -A- Nemam pojma gdje je on
ideal -et, pl. -l-er
1) 'Ar ideal
2) (om person) Ar idol
Gandhi var hans store ideal je
Ar Gandhi je bio njegov veliki idol
idealiser|e -te V -Ar idealizirati
ideab'sm|e -en Ar idealizam
idealist -en Ar idealist
idealjsrisk -e A Ar idealistiki
ideell -elt, -e A
1) (fullkommen) Ar idealan
den ideelle ektemann Ar idealan mu
2) (idealistisk) Ar idealistian
identifiser|e -te V , II Ar identificirati, poistovjeivati
II poistovjetiti
identifisere et lik Ar identi
ficirati le
identifisere seg med noen ce ca
Ar poistovjetiti se s nekim
identisk -e A Ar identian
identitet -en Ar identitet
fastsl en forbryters identitet Ar utvrditi identitet kriminalca
identitetskort -et, pl. - ,
* osobna karta, legitimacija
ideologi -en Ar ideologija
ideologisk -e A Ar ideoloki
idet KONJ
1) (i samme yeblikk som) , , Ar ba
kad, im Idet han skulle til g, fikk han ye p henne jy je, je Ar Ba kad
je htio krenuti, ugledao ju je
2) (ettersom) jep, . -Ar jer, kako
Vi mtte ta en omvei, idet hovedveien var stengt
CMO jep je
Ar Morali smo okolnim putem jerje glav
ni bio zatvoren
idiot -en , , Ar idiot, glupan,
budala
For en idiot! ! -Ar Kakva budala!
Din idiot! ! ! Ar Glupane! Idiote!
fagidiot Ar profesionalno deformiran
sportsidiot ce -

idiotisk

207

Ar osoba se preko
svake mjere interesira samo za sport
idiotisk -e A * idiotski
et idiotisk pfunn , Ar glupa izmiljotina, budalatina
idrett -en Ar sport
drive idrett ce Ar baviti se
sportom
idrettsplass -en , Ar
sportsko igralite, stadion
idrettsstevn|e -et, pl. -er Ar
sportsko natjecanje
idyll -en Ar idila
idyllisk -e A Ar idilian .
idmme idotnte, idomt V || , II , || Ar
osuivati || osuditi, izricati || izrei kaznu, kanjavati II kazniti
idomme noen en straff *
osuditi nekoga na kaznu
idomme noen en bot p 100 kroner
100 -A- kazniti nekoga globom
od 100 kruna
i fall KONJ y , , - u sluaju
da, ako, ukoliko
/fall han kommer for klokken tre, vil jeg snakke med
ham ,
Ar Ukoliko dode prije tri sata, razgovarat u
s njim
i fjor ADV , , Ar prole
godine, lani
i forgrs ADV prekjuer
ifra1 PREP () Ar od (neega)
g ifra noen Ar ostaviti nekoga
Han er hell ifra seg av raseri je
Ar P o t p u n o je van sebe od bijesa
2
ifra ADV , Ar odatle, otuda
Han stod et stykke ifra og s det hele je
- Stajao nedaleko
odatle i vidio sve
* falle ifra * umrijeti
Jeg er langt ifra fornyd * Ni izdaleka nisam zadovoljan
Gr du dit? - Langt ifra! ? -
! -Ar Ide li tamo? - T a m a n posla!
ifra KONJ (), -Ar otkad(a), otkako
iflge PREP () Ar prema (neemu)
i flge kontrakten At prema ugovoru
igjen ADV
1) (p ny) , Ar opet, ponovo
Han kommer snart igjen Ar
Doi e uskoro opet
Vi mtes snart igjen ce cpe Ar Uskoro emo se ponovo sresti
2) (tilbake) -Ar natrag
f igjen noe * dobiti neto
natrag
gi igjen , Ar vratiti, uzvratiti
Kan De gi igjen p 100 kroner?
100 Ar Moete li mi
uzvratiti kusur do 100 kruna
3) bli/stfvre igjen || Ar ostajati
3

ikke

I) ostati
Bli her! ! Ar Ostani ovdje!
Det stod en masse varer igjen /
je Ar Preostalo/ostalo je jo mnogo robe
4) legge igjen || Ar ostavljati
II ostaviti
Han la igjen en beskjed je Ar
Ostavio je poruku
Han la igjen paraplyen sin p bussen je
y -Ar Ostavio je kiobran u
autobusu
5) ha igjen * preostati
Hvor mye arbeid har vi igjen? je noc ? * Koliko n a m je posla jo ostalo?
Han har ikke lenge igjen
Ar Nije mu preostalo jo dugo da
ivi
sitte igjen y
Ar ostati u koli poslije nastave (satova) za kaznu
6) (lukket) -Ar zatvoren
Doren er igjen cy -Ar Vrata su
zatvorena
Knepp igjen skjorten -Ar Zakopaj koulju
igjennom1 PREP
1) * kroz
g igjennom isen At pasti kroz led
kjore igjennom en tunnel Ar
voziti kroz tunel
2) () -k preko (neega)
hele ret igjennom ,
-Ar preko cijele godine, tijekom cijele godine
2
igjennom AD V Ar skroz, naskroz
et helt igjennom rlig menneske
Ar skroz poten ovjek
Kulen gikk helt igjennom je
A- Tane je prolo skroz
* sl seg igjennom ce, * probi
ti se, prodrijeti
* falle igjennom At ne uspjeti
sette sin vilje igjennom *
nametnuti svoju volju
igl|e -enj-a (zool.) Ar pijavica
ignorer|e -te V Ar ignorirati
iherdig -e A , At uporan, energian
i hjel AD V At mrtvo
sl i hjel * ubiti
* sl tiden i hjel -Ar ubijati vrijeme"
sulte i hjel -Ar umrijeti od gladi
i hop ADV , Ar zajedno, skupa
i hvert fall AD V , y k barem,
u svakom sluaju
ikke ADV
1 ) (med verb) , - * ne, ni. . .
Jeg forstr ikke He Ar Ne razumijem
De er ikke her -Ar Nisu ovdje
.
Jeg horte ikke hva han sa je
Ar Nisam uo to je rekao
2) (ikke engang) * ni
Ikke engang han vet det * Ni on
to ne zna
Ikke en lyd vil jeg hore! !

ikke-ryker

208

* Da nitko nije ni pisnuo!

3) (med pr on.I adv.) - -k niikke noen -Ar nitko
ikke noe sted Ar nigdje
ikke i det hele tatt k nikako
4) ikke for -Ar tek
Han kom ikke for i gr je k
Stigao je tek juer
ikke-ryker -en, pl. -e k nepua
il -en , k urba, ekspres
ilbrev -et / kc ekspresno/hitno
pismo
ilgods -et k ekspresna roba
ild -en
1) k vatra, oganj
Det kom ild ut av vinduet je
k Koz prozor je suknuo plamen
bli herre over ilden , savladati vatru, stei kontrolu nad vatrom
gjore opp ild * zapaliti vatru
puste til ilden y ,
k puhati u vatru, razbuktati vatru
* vre i ilden * biti aktivan
* vre s forskjellig som ild og vann
ce * razlikovati se kao nebo od
zemlje
*Ingen ryk uten ild -Ar
Nema dima bez vatre
* g igjennom ild og vann for noen
"Ar dati desnu ruku za nekoga
* g i ilden for en sak -Ar
izgarati za neku stvar
* ha mange jern i ilden .
, ,
-Ar istovremeno se
baviti s vie stvari, angairati se na vie strana
*fra asken til ilden y -Ar iz vatre u
vodu
2) (skyting) , * vatra, paljba
pne ild Ar otvoriti vatru
komme imder dobbel ild ,
, -Ar biti izmeu dvije
vatre, biti izloen paljbi s obje strane, biti izloen
napadu s obiju strana
Fotballlandslaget skal i ilden mot Sverige neste uke
ce * Nogometna reprezentacija e se oprobati protiv vedske idui tjedan
ilder -en, pl. ildrer (zool.) (Mustela putorius)
-Ar tvor
ildsfarlig -e A -Ar Iako zapaljiv
ilje -te V ce || ce, || noxp * uriti I) pouriti, hrliti || pohrliti
Hun ilte ham i mote je y -Ar
Pohrlila mu je u susret
ilegge ila, ilagt (), ()
-Ar nalagati (kaznu), podvri (kazni)
Politiet
ilegger fartssyndere
bter

-Ar Poli
cija kanjava globom one koji prebrzo voze
i like mte ADV ( /) takoer

immigrasjon

(i Vama/tebi)
God Jul! - Takk, i like mte ! , ( ) 'r Sretan Boi! - Hvala.
takoer (i Vama)
ille ADV
1) (stygt) , , Ar loe, runo
ta noe ille opp y Ar shvatiti neto u najgorem smislu
2) (trist) , Ar lose, nelagodno
fole seg ille til mote ce -Ar
osjeati se nelagodno
illebefinnend|e -et, pl. f et illebefinnende || -Ar || pozliti
Han fikk et illebefinnende je Ar Pozlilo
mu je
illegal
-e A * ilegalan
illusjon -en k iluzija
illustrasjon -en , Ar ilustracija,
prikaz
illustrer|e -te V
1) Ar ilustrirati
2) (vise) || , ||
, || kc dokazivati
II dokazati, pokazivati || pokazati, prikazivati ||
prikazati
Bilulykken viste hvor farlig det er kjore fort Ca je je -Ar Prometna nesrea je pokazala
koliko je opasno voziti brzo
ilter -t, iltre A , Ar naprasit, srdit
imellom PREP () -A- izmeu (neega)
Treet stod midt imellom to hus je
Ar Drvo je stajalo tono
izmeu dviju kua
en gang imellom -Ar ponekad
ikke legge fingrene imellom . , 'r ne potedjeti
nekoga, ne ublaavati, rei otvoreno
i mellomdden AD V Ar u meduvremenu
Du gr og kjoper mat, i mellomtiden ordner vi huset
, a
* Ti odi kupiti hranu, a mi emo
u meduvremenu spremiti kuu
imens ADV y Ar u meduvremenu
Bare sitt og les litt, imens lager jeg mat
,
Ar Samo ti sjedi i itaj, ja u u meduvremenu
spremiti jelo
imidlertid ADV , , Ar medutim,
ipak, ali
Jeg forsokte overtale ham til bli, han reiste
imidlertid like etter ra , , ,
Ar Pokuao sam ga nagovoriti da ostane, ali on je odmah zatim otputovao
imitasjon -en , Ar imitacija,
oponaanje
imiter|e -te V , . -Ar oponaati, imitirati
immatrikulering -enj-a * prvi upis studenata na sveuilite
immigrasjon -en , -Ar imigracija,

immigrant

209

useljenje
immigrant -en , , *
doseljenik, useljenik, imigrant
iramigrer|e -te ce || ce, > ce || ce * useljavati se || useliti se,
doseljavati se || doseliti se .
immun -te, -e A Ar imun
Vaksinen gjor deg immun mot kopper
Ar Vakcina te ini
imunim na velike boginje
immunitet -en * imunitet
Vaksinen gir immunitet mot difteri
* Vakcina daje
imunitet protiv difterija
diplomatisk immunitet Ar
diplomatski imunitet
i morgen ADV * sutra
i morges ADV * jutros
imot PREP
1) (henimot) () (), () Ar
k(a) (neemu), prema
Han kom gende imot oss je * Iao
je k nama
2) (mots. for) () * protiv (neega)
ha noe imot noen
Ar imati neto protiv nekoga
g imot et forslag ce Ar
protiviti se prijedlogu
si noen imot ce * protusloviti
nekome
3) (sammenlignet med) -A- prema
Hun er mye bedre n imot hva hun var for je
ce
* O n a je sada mnogo bolje prema onome
kako se osjeala ranije
imperativ -en (gram.) ,
Ar imperativ, zapovjedni nain
imperfektum -et (gram.)
1) (preteritum) * prolo vrijeme
2) (i serbokr.) ,
- imperfekt, prolo nesvreno vrijeme
imperialism|e -en Ar imperijalizam
imperialistisk -e A * imperijalistiki
imperi|um -et, pl. -er , Ar imperija,
carstvo
imponer|e -te V || , () Ar zadivljavati || zadiviti, imponirati
(nekome)7 impresionirati
Hans styrke imponerte oss je
. je Ar
Impresionirala nas je njegova snaga
.
imponerende A , * zadivljujui, impozantan
en imponerende innsats /
Ar zalaganje koje impresionira/zadivljuje
import -en , * uvoz, import
import av arbeidskraft Ar uvoz
radne snage
importer|e -te V |] * uvoziti |j uvesti
Norge importerer frukt fra sydlige land
! Ar Norveka uvozi

indirekte

voe iz junih zemalja

importfirma -et, pl. -e/-er Ar uvozno poduzece
importr -en Ar uvoznik
;
impotens -en -Ar impotencija
impotent -e A Ar impotentan
impregnere -te V -Ar impregnirati
improvisasjon -en -Ar improvizacija
improviserfe -te V -Ar improvizirati
impuls -en , , * impuls, podstrek, pobuda
f en plutselig impuls / Ar dobiti nagao impuls/podstrek
impulsiv -/, -e A -Ar impulzivan
Hun er impulsiv av natur je * Ona je impulzivne naravi
i mte AD V y Ar u susret
Han hp oss i mote je y Ar Trao
n a m je u susret
se fremtiden lyst i mote
Ar gledati ruiasto na budunost
imteg -gikk, -gtt V ce (), cy || ce () *
protiviti se (neemu), suprotstavljati || suprotstaviti
se (neemu)
imtekomme -kom, -kommet V || , y () ~k ispunjavati ||
ispuniti, izai u susret (neemu)
Vi kan ikke imtekomme Deres onsker
y Ar Mi
ne moemo izii u susret Vaim eljama
imtekommende A , Ar ljubazan, susretljiv
imtekommenhet -en Ar susretljivost
imtese -s, -sett V * oekivati
Vi imteser Deres brev
Ar Oekujerao Vae pismo
i natt ADV Ar noas
indeks -en
1) (i bok) , Ar popis, registar
2) (okon.) -A- pokazatelj, indikator
prisindeks * pokazatelj cijena
indeksfamili|e -en ,
Ar indeksna obitelj, statistika obitelj
indekstall -et, pl. - , Ar
indeksni broj, pokazatelj
indeksregulering -enj-a Ar reguliranje prema-ekonomskim pokazateljima
inder -en, pl. -e (.), (.) Ar Indij a c (m.), Indijka (f.)
inderlig -e A , , Ar iskren, istinski, iz sveg srca
Jeg er inderlig lei av dette O B O je Ar Ovo mi je sasvim dojadilo
Han var inderlig glad i henne jy je
-Ar On ju je istinski volio
India (geogr.) Ar Indija
indianer -en, pl. -e (.), (.)
* Indijanac (m.), Indijanka (f.)
indirekte A , At posredan, indirektan

indisk

210

ad indirekte vei * posrednim

putem
indirekte skatt * porez na
promet
indirekte tale * posredni govor
indisk -e A * indijski
Det indiske hav
Indijski ocean
individ -et, pl. -j-er , ,
k pojedinac, individua
individets forhold til samfunnet odnos pojedinca prema drutvu
unskede individer nepoeljne
osobe
individuell -elt, -e A , k
pojedinaan, individualan
individuelle variasjoner
kr individualne varijacije
individuell undervisning / k pojedinana/posebna nastava
indoktriner|e -te V , y
k indoktrinirati, usmjeriti u jednom pravcu
Indonesia (geogr.) k Indonezija
indoneser -en, pl. -e (.), (.) * Indoneanin (m.), Indoneanka
(f.)
indonesisk -e A * indoneanski
indre A , k unutranji, unutarnji
det indre Afrika k sredinja
Afrika
indre konflikter k unutranji konflikti
indre bldninger k unutranje krvarenje
*det indre ye , k sedmo
ulo, intuicija
blande seg inn i et lands indre anliggender
ce y * mijeati se
u unutranje poslove jedne zemlje
indrefilet [-file] -en ,
rua,
unutranji file
indremedisin -en * interna medicina
indremedisiner -en, pl. -e k lijenik internista
industri -en k industrija
industriarbeider -en, pl: -e 'k
industrijski radnik
industrjland -el, pl. -e * industrijska zemlja
industriell -ielt, -e A * industrijski
infanteri -et, pl. -j-er , k pjeadija, infanterija
infanteriregiment -et, pl. -j-er +
pjeadijski puk
infeksjon -en , * infekcija, zaraza
infiltrasjon -en kr infiltracija
infiltrer|e -le V , || n p o y * infiltrirati, prodirati || prodrijeti u
infinitiv -en (gram.) * infinitiv
infinitivsmerk[e -et, pl. -er
( ) oznaka za infinitiv (rijeca )

ingenting

infiser|e -te V , ||
* zaraavati j| zaraziti, inficirati
Drikkevannet var infisert je
Voda za pie bila je zaraena
inflasjon -en * inflacija
influensa -en (med.) , k gripa
influer|e -te V () * utjecati (na)
Ettersprselen influerer p prisene
* Potranja utjee na cijene
la seg influere av noe
pasti pod utjecaj neega
informasjon -en k informacija
skaffe seg informasjoner
k dobaviti informacije
informasjonsplikt -en k dunost informiranja
informasjonstjenest|e -en *
sluba za informacije
informer|e -te V || , , || obavjetavati II obavijestiti, informirati, izvjetavati || izvijestiti
Han er informert om hva som skal skje
je o _ ce k Obavijeten je
o tome to e se dogoditi
ingefr -en (bot.) k dumbir, ingver
ingen PRON
1) * nitko
Her slipper ingen inn
Ovdje nitko ne moe ui
Ingen av dem dukket opp ce
* Nitko se od njih nije pojavio
*Ingen nevnt, ingen glemt ,
(
) Nitko spomenut, nitko zaboravljen (ne spomenuti nikoga
pojedinano kako nitko ne bi bio izostavljen)
2) (til subst.) k nikakav
Det har jeg ingen anelse om o
* N e m a m pojma o tome
Jeg har ingen penger k Nemam
novca
* ane fred og ingen fare k
ne slutiti opasnost
p ingen mte y KOM /, ,
ni u kom smislu/sluaju, nipoto,
nikako
ingenir [insjenir] -en *- inenjer
ingenirhgskoI|e [insjenir-] -en kr gradevinski fakultet
ingenmannsland -et, pl. - k niija
zemlja
ingenting PRON * nita
Det er ingenting snakke om ce
. To kc
Nema se na emu zahvaljivati. To nije potrebno
spominjati
for en slikk og ingenting , *
za male pare, u bescijenje
late som ingenting ce je y
, ce + praviti se kao da je sve u
redu, praviti se lud
tenke p alt og ingenting mt

inhabil

211

Ar ne misliti ni na sto posebno

Det ligner ingenting To Ar
niemu ne slii
inhabil
-e A (jur.) , At nepodoban, koji podlijee izuzeu
erklre en person inhabil i en sak
y Ar zatraiti
neije izuzee u jednora predmetu
inhaler|e -te V , || *
udisati || udahnuti, inhalirati
initial [ini(t)sial] -en , *
inicijal, poetno slovo
initiativ [ini(t)siativ] -et, pl. -/-er inicijativa
Hvem har tatt initiativet til dette? Ha je ? Ar Na iju je inicijativu
ovo uradeno?
Saken ble reist p hennes initiativ je * Spor je pokrenut
njezinom inicijativom
injurije -en , ,
Ar javna uvreda, povreda asti, vrijeanje
Hun ble domt for injurier je
* Osudena je zbog uvrede asti
injuriesak -en/-a Ar sluaj povrede asti
injurier|e -te V || ( ) Ar
vrijeati || uvrijediti (neiju ast)
Han folte seg injuriert ce
Ar Osjeao se javno uvrijedenim
injurierende uttalelser -Ar uvredljive izjave
inkasso -en () , *
(prisilna) naplata, naplaivanje
Fordringen er sendt til min advokat til inkasso 3ax je Ar
Zahtjev je poslat mome advokatu radi naplate
inkassobyr -et. pl. -l-er
Ar ured za prisilnu naplatu
inkluder|e -te V || , II * uraunavati || uraunati,
ukljuivati || ukljuiti
A vgifter er inkludert i prisen cy
Ar U cijenu su uraunate i takse
inklusiv(e) ADV , , At uraunavi, ukljuivi, ukljuujui
Leien for rommet er 200 kroner mneden inklusive
lys og oppvarming je 200
~"- At Mjesena
stanarina je 200 kruna ukljuujui svjetlo i grijanje
inkompetent -e A , Ar nesposoban, nekompetentan
Han er inkompetent for oppgaven je
Ar N e s p o s o b a n j e za taj zadatak
inkonsekvent -e A -Ar nedosljedan
inn ADV y-k u
g inn i et hus y Ar ui u kuu
ro inn til land Ar doveslati
do obale
se en inn i ynene y *
pogledati nekoga u oi
* kjenne noen ut og inn /
y Ar poznavati nekoga u duu, pozna-

innblikk

vati nekoga do dna

* vite hverken ut eller inn y
ce , ce Ar biti
u nedoumici to da se uini, nai se u nebranom
grou
g inn i sitt tyvende r y ,
'r ui u dvadesetu godinu
Det satte plutselig inn med nattefrost je
Ar Odjednom je preko
noi stegao mraz
dag ut og dag inn y -Ar iz dana u dan
ove inn et musikkstykke -A- uvjebati muziki komad
innabords=innenbords A * unutar
broda
innenbords utstyr Ar oprema
unutar broda
*G f for mye innabords ce Ar napiti se,
naljoskati se
innafor=innenfor ADV Ar unutra
innaskjrs ADV y ,
, Ar u podruju izmeu
kopna i otoka, hridi i grebena, priobaije
innaskjrs farvann
, Ar
priobalni pojas zatien od otvorenog mora, priobalno podruje
innaskjrs seilas Ar priobalna plovidba
innbil|Ie -te V
1) innbille seg || Ar umiljati II umisliti
Han innbiller seg at han er en stor maler
je je * Umislio si je da je veliki
slikar
Dette er bare noe du innbiller deg To
At To si si ti samo umislio
en innbilt fare At izmiljena
opasnost
2) innbille noen noe *
navesti nekoga da u neto povjeruje
Og dette prver du innbille meg!
ja y TO ! -Ar I ti hoe da ja u to
povjerujem!
innbilning -en , , -Ar
mata, matarije
Det er bare innbilning at du har sett ham
ra At Samo. si umisJio_ sebi
- - da si ga vidio
vre stor i egen innbilning y
Ar biti velik u svojoj mati
innbilsk -e A Ar umiljen
Han er en innbilsk narr je
Ar On je umiljena budala
innbitt -e A -Ar ogoren
med innbitt raseri At pun bijesa
vre innbitt motstander av noe
Ar biti ogoreni protivnik
neega
innbinding -enj-a Ar povez
innblandet -e A -Ar umijean
innblikk -et. pl. - At uvid
f innblikk i noe y Ar sted uvid

212

innbo

u neto
innbo -et , -Ar pokustvo, pokretna iraovina
innbringe -brakte, brakt || , II Ar donositi || donijeti, davati || dati
en investering som innbringer 5%
5% Ar investicija koja donosi 5%
innbringende A * unosan
Det er ikke videre innbringende forretning
nocao Ar Nije ba unosan posao
innbrudd -et, pl. - Ar provala
gjore innbrudd Ar izvriti provalu
innbruddspris -en
til innbruddspris . * u bescijenje, badava, nizato
innbruddstyv -en Ar provalnik
innbundet -e A Ar uvezan
en innbundet bok Ar uvezana
knjiga
innby -bod, -budt V || -k pozivati
II pozvati
Han innbd oss til et selskap je
Ar Pozvao nas je na parti
de innbudte , k uzvanici, pozvani
* Vret innbyr ikke akkurat til bade
-Ar Vrijeme nije ba za kupanje
innbydels|e -en
1) Ar poziv
avsl en innbydelse Ar ne
prihvatiti poziv
2) (skriftlig) Ar pozivnica
De mottok en innbydelse til bryllupet cy
Ar Primili su pozivnicu za
svadbu
innbydende A , , Ar delikatan, primamljujui, privlaan
innbydende smretter Ar delikatna zakuska
innbygger -en, pl. -e Ar stanovnik, itelj
Byen har 300.000 innbyggere 300.000
Ar G r a d ima 300.000 stanovnika
innbyggerantall -et Ar broj stanov
nika
innbyrdes A , Ar uzajaman,
medusoban
De hjelper hverandre innbyrdes ce Ar Pomau se uzajamno
innbyrdes uavhengighet Ar
medusobna nezavisnost
innbyrdes uavhengige strrelser Ar meusobno nezavisne veliine
inndel|e -te || ( rpyne), Ar dijeliti || podijeliti (na grupe) grupirati
Klassen ble inndelt i fire grupper je
y * Razred je bio podijeIjen u etiri grupe
inndra -dro(g), -dratt V
1) (konfiskere) || zapljenjivati || zaplijeniti
Smuglergodset ble inndratt
je -Ar Krijumarena roba zaplijenjena
je
-

innehaver

2) (ta ut av omlop) || Ar povlaiti || povui iz opticaja

Den myntsorten skal inndras Ta
-Ar Ta vrsta
kovanog novca bit e povuena iz opticaja
3) (ta tilbake) . || Ar oduzimati
II oduzeti
inndra el frerkort
Ar oduzeti vozaku dozvolu
inndra n stilling * ukinuti
radno mesto
inndragning -en , , Ar
zapljena, konfiskacija, ukidanje
inndragning av en stilling
* ukidanje radnog mesta
inne ADV Ar unutra
inne i huset y , Ar u kui, unutar
kuce
inne i landet y Ar u unutranjosti
inne p skogen y Ar u umi
holde seg inne ,
-Ar biti kod kue, ne izlaziti izvan kue
mens vi er inne p det je o -Ar dok je
rije o tome
vre inne i noe y ,
ce y Ar biti upuen u neto, razumjeti se u
neto
Tiden er inne til ... je ... Ar
Dolo je vrijeme da ...
Du er inne p noe der som er veldig interessant
ce je
Ar D o t a k a o si se neega to je vrlo zanimljivo
innebre -bar, -bret V ,
, II ( ), -Ar implicirati, povlaiti za sobom, dovoditi ||
dovesti (do neega), sadrati
Dette innebrer at han m slutte arbeide To
Ar To znai da on
mora prestati raditi
Forslaget innebrer en viss kritikk av regjeringen
Ar Prijedlog sadri izyjesnu kritiku vlade
inneha -hadde, -hatt V
1) , * imati, drati
Aksjemajoriteten innehas av norske interesser Hop / Ar Norveki interesenti imaju
akcionarsku/dioniarsku veinu
inneha en hoy stilling biti na visokom poloaju
inneha en rekord -Ar drati rekord
2) (utove) Ar vriti
inneha et tillitsverv Ar vriti neku dunost
inneha vervet som kasserer Ar vriti dunost blagajnika
innehaver -en, pl. -e
1) (eier) , - vlasnik, gazda
Den nvrende innehaver av forretningen
At Sadanji vlasnik prodavaonice
2) (som er blitt tildelt noe) Ar nosilac
Han er innehaver av verdensrekorden p 5000
je 5000 Ar On je

inneholde

213

nosilac syjetskog rekorda na 5000 m

3) (utover) kr vrilac
den tidligere innehaver av stillingen
Ar prethodnik na poslu
inneholde -holdt, -holdt V ||
k sadravad || sadrati
Forslaget inneholder ikke noe nytt ca Ar Prijedlog ne sadri nita novo
innen PREP
1) (far) npe, k prije, do
Belopet m vre betalt innen 5 mai ce
npe 5 .
5 Iznos se mora uplatiti prije 5. svibnja
innen en kort tid ir za kratko
vrijeme
2) (i) Ar unutar
uenighet innen regjeringen -A- neslaganje unutar vlade
2
innen KONJ npe -Ar prije nego sto
Innen hjelpen ndde fram, var alle druknet
je , cy ce * Prije
nego to je pomo stigla, svi su se utopili
innendrs A y * u kui
Han har holdt seg innendrs hele uken * Nije izlazio iz kuce
cijeli tjedan
innendrs arbeid nocao y ~k posao u zatvorenim prostorijama
innendrs svmmebasseng k: zatvoreni bazen
innenfor PREP , ca kr
unutar, s unutranje strane
De horte noen innenfor doren cy ca
* uli su nekoga s unutranje strane vrata
Han bad oss komme innenfor je * Pozvao nas je unutra
Han har venner innenfor alle partier * On ima prijatelja u
svim strankama
vre innenfor rekkevidde av noe
kr biti nadomak neega
innenfra ADV ir iznutra.
Doren kan pnes bare innenfra ce * Vrata se mogu otvoriti
samo iznutra
bygge opp en organisasjon innenfra /

* izgraditi/
ojcati organizciju iznutra
"~ innenlands ADJ Ar domai
innenlands produksjon -Ar d o maa proizvodnja
2
innenlands ADV y Ar u zemlji
reise innenlands y * putovad u
zemlji
Sjekken er bare gyldig innenlands
y Ar ek vai samo u zemlji
innenriks A , , y ir domai, unutrainji, u zemlji
innenriks telefonsamtale y
Ar telefonski razgovor u zemlji
innenriksdepartement
Ar ministarstvo unutranjih poslova
1

innfri

innenrikspolitikk -en -Ar unutranja politika

innerst -e A
1) , -Ar unutranji, krajnji
det innerste rommet k krajnja soba
rope sine innerste tanker * otkriti svoje najskrivenije misli
2) y Ar u d n u
innerst i gangen y k u dnu hodnika
Innerst inne er jeg i tvil ce
Ar U dnu duse se kolebam
skifte fra innerst til ytterst ce
* p o t p u n o se presvui
innersving -en
ta innersvingen p noen ,
kr nadmudriti nekoga, pred nekoga
inneslutt|e -etj-a || -Ar obuhvatati || obuhvatiti
Huset var helt innesluttet av flammer je
Ar Plamen je pot
puno zahvatio kuu
innesluttet -e A , -Ar zatvoren, povuen
Hun har et innesluttet vesen je
-A; Ona je zatvorene naravi
innest -stod, sttt F , * j a m d ti, garantirati
innest for noe -Ar garantirati
neto
innevrende A ir tekud
/ innevrende r -Ar tekue godine
i innevrende uke * ovog tjedna
innfall -et, pl. 1) (angrep) , -Ar napad, invazija
Germanerne gjorde stadige innfall i Romerriket
cy y
ir Germani su stalno upadali u Rimsko carstvo
2) (tanke) * ideja
et lost innfall / -A: trenutna/
usputna ideja
innfatning -en , Ar okvir
innfinne -fant, -funnet seg V || , noja ce || ce, || ce * dolaziti ||
d o d , pojavljivati se j| pojaviti se, || n a d se
Du har innfinne deg i tide
-Ar Mora se pojaviti na vrijeme
Han innfant seg en hel time for tidlig je
Ar Doao je d t a v s,at ranije
innflytelsje -en , -Ar utjecaj
ha en viss innflytelse p noe
Ar imati odreden utjecaj na neto
Vret har stor innflytelse p hans humor
Ar Vrijeme
j a k o utijee na njegovo raspoloenje
gjore sin innflytelse gjeldende -Ar utjecati
innflytter -en, pl. -e , * doljak,
useljenik
innflyttingsdag -en Ar dan useljenja
innflkt -e A , , *
zamren, kompliciran, sloen
innfri -dde V
1) || * ispladvati || ispla
titi

innfdt

214

innfri et ln * isplatiti zajam

2) (oppfylle) || ispunjavad || ispuniti
innfri et lofte * ispuniti
obecanje
innfri forventningene / ir opravdati nade/oekivanja
innfdt pl. -e
1) (fra stedet) ir mjetanin
Han taler som en innfdt
* Govori kao ljudi iz tog kraja
2) (urbefolkning) , ir urodenik, domorodac
blant de innfdte i Afrika y
* medu uroenicima u Africi
innfdt -e A , k roden, uroden
en innfdt nordmann ic roeni Norveanin
innfr|e -te V
1) (importere) || * uvoziti || uvesti
Norge m innfore korn
+ Norveka mora uvoziti ito
2) (ta i bruk) || . ||
* uvoditi || uvesti, sprovoditi || sprovesti
innfore reformer ic sprovesti
reforme
3) (skrive inn) || , ,
* registrirati, zapisati
innfore et navn i folkeregisteret
* registrirati ime u prijavnom
uredu
4) (gjore kjent med) || ir
upoznavati || upoznati
innfore noen i et emne ca / * upoznad nekoga s temom/
predmetom
innfring -enf-a
1) , , * uvod, uvodenje,
upoznavanje
en innfring i Kants filosofi y * uvod u Kantovu filozofiju
2) (del ta i bruk)
uvoenje
innfring av nye maskiner
* uvoenje novih strojeva
innfrsel -en , * uvoz, import
inngang -en
1) * u l a z
Hybelleilighet med egen inngang ca n o * Garsonjera s posebnim ulazom
2) (tekn.) ir prikljuak
inngrep -et, pl. 1) , , * mijeanje, uplitanje, intervencija
Han tler ingen inngrep i sin private frihet
* On ne trpi nikakvo mijeanje u svoju vlastitu slobodu
offentlige inngrep i prisdannelse y * drutvena intervencija u formiranju cijena
politiets inngrep ir inter
vencija policije
1

innkassere

2) (med.) -k zahvat
et kirurgisk inngrep * kirurki
zahvat
inngrodd -e A * d u b o k o ukorijenjen
inng -gikk, -gtt V
1) || , || * sklapati || sklopiti, zakljuivati || zakljuiti
inng en avtale
sklopiti
ugovor'
inng ekteskap k sklopiti brak
inng et forlik * sklopiti p o godbu
inng et veddeml ce * okladiti se
2) (vre inkludert) * biti ukljuen
Det inngr i prisen To je y k To
je uraunato u cijenu
inngende A
1) (noye) , , ,
toan, precizan, detaljan, podroban
ha inngende kjennskap til noe
y * poznavati neto u tanine
foreta en inngende underskelse izvriti detaljno ispitivanje
drfte en sak inngende podrobno prodiskutirati nekoj stvari
2) (p vei inn) * koji pristie
Skipet er for inngende * Brod
pristie
inngende varer , / ulaz/prijem robe
innhold -et , * sadraj
bokens innhold * sadraj knjige
et liv ulen innhold , ir ivot bez sadraja, besmislen ivot
innholdsfortegnels|e -en ,
k kazalo, sadraj
innholdsls -/, -e A / k bez
sadraja
inni PREP () y () * (unutra) u
(neemu)
Inni konvolutten l et brev je
micMO * U kuverti je bilo pismo
langt inni skogen y k duboko u umi
inni ADV k unutra
Sett deg inni * Sjedni unutra
inniblant' PREP () k medu (neim)
inniblant 2 ADV (av og til) * ponekad
1
innimellom PREP (blant) () * medu
(neim)
Han stod skjult innimellom trrne je ic Stajao je skriven medu
drveem
innimellom 2 ADV (av og til) k ponekad
innkal|le -te V || * pozivati || pozvali
Han ble innkalt til militrtjeneste je n o 3KB * Primio je poziv
za odsluenje vojnog roka
innkalling -enf-a ,
sazivanje, poziv
innkasser|e -te V || * napladvati || naplatiti
1

innkjp

215

innkassere kontingent Ar
naplatiti lanarinu
Han kunne innkassere bare ros for lagets seier
je
* U b r a o je samo pohvale povodom pobjede tima
innkjp -et, pl. - Ar kupovina
Vi gjorde et godt innkjop
-Ar Napravili smo dobru kupovinu
g ut og gjore innkjop y * ii u
kupovinu
innkjpspris -en , Ar
nabavna cijena, tvornika cijena
innkjring -enj-a
1) (det kjore inn) () * vonja
(unutra)
Innkjring forbudt! ! * Zabranjena vonja!
2) (klargjring) , Ar razrada,
pripremanje
innkjring av en bil kr razrada automobila
3) - innkjrsel
mnkjringsperiod|e -en * period razrade
innkjrsel -en, pl. -sier () , * (kolni) prilaz, ulaz
innkomst -en (sport.) k cilj
innkrev|e -de V || (),
II Ar utjerivati || utjerati (dug), ubirati ||
ubrati
innkvarter|e -te V || * smjetati
II smjestiti
innkvartering -enj-a k smjetaj
innland -et
1) k unutranjost zemlje
Innlandet er dekket av isbreer
je / *
Unutranjost zemlje pokrivena je ledenjacima
2) (ens eget land) , k domovina,
zemlja
Han har reist mye bde i innland og utland
je no no Ar Putovao je mnogo i u zemlji i u inozemstvu
innlandskliraa -et k kontinentabia klima
innkreving -enj-a () Ar ubiranje
(novca)
innlate -lot, -latt seg V ce || ce
*r_uputatLse ||-upustiti se - Du bor ikke innlate deg med fremmede He
* Ne bi trebalo da stupas u kontakt sa stranim
ljudima
innlate seg i samtale med noen ce y
ca k upustiti se u razgovore s
nekim
Jeg visste ikke hva jeg innlot meg p
y ce k Nisam znao u to sam
se upustio
innled|e -etj-a V || ,
II * zapoinjati || zapoeti, krenuti ||
pokrenuti
innlede forhandlinger -Ar za-

innlse

poeti razgovore
innlede talen med si k
zapoeti govor rijeima
innlede bekjentskap med en ce ca
k upoznati se s nekim
innlede til diskusjon om et emne y
-k dati uvod u diskusiju
ta de innledende skritt til en avtale
* uiniti prve korake
prema nekom sporazumu
innledning -en kr uvod
innledningsvis AD V y , k u poetku, kao poetak
innlegg -et, pl. 1) , k umetak, uloak .
innlegg i skoene y * uloak u cipeli
en mahognyplate med innlegg av elfenben
ca / ploa od mahagonija s intarzijora od
slonovae
2) (bidrag) , Ar prilog, lanak
Han hadde et innlegg i avisen je
y k Objavio je lanak u novinama
holde et innlegg y Ar sudjelovati prilogom u diskusiju
3) (pasning) () Ar dobacivanje
(lopte)
Han skret p et fint innlegg je
Ar Postigao je gol dobro
ubaenom loptom
innlegge -la, -lagt V
1) , (y ) k smjestiti,
otpraviti (u bolnicu)
Hm ble innlagt p sykehus i gr cy je y k Juer su je smjestili u bolnicu
innlegge noen til observasjon y
-A- poslati u bolnicu radi ispitivanja
2) (installere) || , -Ar
uvoditi II uvesti, instalirati
Huset har innlagt vann je kr
U kuu je uvedena voda
innleggels|e -en y k smjetanje
u bolnicu
innleggessl|e -enj-a Ar uloak za
cipele
innlemm|e -etj-a V || , cna II , || * pripojavatni pripojiti," pajati || spojiti, ukijuivati-||ukljuiti
innlemmels|e -en , , Ar spajanje, ukljuivanje
innlevelsje -en k uivljavanje
innlysende A , * jasno, oigledno
Det er innlysende at jeg har rett je
y Ar Jasno je da sam u pravu
innlp -et, pl. - , , * ulaz, prilaz,
pristup
Innlpet til havnen var meget trangt y
je -Ar Ulaz u luku bio je j a k o uzak
innls|e -te V || , (I -Ar iskupljivati || iskupiti, otkupljivati II otkupiti

innmari

216

Han klarte ikke innlse urei igjen

* Nije uspio da otkupi sat
innlese en sjekk * na
platiti ek
innmari ADV (fam.) , * grozno,
uasno
Det gjorde innmari vondt je *
Grozno je boljelo
innmark -enj-a , -Ar obradivo zemljite
innmarsj -en , * ulazak, ulaenje
innmat -en
1) Ar iznutrice
2) (innhold) * sadrina
Innmaten i boken holder p falle ut ce
k Knjiga se raspada
innmelding -enj-a , * upis,
ulanjivanje
innmelding i et idrettslag y Ar
upis u sportski kl ub
innmeldingsblankett -en * shema za
upis
innom PREP, ADVycnyr, * usput, uzgred
gjsejstikke innom ||
|| -Ar navraati || navratiti
svraati || svratiti
Han ser innom sine foreldre hver uke
* Svakog tjedna
svraa do svojih roditelja
Jeg stikker innom i morgen Ar
Svratit u sutra
Bten gr ikke innom det stedet y
. * Brod
ne svraa u to mjesto. Brod ne pristaje u tom
mjestu
Etter artium var han innom selgeryrket je Poslije
mature je radio neko vrijeme kao prodava
Han var innom kontoret som snarest je
y k Svratio je na brzinu
u ured
innover PREP, ADV . , , y * k(a),
prema, preko, u
Bolgene slo innover mot stranden cy Ar Valovi su plavili obalu
Skal vi spasere innover mot sentrum?
ce Hoemo li se proetati do centra
Skipet skal lenger innover i fjorden
y * Brod zalazi dublje u fjord
innpakning -en
1) OMOT, k omot, ambalaa
2) (det pakke inn) k pakiranje
innpakningspapir -et / k
papir za pakiranje
innpass -et * pristup
f/vinne innpass /, * biti primljen/prihvaen, prodrijeti
De nye ideene vant hurtig innpass cy
-Ar Nove ideje brzo su prodrle
innprent|e -etj-a V , Ar staviti
na um, utuviti
Han innprentet seg disse reglene je

innrmme

. je *
Dobro je utuvio ova pravila. Dobro je nauio ova
pravila
Han innprentet ham forsiktighet je y
kr Utuvio mu je u glavu opreznost
innp PREP () Ar blizu (neega)
st innp hverandre -Ar stajati
zbijeno
hale'innp noen * sustizati
nekoga
Sett deg lenger innp benken
ir Sjedni malo dalje na klupu
innp ADV OKO, , k: oko, priblino, skoro
Det koster innp .50 kr To 50
* To stoji skoro 50 kruna
innpasb'ten -/, ine A , -Ar dosadan,
uporan
Han er svrt innpsliten je -Ar Jako
je dosadan
innred|e -etj-a V || , II , || , ||
namjetati || namjestiti, sreivati ||
srediti, uredivati || urediti, opremati || opremiti
et luksurist innredet vrelse
* luksuzno namjetena soba
Huset skal innredes til kontorer -Ar Kuu e preurediti u uredski prostor
innredning -en , , kr opremanje, oprema, uredenje
Stuen hadde en pen innredning je
* Dnevna soba bila je lijepo opremljena
innreis|e -en / y , *
ulazak/ulaz u zemlju, dolazak
Ved innreisen i landet ble passene kontrollert
y cy -Ar Pri
ulasku u zemlju kontrolirali su pasoe
innreisetillatels|e -en k ulazna viza
innretning -en , , k
sprava, konstrukcija, naprava
innrett|e -etj-a V || ,
|| , || ,
|| , ||
prilagodavati || prilagoditi, sreivati || srediti,
namjetati || namjestiti, udeavati || udesiti, podeavati || podesiti
innrette seg etter noe ce Ar
prilagoditi se neemu
Kjkkenet er praktisk innredet je k Kuhinja je praktino sredena
innrette seg fornuftig ce k sre
diti se pametno
vre slik innrettet // kr biti tako stvoren/napravljen/podeen
innrette seg p noe ce k
pripremiti se na neto
innrmm|e -etj-a -romte V
1) || , || ,
|| , || *
1

innrmmelse

217

davati || dati, doputati || dopustiti, odobravati ||

odobriti, ustupati || ustupiti
Jeg innrommer Dem 20% provisjon Ja
2 0 % * Ja Vam dajem 2 0 % provizije
innromme elevene storre frihet Ar dopustiti uenicima veu
slobodu
2) (vedg) || Ar priznavati
II priznati
Jeg innrommer min skyld - Priznajem svoju krivicu
innrommels|e -en
1) k ustupak
gjore en innrmmelse -A- uiniti
ustupak
2) (tilstelse) * priznanje
innsamling -enj-a , -k prikupljanje, skupljanje
foreta en innsamling til inntekt for noe
skupljati priloge za neto
innsats -en
1) (ytelse) , , ,
zalaganje, napor, trud, doprinos
Arbeidet krever stor innsats /
kr Rad trai/zahtijeva veliki trud
2) (sum i spill) * ulog
vinne et stort belop p liten innsats
* dobiti veliku sumu na raali
ulog
gjore noe med livet som innsats
, reskirati ivot,
staviti ivot na kocku
3) (del til sette inn i noe) , Ar
umetak, uloak
innsatsviljle -en , elja
za zalaganjem, prijegor
innsatt -e A
1) k smeten
penger som er innsatt i banken je y * novac koji je uloen u banci
innsatte tenner k umjetni zubi
2) (subst.) en innsatt k zatvorenik
innse -s, -sett V || , ||
k uviati || uvidjeti, shvaati || shvatiti
innse ndvendigheten av noe
* shvatiti nunost neega
innsender -en, pl. -e * itatelj koji alje pismo novinama
Innsenderen-onsket vre anonym je
* itatelj je htio ostati
anoniman
innsid|e -enj-a () k unutarnja strana (neega)
kjenne noe fra innsiden . * poznavati neto temeljito
innsikt -en , , * razumijevanje, uvid, spoznaja
ha teknisk innsikt ce y k ra
zumjeti se u tehniku
skaffe seg innsikt i noe ce ca *
upoznati se s neim
innsj -en * jezero
innskjerp|e -etj-a , -

innstille

, * izriito naglasiti, strogo naloiti, potcrtati

irmskjerpe forsiktighet * izriito naglasiti oprezndst
innskjerpe betydningen av noe izriito naglasiti vanost
neega
innskrenk|e -etj-a V || ,
|| k ograniavati || ograniciti, smanjivati || smanjiti
Bedriften mtte innskrenke je
Poduzee je moralo
smanjiti proizvodnju
innskrenke sitt personlige forbruk
smanjiti svoje osobne trokove
vre innskrenket * biti glup
Han innskrenket seg til si dette ce
. je * Ograniio se
samo na to. Rekao je samo to
innskudd -et, pl. 1) (bank-) , kr ulog, uteevina
Han tok ut hele innskuddet je k Podigao je cijelu uteevinu
2) (for leilighet) , * udio, uee
Han mtte betale 50.000 kr. i innskudd M o p a o je
50.000 . * M o r a o
je platiti 50.000 kr. kao uee za stan
3) (tilfyelse) k umetak
innskuddsleilighet -en ce ,
ca stan za koji se plaa uece,
stan s ueem
innskytels|e -en , ,
* trenutna ideja, pomisao, impuls
folge plutselige innskytelser ce Ar povesti se za trenutnim idejama
innskyter -en, pl. -e Ar ulaga
innslag -et, pl. - , , , *
prilog, element, dio, pojava
det mongolske innslaget i den russiske befolkningen
y *
mongolski element u ruskom stanovnitvu
et fargerikt innslag i gatebildet
Ar vedra pojava na ulici
et morsomt innslag i programmet y
Ar zabavna toka u programu
innsnevr|e -etj-a V || Ar suavati ||
suziti
et innsnevret syn p saken
:
Ar usko gledanje na stvar

innsnevring -enj-a > Ar suenje

innspurt -en (sport.) y Ar zavrni napor u trci
innspilling -enj-a -Ar snimanje
innstendig -e A , Ar ozbiljan,
intenzivan
en innstendig bonn Ar ozbiljna
molba
innstil|Ie -te V
1) (om apparater) || , I) , Ar namjetati ||
namjestiti, regulirati
innstille et fotoapparat Ar
namjestiti fotoaparat

innstilling

218

2) (stanse) || , ||
, || * prekidati
II prekinuti, ukidati || ukinuti, zaustavljati || zaustaviti
innstille flyvningene * ukinuti
letove
innstille utbetalingen ic zaustaviti isplatu
3) (foresl) || * predlagati I) predloiti
vre innstilt til en forfremmelse
- biti predloen za unapreenje
innstille et forslag til vedtak
ic inijeti prijedlog na usvajanje
4) (vre innstilt p) , - biti spreman, biti pripremljen na
Jeg er innstilt p gjore det
ic Spreman sam da to uinim
5) en konservativt innstilt avis , * konzervativne novine, desniarske novine
vre velvillig innstilt ic biti naklonjen
innstilling -en\-a
O (regulering) , , pery -k namjetanje, reguliranje
feil innstilling av et apparat
* pogreno podeen aparat
2) (holdning) , * dranje, stav
ha liberal innstilling ic
imati liberalan stav
3) (opphor) * prekid
innstilling av fiendtlighetene * prekid neprijateljske aktivnosti
4) (forslag) * prijedlog
komiteens innstilling ic prijedlog
odbora
innstramm|e -etf-a V || ,
, || * ograniavati || ograniiti, uvesti restrikcije, suavati ||
suziti
innstramme lnevilkrene
,
* pootriti uyjete za dobijanje zajma, pootriti
kreditne uyjete
innstramming -enf-a , ic ogranienje, suavanje
innsyn -et k uvid
innta -tok-,-tati V
1) (erobre) || , *
zauzimati || zauzeti, okupirati
Byen ble inntatt av fienden je

Neprijatelj je zauzeo grad

2) (besette) || * zauzimati ||
zauzeti
Gjestene inntok sine plasser ir Gosti su zauzeli svoja mjesta
innta en fiendtlig holdning
zauzeti neprijateljski stav
3) (ansette) || * zapoljavati || zaposliti
innta nye arbeidere k
zaposliti nove radnike

inntreffe

4) (ta med) || , ||
k unositi II unijeti, dodavati || dodati
innta nye bestemmelser i loven * unijeti nove odredbe u zakon
5) (spise) * jesti
innta et mltid k jesti obrok
inntagende A , k ljubak, armantan
inntatt -e A k zaljubljen
vre.inntatt i noen y *
biti zaljubljen u nekoga
inntak -et, pl. - , k prijem, primanje
inntak av varer k prijem robe
inntak av flyktninger k pri
manje izbjeglica
inntak av nye studenter
k prijem novih studenata
inntekt -enf-a
1) , * prihod, dohodak
en rlig inntekt p 100.000 kr
100.000 godinji prihod od 100.000 kruna
fast inntekt k stalni prihodi
2) (nytte) * korist
gjore noe til inntekt for noen/noe
y / ic raditi neto u korist
nekoga/neega
ta noe til inntekt for seg y
* shvatiti neto u svoju korist
inntektsskatt -en * porez na prihod
inntektsoppgave -enf-a * pregled
prihoda
inntektsoppgjr -et, pl. (
) * dogovaranje (poslodava i radnika) plaama
inntektsr -et, pl. - y je
godina u kojoj je stijecan prihod
1
inntil PREP (), () () k do (neega), k(a) (neemu)
Han lente seg inntil veggen ce k
Naslonio se na zid
inntil videre ir do daljnjeg
inntil i dag * do danas
inntil da * do tada
inntil nylig , k doskora, donedavno
inntil for noen f r siden npe
do pred nekoliko godina
2
inntil KONJ () dok (ne)
Inntil du fr el sted bo, kan du vre her
, *
Dok ne nae mjesto za stanovanje, moes biti
ovdje
inntog -et, pl. - , * ulazak, dolazak
holde hoytidelig inntog i byen y
sveano ui u grad
inntre -trdte, -trdt V || , II * nastajati || nastati, nastupati
II nastupiti
Det har inntrdt en krise je * Nastala je kriza
inntrene -traff, -truffet V || ,
ce || ce, ce ||
ce
nastupati || nastupiti, deavati se || desiti se,

inntrengende

219

dogadati se || dogoditi se
Doden inntraff momentant je
* Smrt je nastupila trenutno
p grunn av inntrufne omstendigheter * zbog nastalih prilika
Ulykken
inntraff ved forbikjring
ce
-k Nesrea se dogodila prilikom pretjecanja
inntrengende A ( y ), , - prodiran (duboko u duu), uvjerljiv, moleiv
be inntrengende om noe
* zamoliti neto iz diie
inntrenger -en, pl. -e
1) , * nametljivac, uljez
2) (erobrer) * upada
inntrykk -et * dojam, utisak
f et inntrykk av noen o *
stei dojam o nekome
gi inntrykk av / * davati/dati
utisak
Det gjorde dypt inntrykk p oss To je
* To je ostavilo dubok do
jam na nas
innunder PREP () * pod (neim)
innvandrfe -etf-a V ce || ce,
ce || ce * doseljavati se || doseliti se, useljavati se || useliti se
innvandrer -en, pl. -e , * doseljenik, useljenik
innvandring -enj-a , ,
* doseljenje, useljenje, imigracija
innvandringsstopp -en * zabrana do laska novih doseljenika
innvend|e -te V , ||
, || * staviti
primjedbu, prigovarati || prigovoriti, zamjerati ||
zamjeriti
Hvem har noe innvende mot forslaget?
? ~ Ima li netko zamjerke na prijedlog?
innvending -enj-a , , *
primjedba, zamjerka, prigovor
gjore en invending mot noe
* staviti primjedbu na neto
innvendig -e A , * unutranji,
unutaraji
;
innvendig arbeid * rad pod
krovOm
Han skalv innvendig je y * D r h t a o
je u sebi
le innvendig ce y * smijati se u sebi
Huset skal males innvendig og utvendig
* Kuu e bojiti i
iznutra i izvana
innvi I e -etj-aj-ddej innvigde V
1) (rei) || * posveivati
II posvetiti
2) (pne) * sveano otvoriti
3) (betro) || -k povjeravati
II povjeriti
innvie noen i sine planer .
k povjeriti nekome svoje planove

inspisere

innviels|e -en
1) (rei.) -k posveenje
2) (pning) * otvaranje
innviklet -e A , , *
zamren, zapetljan, kompliciran
gjore noe innviklet , *
komplicirati, zapetljati
innvilg|e -etj-a V || , II * odobravati || odobriti, dodjeljivati I) dodijeliti
Sknaden ble innvilget je *
Molba je odobrena
Han fikk innvilget permisjon p et r je
k Dobio je dopust od
godinu dana
innvirkning -en . , k
djelovanje, utjecaj
f innvirkning p noe * utjecati
na neto
innvoller pl. k utroba
ta ut innvollene * izvaditi
utrobu
innvollsorm -en (zool.)
k parazit unutranjih organa
innvortes A k unutar tijela
medisin til innvortes bruk ce * lijek
koji se pije
insekt -et, pl. -j-er , , k kukac,
insekt
insektetende A , koji
jedu insekte
insektmiddel -et, pl. -midler * sredstvo protiv insekata
insinuer|e -te V , ^
insinuirati, zlobno natuknuti
insister|e -te V , ,
k insistirati, zahtijevati, nastojati
insistere p noe k: insisti
rati na neemu
Jeg insisterer p bli med
ja * Zahtijevam da poem i ja
Hun insisterer p at det er sant
je Ona ostaje pri tome da
je to istina
insolvent -e A k insolventan
inspeksjon -en k inspekcija
foreta en inspeksjon k vriti
inspekciju
inspektr -en * inspektof
inspirasjon -en , * nadahnue, inspiracija
inspirasjpnskildle -en k izvor inspiracije
inspirer|e -te V , || * inspirirati, nadahnjivati || nadahnuti
et inspirerende miljo k stimulativna sredina
inspiser|e -te V
1) , || ,
II ~ pregledati, ispitivati ||
ispitati, vriti || izvriti inspekciju
2) II * vriti || izvriti
smotru

installasjon

220

installasjon -en
1) (det installere) * uvoenje
2) (anlegg) * uredaj
de elektriske installasjoner *
elektrini ureaji
installerte -te V
1) (anbringe) || ~k smjetati
II smjestiti
installere seg i en leilighet ce y *
smjestiti se u stan
2) (montere) , || *
instalirati, uyoditi || uvesti
installere telefon * uvesti telefon
instans -en
1) (jur.) , ,
* nadleni organ, instanca
2) (fig.) -k stupanj
i for ste instans , ,
k ponajprije, prvenstveno, prvo
*/ siste instans * na kraju krajeva
instinkt -et, pl. -j-er * instinkt
institusjon -en
1) , * ustanova, institucija
de offentlige institusjoner * javne
ustanove
2) (anstalt) * dom
en institusjon for unge lovbrytere
* dom za mlade prestupnike
institutt -et, pl. -j-er
1) , * institut. zavod
Norsk utenrikspolitisk institutt * Norveki insti
tut za meunarodnu politiku
fysikalsk institutt ~ institut za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju
meteorologisk institutt *
meteoroloki zavod
2) (ved universitetet) -k odsjek
slavisk institutt -k odsjek za
slavistiku
instruer|e -te V , || ,
|| * instruirati, upuivati ||
uputiti, obuavati || obuiti
instruere noen i noe y
* uputiti nekoga u upotrebu neega
instruere i bruken av nye maskiner y * obuiti neko
ga u nikovanju novim strojevima
instruktr -en * instruktor
instruks -en
1) (ordre) , , *
uputa, direktiva, instrukcija
folge regjeringens instrukser
' * slijediti vladine direktive
2) (reglement) * pravilnik
instruks for stillingen
pravilnik za radno mjesto
instruksjon -en , , je k pouavanje, obuavanje, instrukcija
gi instruksjon * obuavati
instrument -et, pl. -/-er

interir

1) (redskap) , , *
sredstvo, instrument, sprava
fly p instrumentene no
k letjeti po instrumentima
bruke noen som instrument
upotrijebiti nekoga kao sredstvo
2) (mus.) () ~k (muziki)
instrument, glazbalo
insulin -et (med.) * inzulin
insulinsjokk -et, pl. - k inzulinski
ok
integrer|e -te V , ||
* uklapati || uklopiti, integrirati
intellekt -et , , * pamet, um, intelekt
intellektuell -elt, -e A , + uman,
intelektualan
intellektuell virksomhet
Ar intelektualna djelatnost
intelligens -en * inteligencija
intelligent -e A , -k inteligentan, pametan
intens
-e A , , k intenzivan, s n a a n , j a k
intens spenning * jaka napetost
fole et intenst hat mot noen
* osjeati duboku mrnju
prema nekomu
intensitet -en , jaina, intenzitet
intensjon -en k namjera
interessant [-sang] -e A , *
zanimljiv, interesantan
interess|e -en
1) , k zanimanje, interes,
panja
A vekke interesse k pobuditi zanimanje
A holde interessen ved like / k odravati panju/zanimanje
sprsmlet er uten interesse k pitanje nije zanimljivo
dyrke sine interesser njegovati svoje interese
A miste interessen for noen
izgubiti interes za nekog
2) (fordel)
korist, interes
Det er i hans interesse To je y
~k To je u njegovom interesu
A ivareta noens interesser
k uvati neije interese
A handle i felles interesse y
-k raditi u zajednikom interesu
interesser|e -te V
1) , * zanimati, interesirati
Det interesserer meg To
To me zanima
Alle interesserte kan komme

Svi zainterisirani mogu doi
2) vre interessert i noe ce
* interesirati se za neto
interir -et, pl. -j-er , *
unutranjost, interijer

interjeksjon

221

moderne interiorer * moderni interijeri

interjeksjon -en (gram.) * usklik, uzvik
intern -/. -e A , , *
interni, unutranji, unutarnji
interne dro/teiser Ar interne diskusije
interne anliggender * unutranje stvari
internasjonal -t, - A , * medunarodni, internacionalan
internat -et, pl. -j-er * internat
interner|e -te V * internirati
interneringsfang|e -en * internirac
intervener|e -te V , || ce
intervenirati, || umjeali se
intervju -et, pl. -j-er * intervju
intervju|e -etj-a V k intervjuirati
1
intet -et * nitavilo
intet PRON k nista
intetanende A , *
ne slutei, koji nita ne sumnja
intetkjnn -et (gram.) k srednji rod
intetsigende A
, ,
* besadrajan, beznaajan, koji
nita ne govori
intim -/. -e A , k prisan, intiman
st i intim kontakt med noen ce ca kr imati prisne odnose s nekim
intolerans|e -en , k
netrpeljivost, netolerancija
intolerant -e A , * netrpeljiv, netolerantan
intonasjon -en k intonacija
intrjg|e -en , k intriga, spletka
introduksjon -en
1) (presentasjon) , k
predstavljanje, upoznavanje
2) (innfring) * uvod
3) (det innfore) k uvodenje
introduksjonsbrev -et, pl. - ca ,
k pismo s preporukom, preporuka
introduksjonstilbud -et, pl. - ce
* cijena kojom se nova roba nudi
kupcu
introduser|e -te V
1) || , ||
* predstavljati || predstaviti, upoznavati
irupoziiafi

introdusere noen for noen
, ca predstaviti
nekoga nekome, upoznati nekoga s nekim
2) (innfore) || * uvoditi || uvesti
introdusere en ny vare p markedet /
* predstaviti/uvesti novu robu na trite
invader|e -te || , || - zauzimati || zauzeti, upadati || upasti u
invadere et land y * upasti u
zemlju
invalid -e A * invalid
krigsinvalid * ratni .invalid
invalidepensjon -en , 2

ss

invalidska mirovina, invalidnina

invasjon -en , , Ar upad, invazi, najezda
inventar -et, pl. -j-er , , * pokustvo, inventar, predmeti
kuanstva, oprema
fast inventar * stalna oprema
invester|e -te V || , *
ulagati |j uloiti, investirati
innvestere i nye maskiner y
k ulagati u nove strojeve
investering -enj-a * investicija
investeringsavgift -enj-a k po
rez na investicije
invitasjon -en
1) * poziv
avsl en invitasjon k odbiti poziv
2) (trykt invitasjon) k pozivnica
inviter|e -te V || k pozivati || pozvati
Jeg ble ikke invitert * Nisam
bio pozvan
invitere ut || k izvoditi || izvesti
invitt -en * poziv
ir|e -en (.), (.) Irac (m,), Irkinja
irettesette -satte, -satt V > || ,
* opominjati || opomenuti
irettesettels|e -en * opomena
Irland (geogr.) k Irska
ironi -en k ironija
skjebnens ironi * ironija sudbine
ironisk -e A Ar ironian
irrelevant -e A , , ,
* nebitan, irelevantan, sporedan, beznaajan
irritabel -t, -ble A
1) (om person) -Ar razdraljiv
2) (om organ) Ar preosjetljiv
irritabel hud Ar preosjetljiva
koia
irritasjon -en , , , Ar razdraenost, iritacija, nadraenost, razdraenost
irriterje -te V
1) , || Ar iritirati,
draiti || razdraiti
Det irriterer halsen To Ar To drai
grlo
2) (om person) , , *
nervirati, iritirati
Han irriterer meg Ar On me nervira
irriterende A , , Ar iritirajui, razdraujui
irritert -e A , - iznerviran,
razdraen
irsk -e A Ar irski
is -en
1) k led
Isen er ikke trygg Ar Led nije
siguran
* bryte isen Ar probiti led
* vge seg ut p tynn is ce

isbit

222

. ce usuditi
se izai na nesigurno tlo, usuditi se na tanak led
* legge noe p is ,
* ostaviti za kasnije, odloiti do daljeg
2) (iskrem) Ar sladoled
isbit -en -Ar kocka leda
isbjern -en / * bijeli/polarni
medvjed
isbre -en , * ledenjak
isende A * leden
isfjell -et, pl. - * ledeni brijeg
isflak -et, pl. - * santa leda
ishavsfangst -en y * lov u
arhtikim vodama
ishockey [-hkki] -en * hokej na ledu
isj INT , * uf
isjias -en (med.) * iijas
iskak|e -enj-a ca Ar kola sa sladoledom
iskald
-e A * leden
Han var iskald p hendene cy
k Ruke su mu bile ledene
iskrem -en k sladoled
islam 5 * islam
islamittisk -e = islamsk A * islamski
Island (geogr.) * Island
islending -en (.), (.) -Ar
Islananin (m.), Islananka (f.)
isolasjon -en
1) (avstengning) , Ar izola
cija, usamljenost
bryte isolasjonen /
k prekinuti/razbiti izolaciju
2) (fys.) k izolacija
varmeisolasjon -Ar toplotna
izolacija
isolasjonsbnd -et, pl. - / jy * izolacijska trka
isolasjonsmateriale -et "Ar
izolacijski materijal
isoler|e -te V k izolirati
isolering -enj-a -Ar izolacija
ispinn|e -en * sladoled na
tapiu
Israel (geogr.) k Izrael
Israeler -en, pl. -e (.), (.) *
Izraelac (m.), Izraelka (f.)
israelsk -e A * izraelski
- iss|e -en A- tjeme
istapp -en k ledena siga/svijeca, ledeni
mosur
i stand ADV
1) (i orden) * ispravan
Klokken er ikke i stand C a r * Sat
nije ispravan
2) vare i stand til gjore noe
ce ,
-Ar imati mogunosti da se neto uini, biti
u stanju neto uiniti

iyenfallende

3) stelle i stand noe || ,

|| * pripremati || pripremiti, spremati || spremiti neto
isteden=i stedet ADV , * umjesto
toga, ve
Han fikk ikke penger, men fikk mat i stedet
, Ar Nije dobio novac, ve
hranu
istedenfor=i stedet for PREP (), ^) umjesto (neega)
Jeg kan g istedenfor deg
Mogu ii umjesto tebe
istem|me -te V || -Ar || zapjevati
istid -enj-a * Iedeno doba
i stykker-+stykker
i st-* st
isr ADV
1) (srlig) -Ar pogotovu
Det er kaldt i Norge, isr om vinteren
je y , Ar Hladno je u
Norvekoj, pogotovu zimi
2) hver isr -Ar svatko posebno
i svne-sovne
i s fall ADV y TOM Ar u tom sluaju
Italia (geogr.) Ar Italija
italiener -en, pl. -e (.), (.)
Ar Talijan (m.), Talijanka (f.)
italiensk -e A k talijanski
ivareta -tok, -tatt V || * uvati ||
sauvati
ivareta noens interesser
Ar uvati necije interese
iver -en , , , ,
Ar revnost, usrdnost, entuzijazam, polet, elan
kaste seg over arbeidet med stor iver ce
nocao c -Ar dati se na posao s puno
poleta
iverksette -satte, -satt V || y
k provoditi || provesti u djelo
Planen skal iverksettes s fort som mulig
npe Ar Plan e biti
proveden u djelo sto prije
ivrig -e A , , , , , Ar revan, poletan, poduzetan, energian, pun elana, vatren
vre for ivrig i tjenesten
y Ar biti previe revan u slubi
vre enAvrig forkjemper for /. ce - _
Ar biti vatreni pobornik neega
en ivrig samtale Ar iv razgovor
vre ivrig etter noe Ar j a k o
eljeti neto
iyenfallende A , -Ar upadan, upadljiv, uoljiv
en iyenfallende kjole -Ar upadna
haljina
en iyenfallende plakat -Ar uoljiv
plakat

223

ja

jamvekt

J
ja f NT
1) , () * da
Er du frisk? - Ja ? - - Jesi
li zdrav? - Jesam
svare ja * odgovoriti
potvrdno
2) (innrammende) k pa da
Ja, det har du rett i , y -k Pa da, u
pravu si
3) (uttrykk for tvil) na * pa
Hvordan blir vret ? - Ja, det er ikke godt si
? - ,
* Kakvo e biti vrijeme? - Pa. to nije lako reci
Ja, farvel da * Pa zbogora
Jaja . , * Pa neka. Neka, neka
4) (mellom to ledd) * ak
Det ventes mange hundre, ja over tusen mennesker
ce , * Oekuje se vie stotina ljudi, ak vie od
tisuu
Han var sint, ja rasende je , k
Bio je ljut, ak bijesan
jafs -en/-et, pl. -j-er * zalogaj
/ en jafs y , *
u jednom zalogaju, jednim potezom
jag -et , , k urba, trka, jurajava
Hele dagen gikk i et eneste jag je
y -k Cijeli d a n je proao u jurnjavi
jag|e -etj-aj-de V
1) (%p jakt) * loviti
2) (forflge) , * goniti, tjerati
jage vilt // -Atjerati/loviti/goniti divlja
jage bort/vekk || , || *
tjerati II otjerati, || razgoniti
De jaget fienden p flukt cy > y k Natjerali su neprijatelja u bijeg
3) (haste) || * juriti || jurauti
jage avsted * juriti
jage fra det ene til det andre
, ce * juriti od jedne
stvari do drage, rasipati se

jage opp tempoet * povisiti

tempo
jage forbi * projuriti
jage p || * uriti || pouriti
jage etter lykken * juriti za
sreom
jager -en, pl. -e (mil.) * razara
jagerfly -et, pl. - , -A- lovaki
avion, lovac
jaggu INT (vulg.) , , * ba, bogami
Jaggu er du frekk! ! * Ba si
bezobrazan!
Jaha INT , , * da, dobro, dabome
jakk|e -enj-a

1) kr jaka, jakria
Hun var kledd i jakke og skjrt je
y k Bila je obuena u jaku i suknju
boblejakke ( ) sportska punjena jakna (od sintetike)
dynejakke k jakna punjena
perjem
vindjakke , k vjetrovka, vindjakna
2) (dressjakke) * sako
Han hadde jakke og slips je
-A- Imao je na sebi sako i kravatu
kaste jakken , ce,
(.) , *
skinuti sako, raskomotiti se, (fig.) zasukati rukave,
baciti se na posao
jakt -enj-a
1) Ar lov
g p jakt y Ar ii u lov .
2) (forflgelse) , k potjera, lov
jakt p forbrytere ,
potjera za kriminalcima, lov na
kriminalce
* vre p jakt etter noe k traiti
neto
3) (higen) ( ) rAr trka (za neim)
jaktje -etj-a V Ar loviti
jakte etter noe / ,
-A- traiti/loviti neto, juriti za neim
jakthund -en * lovaki pas
jaktrett -en -Ar dozvola za lov
jaktterreng -et, pl. - ~k lovite
jamfer|e jevnfre
jammen ADV , k zaista, ba
Det var jammen godt du kom je
-A- Ba je dobro to si doao
jamn-* jevn
jammer -en , , * jadikovanje, lelek
jamr|e -etj-a (seg) V
1) (klynke) * jaukati
Desrede jamret seg cy -; R a "
njenici su jaukali
jamre av smerte -A- jaukati
od bolova
2) (beklage seg) * kukati
Han jamret seg bestandig je
/ Ar Stalno je kukao na neto/
zbog neega
jamsides ADV , , -A- jedan pored drugoga, usporedno, lelno
De lop over ml jamsides cy
* Pretrali su preko cilja uspo
redno
jamvekt -en -A- ravnotea

janitsjarorkester

224

janitsjarorkester -etj-trel, pl. -tre *

limena glazba
januar -en * sijeanj, januar
japaner -en, pl. -e (.), (.) -
Japanac (m.), Japanka (f.)
japansk -e A * japanski
japp -en * mladi karijerist
jas ADV je , , , a * je li, zar,
zaista, a tako
Jas gitt! Ma, ! * M a , nemoj!
jatt|e -et/-a V (), * povladivati (nekome), govoriti
nekome po volji
Han bare jatter med uten tenke je , a * On samo vlauje drugima, a ne razmilja sam
ja vel ADV , y * dobro, u redu
Du kommer i morgen? - Javel, jeg skal komme
? - , * Doi e
sutra? - Dobro doi u
jazz [jass] = jass -en * dez, jazz
jazzballett [jass-] -en / * dez/moderan balet
jazzband [jass-] -et, pl. - - * dez-orkestar
jazzmusiker [jass-] -en, pl. -e -,
* dez-muziar, desist
jeans [jins] -en (.), (.),
- traperice (!.), dins
jeep [jip] -en unn * dip
jeg PRON ja ja
jeger -en, pl. -e * lovac
jekk -en * runa dizalica
za kola
jekk|e -etj-a V
1) (lofte) || , || ( ) * dizati || dignuti, podizati II podignuti (runom dizalicom)
2) jekke seg opp ce * uzbuivati se
Jekk deg ned! ce! ! * Smiri se!
Opusti se!
jeksel -en, pl. -sier * kutnjak
jenk|e -etf-a V
1) jenke p noe || *
sreivati || srediti neto
2) jenke seg etter noe ce *
prilagoditi se neemu
jent|e -a
1) (jentunge) , * djevojica,
curica

en jente p fem r *
djevojica od pet godina
2) (ung pike) * djevojka, cura
Sett deg her, jenta mi! , !
* Sjedi ovdje, duo!
jentefut -en * enskaro
jentung|e -en k djevojica
jern -et, pl. .2^.
1) * eljezo
stpejern * lijevano eljezo
* ha vilje av jern /
* imati elinu/eljeznu volju
* ha helse av jern *

jerv

imati elino zdravlje

* ha mange jern i ilden ce ,
* razapeti se na sto
strana
* smi mensJernet er varmt ce
je k Zeljezo se kuje dok je vrue
* vre et jern til arbeide /
* biti veliki radnik/pregalac
2) pl. (lenker) * okovi
legge noen i jern * okovati nekoga
3) (redskap, i sammens.)
boggjern k dlijeto
rivjern , (. o ) * trenica, (6g. o eni) otrokonda
strykejern * glaalo, pegla
4) (med.) * hemoglobin
Han mangler jern k
Nedostaje mu hemoglobina
jernalder -en, pl. -e/-er * eljezno
doba
jernban|e -en k eljeznica
reise med jernbanen / k ii/
putovati vlakom
arbeide ved/i jernbanen * biti zaposlen na eljeznici
jernbanelinjle -- -Ar eljeznika
pruga
jernbaneknutepunkt -et * eljezniki vor
jernbaneselskap -et * eljeznika kompanija
jernbanestasjon -er * eljeznika stanica, kolodvor
jernbanevogn -en/-a * eljezniki
vagon
jerngrep -et, pl. - / , *
gvozden/elian zahvat, stisak
Han holdt ham i et jerngrep ra je y HOM k Drao ga je u elinom zagrljaju
jernlung|e -enj-a * elina plua
jernmalm -en * eljezna rudaa
jern- og metallarbeider -en, pl. -e * metalac
jernpillje -enf-a (med.) / c
tableta saeljezom
jernstperi -et, pl. -l-er * ljevaonica
eljeza
jerntepple -et, pl. -er
1) (pol.)
eljezna zavjesa
bak~jernteppet , y ^ r
* iza eljezne zavjese, u zemljama
istonog bloka
2)*f jernteppe ce - ne sjeati
se niega
*Jeg har ftt jernteppe je * Stao
mi je mozak
jernvarehandel -en , * prodavaonica eljezne robe, eljeznarija
jernverk -et, pl. -/-er * eljezara
jernvilj|e -en / * elina/
eljezna volja
jerv -en (zool.) (Gulo gulo) , *
deronja, rosomah

Jesus

225

Jesus -k Isus
jetfly -et, pl. - , ,
mlazni avion, mlanjak
jevn -t, -e A
1) (glatt) , * ra van, gladak
en jevn overflate ir ravna povrina
* holde seg p det jevne ce ,
* drati se sredine, biti osrednji
2) (konstant) ,
jednak, ravnomjeran
kjore med jevn fart
* voziti jednakom brzinom
vre jevnt fordelt *
biti jednako rasporeen
*jevnt og trutt , k bez zastoja,
stalno
jevn pust * ravnomjerao
disanje
3) (rolig) k staloen
ha jevnt humor * biti
staloene naravi
4) (alminnelig) * prosjean
Han er jevnt flink je * On
je prosjeno sposoban
den jevne mann / *
prosjean/obian ovjek
vre av jevne folk ir biti
od obinih ljudi
* jevnt over prosjeno
jevnaldrende A (.), (.) *
vrnjak (m.), vrnjakinja (f.)
Han er jevnaldrende med henne je
* On je njezin vrnjak
De er jevnaldrende cy . cy
* Oni su vrnjaci. Oni su istih godina
jevndegn -et, pl. - , * ravnodnevnica, ekvinocij
jevn|e -etj-a V
1) || * ravnati || izravnati
* jevne veien for noen , * ravnati put nekome, istiti put
nekome
jevne ut , * izravnati, p o ravnati
jevne noe med jorden ca ,
* sravniti sa zemljom, sruiti
2) jevne sausenjsuppen / *
zgustitrumak/juhu
,
jeYnfer|e -te=jamfre ^ || ,
|| ir usporedivati || usporediti
jevnfre et forslag med et annet
ca * usporediti jedan prijedlog s
drugim
jf. (=jevnfer) yn * usp
1
jo INT
1) (ved negasjon) , (), * da,
nego ta
Han fikk ikke lov. - Jo. det fikk han
. - , je - Nije dobio dozvolu. - Pa dobio je

joik

Kommer du ikke? - Jo. snart ?

- , Zar nee doi? - Hou, uskoro
Du har vel ikke mistet vantene igjen? - Jo
? - Hero
* Nisi valjda ponovo izgubio rukavice?
- Nego ta sam
2) (svar p positivt sprsml) na kr pa
Du kan sikkert hjelpe oss. - Jo, det kan jeg nok
. - ,
Ar Sigurno nam moe pomoi. - Pa, valjda
mogu
2
j o AD V na, * pa, ve
Slik har det jo alltid vrt je
* Pa tako je uvijek i bilo
Det er jo det jeg sier je
Pa to je to to kaem
Der kommer de alt jo Pa evo
ve stiu
j o 3 KONJ
jo ...jo/desto ... // * to ... to/
utoliko/tim
Jo mer du arbeider, jo/desto flinkere blir du
, * to vie
radi, utoliko e biti bolji
jo for jo heller/bedre npe, ; npe,
> kr to prije, to bolje; im prije, to bolje
Veien blir smalere jo lenger vi gr , je * to dalje odmiemo, put
je sve ui
jobb -en nocao
posao
ha en godjobb nocao k imati dobar
posao
miste en jobb nocao * izgubiti posao
g p jobben nocao * id na posao
en hard jobb nocao -* teak posao
*Det var litt av en jobb! je ! k
Bogme je bilo naporno!
jobb|e -etj-a V
1) * raditi
jobbe p kontor y * raditi
u uredu
jobbe hardt / * raditi
ozbiljno/mnogo
jobbe overtid * raditi prekovremeno
2) (spekulere) * pekulirati
jobbe med usikre papirer ca pekulirati s
nesigurnim vrijednosnim papirima
jobbetid -enj-a * period
privrednog b u m a
jod -enj-et (med.) * jod
jodd -en J k slovo J
jodl|e -etj-a V k jodlati
jgg|e -etj-a ^ / k trati lagano
Han jogger hver morgen
On t r d svakog jutra
joggesko -en, pl. - * tenisice za
tranje
joggetur -en , * tranje, doging
jogurt- yoghurt
joik -en > * laponsko narodno pjevanje

jolle

226

jolije -- ( ) * mali amac

(na vesla)
jomfru -- , -k djevica, djeva
gammel jomfru * usidjelica, stara cura
jomfru Maria , *
Djevica Marija, Bogorodica
jomfrufdsel -en
djeviansko
rodenje
jomfrutal|e -en ( ) prvi govor (naprimjer u parlamentu)
jomfrutur -en * prvo putovanje
jonsok -en , -k Ivanjdan, Ivanje
jord -en/-a
1) * zemlja
los jord * rastresita zemlja
god jord . * do
b r o zemljite, plodna zemlja
* falle i god jord ,
* naii na odobravanje, pasti na
plodno tlo
sandjord * pjeskovita zemlja
f noen i jorden -k sahraniti
nekoga
falle til jorden / ce
* pasti/stropotati se na zemlju
* holde seg p jorden ,
- stajati vrsto na zemlji, biti
trezven
* ha begge ben p jorda / *
biti trezven/realan
* g under jorden , * otii pod zemlju, prijei u ilegalce
Ingen makt p jorden kunne stanse ham
* Nitko
na ovom svijetu nije ga mogao zaustaviti
* sette himmel og jord i bevegelse
, * dii na noge, pokrenuti i planine
jordbruk -et , k poljoprivreda, zemljoradnja, zemljodjelstvo
drive jordbruk ce * baviti
se poljoprivredom/zemljoradnjom
jordbruker -en, pl. -e , * poljodjelac, ratar, poljoprivrednik
jordbruksland -et, pl. - * poljoprivredna zemlja
jordbruksskolte -en * poljoprivredna kola
jordbr -et, pl. - -k jagoda"
ville jordbar
* divljc jagode, sitne umske jagotfc**'*' '
jordbrsyltety -et * dem od jagoda
jord|e -et, pl. -er , * njiva, polje
Hesten beiter p jordet *
Konj pase na panjaku
* vre helt p jordet , , , * biti potpuno izvan svih d o gadaja, ne biti u toku, biti sasvim neobavijeten.
zabrazditi
jordje -et/-a V
I) (elektr.) II * || uzeraljiti
jorde et radioapparat *

juble

uzemljiti radioaparat
2) (begrave) || -k || sahraniti
jorden (best.) -k Zemlja
p jorden k na Zemlji
jordens overflate * Zemljina
povrina
* forlate denne jorden ca , * otii s ovoga svijeta, umrijeti
jordet -e A * uzemljen
jordet kontakt uzemljen kon
takt
jordfeste!s|e -en , pokop, sahrana
jording -en/-a * uzemljenje
jordkloden (best.) , * Zemlja, svijet
jordledning -en * uzemljiva
jordmor -en/-a * babica
jordnr -/, -e A * trezven
jordomseiling -enj-a * plovidba
o k o svijeta
jordskjelv -et, pl. - * p o t r e s .
jordskjelvstasjon -en * seizmika
stanica
jordsmonn -et * zemljite
journal [sjor-] -en
-
1) (protokoll) , ,
, protokol, dnevnik, djelovodni protokol, zapisnik
firmaets journal / *
protokol/zapisnik tvrtke
2) (med.) , , * uraal, list,
karton
pasientens journal p sykehuset /
(y ) * bolesniki list/karton (u
bolnici)
skipets journaler * brodski
dnevnik
3) (tidsskrift) , , * asopis, urnal, revija
motejournal
modni urnal
journalist [sjor-] -en (.), (.) *
novinar (m.), novinarka (f.)
journalistikk [sjor-] -en ,
* novinarstvo, urnalistika
journaUstakademi [sjor-] -et - via kola za novinare
jo visst INT , na * kako da ne, pa da
jubel -en , , , * ushienje, oduseyljenje, klicanje, ovacije

*en
ganghven^be^^^^^^zrvio
kr
vrlo
rije'tk'o7
jubilant -en -k slavljenik
jubiler|e -te V || *
slaviti (I proslaviti jubilej
jubileum -leet, pl. -leer , , * godinjica, obljetnica, jubilej
hundrersjubileum kc stogodinjica, stota obljetnica
jublfe -et/-a V ,
* biti ushien, kliktati od radosti
Publikum jublet mol ham je
+ Publika mu je klicala

juvel

227
vre jublende glad * biti presretan
jugl -et , , * bezvrijedan nakit, ki
jugoslav -en (.), (.) *
Jugoslaven (m.), Jugoslavenka (f.)
Jugoslavia (geogr.) -Ar Jugoslavija
jugoslavisk -e A -k jugoslavenski
juic|e [jus] -en Ar gusti voni sok
appelsinjuice Ar sok od narane
juks -et
1) Ar prijevara, pr.evara
Han driver med juks og fanteri
* On samo lae i vara
2) (jugl.) k bofl roba
Disse smykkene er bare noe billig juks
je Ovaj nakit samo je jeftin
bofl
jul -enI-a * Boi
feire jul Ar slaviti Boi
onske noen god jul
Ar poeljeti nekome sretan Boi
julaften -en Ar Badnjak
lille julaften * d a n uoi
Badnjakff julebord -et, pl. - ,
Ar boina trpeza, boini banket
julebukk -en poklade
za vrijeme Boia
juledag -en
forste og annen juledag
* prvi i drugi dan Boia
juleevangeliet (best.)
Ar bozino itanje evanelja
juleferije -en -Ar boini raspust
julegat|e -en/-a -Ar ulica
okiena za Boi
julegav|e -enf-a Ar boini poklon
f i. julegave Ar
dobiti kao boini poklon
julegled|e -enf-a (bot.) -Ar begonij
julehandel -en Ar kirpovina
uoi Boia
.
julehelg -enf-a b o a n i blagdan
julekak|e -enf-a ca rpi^^^ kola
sa suvim groicama
julekort -et, pl. - kr boina
estitka
_ julekveld ^_en_- julaften
* komme som julekvelden p kjelrmgd~Jiohtrt&o~
Ar d o d kao grom iz vedra
neba
julesang -en Ar boina pjesma
julestjern|e -enf-a (bot.)
(Euphorbia pulcherrima)
Ar vrsta mljeike
juletre -et, pl. -trr * boino drvce,
boini bor
juletrefest -en /
Ar priredba/zabava za vrijeme Boia
juletrefot -et, pl. -fatter kc postolje
za bor
juletrelys -et, pl. - * svjeice za
bor

juletrepynt -en -Ar ukrasi za bor

juli -en , k 5, juli, jul
juling -enf-a (.) * batine (pl.)
f juling Ar dobiti batine
gi juling -Ar istud
jumbo -en (sistemann) , , -Ar najslabije plasiran
jumper -en, pl. -e ue.vmep -Ar demper
jungel -en, pl. -gler -Ar dungla
juni -en , Ar lipanj, juni, j u n
junior -en
J) (sport) , -A- omladinac, ju
nior
norgesmesterskap for juniorer
norveko prvenstvo za omladince
2) , kr mladi, junior
Han er ute og spaserer med junior ce
ca Ar eta se vani sa sinom
Hansen jr . * Han
sen mladi, Hansen junior
junta -en kr hunta
jur -et. pl. - Ar vime
juridisk -e A Ar pravni
juridisk fakultet * pravni fa
kultet
juridisk holdbart Ar pravno
odrivo
f juridisk embedseksamen
, Ar zavriti studij va, diplomirati pravo
jurist -en * pravnik
soke bistand hos en jurist
kr traiti pomo od pravnika
jury -en
1) (jur.) * porota
2) (bedmmelseskomit) kr iri
jurymedlem -met. pl. -mer (jur.) * p o rotnik
jus -en * pravo
studere jus * studirati pravo
jussbuss S ( ) -Ar besplatna pravna pomo koju daju
studenti prava (imaju svoj autobus kojim obilae
grad)
jussformidlingen -en/-a ()
(besplatna) pravna.
pomo koju prua o p d n a
_ -just- D ^,-^-.- Jk_ba, _tonoZ_
upravo
Det er just hva jeg mener To k
To upravo i mislim
juster|e -te V || ,
Ar podeavati || podesiti, regulirati
justere en vekt -Ar podesiti vagu
justisdepartement -et
* ministarstvo za pravosue i policiju
justisminister -en, pl. -e *
ministar za pravosude
justismord -et, pl. - (jur.) Ar osuda
nad nedunim
juvel -en , Ar dragi kamen,
:

228

juveler

dragulj
juveler -en , * draguljar, juvelir
jypling -en * utokljunac
jrtegn -et, pl. - , * znamenje,
predznak
jvel -en (vulg.) * ubre
Din jvel! ! * D u b r e jedno!
jvla- jvlig
jvlig -e A * uasan
Han er en jvlig fyr je * Uasan
je ovjek
vre jvlig mot noen ,
II / * biti uasan prema nekome, postupati ||
postupiti loe/runo prema nekome
jvlig ADV (vulg.) , * jako, vrlo
en jvlig vanskelig oppgave *
j a k o teak zadatak
vre jvlig dum * biti j a k o glup
jod|e -en (.), (.) * idov

kaianlegg

(m.), idovka (f.)

jdeforfolgels|e -en , * proganjanje idova, pogrom
jdisk -e A * idovski
jye meg I NT ajoj * ajoj
Joje meg for et vr! Ajoj, ! * Ajoj,
kakvo vrijeme!
jss INT
1) (overraskelse) ! * Isuse!
Jss hvor du skremte meg! ,
! * Isuse, to si me uplaio!
2) (forsterkende) - kako da ne
Har du reist med fly? - Jss, mange ganger
? - ,
Jesi li putovao avionom? - Kako da nisam,
mnogo puta
jl|e -en el. -a , * kaiperka,
pomodarka
jlete A , , k izvjetaen, afektiran

kabal -en * pasijans

* f kabalen til g opp * rijei ti
problem
kabaret [kabare] -en * kabare
kabel -en, pl. -bier
1) , * kabel
telefonkabel * telefonski kabel
2) (skipskabel) , * palamar, gumina
kabinett -et, pl. -f-er (pol.) () * kabinet (vlade)
kabinettsprsml -et, pl. - ,
* pitanje
vladi, ultimatum od strane vlade
'Regjerin^mTtillettbinettsporsmTBnajiaL
je
fioct * Vlada je postavila pitanje povjerenja
kadaver -et, pl. -j-vre * strvina
kaf -en * kavana
Vi spiste p en kaf y k Jeli smo
u kavani
kafeteria -en ca , -, * restoran sa samoposluivanjem, ekspres-restoran, kafeterija
kaff]e -en k kava
kaffe med melk * bijela kava
be noen til kaffe * pozvati na
kavu

kaffebnn|e -a -k zrno kave

kaffegrut -en * talog od kave
kaffekann|e -/-a
* posuda za posluivanje kave u
obliku ajnika
kaffekjel|e -en
* posuda za 4cuhanje kave u obliku ajnika
kaffekopp -en ic alica za kavu
kaffekvern -a * mlinac za kavu
kaffemaskin -en - aparat za
kuhanje kave
kaflepaus|e -en ( ) * predah (uz kavu)
_kaffJeslskap--e/-,-/7/.--/-er
_ _
invitere til kaffeselskap
poz
vati na kavu
kaffetrakter -en, pl. -e ca
* aparat za pravljenje kave s cjedilom
kahytt -en , >, ( )
kajita, kajuta, kabina (na brodu)
kai -en/-a , * pristanite, kej
legge til kaien || * pristajati (I pristati
Bten la til kaien je -k Brod je
pristao
Bten ligger ved kaien je
* Brod je na pristanitu
kaianlegg -et, pl. - * luka

229

kaie

kai|e -enj-a (zool.) (Corvus monedula) *

avka
kajakk -en * kajak
kakao -en * kakao
kakje -enj-a
1) (uten krem) ir kola
bake kaker * pei kolae
smkaker * sitni kolai
mandelkake * kola od badema
formkake y * kola. peen u
kalupu
2) blotkake ca , - ic torta
s kremom, krem-torta
sjokoladekake ic torta od
okolade
fruktkake , ca * vona
torta, kola s voera
* mele sin egen kake
* tjerati vodu na svoj mlin
* ta hele kaka ,
* pokupiti sve za sebe, dobiti sve
* sikre seg sin del av kaka
* osigurati sebi (svoj) dio
kakebu -a (fam.) ane, * uza, haps
kakerlakk -en (zool.) * ohar
kakespad|e -en . lopatica za
tortu
kakkelovn -en * kaljeva pe
kakl|e -etj-a V * kokodakati
kaktus -en (bot.) * kaktus
kalas -et, pl. -j-er , , , * slavlje, veselje, pijanka, terevenka
kald -t, -e A * hladan
et glass kaldt vann * aa hladne vode
Jeg er kald p hendene cy * Ruke
su mi hJadne
. *med kaldt blod * hladnokrvno
kald krig * hladni rat
* holde hodet kaldt /,
ce * biti priseban/pribran ne zbuniti se
* f kalde ftter , ir postati nervozan, gubiti prisebnost
* sl kaldt vann i blodet p en
-Ar rashladiti nekog
* vise noen den kalde skulder
-A- okrenuti nekome leda
kaldblodig -e A * hladnokrvan
kalddusj -en * hladan tu
kaldflir -et. p/r e npe3pHB-ocMex-*-prezriv-osmijeh
kaldsYett|e -etj-a V ce ||
ce * preznojavati se || preznojiti se od
straha
Han kaldsvettet ra * Oblio
ga je hladan znoj
kalender -en. pl. -ej-dre * kalendar
kalenderr -et. pl. - Ar kalendarska godina
kalesjje -en / ir platneni
poklopac/krov
kalk -en * vapno
lesket kalk * gaeno vapno
kalkstein -en * vapnenac
;

kalles

kalk[e -etj-a V || * kreiti ||

okreid
kalkulator -en , * raunalo
lommekalkulator Ar depno
raunalo
kalkulasjon -en , * proraun,
kalkulacija
kalkuler]e -te V || ,
* proraunavati || proraunati, kalkulirati
kalkun -en (zool.)
1) (hann) * puran, tukac
2) (hunn) * pura, tuka
kalkyl|e -en , * proraun,
kalkulacije
kall 1 -et. pl.1) -Ar poziv
svikte sitt kall * iznevjeriti svoj poziv
folge et kall ce ir odazvati se
pozivu
2) (prestekall) -Ar upa
kall -en (fam., dial.) , * starac,
starkelja, starina
kal|Ie -te V
1) / || , || , || * zvad/pozivati || pozvati,
nazivati || nazvati, dozivati || dozvati
De ble kalt opp over hytaleren cy
ir Pozvali su ih preko zvunika
kalle p hunden nea * dozivati psa
*Du kommer som kallet y .
* Doao si u pravi as.
Doao si kao naruen
* fle seg kallet til noe ce
, ce *
osjeati se pozvanira za neto, osjead se predodredenim za neto
2) (om navn) , || - zvati,
nazivati || nazvati
Hun kalte ham en tosk ra je
Ar Nazvala ga je glupakom
De kalte ham Magnus cy ra *
Nazvali su ga Magnus
Kaller du det synge? ? *
I ti to zove pjevanjem?
3) (med prep.jadv.)
* bli kalt bort , *
umrijeti, otii na drugi svijet
Jkallemnjuoen -Ar pozvati
nekogaunutra
kalle sammen til et mote / -Ar sazvati sastanak/sjednicu
kalle tilbake || * opozivad
II opozvati
kalle ut (i det militre) y *
pozvati u vojsku
kalle noen opp etter noen no
-Ar dati nekome ime po nekome
kalles kaltes V ce, ce * zvati se,
nazivati se
Dubrovnik kalles Adriaterhavets perle
ce -Ar Dubrovnik se na2

kalori

230

ziva biserom J a d r a n a
kalori -en * kalorija
kalorjfattig -e A * siromaan kalorijama
kaloririk -t, -e A * bogat kalori
jama
kalv -en (lool.) -*- tele
kalvbeint -e A , * krivonog,
noge na iks
kalv|e -et/-a V / * teliti/oteliti
kalvebing|e -en -k staja za telad
kalvebrissel -et -Ar telei brizl
kalvekjtt -et -A: teletina
kalvestek -en * telece peenje
kam -men
1) -Ar ealj
gre hret med en kam *
eljati kosu eljem
* skjre alle over en kam
* mjeriti sve istom mjerom
2) (hanekam) ~k krijesta
* bli rod i kammen ce,
Ar zajapuriti se, pocrvenjeti od bijesa
3) (hyderygg) -Ar greben
bakkekam / * greben brijega/
brda
fjellkam * planinski greben
bolgekam * vrh vaia
4) (p slakt) , * hrpt, hrptenjaa
kamel -en (zool.) * deva
kamera -et, pl. -/-er , * kamera,
fotoaparat
kameramann -en, pl. -menn k kamerman
kamerat -en (.), (.) Ar drug (m.),
drugarica (f.)
arbeidskamerat / c -Ar kolega/
drug s posla
skolekamerat -Ar kolski drug
kamerat Tito * drug Ti to
kameratskap -et Ar drugarstvo
kamfer -en/-et Ar kamfor
kamin -en , ! * uzidana
pe, zatvoreni kamin
kammer -et, pl. -/kamre
1) (lite rom) -Ar sobica
2) (handels-) () k (ekomoska)
komora
3) (pol.) , (y ) * dom, vijecc
(u parlamentu)
4)(tekn.) ~1

kammermusikk -en * k a m e m a
glazba
kammers -et, pl. - -Ar sobica
kamp -en
1) (strid) , * borba, boj
De falt i kampen for fred cy y
-Ar Pali su u borbi za slobodu
vill kamp * estoka borba
valgkamp -Ar predizborna
kampanja
2) (sport) -Ar utakmica
fotball k nogometna utak
mica

kanonkule

landskamp * utakmica izmedu dviju dravnih reprezentacija

kampanj|e -en , , kr kam
panja, borba, agitacija
valgkampanje -A- prediz
borna kampanja
kampanje mot atomvpen Ar borba protiv nuklearnog naoruanja
Kampucbea (geogr.) -A: Kampuija
kamuflasjje -en * kamuflaa
kamufler|e -te V , || -A: kamuirati, zabaurivati || zabauriti
kanadier -en, pl. -e (.), (.)
* Kanaanin (m.), K a n a d a n k a (f.)
kanadisk -e A -Ar kanadski
kanal -en -Ar kanal
luftekanal -k ventilacija
Den engelske kanal , *
Engleski kanal, La Manche
fjernsynskanal k televizijski
kanal
Saken ble tatt opp gjennom diplomatiske kanaler
y *
Stvar su pokrenuli diplomatskim putem
kanarifulg -en (zool.) * kanarinac
Kanariyene (geogr ) k Kanarski
otoci
kandidat -en
1) (sker) -Ar kandidat
Han er kandidat til den stillingen je
kr On je kandidat za taj poloaj
presidentkandidat -Ar
kandidat za predsjednika
2) (nyutdannet) -A- diplo"mirani student
turnuskandidat y * staist u
bolnici
3) (eksamens-) ,
-A- ispitanik, kandidat na ispitu
kanefart -en -Ar vonja
saonicama na vuu
kanel -en (bot.) -Ar eimet
kanjn -ejj (zool.)
(Oryctolagus curiculus)
, * kuni
kaninkjtt -et, pl. - - meso od kunica
kann|e -en/-a
1) (beholder) -A: kanta
bensinkanne * kanta za benzin
2) (til servere i) , , * ajnik.
vr
kannestper -en, pl. -e
* Politisk kannestper * politikant
kano -en * kano
kanon -en * top
Kanonene drnnet cy k- Topovi
su gruvali
* skyte spurver med kanoner
-A; pucati topovima na komarce
kanonball -en (sport.) * igra
izmeu dvije vatre
kangnkul|e -enf-a * topovsko tane

kanonskudd

231

kanonskudd -et, pl. - * topovski

pucanj
kanskje ADV * moda
Han kommer kanskje i morgen
* Doi e moda sutra
kant -en
1) (side) , * rub . .
.
p kanten av stupet -k na rubu
provalije
ha skarpe kanter * imati
otre rubove
* vre frynsete i kantene
kr biti sumnjiva morala
...
* vre p kanten
* biti na granici pristojnosti
* komme p kant med noen y ca
* doi u sukob s nekim
2) (retning) strana
fra alle kanter ca * sa svih strana
/// alle kanter * na sve strane
3) (del) * kraj
Jeg bor p den kanten av byen y TOM /
* ivim u tom kraju/dijelu grada
vre fra en annen kant av landet
biti iz drugog kraja zemlje
nr jeg er p de kanter y TOM * kad
sam u tom kraju
kantarell -en (bot.) (Cantharellus) , na ( ) * lisiarka
(vrsta umske gljive)
kantet -e A
1) , * uglast, etvrtast
2) (fig.) , * neljubazan, neotesan
kanrinje -en(-a * menza
kantr|e -et/-a || ce, || ce (o ) * II prevrnuti se, || izvrnuti se (o brodu)
Bten kantret og sank ce
* Brod se izvrnuo i p o t o n u o
kaos -et xaoc * kaos
Motet endte i det rene kaos ce
y * Sastanak se zavrio u potp u n o m neredu
kaotisk -e A * kaotian
kaotiske tilstander * kaotine
prilike
kapasitet -en
1) , * sposobnost, kapacitet
^^arbeidskapasitet * radnf kapacitet
ha for liten kapasitet
* nemati dovoljan kapacitet
ha ledig kapasitet
* imati slobodnog kapaciteta
2) (ekspert) , , * ka
pacitet, strunjak, znalac
Han er kapasitet p det omrdet je
* On je kapacitet na tom podruju
kapell -et, pl. -- * kapela
kapellan -en * upnik, kapelan
kapital -en * kapital, glavnica
Jeg har en kapital p 10.000 kroner

kapre
10.000 Imam kapital od 10.000 kruna
egenkapital k: osobni kapital
storkapital * veliki kapital
kapitalism|e -en k kapitalizam
privatkapitalisme * privatni kapitalizam
kapittel -etj-tlet, pl. -f tier (y ), -k poglavlje
forste kapittel * prvo poglavlje
*Da jeg kom til Norge, begynte et nytt kapittel i
mitt liv y , je
* Kad sam stigao u
Norveku, poelo je novo poglavlje u mome ivotu
*Det er et kapittel for seg To je
To je pria za sebe
*Det er et sorgelig kapittel To je *
To je tuna pria
kapitulere -te V , ce * kapitulirati, predati se
kapitulasjon -en kr kapitulacija
1
kapp -et * rt
2
kapp 5
lope om kapp med noen ce c k
utrkivati se s nekim
ro om kapp med noen ce y
c * natjecati se u veslanju s nekim
kapp|e' -enj-a
1) , , , kr ogrta,
plat, kabanica, mantil
* bre kappen p begge skuldre *
biti dvolian
* ta det p sin kappe /
* uzeti na sebe krivicu/odgovornost
* snu kappen etter vinden
* okretati se kako vjetar pue
2) (rynket stojjkant) * volan
kjokkenkappe y * vrsta zavjese u kuhinji
2
kappfe -etj-a V , || * sjei.
odsijeati || odsjei
kappe av noe kr odsjei neto
kappe opp noe * sjei
neto na komade
oppkappet ved - nasjeena drva
kappes kaptes, kappes V ce, ce
* natjecati se, takmiiti se
kappes om frsteplassen ce
* natjecati se za prvo mesto
kappestrid -en , * natjecanje,
HTakmienje

L_
kappgang -en y -k natjecanje u
hodanju
kapplp -et, pl. 1) , * utrka, trka, utrkivanje
2) (fig.) k natjecanje, takmienje
vre med i kapplpet om noe ce
* utrkivati se oko neega
kapr|e -etf-a V
1) II * otimati || oteti
Flyet ble kapret je . cy
* Avion je otet. Avion su oteli
2) (f tak i) || * hvatati || uhvatiti

kaprifol

232

kapre en drosje * uhvatiti taksi

Han kapret den jobben jeg nsket meg je
nocao - Ugrabio je posao
koji sara elio za sebe
kaprifol -en (bot.) (Lonicera caprifolium)
* kozja krv, orlovi nokti
kapring -enj-a Ar otmica
flykapring Ar otmica aviona
kapprusting -enj-a y * trka u naoruanju
kapsel -en, pl. -sier
1) (anat., bot.) Ar ahura
2) (med.) * kapsula
3) (flaske-) ~k zatvara za
flae
kaptein -en
1) (sjo-) ( ) -Ar kapetan
2) (mil.) Ar kapetan
3) (sport.) * voa/kapetan momadi
lagkaptein * kapetan/voa momadi
kaputt -e A , , Ar gotov, u kvaru,
propao
Motoren er kaputt je y -Ar Motor je
u kvaru
k a r ' -en , , , , Ar momak, momina, ovjek, mukarac,
mukarina
Det var noe til kar To je n o . To je
/ ic To je'momina i pol. To
je pravi ovjek/momina
en kjekk kar / Ar dobar/lijep
muska rac
Kom an karer! ! Ar Hajde momci!
Han er kar om gjore det je
. -Ar On je sposoban da to uini.
On to zna
arbeidskar Ar radnik
stallkar -Ar konjuar
k a r -et, pl. 1) ._ Ar posuda, sud
kokekar / * posuda/sud za
kuhanje
drikkekar Ar posuda za pice
*Det finnes brodne kar i alle land
Ar U svakom itu ima kukolja
2) (badekar) -Ar kada
3) (blod-) () Ar (krvm') sud
hjerte- og karsykdommer
* bolesti srca i krvnih sudova
karaffel -en, pl. -fler Ar bokal
karakter -en
1) , , -Ar narav, osobina,
karakter
Hun har en sterk karakter
Ar O n a ima j a k karakter
2) (i skolen) Ar ocjena
f drlige karakterer Ar dobiti
loe ocjene
Hun tok eksamen med beste karakter
je ca -A- Poloila je ispit
s najboljom ocjenom
2

karse
et karakterfritt fag ce
k predmet koji se ne ocjenjuje
3) (srpreg) , , * osobina,
oznaka, izgled
Landskapet skiftet stadig karakter under
reisen
ce Ar
Krajolik se stalno mijenjao za vrijeme putovanja
f karakter av noe /
Ar dobiti crte/osobine neega
Urolighetene fikk etterhvert karakter av oppror He cy Ar
Nemiri su vremenom dobili osobine pobune

karakterbok -enj-a Ar aka knjiica

karakterfast -e A , -Ar
karakteran, vrstog karaktera
karakteriserte -te V || , || Ar karakterizirati ||
okarakterizirati, oznaavati || oznaiti
Hvordan vil du karakterisere det? ? Ar K a k o bi to okarakterizirao?
Vr lid karakteriseres av store forandringer
Ar Nae doba
karakteriziraju velike promjene
karakteristikk -en -Ar karakteristika
karakteristisk -e A , Ar karakteristian, tipian
karaktersvak -t, -e A * slabog
karaktera
karaktertrekk -et, pl. -

1) (ipersonligheten) -Ar erte linosti

2) (srdrag) -k karakteristika
karamell -en -Ar karamela
karamellpudding -en , -Ar puding od karamela, karamelpuding
karanten|e -en k karantena
karavan|e -en Ar karavana
karbad -et y 'r kupanje u kadi
karbonad|e -en (deig)
Ar isto mljeveno govede meso
karbonadekak|e -enj-a , -Ar ufta,
okruglica
kardemomme -en ( ) Ar
k a r d a m o m (vrsta zacina)
karikatur -en * karikatura
Karlsvogna (astr.) Ar Veliki medvjed
karm -en () Ar (prozorski) okvir
karneval -et, pl. - * karneval
karosseri -et, pl. -er Ar karoserija
>t/Arqrj?j5griLjcapocepHJaHK4^aHHaroserija~^Trta
karosseriverksted -et , - Ar tvornica karoserije, auto-limarska radionica
karp|e -en (zool.) (Cyprinus carpio) Ar aran
karrfe -etj-a V
karre seg p beina ce ,
- jedva se dii na noge, jedva ustati
karre seg ut av senga ce
Ar jedva se dii iz kreveta
karri -en Ar kari
karrig -e A , , Ar krt,
siromaan, neplodan
karrig jord Ar neplodno tlo
karsje -en (bot.)
(Lepidium sativum)

karriere

233

, * draguac, grbaica, grbanj

karrier|e -en * karijera
en strlende kariere -k sjajna ka
rijera
gjore karriere * napraviti
karijeru
karrierejeger -en, - pl. -e * lovac
na karijeru
1
kart -et, pl. 1) * karta
kart over Norge * karta Norveke
2) (liste) * popis, spisak
spisekart * jelovnik
vinkart -k vinska karta
* ha mange viktige saker p kartet
* imati puno
vanih stvari na dnevnom redu
kart -en -k nezrelo voe
kartiegge -la, -lagt V
1) (tegne kart) * napravid
kartu
2) (underske) || * ispitivad II ispitati
De kartla situasjonen cy *
Ispitali su situaciju
kartong -en * karton
stiv kartong kr vrst karton
kartongeske * kutija od kartona
kartotek -et, pl. -f-er * kartoteka
fore kartotek over kc voditi
kartoteku
kartotekkort -et, pl. - * kartotena kartica
karusell -en , * vrteka, ringipil
karv|e -en (bot.) (Carum carvi) KUM * kumin
kasern|e -en * kasarna, vojarna
kasino -et. pl. -/-er * kasino
kasko -en
kaskoforsikring kc kasko osiguranje
Jeg har kasko p bilen
Imam kasko osiguranje na auto.
kassaapparat -et. pl. -f-er - kc registarkasa
kassabeholdning -en * sadraj kase
kassadam|e -enf-a
kasirka
kassakreditt -en * gotovmskf
kredit
kassalapp -en , * raun,.kasa blok
kassarabatt -en
popust pri gotovinskoj kupovini
kassasuksess -en je * kazalini komad koji je komercijalan uspjeh
kass|e -enf-a
1) (pakk-) , * kutija, spremnica,
sanduk
en kasse appelsiner * kutija
narana
2) (post-)
* potanski
2

kaste

sandui
3) (tekn.) , * kuite, kutija
4) (i butikk, bank) , * blagajna,
kaa
Betal i kassen! ! k Platite na
blagajni!
5) (pengebeholdning) , k novac
gotovina
* betale av egen kasse
uena * pladti iz vlastitog depa
reisekasse k novac za put
* Kassa er bunnskrapt k N e m a
vie novaca
kasser|e -te || , || , * bacati || baciti, odbacivati ||
odbacid, kasirati
kasserer -en. pl. -e (.), (.)
kc blagajnik (m.), blagajnica (f.)
kasseroll|e -en , * lonac
kasett -en , * kaseta
kasettspiller -en, pl. -e * kasetofon
kast -et, pl. 1) kc bacanje
kast med stor og liten ball * bacanje velikom i malora loptom
spydkast ir bacanje koplja
2) (br bevegelse) * trzaj
et kast med hodet * trzaj glavom
vindkast * udar vjetra
3) gi seg i kast med noe ce y ,
* upustiti se u neto, zapoeti
neki rad
kastanjle -en (bot.) * kesten
liestekastanje * divlji kesten
* rake kastanjene ut av ilden
* vaditi kestenje iz vatre
kast|e -etf-a V || * bacati || baciti
Han kastet ballen over gjerdet je
* Bacio je loptu preko ograde
Jeg kastet ballen til ham
kc Dobacio sam mu loptu
kaste loss , k podii
sidro, otploviti
kaste anker -k baciti sidro
.
.
kaste stein p noen ce
* bacati se kamenjem na nekoga
* kaste skitt p noen ce
bacati se blatom na nekoga
* kaste sine yne p noen
- r^itJrokoTia-nekoga..
* kaste lys p en sak * rasvi
jetliti sluaj
kaste noen i fengsel y *
baciti nekoga u tamnicu
kaste noen p dor *
izbaciti nekoga van
kaste jakken , (.) + skinuti sako, (fig.) sasukati rukave .
* kaste masken ir
pokazati svoje pravo lice
* kaste vrak p noe * odbaciti
2)
(med prep.fadv.)
kaste av seg , *

kastesystem

234

davati prihod, biti unosan

Firmaet kaster godt av seg je *
Tvrtka je unosna
kaste av , * zbaciti, odbaciti
Hesten kastet rytteren av je
Ar Konj je zbacio jahaa
kaste bort noe || * gubiti
II izgubiti neto
Du kaster bort tiden . .
* Trai vreme. Dangubi. Gubi
vrijeme
kaste seg ned ce / * Baciti
se na zemlju/tlo
kaste seg ned i en sto! ce y *
svaliti se u stolicu
kaste seg om halsen p noen ce
OKO * baciti se nekome oko vrata
kaste opp || -A: povraati
II povratiti
kaste sammen || . ||
* rubiti, opivati, endlati || izendlati
kaste seg over noen k napasti
nekoga
Han kastet seg over ham ce .
ra je -k Bacio se na njega. N a p a o ga je
Han kastet seg over arbeidet ce nocao -Ar
Bacio se na posao
kaste over bord
Ar baciti prcko brodske ograde
kaste over || kr prebacivati II prebaciti
kaste noen ul kr izbaciti
nekoga van
kastesystem -et -A- kastinsko
ureenje
kastrer|e -te V
1) k kastrirati
2) (om dyr) || k kopiti ||
ukopiti
kastrasjon -en
1) k kastracija
2) (om dyr) ' A : kopljenje
kasus -en.pl. - (gram.) * pade
k a s u s -et (tilfelle) k sluaj
et alvorlig kasus -A: teak sluaj
katalog -en
1) * katalog
varekatalog * katalog robe
2) (telefon-)
^^^
:
imenik"
3) forelesningskatalog * pregled predavanja na fakultetu
katarr -en (med.) , *
katar, upala sluzokoe
k a t a s t r o f e -en * katastrofa
katastrofal - f , -e A * katastrofalan
katedral -en , * katedrala
kategori -en -A; kategorija
kategorisk -e A -A; kategorian
kateter -etf-tret, pl. -/-tre * katedra
katolikk -en (.), (.) * katolik
(m.), katolkinja (f.)
katolis|sm|e -en , * ka1

keiserinne

tolicizam, katolianstvo
katolsk -e A * katoliki
Den katolske kirke k Katolika
crkva
*a vare mer katolsk enn Paven
* biti vei katolik od pape
katt -enI-a (zool.) * maka
* leve/'vre som-hund og katt ce nac
-Ar slagati se kao pas i maka
* g sdm katten om den varme groten ,
,
-Ar okoliati, obilaziti kao
maka oko vruce kase
*Nr katten er borte, danser musene p bordet
, * Kad make
nema, mievi kolo vode
*Han gjor ikke en katt fortredTaj
* ne bi ni mrava zgazio
*/ mrket er alle katter gr cy
* Sve su make nou erne
* kjpe katta i sekken y Ar
kupiti maka u vred
*d henge bjellen p katten ,
, Ar podmetnuti
leda, potegnuti kola. poturiti glavu
* slippe katten ut av sekken ,
-A: odati tajnu, iznijeti na vidjelo
kattepin|e -en/-a
* sette noen i kattepine
,
* staviti nekoga pred teak izbor, staviti nekoga
u teku situaciju
kattevask -en -Ar umivanje na
brzinu
kattepus -en , -k maca, makica
katteungle -en -Ar mae
kausjon -en . -Ar kaucija, garancija
stille kausjon , *
polagati, poloiti kauciju
bli lslatt mot kausjon
-A: biti pusten uz kauciju
kausjonerte -te V , , II * kaucirati, garantirati,
polagati II poloiti kauciju
kav -et
1) , , k gnjavaa, jurajava, urba
Livet er et kav og mas je
Ar ivot je vjeita jurnjava
2) snkav -Ar meava
kav|e -et f-a V ce, / ce 6e * koprcati se, muiti/boriti sc bespomono
Hun l og kavet i vannet ce
y -Ar Koprcala se bespomono u vodi
kavring -en * sladak dvopek
strokavring (.) * prezla
kefir -en , -Ar kisclo mlijeko,
kefir
"
keiser -en, pl. -e * car
*keiserens nye klr * carevo
novo r u h o
keiserinn|e -en/-a * carica

keisersnitt

235

kiropraktor

keisersnitt -et, pl. - * carski rez

kile/kila groa
keitet -e A , * stidljiv, (trapav)
kilogram -met, pl. - kr kilogram
keivhendt -e A -k Ijevoruk
kilometer -en k kilometar
en keivhendt person (.), (.) *
avstand i kilometer , y
ljevak (m.), ljevakinja (f.)
k kilometraa, razdaljtna u kilomekelner -en, pl. -e ,
konobar, postrima
ludtelj
kilowatt -en * kilovat
kemner -en, pl. -e k opinski
Kina (geogr.) * Kina
blagajnik
kineser -en, pl. -e (.), (.) *
kemnerkontor -et, pl. -f-er Kinez (m.), Kineskinja (f.)
* opinska poreska uprava
kinesisk -e A k kineski
kennel -en, pl. -nier k uzgajivakink -enj-et (med.) y -k bol u zglobu
nica pasa
Jeg har ftt kink i ryggen cy *
keramikk -en * keramika
Stegla su me kria
ketchup [ketsjup] -en , , kinkig -e A , , *
- * keap, zainjen sok od rajica
problematian, teak, zapetljan
plser med ketchup og sennep ca
komme opp i en kinkig situasjon ce y
~k hrenovke sa senfom i keapom
k nai se u tekoj situaciji
kg -> kilo
et kinkig sprsml * prokidnapp|e [ki-] -etj-a || , blematino pitanje
* otiraati || oteti, kidnapirati
kinn -et, pl. - (anat.) * obraz
kikhost|e -en * veliki kaalj
danse kinn mot kinn *
kikk -enj-et * pogled
igrati obraz uz obraz
ta en kikk p noe * pogledati
* vende det annet kinn til
neto
* pruiti i drugi obraz
kikk|e -etj-a V || , ||
kinnbein -et, pl. - (anat.) ,
, , , * viriti ||
* jagodina kost, jagodica
virnuti, pogledavati || pogledati, baciti pogled, glekino -en k kino
dati
g p kino y * ii u kino
kikke etter i en bok y , n o * gjore noe i langsom kino
y kr pogledati u knjigu, potraiti
- ipiti neto kao na usporeu knjizi
n o m filmu
kikkert -en
kinobillett -en, pl. -er * karta za
1) (for to yer) , -k dalekozor,
kino
dvogled
kiosk -en
* ha noen i kikkerten y *
1) , k kiosk, trafika
imati nekoga u vidu
Han stakk innom kiosken for kjpe avisen
2) (hist.) * durbin
je - * Trknuo je do
3) stjernekikkert * teleskop
kioska da kupi novine
kildje -en
-.
2) (telefon-) * telefonska
1) , -k izvor
govornica
2) (opphav) , k izvor, uzrok
3)
(transformator-) - * trafo-sta vre kilde til stadige ergrelser nica
* biti izvor stalnih uzrujavanja
kiosklitteratur -en - * und-literahistoriske kilder * povijesni
tura
izvori
kirk|e -enj-a ~k crkva
fra plitelige kilder * iz
Han gr hver sndag i kirke y
pouzdanih izvora
k Ide svake nedjelje u crkvu
studere kildene *
den protestantiske kirken kr
prouavati izvorne spie
protestantska-crkva _.,
lyskilde , *
Den norske kirke * Norveka
svjetlosni izvor, izvor svjetlosti
crkva
kilje' -en * klin
kirkesamfunn -et, pl. - * vjerska
2
kilje -te || * golicati || zagolizajednica
cati, kakljati || pokakljati
Kirke- og undervisningsdepartementet (best.) kilen -t, -Ine A , * kakljiv, go k Ministarstvo za prosvjetu i crkvena pitanja
licav
kirkegrd -en k groblje
kilevink -en * uka, zaunica
kirkeklokk|e -enj-a * crkveno zvono
gi noen en ordentlig kilevink .
kirketrn -et. pl. - , * zvonik
* opaliti nekome potenu zaunicu
kirketjener -en. pl. -e y , kilo -enf-et , , * kilogram, kilo,
kila
* posluitelj u crkvi, crkvenjak
et halvt kilo druer / * pola
kiropraktor -en k kiropraktor

kirsebr

236

kirsebr -et, pl. - (bot.) * vinja

* spise kirsebr med de store c
, * s carera
za stol sjedati, s jaima se ukotac hvatati
kirsebrlikr -en * liker od vianja
kirurg -en * kirurg
kirurgi -en * kirurgija
kirurgisk -e A * kirurski
et kirurgisk inngrep k kirurki
zahvat
kist|e -enj-a
1) , * krinja
2) likkiste , * lijes
kitt -et , * git, kit
kitt|e -etj-a V || , ||
kr gitovati || zagitovati, kitovati || zakitovati
kittel -enj-tlen, pl. kitler () * (radni)
mantil
legekittel * lijeniki mantil
kives kivdes, kives V ce, ce *
svadati se, zadirkivati se
kjak|e -en , () k brada, (donja)
vilica
f kjaken ut av ledd * icajti
vilicu
kjapp kjapt, -e A , , , *
hitar, brz, okretan, spretan
et kjapt svar * hitar odgovor
La det g litt kjapt! ! ! , ! * Pourite! Neka to bude hitro!
Daj, hitro!
vre kjapp i vendingen / *
biti hitar/okretan
kje -et (zool.) jape kr jare
"
kjed|e' -et , (.) * lanac
sykkelkjede kr lanac za bicikl
kjede av gull /, -k
zlatan lanac/lani, ogrlica
butikkkjede * lanac prodavaonica
fjellkjede k planinski lanac
2
kjedje -etj-a V || ,
II * dosaivati || dosaditi, zamarati ||
zamoriti
kjede noen med sitt prat / * dosaivati nekome
svojim prianjem/brbljanjem
_/-/-//^^
dosade
Jeg kjeder meg aldri ce . N i k a d se ne dosaujem.
Nikad mi nije dosadno
kjedelig -e A
1) , * dosadan, zamoran
en kjedelig film * dosadan film
2) (beklagelig) * nezgodan
kjedsommelighet- k dosada
kjeft -en
1) (dyremunn) k njuka
Hunden slikket seg om munnen ce
* Pas se obliznuo
2) (munn, vulg.) , * usta, njuka

kjeller
* stoppe kjeften p noen
* zaepiti nekome njuku
*Hold kjeft! ! ! kr Zavei! Zaepi!
* vre stor i kjeften ,
* biti velik na rijeima, biti lajav
*ikke en kjeft * nitko
* bruke kjeft , * grditi, vikati
* f kjeft , - dobiti
grdnju, biti izgren

kjeft|e -etf-a V || , , ce
grditi || izgrditi, vikati, izvikati se
Han kjeftet og bar seg til ingen nytte je
* Uzalud je grdio i vikao
kjeftesmelle -enf-a k lajavica
kjegl|e -en (mat.) kr stoac
kjei -et, pl. - (pike) ( ) k maka
(lijepa devojka)
Hun er et flott kjei je * D o b r a je
maka
kjekk kjekt, -e A
1) (om person) , * dobar, simpalian
en kjekk gutt ,
d o b a r deko, simpatian deko
en kjekk kar , no vrstan
momak, momak i pol
Det var kjekt gjort To je * To je bilo
lijepo
N var du kjekk * Sad si bio
dobar
2) (praktisk) * praktian
en kjekk anorakk kr praktina vjetrovka
3) (frisk) * zdrav
Han er kjekk n je * Sada je zdrav
oz
bH kjekk ^^^-^
draviti
Bestemor ^^^^ je

kr Baka je sada u formi

4) (frekk) , * bezobrazan, samouvjeren
Vr n ikke s kjekk! He ce !
* Ne pravi se tako vanim!
Vr ikke s kjekk i munnen!
! * Nemoj govoriti tako samouvjereno!
kjekkas -en , * delija (dasa)
For en kjekkas! ! * Kakav delija!
kjekl|e -etj-a V ce, ce * svadati
se
De kjeklet alltid cy ce * Stalno
su se svadali
kjeks -en , * keks, biskvit
kjel(e) -en
1) , * lonac
kaffekjele ( ) posuda za kuhanje kave (u obliku ajnika)
2) (tekn.) , k kotao, kazan
dampkjele * parni kotao
kjeledress -en () * (radni) kombinezon
kjelk|e -en (.), (.) * sanjke (pl.)
kjeller -en, pl. -e * podrum
vinkjeller * vinski podrum

kjelleretasje

237

kjelleretasj|e -en * suteren

kjellerbod -en y odjeljak u podrumu
kjellerleiligbet -en * suterenski stan
kjeltring -en ,
lupe, nitkov
kjemi -en
kemija
organisk kjemi * organska ke
mija
kjemiker -en, pl. -e (.), (.) *:
kemiar (m.), kemiarka (f.)
kjemikalier pl. * kemikalije
kjemisk -e A * kemijski
kjemm|e -etj-a V || /
* eljati II oceljati/poeljati
kjemp|e -en , , * div
kjempestor -/, -e A * ogroman
kjempemessig -e A k o g r o m a n
kjempegy ADV * strano zabavno
kjendis -en / * videna/poznata linost
kjen|ne -te V
J) (fole) || * osjeati || osjetiti
Han kjente det p seg at det ville g galt je
ce * Osjetio je da ce se lose
zavriti
Hun kjente hnden p skulderen je
* Osjetila je ruku na ramenu
Jeg kjenner meg svimmel ce y .
ce . je
* Vrti mi se u glavi. Osjeam se loe. Imam vrtoglavicu
Jeg kjenner det p meg at... ...
- Osjeam na sebi da ...
2) (ha kjennskap til) || * poznavati || poznati
Jeg kjenner ikke denne mannen He
* Ne poznajem tog oveka
lre noen kjenne * upoznati
nekoga
kjenne noe ut og inn y , y
* znati u prste, poznavati u tanine
kjenne noen av utseendet no
* poznavati po izgledu
hvis jeg kjenner ham rett ra
* ako ga d o b r o poznajem
kjenne skyldig * proglasiti
krivim
Han ble kjent skyldig je *
Proglasen^je krivim
:
3) (ta) || , ||
* pipati II opipad, traiti || potraiti .
kjenne etter i lommen y ueny * potraiti u depu
kjenne fra hverandre ir razlikovati
Jeg kjenner dem ikke fra hverandre He
* Ne razlikujem ih
kjenne igjen || * prepoznavati || prepoznati
kjenne p
1) II * pipati || opipati
Han kjente p barnets puls
* Opipao je bilo djeteta

kjernefysikk

2) (smake) * kuati, probati

Kjenn p denne suppen! ! * Kuaj
ovu juhu!
kjenne dl , *
znati neto, biti upuen u neto
kjennels|e -en () , * (sudska)
odluka, presuda
Juriens kjennelse var enstemmig
je * Presuda porote bila je
jednoglasna
fengslingskjennelse >,
* nalog za hapenje, rjeenje za pritvor
kjennetegn -et, pl * oznaka
kjennetegn|e -etj-a V
oznaavati
kjenning -en , k poznanik, znanac
en gammel kjenning av politiet
ir stari poznanik policije
kjenningsmelodi -en (
) * uvodna melodija (melodija koja prethodi nekom programu)
kjennskap -et , *: uvidaj, poznavanje
ha godt kjennskap til noe y
* biti d o b r o upucen u neto
Jeg har godt kjennskap til problemene
* Poznajem d o b r o probleme
kjensel -en
dra kjensel p noen * prepoz
nati nekoga
kjensgjerning -en , * injenica.
benekte kjensgjerningene * p o rei injenice
fordreie kjensgjerningene ||
* izvrtati || izvrnuti injenice
kjent -e A * poznat
Det er en kjent sak at ... je ...
* Poznata je stvar da ...
bli kjent med noen ce ca k upoz
nati se s nekim
kjentfolk pl.
1) (som en kjenner) , ir
poznanici, stari znanci
2) (lokalkjente) * koji poznaju kraj
kjepp -en , ,
motka, b a d n a
* stikke kjepper i hjulene > y
* bacati nekome klipove pod noge
*Det gr som kjepper i hjul *
T
Ide kao p o d m a z a n o
kjepphest -en
1) (leke) * drveni konji
2
) (fig-) - * fiks-ideja
* ri sin kjepphest Ko o , o .
ce * Tko emu,
bajba kolaima. Dri se toga kao pijan plota
kjepphy -t, -e A * j a k o samouvjeren
kjern|e -en , * jezgra, sr
sakens kjerne kr bit stvari
en kjerne av sannhet * zrno isdne
atomkjerne ir atomska jezgra
kjernefamili|e -en * ua obitelj
kjernefysikk -en * nuklearna fi-

kjernefysisk

238

zika
kjernefysisk -e A * nukiearni
kjernefysiske vpen -A- nuklearno oruje
kjernekar -en , * delija, m o m a k
i pol
kjernekraft -en -A: nuklearaa
energija
kjernekraftverk -et, pl. - -k nukiear
ni pogon
kjerr|e -a
1) (vogn) * drvena kolica, taljige
(pl-)
2) (gammel bil) , ( ) * krntija, starudija (od automobila)
kjerrevei -en * kolski put
kjerring -a
1) , , * baba, babuskara
*som kjerringa mot strmmen /
; ,
* biti svojevoljan/tvrdoglav k a o mazga;
kao u prii strizeno, koseno
* reise kjerringa (y ,
) * popraviti rezultat (u sportu, na
ispitu)
* komme som julekvelden p kjerringa
; kao grom iz vedra neba; sjetila se snasa
kudjelje uoi nedjelje
2) (kone) (fant.) , cynpyra * ena, supruga
kjertel -en, pl. -tier * lijezda
svettekjertel * znojna lijezda
kjetter -en, pl. -e * heretik
kjettersk -e A * heretiki
kjetting -en * eljezni Ianac
kjetting p hjul * lanac na kotau
ankerkjetting * lanac za sidro
kjev|e -en (anat.) * vilica
overkjeve k goraja vilica
underkjeve * donja vilica
kjevebein -et, pl. - (anat.) * vilina
kost
kjevl|e -et, pl. -er * valjak
kjol|e -en
1) () k (enska) haljina
lang kjole * balska haljina
morgenkjole * kuna haljina
2) kjole og hvitt * muko
sveano odijelo
3) prestekjole k odora
kjl|e -te V , * maziti, milovati
kjale med el barn * maziti dijete
kjledeggle -en , -k maza, mezime
kjledyr -et, pl. - * omiljena
ivotinja
kjlenavn -et.pl. - . * ime odmila
kjlen
-Ine A , * mazan, umiljat
en kjlen katt - -Ar umiljata maka
kjr -t, -e A , * drag, mio
Kjre Ola * Dragi Ola
trettekjr , -k svadljiv, angrizav
rekjr * astoljubiv

kjnn

kjrest|e -en , (.), (.) *

dragi
De er kjrester ce . cy
-A: Oni se vole. Oni su momak i djevojka
f seg en kjreste (.), (.)
nai sebi momka/djevojku
kjrestepar -et, pl. - nap -A: zaljubljeni
par, m o m a k i djevojka
kjrkommen -/, -komne A , / dobrodoao, dugo oekivan/eljen
en kjrkommen pause * dobrodola pauza
kjrlig -e A , * mio, ljubak
et kjrlig blikk -k mio pogled
Kjrlig hilsen Kari k
Topao pozdrav od Kari
kjrlighet -en kr Ijubav
kjrlighet ved frste blikk
ljubav na prvf pogled
hans store kjrlighet k
njegova velika ljubav
kjrlighetsbrev -et, pl. - * ljubavno
pismo
kjrtegn -et, pl. - * milovanje
gi kjrtegn * milovati
kjdelig -e k rodeni
kjkken -et, pl. -J-er , * kuhinja
med adgang kjkken ca -k s
upotrebom kuhinje
kjkkenbenk -en
* kuhinjski stol privren za zid
kjkkenbord -et, pl. - / "Ar kuhinj
ski stol
kjkkengardin -en -k kuhinjska zavjesa
kjkkenutstyr -et , , -Ar kuhinjska oprema, ku
hinjski pribor, oprema za kuhinju
kjkkenvekt -en * kuhinjska vaga
kjl -en () k kobilica (broda)
kjl|e -te V * hladiti
kjle ned matvarer *
zamrznuti namiraice
kjlebag [-bg] -en - -Ar friz-torba
kjlerom -met * hladnjaa
kjleskap -et, pl. - , * hladnjak,
friider
klig -e A
__1-^^-^-171, svjeV
prohladan
2) (avmlt) * hladan
en mottagelse -A- hladan doek
kjln|e -etf-a V ce || ce * hladiti
se II ohladiti se
Maten kjlnet ce -Ar Jelo se ohladUo
Begeistringen kjlnet > ce /
. je "A: Oduevljenje se ohladilo/stialo. Oduevljenje je splasnulo
kjnn -et, pl.
1) -A: spol
likestilling mellom kjnnene -A:

kjnnsdrift

239

jednakost spolova
det svake kjonti ~k slabiji spol
hankjnn * muki spol
hunkjnn
enski spol
2) (gram.) * rod
hankjnn * muki rod
hunkjnn * enski rod
intetkjnn * srednji rod
felleskjnn ( ) *
zajedniki rod (rauki i enski)
kjnnsdrift -en - spolni nagon
kjnnslepper pl. , * stidne
usne, usnice vagine
kjnnsmoden
-dne A ~ spolno zreo
kjnnsorganer pl. * spolni organi
kjnnsrolle -er
- tipino ponaanje mukarca ili ene
kjnnssykdom -men , - spolna bolest, venerina bolest
kjp -et, pl. - * kupovina
* f noe p kjpet ( ) * dobiti neto pride (uz kupovinu)
kjp|e -te V || * kupovati || kupiti
Han har kjpt hus je * Kupio je kuu
kjpe seg bil
kupiti si a u t o
kjope inn * nakupovati
kjope opp * otkupiti
kjope seg fri ce * otkupiti se
kjpekontrakt -en o , * ugovor kupovini, kupoprodajni
ugovor
inng en kjpekontrakt o * napraviti ugovor o kupovini
kjpckort -et, pl. -
( )
* kartica koja daje pravo na povlatenu kupovinu
(na primjer na otplatu)
kjpekraft -en * kupovna mo

kjpesenter -et, pl. -/-tre * trgovinski centar

kjper -en. pl. -e * kupac
kjpesum -men
prodajna cijena
sette kjpesummen til ...
... * odredid prodajnu cijenu na ...
kjpmann -en, pl. -menn * trgovac
kjpsl slo-, sltt V ce, ce -k pogadati se, cjenjkati se
kjr -et * urba
hardt kjr -k n a p o r a n tempo
*i ett kjor , * bez prekida, neprekidno
kjrbar -t, -e A
1) (om veg) * p r o h o d a n
Veien er ikke kjrbar je * Put
je neprohodan
2) Bilen er i kjrbar stand cy .
cy y * A u t o je ispravan.
Auto je u voznom stanju

kjije -te V
1) * voziti .
Hun kjorte mot rdt lys je
* Prola je kroz crveno svjetlo
Skal vi g eller kjre? -

kjre

? * Hoemo li pjeice ili autom?

kjre bil / k voziti auto
kjore for fort * voziti prebrzo
lre kjore || * uiti ||
nauiti voziti
* komme ut kjore ce y / * n a d se u neprjlici/neprilikama
*Kjor i veg! ! ! * Vozi! Kreni!
*Kjor p! ! ! k Vozi! Nagazi!
* kjore seg fast ce k zaglaviti se
kjre for tett innp en annen bil
* voziti preblizu drugih auto
kjore med klampen i bann ,
raca * nagazi ti gas do
daske, nagaziti papuicu gasa do dna
kjore midt i veien k voziti
posred puta
2) (sette i gang)
De kjorte opp et hus cy
* Podigli su kuu na brzinu
kjre et program /
prikazati/izvesti program
kjore en film || ,
II prikazivati || prikazati film, putati || pustiti film
kjore et lydbnd || * putati || pustiti magnetofonsku
traku
kjore i seg maten y ,
* trpati hranu u sebe, jesti na brzinu
kjore kniven i noen/ y
* zabosti/zariti no u nekoga
kjre forbi
1) || , ||
* pretjecati || pretei, prestizati || prestii
Bilen kjorte forbi lastebilen cy * Auto je pretekao kamion
2) (passere) || * prolaziti ||
proi
Det kjorte en bilforbi huset cy
* Pored kue je proao a u t o
kjre inn
lj kjore inn en maskin * u h o dati mainu
2) kjore inn en hest * dresirati
konja
3) kjore inn i noe || , ||
* (I uletjeti, uvoziti || uvesti
Han kjorte inn i gjerdet je y -k
U d a n o je u o g r a d u
. . . .... r
.._
Han kjorte inn i en sidegate je y
* Skrenuo je u sporednu ulicu
kjre inn til fortauskanten ,
* prii ploniku
kjre ned/over/p || / * gaziti II zgaziti/pregaziti
Han kjrte p/over et barn / je
* Zgazio/pregazio je dijete
kjretit
J) I) * izvoziti || izvesti
kjore ut bilen * izvesti
kola iz garae
2) kjre ut til siden y

kjre

240

( ) * skrenuti u stranu do ruba

puta (do plonika)
kjre utfor II ce, || ce Ar || survati
se, II strovaliti se
kjoreban|e -en Ar kolnik
kjrel -et, pl. -ler -A- abar
kjrelrer -en, pi -e * uitelj vonje,
instruktor
kjreprYe -en - frerprY|e
kjreskol|e -en - k auto-kola
kjrety -et, pl. -l-er * vozilo
kjring -/-a k vonja
kjtt -et
1) * meso
av kjott og blod Ar od krvi i mesa
fiskekjott k riblje meso
tannkjott k desni
2) (bot.) Ar pulpa
fruktkjott , Ar pulpa, meki
dio voa
kjttbein -et, pl. - (ca ) "A- kost (s mesom)
kjttboller pl. , Ar ufte, okruglice
kjttdeig -en kr mljeveno meso
kjtthuje -et.pl. -er (fam.) , Ar budala,
glupak
kjttkak|e -enf-a Ar ufta, okrug
lica od mesa
kjttkvern -en/-a Ar stroj
za mljevenje mesa
kjttpudding -en Ar puding
od mljevenog mesa
kjttplegg -et ce jy (, .) Ar mesnati
proizvodi koji se stavljaju na sendvi (unka, salam a itd.)
klabb|e -et/-a V
1) (henge seg fast) ce * lijepiti se
Det klabber under skiene ce
Ar Snijeg se lijepi za skije
2) ( sl til noen) , ,
Ar pljusnuti, dati pljusku
Han klabbet til meg i ansiktet je
Ar Opalio mi je pljusku
kladd -en
1) , , Ar skica, nacrt, koncept
2) (klump) Ar nalijep snijega na skije
Hun hadde store kladder under skiene je
Ar Imala je
velike nalijepe snijega ispod skija
kladd|e -et/-a V
1) , Ar napraviti
koncept, skicirati
kladde et brev Ar
napraviti koncept za pismo
2) (klabbe) Ar lijepiti se
Skiene mine kladder ce
Ar Sneg mi se lijepi za skije
kladdeark -et, pl. - * papir za
koncepte
kladdepapir -et, pl. - Ar papir za
koncepte
kladdebok -en/-a Ar biljenica, teka

klappe

klaffle -etj-a V || ce, ce, (

no ) I) , * ||
namjestiti se (ii po planu) || uspjeti, dati eljeni
rezultat
Denne gangen m. det klaffe ycne Ar Ovoga p u t a mora uspjeti
klag|e' -en
1) , Ar alba, protest
sende inn klage / Ar uloiti albu/protest
2) (klaging) , Ar aljenje, jadikovanje
klag|e -etj-a V ce, , Ar
aliti se, tuiti, jadikovati
klage p skatten ce ,
kr aliti se na porezu,
predati albu na razrezanu porezu
klage over smerter i magen ce
y Ar aliti se na bolove u trbuhu
klagebrev -et, pl. - , Ar alba,
protestno pismo
klam -/, -me A Ar vlaan
klam kjeller Ar vlaan podrum
klamme hender ( ) Ar vlane
ruke (od znoja)
* legge en klam hnd over noe
Ar sputavati neto
klammeri -et k svada
:
klamr|e -etj-a V
. - f ' ^ - ' ' '
klamre seg til noe ce ,
ce Ar hvatati se grevito za neto,
priljubiti se uz
klamre seg til et hp ce ,
ce * grevito se
nadati, hvatati se za nadu kao davljenik za slamku
klandrje -etl-a V (),
() Ar zamjerati (nekome), optuivati (nekoga)
klang -en , Ar zvuk, prizvuk
Stemmen hadde en vakker klang je
Ar Imao je lijepu boju glasa
klangfarv|e -en Ar boja zvuka
klangfull -t, -e A Ar zvuan
klangls -t, -e A Ar bezbojan"
klapp -enj-et
1) , Ar lak dodir rukom, tapsanje
gi noen en klapp p kinnet/skulderen
-/ Ar potapati nekoga-pcr^
obrazu/ramenu
2) (applaus) Ar pljesak
trampeklapp Ar pljeskati rukama i nogama
kJapp|e -etj-a V
1) || Ar tapsati || potapsati
klappe en katt Ar pomilovati
maku
klappe en hund nea Ar potapsati psa
klappe til kaia Ar pristati uz kcj
klappe sammen (en kniv) () Ar sklopiti no
klappe sammen en stol Ar sklopiti stolicu
2

klapperslange

241

* klappe sammen ce,

* skljokati se, dobiti nervni slom
*Alt er klappet og klart je /
Ar Sve je spremno, gotovo
2) (applaudere) , * pljeskati, aplaudirati
klapperslang|e -en (zool.) * zvearka
klapping -enf-a
1) (applaus) k pljeskanje
2) * tapanje
klapr|e -etf-a V , , * udarati, kucati, kloparati
klapre p en skrivemaskin
Ar kucati na pisaem stroju
Tennene klapret i munnen p ham av redsel je k Cvokotao je od straha
klar -t, -e A
1) , , * jasan, bistr, proziran
klar himmel * vedro nebo
klar luft * proziran zrak
klart vann / * bistra/prozirna voda
klart bilde k jasna slika
2) (bevisst) * svjestan
Han er klar over det je * Svestan
je toga
Det er klart ... je ... ... * Jasno
je ... Naravno
* v " f f r e " ' ' ? / 8 ^ | | ^ e ^ ^ r a a T H ,
* imati bistr um, biti
otrouman/inteligentan
* ha klare linjer ce
kr drati se odreenih pravila
Det stod klart for ham ... je ... *
Bilo mu je jasno ...
*Det ligger .klart i dagen je *
Jasno je kao dan
3) (ferdig) k spreman
Jeg er ikke klar k Nisam spreman
Alt er klart je Ar Sve je spremno
Klar, ferdig, g! ce, , !
Pripremi se, pozor, sad!
gjore seg klar til noe ce *
spremid se za neto
4) gfkomme seg klar av noe ||
Ar izbjegavati || izbjed neto
klar|e -te V
1) , Ar uspijevati || uspjeti,
mod
Han klarte ikke g Ar Nije
mogao hodati
2) klare seg ce || ce kr snalaziti
se I) s n a d se
Jeg skal nok klare meg ce k S n a d
u se ve
Hun klarte eksamen je -Ar P o loila je ispit
Det klarer seg je. (je) * Dovoljno je. Dosta (je)
klarhet -en Ar jasnoa
f f bringe klarhet i saken , * rasvijetliti sluaj, razjasniti

klassisk

sluaj
klarinett -en Ar klarinet
klarlegge -la, -lagt V || , || , ||
* || razjasniti, || rasvijetliti, || objelodaniti
klarn|e -etf-a V
J) (bli klar) ce || ce Ar vedriti
se II razvedriti se
Himmelen klarnet ce * Nebo se
razvedrilo
Det klarnet for meg je * Postalo mi je jasno
2) (gjore klar) || -Ar || razjasniti
klarne begrepene * razjas
niti pojmove
klas|e -en k grozd
en klase druer * grozd
bananklase Ar grozd banana
klask|e -etf-a V || , || Ar || cmoknuti, II pljesnuti
klass|e -en
1) (avdeling) , , Ar razred, klasa, kategorija
botaniske klasser y k razredi u
botanici
en film av forste klasse *
prvorazredan film
frerkort i annen klasse
Ar vozaka dozvola druge kategorije
reise p 1. klasse Ar
putovati u prvom razredu
Han er den beste bokseren i sin klasse je
y Ar Najbolji je bbksa
u svojoj kategoriji
2) (samfunnsgruppe) Ar klasa
herskende klasser Ar vladajue
klase
3'j ^skoleklasse) * razred
g i femte klasse y Ar id u peti
razred
klasseforstander -en, pl. -e kr
razrednik (ra.), razrednica (f.)
klassefradrag -et, pl. -
ce (
) Ar odreena
surna prihoda koja se ne oporezuje (zavisna od
velidne prihoda i obaveze izdravanja drugih
osoba)
klassekamerat -en ,
~ dmg~iznra^gda7-kolskr-drug
....
h
klassekamp -en , -Ar borba
klasa, klasna borba
klasserom -met. pl. - -A- uionica
klasseskill|e -et * klasna podvojenost
klassetrinn -et. pl. - * razred
Hvilket klassetrinn er du p? ?
A- U koji razred ide?
klassestyrer -en. pl. -e * raz
rednik (m.), razrednica (f.)
" v
"
klassisk -e A Ar klasian
klassisk musikk * klasina
glazba

klatre

242

klinge

klatije -etj-a V ce || ce, ce,

k biti/nad se u kripcu, biti priepljen
II ce * penjati se || popeti se, pentrati se, ||
klem|me 2 -te V
uspeti se
1) (gi en klem) || Ar grliti || zagr
klatre opp i et tre ce * popeti
liti
se na drvo
2) (trykke) || Ar pritiskati
klatre til topps / ce *
II pritisnuti
popeti/uspeti se na vm
Skoen klemmer >,
klatt -en , () * mrlja, malo (neega)
Cipela ulja, Cipela tiska
en klatt maling Ar malo boje
f fingeren klemt Ar priklijetien klatt smor Ar malo raaslaca
ti prst
blekkklatt * mrlja od tinte
klemme tannkrem ut av tuben
klausul -en * klauzula
Ar istisnuti pastu za zube iz tube
klemme seg sammen , ce k stisnuklaver -et, pl. -j-er * klavir, glasovir
ti, zbiti se
spille klaver , Ar svirati klavir, svirati na klaviru
klemme til Ar pritisnuti
* trampe i klaveret /
klemme pf i veg , Ar zapoeti,
Ar rei/uiniti neto oajno glupo, uiniti gaf
krenuti
kle -dde V
Klem i veg! ! ! Ar Poni! Kreni!
1) ce || ce, ||
kleng|e -te seg V ce ( ),
obladti se || obui se, odijevati || odjenuti
ce Ar prianjati se (uz neto), lijepiti se
kle seg til fest ce * obui se
klengenavn -et, pl. - Ar nadimak
sveano
klesdrakt -en , Ar odijelo, odjea
kle av seg ce || ce, ||
kleshenger -en, pl. -e ,
* svladti se || svui se, skidati || skinuti
Ar vjealica za odijelo
kle p seg ce || e k obladti se
klesklyp|e -enj-a -k tipaljka
II obui se
klesplagg -et. pl. - Ar dio odjee
klesskap -et, pl. - , Ar o r m a r
kle seg naken ce || ce ro kr svladti
klesvask -en / * rublje za pranje
se II svud se gol
klient -en Ar klijent
kle seg om ce || ce, npe1
klikk -en , Ar kiika, grupica
ce || ce * presvladti se ||
2
klikk -enf-et (knepp) , Ar kljopresvud se, preodijevati se || preodjenuti se
Kle p deg kjolen / k Obuci/
caj, kljocanje
odjeni haljinu
* sl klikk ce, k pokvariti
kle seg ut som ce, ce y Ar
se, ne uspjeti .
maskirati se, p r e o b u d se u
klikk|e -etj-a V
2) (passe) , , 1) (kneppe) || Ar kljocati
pristajati, odgovarati, lijepo stajati
II kljocnuti
Den lua kler deg godt Ta kr
2) (om skytevpen) || Ar zaTa kapa ti lijepo pristaja
tajivati || zatajiti
3) (dekke) || , ||
3) (sl feil) Ar ne uspjeti
Ar pokrivati || pokriti, prekrivati || preklima -et, pl. -er kriti
1) Ar klima
kle fjellet med trar ||
2) (tilstand) , k prilike, uvjeti
Ar poumljavati || poumiti planinu
Det er hardt klima i den bransjen cy
kle veggen med tapet Ar
y -Ar Teski su uvjeti u toj struci
oblijepiti zid tapetama
klimaks -etj-en, pl. -j-er , Ar vrhuklebebnd -et. pl. - , Ar Ijepljiva
nac, klimaks
trka, tejp
klimakterium -et, pl. -er ,
klebrig -e A Ar ljepljiv
-Ar^limakterijrprfjelazno-doba . .
klegg -en (zool.) (Tabanus bovinus) Ar obad
klimatisk -e A Ar klimatski
klkk|e -etj-aj-te V
klin|e -te V
V (egg) II (jaje) Ar l e d || izlei (jaje)
1) (stryke utover) - Ar mazati
2) (ponske) klekke ut ||
II razmazati
Ar izmiljati || izmisliti
kline smor p brd Ar
klem -men
namazati maslac na kruh
1) k zagrljaj
kline seg til ce, ce * zaraaza gi noen en klem Ar zagrliti ne
ti se, isprljati se
koga.
2) (kjale) (fam.) ce, ce, 2) p klem Ar pol uo tvoren
cs Ar ljubakati se, hvatati se, maziti se
Sett doren p klem! ! Ar Odkrini
klingle' -en Ar sjedvo
vrata!
*g noen p klingen
klemm|e' -enf-a * nala, ukosnica
Ar navaiiti na nekoga. da urad^nesto
2
sitte i klemmen / ce y ,
klinge
klang, kling(e)t . ^ ^ ^

klinikk

243

zvoniti, odzvanjati
klokkene f bjellene klinger / *
zvona/zvonca zvone
klinikk -en k klinika
klink|e -en (dor-) * kvaka
klinkende A
*klinkende klart / *
savreno/kristalno jasno
lyden av klinkende glass ,
* zveckanje aa, zveket aa
klippje' -- * stijena
2
kliplpe -te V
1) , || * sjei, isijecati || isjei
klippe av || * odsijecati || odsjei
klippe i stykker , kr sjei, isjei na komade
2) klippe plenen || *
kositi II pokositi travnjak
3) klippe hret || ,
* iati || podiati kosu, podsjei
kosu
klippekort -et. pl. - * karta
za vie vonji
klippfisk -en * sueni bakalar
klirr|e -et/-a V , * zveckati, zveketati
kliss -et , - gusta ljepljiva masa, gusti
* Denne filmen er noe kliss je / * Ovaj film je sladunjav/bljutav
klisset(e) A
-1) * Ijepljiv
2) (fig.) * sladunjav
klissvt -/, -e A * m o k a r do koe
bli klissvt / -A: biti
skroz/naskroz m o k a r
klister -etj-stret
1) (lim) -A: ljepilo -._
2) (ski) / -k mazalo za
skije
klisrrje -etf-a V || ,
II * lijepiti || zalijepiti, priljepljivati ||
prilijepiti
klistre firmerke p brev
zalijepiti potansku marku na
pismo
* sitte klistret til radioen ce
* prilijepiti se uz radio
klitoris -en , -k klitoris, draica
klo -enf-a, pl. klor
1) * panda
* sl kloa i noen / . -A:
zgrabiti/uhvatiti nekoga
* kjempe med nebb og klr ce
-k boriti se rukama i nogama
2) (p krepsdyr) , * klijeta,
tipaljka
* vise klor * pokazati zube
* trekke inn klrne * uvui pande
* klippe klrne p noen ,
,
* smanjiti neiju mo, uiniti nekoga bezopasnim, podsjei nekome krila

kloss

kloakk -en , kanalizacija

klod|e -en , zemaljska
kugla, planeta
folk fra hele kloden ljudi
iz cijelog svijeta
klok
-e A * pametan
*Han er ikke riktig klok * On
nije normalan
*Jeg kan ikke bli klok p det He / kr Ne mogu to shvatiti
*Av skade blir man klok Ha ce *
Na greskama se ui
kIokk|e -enf-a
1) (ur) , * sat
2) (tidspunkt) , * sat
Klokka er ti over to je k Dva i deset
je
Han kommer klokka JO y /
* Dolazi u deset sati
Hvor mye er klokka? je ? * Koliko
je sati?
passe klokka * paziti na vrijeme
Klokka er mange je * Kasno je
3) (bjelle) -A- zvono
ringe med bjeller k zvoniti
zvonima
klokker -en. pl. -e -k zvonar
*Nr det regner p presten s drypper det p klokkeren , ce
K a d h a r a m b a u hvale, i vodonoa se trsi
klokketrn -et. pl. - * zvonik
klor -et (kjem.) * klor
klorje -te || , || kr grepsti II ogrepsti, || izgrepsti
klore seg opp ce, ce * izgrebati se, ogrepsti se
klore seg fast til noe ce,
ce * prikaiti se, priljubiti se uz neto
klore ynene ut p noen - A :
iskopati nekome oi
* klore ned noen ord
* nakrabati nekoliko rijei
klorin -en
* sredstvo za icenje koje sadri dosta
klora
klosett -et. pl. -/-er , , - * zahod,
klozet, w . c , toalet, ve-ce
g p klosettet y k ii u zahod/wc
vannklosett ca * zahod~sispiranjem-Da-vodu ^
. .
trrklosett * kemijski zahod
klosettskl -en -Ar zahodska koljka
kloss -en
1) , ( , ) - kocka, kockica (od plastike, drveta)
leke med klosser ce k igrati
se kockicaraa
2) (tosk) , * nespretnjakovi, trapavko
For en kloss du er! /! *
K a k o si nespretan/trapav!
2
kloss ADV, , * blizu, odraah
d o , tik d o
1

klosset

244

kloss opptil THK * tik do

p kloss hold * iz neposredne blizine
klosset -e A , * nespretan, trapav
oppfore seg klosset ce / * ponaati se nespretno/trapavo
klossete bevegelser -k nespretni
pokreti
klossmajor -en , k nespretnjakovi, trapavko
kloster -elj-trei, pl. -/-tre k samostan
g i kloster || ce (.), || ce (.) k II zarediti se, || otii u redovnike
klov -en , * kopito, papak
klovn -en , , , k klaun, budala, luda
agere klovn * izigravati ludu
klubb -en * klub
klubb|e -en/-a , , * batina,
buzdovan
sl med klubbe * udariti batinom
formannsklubbe * predsjedniki eki
klubbformann -en, pl. -menn k
predsjednik kluba
klukkje -etj-a V * kvocati
klump -en * gruda, grumen
Han fikk en klump i halsen je
y * Zastala mu je knedla u grlu
klumpet -e A , * u grumenima, grudast
en klumpet skikkelse *
nezgrapno gradena osoba
ha en klumpet skikkelse
* biti nezgrapno graden
klumpfot -en , deformirano stopalo, pes equirarus, konjsko
kopito
-kluss -et
1) (flekk) , * mrlja, vrljotina
Det var fullt av kluss i boka je
-k Knjiga je bila puna vrljotina
2) (tukling) , * dodirivanje, petljanje
Sret gror best uten for mye kluss
ce * R a n a najbolje zarasta
kad se ne dira
^^^/^-^&
ja k tekoa, problem, komplikacija
Det var alltid noe kluss med ham je
ca * Uvijek je bilo tekoa sa njim
ha kluss med motoren a * imati problema s m o t o r o m
kluss|e -etj-a V
1) (sole) . , * napraviti mrlje, vrljati || ivrljati
2) (fingre) * petljati
Ikke kluss med motoren! He no !
-Ar Ne petljaj po motoru!
klut -en * krpa
trke med en klut k brisati
krpom

klft

* sette alle kluter til * zapeli

iz sve snage
* falle sammen som en klut ce osjeati se kao iscijeena krpa
* vifte med en rod klut
kr mahati crvenom
vaskeklut -k krpa za pranje
gryteklut ce ca
* krpa kojom se skida vrue posue s vatre
klynk|e -etj-a V , ce * cviliti, aliti
se
klyp|e' -- * tipaljka
klyp|e klp V || , *
tipati II stipnuti || utinuti
klype seg i armen
tipnuti sebe za ruku
klys|e -en , , * ispljuvak, bljuvotina, pljuvaka
spyttklyse * ispljuvak
* vre en klyse biti
bljuvotina od ovjeka
klyster -et, pl. - * klistir
gijsette klyster , * klistirati, dati klistir
klyv|e klov V cc, ce || ce,
ce || ce * penjati se || pentrati
se, popeti se, uspinjati se || uspeti se
Han klv opp p stigen ce *
Popeo se na ljestve
klr pl. , , * odijelo, odjea
ta av seg klrne || kr
skidati || skinuti odjeu
ta p seg klr ce || ce k oblaiti
se II obui se
. *Klr skaper folk k Odijelo
ini ovjeka
* vre i kongens klr , * sluiti vojskti, biti vojnik
vre i fulle klr k biti
p o t p u n o obuen
kl -dde V
1) (ha kle) * svrbjeti
Jeg klor p ryggen -k Svrbe me leda
*Jeg klor i fingrene etter gjre det
* Jedva ekara da to uinim
2) (gni) || * eati || poeati
Ikke kl p sret! He ! * Ne eaj ranu!
Kl meg p ryggen no k
P o e i mc po-ledima kl seg i hodet c no * eati se
po glavi
kl|e -en , * svrab, svrabe
*Etter den sote kle kommer den sure svie
. ()
* a i a meda ite au ui. Polije sunca (idc) kia
klft -en
V (geogr.) , * usjek, klanac
en dyp klft / * dubok klanac/
usjek
2
) (fig-) klften mellom de rike og fattige * jaz izmedu bogatih i siromanih
3) ha klft i haken *
2

klkt

245

imati rupicu na bradi

4) (fedd) ( ) *: eanj (bijelog
luka)
klkt -en * otroumlje
klktig -e A * o t r o u m a n
kln|e -a * nespretnjakovi
klnet -e A , * nespretan, trapav
klver -en (bot.)
1) -Ar djetelina
firklver ca -k djetelina sa
etiri lista
2) (i kortspill) , * tref, m a k
klyv|e -de V || ,
, || * raspoloviti,
rasjei nadvoje, rastaviti || razdvojiti
klfingret -e A * koji m o r a
sve pipnuti
km. (=kilometer) ., * km., kilometar
kna -dde || , || k gnjetti || izgnjeiti, masirati || izmasirati
kna deig * mijesiti tijesto
knabb|e -etj-a V (fam.) || , || , || * II ukrasti, || zdipiti
Hvem knabbet blyanten min? Ko je
? * Tko mi je zdipio olovku?
knagg -en * klin
knak|e -et/-aj-te V || ir kripati II kripnuti
Det knaket i trappen je *
Stubite je kripalo
knall -et, pl. - , k prasak, p u c a n j
1
knapp -en k puce, d u g m e
sy i en knapp / * uiti/
priiti puce
* telle p knappene ce -k kolebati se
* holde en knapp p noen ,
* navijati za nekoga,
drati nekome paleve trykke p en knapp /!! pritiskati/pritisnuti dugme
ringeknapp * d u g m e od zvonca
2
knapp knapt, -e ADJ , ,
* oskudan, malen, mimmalan ,
Det er knapt om plassen p lrervrelset je * U nastavnikoj zboraici je dosta tijesno
ha en knapp ledelse y
k biti u minimalnom vodstvu
Forsyningene var knappe je
0CKyflH0--*r-0pskrbajeiJ3ila^)skiidiia
ha knapp tid * imati malo
vremena
knapp|e -etj-aj-te V || * k o p a d
II zakopati
knappe igjen * zakopati
knappe opp * o t k o p a d
knappenl -enj-a , , Ar
pribadaa
knapphet -en -Ar oskudica
knapphull -et, pl. - * rupica za puce
* f en blomst i knapphullet *
postii uspjeh
knapt AD V * jedva

knekke

Han er knapt 10 r 10 *
Jedva da ima 10 godina
knas -et
g i knas ce y * razbiti
se u p a r a m p a r a d
knask|e -etj-a V kr grickati
knaske p noe * grickati neto
knaus -en , , * uzviica,
brdace, stijena
kne -et, pl. knr kr koljeno
Jeg har vondt i kneet * Boli me
koljeno
Buksen er slitt p knrne cy kr Hlae su mu izlizane na koljenima
Han har knr i buksene cy Ar Izguvane su mu hlae
falle p knrne * pasti na
koljena
* ligge p knrne for noen kr
oboavati nekoga
* tvinge noen i kne *
baciti koga na koljena
* vre p knrne kr biti
baen na koljena
* vre p knrne etter noen ,
,
* ludovati za nekim, oboavati nekoga, ii na
koljenima za nekim
* trygle p sine knr k
moliti na koljenima
knebl|e -etj-a V * zaepiti
nekome usta
kneik -en * uzbrdica
kneipbrd -et, pl. -
* vrsta kruha od grubo samljevenog
brana
kneip|e -enj-a kr krma

_
kneis|e -te V , ~k strati, striti
knekk -enj-et
1) , * prijelom, napuknue
f en knekk ce * ozlijediti se
Han fikk en knekk i ryggen je *
Ozlijedio je kimu
Helsa hans har ftt en knekk je
kr Zdravlje mu je naeto
Det er en knekk i glasset je -Ar a a
je napukla
* ta knekken p noen ,
)^--^81127
slomiti nekoga, slomiti nekome vrat
2) (godterier) *
slatkii od peenog eera
knekke 1 knekte, knekt V
(brekke) (trans.) || , || , II || * lomiti ||
slomiti, II prelomid, || izlomiti, tucati || istucati
knekke nakken -A: slomiti vrat
knekke skallet p et egg jaje ir razbiti ljusku od jajeta
knekke ryggen * slomiti kimu
knekke not ter opaxe * tucati orahe
knekke halsen p en /

knekke

246

k zavrnuti nekome vrat

ikke la seg knekke av noe ce .
ce * ne dati se slomiti, ne predavati se
2
knekke knakk, knekket/knekt V
(g i stykker) (intrans.) ce || ce
* lomiti se || slomiti se
Vasen knakk ce / kr Vaza
se razbila
Greinen knakk ce /
Grana se prelomila
knekke sammen ce, k
slomiti se, doivjeti slom
knekkebrd -et, pl. - vrsta dvopeka od crnog brana
knel|e -te V || * kleati || kleknuti
knep -et, pl. - , k trik
knepen -/, -pne A , , * minimalan
knepent flertall * rainimalna
veina
en knepen seier kr tijesna pobeda
knepp -et, pl. - k kljocanje
Lsen gikk igjen med et knepp ce
k Brava se zatvorila uz kljocanje
kneppe - knappe
kneskl -en (anat.) * aica koljena
knip -et, pl. - (med.) y kr grevi u
elucu
knip|e' -en/-a , * kripac,
teka situacija
f noen ut av knipen *
izbaviti iz kripca
komme i en knipe ce y * nai se
u kripcu
knip|e 2 kne(i)p, knepet V
J) (klype) || * tipati, utip-.
nuti
knipe i armen k tipnuti za
ruku
knipe av , * odlomiti, odsjei
knipe av en stltrd / *
odlomiti/presjei icu
2) (klemme) ,
stisnuti, stegnuti
knipe munnen sammen kr stisnuti
us ta
3) (gripe) || * hva ta ti || uhvatiti
knipe en tyv p fersk gjerning
--^-_111 lopova na djelu
4) (spare) , * tedjeti, biti
krt
Hun kniper p maten
Ona
tedi na jelu
*om det kniper kr ako zakripi
knipetak -et, pl. - / .
kritina/teka situacija, kriza
knipetang -enf-a * klijeta
knipp Ie -et * sveianj
knirk|e -etI-a V || -* kripati
II kripnuti
knirkende stemme * kripav glas
knirkefritt AD V * kao podraazano
Det gikk knirkefritt je no * Ilo

knurre

je kao po loju
knis|e -te V ce , ce *
smijati se prigueno, kikotati se
knitr|e -etj-a V , k prstati, puckarati
kniv -en * no
sette kniven i noen k ubosti ne
koga
* sette noen kniven p strupen
* staviti nekome no pod grlo
*krig p kniven * r a t na
ivot i smrt
brdkniv k no za sijeenje
kruha
knok|e -en
1) * kost (za kuhanje)
koke suppe p knokene
kr skuhati j u h u od kostiju
2) (anat.) , * zglob, zglavak
prsta
Han holdt om rattet s knokene hvitnet
je cy
Toliko je stegao upravlja da su mu zglobovi
pobijeljeli
knokkel -en (anal.) kr kost
knoll -en
1) (rotknoll) , * luk, lukovica
2) (hode) , * glava, tikva
Din bondeknoll! ! ! * Seljaino jedna!
knop -en
1) (knute) * vor
2) (sjmil) ( ) - nautika
milja (na sat)
knopp -en * pupoljak
-skyte knopper / , I) * pupati || propupati
knoppskyting -- * pupanje
knot -et * izvjetaan govor
knote -etf-a V kr govoriti
izvjetaeno
1
knott -en (knapp)
dugme
2
knott -en (zool) (Simulium reptans) ( ) * obina branievka (vrsta malog komarca)
knudret -e A , , ,
* hrapav, vornovit, vornat, vorast
en knudret kjepp vomovit
tap
.
"en knudret skrift , je
- neitak rukopis, koji
je kao svrajim nogama pisan
knug|e -etj-a || , || , || * stiskati II stisnuti, stezati || stegnuti, pritiskati || pritisnuti grevito
fole seg knuget av angst * biti pritisnut strahom
knuge noen inn til sitt bryst y ,
* stisnuti u zagrljaj, vrsto
prigrliti
knullje -etj-a V * jebati
knurr|e -etj-a V

knuse

247

/) II * reati || zareati
Hunden knurret mot ham je
Pas je reao na njega
2) (uttrykke misnye med) ce,
* buniti se, gunati protiv neega
knus|e -te V || , || , (i * razbijati || razbiti, lorniti || slomiti, II polomiti
knuse all motstand /
k slomiti/skriti sav otpor
fole seg knust ce * osjeati
se slomljenim
knust hjerte * slomljeno srce
knusende A
porazan
knut|e -en
1) * vor
lose en knute * odvezati/odrijeiti vor
sl en knute
zavezati vor
*Det er knute p trden cy ce. cy ce ( ) * Porjekali
su se. Posvaali su se (raedu zaljubljenima)
2) (utvekst) , * vor, izraslina
reknute * vor na veni
knutepunkt -et. pl. -/-er ,
( ) * vorao mjesto, raskrsnica (za vlakove)
kny -dde V * pisnuti
ulen kny * bez pogovora
knytt|e -et/-a V || * vezati || zavezati
knytte skolissene * zavezati vezice
knytte opp || * odvezivati
II odvezati
knytte sammen || * vezati ||
povezati
vre knyttet til noen * biti
vezan za nekoga
knytte neven * stisnuti aku
knytte en forbindelse
stvoriti
vezu
*Det knyttet seg i ham ce (
) * Zgrio mu se eludac (od gaenja)
knytte noen bemerkninger til noe
* dati neke primjedbe
povodora neega
knyttetepp|e -et. pl. - * sag
(na uzlove), tepih
knyttnev|e -en * stisnuta saka
knett -et, pl. - (.), (.) * malian
(m.), malica (f.)
knttende A
knttende liten , * siuan
koaguler|e -te V * koagulirati
koalisj<?n -en , * koalicija, savez
kobber -et * bakr
kobl|e = kopl|e -et/-a V
1) || * spajati || spojiti
koble to vogner sammen *
spojiti dva vagona
2) koble noe fra , k rastaviti, iskljudti
koble seg ut ce, * preki-

kolje

nuti se, iskljudti

3) koble av ce, || ce * odmarati se, || opustiti se
Vi koblet av i ferien ce
Opustili srao se za vrijerne odraora
kod|e -en k: sifra
koffert -en * koveg
pakke kofferten -k spakirati
koveg
koffertlper -en, pl. -e *
spor trka ili skija
koft|e -a ()
kr (pleten) vuneni demper na zakopavanje
kok|e -te V
1) (trans.) || * kuhati || skuhati
koke poteter * skuhati
krumpir
A koke opp * staviti da provri
* koke ihop noe / *
skuhati/spremiti neto
* Forfatteren kokte sammen en historie je
* Pisac je skuhao jednu priu
2) (intr.) * vriti
Vannet koker * Voda vrije
koke bort ce * ukuhati se
*Det kokte bort i klen
* Nita nije ispalo iz toga
koke ned til noe * ukuhati
3) koke over || * kipjeti ||
prekipjeti
Han kokte over av sinne je * Kipio
je
k o k e b o k -en/-a ( ) * kuharica
(knjiga recepata)
k o k e k a r -et, pl. - , * posuda, lonac
kokeplat|e -en / * ploa
na tednjaku
kokepunkt -et kr toka vrenja
*Stemningen nrmet seg kokepunktet ce * Raspoloenje se bliilo
vrhuncu
k o k k -en * k u h a r
k o k k | e -a * kuharica
k o k o s -en -k kokos
*klin kokos / -k potpuno lud/
aav
kokosntt -en/-a opax * kokosov orah
.
kokospalm|e -en * kokosova palma
kokosbolI|e -en ca * okruglice s
kokosom
k o k s -en KOKC * k o k s
k o l -> kull
kolbje -en

1) (bot.)
klip .
.
maiskolbe * klip od kukuruza
2) (gevr-) -k kundak
3) (avlang beholder)
* duguljasta posuda cilindrina oblika
koldbrann -en (med.) * gangrena
kolesterol -en (med.) * holesterol
kolikk -en (med.) y , -k bolovi u trbuhu, kolici
kolj|e -en/-a (zool.)
(Melanogrammus aegle finus)

kollaps

248

( * koljak (vrsta ribe)

kollaps -en (med.) * slom
koUbtt|e -enj-a
sl kollbtte . ce
* napraviti kolut, prebaciti se preko
glave
koll|e -en , , , * brijeg,
breuljak, hum, glava
kollega -en, pl. -erj-ger (.), (.)
Ar kolega (m.), kolegica (f.)
kollegi|ura -et, pl. -er , ir kolegij,
skup
kolleksjon -en , * kolekcija, izbor
kollekt -en y ,
Ar sakupljanje novca u crkvi, sakupljanje milodara
1
kollektiv -et. pl. -j-er , * zajed
nica, kolektiv
kollektiv -t, -e A , * zajedniki, kolektivan
kollektivavtale -en -Ar zajedniki
ugovor
kollektivord -et, pl. - (gram.) *
zbirna imenica
kolli -et, -j-er Ar prtljaga
kollider|e -te ce || ce Ar sudarati
se II sudariti se
kollisjon -en
/ ^ Ar sudar
kjedekollisjon * lanani sudar
front mot front kollisjon ir frontalni/
eoni sudar
2) (strid) * sukob
Vre meninger kommer i kollisjon med hverandre
ce * N a i a
miljenja se sukobljavaju
kolmul|e -enj-a (zool.)
(Micromesistius poutasso)
( ) -Ar ugotica dubinka
(vrsta ribe)
kolon -et, pl. -j-er (gram.) * dvotoka,
dvotoje
koloni -en * kolonija
en koloni av koralldyr * koloni
ja korala
feriekoloni * Ijetno
odmaralite za djecu
kolonial -en , *
prodavaonica namirnica, peceraj
kolonialhandel -en. /^/.-^
-k prodavaonica namirnica, peceraj
kolonialhandler -en, pl. -e , Ar prodava ivenih namirnica
kolgnn|e -en Ar kolona
kombinasjon -en Ar kombinacija
kombiner|e -te V * kombinirati
kombinert -e A Ar kombiniran
komedi|e -en * komedija
* spille komedie , ce -Ar glumiti, pretvarati se
komfort [kmfr] -en , -Ar komfor,
udobnost
komfortabel [kmfrtabel] -t, -ble A ,
* komforan, udoban

komme

komfyr -en , Ar tednjak, sporet

vedkomfyr / * tednjak/
sporet na drva
elektrisk komfyr * elektrini tednjak
komiker -en, pl. -e -A- komiar
komisk -e A , Ar komian, smijean
komikk -en , -Ar komika, kominost
komit -n , , * komisija,
komitet, odbor
komitinnstilling -enf-a * prijed
log komisije
komma -et, pl. -f-er (gram.) , ir zarez
kommander|e -te V , || , || ~ komandirati, zapovijedati || zapovjediti, nareivati || narediti
kommando -en
1) Ar komanda
Kapteinen har kommandoen over skipet
Ar Kapetan zapovijeda brodom
fore/ha kommandoen over noe
ir zapovijedati neim
2) (ordre) , Ar zapovjed, ko
manda
komm|e' -et -Ar dolazak
Vi venterj> vrens komme Ar Cekamo dolazak proljea
komme 2 kom, kommet V || Ar dolaziti
II doi
Hvorfor kom du ikke? ? -Ar
Zato nisi doao?
komme lepende -Ar dotrati
komme sent || * kasniti ||
zakasniti
* Komme hva som komme vil
* Neka bude to bude
komme seg
1) (av sykdom) ce || ce *
oporavljati se || oporaviti se
Han kommer seg etter sykdommen ce
-Ar Oporavlja se od bolesti
Han kommer seg av sine sr ce -Ar Oporavlja se od zadobijenih rana
Han kommer seg godt ce * D o b r o
se oporavlja
2) (bli flinkere) ce, ce *
poboljati se, popraviti se
Han-kommer seg p .&/^ ce y
k Popravio se u koli ~
Se, du kommer deg! , ! * Gle, naprcdujes!
3) komme seg til gjore noe
, ce ir natjerati sebe na neto,
prisiliti se
Jeg kommer meg ikke til si det til ham He
Ar Ne mogu se
prisiliti da mu to kaem
Jeg skal komme meg dit p egen hand
-Ar Otii u tamo bez iije
pomoi
komme an -A- zavisiti
N kommer det an p deg Ar

komme av

249

Sad zavisi od tebe

Kom an! ! * Hajde!
komme av || * prbizlaziti ||
proizai
Hva kommer dette av? je
? * Zbog ega je dolp do ovoga?
komme avsted || , || || poi, || krenuti
Jeg m komme meg avsted * M o r a m
poi
komme bort |j * nestajati || nestati
komme bort fra ce * udaljiti se
komme bort til ' || * prilaziti ||
prii
komme etter
1) * stii iza
Han kom etter meg i koen je y
-A- Stigao je iza mene u red
2) (for hente noe) no * doi po
neto
Hun kom etter kofferten je no -ADola je po koveg
3) (ankomme senere) kr stii kasnije
De kommer etter med toget
* Stiu kasnije vlakom
komme forbi || () * prolaziti
II proi (pored)
Vi kom ikke forbi *
Nismo mogli proi
De kom forbi oss cy * Proti
su pored nas
komme fra
1) (stamme fra) ,
Ar voditi podrijetlo od, potjecati
De kommer fra Italia -Ar Potjeu iz Italije
2) komme fra hverandre c,
ce * izgubiti se, udaljiti se j e d n o
od drugog
3) komme drlig fra det kr proi loe
4) komme godt fra det * proi
dobro
komme fram
1) (n) || * stizati || stii
Vi kom endelig fram
Konano smo stigli
2) (vise seg) ce -Ar pokazati se. .
Det kom fram at han var en tyv ce
Ar Pokazalo se da je lopov
3) komme seg fram ce, * probiti
se, uspjeti
Han kom seg fram i verden je y -Ar
Uspio je u ivotu
4) komme fram med , * izkazati,
iznijeti
Kom fram med det du har p hjertet
Iznesi to ti lei na srcu
Han kom fram med et forslag je
-A: Iznio je jedan prijedlog
komme i
komme i drlig selskap ce y
Ar nai se u loem drutvu

komme opp

komme i forbindelse med y ca,

y ca -A- lod u kontakt sa, stupiti u
vezu sa
La oss komme igang! !. !
Ar Krenimo! Ponimo!
komme i hus , kr nai zaklon, nai krov nad glavom
komme i veien for en ce,
A- isprijeiti se, poremetiti
Det kom i veien for hans planer je
-A: Poremetilo je njegove planove
komme igjen || , ce ||
ce, || -Ar dolaziti || doi ponovo,
vraati se || vratiti se, || navratiti
Jeg skal komme igjen en annen dag
Navratitu koji drugi dan
Kom igjen! ! ! * Kreni ve
jednom! Hajde! Polazi!
komme inn
1) II kr ulaziti || ui
Vr s god, kom inn! ! * Izvolite
ui!
2) (ankomme) || -A: stizati || stii
Nr kommer toget hans inn? ?
* K a d stie njegov vlak?
Han kom inn som nr. 27 je
A: Stigao je dvadeset sedmi
3) komme inn i et arbeid y
* ui u bit nekog posla
komme inn p et sprsml ce Ar dotai se nekog pitanja
greie komme noen inn p livet ca * uspjeti uspostaviti kontakt
s nekim
komme inn under en paragraf - spadati pod paragraf
komme med
1) (bli med) || ca * polaziti || p o d
sa
Kom med meg! ca ! -A: Podi sa mnomi
2) * iznositi
Hvorfor kommer du med alle disse dumme argumen
tene? ?
Ar Zato iznosi sve ove glupe argumente?
komme ned || -Ar silaziti || sid
komme nrmere ce ||
ce * pribliavati se || pribliiti se
komme opp
I) ce || ce -k penjatise || popeti se
^^7/^:1!!^
* 2) (til eksamen) , * izai
na ispit, polagatL

Jeg kom opp i norsk je- .

* Polagao sam norveki jezik
3) Underskuddet kom opp i flere tusen kroner
je
-Ar Manjak je dostigao sumu od vie tisua
kruna
4) komme opp mot ce ||
ce ca * ysporedivati se || usporediti se s
Ingenting kommer opp mot fjellluft ce
ca kr
Nita se ne moe usporediti s planinskim zrakom

komme

over

250

komme over
1) || () * prelaziti || prei
(preko)
Han kom over gjerdet je *
Preao je preko ograde
2) (finne) , ,
* sluajno naii, naii na, nabasati na
Han kom over et sjeldent eksemplar je
* Naiao je na rijedak primjerak
3) II , II * || spopasti, || obuzeu'
Hva var det som kom over ham? ra je cnona? Ar to ga je spopalo?
4) (glemme) || * || preboljeti
Hun kom aldri over det
~ Nije to nikad preboljela
komme p
1) (inntreffe) ce || ce,
ce II ce -Ar deavati se || desiti se, dogadati
se II dogoditi se
Det kom sa brtt p ce *
Dogodilo se tako naglo
2) (huske) || ce Ar || sjetiti se
Jeg kan ikke komme p navnet He ce
* Ne mogu se sjetiti imena
Hvordan kom De p det?
? - K a k o ste doli na tu ideju?
3) (utgjore) * iznositi
Regningen kommer p 100 kroner
100 * Raun iznosi 100 kruna
4) komme p tale y * doi u obzir
Det kommer ikke p tale He y * Ne
dolazi u obzir
5) Natten kom p ce * Spustila se
no
6) De kom p et galt tog cy y
. cy * Uli su u
krivi vlak. Poli su krivim vlakom
komme til
1) I) * dolazi ti || doi
Kom til meg! ! -Ar Doi k meni!
N kommer turen til meg
* Sad stie red na mene
komme til krefter || , ,
ce || ce * || povratiti snagu, ojaati, oporavljati se |j oporaviti se
komme til seg selv * doi k sebi
komme til en slutning * doi
do zakljuka
lierJll kommer , *
ovamo spada i, uz ovo dolazi
2) komme til * htjeti
Jeg kommer til reise i morgen
* Putovat u sutra
* sluajno uiniti
neto
Jeg kom til sparke til ham ra
* Sluajno sam ga udario nogom
Hun kom til ta ham for en franskmann
ra je Ar Zamijenila ga je za Francuza
Hvis jeg skulle komme til noe
* Ako bi me neto zadesilo
Det kommer til koste To /
* To ce iznositi/kotati

kommunestyre

Jeg kommer til gjore det Ja Ar Ja

u to udniti
Hun.vil komme til angre p det ce
-Ar Pokajat e se zbog toga
komme tilbake ce || ce A- vracati se
II vratiti se
komme ut
1) II * izlaziti || izai
Jeg kommer ikke ut He k Ne
mogu'izai
2) (bli utgitt) , / *
izai, biti izdat/publiciran
Boka kommer ut til hosten
-Ar Knjigu e izdati na jesen
Det er kommet ut blant folk / ce
k Pria se/govori se medu ljudima
3) Det kom ingenting ut av det * Nita nije ispalo iz toga
komme ut av det med en c
* izai na kraj s nekim
komme drlig ut av det med hverandre
ce -A- ne slagati se
komme godt ul av det med hverandre ce
* dobro se slagati
det kommer ut p ett *
ispada jedno te isto
komme skjevt ut ,
kr loe startati, ispasti iz kolosijeka
Du har kommet skjevt ut k
N a o p a k o si krenuo
4) komme ut for noe ce (y ), Ar desiti se (u loem smislu), zadesiti
Hun kan komme ut for hoe ^ joj.ce
* Moe joj se desiti neto'
"
Han kom ut for en ulykke ra je
Ar Zadesila ga je nesreca
komme ved ce -A- ticati se
Det kommer ikke saken ved To ce
Ar To se ne tie stvari
Det kommer ikke meg ved He ce * Ne tie
me se
kommentar -en , * komentar,
primjedba
kommenter|e -te V rAr komentirati
kommersiell -elt. -e A -A- komercijalan
kommisjon -en -A- komisija
kommod|e -en Ar komoda
kommunal -t, -e A , -Ar opinski, komunajan
.
kommunal- og arbeidsdepartementet
-Ar Ministarstvo za
r a d i komunalna pitanja
kommunalminister -en. pl. -e ministar za rad i komunalna
pitanja
kommun|e -en , -A- opina, komuna
kommunekasserer -en, pl. -e
* o p d n s k i sekretar za
fmancijska pitanja
kommuneskatt -en * opdnski
porez
kommunestyr|e -et, pl. -er *
skuptina o p d n e

kommunestyrerepresentant

251

kommunestyrerepresentant -en
* lan opinske skuptine
kommunevalg -et, pl. - (.) Ar
opinski izbori (pl.)
kommunikasjon -en , * komunikacija, veza
kommunikasjonsmiddel -etj-dlet, pl. -dier/
-Ar sredstvo komunikacije
kommunisra|e -en * komunizam
kommunist -en * komunist
kommunistisk -e A * komunistiki
kompakt -e A , , -k sabijen, zbijen, k o m p a k t a n
kompakt motstand Ar vrst o t p o r
kompani -et, pl. -(-er
1) (mil.) * eta
2) (handelskap) k kompantja
kompaniskap -et -k ortatvo, ortakluk
g i kompaniskap med ce,
ce, ce * uortaiti se, zdruiti se, u d n m t i
se
komparasjon -en (gram.) ,
k poredba, komparacija
1
komparativ -en (gram.) k komparativ
2
komparativ
-e A k komparatiyan
kompass -et, pl. -j-er , -Ar kompas,
busola
kompensasjon -en , *
kompenzacija, n a d o k n a d a
kompetans|e -en
1) (myndighetsomrde) , k kompetencija, nadlenost
2) (kvalifikasjon) -Ar kvalifikacija
ha kompetanse til utfore jobben imati kvalifikacije za obavljanje datog posla
kompetent -e A , , kr kompetentan, kvalificiran, sposoban
kompis -en , k drugar, drug
kompleks -et, pl. -j-er Ar kompleks
boligkompleks -Ar
kompleks stambenih zgrada
forretningskompleks * poslovni
centar
2) (psykisk) Ar kompleks
mindreverdighetskompleks Ar kompleks manje vrijednosti
vre full av komplekser Ar
biti iskompleksiran
komplement
~=etplr-^(gram7)~npt^omK2L~^pa32i,
* prijedloni izraz, prijedlona
fraza
komplett -e A k kompletan
komplikasjon -en , * tekoa, komplikacija
kompliment [-mang] -en ,
kompliment
gi kompliment Ar dati kom
pliment
ta noe som en kompliment
Ar shvatiti neto kao kompliment
komplisert -e A , Ar kompliciran, zamrsen

konfirmasjon

komponer|e -te V -Ar skladati, komponirati

komponist -en Ar skladatelj, kompozitor
komposisjon -en Ar skladba, kompozicija
kompott -en * kompot
kompress -en (med.) , o r Ar kompres,
oblog
kompromiss -et, pl. -J-er Ar kompromis
kondemner|e -te V. Ar predvi
djeti za ruenje
kondemnerte hus -Ar kue za
ruenje
kondens -en * kondenzacija
kondisjon -en k kondicija
vre i god kondisjon Ar
imati dobru kondiciju
kondisjonalis -en (gram.) ,
k kondicional
konditor -en -Ar slastiar
konditori -et, pl. -j-er -Ar slastiarnica
kondoIer|e -te V k izjaviti suut
kondom -et, pl. -j-er , Ar prezervativ, kondom
konduktr -en Ar kondukter
konje -a
1) (kvinne) Ar ena
gammel kone , Ar baba, b a k a
vaskekone , * istaica. pralja
2) (hustru) , Ar supruga, ena
ta noen til kone ce Ar oeniti se
nekom
koneplager -en. pl. -e
Ar mu koji zlostavlja svoju enu
i
konfeksjon -en k konfekcija
konfeksjonssydd -e A Ar konfekcijski
konfeksjonsfabrikk -en * tvornica konfekcije
konfekt -en -A- okoladni
bombon
en eske konfekt Ar bombonjera
*ikke spare p konfekten ce,
ne ustezati se, nemati diake na
jeziku
:
konferans|e -en Ar konferencija
konferansetim|e -en (ca )
Ar konzultacija (sa studentima)
i
konfererje -te V
1) (rdsl) ,
ce Ar drati sastanak, raspravljati, savjeto
vati se
2) (sammenlikne) || Ar
usporedivati || usporediti
konferere med originalen ca Ar usporediti s originalom
konfidensiell -elt, -e A Ar povjerljiv
konfirmant -en (rei.) , (.) Ar dijete koje se krizma, dijete
koje prima konfirmaciju/krizmu
konfirmasjon -en (rei.) (
, 14 ) Ar

konfirmere

252

krizma, krizmanje (crkveni obred potvrde vjerske

pripadnosti kod protestanata, obino kad su djeca
oko 14 godina)
konfirmer|e -te seg V (rei.)
* krizmati se
konfisker|e -te V * konfiscirati
konflikt -en , * sukob, konflikt
konfliktfylt -e A * pun sukoba
konfronter|e -te |j , -Ar suoavati || suoiti, konfrontirati
konfrontasjon -en , ~
konfrontacija, suoavanje
kong|e -en
1) * kralj
Hans Majestet Kongen * Njegovo kraljevsko velianstvo
* vre i kongens klr * sluiti
vojsku
2) (stor person) * magnat
aviskonge k novinski magnat
skytterkonge * vrhunski strijelac, ampion streljatva
kongedmmje -et, pl. -er k kraljevina
kongehus -et, pl. - -k kraljevska kua
kongelig -e A * kraljevski
Den kongelige norske ambasade * Norveka kraljevska ambasadakongI|e -en/-a (bot.) * ika, eer
kongress -en * kongres
kongruens -en (gram.) , *
slaganje
konjakk -en * konjak
konjugasjon -en (gram.) ,
sprezanje (glagola), konjugacija
konjunksjon -en (gram.) , * veznik
konjunktiv -en (gram.) -k konjunktiv
konjunktur -en konjunktura
konjunktursvingning *
fluktuacija konjunkture
hykonjunktur , * konjunktura, ekonomski prosperitet
lavkonjunktur ekonomska stagnacija
konk A (fam.)
vre -k biti vorc
g konk * bankrotirati
kjmkjuder|e -te V || * za_
:
kljuivati || zakljuiff ~ ..- konklusjon -en * zakljuak
trekke en konklusjon * izvui
zakljuak
konkret -e A * konkretan
konkurrans|e -en
1) (kon.) * konkurencija
uten konkurranse * bez konkurencije
2) (sport) * natjecanje
konkurrent -en , , *
suparnik, konkurent
konkurrer|e -te V
1) * konkurirati
konkurrere p like vilkr -

konsonant

* konkurirati pod jednakim uvjetima

2) (sport) ce * natjecati se
utkonkurrere noen ,
* pobijediti nekoga, izbaciti nekoga iz konkurencije
konkurs -en , , -k steaj,
bankrot, bankrotstvo
g konkurs , *
pasti pod steaj, bankrotirati
begjre/sl noen konkurs
kr pokrenuti steajni postupak
vre p konkursens rand6wm kr biti na rubu steaja
konkursbo -et, pl. - k steajna
imovina
konsekvens -en
V (folge) * posljedica
kjore fort kan f svrt alvorlige konsekvenser
kr prebrza vonja moe dovesti do tekih
posljedica
2) (logikk) * dosljednost
Det er alltid konsekvens i hennes uttalelser je
y * Ona je uvijek dosljedna u svojim izjavama
mangel p konsekvens *
odsutnost dosljednosti
ta konsekvensene
prihvatiti posljedice
konsekvent -e A . -k dosljedan, konsekventan
konsentrasjon -en * kpncentracija
alkoholkonsentrasjon *
koncentracija alkohola
konsentrasjonsevn|e -enj-a * sposobnost koncentracije
konsentrasjonsleir -en *
koncentracioni logo r
konsentrerte -te V .
II * koncentrirati
a konsentrere all sin oppmerksomhet p ett problem

koncentrirati svu panju na jedan problem
A konsentrere seg om noe ce

koncentrirati se na neto
konsern -et, pl. -f-er * koncern
konsert -en , * koncert
~gap~ Konsert
ii na koncert
gi en konsert k odrati koncert
fiolinkonsert * koncert za
violinu
konservativ -t, -e A
konzervativan
konservatorium -iet, pl. -ter *
konzervatorij
konsis -t, -e A , * koncizan, salet
konsesjon -en , * koncesija, doputenje, dozvola
a ske om konsesjon /
* traiti koncesiju/dozvolu
konsolider|e -te V , *
konsolidirati, uvrstiti
konsonant -en (gram.) , * sug-

konstabel

253

lasnik, konsonant
konstabel -en, pl. -bier * policajac
konstant -e A , * stalan, konstantan
konstater|e -te V Ar konstatirati
konstitusjon -en (pol.) , * konstitucija, ustav
konstruerte -te V ||
Ar konstruirati
konstruksjon -en -A- konstrukcija
konsul -en Ar konzul
konsulat -et, pl. -j-er Ar konzulat
konsulent -en -Ar savjetnik
konsultasjon -en , Ar konzultacija, savjetovanje
konsulterte -te V , ce || no ce * konzultirati, savjetovati se || posavjetovati se
konsultere seg med noen ce ca * posavjetovati se s nekim
konsum -et , Ar konzumacija, potronja
konsumvarer pl. * roba
iroke potronje
konsumerte -te V || Ar troiti ||
potroiti
kontakt -en
1) , Ar veza, kontakt
knytte kontakter -Ar uspostaviti
vezu
ta kontakt med noen c Ar
kontaktirati s nekim
bryte kontakten med noen c
-Ar prekinuti kontakt s nekim
ha kontakt med noen y ca
Ar biti u kontaktu s nekim
2) (elektrisk) A- utinica
sette stpselet i kontakten y Ar staviti utika u utinicu
3) stikkkontakt Ar utika
kontaktfe -etl-a V , ce ||
ce * kontaktirati, povezivati se || povezati se
kontaktlins[e -enf-a Ar kontaktna
lea
kontaktmann -en, pl. -menn ce
Ar lice preko kojeg se odrava veza
kontant -e A y Ar u gotovom
betale kontant y Ar platiti u
gotovom
f kontant oppgjr y *
biti isplacen u gotovom
et kontant svar Ar odsjean odgovor
kontantrabatt -en y
Ar popust pri plaanju u gotovini
kontantbeholdning -en -Ar gotovina
kontanter pl. Ar gotovina
kontinent -et, pl. -f-er -k kontinent
kontinentalsokkel -en, pl. -sokler je Ar priobalno podrucje
kontingent -en Ar lanarina '
kontinuasjon -en Ar popravni ispit

kontrast

kontinuerlig -e A -A- kontinuiran

konto -en, pl. -er/konti , Ar raun, konto
sperret konto Ar blokiran raun
Sett det p min konto *
Stavi to na moj raun
pne en konto A- otvoriti raun
lnnskonto (-) Ar tekui
raun (iro-raun)
*Den tabben skriver du p hans konto Ta
kr Ta glupost ide na njegov
raun
kontobevis -et, pl. - o Ar potvrda o otvorenom bankovnom
raunu
kontoutskrift -en ca Ar izvod s rauna
kontor -et, pl. -f-er
1) (i administrasjon) * ured, kancelarija
2) (p institusjoner) kr kabinet
Professoren er p sitt kontor je y .
Ar Profesor je u svom kabinetu
3) (service-) , * biro, odjeljenje
billettkontor -Ar odje
ljenje za prodaju karata
informasjonskontor kr biro
za informacije
arbeidsformidlingskontor *
biro za zapoljavanje
Kontoret for utenlandske studenter
- Odjeljenje za strane studente
4) legekontor () Ar (lijenika) ordinacija
tannlegekontor Ar zubarska
ordinacija
kontorarbeid -et nocao * uredski
posao
kontordam I e -enj-a Ar slubenica
kontorfullmektig -en ( ) Ar tajnik, sekretar (koji
jedan dio posla obavlja samostalno)
kontorist -en k slubenik
kontorlandskap -etj-er Ar
zajedniki ured
kontortid -enj-a () -k rad
no vrijeme (ureda)
kontrabass -en (mus.) Ar kontrabas
kontrakt -en , * ugovor, k o n t r a k t
sette opp en kontrakt Ar na
praviti ugovor
rinng-

-Ar zakljuiti
ugovor
vre ansatt p kontrakt no Ar
raditi po ugovoru
i henhold til kontrakten Ar prema
ugovoru
ekteskapskontrakt

Ar
brani
ugovor
kontraktbrudd -et, pl. - * krenje
ugovora
kontrast -en , Ar kontrast, suprotnost
st i kontrast til noe y ca ,
y ca Ar biti u kontrastu s

kontroll

254

neim, ne bid u skladu s neim

kontroll -en
1) * kontrola
ha noe under kontroll * drati neto pod kontrolom
fore kontroll med noe
. * imati kontrolu
nad neim, kontrolirati neto
2) (lege-) -k lijeniki pregled
g til kontroll * ii na pregled
kontrollerje -te V
1) (underske) , || , || * pregldati,
pregledavati || pregldati, provjeravati || provjeriti
Legen kontrollerte blodtrykket je
ir Lijenik je izmjerio krvni tlak
kontrollere oljenivet ir
provjeriti razinu ulja
2) ( ha kontroll) , ~ kontrolirati, imati kontrolu nad
neim
Fienden kontrollerer byen * Neprijatelj ima kontrolu nad
gradom
konvensjonell -neit, -e A , * uobiajan, konvencionalan
konversasjon -en , * konverzacija, razgovor
konvertibel .-/,. -ble A * konvertibilan
konvertibel valuta ir konvertibilna valuta
konverterfe -te V
1) (kon.) -Ar konvertirad
konvertere et ln y (
) * pretvoriti zajam u dru
gi (pod povoljnijim uvjedma)
2) (rei.) , y *
promijeniti vjeru, prei u drugu vjeru
konvoi -en * konvoj
konvolutt -en ir omotnica, kuverta
kooperativ -et , ir kooperacija,
zadruga
koordinerje -te || , * uskladivati || uskladiti, koordinirati
kopi -en , Ar kopija, prijepis
ta kopi * kopirati
kopierje -te [| * kopirati ||
prekopirati
-zr. kopimaskin -en * maina
za fotokopiranje
kople -* koble
kopp -en ir alica
en kopp te * alica aja
kopp og skl alica i tanjuri
kopper1 pl. (med.) (.), -Ar
velike boginje (pl.), variola
kopper -et = kobber * bakr
koppergruv|e -enj-a rudnik bakra
kor -et, pl. - xop ir kor
blandet kor xop * mjeoviti k o r
gjenta i kor y xopy * ponavljati u
koru

korrespondere

et kor av protester xop * itav

kor protesta
hylekor ~k glasni protesti
korg ~* kurv
kork -en
1) (materiale) * pl uto
flyte som en kork Ar plutati
kao pluto
2) flaskekork , ir ep
3) (kapsel) * limeni zatvara
4) trafikkork y ( ) * zastoj u prometu (zbog preoptereenosti)
korka A (fant.) Ar glup
Han er korka dum je ir Glup
j e kao top
kork|e -etj-a V || * || zaepiti
korketrekker -en, pl. -e * vadiep
korn -et, pl. 1) (smule) , * zrno, zrace
sandkorn
zrnce pijeska
stvkorn * trunka praine
2) (mat-) , ir ito, zrno
*Blind hne kan ogs finne korn *
no * *I orava koka po koje zrno
nde
* ta noen p kornet
* imitirati nekoga sasvim tono
* ha noen p kornet /
* drati nekoga na nianu/muici
skorn * zrno za sjetvu
kornaks -et, pl. - () * klas (ita)
kornblom -men (bot.)
razliak
kornker -en, pl. -krer * itno polje
korporal -en (mil.) k: desetar
korps -et. pl. 1) (mus.) k orkestar
skolekorps
kolski orkestar limene glazbe
2) (tjeneste) * sluba
brannkorps

* vatrogasna
sluba,
politikorps , * milicija, poli
cija
redningskorps sluba za
spasavanje
Rde kors hjelpekorps *
ekipa Crvenog kria
3jreTdiptdmiitiske1coTTJSix\i^
lomatski kor
korrekt -e A
1) , * ispravan, toan
2) (y ) * korektan (u p o naanju)
korrektur -en * korektura
korrespondans|e -en , *
korespondencija, prepiska
korrespondent -en , * dopisnik, korespondent
korrespondere -te V
1) (brevveksle) ! ce, -
* dopisivati se, voditi prepisku
2) (ha forbindelse) * biti uskladen

korridor

255

Bussen korresponderer med fergen

je * Red vonje
autohusa i trajekta uskladen je
3) (stemme overens) ce -k podudarati
se
korridor -en , * hodnik. koridor
korriger|e -te V || , * ispravljati || ispraviti
korrumper|e -te V * korumpirati
korrupsjon -en k korumpiranje
korrupt -e A * korumpiran
kors -et, pl. - k kri
gjore korsets tegn ce k prekriiti se,
prekrstiti se
*Kors p halsen! ce! ! * Kunem
se! Majke mi!
sitte med hendene i kors
k sjediti skrtenih ruku
sitte med bena i kors
. * sjediti prekrienih nogu
Rode kors k Crveni kri
* krype til korset , , ce kr staviti vrat pod jaram,
saviti iju, pokajati se
* bre sitt kors *
nositi svoj kri na ledima
*Han vil ikke legge to pinner i kors
Nee ni prstom da mrdne
korsett -et, pl. -j-er , k mider, korzet
korsfest|e -et/-a V || ( )
k raspinjati || raspeti (na kri)
korsfestels|e -en * raspee, raspelo
.
korsrygg -en (med.) (.) * kria, krsta (pl.)
kort -et, pl. 1) prospektkort kr razglednica
postkort * dopisnica
julekort * estitka za Boi
2) (spillekort) karta
spille kort ~k igrati karte
gi kort || * dijeliti ||
razdijeliti karte
stokke kort -k mijeati karte
blande kortene * pomijeati
karte
sp i kort y * gledati u karte
* ha gode kort p hnden y
k drati dobre karte u ruci
*Han er vrt beste kort i OL je
* On je naa najveca nada na Olmi^jskifn igraimr::::
* kikke noen i kortene y
* gledati nekome u karte
* legge kortene p bordet , * pokazati karte, priznati sve
* satse alt p ett kort
* staviti sve na jednu kartu
* spille med pne kort ca * igrati otvorenim kartama
3) (bevis) , * karta, kartica
identitetskort , * lina
karta, legitimacija
visittkort , - * posjetnica,
vizit-karta
1

kost

kartotekkort ,
* kartoteni listi, kartotena kartica
klippekort * karta za vie
vonji
medlemskort
lanska karta
studiekort k studentska legitimacija
adgangskort * propusnica
2
kort -e A * kratak
om kort tid * uskoro
for kort tid siden * nedavno
kort etter * malo z a t i m .
* komme til kort ~k ne uspjeti
p kort sikt * kratkorono
kort og godt k u k r a t k o
kort sagt * u k r a t k o reeno
kortblgje -en/-a -k kratki val
kortermet -e A -k kratkih rukava
kortfattet -e A , , * salet,
koncizan, kratak
kortfilm -en * kratkometrani film
kortpustet -e A * zadihan
kortsiktig -e A * kratkoroan
kortsiktig ln * kratkoroni
zajam
kortslutning -en cnoj kr kratki spoj
kortspill -et, pl. - * igra kara ta
kortstokk -en () * pil (ka rata)
kortsynt -e A k kratkovidan
kortvarig -e A kr kratkotrajan
.
kos -en , *
kr uivanje, dobro raspoloenje, prijatan
ugoaj
hjemmkos . * ugod n a d o m a a atmosfera
gi barn kos * maziti dijete
kos|e -etj-aj-te V
1) kose seg -k uivati
De koste seg i solen cy cymxy -k Uzivali su na suncu
2) kose med noen ce c * maziti
se s nekim
kose for noen
* u d n i t i da nekome bude prijatno
koselig -e A , k prijatan, ugodan
kosmetikk -en * kozmetika
kosmonaut -en * k o z m o n a u t
kosmos -et . . kr koznios,
svemir
:
1
kost [kast] -en , * ishrana, hrana
kraftig kost k jaka hrana
mager kost * slaba h r a n a
,
kost og losji * stan i hrana
ha fri kost og losji
* imati besplatnu hranu i stan
holde seg selv med kosten ce *
hraniti se sam
vare i kosten hos noen ce *
hraniti se kod nekoga
2
kost [kost] -en
1) (feiekost) k metia
*Nye koster feier best cy -

kostbar

256

. je * No vi ljudi
su najefikasniji. Nova metla d o b n o mete
2) malerkost * etka za bojenje
barberkost etkica za
brijanje
kostbar -t, -e A , Ar skupocjen,
dragocjen
* gjore seg kostbar * dizati sebi
cijenu
kost|e -etf-a V || () Ar
istiti fl poistiti (metlom)
kostgodtgjorels|e -en , * hranarina, naknada za trokove
ishrane
kosthold -et * ishrana
kostnad -en , * izdatak, trokovi
kostoverslag -et, pl. - Ar proraun trokova
kostpenger pl. Ar hranarina
kostskol|e -en Ar internatska
kola
kostym|e -et, pl. -er Ar kostim
kostymeball -el, pl. - Ar bal pod
mskama
kotelett -en , Ar krmenadla, kotlet
kott -et, pl. , , Ar ostava,
sobiak, mala odaja
bottekott Ar ostava za krpe
i kofe
kleskott Ar garderoba
krabb|e' -enj-a (zool.) Ar morski rai
taskekrabbe (Cancer pagurus)
A- obini bramburac
strandkrabbe (Carcinus maenas) Ar
obini vodar
pynlekrabbe (Hyas araneus) Ar mor
ski pauk
2
krabb|e -etj-a V Ar puziti
krabbe bort Ar otpuziti
krabbe til kovs ce y Ar uvui se u
krevet
krabbefelt -et, pl. - Ar sporovozna
trka
kraft -en, pl. -krefter
1) Ar snaga
komme til krefter ce Ar oporaviti se
legge alle sine krefter i noe Ar
dati sve od sebe
^0--^
okuati se, oprobati se
i sin ungdoms fulle kraft y
Ar u punoj snazi mladosti
/ kraft av y Ar u svojstvu
tre i kraft Ar stupiti na snagu
sette ut av kraft - Ar ukinuti
2) (energi) , Ar energija
atomkraft / Ar atomska
energija
elektrisk kraft / -Ar elektrina energija
vannkraft Ar vodena energija
3) (suppekraft) y ce /
/ Ar voda u kojoj se kuhalo meso/riba/

kratt

povrce
koke kraft p et kjttbein jy Ar skuhati j u h u od kostiju
kraftanstrengels|e -en Ar napor
kraftkar -en , Ar snaan raom a k , delija
kraftforsyning -enj-a
Ar snabdijevanje elektrinom energijom
kraftutbygging -enj-a Ar izgradnja elektrinih centrala
kraftfor -et ( ) koncentrat (za stonu ishranu)
kraftig -e A , Ar snaan, jak
kraftig mat Ar kalorina
ishrana
kraftverk -et, pl. - ,
Ar elektrana, elektrina centrala
krag|e -en , Ar kragna, ovratnik
kragebein -et, pl. '- (anat.) kr kljuna
kost
krakilsk -e A , , Ar ljut, podivljao, bijesan
Han slo seg krakilsk je Ar P o t p u n o je izgubio kontrolu
1
krakk en , Ar tronoac, stolac
kjokkenkrakk Ar kuhinjski
stolac
barkrakk Ar barska stolica
pianokrakk Ar klavirski stolac
2
krakk -et, pl. - . ,
Ar ekonomski slom, kran burze
krampaktig -e A * grevit
krampje' -en
gr
"stivkrampe Ar tetanus
2
kramp|e -en Ar mala eljezna kuka, klamfa
krampetrekning -en , f A: gr, grevit
trzaj
krampeanfall -et, pl. - Ar napad grceva
kran -enj-a
1) (heisekran) Ar dizalica
2) (vannkran) Ar slavina
skru p kranen Ar odvrnuti
slavinu
kranbil -en ca Ar kamion s dizalicom
kranfrer -en, pl. -e Ar dizaliar
krangel -en, pl. -gler , Ar svada
starte en krangel Ar otpoeti

svau

krangl|e -eij-a V ce, ce Ar svadati

se
krans -en Ar vijenac
legge ned en krans Ar poloiti
vijenac
blomsterkrans -Ar vijenac od cvijea
kransekak|e -enj-a y k
vrsta kolaa u obliku vijenca
kranselag -et, pt. -
* veselje prilikom pokrivanja kue
krasjle -etj-a V ce || ce ()
Ar sudarati se || sudariti se (vozilo)
krass krast, -e A , * otar, opor
kratt -et, pl. - , Ar ipraje, bunje

krav

257

krav -et, pl. 1) , * zahtjev, prohtjev

stille hoye krav til noen * postavljati velike zahtjeve nekome
fremsette!stille krav til noen *
iznijeti zahtjev
2) (rettighet) -* pravo
ha krav p noe * imati
pravo na neto
gjore sine krav gjeldende
* upozoriti na svoja prava
gjore krav p noe Ar zahtijevati
neto
kravbrev -et, pl. - * pismeni zahtjev
kravl|e -etj-a V
1) , * puziti, gmizati
Barnet kravler p gulvet no -*Dijete puzi po podu
2) (om dyr) * gmizati, puziti
Insektene kravlet oppover veggen cy * Kukci su gmizali uza zid
kravstor
-e A ,
* koji ima velike prohtjeve, koji
mnogo zahtijeva
kreditor -en , -* povjerilac, kre
ditor
kreditt -en , -A: kredit, zajam
kjope p kreditt * kupiti na
kredit
kredittbank -en * kreditna banka
kredjttkort -et, pl. - * kreditna
kartica
kreft -en (med.) * rak
f kreft * oboljeti od raka
blodkreft Ar leukemija
brystkreft * rak dojke
lungekreft * rak plua
livmorkreft - rak rhaternice
krefter
kraft
krem -en
1) (vispet flote) * lag
kremflote () , kc slatko
vrhnje
2) (salve) , * krema
hudkrem , -Ar krma za lice
rensekrem * krema za
ienje lica
tannkrem * pasta za zube
3) (elite) , -A: cvijet, krema, elita
kremen^v-Ishr-ges-imgdom-^--^'
k cvijet norveske omiadine
kremasjon -en * kremacija ,
kremt|e -etj-a V || ce * || nakaljati se
krengle -etj-aj-te V ce || ce
(o )
kriviti s || nakriviti se na bok (o
brodu)
Skipet krenget ce * Brod se nakrivio
krenk|e -etj-aj-te V
I) (fornrme) || * vrijeati ||
uvrijediti
Hun krenket ham ra je -A: Uvrijedila ga
je

krig

2) (sre) || * povredivati
II povrijediti
krenke noens stolthet
povrijediti neiji ponos
3) (overtre) || kr povredi
vati II povrijediti
krenke en grense * povrije
diti granicu
krenke en lov * prekriti
zakon
kreper|e -te V || , * crkavati
II cri, crknuti
Kua kreperte je kr Krava je crkla
kreps -en (zool.) * rak
kresen -/, -sne A ' A : probirljiv
et kresent publikum -Ar probirljiva publika
et kresent barn * probirljivo
dijete
krets -en
1) (ring) k krug
Elevene stilte seg i krets rundt lreren cy
y OKO * Uenici su stali
u krug oko nastavnika
2) (gruppe) , + krug, drutvo
hans nrmeste krets k
njegovo najue drutvo
/" bedre kretser y ! * u boljim
krugovima
en sneverjengere krets k ui krugHan er kjent i vide kretser je y
-A: Poznat je u sirem krugu
familiekrets * obiteljski krug
vennekrets * krug prijatelja
omgangskrets (y ce ) *
drutvo (u koje se zalazi)
3) (omrde) , , * okrug, di
strikt
valgkrets -k izborni okrug
kretsfengsel -etj-slet, pl. -erf-sler *
okruni zatvor
kretsmesterskap -et. pl. - *
okruno natjecanje
krets|e -etj-a V -A: kruiti
Gribbene kretset rundt tslet cy -k Leinari su kruili oko leine
krev|e -de V
1) , || , ||
* zahtijevati, traiti || z a t r a t i , iskati
zaiskali
- - --
Styret krevde at formannen skulle g av je
ce ca
* Uprava je zahtijevala da se predsjednik povue
s poloaja
1

kreve noen til regnskap for noe

* zahtijevati od nekoga
da poloi raun
2) kreve inn (avgift) || () * ubirati || ubrati (takse)
krig -en * rat
under krigen * za vrijeme rata
erklre krig * objaviti rat
fore krig * ratovati

258

krige

ligge i krig med noen c

voditi rat s nekim
sette i gang en krig * zaratiti
krig|e -et\-a V , ~k ratovati,
voditi rat
krigersk -e A * ratoboran
krigfring -enf-a ir ratovanje
krigserklring -enf-a -k objava rata
krigsrett -.en * prijeki sud, ratni sud
krigstid -en , * ratno doba,
vrijeme rata
kriminalforfatter -en po k pisac kriminalistikih romana
kriminalpolitiet (best.)
* kriminalistika policija
kriminalroman -en * kriminalistiki roman
kriminalitet -en , k
kriminalitet, prijestupnitvo
ungdomskriminalitet

,
* omladinska delikvencija, omladinsko prijestupnitvo
kriminell' -e S * kriminalac
2
kriminell -elt, -e A , k krivian, kriminalan
et kriminellt forhold * krivino
djelo
kriminelt AD V , * kriminalno,
uasno
Filmen var kriminellt drlig je * Film je bio kriminalno lo
kringkasting -enf-a
1) (det sende) * emitiranje
2) (institusjon) * radio i
televizija
Norsk Rikskringkasting * Norveki radio i televizija
kringkastingslisens -en * pretplata na radio i televiziju
kringl|e -enf-a ()
pletenica (kola)
kris|e -enf-a -k kriza
krisetid -enf-a , * vrijeme
krize, doba krize
krisefond -et, pl. - k rezervni fond
krisesituasjon -en kr kritina
situacija
kristelig -e A * kranski
Kristelig folkeparti Ka-*4Crsansk-a-narodna-strank-a
kristen S * krcanin
Han er kristen je kr On je kranin
kristen 3
-tne A kr krscanski
komme i kristen jord y
* biti sahranjen u posveenu zemlju
kristendom -men * krcanstvo
kristendomskunnskap -en * vjeronauk
Kristi himmelfartsdag -en (rei.) (
) * Uzaace
kristtorn -en (bot.) (Hex aquifolium) , * zelenika, esvina
Kristus () * I sus Krist
for Kristus epe * prije nae ere
kritiker -en. pl. -e k kritiar
1

kroket

kritikk -en k kritika

f kritikk for noe
biu' kritiziran zbog neega
Han var utsatt for sterk kritikk je
k Bio je izloen otroj kritici
st for kritikk * izdrati kritiku
kritiser|e -te V * kritizirati
Boken ble kritisert cy *
Knjigu su kritizirali
kritikklst -e A * nekritiki
kritisk -e A
1) (skeptisk) kr kritiki
ha en kritisk holdning til noe
* imati kritiki stav prema
neemu.
ha kritisk sans k imati
kritiki duh
2) (alvorlig) * krilian
en kritisk fase av sykdommen kritina faza bolesti
situasjonen er kritisk je *
situacija je kritina
kritt -et
1) (gebl.) ir vapnenac, krenjak
2) (skrive-) * kreda
kritthvit -t, -e A * bijel kao kre
kro -enf-a , k krma, gostionica
krok -en
1) (feste) ir kuka
henge jakken p en krok
* objesiti j a k n u na kuku
dorkrok * kuka za zatvaranje vrata
*Den m tidlig krokes som god krok skal bli
ce je k Drvo se savija dok je
mlado
2) (fiske-) k udica
bite p kroken k zagristi mamac
* f noen p kroken * upecati
nekoga
3) (hjrne) , , , , kut,
ugao, kutak
vaske rent i krokene no , oprati posvuda, temeljito
poistiti
bortgjemt krok * zabaen kutak
* st i skammekroken y (
y ) * stajati u kutu (za kaznu u skoll) - 4) (stakkar) / * jadan/bijedan
starac
Den stakkars gamle kroken! ! * Jad a n starac!
kroket -e A
1) , -k kriv, iskrivljen
en kroket grein kr kriva grana
en kroket spiker -k iskrivljen
avao
2) (om vei) * krivudav
Stien var krokete je *
Staza je bila krivudava
3) (om mennesker) , * zgrbljen,
savijen

krokodille

259

en krokete gamling * zgrbljen

starac
krokodilI|e -enj-a (zool.) * krokodil
krokodilletrer pl. * krokodilske
suze
* felle krokodilletrer
* roniti krokodilske suze
krokodilleskinn -et * krokodilska k o i a
krom -met (kjem.) * krom
kronblad -et, pl. -j-er (bot.) latica
kron|e' -enj-a
1) (konge-) * kruna
vre arving til kronen *
biti nasljednik krune
brudekrone - A- svadbena kruna
kongekrone * kraljevska kruna
tornekrone * vijenac od traja
* sette kronen p verket
* staviti krunu na djelo, okruniti djelo
2) (myntenhet) Ar kruna
4) (tre-) * kronja
5) (tann-) () * (zubna) kruna
2
kron|e -etl-a V * kruniti
kronglet(e) A
1) (om terreng) , * teak, neprohodan
2) (innflkt) * sloen
kronikk -en * kronika
kronisk -e A Ackronian
kronhjort -en (zool.) * jelen
kronologi -en * kronologija
kronologisk -e A * kronoloki
/ hronologisk orden * kronolokim redom
kronprins -en * prestolonasljednik
kronvitn|e -et, pl. -er * krunski
svjedok
kropp -en
J) * tijelo
skjelve over hele kroppen
* drhtati cijelira tijelom
* fole noe p kroppen || joj * osjeati |[ osjetiti svojoj koi
2) (uten hode og lemmer) * t r u p
;
3) (tekn.) , * trup, truplo
flykropp * trup aviona
kroppsarbeid -et , * fiziki
posao
'
'kroppslrer -en, pl. -e * nastavnik tjelesnog odgoja
kroppsvisitasjon -en ir lini pretres
kroppsving -enj-a , ,
* tjelovjeba, gimnastika, tjelesni odgoj
krukk|e -enj-a
1) (vann-) , , ir krag, vr, u p
leirkrukke * glineni up
2) (glass) , * tegla, staklenka
krum -t, -me A
1) , , * krjv, iskrivljen,
savijen

krympe

Stolen har krumme bein

* Stolica ima krive noge
* g p med krum hals nocao Ar
prionuti na posao
2) krum i ryggen ir grbav
3) krum nese HOC * kukasti nos
krumkakje -enj-a
* vrsta tankog kolaa savijeog u rolnu
krupp -en (med.) , * psei kaalj,
krup
falsk krupp ir lani krup
krus -et
1) (beger) nexap * pehar
2) (til kaffe o.l.) * alica
3) (lkrus) * krigla
2
krus -en (smblger) * valid, mali mrekavi valovi
gjore krus p noen ,
* veliati nekoga,
ukazati n e k o m e veliko potovanje
krus|e -etj-a V
1) (om vann) ce * mrekati se
2) (om hr) ce, ce ir uvijati se,
kovrdati se
krusifiks -et Ar raspelo
kruspersill|e -enj-a (bot.) Ar perun
krutt -et * barut
*
*Han har ikke oppfunnet kruttet
* Nije izmislio barut
* spare p kruttet ,
* stedjeti snagu, ne pretjerivati
* skyte med lost krutt * pucati
orcima
kry' -e A , * nadmen
. * vre kry som en hane ce *
epuriti se kao paun
kry -dde V * gmizati
Det kryr av fisk i havet M o p e je ir
M o r e je p r e p u n o ribe
Det kryr av insekter her
ir Kukci gmiu na sve strane
krybb|e -enj-a
1) (hestekrybbe) (.) * jasle (pl.)
2) (barnekrybbe) (), (.) ir (deje)
jaslice (pl.)
krydder -et, pl. - , (.) ir z d n
krydderi -et, pl. -j-er * z a d n i
krydr|e -etj-a V || * zadnjad ||
adhfti
. /^/-1^-^1_
*Han krydret foredraget med morsomme historier
je * Z a d n i o je
predavanje anegdotama
1

krykk|e -enf-a * taka

g med krykker ,
-Ar nositi take, id na takama
krympje -etf-a V
1) (om ty) cej| ce (o )
* skupljati se || skupiti se (o tkanini)
_ 2) (om mennesker) ce, ce ir
zgrdti se, savijati se
Han krympet seg av skam ce *
Zgrio se od srama

krympefritt

260

krympe seg av smerte ce ,

ce * previjati se od bolova, zgriti se od bola
krympefritt -frie A ce Ar koji se ne
skuplja
et krympefritt plagg ce y
* Odjea koja se ne skuplja u pranju
kryp -et Ar puzavac
krypdyr -et, pl. - , * gmizavac,
gmaz, reptil
krype kraup l kr op, kr opet V
1) (krabbe) * puziti
*alt som kan krype og ga ,
Ar i malo i veliko, cijeli svijel
* krype til kovs Ar ii na spavanje
*a krype til korset ce * poniziti se
2) (om dyr) . Ar gmizati
3) (smiske for noen) , ce Ar puziti pred nekim, ulagivati se
4) (krympe) ce || ce Ar skupljati
se II skupiti se
Bomull kryper i vask ce y
Ar Pamuk se skuplja u pranju
5) (krype sammen) ce, ce * zbiti
se, sklupati se
Barna krop sammen for holde varmen cy ce
* Djeca su se zbila
da bi odrala toplinu
krysning -en (biol.) , , *
krianje, hibrid, melez
kryss -et, pl. 1) * krii
* Kryss i taket! ! ! Ar U r a !
*p kryss og tvers Ar uzdu i
poprijeko
2) (kluss) Ar smetnja
kryss p linjen Ar smetnja na
vezama
3) veikryss , Ar raskrce,krianje
kryss|e -etj-a V
1) (merke) || Ar oznaavati
II oznaiti
krysse av () Ar oznaavati
(kriiem)
krysse over noe Ar precrtati
neto
en krysset sjekk At ek na o s o b n o
ime
"*"
* "
2) (hindre) ( ), ,
Ar ometati (neije
planove), bacati nekome klipove pod noge
Jeg har ikke tenkt krysse ham
Ar Ne namjeravam mu praviti
smetnje
3) (parre) , Ar kriati
Han krysser forskjellige sorter frukttrr Ar On kria razne sorte
vocaka
4) (g over) || Ar. prelaziti
II prijei preko
Han krysset veien je nyra Ar preao
je preko puta

kujon

5) krysse hverandre ce,

ce * krizati se
Der hvor veiene krysser hverandre ce
Ar T a m o gdje se putovi kriaju
Togene krysser hverandre ce At
Vlakovi se kriaju
* krysse fingrene Ar drati paleve
kryssfinr -en - At panel-ploa
kryssforhr -et, pl. - Ar
unakrsno ispitivanje
kryssord -et (.) krialjka
krystall -enj-et, pl. -j-er -Ar kristal
iskrystall Ar kristali leda
snokrystall Ar snjeni kristali
krelle -enj-a , At kovra
krll|e -etj-a V || / *
guvati II zguvati/izguvati
Han. krllet sammen papiret je *
Zguvao je papir
2) (lage krller) || , ||
() Ar uvijati || uviti, navijati || naviti
(kosu)
Hret krller seg Koca ce Ar Kosa se uvija
krllet -e A
1) , Ar zguvan, izguvan
en krllet kjole Ar izguvana
haljina
2) (om hr) , , Ar valovit
Hun har krllet hr Ar
Ona ima valovitu kosu
krpling -en * bogalj
krk|e -a (zool.) * vrana
. *hes som en krke Ar kretav
k a o vrana
* stupe krke / ce , At prevrtati se preko glave,
nainiti kolut
* fyre for krkene ,
_At nepotrebno
grijati, ne paziti na ouvanju popline u prostoriji
*Krake sker make HauDia .
/ Ar Nala slika priliku.
Nala krpa zakrpu
krkeboll|e -en * morski je
krketr pl. (skrift) ,
Ar neitak rukopis, rukopis kao
svraje noge
ku -a (zool.)
1) At krava
r:

*Mens gresset gror dor kua , ,

Ar ekaj, magare, dok trava naraste
2) elg- Ar enka od losa
kubb|e -en , Ar klada, cjepanica
kubikkinnhold -et Ar kubna mjera
kubikkmeter -en, pl. -tre Ar kubni metar
ku|e -etj-a V || , (I At potinjavati || potiniti, pokoravati II pokoriti
kue et oppror Ar skriti pobunu
et kuet folk Ar potlacn narod
kufte -* kofte
kujon -en -A: kukavica
1

kul

261

kul -en , * ispupenje

kul i hodet , * voruga, kvrga
kuld|e -enj-a * hladnoa
kuldebolgle -- * val hladnoe,
hladni val
kuldegrad -en * stupanj ispod
nule
kul|e -enj-a
1) (prosjektil)
rnetak, tane
skyte seg en kule i pannen
y * prosvirati se mozak, ispaliti si metak u
elo
2) kanonkule * topovsko tane
* Kuler og krutt! ! * Sto mu gromova!
3) (sport.) * kugla
stotejkaste kule * bacati kuglu
4) papirkule / *
kuglica/loptica od papira
kulehod|e -et, pl. -er *
kugliasta glava za pisai stroj
kulelager -et, pl. -j-gre * kuglini
leaj
kulemag|e -en , , () - ispupen trbuh,
trbuh (ispupen) kao lopta
kulepenn -en * kemijska olovka
kuleramm|e -enj-a * raunaljka
kulestt -et (sport.) * bacanje kugle
kuling -en * jak vjetar
kulingbyg|e -enj-a * udar jakog
vjetra
kulingvarsel -et, pl. -sier o
* meteoroloka najava
o nevremenu koje nailazi
kul|ss|e -en * kulisa
kuli' -et = kol
1) * ugljen
fyre med kull ,
* loiti na ugljen, loiti ugljenom
2) (kjem.) * ugljik
2
kull -et, pl. 1) (rsklasse) , -Ar godite,
generacija
vrt kull p skolen y * nae
godite u koli
2) (yngel) -k porod
et kull med kattunger -k porod
maia
De hadde et stort barnekull cy
Ar Imali su mnogo djee
kull 3 5
falle om kull ce, * sruiti
se, pasti niice
kaste^.om kull , * oboriti,
sruiti
Han kastet om kull alle planene vre je
* Sruio je sve nase planove
kullgruv|e -enj-a * rudnik ugljena
kultur -en
1) , * kultura, civilizacija
finkultur -A: kultura viih
slojeva

kunst

2) (dyrking) , * kultura, uzgoj

kulturarv -en ,
* kulturno naslijede
kulturbeite -et, pl. -er /
- obradena livada za pau/ispau
kulturell -elt, -e A -A: kulturan
kulturhistorisk -e - * kulturnopovjesni
kulturliv -et, pl. -
kulturni ivot
kulturrevolusjon -en * kulturna revolucija
kultursjokk -et (y
) * kulturna dezorijentacija (u novoj sredini)
kun AD V * samo
Det koster kun en krone
+ Stoji samo jednu krunu
kundje -en , k kupac
fast kunde -A: stalni kupac
kundekrets -en kr stalni kupci
kunne kan, kunne, kunnet V
1) (om ferdighet) , * znati, umjeti
Han kan ikke svomme He / * Ne
zna plivati
2) (om fysisk mulighet) kr moi
Jeg kan ikke svomme fordi jeg har vondt i ryggen
He jep -A: Ne mogu
plivati jer me bole leda
Hvordan kunne du gjore det?
? * K a k o si to mogao uiniti?
Det kan jeg ikke gjore noe for ja . H e
* Nisam ja kriv. Ne zavisi od
mene
Han kan ikke noe for at ... ...
* Nije on kriv to ...
Det kan du har rett i * U pravu si
N kan det vare nok E, je * E, sad je
dosta
Han kan sine ting . ,
On zna svoj posao. to zna, zna
Det gikk som best det kunne je je
* Prolo je kako je moglo
3) (modalt hjelpeverb) * moi
Du kan gjre som du vil
* Moe uiniti sto te volja
Det kan du stole p y * Budi
uvjeren u to
Jeg kan stole p henne ce y -Ar
M o g u se pouzdati u nju
kunngjre -gjorde, -gjort V |l , || k' objvljivati ||
objaviti
kunngjring -enj-a , -A: saopenje,
objava
kunnskap -en * znanje
f kunnskap om noe * saznati
neto
ha gode kunnskaper * d o b r o
znati neto
kunst -en
1) -Ar umjetnost
de skjnne kunster -Ar Iijepe umjetnosti

kunstferdig

262

bildende kunst * likovna umjetnost

2) (ferdighet) , * vjetina, umijece
Det er ingen kunst greie det! To
! -k I to mi je neko umijee!
Det er nettopp kunsten! y !
Pa u tome i jest stvar!
*etter alle kunstens regler no *
po svim pravilima
3) (triks) , -k vjetina, trik
Hunden kan gjore mange kunster
: Pas zna mnoge vjetine
gjore kunster * izvoditi trikove
kunstferdig -e A / * na
umjetniki/lijep nain
gjore noe kunstferdig ca
* izraditi neto s puno vjetine
kunstgjdsel -enf-dsla k umjetno
gnojivo
kunsthndverk -et ,
primijenjena umjetnost. umjetniki
obrt
kunstig -e A
1) (uekte) * umjetan
en kunstig innsjo * umjetno jezero
kunstig ndedrett * umjetno
disanje
2) (unaturlig) , , *
neprirodan, laan, namjeten
et kunstig smil / *
neprirodan/namjeten osmijeh
fremstille noe i kunstig lys y * iznijeti neto u lanom svjetlu
Handlingen i romanen virker kunstig * Fabula r o m a n a djeluje iskonstruirano
kunstlp -et (sport.) * umjetniko klizanje
kunstmaler -en, pl. -e (.), (.) *
slikar (m.), slikarica (f.)
kunstner -en, pl. -e (.), (.)
umjetnik (m.), umjetnica (f.)
kunstnerisk -e A * umjetniki
ha kunstnerisk sans
imati smisla za umjetnost
kunststoff -et, pl. -f-er * umjetni
materijal
kunstutstilling -/-a * umjetnika izloba
~~
kup -en * kupe
Vi satt i samme kup y
* Sjedili smo i istom kupeu
kupert -e A , * neravan, brdovit
et kupert terreng * brdovit teren
kupong -en
1) ~k bon
matkupong * bon za hranu
2) (billett) (y ) * karta (u
bloku karata)
3) (som rives av, f eks. postanvisning) -k
kupon
4) tippekupong * listi

kurv

sportske prognoze
kupp -et, pl. 1) (maktovertakelse) , * pu, udar
statskupp * dravni udar
militrkupp * vojni udar
2) (vinnmg) , , kr dobit, korist
Tyvene gjorde et stort kupp da de ranet banken
cy
* Lopovi su imli veliku dobit od pljake banke
*Vi gjorde et kupp med det kjpet To je
* To je bila vrlo dobra
kupovina
kuppel -en, pl. kupler * kupola
1
kur -en , k lijeenje, kura
gjennomg en kur ce kr podvri
se lijeenju
*hestekur * konjska kura
slankekur * dijeta
k u r -en * udvaranje
gjore kur til en ce * udvarati
se nekome
kurant -e A
1) (i omlp) y k u opticaju
2) (lettselgelig) * traen
en kurant vare * traena roba
3) (vanlig) , * uobiajen, rutinski
Det var en kurant sak To je * To
je rutinska stvar
kurbad -et, pl. - , (.) k toplice (pl.),
banja
kurder -en, pl. -e kr Kurd
kurer -en * kurir
kurer|e -te V || * || izlijedti
vare kurert * biti izlijeen
kuriositet -en , * rijetkost, kuriozitet
kurr|e -etj-a V , * gukati, gugutati
kurs' -en
- 1) (retning) , * pravac, srajer, kurs
holde sto kurs ce ,
* drati se na pravcu, drati kurs
legge om kursen kr promijeniti pravac
sette kursen for/mot ce , y -k uputiti se ka, p o d u pravcu
stikke ut en ny kurs k
odrediti nov pravac
2) (okon.) k teaj, kurs
~ kursen p norske kroner k
teaj norveske krune
* st hyt i kurs * biti na
visokoj rijeni
2
kurs -et, pl. -l-er
(undervisning) , * teaj, kurs
g p kurs * pohadati teaj
norskkurs * teaj norvekog jezika
sykurs k teaj ivanja
kurv -- = korg -a * koara, koanica,
korpa
* gi noen kurven * dati nekom koaricu

kurvball

263

* f kurven * dobiti koaricu

kurvball -en (sport.) * koarka
kusjnje -enj-a * sestrina
kusk -en * koija '
kusma -en (med.) (.) * zaunjaci (pl.)
kutt|e -etj-a V
1) (skjre) , || , |j
* sjei, isijecati || isjei, presijecati || sjei
kutte i smbiter * isjei na
komade
2) kutte seg || ce * || posjei se.
Jeg har kuttet meg i fingeren *
Posjekao sam prst
3) kutte ut I) , || c *
II prekinuti, || prestati s neim
kutte (ut) st rommen *
iskljuiti struju
4) kutte ned p noe
* smanjiti potronju neega
kuvending -enj-a
* gjore kuvending ^
/ * radikalno promijeniti
miljenje/pravac
kuvert [kuvr] -en
postavljeno mjesto za stolom
kuvertpris [kuvr-J -en no y
* cijena po osobi u restoranu
kvad -et, pl. - * pjesma
kvadrat -et, pl. -j-er * kvadrat
kvadratrot -enj-a * kvadratni korijen
kvadratmeter -en, pl. * kvadratni
metar
kva|e -en * smola (etinjaa)
kvakksalver -en, pl. -e * nadrilijenik
kval -en , * patnja, duevni bol
kvalifikasjon -en * kvalifikacija
kvalifiser|e -te V ||
* kvalificirati || okvalificirati
kvalifisere seg ce -k kvalificirati
se
kvalifisert -e A * kvalificiran
kvalitet -en
1) , * kvaliteta, kakvoa
en vare av god kvalitet * kvalitetna roba
2) (sort) * vrsta
kvalitetsprodukt -et, pl. -j-er
* - k v a I i t e t a n -proizvod : :
;
kvalm
-e A
1) * koji osjeamuninu
Jeg er kvalm je. je * M u k a mi
je. Zlo mi je
Jeg foler meg kvalm je * M u k a mi je
Jeg ble kvalm je * Pozlilo mi je
2) (kvalmende) k otuan^
en kvalm smak * otuan okus
kvalm|e -en , * munina, m u k a
Jeg foler kvalme bare ved tanken je
* M u k a mi je pri samoj pomisli
kvann -en (bot.) (Angelica) , *
andelika, kravojac

kvele

kvantitet -en , * koliina, kvantiteta

kvantum -et, pl. kvanta
koliina
kvart-en
1) (fjerdedel) * etvrtina
en kvart gris * etvrtina svinje
en kvart million k etvrt milijuna
2) (om tid) , * etvrt
sata, petnaest minuta
kvart p ett / * etvrt/
petnaest do jedan
kvart over to /
dva i
petnaest/etvrt
kvartal -et, pl. -j-er
0 (i'by) * etvrt
.
De lop rundt hele kvartalet cy
* Optrali su cijelu etvrt
2) (kvart r) , kr tromjeseje
betale kvartalvis * plaati
tromjeseno
kYart|e -etj-a V || , || , || , ||
* II drpiti, || zdipiti, || apiti, || maznuti
kvarter -et, pl. -j-er
1) (kvart time) (),
etvrt (sata), petnaest minuta
2) (mil.) * garaizon
3) (by-)
etvrt
kineserkvarter * kineska etvrt
kvartett -en k kvartet
kvartsur -et, pl. - * kvarcni sat
kvass -ast, -e = hvass A k otar
en kvass tunge * otar jezik
kveg -et * stoka
kvegavl -en * stoarstvo
k\eit|e -enj-a (zool.)
(Hippoglossus hippoglossus)
( )
konjski jezik
(riba plosnatica)
kveld -en * veer, vee
/ kveld * veeras
om kvelden , c * uveer, uvee
1 morgen kveld * sutra uveer .
* ta kvelden -k zavriti radni
dan
kveld|e -etj-a V
1) Det kvelder . ce * P a d a
veer. Sputa se veer
2) (slutte arbeidet) * zavriti radni dan
kveldsmat -en () * (laka) veera . .
kreldssmnd^en/=a-Be4eHr-veer,
:
kvele kvalte, kvalt V
1) (drepe) || * daviti || zadaviti
Han kvalte barnet je * Zadavio je
dijete
2) (undertrykke) || / -k
guiti II uguiti/zaguiti
kvele grten , *
uguiti pla, progutati suze
Han kvalte motoren je * Uguio
je motor
kvele ilden * ugasiti vatru
* bli kvalt i fdselen y
* biti sprijeen u samom zaetku

kvelerslange

264

* kvele et oppror * uguiti p o bunu

Jeg holder p bli kvalt ce Ar Guim se
kvelerslanga -en (zool.) , * boa, udav
kvelning -enf-a
1) * davljenje
dod ved kvelning . * smrt davljenjem
2) (av gass) * guenje
kvelningsfornemmels|e -en Ar osjeaj
guenja
kvelstoff-ef (kjem.) * duik
kvelve - hvelve
kveppe kvapp, kveppet V || ce k || trgnuti se
Jeg kvapp (til) da det ringte p doren
ce je Trgnuo sam
se kad je zazvonilo na vratima
kverk|e -etl-a V || (), || * II zavrnuti vrat (nekome), || zadaviti
Jeg kommer til kverke /// ra! k Zadavit u ga!
kvern -enj-a , * mlin
* Munnen gr som en kvern p henne
* Ona melje bez prestanka
kaffekvern * mlin za kavu
kjottkvern * maina za mljevenje
mesa
mandelkvern maina za mljevenje
oraha
kverulant -en * svadljivac
kvesjse -te = hvesse V || / * otriti J| naotriti/izotriti
kvi|e -et/-a/-dde V
kvie seg for noe ce, ce * ustruavati se, libiti se neega
kvig|e -en/-a (zool.) * junica
kvikk kvikt, -e A
1) (livlig) , * ivahan. hitar
et kvikt barn * ivahno dijete
La det g litt kvikt! ! k Pouri!
Han er kvikk i sine bevegelser je y k Hitar je u pokrtima
vare kvikk i replikken *
biti brz na odgovoru
2) (oppvakt) , * bistr, pametan
et kvikt hode * bistra glava
kvikk|e -etj-a V
\&, II kr ||
obodriti, II oraspoloiti
Vi fr kvikke ham opp ra * Daj
da ga obodrimo
kvikksand -enj-a Ar ivi pijesak
kvikkselv -et * iva
*Han har kvikkslv i baken He ra *
Ne miruje ni trcnutka
kvil
hvil
kvile - hvile
kvine -* hvine
kvinn|e -enj-a * ena
kvinnearbeid -et nocao * enski posao
kvinnebevegels|e -en * enski pokret
kvinnefrigjering -enj-a Ar emancipacija ena

kylling

kvinnehater -en, pl. -e k enomrzac

kvinneklinikk -en , * klinika za enske bolesti,
ginekoloka bolnica
kvinneleg|e -en () , ginekolog, specijalist za enske bolesti
kvinnelig -e A
1) (om egenskap) * enstven
Hun er s kvinnelig je * Ona
je tako enstvena
2) (som er kvinne) * ena
en kvinnelig lege , * lijenica
en kvinnelig forfatter , Ar
spisateljica
kvinnesak -en , enska
prava, feminizam
kvinn es akskvinn|e -enj-a k feministkinja
kvinnesykdom -men Ar enska bolest
kvinnfolk -et, pl. 1) * ena
2) (nedsettende) (.) Ar enskinje (pl.)
kvis|e -enj-a , Ar priti, bubuljica,
akna, d r i c
kvist 1 -en
1) (liten gren) -Ar grancica
2) (takvarelse) , y k
mansarda, stan u potkrovlju
kvit -+ hvit
kvitrje -etj-a V -Ar cvrkutati
kvitt A
1) bli kvitt noe || ce , || ce , || ce Ar || otarasiti
se neega, || osloboditi se neega, || rijeiti se neega
N er vi kvitt ham! ra ce ! Ar Sad
smo ga se rijeili
2) (oppgjort) vare kvitt Ar biti kvit
N er vi kvitt Ar Sad smo kvit
kvitrje -etj-a V
kvitte seg (med noe) || ce (), ||
ce (), || ce () Ar
II otarasiti se (neega), || rijeiti se (neega), || oslo
boditi se (neega)
kvitte seg med alle sine eiendeler ce
* rijeiti se sve svoje imovine
kvitter|e -te V
1) (underskrive) || ~ Ar potpisivatf-||-potpisati-prijem-neeega
Han kvitterte for belpet je je Ar Potpisao je da je primio iznos
2) (gjengjelde) || * uzvraati I) uzvratiti
Han kvitterte for applausen med ekstranummer 3a je
Ar Zahvalio je za aplauz izvevi jo jednu toku
kvittering -enj-a , ( ), Ar raun, potvrda, priznanica
kvot|e -en Ar kvota
importkvote k uvozna kvota
kvoteordning -enj-a Ar sistem kvota
kykkeliky -et Ar kukuriku
kylling -in (zool.) Ar pile

kyllingkjtt

265

kyllingkjtt -et * piletina

kyndig -e A , , * iskusan,
vjet, sposoban
en kyndig mekaniker -Ar spo
soban mehaniar
Han er sprkkyndig _ Dobro vlada stranira jezicima
kyndighet -en , . *
znanje, vjetina, sposobnost
kynisk -e A * cinian
Kypros (geogr.) ~k Cipar
. .
kyrillisk -e A , * irib'com,
iriliki
det kyrilliske alfabetet -Ar irilica
med kyrilliske bokstaver + irilicom
kyrillisk skrift , ir iriliko pismo, irilica
kysk
-e A * edan
kyskhet -en * ednost
kyss -et, pl. - * poljubac
gi noen et kyss * poljubiti
nekoga
gi slengkyss Ar slati poljupce
kyss|e -etj-aj-te V || * ljubiti ||
poljubiti
Han kysset datteren je * Poljubio je kerku
. .
*Kyss meg bak! ce! y
! Ar Nosi se! Moe me poljubiti u dupe!
kyst -en , * obala, primorje
langs kysten * du obale
* Kysten er klar je -k Teren je ist
kystfart -e/7 Ar priobalna plo
vidba
kystfarty -et, pl. -j-er y -A- brod koji plovi u priobalnoj plovidbi
kystrutje -enf-a -Ar priobalna Iinija
kystklima -et -Ar primorska klima
kystvakt -en Ar obalska straa
kyt|e -te ce + hvalisati se
ko -en
1) red
stille seg i ko y k stati u red
st i ko / y *. stajati/ekati
u redu
billettk Ar red za ulaznice
2) (bilk) () * kolona (automobila)_

kt

kjore i ko y -Ar voziti u koloni

Kbenhavn (geogr.) * Kopenhagen
kkjring -enf-a y ( ) -Ar vonja u koloni (zbog
preoptereenosti prometa)
kll|e -enf-a
1) (sport.) , -Ar palica, tap
golfkolle Ar palica za golf
2) (politiklle) Ar pendrek
3) (vpen) * buzdovan
ky(e) -enf-a * krevet na kat
* krype til kys / Ar poi
na spavanje/poinak
ky|e -etf-a * poi na spavanje
kl -en Ar kupus, zelje
* gjore kl p noe Ar smazati
Vi gjorde kl p kaka * Smazali smo tortu
* gjore kl p noen ,
, Ar dokrajiti nekoga, dotui nekoga, slistiti nekoga
* koke bort i klen ce,
ce, ce y Ar ne ostvariti
se, rasplinuti se
fr i kl ca k kupus s ovetinom
surkl Ar kiseli kupus
klhod|e -et, pl. -er
1) (bot.) * glavica kupusa
2) (fig.) , -Ar glupavko, tupavko
klrabi -en (bot.) -A- keleraba
klrot -en, pl. - (bot.) -Ar keleraba
kp|e -enf-a
1) () Ar (enski) kaput
2) (skinnkpe) Ar bunda
kr -et, pl. - (.) Ar uvjeti (pl.)
leve i trange kr y Ar ivjeti u
oskudici
krd|e -en * ma
kr|e -etf-a || ,
II * izabirati || izabrati, proglalavati
II proglasiti
Han ble kret til mester je KOM -Ar Proglaen je pobjednikom
folkets krne + narodni izabranici
kseri -et, pl. -f-er k kozerija
kt -e A
1) (vilter) Ar rvahan
2) (seksuelt)
,
* uzbuen,
uspaljen
1

266

la

lag

L
la' lot. latt V
1) (tillate) || , || * putati || pustiti, doputati || dopustiti
La ham g! ! * Pusti ga nek ide!
La meg se! ! * Da vidim!
La meg vare i fred! / ! *
Pusti/ostavi me na mim!
la noen gjore noe
* dopustiti nekome da neto uradi
la trene strmme * pustiti
suze da teku
la det g som best det kan
/ * pustiti stvari da idu/
teku svojim tokom
La det heller vre! / ce !
! * Okani/mani se toga! Bolje
ostavi to!
La vre se p meg! ! *
Prestani me gledati!
la det skinne gjennom * nagovijestiti
2) (f gjort) || * davati || dati
Han lot huset rive je ce *
D a o je sruiti kuu
Han lot seg narre ce * D a o se
prevariti
Det lar seg forklare To ce / -k
To se da/moe objasniti
la hente en lege * dovesti lijenika
la noen forst - staviti
nekome na znanje
Det lar seg sikkert ordne To ce /
-k To se sigurao da/moe srediti
Jeg har latt meg fortelle ... je ...
... * Reeno mi je ... u o sam ...
Han lot seg ikke troste ce .
je / k Nije se d a o utjeiti. Bio
je neutjeiv/neutjean
3) (etterlate) || * ostavljati
II ostaviti
Han lot det ligge der je * Ostavio
j e t o tu
Hun lot dore st pen je
k Ostavila jg_yiata-ot-vorena
la bli igjen * ostaviti
Han lot det bli med det je
* Ostavio je stvar na tome
la saken falle * ne
pokretati vie stvar
la noe fare * ostaviti neto
Ja, la g med det . * Ostavimo stvar na tome. Ostanimo na tome 4) (tvinge) II * ||natjerati
Han lot dem betale je *
Natjerao ih je da plate
2
la -* lade
labb -en * apa

Gi labb! ! * Daj apu!

* vre tung p labben /
* biti nespretan/eprtlja
* suge p labben k stegnuti kai
labb|e -etj-a V
labbe avgrde \\ ce, || , ||
~k || odgegati se, || odtapkati
labbe omkring * tapkati naokolo
laber -t, bre A
1) (om vind) , * slab, umjeren
2) laber stemning / k
tmurno/loe raspoloenje
labil -t. -e A , k labilan, labav
laboratorium -let, pl. -ier k laboratorij
labyrint -en , * labirint
Iad|e -etj-aj-de = la -dde V ||
(, ) k puniti || napuniti (puku,
bateriju)"
Pistolen er ladd je kr Pitolj je
napunjen
vre ladet med energi
k biti nabijen energijom
* lade opp foran en konkurranse * prikupljati snagu pred na
tjecanje
ladning -en
1) (ammunisjon) * municija
2) (det lade) -k punjenje
elektrisk ladning av batteriet
-k elektrino punjenje baterije
3) (last) , * teret, partija
laft|e -etj-a V / * spojiti na
usjek
laftet -e ADJ () //
/ * (zid) od vodoravnih balvana/brvana/talpi spojenih na usjek
lag -et. pl. ^
1) * sloj
et tykt lag med sno * debeo sloj
snijega
de brede lag av folket kr
iroklsloievi naroda
2) (selskap) * drustvo
lystig lag kr veselo drustvo
vre i lag med noen ce c * druiti
se s nekim
* ha et ord med i laget y
* sudjelovati u odludvanju
ha noe i lag /
* posjedovati/imati neto zajedno
* sl seg i lag med noen ce ca ,
ce kr udruiti se s nekim, prikljuiti se nekome
skille lag ce, ce k razdvojiti
se, razii se
3) (sport) , , * momad, tim,

lagarbeid

267

ekipa
4) (organisasjon) , * udruenje, organizacija
bondelag
udruenje
poljoprivrednika
5) (orden) , * red, odravanje reda
holde noe ved lag ,
* odravad neto,
drad neto u ispravnora stanju
st ved lag / , *
ostati/biti na snazi, vaiti
Tilbudet str ved lag je * Ponuda je na snazi
om lag ir otprilike
Han er om lag s gammel som du je
ir On je otprilike tvojih godina
*/ seneste laget , * kasno, prekasno
*i tidligste laget * prerano
*i minste laget y * u najmanjoj
mjeri
*Prisene er i hyeste laget cy -A:
Cijene su previsoke
6) (skjonn, grep) * sposobnost
ha et godt lag med noen ca * znati/
umjeti s nekim
7) (humor) > * raspoloenje
vre ute av lage * biti neraspoloen
*Man kan ikke gjre alle til lags Taj ce
, . * Ne moe se svima udovoljiti
8) * gi noen det glatte lag *
izgrditi nekoga
9) gi seg i lag med noe ,
ca ir zapoeti neto, poeti s neim
lagarbeid -et , ,
Ar timski rad, ekipni rad, rad u grupi
lagdelt -e ADJ no , y *
podijeljen po slojevima, u slojeve, slojevit
lagdommer -en, pl. -e (jur.) y
* sudac u okrunom sudu
lag|e -et[-a V
1) II , || /
* praviti || napraviti, initi || uiniti/
nainiti
lage brk * praviti guvu
lage ml * dati gol
__jage rore ir napraviti guvu
lage til noe godt spise - * pripremiti neto d o b r o za jelo
2) lage seg ce ir sredid se
' DftSgeFseg nok y . .
ce * Bit e u redu. Ispast e dobro.
Sredit e se to
lagelig - laglig
lager -et. pl. -/-gre
1) (sted) , , *
skladite, magacin, stovarite
ha p lageret /
* drati na skladistu
levere fra lageret *

lakris

isporuiti sa skladita
2) (forrd) * zaliha
ha et stort lager av biler
* imati veliku zalihu kola ,
3) (tekn.) , -k leaj
lagerarbeider -en, pl. -e ,
* radnik na stovaritu, skladini radnik
lagerbeholdning -en ir zalihe u
skladitu
lagersjcf -en , * ef
skladita
lagleder -en, pl. -e ir voda ekipe
laglig -e A , , *
zgodno, prigodno, odgovarajui
st laglig til for hugg ,
ce -A: biti na vjetrometini, izlagati se udarcima
lagmannsrett -en , -
okruni sud, drugostepeni sud
lagr|e -etf-a V
1) (oppbevare) || ,
, || ir skladititi
II uskladidti, uvati, pohranjivati || pohraniti
godt lagret ost * d o b r o odstojao sir
Datamaskinen lagrer informasjoner
ce k U kompjutoru se p o hranjuju podaci
2) (ha forrd) , ir drati
zalihe, gomilati
lagrett -en (jur.) k p o r b t a
okrunog suda
lagring -enf-a , >, Ar
uvanje, sakupljanje, gomilanje
lagring av vin * skladitenje
vina
lagspill -et -A- timska igra
lakej -en * lakej
laken -et, pl. -erf-kner -A: plahta
*hvit som et laken k bijel kab v a p n o
lakenpos|e -en
( )
A- specijalna navlaka za krevet (plahta i navlaka
za poplun i jastuk ujedno)
lakk -en
1) -A- Iak
neglelakk -A: lak za nokte
2) (brev-) Ar peatni vosak
lakkarbeid^ef-p/.--/-er^aKOBaHH 1<1~
lakkje' -+ lakkere
2
lakk|e -etl-a V
(om tid) ce, ce -Ar bliiti
se, pribliavati se
Det lakker mot kveld ce k Blii se
veer
Det lakker og lir mot slutten ce
Ar Pribliava se kraj
lakker|e -te V , * lakirad
sprytelakkere >/
A: lakirati prskanjem/prskalicom
lakksko -en, pl. - * lakirane cipele
lakris -en

laks

268

1) (bot.) (Glycyrrhiza glabra) , , , * slatki korijen,

gospino bilje, patika. gliirica
2) (sotsak) * slatki od
sladia
laks -en (zool.) (Salomo salar) * losos
rkelaks -k dimljeni losos
*en glad laks , kr veseljak,
bekrija
lakseelv -enj-a * rijeka boga ta
lososom
lakserd
-e A * boje lososa
lam' -met, pl. - * janje
*from som et lam k krotak k a o
janje
pskelam k uskrsno janje
2
lam
-me A , , * oduzet, paraliziran, ukoen
lammet -e ADJ , * oduzet, pa
raliziran
lammje' -etj-a V (f lam) ce -* ojanjiti se
2
lammje -etj-a V , , * paralizirati
Han ble lammet i begge bena cy * Obje noge su mu paralizirane
Streiken lammet trafikken je * trajk je paralizirao promet
lammekjtt -et * janjetiria:
lammefrikass -en y * janjetina u
umaku
lammels|e -en , k oduzetost, paraliza
Iamp|e -enj-a * lampa
leselampe * lampa za itanje
bordlampe * stolna lampa
lampefeber -en k trema
lampeskjerm -en , * sjenilo,
abaur
lampett -en ,
lampica
za zid, zidna lampa
lamsltt -e A * zapanjen
vare lamsltt av forbauselse ce , * ukciti
se od iznenadenja, izgubiti dah od iznenadenja
land -et, pl. 1) (stat) k zemlja
her i landet y * u ovoj zemlji
/ vrt land y * u naoj zemlji
her-til-lands-OBHz ^*-1__1
2) (landsbygd) * selo
p landet * na selu
by og land * grad i selo
bo p landet * ivjeti na selu
3) (grunn) * tlo
ha fast land under fttene
* imati vrsto tlo pod nogaraa
4) (fastland) kr k o p n o
til lands og til vanns - na
kopnu i na moru
drive i land biti izbaen
na obalu
g i land ce * iskrcati se
g p land ce * nasukati se

landkrabbe

se land * ugledati kopno

*finne ut hvor landet ligger , je opipati teren, ispipati
kakva je situacija
ha land i sikte kr imati
k o p n o na vidiku
* hale seieren i land , k
izvui pobjedu, pobijediti
* ro seg i land ce je, * izvlaiti se iz nezgodne situacije,
izmicati
landbruk -et * poljoprivreda
landbruksdepartement -et * ministarstvo za poljoprivredu
landbrukshyskole -en *
poljoprivredni fakultet
Iandbrukskandidat -en * inenjer agronomije
landbruksskole -en * poIjoprivredna kola
landdyr -et, pl. - ,
, (.) * kopnena ivotinja
land|e -etj-a V || , ce ||
ce ( ) k slijetali || sletjeti, sputati se II spustiti se (na zemlju)
Iandeplag|e -enj-a k napast
landesorg -enj-a * dan alosti
landevei -en , * put, cesta
* flge den slagne landevei , -Ar ii uobiajenim
putem, id tamo kamo i svi drugi
landeveisrver -en, pl. -e *
drumski razbojnik
landeveistrayer -en, pl. -e (fig.)
, * prosjeno obdarena osoba, sasvim obian ovjek
landevinning -enj-a kr dostignue
landfast -e A je * koji
je privrscen za k o p n o
landflyktig 1 -e A , k prognan, izgnan
vare landflyktig y , y
* biti u izgnanstvu, ivjeti u progonstvu
landflyktig S , * izgnanik, prognanik
landflyktighet -en , * gonstvo, izgnanstvo
landgang -en
1) (trapp) Moer k most za iskrcavanje
2) (mil.) , * " p o morski desant, iskrcavanje
landhandel -en, pl. -dier ( )
trgovina (na selu)
landing -enj-a kr slijetanje
ndlanding
prinudno sli
jetanje
landjord -enj-a
p landjorda ,
na zemlji, na
kopnu
Iandkommun|e -en kr seoska o p d n a
landkrabbfe -enj-a
1) (zool.) *
2

landlig

269

langsiktig

vrsta raka koji ivi na kopnu

lang -t, -e ADJ
lj (om utstrekning) , * dugaak, dug
2) (fig.) ce ,
g med lange skritt k
,
id krupnim koracima
* osoba koja se ne zna snai na moru, koja nije
vina mornarenju
Han hores p lang lei ce * uje
landlig -e A * seoski
se na daleko
* bli lang i ansiktet ce, ce,
landlige omgivelser * seoski am HOC * razoarati se, pokunjiti se, objesiti
bijent
nos
landlov -en
ha landlov
* falle s lang man er /
dobiti doputenje za izlaz na kopno

tresnuti/ljosnuti koLiko si dug
i sirok
landmling -en/-a *
geodetsko premjeravanje tla
2) (om person) * visok
3) (om tid) * dugo (vremena)
landsbasis -en
i lang tid * dugo (vremena)
p landsbasis y , y
* u zemlji kao cjelini, u itavoj zemlji
/ lengre tid k due (vremena)
landsby -en * selo
/ det lange lop , y
landsbygd -enj-a , * selo, seosko
* na duge staze, u krajnoj liniji
naselje
langbein -enj-et
p landsbygda * na selu
1) (zool.) k dugonog
flukten fra landsbygda ca , 2) (Langbein fra Disney) * iljo
* bijeg sa sela, naputanje sela
langbeint -e A , * dugonog, dulandsdel -en , * pokrajina, dio
gih nogu
zemlje
langbuksje -enf-a () * (dugake)
nordlige landsdeler * sjeverne
hlae
pokrajine
langbelg|e -enj-a (.) * dugi valovi
landsfonis|e -te V y /(pl)
II , II * otjerati u
langdrag -en
.
"
*
. .
progonstvo/izgnanstvo || izgoniti, || izagnati
trekke i langdrag (ce) * odugovlandsforrder -en, pl. -e (), laiti (se)
* izdajnik (domovine), izdajica
lang|e' -en (zool.) (Molva Molva) , *
landsforrderi -et, pl. -l-er , * izosli, tabinja
daja, izdajstvo
Iang|e 2 -et/-a V
landskamp -en kr meuna1) lange ut kr koraati .
rodna utakmica
2) (sende) || , * dodavati
landskap -et, pl. -j-er
II d o d a t i , dati
1) * krajolik, krajobraz, pejza
langer -en, pl. -e , (
2) (omrde) , * predio, pokra
.) * preprodavac, rastura (droga i sl.)
jina
langfinger -en, pl. -gre * srednji
landslag -et, pl. prst na ruci
1) (sport) kr reprezentacija
langfingret -e A
2) (organisasjon) -k ze1) * dugakih prstiju
maljska organizacija
2) (fig.) -k kradljivac
landslagsspiller -en, pl. -e ,
langfredag -en (rei.) * Veliki petak
-k igra u reprezentaciji, reprelanggrunt AD V * plitko
zentativac
langhelg -enl-a * dugaak vikend
landsmann -en, pl. -menn >, * zelangrenn -et, pl. - * skijaki mamljak, sunarodnik
raton
landsmet|e -et, pl. -er (langs PREP , , * du, uz, hiz
i _ _ ^ ) _ * _ ^ 1 - ^-Jangs-yeieniihH-nyTCM^^ci-putem
skuptina (politike ili koje druge organizacije)
Langs veggen stod det stoler cy
landsml -et (hist.) -* nynorsk

Du zida stajale su stolice

landsomfattende A * zemaljski
langsmed , -k du, niz
en
landsomfattende
organisasjon

langs S
, p langs * uzdu
kr organizacija koja obuhvaa cijelu zemlju,
Han skar opp fisken p langs je
zemaljska organizacija
* Rasporio je ribu uzdu
landsorganisasjon -en (L.OJ -k sap langs og tvers * uzdu i poprivez sindikata
jeko
landstryker -en, pl. -e -k skitnica
langsid|e -enf-a / * dua/bona
landsted -et, pl. -er ( ) * ljetnikostrana
vac (na selu)
langsiktig -e A * dugoroan
landtung|e -enj-a * rt
langsiktige planer * dugoro1

langsom

270

ni planovi
langsiktige ln * dugoroni
zajmovi
langsom
-me ADJ cnop * spor
arbeide i langsomt tempo , - raditi sporo
langsom kino usporeni film
vare langsom i bevegelsene cnop y k biti spor u pokretima
langsomt ADV , cnopo * polako, sporo
langstrakt -e A , k duguljast,
podugaak
langt ADV
1) * daleko
Det er ikke langt til skolen
*- Nije daleko do kole
Er du sliten? - Langt ifra ? -
Jesi li umoran? - Ni najmanje
Han har drevet det langt som fiolinist je
* Daleko je dogurao
kao violinist
Det er langt fram je k Daleko
je do cilja
*ikke p langt nr
ni priblino
2) (ved komparativ) , k mnogo,
daleko
Det gikk langt bedre enn vi hpet p je
ce * Prolo je
mnogo bolje nego to smo se nadali
langtekkelig -e A * razvuen
langtidsvarsel -etf-slet, pl. -/-sier dugorona vremenska prognoza
langt fra ADV , , *
daleko od toga, nikako, nipoto
Dette er langt fra det verste O B O
* Ovo uopce nije najgore
Han er langt fra dum je
* Daleko od toga da je glup
langtidsplan -en k dugoroni plan
langttrekkende A , ,
~ dalekog dometa, dalekometni, dalekosean
langust -en (zool.) (Palinurus vulgaris) k jastog
langvarig -e A k dugotrajan
langvarig sykdom * dugotrajna bolest
langvarige forhandlinger k
dugotrajni pregovori
Motet ble langvarig je *
Sastanak je dugo trajao
langveis AD V * daleko
langveis fra * izdaleka
langveisfarende S ( ) (koji
dolazi) izdaleka
lanser|e -te V k lansirati
lansere en mote k lansirati
modu
Iantern|e -en/-a , ( /)
* svjetiljka, svjetlo (na brodu/avionu)
1
lapp -en
1) (toylapp) * zakrpa
sette en lapp p * zakrpati

last

grytelapp * krpa
za dranje vrueg posuda
2) (papirlapp) .1> * cedulja
Hun skrev beskjeden p en lapp je nopy * Napisala je poruku na cedulji
femtilapp 50 ,
novanica od 50 kruna, pedesetica
3) (mat) (). * (male) palainke
rislapper () * (male)
palainke od rie
4) (pop.) vozaka dozvola
* ta lappen kr dobiti
vozaku dozvolu
2
lapp -en (hist.) -* same
lapp|e -et/'-a || * krpati || zakrpati
lappe klr * krpati odjeu
lappe sykkelen
zalijepiti gumu na biciklu
lappekonje (hist.) -en/-a * Laponka
lappesaker pl. * pribor za

lappeteppje -et, pl. -er

1) *
pokriva napravljen od raznobojnih krpa
2)
* arenilo
lappverk -et , kr lo popravak, fueraj
laps -en * kico
lapskaus -en ca
, * jelo sa sitno isjeckanim komadima mesa, krumpira i povra
larm -en , * buka, galama
Det hrtes kraftig larm fra gaten Ca ce
k S ulice se ula j a k a buka
larm|e -elf-a V , k galamiti,
praviti buku
larv|e -enf-a (zool.) , * liinka
larvefetter pl. (tekn.) * gusjenice
lasaron -en , * skitnica, odrpanac
lass -et, pl. - kr teret
et tungt lass k teak teret
et lass hoy * tovar sijena
dra p et lass av boker ca /
* vui sa sobom hu/gomilu
knjiga
* falle av lasset / *
ispasti iz trke/kombinacije

_^JlMn_tr^ker^assetJielt-alene-^
. * Cijeli teret
tegli sam. Sve vue na svojim pleima
*Liten tue velter stort lass
. * Mali
kamen kola prevrce. Od male iskre veliki oganj
lassevis ADV , , ,
p u n o , itave gomilc, gomilama, na tovare
lassis -en , * skitnica, o d a n a c
1
last -enf-a
1) (gods) , * teret, tovar
stue lasten / * zbiti/nabiti
tovar
Skipet tok inn last je /

last

271

* Brod je primio tovar/teret

2) (byrde) * teret, breme
falle noen til last
* teretiti nekoga zbog neega
legge noen noe til last
ir teretiti nekoga zbog neega
last 2 -enj-a
1) (feil) * p o r o k
Han var slave av sine laster je
ir Bio je rob svojih poroka
2) * st last og brast med noen c
* dijeliti s nekim i d o b r o i zlo
Iast|e -etj-a V
1) JI , || * tovariti || istovariti, utovarivati || utovariti
Skipet lastet korn fra India je
ir Brod je utovario ito iz Indije
vre tungt lastet * biti
teko natovaren
laste om || ir pretovarivati || pretovariti
2) (klandre) , , * koriti,
tuiti, teretiti
Han kan ikke lastes for sin uvitenhet He
ra / * N e .
moemo ga koriti/kriviti zbog njegovog neznanja
Man kan laste formannen i denne saken
* U OYOJ
stvari treba kriviti predsjednika

lavspent

rikanac
latside -enj-a .
* ligge p latsiden > * biti lijen
latskap -en * lijenost
latter -en * smijeh
* holde p do av latter Ar
umirati od smijeha
gjore noen til latter
Ar izvrgnuti nekoga podsmijehu
latterkrarapje -en
* Vi fikk latterkrampe ce
Ar Do suza smo se nasmijali
latterlig -e A Ar smijean
lattermild -t, -e A
Han var helt lattermild
-Ar S a m o to nije prsnuo u smijeh
latterliggjre -gjorde, gjort V ,
* izvrgnuti podsmijehu, uiniti
smijenim
latvisk -e Ar letonski
laurbr -et, pl. - (bot.) , A- lovor,
lovorika
* hoste laurbr -Ar pobrati lovorike
* hvile p sine laurbr ce . -Ar odmarati se na lovorikama
laurbrblad -et, pl. -j-er ir lovorov list
laurbrkrans -en -Ar lovorov vijenac
laus - ls
lauv -* IY

lastebil -en * kamion

lastebt -en * teretni brod, teretnjak
lav -en f-et , * liaj, mahovina
lav -t, -e A
lastefull
-e A -A- poroan
lasteevn|e -enj-a -Ar nosivost
1) Ar nizak
de lavere strk av landet ,
lasteplan -en * zadnji dio ka * nii krajevi zemlje, nizinski
miona
krajevi
lasterom -met, pl. - *
Solen stod lavt p himmelen je
teretni prostor na brodu
* Sunce je stajalo nisko na nebu
lat -e A * lijen
* lete bde hyt og lavt Ar
Han er lat av natur je -Ar Lijen je
traiti na sve strane
po prirodi
1
* ha lave tanker om noen >
late lot, latt V
o -Ar imati loe miljenje o nekome
1) (simulere) ce, ce -k praviti
se, pretvarati se
2) (stille) THX Ar tih
De lot som ingen ting cy ce ce
snakke lavt Ar govorid tiho
* Pravili si se k a o da se
lava -en * lava
nista dogodilo
lavadel -en -Ar nie plemstvo
.
lavalder -en -Ar najnia
Han lot som om han visste allting ce
starosna granica
* Pravio se kao da sve zna
under den kriminelle lavalder ~k
2) (gi inntrykk av) * izgledati-,
.
:Dl^ateTlit~aTdlfirtkke
g
^1~ -maloljetanmalodoban
=
* Izgleda da nee poi
lavblokk -enj-a c taF.
* niska stambena zgrada s vie stanova .
3) late livet * izgubiti ivot
lavkonjunktur -en Ar niska
late vannet * mokriti
lat|e -et, -a*seg V , Ar biti
konjunktura
lavland -et * nizina . .
lijen, besposliiti
lavmlt AD V , Ar tiho, priguseno
latent -e A , , , snakke lavmlt sammen Ar
* pritajen, latentan, prikriven, skriven
lathans -en , ir lijenina, ljenivac
razgovarad tiho
latin -en () * latinski tezik)
lavpannet -e A , -Ar glup, uskogrudan
lavslett |e -enj-a Ar nizina
*Det er god latin To je
lavspenning -en * niski napon
A: To je opeprihvaena isdna
lavspent -e A -Ar niskonaponski. .
ladnamerikaner -en, pl. -e , Jy * Latinoamerikanac, Junoaraelavspent strm ir struja
1

lavtlnnet

272

niskoga napona
lavtlnnet A * slabo plaen
lavtrykk -et, pl. - * nizak tlak/pritisak
lavtstende A * koji stoji nie, niestojei
lavvann -et * oseka
layout [leiaut] -en * lejaut
layout-mann [leiaut-] -en, pl. -menn * tehniki urednik
le' -et, pl. - * zavjetrina
Hun flyttet seg over i le ce y * Premjestila se u zavjetrinu
le side je ~k strana gdje je
zavjetrina
2
le lo, ledd V ce -k smijati se
Vi lo godt av den historien Ta je

Ta nas je pria dobro nasmijala

f noen til le * nasmijati
nekoga
* le seg ihjel ce kr iskidati se
od smijeha
le av full hals cc * smijati
se iz sveg grla
le noen rett opp i ansiktet ce
y
nasmijati se nekome otvoreno
u lice
* le i skjegget ce y , ce ~k nasmijati se nekome u brk,
neprimjetno se smijati
le av noen ce * smijati se ne
kome
bli ledd av * biti ismijan
le noen ut kr ismijati nekoga
Det er ikke noe le av -
N e m a tu nita smijeno
*Man vet ikke om man skal le eller grte
- ovjek ne
zna da li da se smije ili da plae .
*Den som ler sist, ler best Ko ce ,
ce * Tko se zadnji smije, najslade
se smije
ledd -et, pl. 1) (anat.) * glob
Han folle seg stiv i alle leddene cy ce
* Ukoili su mu se svi zglobovi
2) (kjede)- * karika
en kjede med mange ledd ca kr
lanac s puno~karika

3) (del) , * dio, stupanj, stepen

Forestillingen var ledd i teaterets nye opplegg je
Predstava ja bila dio novog programa kazalita
bindeledd , * spona, veza
mellomledd k: meukarika
setningsledd * dio reenice
4) (generasjon) * koljeno
ledddyr -et, pl. - (zool.) (Arthropoda) ,
* lankonoci
leddgikt -enj-a (med.) * upala
zglobova
leddkapsel -en, pl. -sier * alica
zgloba

ledig

led|e -etj-a V
1) (fore) , || * voditi, provoditi || provesti
Metaller leder varme bedre enn tre cnpo * Metali provode
toplinu bolje od drveta"
Trafikken ble ledet utenom byen je
. * Promet je proveden izvan grada
Led oss ikke inn i fristelse He y kr Ne uvedi nas u napast
lede noen p villspor ,

navesti
nekoga da pogrijei, voditi nekoga u progrenom
smjeni
lede noen p gale veier
* navesti nekoga na krivi put
2) (styre)
(),
() * upravljati (neim), rukovoditi
(neim), voditi
Han ledet mote je kc Vodio je
sastanak
Han sitter i en ledende stilling
* On ima rukovodei poloaj
Him lar seg ikke lede av flelsene * Ona ne dopusta da osjeaji upravljaju njome
lede en bedrift / -Ar upravljati/rukovoditi poduzeem
Vi leder i finalen y * Vodimo u
finalu
Iedels|e -en , kc uprava, rukovodstvo, vodstvo
ledelsen for bedriften *
uprava, rukovodstvo poduzea
Han tok ledelsen je . *
Preuzeo je vodstvo. On vodi
Norge hadde en ledelse p 6 poeng je
ca 6 * Norveka je vodila sa 6
bodova
ledemotiv -et, pl. -j-er glavni motiv
leder -en, pl. -e
1) * upravitelj, rukovodilac
firmaets leder kr upravi
telj poduzea
2) (fys.) * vodi
Slv er en god leder je
kr Srebro je dobar vodi
-^)^-{1-)-,--~
lederegenskaper pl. /
* smisao/talent za rukovoenje
lederevnje -enj-a * sposobnost za nikovodenje
lederplass -en
1)
rukovodee mjesto
2) (i avisen) * uvodnik
Iedestjern|e -enj-a * zvijezda vodilja
ledetrd -en , * putokaz, crvena
nit
ledig -e A
1) (ikke opptatt) kr slobodan
en ledig stol * slobodna stolica
en ledig stilling * slobod-

lediggang

273

no rad no mjesto
ha en ledig stund *
imati slobodnog vremena
* vare ledig p torget (y
) * biti Slobodan (u smislu
nemati partnera)
2) (smidig) , * lagodan, komotan
fole seg lett og ledig i kroppen ce
ir osjecati se lako i lagodno
lose og ledige klar * laka
i lagodna odjeca
lediggang -en , , * nerad. besposlienje, besposliarenje
*Lediggang er roten til alt ondt je
. Ko , ir Lijenost je svakog zla poetak. Tko ne ini nita, zlo
ini
ledighet -en
1) -k nezaposlenost
Det er stor ledighet blant ungdommen * Meu omladinom vlada velika nezaposlenost
2) (i bevegelsene) , * gipkost,
pokretnost
ledning -en
1) (elektrisk) (1) * (elektrini)
svod
2) (telefon-) () * (telefonska)
ica
3) (vann-) * vodovod
ledsag|e -etj-a V
1) (folge) * pratiti
ledsage gjestene ir pratiti goste
ledsage p klaver * pratiti
na klaviru/glasoviru
2) (opptre sammen med) |J * propraati || propratiti
feber ledsaget av kvalme
* temperatura popraena muninom
ledsager -en, pl. -e (.), (.) *
pratilac (m.), pratilja (f.)
Ie|e -etj-a V * mrdati || mrdnuti
Han leet ikke p en finger
ir Nije ni prstom m r d n u o
lee p rene * mrdati uirna
lefs|e -a * vrsta razvijene tjestenine
leg -/, -e A * laiki
- legal=~ ~*~trleglan
legaliser|e -te V , * ozakoniti, Iegalizirati
legat -et, pl. -j-er , * zadubina,
legat
leg|e' -en , * lijenik, d o k t o r
g til legen * ii lijeniku
allmenpraktiserende lege
lijenik ope prakse
Ieg|e2 -etj-aj-te V || , || *
lijeiti II izliijeiti, || iscijeliti
Dette sret vil leges av seg selv ce
/ * Ova e se rana sama
iscijeliti/zalijeiti

legge

legeattest -en ,
* lijeniko uvjerenje
legebehandling -- * medicinsko lijeenje
Iegem|e -et, pl. -er * tijelo
vare syk p legeme og sjeiQvrvt
* biti bolestan duom i tijelom
legemiddel -et, pl. -midler * Iijek
legemlig -e A * tjelesni
legemliggjre -gjorde, -gjort V || , || * otjelotvoriti
legemsfeil -en, pl. - * tjelesna mana
legemsfornrmelse -en (jur.)
* nanoenje tjelesne povrede
legendarisk -e A * legendaran
legering -en * legura
legesenter -et, pl. -ej-tre *
medicinski centar
legeunderskelse -en * lijeniki
pregled
legevakt -en * stanica za
hitnu pomo
legg1 -en (anat.) ir cjevanica
g med bare legger ir id bez
arapa
legg 2 -et (som) , , * porub, nabor, falda
3
legg S (frisyre) * navijanje
vask og legg * pranje i
navijanje kose
legge la. lagt V || , ||
-k stavljati || staviti, postavljati || postaviti
legge barna y * staviti djecu
u krevet
legge egg || jaja * nositi || snijeti
jaja
legge grunnen til ,
postaviti temelj, udariti temelj
legge hret * naviti kosu
legge en kabel / k sprovesti
vod/kabl
legge merke til * primijetiti
legge ordene i munnen p noen
y * staviti nekome rijed u usta
legge en plan * napraviti plan
legge noen noe p sinne , * utjecati na nekoga, savjetovati
legge vinn pd"fpynKrirce~^r"trutidit-se
legge vekt p * staviti teite na
legge skjul p noe || ,
* skrivati || skriti neto, tajiti neto
legge seg
1) II II led
legge seg til sengs y * led u krevet
Kornet har lagt seg je * ito je
poleglo
Stovet la seg over hele rommet je no k Praina je napadala po
cijeloj so bi
2) (roe seg) ce, ce * smiriti se,

legge

an

274

stiati se
Stormen la seg ce * Oluja se
stiala
Sinnet la seg ce Ar Bijes se stiao
3) legge seg etter studier ce (y ) -Ar
unijeti se (u studij)
legge seg foran (i lop) ,
( ) * izbiti naprijed, elo (u trci)
legge seg imellom ce,
Ar umijeati se, intervenirati
legge seg inn p sykehus y k otii
u bolnicu
legge seg opp penger * utedjeti
novac
legge seg opp i andres saker ce y
k mijeati se u neije poslove
legge seg over ce (o ) k nagnuti
se (o brodu)
legge seg noe p sinnet k zapamtiti neto
legge seg til briller *
poeti nositi naoale
legge seg til en mengde unoter
stei puno loih navika
legge seg til do , kr htjeti
umrijeti, umirati
legge seg til sove /
k otii na poinak/spavanje
legge seg ut med noen /
ce ca * posvadati se/porjekati se sa nekim
legge an
1) (et vpen) * napuniti oruje
2) legge an p , , ce, ce * planirati, organizirati, truditi
se, zauzeti se
Det m legges an p en fornuftig mte To ce
To se mora pla
nirati na razuman nain
Hun la an p behage ce trudila se da bude prijatna
3) legge an p noen ce , ce Ar udvarati se nekome, nabacivati
se nekome
legge ar
1) || Ar stavljati ||
staviti na stranu
legge av noe til en ,
kr sauvati neto
___za_nek_oga. ostaviti na stranu za nekoga
2) legge av seg en uvane c
Ar prestati s nekom loom navikom
legge av sted || , || * || krenu
ti, polaziti JI p o d
legge bak seg || ( ), * ostavljati || ostaviti (za
sobom), biti gotov.s n e d r a
legge bort || , || , || * ostavljati || ostavi
ti, sklanjati || skloniti, uklanjati || ukloniti
legge for dagen || , II * pokazivati || pokazati, izraavati
I) izraziti

legge

ned

legge for dagen en intens uvilje

Ar izraziti j a k o negodovanje
legge fra- seg || * osta
vljati (I ostaviti neto
legge fram || * iznositi || iznijeti
legge fram et forslag / , * iznijeti/dati prijedlog, predloiti
legge fram en sak * iznijeti
predmet
legge saken fram for utvalget
* iznijeti stvar pred komisiju
legge i || Ar ulagati || uloiti
legge i ovnen * naloili pe
legge ansiktet i rolige folder
* poprimiti smiren izgled
legge i mrke kr z a m r a d t i
legge mye arbeid i noe y
k uloiti mnogo truda u neto
legge tov (i blot) / k potopiti rublje
legge film i et apparat y
* staviti film u aparat
legge hendene i fanget kr skrstiti
ruke
legge en annen mening i det
* shvatiti drugadje
legge for mye i det
pridavati suvie znaaja neemu
legge penger i noe y *
uloiti novac u neto
legge i seg , Ar jesti
halapljivo, derati
legge hele sin sjel i noe ce y
Ar unijeti se u neto i duom i tijelom
legge i veg || , || k krenuti,
polaziti II p o d
legge igjen || Ar ostavljati || ostavitf"
legge igjen beskjed Ar ostaviti
poruku
legge inn || , || Ar
uvoditi II uvesti, ulagati || uloiti
legge inn elektrisitet i et hus y
Ar uvesti struju u kuu
legge inn en billett i avisen y
Ar dati oglas u novine
legge inn en kjole Ar suziti haljinu
legge inn et godt ordfor noen , ce Ar prep^u&ti_nekoga,zauzeti se za nekoga
legge noen inn p sykehus y
Ar smjestiti nekoga u bolnicu
legge ned
1) II Ar sputati || spustiti
Legg ned vpnene! ! Ar Spustite
oruje!
2) (sylte) ,
Ar ostaviti za zimu, praviti zimnicu
3) (pakke ned) Ar pakirati
Han la ned alt tyet i kofferten je
y Ar Spakirao je svu odjeu u koveg
4) legge ned arbidet Ar obustaviti
rad

legge om

275

5) (nedlegge) || * zatvarati
II zatvoriti
De la nedfabrikken cy * Zatvorilu su tvornicu
6) legge ned en kjole -k produiti haljinu
legge om , * promijeniti, reorganizirati
legge om driften *
reorganizirati poslovanje
legge om kursen ~k promijeniti pravac
legge om taktikken * promijeniti taktiku
legge opp
1) || k skraivati || skratiti
Hun la opp skjrtet je * Skratila
je suknju
2) (slutte) ca * prestati s neim
Han la opp i fjor je k
Prestao je prole godine
3) (spare) , * tedjeti, stavljati na stranu
4) (masker) * navijati petlje
5) (stoff til eksamen) kr pripremiti odreeno gradivo za
ispit
6) legge opp en reiserute * napraviti plan putovanja
legge opp til
1) || -k pripremati || pri
premiti
De la opp til en streik cy k
Pripremili su trajk
Alt er lagt opp til... je /Ho ... k Sve je sprem.no/pripremijeno za ...
2) (fotball) ,
* dobaciti loptu, spreraiti nekome loptu
legge over || , ||
1| promijeniti, II prebaciti
legge roret over / kr promijeniti pravac
legge ansvaret over p noen annen
* prebaciti odgovornost na nekog drugoga
Han la rattet hardt over til venstre je
* Okrenuo je naglo upravlja
ulijevo
legge p
.
^-||~^*511 Ifstaviti
legge p nye dekk * stavljati
nove gume
legge p ny farge * prebojiti
legge p prisen ; *
podii cijenu, povisiti cijene
*d legge noe p hylla ,
* okaniti se neega, dii ruke od neega
*Han la fotballen p hylla je *
Okanio se n o g o m e t a
legge p telefonrret , * spustiti slualicu, prekinuti vezu
legge noen noe p sinnet ,
* utjecati na

legitim

nekoga, sta vi ti n e k o m e neto na znanje

2) legge p svm * zaplivati
3) legge p rene (om dyr)
strid uima
4) legge p seg ce, ,
* debljati se, gojiti se, dobijati na teini
legge sammen
1) (brette) || , ||
* sklapati || sklopiti, slagati || sloiti
Hun la sammen kjolen je *
Sloila je haljinu
2) (om tall) || * zbrajati II zbrojiti brojke
legge sammen to og to *
zbrajati dva i dva
legge til
1) || * dodavati || dodati
2) (anlpe) () * pristati
uz kej (obrodu)
3) legge godviljen til
kr pokazati raalo dobre volje
legge til grunn * uzeti kao
osnovu
legge til grunn for sin teori
* uzeti kao osnovu svoje teorije
legge noen noe til last /
* teretiti/kriviti nekoga zbog neega
legge til rette , -k pri
premiti, aranirati
legge til side ,
() * tedjeti, ostavljati na stranu (novac).
legge under seg /,
* staviti pod svoju kontrolu/viast, pokoriti
legge unna kc tedjeti
De legger unna for hrde tider
. tede;
za teka vremena. uvaju bijele novce za erne dane
legge ut
1) (mat tilfugler I dyr) || , II ( /) -
iznositi II iznijeti, stavljati || staviti (hranu pticama/;
ivotinjama)
2) (om sm) -k proiriti
Hun la ut kjolen je * Proirila je haljinu
3) Hun la ut i det vide og brede om reisen
je
kr Poela je priati nadugako i nairoko o putovanju
- . . .
4) Kari du legge ut for meg til i morgen?
, ? *
Moe li platiti za mene, pa cu ti vratiti sutra? .
5) legge ut p en reise *
krenuti na putovanje
legge ved || -k prilagati || priloiti
legge ved i brevet y ,
y kr priloiti u pismu, staviti u pismo
leggmuskel -en, pl. -kler (anat.) *
mii lista
legitim -/, -e A , * zakonit, legitiman

legitimasjon

276

leirplass

legitimasjon -en -k iskaznica, legitima * Majka je vodila dijete za ruku

cija
De leide hverandre cy ce -A- Drali
legitimerte -te V -A- legitimirati
su se za ruke
legitimere seg ce. leieavtalje -en o -Ar ugovor o
Ar legjtimirati se, pokazati legitimaciju
iznajmljivanju
legmann -en, pl. -menn lekmann ir laik
leiebil -en , -- -A'Jeg er legmann p dette omrdet Ja y
kola za iznajmljivanje, rent-a-car
* Ja sam laik na ovom podruju
leieboer -en, pl. -e (.), (.), legning ren ir sklonost
(.), (.) Ar stanar (m.), stalei
-e A
n a r k a (f.), podstanar (m.), podstanarka (f.)
1) (ubehagelig) Ar neugodan, neprileieboerforening -- * udrujatan
enje stanara
Det var en lei hendelse je
leiegrd -en ca
Ar Bio je to neugodan dogadaj
* zgrada sa stanovima za iznajmljivanje
leiekontrakt -en o , o
Han var sur og lei je /
-Ar Bio je neugodan i kiseo/nezado, * ugovor iznajmlji
vanju, ugovor o zakupu, zakupni ugovor
voljan
sette opp en leiekontrakt o
2) (bedrevet) , Ar tuan, alostan
Ar napraviti ugovor o iznaj
Det var leit hore je *
mljivanju
a o mi je to to ujem
vre lei seg for noe ,
leike leke
1
-Ar aliti zbog neega, biti tuan
leik - lek
2
zbog neega
leik -en (dans) Ar narodni ples
leikarring -en , 3) (trott) , * sit, umoran
Jeg er lut lei alt sammen * Sit sam
-Ar folklorno drutvo, drutvo za nasvega
rodne plesove
Jeg er lei av vente p deg je
leilending -en (hist.) , * seljak
-Ar Dosta mi je ekanja na tebe
zakupac, kmet
Iei|e' -enj-a
leilighet -en
1) , * najamnina, zakup1) (bolig) * stan
nina
trevrelses leilighet * trosoban
stan
2) (husleie) , -Ar stanarina
3) (det leie ut) , , *
hybelleilighet -Ar garsonjera
iznajmljivanje, najam, z a k u p .
kjellerleilighet Ar podrumski/suterenski stan
hus til leie ,
kr kua za iznajmljivanje, kua u najam
2) (mulighet) * prilika
leije2 -et, pl. -er Ar leate
Jeg har ikke hatt leilighet til besoke ham
Elven brt seg et nytt leie je
ra kr Nisam ga imao
-Ar Rijeka je probila sebi novo korito
prilike posjetiti
stemmens naturlige leie Ar
*ved tid og leilighet * kad bude
prirodna visina glasa
prilike
3
leir -en
lei|e -dej-dde V
1) Ar logor
1) II , || , II , || sl leir , ce, -Ar I) najmiti, iznajmljivati || iznajmiti, uzimati ||
ce Ar postaviti ator, ulogoriti se, smjestiti se
uzeti u najam, zakupljivati || zakupiti
bryte leir , ,
Vi leide bil for en mned
* dii atore, napustiti bivak, otii
* Iznajmili smo kola na mjesec dana
*Det ble liv i leiren je //^//710^/77^---^-^- : r - ^ r ^ T A y ^ t a j ^
-^
Iznajmljujem stan kod njih
leie seg inn hos noen
g ovrlil motpartens leir y
Ar iznajmiti stan kod nekoga
Ar prijei u suparniki tabor
2) leie utjbort || , * ha et bein i hver leir -Ar
II / , || *
sjediti na dvije stolice
iznajmljivati || iznajmiti, davati || dati u/pod najam,
*brann i rosenes leir y Ar bura u
izdavad || izdad
ai vode
De leide bort leiligheten til studenter cy
3) (pol.) -Ar lager
-Ar Iznajmili su stan sludentima
leirje -enj-a , * ilovaa, glina
4
lei|e -de V . Ar vodiu
brent leire * peena glina
za ruku, drati za ruku
leirholdig -e A -Ar glinen
Barnet leide sin mor je
leirholdig jord *
-Ar Dijete je dralo majku za ruku
zemlja koja sadri ilovau
leirplass -en , Ar logorite, kamMoren leide barnet sitt je

leirras

277

ping

leirras -et, pl. - *

odronjivanje glinenog tla
leite - lete
lek -en = leik -en * igra
Ikke forstyrr barnas lek! He !
* Ne ometaj djeju igru!
De olympiske leker * Olimpijske igre
* Arbeidet gikk som en lek ce
* Rad se odvijao glatko
*Det gjelder slutte mens leken er god
* Iz kola treba na vrijeme
izai
*Den som vil vre med p leken, m ogs tle steken

I slatka i gorka dinja na jednoj vrei rastu
Iek|e' -en/-a * igraka
lek|e 2 -te = Ieik|e -a/-et/-te V m- ce * i g T a t i se
Barna lekte med dukker cy ce ca * Djeca su se igrala s lutkama
leke gjemsel ce * igrati se murke
leke med doden ce * igrati se
smru
leke med ilden ce * igrati se
vatrom
leke med tanken p noe ce *
nositi se milju
leke med noens flelser ce oce * igrati se neijim osjeajima
lekende lett * vrlo lako
*Det gikk som en lek je *
Ilo je kao od ale
lekegrind -enf-a * ogradica
lekeieder -en, pl. -e y * predvodnik u igri
lekeplass -en * i g r a ^ j j ^ ; . : , .
lekety -et, pl. - * igraka
lekk flekt, -e) A , * koji curi,
proputa
Spannet er lekk je * K a n t a je
procurila
Taket er lekk * Krov prokinjava
Skipet er sprunget lekk *
Brod proputa vodu
lekkasjje -en
I) , , * proputanje, curenje, istjecanje
Skiperhar en leklasje i baugen
* Brod proputa vodu na k n n i
2) (fis) * izdavanje tajne
Saken ble kjent p grunn av en lekkasje
je y * Stvar je procurila' u
javnost
'
lekk|e -etf-aflekteflakk, lekt V
1) (sive ut) || ,
curiti II iscuriti, propustati
Gassen lekket ut je * Plin je iscurio
Nyheten lekket ut je * Vijest je
procurila
2) (vre utett) ~k propustati
Taket lekker * K r o v pro-

lempe

kinjava
lekker -/. lekre A , ,
k delikatan, elegantan, privlaan
en lekker kjole * elegantna halijina
et lekkert smrbrd kr delika
tan sendvi
gjore seg lekker ce , ce
udniti se privlanim, ulagivati se
lekkerbisken -en , * poslastica, delikatesa
lekkersulten -/, -tne A *
halapljiv na lijepe stvari
lekmann * legmann
Ieks|e -enf-a * zadaa
gjore lekser || , pisati || napisati zadae,
posvravati zadae
hore noen i leksen k presliavati nekoga
*Han kom med den gamle leksa om igjen je
* Opet je poeo onu staru
priu
* komme langt uti leksa ,
* biti daleko na redu,
biti na kraju popisa
leksepult -en , * kolska
klupa, aka klupa
leksikon -et, pl. -f-er/sika * leksikon
leksjon -en * lekdja
lekter -en. pl. -e , * drvena rijena
teglenica
lektor -en
1) (i videregende skole)
* profesor srednje kole
2) universitets- ,
k fakultetski nastavnik, predava
3) sende- * strani lektor
lektyr|e -en * tivo
lem " -en (luke) , * kapak, poklopac od drveta
vinduslem kr kapak na prozoru
kjellerlem y * kapak na
ulazu u podrum
2
lem -et (anal.) * ud
lemen -et.pl. -f-er (zool.) (Lemmus lemmus) ( ) kr planinski leming
(vrsta glodavca)
Jemlest|e^er/tfl1_|| ., || * saka ti ti || osakatiti
lemp|e' -en , -k opreznost,
obazrivost
*med list og lempe * vjeto i
paljivo
Iemp|e ^etf-a-V
1) (flytte) , , ,
|| - prenositi, premjetati ||
premjestiti .
Vi lempet potetsekkene i kjelleren
ca y * Prenijeli smo
vree s krumpirom u podrum
2) (ordne) ce || ce,
|| * prilagoavati se || pri1

lempelig

278

lagoditi se, podeavati || podesiti

Man m lempe seg etler hverandre * Treba se prilagoditi je
dan drugome
3) lempe p , Ar ublaiti, popustiti
lempe p et forbud Ar ublaiti
zabranu
lempelig -e A , Ar oprezan, blag
lempelige betingelser A: blagi uvjeti
lemster -tre A , Ar izlomljen,
izmoden
Jeg foler meg helt lemster i kroppen ce
y Ar Osjeam se sav izlomljen u
tijelu
len -et, pl. (hist.) , Ar feud, leno
len|e' -et Ar naslon
2
lenje -te V ce || ce,
ce II > ce, ce Ar naslanjati se ||
nasloniti se, naginjati se || nagnuti se, nagibati se
Forbudt lene seg ut je ce
* Zabranjeno je naginjati se van
lene seg p noe ce || ce
Ar naslanjati se || nasloniti se na neto
lenestol -en Ar naslonja
lengdje -enj-a
1) Ar duiina, duljina
2) (sport.) -Ar dalj
hoppe lengde y -Ar skakati u dalj
3) (om tid) i lengden ,
-Ar na kraju krajeva, vremenom
Det lnner seg i lengden To ce
Ar To se na kraju krajeva isplati
lengdegrad -en (geogr.) Ar stupanj
duine
lengdehopp -et, pl. - (sport.)- y Ar skok u
dalj
iengdelep -et, pl. - (sport) Ar brzo
klizanje
lenge ADV * dugo
De mtte vente lenge cy
Ar Morali su dugo ekati
Vil du vente s lenge? ?
At Hoe li priekati dotle?
Sitt ned s lenge Ar Izvolite sjesti
Han har ikke lenge igjen
( ) * Nije mu ostalo jo dugo (da
ivi)
De har ikke gjort noe p' lenge
Ar Ve dugo nisu nita uinili
for lenge siden Ar odavno
* langt om lenge , Ar konano, napokon
*Hun ventet vel og lenge je
Ar ekala je dugo (vremena)
lenger (komp.) ADV (om tid) At vie
Jeg kan ikke besoke-deg lenger He
* Ne mogu te vie posjeivati
ikke lenger n Ar sad vie ne
lengsel -en * enja
Han ble grepet av lengsel etter hjemlandet ra je -Ar Uhvatila ga je
enja za domovinom

lerret

lengselsfull
-e A Ar enjiv
lengst -e ADJ (superlativ av lang; Ar najdui
lengst ADV
1) (superlativ av langt) Ar najdalje
2) (superlativ av lenge) Ar najdue
lengt|e -etj-a V Ar eznuti
Jeg lengter til Syden Ar Ceznem za junim krajevima
lengte hjem / * eznuti za k'uom/zaviajem
lengte etter noen Ar eznuti za
nekim
lenk|e' -enj-a
1) (jern-) , , (.) Ar lanac.
okov, verige (pl.)
legge noen i lenker y /
Ar baciti nekoga u lance/okove
. * smis i hymens lenker ce, ce Ar
oeniti se, udati e
hundelenke nee A: lanac za pse
2) (armbnd) Ar lanac
lenke av gull Ar zlatan lanac
2
lenk|e -etj-a V , || (),
II Ar vezati, okivati || okovati (nekoga), prikivati || prikovati
Fangen ble lenket til veggen cy Ar Zarobljenika su prikovali za zid
lens A , () Ar prazan, bez (neega)
Butikken er lens for smr je pac Ar U prodavaonici je rasprodat
maslac
vre'pengelens , *
biti bez novca, biti vorc
se bten lens ( ), ~ isprazniti a m a c (od
vode), izbaciti v o d u l z a m c a . J^^s
sl lens Ar mokriti
lens|e -etj-a V || { ) Ar
prazniti II isprazniti (od vode)
lensmann -en, pl. -menn Ar ef seoske policijske stanice
lensmannsbetjent -en
Ar seoski policijski slubenik
leppfe -enj-a -k usna
vre trr p leppene Ar imati
suhe usne
overleppe Ar gornja usna
underleppe At donja usna
bite seg i leppen , ^ ^ *
gristi usne, ugristi usnu
*Det skal ikke komme over mine lepper
Ar Preko mojih
usana nita nece prijei
leppestift -en , ( ) Ar ru (za usne)
lerk -en (bot.) (Larix) Ar aris
Ierk|e -enj-a (zool.) (Alanda arvensis) At seva
*glad som en lerke Ar
veseo kao ptica na grani
lerret -et, pl. -j-er At platno
*Det er et langt lerret bleke To je nocao
Ar To je posao bez kraja i konca
2) (filmlerret) , Ar filmsko
platno ekran

lesbisk

279

lesbisk -e A * lezbijski
lesbisk kvinne * lezbijka
les|e -te V || * itati || proitati
lese hyt *: itati naglas
lese noens tanker * itati
neije misli
* lese noen teksten *
oitati nekome bukvicu
lese noe inn p lydbnd * snimiti na magnetofonsku vrpcu
lese med en lrer
uzimati privatne satove
lese noe mellom linjene
* itati neto izmeu redova
lese opp noe - deklamirati
neto
lese over leksene ce * presliavati
se
lese p leksene / * uiti/
itati lekcije
lese ut en bok * proitati
knjigu
lesebok -en/-a * itanka
leselig -e A * itak
leseferdighet -en * sposobnost
itanja
lesehest -en * knjiki moljac
leselig -e A , * itak, itljiv
leselyst -- * elja za itanjem
leser -en, pl. -e
1) (person) (.), (.) * italac, itatelj (m.), citateljka (f.)
2) (tekn.) * ita
leserbrev -et, pl. -j-er - pismo od
itaoca
lesesal -en * itaonica
lesestoff -et , * lektira, tivo
lesetrening -- * vjebe itanja
lesevansker pl. ca * tekoe s
itanjem
lesid|e -enj-a * zavjetrina
lesing -enj-a -k itanje
lesk|e -etj-a V
1) leske seg med noe || ,
ce * gasiti || ugasiti e, osvjeiti
se neim
2) leske kalk * gasiti v a p n o
leskedrikk -en * osvjeavajue
PJe
lesp|e - / ^ , - - * - vrskati, uketati, uljati
Iess|e -etj-aj-te V tovariti
lesse p || , II * utovarivati || utovariti, natovarivati II natovariti
lesse av || * istovarivati II istovariti
lesse over || kr pretovarivati || pretovariti
Hvorfor lesser du det over p meg? ? * Zato to svaljuje na mene?
lest -en ( ) * kalup (za cipele)
* bli ved sin lest ce * drati

lette

se svoje struke
let|e -te = leit|e -etj-aj-te V ||
* traiti II potraiti
De leter etter et sted bo ir Trae stan
Noe slikt skal man lete lenge etter
ce .
* Ovako neto ne vida se svaki dan.
Ovako neto treba svijeom traiti
lete fram * pronai
* lete hyt og lavt /
traiti ne sve strane/posvnda
leteaksjon -en ~k potraga
Ietemannskap -et. pl. -j-er
kr Ijudi iz spasilake ekipe
leting -enj-a , * potraga, traenje
letn|e -etj-a V ce * razvedravati se
Det letner ce * Razvedrava se
lett -e A
1) (mots. vanskelig) * lak
vre lett bytte for noen *
biti lak plijen nekome
*Det er lett som fot i hose Ide
k a o od ale
ha lett for noe * imati
smisla za neto
Han har lett for lre sprk *
L a k o ui jezike
2) (mots. tung) , kr lak, lagan
lett som en fjr kr lagan kao pero
* bli veiet og funnet for lett * ne zadovoljiti zahtjeve
* ta for lett p noe ,
* biti povran, shvatiti neto olako
* vre lett p trden ,
ce * biti lakog morala, koja se
na bukalo hva ta
g med lette skritt , * ii lakim koracima, koraati lako
*lett til bens , * hitar, hitronog
*Han ble lett om hjertet je
* Laknulo mu je oko srca
lett olje * mazut .
lett vin k blago vino
lett musikk / * laka/zabavna
glazba/muzika
lett mat * laka h r a n a
lett|e -etj-a V
1) (klarne) ce || ce *
razvedravati se || razvedriti se
DeLpleiezAJetoejitpjiagenJKQMAW&ex)6iaHO -k Tokora d a n a obino se razvedrava
2) (lofte) || / * podizati (I podignuti/podii
Kan du lette p steinen?
? * Moes li podii taj kamen?
d lette p hatten * pozdraviti eirom
* lette p slret kr otkriti tajnu
* lette en sten fra hjertet c
* maknuti kamen s srca
Flyet lettet ce * Avion se podigao
lette anker * podii sidro
* lette sitt hjerte til noen ce *

lettelse

280

povjeriti se nekome
lette sin samvittighet *
olakaii svoju savjest
bli lettet for penger ,

biti pokraden, izgubiti novac

Iettels|e -en
olakanje
lettfattelig -e A , ,
* lako razumijiv, jednostavan, lako
shvatljiv
letthet -en * lakoa
lettlest -e A , ce * lak, koji se
lako ita
lettoljle -enf-a , * lako nafta,
mazut
lettsindig -e A , , - lakouman, lakomislen, nepromiljen
et lettsinndig infall * nepromiljena ideja
lettskyet ADV ~ djelomino
oblano
lettvint -e A , * lak, jednostavan
lev|e -de V -Ar ivjeti
*Den som lever, fr se na *
ivi bili pa vidjeli
*Man lrer s lenge man lever ce ce .
je * ovjek ui dok je iv
leve i hpet y * ivjeti u nadi
* leve herrens glade dager y
Ar ivjeti kao bubreg u loju * leve fra hnd til munn
* ivjeti od danas do sutra
leve seg inn i rollen / ce y *
uivjeti/unijeti se u ulogu
leve med i stykket ce y ( ) * unijeti se p o t p u n o u (kazalini
komad)
leve opp , k izrasti, stasati
leve opp til sine idealer
- ivjeti dosljedno svojim idealima
leve p trygd Ar
vjeti od socijalne pomoi
leve seg ut i et arbeid ce
* ostvariti se kroz svoj rad
levebrd -et , * posao, izvor
zarade
ha et sikkert levebrd *
imati siguran kruh
levedyktig -e A * sposoban za
~ivot
7-7-.

levekostnad -en (.) k ivotni

trokovi (pl.)
levelig -e A
levelige vilkr ca
-k ivotni uvjeti s odredenim standardom
Vi vil gjore det litt mere levelig her
* Uinit emo
da ovde bude bar malo ugodnije
leverat|e -en -k nain ivota
levemann -en, pl. -menn , ,
* bonvivan, koji zna ivjeti
leven -et
]) (brk) , , , * b u k a .

lidenskapelig

galama, vika
Vre naboer holdt et fryktelig leven i gr cy
* Juer su nai
susjedi uasno galamili
2) (moro) * zabava
holde leven med hverandre ce, ce, * zabavljati se, tjerati egu
gjore noe p leven
initi neto zabave radi
holde leven med noen ce c *
egaiti se s nekim
lever -en, levrer (anat.) , * jetra
* snakke rett fra leveren , ; , () to na umu, to na drumu; nemati
dlake na jeziku, rei svoje (iskreno) miljenje
kalvelever * telea jetra
leverandr -en kr isporudtelj, snabdjeva
leverje -te V || , (I * isporudvati || isporudti, predavati
II predati
levere tilbake kr vratiti
levering -enf-a , kr isporuka,
poiljka
leveringsfrist -en * rok isporuke
leverpostei -en -Ar jetrena pateta
levning -en , k ostatak, ostavtina
de jordiske levninger * posmrtni
ostaci
levninger fra oldtiden kr antiki
ostaci
111 -a , ropa * padina brda, gora
Han bygget seg hus oppe i lia je y
/ k Sagradio je kuu u gori/padini
112 ledflei V (om tid) ce, *
pribliavati se, id ka
Det lakker og lir mot aften ce ^
* Pribliava se veer
Da det led utp dagen ... je ...
-Ar Kad je dan o d m a k a o ...
3
11 - lide
liberal -t, -e A * liberalan
lide iedfleid(d), liddflidt , patiti,
trpjeti
lide av en uhelbredelig sykdom * pau^odTieizijedve-bolesti
lide et tap * pretrpjeti gubitak
lidelsje -en
1) , * muenje, patnja
Det var en lidelse hore ham synge je
ra * Bilo je muenje sluati
ga k a k o pjeva
2) (sykdom) oboljenje
nervs lidelse k ivano
oboljenje
rygglidelse . * oboljenje kime
sinnslidelse > * umno oboljenje
lidenskap -en k strast
lidenskapelig -e A , k strastan,

Ugge

281

strastven
ligge l, ligget V
1) * leati
Hun ligger til sengs je. je *
Bolesna je. U krevetu je
ligge for doden * biti na samrti
ligge p latsiden * biti lijen
ligge og dra seg ce * izleavati se
ligge og hvile ce * odmarati se
la noe ligge * ostaviti neto
Tken ligger over byen Manna
~k Magla je nad gradom
Dette ligger meg p hjertet To ir
To mi lei na srcu
2) (befinne seg) ce * nalaziti se
Bergen ligger i Hordaland ce y X o p * Bergen se nalazi u H o r d a l a n d u
Hvor ligger feilen? je * U erau
je greka
Hva ligger bak? ce ? * to se
krije iza toga?
*Det ligger i luften To ce . To je y
* To se osjea. To je u zraku
som forholdene n ligger an * kako stvari sada stoje
3) (vre) * biti
ligge til grunn for noe ir biti
uzrok neemu
Ugge for hoyt for noen * biti izvan neijeg doraaaja
ligge p siden av emnet no ir biti po
strani
Dette ligger ikke for meg To . To
* To mi ne lei. To nije za mene
Det ligger til familien To / je y *
To im/nam je u naravi
forst hvor landet ligger y je
* razumjeti u emu je stvar
ligge brakk * leati neiskoriten
ligge i blot (om vask) ir biti
potopljen
'* '
ligge i trening + trenirati
4) (med prep./adv.)
ligge godt an , * biti dobro plasiran, imati izgleda
na uspjeh
ligge etter || * posustajati 11 posustati
ligge foran , ( cnopfyj^r"
-^bfti na elu, voditi (u sportu)
Han ligger inne je * U zatvoru je
ligge inne med noen ce ca , ce , * druiti
se s nekim, drati se nekoga, biti prijatelj s nekim
ligge innerst * leati do zida
ligge med noen ca * spavati s
nekim
ligge over hos noen *
prespavati kod nekoga
ligge under for noe *
biti podloan neemu
Han ligger under for alkohol je -

Uke

* Podloan je alkoholu
Her ligger det noe under ce *
Ovdje se neto krije
Ligg unna! ce! ir Makni se!
liggesr -et, pl. - * rana od leanja
lighter [laiter] -en. pl. -e * upalja
lign|e' -etl-a V , ,
* sliiti, biti nalik na, biti slian
Barna ligner sin mor * Djeca
slie majci
Det ligner ingenting *
Ovo ne slii ni na t o
Det ligner ham To * To ba
slii njemu
2
lign|e -etj-a V (skatte-) ||
* oporezivad || oporezovati
Han er lignet for 40% je ca 4 0 % *
Oporezovan je sa 4 0 %
lignels|e -en , * metafora, slika
lignende A ir slian
ligning -en/-a
1) (mat.) * jednadba
2) (skatte-) , ir porez, oporezivanje
ligningsattest -en * porezna
potvrda
ligningskontor -et. pl. -/-er -k porez
na uprava
ligningsoppgav^ -/-a * porezni formular
1
lik -et, pl. - * le
* vare blek som et lik ,
* biti bijel kao kre, biti blijed k a o
krpa
*bare over mitt lik ir
samo preko mene mrtva
lik-e A , , * jednak,
identian, slian
Du er s lik din mor
* Ti toliko slii svojoj majci
To pluss to er lik fire cy *
Dva plus dva su etiri
*Like barn leker best *
Slika trai priliku
*likt og ulikt , ,
* svakojako, raznovrsno, i ovako i o n a k o
1
like 5 , nap * premac, p a r
Det finnes ikke hans like .
ir N e m a mu premca. N e m a mu ravnog
uten -///ce---, --^:
k bez premca, bez usporedbe, jedinstven
*like for like k o k o za oko
* gi like for like * vratiti
milo za drago
:
like ADV
1) , * isto, j e d n a k o
Hun er like god som han je
* On je d o b r a koliko i on
Vi er like gamle k Vrnjaci smo
to like store deler k dva j e d n a k a
dijela
Jeg er like klok
Od ovoga pametniji ne postadoh

Uke

282

Jeg er like glad je * Svjedno mi je

2) Jeg var like ved falle /
* Tek/samo to nisam pao
N er det like for det skjer ce
Ar Samo to se nije dogodilo
Jeg var like p nippen til grte (ce)
Ar Samo to nisam zaplakao
3) (rett) , Ar pravo, odmah
Han gikk like bort til ham je
ir Priao je pravo k njemu
like for nesen for ham Ar pravo
pred nosom
like etter Akr odmah zatim
like under Ar osmah ispod
like ved * odmah do
st like overfor hverandre
Ar stajati tono jedan prema drugome
lik|e 3 -te V Ar voljeti
Jeg liker ham ce Ar On mi se svida
Han liker skinke Ar On voli unku
Jeg liker meg her ce Ar Ovdje mi
se svida
*Noen liker moren, andre datteren
, a Ar Netko voli popa, a netko popadiju
likedan
-ne A , , ,
Ar na isti nain, slino, jednako, isto
tako
Jeg forskte gjre likedan Ar Pokuao sam uiniti jednako
likefram 1 -/. -me ADJ ,
Ar jednostavan, prostoduan
Han er en likefram natur je
Ar On je prostoduan ovjek
likefram 2 ADV (rett og slett) , , Ar upravo, sasvim, jednostavno
Oppgaven er likefram umulig je Ar Zadatak je jednostavno nemogu
likeglad -e A * ravnoduan
Jeg er helt likeglad je Ar
Meni je sasvim svejedno
likegyldig -e A Ar ravnoduian
vare likegyldig med sitt utseende
Ar ne polagati mnogo na
svoj izgled
et likegyldig blikk Ar ravnoduan-pogled:

Det er meg (revnende) likegyldig je

* Svejedno mi je
likeledes ADV , Ar takoder, isto
tako
likelydendje A Ar identian
likelnn -enj-a Ar jednaka plaa
likemann -en, pl. -menn , Ar par, premac
Han fant sin likemann je Ar
N a i a o je sebi ravnog
likesinnet -e A Ar istog miljenja
likesom -+ liksom
likestil|le -te V || Ar
initi II uiniti ravnopravnim
likestilling -enf-a * ravnopravnost
2

limpinne

likestillingsloven (best.) o Ar
zakon o ravnopravnosti
likestilt -e A ir ravnopravan
likestrm -men Ar istosmjema
struja
likes = liks AD V , Ar takoder,
isto tako
Du ble lei og gikk hjem og jeg likes ce , a ja Ar Oneraspoloio si se i otiao kui, a i ja sam
to uinio
likes god som ... ... Ar isto
toliko dobar kao ...
Vi kan likes gjerne dra hjem je Ar Najbolje je da krenemo kui
likesl -/, -e A Ar ravnoduan
liketil A Ar jednostavan
likevekt -enf-a Ar ravnotea
likevel AD V * ipak
Jeg hadde rett likevel y Ar
Ipak sam bio u pravu
likeverdig -e A Ar ravnopravan
likhet -enj-a
1) (lik rett) * jednakost
likhet for loven * jedna
kost pred zakonom
2) (det ligne) Ar slinost
slende likhet * nevjerojatna slinost
i likhet med , , Ar isto
kao, jednako, k a o sto
likhetstegn -et, pl. - Ar znak jednakosti
likne -+ ligne
Iikningsattest -* ligningsattest
likningskontor - ligningskontor
liksom' ADV Ar nekako
Du er liksom s mye finere enn jeg
Ar Ti si nekako mnogo
finiji od mene
2
liksom KONJ Ar kao i
Jeg gr p skolen liksom min bror y
Ar Idem u kolu kao i moj brat
liks ADV -likes
liktorn -en (med.) ,
Ar kurje oko, ulj na nonim prstima
likvider|e -te V Ar likvidirati
likr -en Ar liker
lilj|e -enj-a (bot.) (Lilium) . Ar ljiljan
liljekonvall -en (bot.) (Convallavia) Akdurdica
lilla A , Ar Ijubiast, lila
lillefinger -en, pl. -gre . + mali prst
lillejulaften (best.) Ar veer
pred Badnjak
lillet -a, pl. -tar Ar mali prst na
nozi
lira -et Ar ljepilo
limband -et, pl. - , Ar Ijepljiva
trka, tejp
limpinn|e -en
* g p limpinnen || , ,
, Ar || nasjesti, biti

Un

283

prevaren, biti nasamaren, uhvatiti se na ljepak

lin -et (bot.) (Linum) * lan
lind -enj-a (bot.) (Tilta) lipa
Undr|e -etj-a V || * ublaavati jl ublaiti
lindre smerte ~k ublaiti bol
lindring -enj-a , * utjeha, melem
lin|e -enj-a , * ue, konopac
* lope linen ut * ii do kraja
linerl|e -enj-a (zool.) (Motacilla alba) * bijela pastirica
linjal -en * ravnalo
*rett som en linjal * prav kao
strijela
linj|e -enj-a
1) , * Iinija, prava erta, pravac
krysse linjen * prijei ekvator
ha klare linjer ce *
drati se javnih smjernica
trekke opp de store linjer
, * postaviti
osnovne smjeraice, povui osnovne linije
folge en hard linje ,
* ne odstupati ni za dlaku,
ne praviti kompromise
holde den slanke linje , , * drati Iiniju, biti vitak,
uvati liniju
nedstamme fra i rett linje y
* biti p o t o m a k u pravoj liniji
2) (rekke) * red, redak
lese noe mellom linjene
* itati neto izmeu redova
Soldatene rykket frem p linjen cy ce
y ~k Vojnici su se postrojavali
u red
delta p lik linje med noen * sudjelovati pod j e d n a k i m uvjetima
vare med p lik linje med noen ca * sudjelovati ravnopravno s
nekim
3) (tekn.) , * pruga, veza
jernbanelinje

*
eljeznicka
pruga
telefonlinje * telefonska veza
Del var brudd p linjen ce * Prekinula se veza
4) (gren) , * smjer, odsjek
-^pra/://^-//>ye-je3H4K^Mep-*-jezinismjer
reallinje * matematiki smjer
naturfaglinje * prirodni smjer
linjert -e A
linjert skrivepapir * papir s
ertama
linoleum -en -k linoleum
lins|e -enj-a
:
1) (tekn.) , * leea
oyets linse * lea oka
kameralinse -* lea kamere
2) (bot.) , * lea, soivo
lirekass|e -enf-a * vergl
lirk|e -etf-a V || * eprkati ||

liten

iceprkati
d lirke nkkelen ut av lsen
* iceprkati klju iz brave
lirke seg fram ce nopo, * kretati se vrlo sporo, ii polako
lirke ut av noen * izvui
neto iz nekoga
lirke med noe ce c * petljati se
s neim
lisens -en , * licenca, dozvola
fjernsynslisens -A:
dozvola za dranje televizora
lisensavgift -enj-a / * pretplata za radio i/ili televiziju
betale lisensavgift
/ * platiti pretplatu za radio i/ili
televiziju
list' -enj-a , * letva, letvica
vinduslist
letvice na prozoru
golvlist * rubna letvica za
pod
pyntelist * ukrasna letvica
listen p hoydehoppstativet
-* letvica na stativi za skok u vis
2
list -enj-a , * lukavost, lukavtina
*med list og lempe ca / *
s puno takta/obazrivosti
list|e -enj-a , kc lista, popis
sette seg p en liste ce y crmcaic,
+ upisati se u listu, staviti
svoje ime na listu
*
*
st p listen , biti na popisu, biti uveden u popis
st forst p listen biti
prvi na popisu
huskeliste * podsjetnik
ordliste * lista rijei
svarteliste k erna lista
nskeliste k popis elja
listig -e A * lukav
lit' -enj-a , -k povjerenje,
pouzdanje
sette sin lit til noen ce y *
pouzdati se u nekoga
2
lit -enj-a
i siste liten y . k u posljednjem asu
litauer ~n,pl~e 1 " ( (.)~^
Litavac (m.), Litavka (f.)
litauisk -e A * litavski
1
lite -+ liten
2
lite le(i)t, litt ce || ce (y )
* uzdati se || pouzdati se (u nekoga)
Jeg liter p deg ce y * Uzdam se u
tebe
liten litajliten, lite, pl. sm A
1) (om strrelse) * mali, malen
en liten kvinne // * mala/
niska/omanja ena
en liten by , * mali grad, gradi
lite grann , , * malo, malko,

liter

284

malice
* f en liten * dobiti bebu
Stakkars liten! ! !
! -Ar Jadan mali! Jadna mala! J a d n o malo!
2) (mots. lang) * mali
ha liten tid -Ar imati malo
vremena
om en liten stund , na,
Ar uskoro, jo malo pa, kroz koji asak
da jeg var liten * kad sam bio
mali
liter -en, pl. - A: litra
en liter melk -A: litra mlijeka
litt A , , -Ar malo, neto, pomalo
litt for mye , * previe
litt av hvert Ar pomalo
od svega i svaega
for litt siden npe , * maloprije, nedavno
litt etter litt * malo pomalo
om litt -* malo kasnije
litteratur -en , * knjievnost, literatura
litteraturanmelder -en, pl. -e ()
k (knjievni) kritiar
litteraturhistorije -enf-a -Ar
povijest knjievnosti
litterr -f, ~-e A , Ar knjievni,
literarni
liv -et, pl. 1) Ar ivot
ta livet med ro ce * ne uzbudivati
se
st noen etter livet o *
raditi nekome o glavi
ville noen til livs o Ar raditi
nekome o glavi
*S lenge det er liv er det hp je ,
. *
Dok je glava, bit e i kapa. Nitko nije u m r o prije
sudnjega casa
lope for livet * bjeati glavom bez obzira
*Jeg kan ikke for mitt bare liv forst dette
* Nikako to ne mogu
shvatiti
sette noe ut i livet ,
* (s)provesti neto, ostvariti neto

vare
Hive

jArJ>itiJiv
"
aldri i livet , ,
ni za ivu glavu, nikako, nipoto
sveve mellom liv og dd
* lebdjeti izmedu ivota i smrti
Det str om livet ce o . je
-Ar Radi se o ivotu. U pitanju je ivot
p harde livet * na mrtvo ime
det gr p livet los ce o ir radi se o
ivotu
p liv og dod -, na
Ar poto-poto, pa makar glave padale
bli truet p livet * prijetiti smru
Det str til liv ce Ar ivi se nekako
vekke noen til live ,

livssyn

Ar oyjeti nekoga, povratiti nekoga u ivot

ta livet av noen - k ubiti nekoga
kalle til livs y * povratiti u
ivot
2) (fornyelser) , A- zabava, veselje
Det er mye liv ute i byen je y
Ar Puno je zabave u gradu
vare ute p livet ce A- zabavljati se
3) (livtig aktivitet) * guva
liv og rre Ar guva
4) (kropp) -Ar tijelo
holde noen tre skritt fra livet ce , Ar ne doputati nekome da se priblizi, drati
nekoga na odstojanju
med liv og sjel Ar duom i tijelom
med liv og lyst ca , Ar
s p u n o volje, diiorn i tijelom
ikke eie skam i livet -Ar ne imati
stida
i mors liv y Ar u majinoj utrobi
5) (mage) -Ar eludac, trbuh
f seg noe i livet kc pojesti neto
sette til livs Ar pojesti
6) (midje) , nac -Ar struk, pas
Han la armen om livet hennes joj je
OKO * Stavio joj je ruku oko struka
7) (klesplagg) -Ar prsluk
livbelt|e -et, pl. -er -Ar pojas za
spasavanje
livbt -en -Ar amac za spasavanje
livlig -e A
1) (travel) Ar uurban
livlig aktivitet * uurbana
aktivnost
2) (frisk) , Ar ivahan, iv
en livlig fantasi Ar razigrana
masta
en livlig debatt -Ar ivahna diskusija
livmor -en (anat.) Ar maternica
livmorhals -en (anat.) Ar ue/grli
maternice
livmormunn -en (anat.) Ar otvor ma
ternice
livmorkreft -en (med.) Ar rak na
maternici
um4e^ej5egJ^paHHraj:e^H3flr^
nid se, izdravati se
hvredning -en , Ar spasavanje,
prva pomo
livsarving -en -Ar nuni nasljednik
livsfar|e en Ar ivotna opasnost
livsfarlig -e A no * opasan po ivot
livsforsikring -en Ar ivotno osiguranje
hvsforsikringspremi|e -en -Ar premija za ivotno osiguranje
liYspolis|e -en o * ugovor
o osiguranju ivota
livsstil -en Ar nain ivota
livssyn -et , ,

livssynsundervisning

285

* pogled na ivot, stav prema

ivotu, shvaanje i i v o t a
ha et kristent livssyn
, () *
prihvatiti kransko shvaanje iivota, biti (vjernik)
krcanin
livssynsundervisning -enf-a o
, * nastava razliitim shvaanjima ivota,
nastava o etikim vrijednostima
livstid -enf-a , * ivot, vijek
fengsel p livstid *
kazna doivotnog zatvora
livsvarig -e A * doivotan
lj -en * kosa
* mannen med ljen Ar smrt
1
10 -a (ullhr) , * dlaice, vunica
102 -en (mots. le) Ar vjetrometina
L.O. landsorganisasjon
lock out [lkkaut] -en * lokaut
1
lodd -et. pl. -f-er
1) (vektlodd) , + uteg
2) (i snor) , * visak, olovo
vre i lodd //
* biti uspravan/vertikalan
vare ute av lodd y , , ~ ne biti u visku, ne biti
uspravan
3
lodd -en , , k udes, kob, sudbina
Det falt i min lodd je y At Palo mi
je u dio
en tung lodd * teka sudbina
lodd -et, pl. -f-er
1) (seddel) , k sreka
vinne det store loddet *
izvui glavni zgoditak
ta lodd p noe * kupiti sreku
2) (i loddtrekning) , Ar drijeb
trekke lodd / , Ar
vui, izvlaiti kocku, rebati
Iodd|e' -enf-a (zool.) (Malotus villosus)
( ) Ar grenlandski sretac (vrsta
ribe)
2
Iodd|e -etf-a V
1) (stope) || , k lemiti II zalemiti
2) (mle dybde) () Ar mjeriti dubinu (viskom)
* lodde dybden i noe_ --, Ar shvatiti u potpunosti, d o kuiti do kraja
lodd|e 3 -etf-a V
lodde ut * dati na lutriju
loddebolt -en (tekn.) , Ar lemilo,
lemilica
ioddelamp|e -enf-a (tekn.) ,
Ar lemna lampa, lampa za lemljenje
lodden -t, -ne A , , >, , , -Ar upav, rutav, dlakav, maljav
loddrett -e A
1) (vertikal) , ^ *
uspravan, vertikalan
2) (direkte) , Ar potpun
2

lokomotiv

*Det er loddrett logn! To je ! k To je

p o t p u n a la!
* dumme seg loddrett ut ce Ar
p o t p u n o se obrukati
loddtrekning -en Ar izvlaenje kocke
lo|e -etf-a V
(om tepper o.I.) ce -Ar linjati se
loff -en Ar bijeli kruh
loft -et, pl. - , k potkrovlje, tavan
loftsbod -en Ar tavanska ostava
loftsleilighet -en y -Ar stan u potkrovlju
loftsrom -met , k soba
u potkrovlju
loftsrydding -enf-a / *
raspremanje/icenje potkrovlja
loggbok -enf-a kr brodski dnevnik
logikk -en * logika
logisk -e A Ar logian
logr|e -etf-a V k mahati repom
lojal
-e A , Ar lojalan, odan
lojalitet -en , Ar lojalnost, odanost
lokal -/, -e A , Ar mjesni, lokalan
lokal tid Ar lokalno vrijeme
lokalbt -en Ar lokalni brod
lokaIbedveIs|e -en Ar lokalna
anestezija
lokalavis -enf-a (.) Ar lokalne no
vine (pl.)
lokaI|e -et, pl. -er Ar lokal
Iokaliscr|e -te V Ar lokalizirati .
lokalmilj -et, pl. -f-er Ar lokalna
sredina
lokalsamfunn -et, pl. - * mjesna sre
dina
lokaIsamtaI|e -en Ar
mjesni telefonski razgovor
lokaltog -et, pl. - Ar lokalni vlak
lokk' -et, pl. - * poklopac
lokket p en koffert -Ar poklopac
kovega
ta av lokket -, *
otklopiti, skinuti poklopac
* lette p lokket Ar otkriti
dio neke tajne
2
lokk -en , , Ar uvojak, kovrda
pannelokk Ar uvojk na elu
1|^-/-- II^OMaviHTH/np^aMHTJijAL
m a m i d || domamiti/primamiti
lokke fram et smil * izmamiti
osmijeh
lokke noe fra en Ar
izmamiti neto od nekoga
lokk|e -etf-a (seg) V
(om hr) ce || ce, ce,
ce Ar izvijati se || izviti se, uvijati se,
kovrdati se
Hret lokket seg om hodet hans je y
/ Ar Sva mu je kosa u kovrdama
lokkemat -en -A- m a m a c
lokomotiv -et, pl. -f-er Ar lokomotiva
2

lokomotivferer

286

lokomotivferer -en, pl. -e , *

vlakovoda, strojovoda
lomm|e -enj-a uen * dep
innerlomme * unutaraji dep
* kjenne noe som sin egen lomme
uen * poznavati neto kao
vlastiti dep
* betale av sin egen lomme uena
* platiti iz svog depa
* gripe dypt i lommen y / * posegnuti d u b o k o u novanik/dep
* ha alle i lommen y Ar
drati sve u svojoj aci
lommebok -- * novanik
lommeduk -en * maramica
lommekalkulator -en * d i e p n o raunalo
lommekjent -e A
vre lommekjent i omrdet
y * poznavati neki kraj u prste
lommekniv -en -Ar depni no
lommelykt -en/-a / -k
depna svjetiljka/baterija
lommepenger pl. k deparac
lommeradio -en , *
depni radio, mali tranzistor
lommerusk -et y ueny k sitni u depu
lommetyv -en kr deparo
lommetrkl|e -et, pl. -r -Ar maramica
lommeur -et. pl. - * depni sat
Iomp|e -enj-a kr vrsta palainke od brana i krumpira
plse med lompe * kuhna hrenovka uvijena u palainku
lopp|e --
1) k buha
* ha lopper i blodet ,
* biti j a k o nemiran, biti nemirne
krvi
2) (for salg) kr predmet za prodaju na buvljoj pijaci
loppemarked -et. pl. -j-er Ar buvlja
pijaca, buvljak
lort -en , -A: izmel, balega
hundelort Ar pasji izmet
los -en , ,
Ar pilot, sprovodnik kroz opasne vode, peljar
losbt -en , * pilot-ski-brodbrod-sprovodniklosjakkje -enj-a * moraarski
kaput
los|e -te V || , Ar
sprovoditi II sprovesti, navigirati
Han loste den gamle damen over gaten
je * Pomogao
staroj gospoi da prijede ulicu
Skipet ble loset vel i havn je
y * Brod je bio sigurno sproveden
u luku
losjj -et, pl. -j-er * prenoite
kost og losji Ar hrana i nocenje
loslitt -e A , Ar pohaban, otrcan
loss A

lovende

kaste loss Ar odvezati brod

loss|e -etj-a || Ar istovarivati IJ istovariti
Skipet ble losset for kull cy Ar Iz broda su istovarivali ugljen
lossegjeng -en ,
grupa radnika na istovaru bro
da, luki radnicilott|e -enj-a y * ena koja radi u dobrovoljnim obrambenim jedinicama
lotteri -et, pl. -f-er * lutrija
lotterigevinst -en / Ar
lutrijski zgoditak/dobitak
1
lov -enj-et * dozvola
Hun gjorde det uten sprre om lov je
TO, a Ar Uinila je to, a
nije upitala za doputenje
gi noen lov Hl noe
, * dati nekome
dozvolu za neto, dopustiti nekome neto
f lov til noe * dobiti
dozvolu za neto
lov -en Ar zakon
vedta en lov Ar donijeti zakon
holde seg til loven ce * drati se
zakona
hndtere loven * upranjavati zakon
de uskrevne lover Ar nepisani zakoni
etter lovens bokstav no * po slovu
zakona
vre p kant med loven y ca
Ar biti u sukobu sa zakonom
vre forpliktet ved lov no ,
'r biti obavezan po zakonu, imati zakonsku obavezu
etter loven no ir po zakonu
oppheve en lov -Ar ukinuti zakon
/ lovens navn y Ar u ime zakona
2
lov -enj-et (ros) Ar pohvala
Takk og lov! ! Ar Hvala Bogu!
lovbestemmels|e -en * zakonska
odredba
lovbrudd -et, pl. - ir krenje zakona
1|' -etj-a V (prise) kr hvaliti
2
lovje -etj-aj-tej-de V
^- || ( ) -A- obeavati || obeati (nekome neto)
love noe hyt og hellig
obeati neto na svean nain
Han lovet bot og bedring je ce n o * Obeao je da ce se popraviti
*Det skal jeg love deg! To ! Ar
To ti mogu potvrditi!
2) (gi hp om) ,
kr obeavati, dobro nagovjetavati
Det lover godt for fremtiden To * prua dobre izglede za
budunost
lovende A -Ar koji obeava
Det ser ikke lovende ut To
2

lovfeste

287

* To ne obeava ba mnogo
lovfest|e -etj-a V || ~k ozakonjivati || ozakoniti
lovgivende A * zakonodavni
lovlig -e A * zakonit
vre ute i lovlig rend ,
* biti zakonito negdje, imati opravdanje za neto
ha lovlig unnskyldning , - imati opravdanu ispriku, imati opravdani razlog
lovlydig -e A , *
posluan, koji potuje zakon
lovls -/, -e A * nezakonit, bezakonit
lovord -et, pl. - pohvala
Iovovertredels|e -en * krenje zakona
lovprise -etj-a V || * hvaliti ||
pohvaliti.
lovstridig -e A , -k neza
konit, protivan zakonu
LP-pIat|e -enj-a -, - * LPploa, long-plej ploa
lubben -t, -bne A , * punaak, bucmast
et lubbent barn kr bucmasto dijete
ludder -et k kurva
lu|e' -enj-a k k a p a
* st med luen i hnden
* morati moliti za neto
lu|e -en * plamen
st i lys lue * biti
obuhvaen plamenom
g opp i lys lue * buknuti
plamenom
luft -enj-a * zrak
*Han behandlet henne som luft ce
* Ponaao se prema njoj
kao da ne postoji
*Luften gikk ut av ballongen je

Balon je ispustio zrak

* gi luft for sine flelser
- dati oduka svojim osjeajima
*en id som er grepet ut av lse luften
je * ideja koja je dola ni iz
ega
sprenge noe i luften y * dii u zrak
g i luften y * odletjeti u zrak
*Det ligger i luften ce y * Osjea
seu zraku
- ::
*et slag i lse luften , y
* beskoristan potez, udarac u p r a z n o
* henge i lse luften / y -k
visjeti/lebdjeti u zraku
i fri luft , y * na otvorenom, u prirodi
leve av luft , * ivjeti ni od ega, ivjeti od zraka i
vode
Programmet er p luften ce Program se upravo emitira
luftangrep -et.pl. - * ' z r a n i napad
luftavkjoling -enj-a * zrano
:

luftveier

hlaenje
luftbro -- * zrani most
luftbren -/, -ne A (mil.) - * zrano-desantni
luftje -etj-a V
1) II / * vjetriti ||
provjetriti/izvjetriti
lufte kjkkenet k provjetriti
kuhinju
2) lufte seg || * izlaziti
II izai na zrak
Jeg gr for lufte meg
* Idem udahnuti raalo svjeeg
zraka
3) (ta ut) || k izvoditi II izvesti na zrak
lufte hunden nea * prosetati psa
4) (gi uttrykk for) || y
kr iznositi || iznijeti u javnost
lufte sine synspunkter
iznijeti svoje gledite
lufte et sprsml med noen c
* raspravljati s nekim o nekom
pitanju
luftfart -en * zrakoplovstvo
luftforandring -enj-a k promjena
zraka
luftforsvar -et , (.) * ratno zrakoplovstvo, zrakoplovne snage (pl.)
luftforurensning -en /
* zagadenje/zagadivanje zraka
luftfukter -en, pl. -e k ovlaiva
zraka
luftgevr -et, pl. -j-er k zrana
puka, zranica
lufthavn -enj-a , * aerodrom, zrana luka
luftig -e A , * vazduast, zrakovit
en luftig kjole ,
* leprana haljina
et lyst og luftig vrelse
* svijetla i zrana soba
et luftig argument * slab argu
ment
luftlinjje -enj-a kr zrana linija
/ luftlinje y * u pravoj liniji
luftpost -en ^/ * avionska
pota
med luftpost
avionom
luftrr -et, pl. - (anat.) * dunik
luftrrsinfeksjon -en (med.)
k infekcija dinih puteva
luftrrskatarr -en (med.) * laringitis
luftskip -et, pl. - ,
zrana lada, zrani brod, zrakoplov
luftspeiling -en
fatamorgana
Iufttett -e A ,
* hermetian, nepropustljiv za zrak
Iufttom -t, -me A , * bez
zraka, bezraan
luftveier pl. (anat.) * dini putevi

luftventil

luftventil -en * ventil za zrak

luftvern -et (mil.) -k protuzrana obrana
luftvernkanon -en (mil.) *
protuavionsko orude
lugar -en ( ), Ar kabina (na
brodu)
lugg -en ( ), ,
* pramen kose (koji pada preko ela),
uperak
lyslugg , Ar svjetlokosi. plavokosi
pannelugg * ike
lugg|e -etf-a V * vui za kosu
Iuk|e -enf-a
1) (pning) * otvor
takluke Ar potkrovni otvor
2) (ekspedisjons-) * salter
billettluke , * salter za prodaju karata, biletarnica
lukeparkering -en y *
parkiranje u nizu ili redu
1
lukkje -et, pl. -er
* sitte bak ls og lukke Ar
sjediti iza reetaka
lukk|e -etf-a V
1) (stenge) (trans.) - ( | . *
zatvarati || zatvoriti
Lukk doren! ! * Zatvori vrata!
lukke seg inne i seg selv ce y , ce y ir povui se u sebe, zatvoriti se u
sebe
lukke et studium
* ograniiti prijem studenata
lukke ovnene for noe
* zatvarati od pred neim
2) (stenges) (intrans.) ce ||
ce k zatvarati se || zatvoriti se
Forretningene lukker klokken fem ce pajy y ~k Prodavaonice se zatvaraju u
pet sati
3) lukke opp || * otvarati ||
otvoriti
lukket -e A Ar zatvoren
lukketid -af-en () *
vrijeme zatvaranja (prodavaonica)
lukning -en = lukking -enf-a * zatvaranje
Denne blusen har lukking bak ce * Ova-bluza-zakopava-se-pozadi
lukningsvedtekter pl. o
( .) propisi radnom vremenu
(prodavaonica i sl.)
luksuris -t. -e A Ar luksuzan
luksus -en * luksuz
luksushotell -et, pl. -f-er * luksuzm*
hotel
luksusskatt -en * porez na
luksuznu robu
lukt -enf-a * miris
Iukt|e -etf-a V
1) * mirisati
Parfyme lukter godt ir Parfem lijepo mirie
2

lunge

288

Det lukter ryk kr Mirie na dim

lukte vondt , * smrditi, zaudarati
2) ( lukte p noe) || *
mirisad || pomirisati
lukte p en rose * pomirisati
ruu
Nr hun lukter middag, kommer hun med en gang
, * im
namirise ruak, odmah e d o d
* lukte s vidt p noe ,
* pomirisati ovla neto,
taknuti ovla neto
luktesans -en * ulo mirisa
luktfjerner -en, pl. -e * odstranjiva mirisa
luktfri
-e A * bez mirisa
lull|e -etf-a , ||
Ijuljukati, uljuljkivati || uljuljkati
lulle noen i sovn y * uljulj
kati nekoga u san
lumbago -en (med.) * lumbago
lummer -t, -mre A k sparan
en
lummer
sommerettermiddag

* jedno sparno ljetno popodne

lumpen -t, -ne A , * podao, nepravian
Det var lumpent gjort av deg! To je
! * To je bilo podlo od tebe!
lumsk ~e - k p o d m u k a o
lun -t, -e A
1) (skjermet) / , y
* zaklonjen/zaticen od vjetra, u zavjetrini
sl seg ned p et lunt j/^ ce y kr ulogoriti se u zavjetrinu
2) (om person) , , Ar
blag, prijatan, dobroudan
et lunt menneske * dobroud a n ovjek
et lunt smil Ar blag osmijeh
lund -en , raj, Ar umarak, gaj, lug
lunje -et, pl. -er
1) (innfall) * ud, narav
Hun har mange luner je 'r J a k o je
udljiva
2) (sinnstemning) -Ar raspoloenje
vre i godt lune Af biti
:d
o
b
ro
ra
sp
ol
oen
~
-- vre i drlig lune , Ar biti
neraspoloen, ljut
naturens luner /
* neprevidljivost/prevrtljivost
3) (vidd) -Ar h u m o r
2
lun|e -etf-af-te V ( /) *
tititi (od vjetra/hladnoe)
lunefull -t, -e A , Ar udljiv,
kapridozan
lunet -e A Ar udljiv
lung|e -enf-a (anat.) * plua
hoyre lunge kr desno pluno
krilo
Han skrek av sine lungers fulle kraft ce
1

lungebetennelse

289

* D e r a o se iz sveg glasa
lungebetennelse -en (med.) , + upala plua, pneumonija
lungekreft -en (med.) * rak na
pluima
lunken -/, -kne A
1) * mlak
Teen er lunken je * aj je mlak
2) (om person) , * mlak, mlitav
en lunken mottagelse * mlak prijem
en lunken holdning / ir mlitav/
mlak stav
lunsj [lnsj] -en , * ruak, uina
Iunsjpaus|e [lnsj-] -en * pauza za
uinu
Iunt|e -- * fitilj
sette fyr p lunten * zapaliti
fitilj
* lukte lunten / *
nanjuiti prijevaru/podvalu
* ha lang lunte , * imati kasno paljenje, teko kapirati
lup|e -enj-a , ir povealo, lupa
granske under lupen * staviti
pod lupu
1
lur -en , , ir drijemanje,
drijeme
l u r -en ( ) * rog (od brezove
kore)
3
lur S
1) (bakhold) * zasjeda
ligge p lur y , ir sjedjeti
u zasjedi, vrebati
2) ha noe p lur y * imati
neto u rezervi
lur -t, -e A * lukav
en lur id ~ 'pametna ideja
Han blunket lurt je ir Lukavo
je namignuo
*Han er en lur rev je * On je
prava lisica
lur|e -te V
1) (spionere) * vrebati
Katten lurer p musa * Maka
vreba mia
2) (narre) || , ||
* varati || prevariti, nadmudrivati ||
nadmudriti
- Han-erietra lure r a j e -
ga je prevariti
De lurte ham cy ra * Prevarili su ga
* lure noen opp i stry y
* uvaliti nekoga u tekoe
3) (snike) lure seg unna ce ||
ce ir izvladti se || izvud se
lure seg til noe ce ,
* domai se neega
prijevarom, doi prijevarom do neega
Han lurte seg til gjore det je .
je y * Kriom je to uradio.
Uradio je to u tajnosti
4) (gruble) , ce *
4

lyd

razmiljati, nositi se milju

Jeg lurer p kjope en bil ce
* Mislim se da li da kupim auto
Jeg lurer p hvordan det skal g ce
TO * Pitam se na to e to izai
lureri -et, pl. -f-er , * prijevara,
smicalica
Ikke kom med noe lureri n! ! * Nemoj sad pokuavati s nekim smicalicama!
Det m vare noe lureri i spillet
* Ovdje ima neka smicalica
luring -en , ir Iukavac, lisac
Du er litt av en luring *
Veliki si ti Iukavac
lurvet -e A , * odrpan, drljav
en lurvet person * odrpanac
en lurvet hund nac * drljav pas
lus -enj-a (zool.) , * u
f lus * dobiti ui
*Det gr som lus p tjrekost Ta . * Ta stvar mili
sporije od pua. Jedva se kree
*Jeg kjenner lusa p gangen (
je ) * Poznajem sortu (im je vidim)
Iusekoft|e -enj-a (c ) * demper na zakopavanje (s posebnom arom)
lusing -en * amar
Han fikk en kraftig lusing je
* D o b i o je vru amar
lusk|e -etj-a V ce, , ce, ce * uljati se, lunjati, vrzmati se, muvati se
Han lusket omkring som en spion ce
* uljao se tu okolo k a o
pijun
luske bort ce * oduljati se
lut -en * luina, lug
vaske med lut y * prati u luiini
* g for lut og kaldt vann ce
* potucati se od nemila do nedraga
*Her m det skarpere lut til ce yno ir Ovdje se moraju upotrijebiti otrije mjere
lut -/, -e A ir pognut
luta ADV
Jeg er hita lei maset ditt * Sit sam tog tvog gnjavljenja
lutefisk -en y * suena
riba omeksana u luzint
.
luthersk -e ADJ * luteranski
lutt -en (mus.) * lutnja, leut
lutter ADV
* vre lutter ore ,
ce y * paljivo slusati, pretvoriti se u uho
ly -et , * zaklon, sklonite
soke ly , ce * p o traiti zaklon, skloniti se
i ly av / ir pod zaklonom/
zatitom
/ ly av mrket * zatieni
mrakom
lyd -en * zvuk
1

lydblge

290

Han ga ikke en lyd fra seg .

* Nije pustio ni glasa. Nije ni
pisnuo
* sl til lydfor noe * agitirati
za neto
* gi lyd fra seg ce (, )
* javiti se (telefonom, pismom)
*Vi har ikke hort en lyd om dette
o * Nita nismo uli o tome
lydbolg|e -enj-a * zvuni val
lydbnd -et, pl. - Ar magnetofonska vrpca/traka
lydbndopptak -et, pl. - ic
magnetofonski snimak
lydbndopptaker -en, pl. -e * magne
tofon
!
Iyd|e -de/lod, lydt V
1) (hores) , ce ir zvuati, ud se
Denne forklaringen lyder merkelig O B O Ar Ovo objanjenje zvui
udnovato
Det ld stemmer utenfra cy ce
* uli su se glasovi izvana
2) (ha som innhold) * glasiti
Denne regningen lyder p 100 kroner
100 Ovaj raun glasi na 100
kruna
_
Brevet lyder som folger ... ...
* Pismo glasi o v a k o ...
lyd|e- -de/ld, lydt V 1) (adlyde) ce, ir polcoritise, sluati
Barna m lyde foreldrene ir Djeca moraju s{usati roditelje
2) Hunden lyder navnet Passopp ce
* Pas se odziva na ime Pasop
lydig -e A , * posluan, pokoran
lydighet -en . * poslunost,
pokornost
lydls -t, -e A , * beuman,
neujan
lydmuren (best.) , -
zvuna barijera, zvuni zid
lydpott|e -enj-a (tekn.) () * priguiva (zvuka)
lydskrift -en * fonetsko pismo
lyge - lyve
lykkje -enj-a , ycnex * srea, uspjeh
HanJiar-alltid lykken med seg ra
* Uvijek ga prati srea
Lykken smilte til ham ce *
Srea mu se osmjehnula
* Enhver er sin egen lykkes smed je
cpefte * Svatko je kova svoje srece
gjre lykke , ycnex * ima
ti uspjeha, postii uspjeh
*Lykken var bedre enn forstanden
cpehe ,
fe^jjfr i m a d v i e sree nego pamed, Bolje sretan nego
pametan
* vre en lykkens pamfilius *
biti sretne ruke
Til lykke med dagen! /-

lyne

! ir estitam praznik/rodendan!
Bedre lykke neste gang! !
Vie sree idui p u t !
en Guds lykke , ir Boja
srea, na sreu
Lykke til! ! je ca ! * Sretno!
*Lykken str den kjekke bi
* Hrabroga srea prati
*De dro p lykke og fromme cy
* Poh' su nasumce
lykkelig -e A ~k sretan
en lykkelig barndom * sretno
djetinjstvo
* vre i lykkelige omstendigheter y
-Ar biti u drugom stanju
lykkeligvis AD V ir sreom
lykkejeger -en, pl. -e ,
Ar lovac na sreu, avanturist
lykkerus -en Ar opijenost sreom
lykkes lyktes, lykkes V || Ar uspijevad fl uspjeti
Det lyktes ham gjore det je ro .
je -Ar Uspio je to uraditi.
Polo mu je za rukom
lykkes til eksamen ,
Ar uspjeti na ispitu, poloiti ispit
lykkes killing -en -Ar
novi koji donosi sreu
lykketall -et, pl. - -Ar broj
koji donosi sreu
lykketreff -et, pl. , . -Ar sretna podudarnost, sretan sluaj
lykknsk|e -etj-a V Ar estitati
lykknskning -en , * estitanje.
estitka
lykt -en
1) , * lampa, fenjer
* Forestillingen gr for rod lykt je pac Ar Predstava je rasprodana
* lete med lys og lykte * traiti
svijeom
gatelykt Ar ulino syjetlo
2) (bil-) , Ar syjetlo, far
frontlykt Ar prednje syjetlo
3) (lomme-) , * depna
svjetiljka, baterija
lymfekjertel -en, pl. -tier (anat.) -Ar
limfna lijezda
Jym fe knut|e_^_^a / J op -Ar-li m f n i vo TZT.
lyn -et, pl. - Ar munja
Lynet slo ned i et tre je y Ar
G r o m je udario u drvo
med lynets hastighet Ar munjevitom brzinom
*ynene skjt lyn cy -Ar Od su sijevale
*som lyn fra en klar himmel
ir kao grom iz vedra neba
lynavleder -en, pl. -e , ir grom o b r a n , munjovod
lyn|e -te V || -Ar sijevati || sijevnuti
Det lyner og tordner ute *
Vani grmi i sijeva
ynene lyner Ar Oi sijevaju

291
vre lynende intelligent - biti izuzetno inteligentan
lyng -enj-et (bot.) , * vrijes
lyngmo -en * vresite
lynkrig -en * munjeviti rat
lynkurs -et, pl. -f-er / * kratak/
saet teaj
lynn|e -et , . * ud, narav,
temperament
ha et godt lynne * biti blage
naravi
lynnedslag -et, pl. - * udar groma
lynrask -e A * munjevit
lynsj|e -etj-a V * linovati
lyr -en (zool.) (Pallachius) * vrsta ribe
lyrjkk -en * linka
lyriker -en, pl. -e * liriar
lyrisk -e ADJ -Ar lirski
1
lys -et, pi
lt , * svjetlo, svjetlost
solens lys -* sunevo svjetlo
* se dagens lys -Ar ugledati svjetlost dana
* Denne saken tler ikke dagens lys Ta ce
/ -A: Ta se stvar
ne moe/smije iznijeti na svjetlo dana
* trekke noe frem i lyset ,
* objelodaniti neto,
iznijeti neto na vidjelo
*d fore noen bak lyset , Ar prevariti nekoga, obmanuti nekoga
*Det stiller saken i et underlig lys O B O
Ovo baca udno svjetlo na
stvar
* se noe i dets rette lys y
* vidjeti neto u pravom svjetlu
*Det gikk et lys opp for ham je. je y je * Sinulo mu je. Shvatio
je u emu je stvar
* kaste lys over noe * rasvijetliti neto
* se saken i et annet lys
* razmotriti stvar iz drugog ugla
* Dette stiller saken i et nytt rys O B O
A: Ovo mijenja stvar
* stille i et uheldig lys y
-A- pokazati u loem svjetlu
Han er ikke akkurat noe lys
-A: Nije ba blistav um
skolelys~6niicfz * blistav uenik
2) (voks-) () * (votana) svijea
* brenne sitt lys i begge ender c
, * goriti svijeu s
oba kraja, troiti sebe nemilice
sitte som et tent lys *
sjediti pravo k a o svijea
stearinlys /
stearinska/votana svijea '
3) (belysning) , * osvjetljenje,
svjetlo, rasvjeta
skru av lyset -A: ugasiti svjetlo
skru p lyset * upaliti svjetlo
Lyset gikk je * Svjetlo je nestalo

lysende

legge inn lys *

uvesti elektrino osvjetljenje
2
lys -t, -e A
1) * svijetao
Det er helt lyst ute je *
Vani je sasvim svijetlo
*midt p lyse dagen -A- usred bijela
dana
Det begynner bli lyst -Ar Svie
vcere lys i huden * imati svijetIu put
2) (blond) , -k plav, svijetao
Han har lyst hr * Ima plavu
kosu
3) (positiv) , , *
pozitivan, optimistian, bolji
Saken har sine lyse sider Ta
* Ta stvar ima i svojih svijetlih
strana
se lyst p tingene /
Gledati optimistiki/vedro na stvari
g en lys framtid i mote y
* ii u susret svijetloj budunosti
Det ser lyst ut cy -Ar Izgledi su
dobri
4) (intelligent) -Ar pametan
Han har et lyst hode je ' A : On je
bistra glava
f en lys ide ,
-A: dobiti sjajnu ideju, doi na sjajnu
- ideju
5) (om lyd) , * zvonak, jasan
ha en lys stemme -k imati
zvonak glas
lysbild|e -et, pl. -er , -A: dijapozitiv, slajd
lysbildeapparat -et. pl. -j-er * dijaskop
lysbildeframviser -en, pl. -e k dijaskop
lysje -te V
1) , , || ,
* svijetliti, sijati, zariti || ozariti, zraiti
Mnen lyste om natten je -A:
Mjesec je sijao nou
lyse opp , , k osvijetliti, ozariti, zasjati
Hun lyste opp da hun s ham ce
ra je
Sva se ozarila kad ga je ugledala
* banne s det lyser *
psovati na mrtvo ime
2) (offentliggjre)
-A: zvanino objaviti, oglasiti natjeajem
Stillingen er lyst ledig je
* Raspisan je natjeaj za to mesto
Det er lyst for dem je * Najavljeno je njihovo yjencanje
lyse fred over noens minne
* moliti za pokoj due
lyse noen i bann /
-Ar baciti anaterau/prokletstvo na nekoga
lyse ut en stilling -A: oglasiti slobodno radno mjesto
lysende A , * svjetlei, blistav

lysekrone

292

en lysende karriere * blistava

karijera
et lysende eksempel -k primjer za
ugled
lysekron|e -enj-a kr luster
lyserd -t, -e A
1) , k ruiast, roza
lyserd halt * ruiasl eir
2) (pol.) * ljeviar
lyseslukker -en, pl. -e
1) racimo * gasilo za svijee
2) (Jig.) * osoba kpja voli drugome kvariti radost
lysestak|e -en , k svijenjak
lysing -enj-a () * najava
vjenanja (oglasom)
lyskaster -en, pl. -e * reflektor
lyskje -en (anat.) k prepona
Iyskebrokk -enj-et (med.) y k kila u
preponi
lysmaler -en, pl. -e (foto.) * svjetlomjer
lysn|e -etj-a V
1) II * svitati || svanuti
Det lysner av dag * Svie
2) Hret hennes lysner om sommeren Koca joj
* Kosa joj poplayi preko
ljeta
lysnett -et , * mrea elektrinog osvjetljenja, elektromrea
lysning -en
1) (det lyse) * svjetlucanje
2) (i skog) k proplanak
lysningsblad -et, pl. - k slubeni list
lyspunkt -et, pl. -/-- * svijetla toka
lyspr|e -enj-a * arulja
Iysreklam|e -en k neonska reklama
lysrr -et, pl. - k neonska cijev
lyssky (-e) A , * mraan, nezakonit
en lyssky virksomhet - -k mrana
djelatnost
et lyssky dyr ce
* ivotinja koja se kloni svjetlost
lysstyrk|e -en k jaina svjetla
lyst -enj-a , * volja, elja
ha lyst til noe * eljeti neto
Jeg han lyst til se denne filmen
--Ar-elim vidjeti ovaj film
:
Jeg har lyst p sjokolade ce *
Jede mi se okolada
*hver sin lyst no * svatko po
svojoj elji
*ei blott til lyst * ne samo za
zabavu
* synge av hjertens lyst *
pjevati iz svcg srca
seksuelle lyster * seksualne elje
lystbetont -e A , , *
eljen, iz elje, dobrovoljan
et lystbetont studium * studij iz
elje
lystfarty -et, pl. -j-er k j a h t a

lre

lystig -e A , * veseo, vedar

en lystig fyr , * veseo momak, veseljak
et lystig lag k veselo drutvo
lystighet -en , * veselje, vedrina
lystmorder -en, pl. -e * ubojica manijak
lystr|e -etj-a V || (), ! ce () k sluati || posluati (nekoga), pokorid se (nekome)
Du m lystre din far ce .
Mora se pokoriti ocu.
Mora posluati oca
Bilen lystrer ikke rattet je *
Upravlja je otkazao
lystspill -et, pl. - k komedija
lysr -et, pl. - k svjetlosna godina
lyt|e -et. pl. -er , k mana, greka
vre uten lyte k biti bez mane
lytefri -tt, -e A * bez mane
lytt A k loe zvuno izoliran
Det er et veldig lytt hus ce
* U ovoj se kui uje svaki zvuk
lyttje -etl-a V
1) (hre p) * sluati
De lytter til sportssendingen i radioen
* Sluaju sportski
prijenos na radiju
2) (prve hore) *. prislukivati
Hun lytter ved dorene kr O n a prislukuje na vratima
lytter -en, pl. -e (.), (.) *
sluatelj (m.), sluateljica (f.)
lyve ly, lyet V || * lagati || slagati
Hvorfor lyver du for meg? ? k
Zato mi lae?
lr -et () k koa (tavljena)
Vesken er av"lr je * T o r b a je
od k o i e
lrd -e A k uen
en lrd mann * uen ovjek
lrdom -men
1) , * znanje, uenost
ha mye lrdom k biti vrlo uen
2) * pouka
ta lrdom av noe
izvui pouku iz necga
lr|e' -enj-a
1)(fagutdannelse) >,__
k
segrtstvo
g i lre hos noen ,
/ * uiti kod nekoga, biti
uenik/egrt negdje
2) (vitenskap) , * uenje, znanost,
nauka
lren om solsystemene * nauka sunanim sistemima
Ir|e 2 -te V
1) II * uiti || nauiti
Jeg har lrt leksen * Nauio
sam lekciju
Jeg skal lre deg vre ulydig! re ja
! * Nauit u te ja poslunosti!

lrebok

293

Hun er flink til lre fra seg

* Ona zna prenijeti znanje drugima
lre noen kjenne ~k upoznati
nekoga
lre utenat * nauiti napamet
*En lrer s lenge en lever ce je
* ovjek se ui dok je iv
lre noen opp * obuavati
nekoga
lre noen noe / *
uiti nekoga neto/neemu
lrebok -enj-a * udbenik
lrebok i norsk for utlendinger
* udbenik norvekog jezika
za strance
lregutt -en , * uenik, naunik, egrt
lremiddel -et, pl. -/-dier ,
nastavno sredstvo, uilo
lrenem
-me ADJ , * bi
str, koji lako ui
lrepeng|e -en , * nauk, p o u k a
lrer -en, pl. -e (.), (.),
(.), (.) * nastavnik (m.),
nastavnica (f.), uitelj (m.), uiteljica (f.)
lrerik -/. -e A * pouan
lrerinn|e -en/-a , * nastav
nica, uiteljica
Irerrom -met, pl. - * nastavnika zbornica
lrerskoI|e -en , * uiteljska kola, pedagoka akademija
lrervrels|e -et, pl. -er () *
(nastavnika) zbornica
lresetning -en , * uenje, doktrina
lrevillig -e A ,
* koji lako ui, koji se da lako pouiti
lrling -en (y ), * uenik (u
privredi), naunik, egrt
lrrem -men * koni remen
ledig -e A
1) (ren) * ist
2) (verdifull) * vrijedan .
Io|e -a ( ) * sjenara (obino
na ispai)
left -et, pl. 1) (det lofte) , * dizanje, podizanje
2) (fig.) , * veliki napor,
pothvat
!
4aft|e ,-/7/,--*__

innfri et lofte * ispuniti

obeanje
holde et lofte * odrati
obeanje
bryte et lofte * ne odrati
obeanje
left|e 2 -et/-a V || 11/ * dizati
II podii/podignuti
Han loftet barnet opp p armen je
y * Podigao je dijete u naruje
loftet stemning >, * oduevljeno raspoloenje, oduevljenje

lnnsopprykk

lftebrudd -et, pl. - * krenje

obeanja
lfterik -t, -e A ,
* koji m n o g o obeava, obeavajui
lgn -en * la
lgnaktig -e A * laljiv
ha en lgnaktig natur * biti
laljivac
lgner -en, pl. -e , * laljivac
Han er en uforbederlig lgner je
* Nepopravljiv je laljivac
lk -en (bot.)
1) (Allium) () * (crai) luk
2) (knoll) k lukovica
lkk|e' -en/-a * oma
2
lokkje -a (plass) / y
, * neizgraen/slobodan prostor u
gradu, poljana
lnn -en/-a -k plaa
Lnnen er 3000 kr. i mneden je 3000
k Plaa je 3000 kruna mjeseno
f lnn for strevet /
* biti nagraen za trud/muku
* Utakk er verdens lonn
* Svijetu nit nadrobi nit nasoli
f lonn som fortjent * biti nagraen prema zasluzi
lnn -enj-a (bot.) (Acerplatanoides) , *
javor
lnn|e -et/-a/-te V
1) || k plaati || platiti
Sjefen lonner sekretren sin bra
ef d o b r o plaa svoju tajnicu
2) lonne seg ce * isplatiti se
lnning -enj-a k plaa
lnningsdag -en k dan isplate
plae
lnnsavtalte -en o -k ugovor o
plaama
lnnsglidning -en
* poveanje plaa mimo odredbi ugovora o plaama
lnnsklassje -en * platni razred
lnnskonto -en, pl. -erI-konti ~k tekui
raun
lnnskrav -et, pl. - * zahtjev za plau
lnnsnemnd -a ___
* organ koji posreduje izmeu zaposlenih i poslodavaca kad se direktnim pregovorima i
arbitraom ne postigne dogovor o plaama
lnnsom -t, -me A , * unosan,
rentabilan
1

Lnnsoppgav|e --
* izvjetaj koji poslodavac alje
poreznoj upravi o godinjoj zaradi svakog zapos lenog
lennsoppgjer -et.pl. - k obraun plae
lnnsopprykk -et, pl. -
* prijelaz u vii platni razred
1

lnnsplegg

294

lnnsplegg -et, pl. - -k poviica

plae
lnnssats -en * platna tarifa
lnnsslipp -en * obraun plae
lnnssystem -et, pl. -/-er * platni
sisiem
lnnstaker -en, pl. -e , *
zaposlen, primalac plae
lnnstakerorganisasjon -en * organizacija zaposlenih
lnnstariff -en * platna tarifa
lnnstillegg -et, pl. - ,
* poviica (plae)
lnnstrekk -et, pl. - ( ) *
odbitak poreza (od plae)
lnnstrinn -et, pl. - k platni razred
lnnsutvikling -enj-a * kretanje placa
lnnsvilkr -et, pl. - k platni uvjeti
lnnskning -en * poveanje plae
lp -et, pl. 1) (sport)
trka
billp * automobilske trke
skytelp * brzo klizanje
ddt lop * mrtva trka
2) (om tid) TOK k: tok, tijek
Jeg regner bli ferdig i lpet av denne uken * Raunam da u biti gotov u toku ovoga tjedna
i det lange lop * na dugu stazu
/' lpet av ret y ,
u
toku godine, tokom/tijekom godine
/ tidens lop kr vremenom
3) (far, lei) TOK tok
elvelp TOK * tok rijeke
gi trene fritt lop * pustiti
suze da teku
4) (p skytevpen) * cijev
kanonlop * topovska cijev
gevrlop * pucana cijev
lpe lop, lpt V * trati
Jeg m alltid lpe for n bussen
* Uvijek moram
trati da bih stigao na autobus
Jeg ble lpt overende cy * Oborili su
me
lpe lopsk ce ( ) -k otrgnuti
se (od kontrole)
Hesten lop lopsk ce * Konj se otrgao
* J^isenejopjopsk cy -k Cijene
su pomahnitale
lpe sin vei * pobjei
* lope beina av seg etter noe ,
* juriti za
neim, pasti s nogu da bi se neto dobilo
lope en risiko ce * izlagati se
riziku
p lpende bnd , ,
* jedan za drugim, bez prekida, lanano
holde noen lpende underrettet * nekoga neprekidno izvjetavati o toku dogadaja
d la tankene lope *
pustiti mislima na volju

lpetid
betale de lpende utgifter
kr plaati tekue raune
Rentene p lnet er begynt lope
cy / * Kamate na
zajam ve su dospjele za naplatu/uplatu
De to veiene loper parallelt Ta n y r a /
* Ta dva puta idu/teku paralelo
Sinnet lop av med henne ce.
je * Razbjesnila se.
Izgubila'je kontrolu nad sobom od bijesa
lope av seg ekstra vekt , *
skinuti kilau tranjem, skinuti prekomjernu teinu tranjem

lope av stabelen || , (.)

porinjavati | porinuti,
(fig.) biti svjeano otvoren
lpe etter jentene trati
za djevojkama
Tiden har lopt fra ham ra je *
Vrijeme ga je pregazilo
Konen har lopt fra ham ra je *
ena ga je ostavila
lope fra sitt ansvar *
pobjed od odgovornosti
* Tennene mine lper i vann ved tanken p en saftig
biff MH
kr Voda mi poe na usta pri pomisli na
soan biftek
*Det lp kaldt nedover ryggen p meg
cy . * Podilazili su
me marci. Stresla me jeza
lope omkring og sladre
* ogovarati na sve strane
lpe opp i store summer
* dostii velike iznose
Jeg lop p ham i pausen
kr Nabasao sam na njega za vrijeme
pauze
Elvene lper sammen ce y * Rijeke se ulijevaju jedna u drugu
Melken har lopt sammen ce / * Mlijeko se zgrualo/usirilo
Folk kom lpende til cy * Ljudi
su dojurili
*d lpe ut i sanden ce y ,
+ pretvoriti se u nita, biti bez
rezultata
*d lope linen ut \jfrJLdo k r a j a
lpedager pl. * rok za plaanje
lper -en, pl. -e
1) (sport.) * trka
skilper k skija
skytelper * kliza
2) (i sjakk) , * lovac (u ahu)
3) (bord-) ( ) kr (uzak i
dugaak) stolnjak
4) den rode lperen * crvena staza
lpeseddel -en, pl. -dier * letak
lpetid -en
1) (kon.) * duina trajanja zajma
2) (brunsttid) * vrijeme parenja

lpsk

295

lopsk A
lpe lopsk II (o ), || ce,
II ce || odjuriti (o konju), || otrgnuti se, ||
oteti se
lrdag -en * subota
lrdagsfri 5" . -k slobodna subota
ha lrdagsfri * imati
slobodnu subotu
ls -t, -e = laus A
1) (ubundet) , , , * nevezan, osloboen, odvezan
slippe los fanger ir pustiti
zatvorenike
Han kom seg los je ce ic
Uspio je da se oslobodi
Hunden er los . ce ! ic
Pas nije vezan. uvajte se psa!
skrive p lose ark Ar pisati na pojedinanim listovima
2) (mots. fast) * labav
Mutteren sitter lost ce . * Matica se olabavila.
Matica nije dobro zavrnuta
lose og ledige muskler -Ar
oputeni miii
los sno / * prani/praast
snijeg
g lost med pengene y ueny -Ar
drati novac u d i e p u
g med hret lost , c
/ * razvezati kosu,
ii raspletene kose
slippe seg los ce,
* osloboditi se, dati sebi oduka
selge noe i ls vekt /
* prodavati neto na kile
ls mage ic proliv
stirre lst i lufta y * zuriti u
prazno
los ammunisjon , -Ar
orak, manevarska municija
*Det gr p helsa los To * To
kodi zdravlju
* g los p en oppgave ,
ce nocao Ar prionuti na zadau, baciti
se na posao
* fare med lost snakk ce ir
baviti se ogovaranjera
* snakke om lst og fast o
ic ~goVofffi o svemu i svaemu,
askati
et lst overslag * okvirna procjena
komme med et lost overslag
Ar okvirao procijeniti
ha lose forbindelser Ar
imati neke olake veze
gatens lose fugler * uliarke
ls|e -te V
1} (gjore fri) / || , || ,
II , || , II * razrjeavati/razrjeivad

lsrive

II razrijeiti, odrjeavati || odrijeid, razvezivati ||

razvezati, razdrjeivati || razdrijeiti, oslobadati ||
oslobodid
Denne knuten er vanskelig lose ce
. je
* Ovaj vor se teko razvezuje. Ovaj vor je teko
odrijeiti
lose noen fra fangenskap
* osloboditi nekoga iz ropstva
* lose p tungebndet til noen
, * razvezati
nekome jezik, natjerati nekoga da govori
lose noen fra sin stilling , * oslobo
diti nekoga dunosti, ukloniti nekoga s poloaja
2)
(Jinne svar p) || ,
/ || Ar rjeavati II rijeiti, razrjeivati/razrjeavati || razrijeiti
Konflikten ble lost je 'r Sukob
je bio rijeen
lse kryssord * avati krialjku
3) ( lose opp) || Ar rastapati II rastopiti
lose opp sukker i vann y
* rastopiti eer u vodi
4) lose seg opp || ce, || ce,
II ce Akr || rastopiti se, || rasturiti se, || razii
se
Tken lste seg opp ce ir Magl
se razila
lsepenger pl. , * otkupnina, o t k u p
lsgjenger -en, pl. -e Ar Iutalica"
lslate -lot, -latt V || ( )
Ar putati II pustiti (na slobodu)
Han ble lslatt fra fengselet je
* Pulten je iz zatvora
lsnje -etj-a V
1) (trans.) || , ||
/ -Ar poputati || popustiti,
labaviti || razlabaviti/olabaviti
Han lsnet p slipset je -Ar Olabavio je manu
lsne et skudd , * opalid iz puke, ispaliti metak
2) (intrans.) I) ce, ce || ce ic II otkaiti se, labaviti se || olabaviti se
Lampen lsnet fra veggen og falt ned ce
Ar Lampa se otkaila od
zid i p a l a
Malingen lsner fra veggen ce ca
* Boja se ljusti sa zida
lsning -enj-a
1) (resultat) -A- rjeenje
finne en lsning p problemet > -Ar nai rjeenje problema
2) (opplsning) Ar rastopina, otopina
en opplsning av salt og vann
ir rastopina soli i vode
lsningsmiddel -et, pl. -j-dler * otapalo,
rastvorno sredstvo
lsrive -re(i) v. -revet V || ce, ||
ce * I) otrgnuti se, || istrgnuti se

lssalg

296

Hun losrev seg fra hans favn ce -Ar Istrgla se iz njegova zagrljaja
lessalg -et, pl. - -Ar slobodna prodaja
Jeg kjper avisen i lssalg y * Kupujem novine u slobodnoj
prodaji
lssalgavis -enf-a cy y
k novine koje su samo u slobodnoj pro
daji
leser|e -et * pokretna imovina,
pokretnina
lev -et, pl. - = lauv k lie
lY|e -enj-a (zool.) * lav
*modig som en love * hrabar kao
lav
vre som en love i bur ce y
k ponaati se kao lav u kavezu
* g like inn i lovens gap y
, * ii ravno u eljust
lavu, ii ravno u propast
* vge seg inn i lovens hule y
* smjeti ui u lavlju jazbinu
lvetann -enj-a, pl. -tenner (bot.) (Taraxacum) k maslaak
lvetemmer -en, pl. -e / *
krotitelj lavova
lvsag -enj-a (tekn.) ( ) k
pilica (za rezbarije)
lvsanger -en, pl. -e (zool.) (Phylloscopus trochilus)
( ) Ar brezov zvidak
(vrsta ptice)
lvskog -en - bjelogorica
ly|e -etf-a V (o ) * stiavati (o
vjetru)
lyp|e -enf-a * staza
skilype * skijaka staza
lyse - lse
lytoant -en (mil.) * porunik
Iyvje -et, pl. -f-er k dozvola
byggelyve k dozvola za
gradnju
lg
lav
ln -et, pl. - , -Ar pozajmica, zajam
Takk for lnet * Hvala na
pozajmici
Vi har problemer med tilbakebetale lnet
ca kr Imamo problema
sotplatom-duga

f noe til lns * dobiti na zajam

bankln y , Ar zajam u banci,
kredit
studieln
/

Ar
ueniki/studentski kredit
ln|e -te V || , |[ no k zajmiti || pozajmiti, posudivati || posuditi
Jeg kan lne deg boken M o r y / * Mogu ti posuditi/pozajmiti knjigu
Kan jeg f lne boken av deg? M o r y /
? Ar M o g u li pozajmiti/
posuditi knjigu od tebe?
* lne noen ore * posluati

lve

nekoga
lnekort -et, pl. - (y ) Alanska karta (u knjinici)
lnemarked -et, pl. -f-er k kreditno trite
lner -en, pl. -e
1) (okon.) * zajmoprimac
2) (i bibliotek) Ar lan knjinice
lngiver -en, pl. -e k zajmodavac
lnord -et, pl. - , * posuenica
lntaker -en, pl. -e
1) (okon.) , * zajmopri
mac, dunik
2) (i bibliotek) k lan knjinice
lr -et, pl. - (anat.) , , * butina.
but, bedro
lrbein -et, pl. - (anat.) , k
butna kost, bedrenjaa
lrhals -en (anat.) -Ar vrat bulne
kosti
ls -en k brava
g i ls/vrangls ce, ce *
zaglaviti se, pokvariti se
oppbevare noe under ls og lukke
kr drati neto pod kljuem
*s sikkert som en ls * sto
posto sigurno
ls|e -te V || ,
II * zakljuavati || zakljuati, zabravljivati II zabraviti
Forhandlingene lste seg fast cy
* Pregovori su stigli do mrtve
toke
lse av et rom ( ce
) * zakljuati sobu (da se ne bi
upotrebljavala)
lse opp for noen * otkljuati
nekome
lse noe ned ,
zakljuati neto, drati neto pod
kljuem
lse noen inne * zakljuati
nekoga
lse noen ute
zakljuati vrata da neko ne ude
lse seg ute a zalupiti vrata za sobom
a zaboraviti kljueve unutra
-lsesmed^en- -ArbravaT
lt -en
1) (lyd) * zvuk
Det kom en underlig lt fra badet je
* Iz kupaone je dopro udan
zvuk
2) (melodi) , k melodija, pjesma
lte lt, ltt V k zvuati
Dette lter riktig bra O B O * Ovo
zvui bas d o b r o
Orkesteret lter fint *
Orkestar zvui odlino
lv|e -en * ambar

297

madrass

makt

M
madrass -en .
madrac
magasin -et, pl. -j-er
1) (lagerrom) , ,
k magazin, stovarite, skladite
kornmagasin , * tnica, silo
Kraftverket har fulle magasiner
* Elektrana ima pune akumulacije
magasin p et skytevpen *
magazin na oruiju
2) (varehus) , k robna kua,
magazin
3) (tidsskrift) , * revija, asopis
mag|e -en
1) , * trbuh, eludac
ha vondt i magen y *
imati bolove u elucu
arbeide p tom mage
raditi na prazan eludac
2) (avfring) * stolica
ha los mage kr imati meku
stolicu
3) (buk) * trbuh
legge seg til mage * dobiti
trbuinu
* ligge p magen for noen
, ce * leati nii pred nekim, beskrajno se diviti nekome
magedans -en * trbuni ples
magekatarr -en (med.) , *
gastritis, k a t a r eluca
mager -t, magre A
1) , * mrav, slab
et magert barn * mravo dijete
2) , * postan, mrav
magert kjott * posno meso
mager jord , *
krta zemlja, neplodno zemljite
3) (drlig) * slab
et magert resultat kr slab rezultat
en mager trost * slaba utjeha
magesekk -en * eludac
magesyr|e -enj-a kr eluana
kiselina
magesr -et, pl. - * ir na elucu
bldende magesr je * ir koji je
pukao
magisk -e A -k magian
en magisk virkning ~k magino
djelovanje
magnet -en -k magnet
mai -en * svibanj, maj
mais -en (bot.) * kukuruz
maiskolbje -en * klip kukuruza
majestet -en * velianstvo
Deres Majestet Vae Ve-

lianstvo '
*i ensom majestet y , * u velianstvenoj samoi, potpuno sam
majones -en kr raajoneza
majoritet -en , kr majoritet, veina
vare i majoritet , y
* imati veinu, biti u veini
den tause majoritet ce
* veina koja se izjanjava
mak|e -en
1) , (, ) - par, partner
(enka, mujak)
2) (like) , * par, premac
Det finnes ikke hans make //
* Nema mu /premca/ravnog
Jeg har aldri hort p maken! je /
! k Pa to je necuveno/neyjerojatno
makelig -e A
1) (behagelig) , , * komotan, prijatan, ugodan
en makelig stol * ugodna stolica
Vi gjr det makelig unna p en time To * emo komotno zavriti za sat
2) (doven) * lijen
vare makelig anlagt kr biti
vrlo k o m o t a n
makels -/, -e A , * bez
premca, izvanredan
maken A * jednak
Jeg leter etter en vase maken til denne
- Traim vazu jednaku ovoj
makk -en (zool.) k crv
makker -en, pl. -e y , * partner
u igri, suigra
makrell -en (zool.) * skua
maksimal -t, -e A * maksimalah
1
maksimum -et * maksimum
Temperaturen ndde et maksimum p 45C je 45 * TemC
peratura je dostigla maksimum od 45 C
2
maksimum AD V * najvie
Denne bussen tar maksimum 40 passasjerer
40 * Ovaj autobus
prima najvie 40 Ijudi
makt -enj-a
1) (kraft) , * snaga, sila
kjempe av all makt ce
bori ti se iz sve snage
sette makt bak kravene
traiti
silom
st ved makt / -k ostati/biti
na snazi
2) (vold) * sila
ta noe med makt /
uzeto neto silom/ silu

maktapparat

298

bruke maki * upotrijebiti silu

3) (herredmme) , * vlast, moe
f noen i sin makt * stei
vlast nad nekim
komme til makten * doi na vlast
sitte med makten ,
* biti na vlasti, imati vlast
ha ordet i sin makt * vladati
rijeima
4) (stat) , * sila, drava
spionere for en fremmed makt
* pijunirati za neku stranu silu
stormakt * velesila
supermakt * supersila
maktapparat -et * apa rat vlasti
maktbalans|e -en * ravnotea
snaga
makt|e -etj-a V , y -k uspjeti, biti
u stanju
maktesls -/, -e A * bespomoan
maktfaktor -en / -k faktor sile/
vlasti
malaria -en (med.) k malarija
Malaysia (geogr.) * Malezija
mal|e' -te V
1) II * meljati, || samljeti
malt kaffe * mlevena kava
male som en kvern *
mijeti kao miin
2) (om katt) * presti
Katten maler * Maka prede
3) (fig.) g og male p den samme leksen * govoriti stalno j e d n o
te isto
mal|e- -te V
1) II , || *
bojiti I) obojiti, maljati, bojadisati
male huset * obojiti kuu
2) (om kunstmaling) * slikati
male et landskap * slikati krajolik
maler -en, pl. -e
1) , * moler, soboslikar
2) (kunstmaler) * slikar
maleri -et, pl. -j-er -k umjetnika
slika
malerkost -en * etka za
maljanje
malerpensel -en k kist za
slikanje
malerrull -en + valjak za maljanje
maling -enj-a
1) boja
2) (det male) k bojenje, maljanje
malm -en , * ruda, rudaa
mahngruv|e -enj-a -k rudnik
metalne rude
mamma -en k mama
mammadalt -en k mamina maza
mammagutt -en k mamin sin
mammakjol|e -en * trudnika
haljina
mammaklr pl. * odjea za trud-

mange

nice
man' -enj-a kr konjska griva
2
man PRON
Slikt gjr man ikke ce * T a k o se ne
radi
*Som man roper i skogen fr man svar ,
. ,
* K a k o sije, tako e i eti. Kakav pozdrav, takav i ozdrav
*Som mdn reder, s ligger man .
* K a k o prostre, tako e i
leati
I gamle dager trodde man p undere
ce y kr U staro vrijeme vjerovalo
se u uda
Kall det hva man vil *
Nasovi kako to hoe
Man m lre seg komme presis ce * M o r a s se nauiti da bude
toan
Man meddeler herved at Deres soknad er avsltt
ce je * Ovim se saopava da je Vaa molba odbijena
Tor man sprre hva De har her gjore?
? *
Smijern li upitati to Vi ovdje uope traite?
Ser man det! ! ! k Vidi! Gle!
mandag -en * ponedjeljak
mandat -et, pl. -j-er
1) (fullmakt) * punorao
ha mandat til gjore noe
* imati punomo za neto
mote med bundet {utvidet mandat /
- imati vezan/slobodan
mandat
2) (representant) * poslaniko mjesto
Partiet vant tte mandater ved valget je
-A: Stranka j
dobila osam mjesta na izborima
3) (bestyrelse) kr uprava
Landet str under FN's mandat je
* Zemlja je pod
upravom Ujedinjenih n a r o d a
mandel -en, pl. -dier (bot.) * badem
mandelkvern -en{-a opaxe k mlin za orahe
mandler pl. (anat.) * krajnici
ta mandlene * operirati
krajnike
mangen PRON * mnogo
tle mangt et hnsord ,
* otrpjeti mnogo vrijedanja, pretrpjeti mnoge uvrede
mang en gang * mnogo puta
mange ADJ , * mnogi, mnogo
Mange fugler flyr sydover om hosten
* Mnoge ptice lete na jug
ujesen
Mange av eplene var drlige cy
* Mnoge su jabuke bile trule
mange ganger n y r a kr mnogo puta
Jeg og mange med meg Ja ca * Ja
i mnogi sa mnom

mangedoble

299

mange r * mnogo godina

mange penger napa * mnogo para
Klokken er mange je -k K a s n o je
Mange takk . * Hvala
lijepa
mangedobI|e -etf-a V || , || * ||
umnoiti, II uveati
mangel -en, pl. mangler
1) (fravr) , , ir
nedostatak, odsustvo, pomanjkanje
Vi drakk vann i mangel av noe annet
* U nedostatku boljeg pili
smo vodu
do av mangel p oksygen
* umrijeti zbog manjka kisika
2) (defekt) , , *
neispravnost, kvar, nedostatak
et kjoretoy med mangler ca -k vozilo sa neispravnostima
avhjelpe manglene ved noe ce / - pomoi da se
prevladaju nedostaci neega/u neemu
mangelfull -t, -e A , ir nepotp u n , nedovren
en mangelfull utdannelse
* nepotpuno kolovanje
mangelsykdom -men , * bolest uslijed nedostatka neega, bolest deficijencije
mangelvar|e -enf-a ,
* deficitaraa roba, r o b a koje
nema na tritu
mangellapp -en / * popis nedostataka/kvarova
mangesidig -e A * mnogostran
mangfoldig -e A
1) , , ir mnogo, p u n o , bezbroj
Dette har vi hort mangfoldige ganger for O B O CMO
* Ovo smo uli ve bez
broj puta
2) (allsidig) * svestran
Han er en mangfoldig herre je
* On je svestran ovjek
mangfoldiggjre -gjorde, -gjort V ||
k umnoavati || umnoiti
mangl|e -etf-a V * nedostajati
Du mangler humoristisk sans TH cao * Nedostaje ti smisao za h u m o r
Jeg mangler 1000 kroner p kjope bilen je 1000 * Nedostaje mi
1000 kruna da kupira auto
Det mangler 100 kroner i kassen 100
y * U blagajni manjka 100 kruna
Er det noen av elevene som mangler? ? * Je li netko od uenika odsutan?
Det mangler ikke meget p at vi er ferdige Jorn
na ir Jo malo pa smo gotovi
*Det skulle bare mangle * T a m a n
posla
Er det noe som mangler deg? Je
? Manjka li ti to?
manglende A * koji nedostaje

mannjevning

manglende bevilgninger *
manjak dotacija
mangt PRON , * p u n o , mnogo
Jeg har mangt fortelle om
* I m a m mnogo toga da ispriam
Jeg har sett mangt og meget
ir Vidio sam sve i svata
mangen mann k mnogi
mani -en k raanija
manipuler|e -te V * manipulirad
Han lot seg manipulere je * Dopustio je da njime manipuliraju
manipulere medfalske kvitteringer
* manipulirad lanim
priznanicama
manko -en k manjak
mann -en, pl. menn
1) , * ovjek, mukarac
En mann fulgte etter henne jy
je ir Jedan mukarac ju je pratio
Er du riktig klok, mann? , ?
Jesi li pametan, ovjee?
en hr p 100.000 mann 100.000
* vojska od 100.000 ljudi
2) (ektemann) k mu
Hennes mann arbeider i staten y
* Njezin mu radi u dravnoj
slubi
3) (menneske) * ovjek
Det diskuteres mann og mann i mellom O ce
y kr O tome se raspravlja u
narodu
Vi prover hjelpe, alle mann , * Pokuavamo pomoi, svi
skupa
* Skipet gikk ned med mann og mus je ca k Brod je potonuo s cijelom posadom
*den jevne mann * obian ovjek :
* mannen i gata ca -k ovjek s ulice
* g mann av huse k poi svi
zajedno
to appelsiner til manns no
* dvije narane po osobi
*/ manns minne * od pamtivijeka
Det var ikke et slikt uvr i manns minne
Nije bilo
takva nevremena otkako se pamti
ta motgangen som en mann
* podnijeti tekoe k a o ovjek
et arbeid som krever sin mann nocao
* posao koji trai cijelog ovjeka
* vre mann for noe kr
biti dorastao neemu
* vre mann for sin hatt ,
* biti sposoban za neto,
biti dorastao neerau
mandig -e ADJ * muevan
manndom -men kr muevnost
/' sin manndoms kraft y k u punoj
snazi
mannekeng -en kc maneken
mannjevning -enf-a ( ce

mannfolk

300

) -Ar natjecanje (da bi se videlo tko

ce biti bolji)
mannfolk -et, pl. - * mukarac
et realt mannfolk * pravi mukarac
manngard -en Ar potraga
g manngard y * id u potragu za nekim rasporeen u
red .
mannlig -e A * muki
Kvinnelige skere vil bli foretrukket
Ar ene e imati prednost
na natjeaju
mannsalder -en / * ljudski vijek
mannssamfunn -et, pl. - Ar
patrijarhalno drutvo
mannskap -et, pl. -l-er
1) (arbeidslag) Ar osoblje
Det ble arbeidet med fullt mannskap ce
Ar Radilo se cjelokupnim
osobljem
2) (p skip) * posada
3) (militr avdeling) Ar vojnici
mannsterk
-e A
De motte mannsterke fram cy y
Ar Doli su u velikom broju
manntall -et. pl. - Ar popis stanovnitva
holde manntall *
vriti popis slanovnitva
st i manntallet y -A:
biti u popisu stanovnitva
mansjett -en , , Ar manetna, maneta, maneta
* stote noen p mansjettene Ar
uvrijediti nekoga
manuell manuelt, -e ADJ , Ar manualni, runi
manuskript -et. pl. -/-er Ar rukopis
mannvrerje -te V , , Ar manevrirati, upravljati, dirigirati
mapp|e -enj-a
1) (veske) Ar aktovka
2) (omslag) (.), * korice
(pl.), fascikl
mareritt -et, pl. - , * mora, ruan
san
Reisen var som et mareritt je
Ar Putovanje je bilo uasno
vkne opp av et mareritt ce
k Probuditi se zbog runog sna
marg -en
1) Ar sr
suge ut margen i beina
Ar isisati sr iz kostiju
*Det hqrtes et skrik som gikk gjennom marg og bein
ce je Ar u o se
krik koji je prqtresao kosti
*Det er marg i ham je Ar On je
izdrljiv
marg -en Ar margina
Han noterte flittig i margen mens han leste
je je Ar Biljeio je
1

markere

vrijedno na margini dok je itao

margarin -en Ar margarin
plantemargarin Ar biljni mar
garin
marin|e -en Ar mornarica
marinebl -tt A , Ar mornarski plavo, leget
1
mark -enj-a
1) , ,
umski teren, teren, neobraeno zemljite
ferdes i skog og mark y -Ar
boraviti u prirodi
g tur i marka y Ar ii na
izlet u umu
* gjore studier i marken ()
Ar prouavati (neto) na terenu
2) (jorde) , , zemljite,
polje, livada
arbeide p markene y ,
Ar raditi u polju, obradivati zemlju
uployd mark Ar oranica
misjonsmark Ar
podruje djelovanja misionara
3) (bakke) Ar zemlja
Hun l p marken je Ar Leala
je na zemlji
4) (felt) * bojite
fore noe i marken ce Ar zalagati se za neto
sl noen av marken ,
Ar pobijediti nekoga, oboriti ne
koga na zemlju
2
mark -enj-a, pl. merker
(vektenhet) ,
Ar stara jedinica za teinu, etvrt kilograma
mark 3 -en(-a, pl. - (myntenhet) (/)
Ar (njemaka/finska) marka
mark 4 -en (zool.) Ar crv
fiske med mark -Ar pecati na crva
markspist -e ADJ , -Ar
crvotoan
markstukken -t, -stukne ADJ Ar crvotoan
markblomst -en Ar livadski cvijet
marked -et, pl. -j-er
1) (messe) , Ar sajam
2) (okon.) -Ar trite
det frie marked Ar slobodno
trite
kjpers marked ce (
) Ar kad se jeftino kupuje (ponu
da veca od potranje)
selgers marked ce (
) Ar kad se skupo kupuje (ponuda
manja od potranje)
markedspris -en Ar trina cijena
markedsfring -enj-a * marketing
markedskonomi -en Ar trina
privreda
marker|e -te V || , ||
, -Ar isticati j| istad, oznadvati
II oznadti, markirati

markise

et skilt markerte bygrensen je * Jedan znak je oznaavao

granicu grada
Han markerte seg i debatten ce y Istakao se u diskusiji
markere sin uenighet *
istaknuti svoje neslaganje
et markert standpunkt * istaknuto gledite
markerte ansiktstrekk *
markantne erte Iica
markisje -enj-a , ,
* platnena zavjesa, roletna, platneni z a s t o r
marmelad|e -en * dera
appelsinmarmelade * dem od
narane
marmor -en/-et , * m r a m o r
marokkaner -en, pl. -e (.),
(.) * Marokanac (m.), Marokanka (f.)
marokkansk -e ADJ * marokanski
mars -en kr oujak, mart
marsipan -en * raarcipan
marsipangris -en k prase od
marcipana
marsj -en , k mars, hod
gjore noe under marsjen kc
raditi neto usput
P stedet marsj! y ! kr M a r i r a t i
u mjestu!
Fremad marsj! ! * Naprijed m a r !
De blste en feiende marsj cy * Svirali su jedan odsjean mar
*Jeg blser ham en lang marsj!
! * Ba me briga za njega!
marsjer|e -te V * marirati
marsjere inn * umarirati
marsjere ul * izmarirati
martyr -en * muenik
marx|sm|e -en * marksizam
marxist -en * marksist
marxistisk -e A * marksistiki
mas -et
1) (kjas) , * guva, jurnjava
Uken for jul er et mas
je Tjedan dana pred Boi va je jurnjava
2) (gnl) k gnjavaa
Slutt med maset! ! * P r e s t a a i
da gnjavi!
masje -te V
1) (kjave) , juriti, uriti
Folk maser veldig for jul j y p e
Ljudi mnogo jure pred B o a
2) (gnle) * gnjaviti
Ikke mas p meg! ! * N e r a o j
me gnjaviti!
masekopp -en k gnjavator
masete A , zamoran, n a p o r a n
Det har vart en masete dag je
k Dan je bio zamoran
Barna er litt masete * D j e c a
pomalo gnjave
mskje -enj-a * petlja
1

massere

301

rett maske , * prava petlja

vrang maske , * prevrnuta petlja
m s k j e -enj-a * maska
>
kaste masken , (.) ce
* baciti masku, (fig.) otkriti se
* la masken falle , ce y
* baciti masku, pokazati se u prav o m svjetlu
2

* vre stram i masken * izgledati

ljut
m a s k e r | e -te V * maskirati
m a s k i n -en kr stroj, maina
skrive p maskin *
p i s a t i na pisaem stroju
sy p maskin * iti
ivaem stroju
na
skipsmaskin kc brodski motor
* g for full maskin * raditi
p u n o m parom
* g for halv maskin c * raditi
s p o l a snage
* g for egen maskin ce no * kretati se vlastitim pogonom
m a s k i n i s t -en k strojovoda
m a s k u l i n -t,-e A
1) * muevan
ha et maskulint utseende *
i z g l e d a t i muevno
2) (gram.) * muki rod
et maskulint substantiv *
i m e n i c a m u k o g roda
m a s s a k r | e -en , -k masakr, pokolj
m a s s a k r c r | e -te V * masakrirati m a s s a s j l e -en * inasaa
gi massasje * dati masau
massasjeinstitutt -et k institut
za masau
m a s s | e -en
1 ) (materie) * masa . . .
flytende masse * tekua masa :
en treg masse * inertna masa
2) (brte) , , * puno, niz, gornila
En masse mennesker hadde mott fram /
je * Gomila/masa ljudi je
dola
3) (folket) * masa
folkemasse , kr masa
ljudi, gornila n a r o d a
m a s s e g r a v -enj-a * raasovna
grobnica
m a s s e i d r e t t -en * masovni sport
m a s s e m e d i a pl. ,

sredstva
m a s o v n o g komuniciranja
masseproduksjon -en * raa
s o v n a proizvodnja
m a s s e p r o d u k t -et, pl. -j-er * ma
s o v n i proizvod
m a s s e r | e -te V || , *
rnasirati || izmasirati, trljati
massere inn huden y * utrljati u
kou

i! i
:V I

:.] i
ji; i

1:1 i

massevis

t^

302

maurtue

massevis ADV , * p u n o . na gomilu

materielle goder * materijalmassiv -t, -e A
na dobra
1) * masivan
materiell skade * materijalna
et bord av massiv eik
teta
* sto od masivne hrastovine
materiell -et, pl. r , kr oprema,
en massiv motstand A: masivan
materijal
otpor
militrt materiell , mast -enj-a
-A: vojni materijal, vojna oprema
1) (skips-) * jarbol
Jernbanens materiell var nedslitt

2) (stillas) * stup
je * Vozni park eljeznice
masturbasjon -en * masturbacija
je dotrajao
mat -en
matforgifrning -en * trovanje
1) , * hrana, jelo
hranom
Hun er flink til lage mat
matlagning -en -k spremanje hrane
. * Ona zna spremati jelo
matlyst -enj-a , * apetit, tek
*Dette er mat for Mons O B O je
matpakk|e -enj-a ( ce ca ) k
* Ovo je gurmansko jelo
uina (koja se nosi sa sobom)
*Uten mat og drikke duger helten ikke
smore matpakke * napraviti
* Prazan eludac
uinu
na junatvo ne misli
matpakkekjrer -en, pl. -e y ce no2) (mltid) , * obrok, jelo
cao no kr automobili u
Etter maten gikk vi inn i salongen
kojima se na posao vozi samo po jedna osoba
- N a k o n jeia preli smo u
matpris -en -A- cijena h r a n e
salon
matsal -en , ir blagovaonica
1
3) (nringsverdi) * hranjivost
matt -e A
Det er lite mat i disse bollene je y
1) (svak) * slab
OBOM Ar Malo je hranjivosti u ovim
vre matt i knrne ,
zemikama
* biti fiziki iscrpljen, biti iznematbod -en , k ostava, pajz
mogao
mat|e -etj-a V
en matt forestilling * sla ba pred1) II k hraniti || nahraniti
stava
mate babyen * nahraniti bebu
2) (mots. blank) cjaja, * bez sjaja, mat
2) (forsyne) , * puniti, hraniti
blank, halvblank og matt maling , mate en datamaskin med opplysninger
- * sjajna, polusjajna i mat kr puniti kompjutor
boja
informacijama
en matt glassrute , ,
matebuss -en ca mat staklo, zadimljeno sta- autobusna veza sa stanicama podklo, neprozirno staklo
zemne eljeznice
en matt lyspre * mlijena sijamatematikk -en -Ar matematika
lica
matematiker -en, pl. -e * matematiar
en matt overflate cjaja * povrina
matematisk -e A * matematiki bez sjaja
matfat -et, pi -j-er , * zdjela l M n n a t r 5" (sjakk) * mat
jelo
matt|e' -enj-a Ar prostira

matjord -enj-a * obradivo zemljite

matlei -t(t), -e A -A: prezasien
matmons -en , Ar gurman,
ljubitelLhrane
matnyttig -e A
1) ( ) * koristan (za prehranu)
2) matnyttige studier k unosne
studije
material -et, pl. -er = material|e -et ,
* materijal, grada
kjope materialer til et hus
-Ar kupiti grau za kuu
samle material til en vitenskapelig undersokelse
-A- skupljati gradu za znanstveno istraivanje
materialismje -en * materijalizam
materiell -elt, -e A * materijalni

Tork fotlene p matta o

A: Obrii noge o prostira
*Hold deg p matta * Budi pristojan
ovelser-p-matteiu(spor.)^SLpTepac-Be'Az6e-ir-pa.u_
terne vjebe
gressmatte Ar travnjak
2
matte -en (fam.) Ar matematika
matvarer pl. -Ar namirnice
maur -en (zool.) k mrav
*flittig som en maur -A: vrijedan
kao mrav
*en modig maur Air hrabar ovjek
maure -etj-a (klo) -A- imati mravke
Det maurer i hele kroppen
no * Podilaze me mravci po cijelom
tijelu
maursluker -en, pl. -e (zool.) * mravojed
maurtu|e -enj-a * mravinjak

mausoleum

303

mausoleum -leet, pl. -leer * mauzolej

mave -+ mage
med' PREP
1) (sammen med) ca, c () -Ar s, sa (neim)
Hun reiste med sin familie je ca * Putovala je s obitelju
direktoren med frue ca *k di
rektor sa suprugom
2) (ved hjelp av) ( ce ) * p o m o u (prevodi se instrumentalom)
reise med tog * putovati
vlakom
spise med kniv og gaffel * jesti noem i vilicom
skrive med blyant * pisati
olovkom
3) (som har en egenskap) ( ce )
k (prevodi se genitivom)
en pike med blondt hr -Ar dje
vojka plave kose
et land med store ressurser * zemlja velikih bogatstava
4) (om innhold) ( ce ) * (pre
vodi se genitivom)
en flaske med vin * boca vina ..
5) fra og med i dag * od
dananjeg d a n a
til og med (innbefattet) ca,
* zakljuno sa. ukljuujui
*til og med (endog) () * ak (i)
. .
*med ett k odjednom
med andre ord "Ar drugim rijeima
med hensikt -k namjerno
med rette c _ * s pravom
med tiden c * s vremenom
vre fornyd med noe *
biti zadovoljan neim
med 1 ADV * zajedno
Det horer med her * I to spada tu
vre med * sudjelovati
Jeg var med p det y *
Sudjelovao sam u tome
Bli med! () . ce! * Pridrui(te)
nam se!
Hun kom med til slutt Ha ce * Na koncu se i ona pridruila
raedalj|e -enj-a -Ar medalja
f medalje for lang og tro tjeneste * biti odlikovan
zbog duge-i vjerne slube
*medaljens bakside * nalije
medalje
medaljong -en * medaljon .
medansvar -et k suodgovornost
medansvarlig -e A "Ar suodgovoran
Han er medansvarlig je * I on
je odgovoran
medarbeider -en, pl. -e (.),
(.) -Ar suradnik (m.), suradnica (f.)
medbestemmelsesrett -en * suodluivanje
medborger -en, pl. -e -k sugradanin
meddelje -te V || ,

medikament

II , || * saopavati f) saopiti, javljati || javiti,obavjetavati || obavijestiti. priopavati || priopiti

,
Han meddelte at han ville selge huset je
k Javio je da e prodati kuu
meddelels|e -en ,- * saopenje, obavijest
f meddelelse om noe o
Ar biti obavijeten o neemu
medeier -en, pl. -e (.), (.)
* suvlasnik (ra.), suvlasnica (f.)
medfart -en , * tretman, postupak
Boken fikk hard medfart av kritikerne
cy * Kritiari su otro
napadali knjigu
medfdt -e A -Ar uroen
en medfdt defekt -A: urodena mana
medflende A , -A: suosjecajan,
uviavan
medfelelsje -en , , ,
* suosjeanje,. suut, saaljenje
ha medflelse med noen c 1,
c * suosjeati s nekim
medfr S: i embets medfor * zvanino
medfr|e -te V , ||
, || , II * povlaiti za sobom,
donositi (I donijeti sobom kao posljedicu, dovoditi
II dovesti do, || prouzrokovati
Reformen medfrer okt byrkrati
* Reforma dovodi do
poveane birokracije
Det er .en sykdom som medfrer dden To je
-A- To je smrtna bolest .
*Det medfrer ikke riktighet To * To
nije tono
medgang -en ycnex -A: uspjeh
ha medgang i livet y *
imati uspjeha u ivotu
* medgang og motgang *
zgode i nezgode ivota
medgi -gav, -gitt V || k priznavati II priznati
Jeg m medgi at du har rett y
-A- Priznajem da si u pravu
medgift -en * miraz
medgjrlig -e A , kr popustljiv,
pokoran
^
medhjelper -en, pl. -e (.),
(.)_-. pompnik (m,),-poraonica (f.)
medhold -et , , -Ar
podrka, odobrenje, suglasnost
Retten gav ham medhold ra je -Ar
Sud ga je p o d r a o
f medhold hos noen -Ar
dobiti neiju podrku
media pl. , kr sredstva masovne
komunikacije, sredstva javnog informiranja
mediadekning -en kr publicitet u sredstvima ma
sovne komunikacije
medikament -et -Ar lijek

medio

304

medio ADV * sredinom

medio mai k sredinom svibnja
medisjn -en
1) (legemiddel) * lijek
medisin mot hoste ,
- lijek za kaalj, lijek protiv kalja
ta medisin * uzimati lijek
2) (legevitenskap) -k medicina
studere medisin ir studirati
medicinu
medisiner -en, pl. -e
1) (lege) k lijenik
2) (student) * student medicine
medisinmann -en, pl. -menn k vra
medisjnsk -e A
1) (lege-) , k medicinski,
lijeniki
medisinsk behandling * lijeenje
medisinske planter k ljekovito bilje
av medisinske grunner ir
iz zdravstvenih razloga
2) (legevitenskapelig) * medicinski
det medisinske fakultet Hr
medicinski fakultet
medisjnskap -et. pl. - ca ,
* ormari s Iijekovima, kuna apoteka
medisterplse -enf-a *
kobasica od svinjskog mesa
meditasjon -en * meditacija
mediter|e -te V
1) (drive meditasjon) * meditirati
2) (gruble) * razmiljati
medium -iet, pl. -ierf-ia
1) (spiritistisk) k medij
2) (middel) k sredstvo
massemedier ,

sredstva masovne komunikacije, sredstva javnog informiranja
medkjensle -* medflelse
medlem -et. pl. -mer k elan
vre medlem av en klubb k biti
lan kluba
bli medlem av en organisasjon ce y
* ulaniti se u organizaciju
medlemskontingent -en k lanarina
medlemsland -et, pl. - * zemlja lanica
medlemsavgift -en k lanarina
medlemskap -et
lanstvo
soke (om) medlemskap i en forening
* traiti lanstvo udruenja
medlemskort -et, pl. - * lanska
kartica
medlidenhet -en , ,
suut, saaljenje, samilost
ha medlidenhet med noen , * osjeati
saaljenje prema nekome, smilovati se na nekoga
medlidende A , * suosjeajan,
samilostan, saaljiv
medlper -en, pl. -e (
) * simpatizer (nekog sumnjivog pokreta)

meg

medmennesk|e -et, pl. -er * blinji

ha omsorg for sine medmennesker ce o
k brinuti se o blinjima
medmenneskelig -e A , , *
h u m a n , ovjean, ljudski
med mindre KONJ , , *
ako ne, ukoliko ne, osim ako
Han kommer til stryke til eksamen, med mindre
han jobber mer
* Past e na ispitu ako ne bude vie
radio
medregn[e -etf-a V , ||
k uraunati, ukljuivati || ukljuiti
medregnet * ukljuujui
ikke medregnet * ne ukljuivi
medreisende S (.), (.) * suputnik (m.), suputnica (f.)
medsammensvoren S , je y
(ca ) ir zavjerenik, koji je u dosluhu (s
nekim)
1
medskyldig S , , Ir
sukrivac, sudionik, pomaga
Tyven hadde to medskyldige je
* Lopov je imao dva sudionika
2
medskyldig -e A
vare medskyldig i noe *
bitrsukrivac/sudionik neega
medspiller -en. pl. -e * suigra
medtatt -e A
1) (sliten) , , -k oslabljen, 51, iznuren
Hun er medtatt etter sykdommen je noc * Oslabila je nakon bolesti
2) (slitt) , k pohaban, iznoen
medvind -en
1) y k vjetar u leda
P seilturen hadde vi medvind
* Plovili smo niz vjetar
2) (fig.) yenex
uspjeh
* seile i medvind k imati uspjeha
medvirkje -etf-a V
1) , k sudjelovati, suradivati
Hun medvirket i et TV-program je
y * Sudjelovala je u
televizijskom programu
2) medvirke til noe ||

pridonositi || pridonijeti neemu

Alle
-medvirket -til-framgangen-GEK-cyaompmemi k Svi su pridonijeli uspjehu
1
medvirkende S (.), (.) * sudio
nik (m.)
2
medvirkende A -k koji sudjeljuje
en medvirkende rsak * dodatan
uzrok
medvirkning -en , >, > *
sudjelovanje, sudionitvo, uestvovanje, suradnja
under medvirkning av y () * u suradnji (nekoga)
Vi trenger din medvirkning capa
Treba nam tvoja suradnja
medynk -en , -k suut, saaljenje
meg
jeg

meget

305

meget ADV (komp. mer, superl. mest)

J) (veldig) . * vrlo
Hun er meget syk je * Vrlo je
bolesna
meget godt * v d o d o b r o
2) (mye) * mnogo .
Vi har meget gjore * Imamo mnogo posla
s meget som mulig * to vie
3) hvor meget * koliko
for meget , * previe, suvie
ganske meget * prilino
megle -> mekle
megler -* mekler
mei -en (p kjelke o.l.) ( )
Ar salinac (klizaljka saonice)
meieri -et, pl. -/-er *
tvornica mljenih proizvoda
meieriprodukter pl. Ar mljeni
proizvodi
meierjsmr -et , * maslac
1
mein -+ men
1
meis -en (p sekk) * rame ranca
2
meis -en (zool.) * sjenica
meisel -en, pl. -sier * dlijeto
meitemark -en (zool.) * kina glista
mekaniker -en, pl. -e -Ar mehaniar
mekanikk -en
1) -Ar mehanika
2) (mekanisme) -Ar mehanizam
mekanisk -e A
1) (tekn.) Ar mehaniki
mekanisk verksted -Ar mehanika radionica
2) (uvilkrlig) , * mehaniki. mehanian
Det gr helt mekanisk To
Ar To ide sasvim mehanino
mekanism|e -en -Ar mehanizam
mekle -et/-a = megle V
1) Ar posredovati
2) (jur.) , Ar suditi k a o arbitar, reavati arbitraom
mekler -en, pl. -e = megler
1) (mellommann) k posrednik
Han opptrdte som mekler i tvisten je
y cnopy Ar Posredovao je u sporu
2) (merk.) , * meetar, senzal
eiendomsmekler , Ar trgovac
nekretninom, posrednik u kupoprodaji nekretnina
skipsmekler / * brodski
agent/meetar
meklerfirma -et Ar meetarska
agencija
mekling enj-a
1) -k posredovanje
2) (jur.) ,
Ar arbitraa, raspravljanje
spora pred arbitranim sudom
meklingsmann -en, pl. -menn * arbitar
meksikaner -en, pl. -e (.),
(.) * Meksikanac (m.), Meksikanka (f.)

melde

meksikansk -e Ar meksikanski
mektig -e ADJ
1) (som har makt) , kr raoan, silan
en mektig mann , * monik.
moan ovjek
2) (ruvende) kr ogroman
et mektig fjell * ogromno brdo
3) (om mat) kr mastan
mektig mat -Ar masno jelo
mektig ADV (meget) , Ar silno,
strano
Hun er mektig sint je Ar O n a je
strano ljuta
mel -et = mjl Ar brasno
hvetemel -Ar penino brano
* ha rent mel i posen k imati
istu savjest
melankoli -en , * melankolija,
sjeta
melankolsk -e A Ar melankolian
raeld|e -te V
1) (kunngjre) || , ||
Ar javljati || javiti, saopavati || saopiti
Det meldes i radioen at ...
... Javljaju na radiju da ...
*med respekt melde , c -Ar da oprostite, s doputenjem
2) (varsle) || Ar najavljivati II najaviti
melde sin ankomst Ar
najaviti svoj dolazak
3) (anmelde) || kr prijavljivati || prijaviti
melde noen til politiet Ar prijaviti nekoga policiji
4) (skrive kritikk) , -A- recenzirati, prikazati
5) (i kortspill) (y ) * kazivati (u igri karata)
* melde pass , (.) -Ar pasirati, (fig.) izgubiti
6) melde seg ce || ce
* prijavljivati se || prijaviti se
Det har meldt seg mange skere ce
-Ar Prijavilo se mnogo kandidata
melde seg (opp) til eksamen ce
ir prijaviti se na ispit
melde seg til politiet ce -Ar
prijaviti se policiji

melde~seg-til-tjeneste-iaBHTK-<e^2L-tyXHOCT-^
javiti se na dunost
*nr behovet melder seg Air
kad se javi potreba
melde fra om || ,
II , || -Ar saopavati II saopiti, javljati || javiti, obavjetavati || obavijestiti
melde seg inn (i) ce || ce -Ar upisivati se || upisati se
Han meldte seg inn i foreningen ce y -Ar Upisao se u udruenje
melde seg opp ce || ce kr
prijavljivati se || prijaviti se

melde

306

melde seg opp til eksamen ce

Ar prijaviti se za ispit
melde seg ut ce j| ce * ispisivati se II ispisati se
melde seg p ce || ce Ac
prijavljivati se || prijaviti se
melde seg p en konkurranse ce
Ar prijaviti se za natjecanje
melde seg p en tur ce Ar
prijaviti se za izlet
meldeplikt -en (jur.) (
) * dunost prijavljivanja (kod policije)
melding -enj-a
1) , , > Ar prijava,
prijavljivanje, javljanje
melding til eksamen * prijava
za ispit
2) (rapport) , * izvjetaj,
saopenje
3) (p skolen) , ( ) Ar isprini, obavijest od roditelja ( izostanku uenika iz
kole)
4) (anmeldelse) , Ar prikaz, cenzija
meldingsbok -enj-a (c
) * aka knjiga (s obavijestima roditeljima)
melis -en * eer u prahu
melk -enj-a = mjlk -a * mlijeko
nysilt melk * tek pomuzeno
mlijeko
torrmelk y npaxy * mlijeko u prahu
helmelk * neobrano mlijeko
skummet melk -Ar obrano mlijeko
*melk og honning , * med i
mlijeko, obilje
melk|e -etj-a V
1) II Ar musti || pomusti
2) (fig.) (utnytte) || -Ar iskoricavati || iskoristiti ^ .
'
melkekartong -en ()
A: (kartonska) ambalaa za mlijeko
melkeku -a
1) (zool.) , Ar krava muzara, muznica
2) (fig.) Ar izvor bogatstva
melkemaskin -en Ar aparat za
m u z u ~ krava"
~
-
melkesjokolade -en Ar mlijena
okolada
melketann -enj-a * mlijenjak
melkeveien (best.) , Ar
Mlijeni put
mellom PREP
1) (), () Ar izmedu (neega), meu (neim)
Han satt mellom doren og vinduet je
* Sjedio je izmeu vrata i prozora
grensen mellom Norge og Sverige
* granica izmeu Norveke
i vedske

mellomste

mellom kl. 12 og 19 12 19 Ar izmedu

12 i 19 sati
Dette fr bli mellom oss
Ar Meu nama budi reeno
* mellom barken og veden Ar izmeu
dva zla
* se mellom fingrene Ar gledati
kroz prste
*en samtale mellom fire oyne y
Ar razgovor u etiri oka
2) (ved bevegelse) () Ar medu(neto)
Han traff ham mellom oynene ra je
* Pogodio ga je medu od
mellomakt -en , , *
m e u d n , meduigra
Mellom-Amerika (geogr.) *
Centxalna Amerika
meIlomblg|e -en (.) Ar srednji valovi (pl-)
Mellom-Europa (geogr.) Ar Srednja
Evropa
mellomdistanselp -et (sport.) - trka na srednjoj pruzi
mellomdistanselper -en, pl. -e -Ar srednjopruga
mellomdistanserakett -en *
raketa srednjega dometa
mellomfag -et, pl. - (
, ) -Ar srednji
stupanj predmeta (na sveudlitu, tri semestra studija)
mellomfolkelig -e A * medunarodni
mellomgolv -et (anal.) , Ar dijafragma, oit
mellomlandje -etj-a V -Ar sletjeti usput
Vi mellomlandet i Zagreb p vei til Beograd y Ar Sletjeli
smo u Zagrebu na putu do Beograda
mellomledd -et , , * veza, spona,
karika
*det manglende mellomledd Ar
nepoznata karika
mellomlegg -et Ar doplata
mellomnavn -et Ar srednje ime
mellomrom -met, pl. 1) (avstand) , Ar razmak,
meduprostor
mellomrom mellom ordene ~k
razmak-izrnedurijed

2) (om tid) () , , - (vremenski) razmak, meduvrijeme, interval

Han reiser til Jugoslavia med jevne mellomrom Pe y * Redovno putuje
u Jugoslaviju
De dode med f dagers mellomrom cy y
Ar Urarli su u razmaku
od nekoliko d a n a
meUomr|e -et (anat.) , *
srednje u h o , bubnjite
mellomspill -et , Ar meduigra,
interludij
mellomste A -k srednji

mellomstilling

307

mening

mellomstilling -en * srednji poloaj

mellomtid -en
i mellomtiden y k u meduvremenu
mellomdng -en , * neto
izmeu, meavina
mellomYektsbokser -en, pl. -e boksa srednje kategcrije
mellomvrend|e -et
gjore opp et mellomvrende med noen . c kr raistiti raune s nekim
melodi -en ,
melodija, napjev
melodisk -e A * melodian
melodramatisk -e kr melodrama-

3) (sikte til) , y * htjeti

rei, imati u vidu
Hva mener du med den bemerkningen?
? * to hoe rei tom
primjedbom?
mened -en , * laan
iskaz, lano svjedoenje
mengd|e -en
1) (stort antall) , kr mnotvo, masa
en mengde blomster ir mnogo cvijea
Han har en mengde av gode forslag
Ima mnotvo dobrih prijedloga

tian
melon -en (bot.)
1) (Cucumis melo) * di nja
2) vannmelon * lubenica
memoarer pl. , * uspomene, memoari
1
men -et = mein , , *: povreda, ozljeda, oteenje
varig men * trajna povreda
2
men KONJ
1) (uttrykker modifikasjon) * ali
Du kan g n. men du m vre forsiktig
, Moe ii, ali
moras paziti
Dette hotellet er lite, men godt je
, * Ovaj je hotel malen, ali skup
Huset er ikke nytt, men det er godt
, je * Kua nije nova, ali je dobra
Det er merkelig, men sant je, je
k u d n o je, ali je istina
2) (uttrykker motsetning) a * a
Hun har bl oyne. men broren har brune
, a joj
Ona ima
pia ve oi, a brat joj ima smede
Han leste hele dagen, men lrte ingenting je
, a * Uio je cijeli
dan, a nista nije nauio
3) (ved nektelse) , * nego, ve
Det er ikke bltt, men grnt To ,
* To nije plavo, ve zeleno
Du forstyrrer ikke meg, men ham He
* Ne smeta meni nego njemu
Hun er ikke bare begavet, men flittig je
* Ona je ne samo
darovita nego i marljiva
men|e -te V
1) -frvnej-^MHcnHTH-*-rnisliti
Hva mener du om dette? o ? -k
to misli o tome?
Du kan ikke for alvor mene det? He
? * Ne misli to ozbiljno?
Det skulle jeg mene! ! * K a k o da ne!
Jeg mener ha hort det ce
-* ini mi se da sam to uo
2) (ha til hensikt) , kr htjeti,
namjeravati
Jeg mente ikke sre deg * Nisam te htio uvrijediti
Det var ikke slik ment To
* To nije bila moja namjera

2) (folke-) (), * gomila (svije

ta), masa
stikke seg ut fra mengden ce k isticati
se
*den store mengde (.) k iroke
mase (pl.)
3) (kvantum) k koliina
i sm mengder y * u malim
koliinama
nedbrsmengde * koliina
oborina
mengdevis ADV/S * mnotvo
fugler i mengdevis * mnotvo
ptica
mengdevis av epler * mnotvo
jabuka
menig -e A
1) (mil.) * redov
en menig soldat , k redov,
obian vojnik
2) (alminnelig) , k redovan,
obian
den menige samfunnsborger k
obini graanin
menighet -en (rei.) ir upa
menighetsrd -et (rei.) * upno
vijee
menigmann -en kr obian ovjek
mening -en
1) (betydning)
,

* smisao,
znaenje
Det har ingen mening To * To nma
smisla
Hva er meningen med somle snn?
? * Zato tako odugovlai?
2) (oppfatning) , > miljenje,
shvaanje
etter min mening no , no
po morn miljenju, po meni
Jeg har ingen mening om det sprsmlet O T O M

tom pitanju nemam nikakvo miljenje
*Han har sine meningers mot ce
* Usudi se kazati to misli
Jeg er av den mening at ... Ja
... * Ja sam miljenja da ...
delte meninger ir podijeljena
miljenja
den offentlige mening * javno
mnijenje/miljenje

meningsberettiget

308

3) (hensikt) Ar namjera
Det var ikke min mening sre deg
* Nije mi bila namjera da
te uvrijedim
meningsberettiget -e A
* koji ima pravo kazati svoje
miljenje
meningsfeU[e -en Ar istomiljenik
meningsfylt -e A , ,
osmiljen, znaajan, pun smisla
meningsls -/, -e A Ar besmislen
meningsmling -en Ar
ispitivanje javnog mnijenja
meningsutveksling -en * razmjena miljenja
menisk -en (anat.) * meniskus
mennesk|e -et, pl. -er
1) (. ) * ovjek (pl. ljudi)
eldre mennesker * stari ljudi
mange mennesker // *
mnogo ljudi/svijeta/naroda
Jeg s ikke et menneske
* Nisam vidio ni ive due
Hold fred, menneske! ce, ! * Smiri
se, ovjee!
2) (person) Ar osoba
To mennesker ble skadet i idykken cy
* U nesrei u povreene
dvije osobe
menneskehet -en , ovjeanstvo, ljudski rod
menneskelig -e A
1) (menneske-) , * ljudski, ovjeji
den menneskelige kropp Ar ljudsko
tijelo
*Det str ikke i menneskelig makt To y * To nije u ljudskoj m o d
*Det er menneskelig feile je Ar
Grijeiti je ljudski
rsaken til ulykken var menneskelig svikt
je k Uzrok nesree je ljud
ski nemar
2) (human) , * ovjean, h u m a n
opptre menneskelig -Ar po
stupati ljudski
menneskelighet -en , k humanost, ovjenost
menueskeliy-^e/,-/*/.---^ljudskrivot
menneskeeter -en, pl. -e * ljudoder
menneskekjenner -en, pl. -e k poznavalac ljudi
menneskekunnskap -en k poznavanje ljudi
menneskerett -en k ljudsko pravo
Det burde vare en menneskerett
Svatko bi trebao imati
r
pravo na to menneskerettJghetene pl. * ljudska
prava
krenkelse av menneskerettighetene * krenje ljudskih prava
menneskerettighetserklringen
(best.)
-

mer

ja o * Deklaracija o ljudskim
pravima
menneskeverd -et * ljudsko
dostojanstvo
1
mens -en (fam.) -* menstruasjon
2
mens
KONJ
1) (samtidig som) , * dok, kad
Han sitter mens han arbeider k
Sjedi dok radi
Mens vi'var i Jugoslavia, var det et jordskjelv
y , ce k
Dok smo bili u Jugoslaviji, dogodio se potres
2) (motsetning) (c ), a * dok (s
druge strane), a
Han er lys. mens hun er mrk je ,
a je * On je plavokos, a ona je
crnokos
Sjefen tok seg fri, mens vi mtte arbeide je
, '
* ef je uzeo dopust, dok smo mi morali raditi
menstruasjon -en * menstruacija
menstruasjonsplager pl.
* boli pri menstruadji
mental -/, -e A , * duevni, mentalni
mental helse Ar mentalno
zdravlje
forberede seg mentalt p noe ce pripremiti se mentalno za neto
mentalundcrskels|e -en (med.) * ispitivanje mentalnog stanja
mentalitet -en , * men
talitet, n a d n miljenja
mentje -en (mat.) ha et tall i mente *
prenijeti broj
fem og en i mente , Ar
piem pet, pamtim jedan
*regn opp og regn i mente * samo kia
* ha noe i mente * pamtiti neto
meny -en , * jelovnik, meni
mer A (komp. av mye, superl. mest)
1) (i strre mengde) * vie
Jeg trenger mer penger enn deg
* Meni treba vie novaca nego
tebi
2) (ytterligere) * jo
Vil du ha mer kaffe? ? * Hoe
jo kave?
Je^rregerwer^ege^Tpe6a-jvui_jom_HOBaua_j*r_
Treba mi jo novaca
3) (i hyere grad) -Ar vie
mer og mer ( ) Ar sve vie (i vie)
mer eller mindre -Ar manje vie
verken mer eller mindre Ar ni
manje ni vie
Det er mer enn nok To je Ar
To je vie nego dovoljno
s mye mer som / Ar tim/to vie
to
hva mer er ... ... Ar osim toga ...
4) (lenger, om tid) * vie
Jeg reiser ikke til utlandet mer
y Ar Vie ne putujem u inozemstvo

meritt

309

De bor ikke her mer He * Ne

stanuju vie ovdje
5) (ved komparativ) ( ce ) * vie (ili prevodi se komparativom)
mer innviklet fr kompliciramji
mer vennskapelig . * vie prijateljski
Det er mer gront enn bltt je
* Vie je zeleno nego plavo
Han var mer enn fornyd je fr Bio je vie nego zadovoljan
meritt -en , * kvalifikacija,
zasluga
merkbar
-e A , kr primjetan,
uoljiv
en merkbar forandring * primjetna promjena
merk|e' -et, pl. -er
1) (spor) , , , * znak, trag,
otisak, biljeg
P ruten var det tydelige merker etter fingrer Ha
cy ce * Na
oknu su se nalazili jasni otisci prstiju
bltt merke (med.) * modrica
vare et merke p noe k biti
znak neega
* sette merker etter seg () fr
ostaviti (svoj) trag
2) (type, fabrikat) * m a r k a
en bil av merket Fiat *
automobil marke Fiat
Hvilket merke er det nye TV-apparatet deres? Koje
je ? Koje je marke
va novi televizor?
*av gammelt, godt merke kr staroga
kova
3) (tegn) , * znak, oznaka
sette et merke i margen
* staviti znak na margini
4) (nl) fr znaka
g med klubbens merke fr
nositi znaku kluba
5) (oppmerksomhet) * panja
legge merke til noe // , * zapaziti/
opaziti/primijetiti neto, obratiti panju na neto
* bite merke i noe k zapaziti
neto
merk|e -etj-a V
Tftbli var) 1 | | *-
II , || kr primjeivati ||
primijetiti, zapaati || zapaziti, opaati \\ opaziti
Jeg merket at han hadde drukket
je * Primijetio sam da je popio
Jeg merket ingenting *
Nita nisam primijetio
2

ikke la seg merke med noe fr

ostati ravnodusan
2) (innprente) || * pamtiti ||
zapamtiti
Merk deg mine ord! ! * Zapamti moje rijei!
*vel merke * nota bene

mest

3) (sette merke) || , II / * oznaavati || oznaiti,

stavljati || staviti znak/oznaku
Lypa er merket med rode bnd je
* Staza je oznaena crvenim vrpcama
merke av p listen hvem som er til stede
* oznaiti prisutne na spisku
vare merket av sykdommen
kr nositi trag bolesti
4) merke seg ut ce fr odlikovati se
merkedag -en , * vaan datum, praznik
merkelapp -en * oznaka tvornice
merkelig -e A , kr udan, neobian
en merkelig historie * udna pria
Det er merkelig at ... je ... * u d n o je
d a ...
* merkelig nok , fr zaudo,
udno udo
Sjfren fikk merkelig nok ingen skader
* Voza
zaudo nije zadobio nikakve povrede
merkesak -en (. ) * najvanije pitanje (napr. politike
stranke)
merkeverksted -et
* automehaniarska radionica
za odreenu marku
merknad -en * primjedba
merkverdig -e A , kr udnovat, udan
merr -a
1) (zool.) * kobila
2) (pej.) * kuka
merverdiavgift -enj-a kr porez
na promet robe
meslinger pl. (med.) , , , * male boginje, ospice, morbili, rubeola
mess|e' --
1) (rei.) , * misa, bogosluje
g til messe kr ii na misu
2) (utstilling) * sajam
2
mess|e -enj-a (spisesal) * vojna menza
3
messje -etj-a V
1) (rei.) fr drati misu
2) (fig.) fr govoriti
glasno i pjevajui
messehall -en * sajamska dvorana

:
messing -en , * mesing, uta mjed
*blanke messingen * gola koa
messingblsere pl. - * Iimeni instrumenti
mest A (superl. av mye, komp. mer)
.
1) * najvie
Jeg er for det meste hjemme
* Najvie sam doma
*i meste laget fr previe
2) (ved komparativ) ( ce
) fr najvie (ili prevodi se superlativom)
en av de mest kjente kunstnerne i landet

mestepart

310

* jedan od najpoznatijih umjetnika zemlje

mestepart -en , * veina, najvei
dio
mester -en. pl. -e
1) (vinner) , * prvak, ampion
Europamester * ampion Ev
2) (dyktig person) * majstor
vre en mester i noe * biti
majstor neega
* velse gjor mester * Bez
m u k e nema nauke
3) (hndverks-) -k majstor
4) (herre) * gospodar
mesteren i huset ~k gospodar kue
5) (rei.) * gospod
mesterskap -et, pl. 1) (dyktighet) * majslorstvo
2) (sport.) -k prvenstvo
Europamesterskap * prvenstvo
Evrope
mesterverk -et, pl. - -, * remek-djelo, majstorija
mestr|e -etj-a V || , II (), () * savladavati || savladati, ovladavati || ovladati (neim),
vladati (neim)
Hun mestret ikke situasjonen * Nije vladala situacijom
metabolism|e -en * metabolizam
metall -et, pl. -er * kovina, metal
edle metaller k plemenite kovine
metallarbeider -en, pl. -e ,
* metalac, metalski radnik
metallisk -e A , , *
metalan, metalski, metalian
metallurgi -en Ar metalurgija
meteor -en -Ar meteor
meteorolog -en Ar meteorolog
meteorologi -en -A- meteorologija
meteorologisk -e A * meteoroloki
"''flpLiLr-, pl. - Ar metar
metod|e -en , Ar metod, metoda
metodisk -e A , Ar metodian,
metodiki
mett -e A * sit
spiseseg-mett-mjecTH-ce -Arnajesti se
Jeg er god og mett Hajeo ce "Ar Najeo sam se
Takk, jeg er mett! , ce! Ar
Hvala, posluiio sam se!
* se seg mett p noe ce Ar nagledati se neega
mett|e -etj-a V
1) (gi mat) Ar hraniti
*De har mange munner mette
Ar Imaju veliku obitelj
2) (tilfredsstille) || ,
|| k zadovoljavati || zadovoljiti, zasiavati || zasititi
Markedeuer mettet je Ar Trite je zsiceno

midt

3) (kjem.) || -Ar zasiavati ||

zasititi
luft mettet med fuktighet
Ar zrak zasicen vlagom
middag -en
1) (mltid) , , , Ar glavni obrok dana, objed, ruak, veera
spise middag (ha\ch) , -Ar ruati, objedovati
spise middag (aftens) * veerati
hvile middag / *
spavati/prilei nakon ruka
2) (midt p dagen) * podne
middagsavis -en (.) Ar popodnevne novine (pl.)
middagslur -en * spavanje na
kon ruka
middagsmat -en , Ar ruak, jelo
za ruak
middel -et, pl. midler -Ar sredstvo
et middel mot hodepine -Ar sredstvo protiv glavobolje
* Hensikten helliger middelet - Cilj opravdava sredstvo
stille midler til rdighet pa + staviti sredstva na raspolaganje
middelalder -en Ar srednji vijek
middelaldersk -e A * srednjevjekovni
middelaldrende A , k
srednjih godina, sredovjean
Middelhavet
(geogr.)
,

Ar Mediteran, Sredozemno more

middelhavsklima -et / * mediteranska/sredozemna klima
middelklass|e -en , -Ar srednja klasa, buroazija
middelmdig -e A , Ar osrednji,
prosjecan
middels A , -Ar srednji, osrednji
under middels Ar ispod prosjeka
middels stor Akr srednje veliine
midj|e -en , nojac * struk, pojas
smal om midjen * tankog struka
midlertidig -e A Ar privremen
midlertidig tillatelse Ar privremena dozvola
midnatt -en Ar pono
raidnattssol>"<e/7/^ - -Ar-ponono_sunce_
midt -en
1) , * sredina, srednji dio
p midten * na.sredini
Stokken brakk p midten ce
- tap se razbio na dve polovice
2) (om tid) i midten av Ar sredinom
/ midten av neste uke Ar
sredinom slijedeeg tjedna
p midten av sekstitallet * sredinom ezdesetih godina
midt ADV
1) midt i y , () Ar u sredini,
usred (neega)
midt i byen * usred grada

midterst

311

midt i en samtale , y - usred razgovora, u pola razgovora

midt i karrieren y Ar u pol karijere
2) (om tid) , Ar sredinom, usred
midt i januar Ar sredinom
sijenja
midt p lyse dagen * usred bijela
dana
midterst -e A * srednji
midtgang -en Ar srednji prolaz.
midtlinjle -enj-a Ar sredinja linija
midtpunkt -et
1) , Ar sredife, sredina, centar
2) (jig.) -Ar sredite panje
midtskips ADVy / Ar u sredini
broda/palube
midtsommer -en Ar sredina ljeta
En midtsommernattsdrm -Ar San
ljetne noi
midtveis ADVHZ -Ar na pola puta
midtvinters ADV * usred zime
Midtsten (geogr.) Ar Bliski Istok
migrasjon -en , Ar migracija, seoba
mi gren I e -en (med.) -Ar migrena
mikrofon -en * mikrofon
mikroorganisme -en -Ar mikroorganizam
mikroskop -et, pl. -j-er A- mikroskop
miks|e -etj-a V || * mijeati j|
pomijeati
mikse en drink -Ar spreraiti pie
mikstur -en
1) (med.) -Ar mikstura
2) (tobakk) * mjeavina duhana
mil -enj-a
1) (10 km.) () ( 10 ) (norveka) milja (od 10 kilometara)
2) (nautisk) / (1852 ) *
morska/nautika milja (1852 m)
mild -/. -e A Ar blag
mild vinter * blaga zima
en mild dom Ar blaga kazna
*mildest talt Ar najblae reeno
mildne -etj-a || Ar ublaavati II ublaiti
mildvr -et Ar blago vrijeme
militr -et , (.) Ar vojska,
oruane snage (pl.)
~~Han~er-i detm ili tre --- -- Ar On je na odsluenju vojnog roka
militr
-e A Ar vojni
militr hemmelighet k vojna tajna
militrt omrde Ar vojno podruje
en militr Ar vojno lice
militrdiktatur -et -Ar vojna dikta
tura
militrdomstol -en Ar vojni sud
militrkupp -et Ar vojni pu
militrnekter -en, pl. -e
osoba koja odbija sluiti vojsku
militrrjenest|e -en Ar vojna sluba
bli innkalt til militrtjeneste 1

mindreverdig
-Ar biti pozvan na odsluenje
vojnog roka
gjore militrtjeneste Ar
odsluiti vojni rOk
bli fritatt for militrtjeneste * biti Osloboden sluenja vojnog roka
f utsettelse med militrtjenesten Ar odloiti sluenje vojnog roka
militrvels|e -en (.) Ar vojne vjebe

(PU
milj -et
1) , k okolina, sredina
Han kommer fra et drlig miljo
* On potie iz loe sredine
arv og miljo Ar naslede i sredina
forurensing av miljoet , () Ar zagaivanje okoline, zagaivanje (ivotne) sredine
2) (stemning) , * ambijent,
atmosfera
Det er hyggelig miljo i klubben
* U klubu vlada prijatna
atmosfera
miljvern -et () /
k zatita (ovjekove) sredine/okoline
Miljverndepartementet
* Ministarstvo za zatitu okoiine
miljdeleggels|e -en Ar upropacivanje ivotne sredine
milk shake [sjeik] -en Ar mlijeni
napitak
milliard -en Ar milijarda
milligram -met, pl. - * miligram
millimeter -en, pl. - -Ar milimetar
million -en Ar milijun
milliontedel -en ! Ar milijunti dio
millionr -en Ar milijunar
milt -en (anat.) Ar slezena
min PRON
1) -k moj
Dette huset er mitt O B O j * Ovo je
moja kua
*Du store min! ! Ar Boe!
2) Ar svoj
Jeg tok boken min * U z e o
sam svoju knjigu
mindre A Ar manji
en mindre skade Ar manja povreda
.1-.&--.
-Ar-za
manje od godinu d a n a
*mer eller mindre - Ar manje-vie .
intet mindre enn * nita manje od
i mindre grad y * u manjoj mjeri ,
bli mindre ce || ce Ar sraanjivati se || smanjiti se
gjore mindre || Ar smanjivati
II smanjiti
*ikke desto mindre , Ar pored
svega, ipak
mindretall -et -Ar manjina
mindreverd -et -Ar manja vrijednost
mindreverdig -e A , ,

mindreverdighetsflelse

312

* manje vrijedan, inferioran, n i a

mindreverdighetsflels|e
-en

/
Ar osjeaj manje/nie vrijednosti
mindreverdighetskompleks
-et, pl.
-er

* kompleks manje vrijednosti

mindrerig -e S Ar maloljetnik
!
min|e -enj-a , * izraz lica, grimasa
Han foretrakk ikke en mine
Ar Nije trepnuo okora
*Han gjor gode miner til slett spill
ce * Iz njegove koe se nikud ne
moe
min|e -enj-a (gruve) * rudnik
3
minje -enj-a (sprengladning) + mina
landmine * kopnena mina
sjomine * morska mina
legge ut miner / *
postavljati/polagati mine
minefelt -et, pl. -j-er * minsko polje
minekaster -en, pl. -e * minobaca
minelegger -en, pl. -e Ar minopolaga
mineral -et, pl. -er Ar mineral
mineralvann -et, pl. - / *
2

mineralna/kisela voda
minesveiper -en, pl. -e Ar minolovac
mini A , -Ar mini, vrlo mali
miniatyr -en Ar minijatura
/ miniatyr y -Ar u minijaturi
minibank -en Ar minibanka
minikalkulator -en Ar mali kalk
ulator
- ^

'

-:.^fc*

'...^.

minimal -t, -e A Ar mimmalan

minimum -et Ar minimum
minimumskrav -et, pl. - Ar minimalan zahtjev
minimumstemperatur -en Ar
najnia temperatura*
miniskjrt -et, pl. - -Ar minisuknja
minister -en, pl. -stre (.),
(.), (.) Ar ministar (m.),
ministarka (f.), (Jug.) savezni sekretar
Han ble utnevnt til / ? * je * Imenovan je za ministr

bistandsminister (u-hjelpsmUiister)
-Ar ministar za
pomo nerazvijenim zemljama
finansminister Ar ministar
finanija
~
.
^^^^^^iskerimiuister

ir
ministar
za ribarstvo
forsvarsminister , (Jyr.) * ministar
obrane, (Jug.) savezni sekretar za narodnu o b r a n u
handels- og skipsfartsminister * ministar za trgovinu i pomorstvo
***

- --'

- -

kirke- og undervisningsminister * ministar za prosvjetu i

vjerska pitanja
kommunal- og arbeidsminister Ar ministar za komunalni sistem i rad

minnelig
kulturminister Ar ministar za
kulturu
landbruksminister Ar
mimstar poljoprivrede
miljvernminister
-A- ministar za zatitu ovjekove sredine
nringsminister Ar ministar industrije i privrede
olje- og energiminister Ar
minista'r za energetiku
sosialminister Ar ministar za zdravstvo i socijalna
pitanja
utenriksminister /
, / . (.)
~ ministar za vanjske/inozemne poslove, ministar
vanjskih/inozemnih poslova, (Jug.) savezni se
kretar za vanjske poslove
mink -en (zool.) (Mustela vison) * kanadska kuna zlatica
minkkp|e -enj-a *
bunda od kanadske kune zlatice
mink|e -etj-a V ce || ce -Ar
smanjivad se || smanjiti se
Det minket p maten je * Ponestalo je hrane
Farten minket litt etter litt ce
* Brzina se postupno smanjivala
minkende ce "Ar koji se smanjuje
minkende mne ce Ar mjesec koji
se jede
minn|e' -et, pl. -er , -Ar uspomena,
sjecanje
Denne gaven er til minne om vrt besok her
noKJiOH je Ar
Ovaj poklon je za sjeanje na na boravak ovdje
Ringen kan du beholde til minne om meg
Ar
Prsten moe zadrati za uspomenu na mene
Det ble reist en sttte til minne om dem som falt i
krigen je y
A- Podignut je spomenik u znak sjeanja na pale borce

ha noe i friskt minne ce *

dobro se sjeati neega
legge seg noe p minne Ar zapamtiti neto
:7^^^//11^11^111dobro pamcenje
*/ manns minne Ar od pamtivijeka
3
min|ne -te V || * podsjeati ||
podsjedti
Minn meg p det, s jeg ikke glemmer det!
! Ar Podsjeti me da to ne
zaboravim!
Fr jeg minne Dem om vr avtale
Bae * Mogu li Vas
podsjetiti na na d o g o v o r
minnelig -e A , cycpe -Ar pirjateljski, susretljiv
komme til en minnelig overenskomst > * nai prihvatljivo rjeenje

minnelighet

313

minnelighet -en , ,
* miroljubivost, susretljivost
/ minnelighet y
u miroljubivosti
minnes min(ne)s, mintes, min(ne)s V ce ||
ce () * sjeati se || sjetiti se (neega)
S vidt jeg minnes... ce ... * Koliko
se sjeam ...
Vi vil minnes avdde med takknemlighet Ca ce * Sa zahvalnocu emo se sjeati pokojnika
minoritet -en * manjina
nasjonale minoriteter , (.)
* nacionalne raanjine. (Jug.) narodnosti
minoritetsbarn -et, pl. - - dijete pripadnika nacionalne
manjine
minske -etl-a || * umanjivati
II umanjiti
minst (superl. av litens * najmanji
Alle, ikke minst du ... , a ... *
Svi, a naroito ti ...
*i det minste kc bar
Du kunne i det minste ha ringt M o r a o

Mogao si bar nazvati

Det varte i minst to dager om ikke lenger
je , * Trajalo
je najmanje dva dana, ako ne i vie
Hun er minst like god je ,
. je , Ona
je dobra, moda i bolja. Ona je dobra, moda i
najbolja
minstelnn -enj-a * najnia plaa
minus -et
1) , / kr minus, loa/
negativna strana
2) (matematikk)
manje
Fire minus tre er en je
k etiri manje tri je jedan
minusgrad -en * stupanj ispod
nule
minutt -et, pl. -er * minuta
Bussen gr hvert femte minutt /

Autobus ide/polazi svakih
pet minuta
Toget ankom p minuttet je y
k Vlak je stigao na minutu
Jeg venter ham hvert minutt ra
* Oekujera ga svakog casa
mirakel -et, pl. -kler ^_*__4
Det er et virkelig mirakel To je * To
je pravo udo
Mirakel over mirakler! '! * udna
mi uda!
Han slapp fra ulykken som ved et mirakel
je k Pravim udom je
preivio nesreu
mirakuls -t, -e A * udan
misbilligle -et || * ne
odobravati || ne odobriti
misbilligende A * ne odobravajud
Hun s misbilligende p ham ra je.
* O n a ga je gledala ne odobra-

mismot

vajui
misbruk -et -k zloupotreba
alkoholmisbruk * zloupo
treba alkohola
maktmisbruk kr zlouptreba
vlasti
misdannels|e -en , * nakaznost,. deformiranost
miserabel -/, -ble A , , * mizeran, j a d a n , bijedan
Huset var i en miserabel stand je y
kr Kua je bila u bijednom stanju
misforhold -et, pl. - , *
nerazmjer, disproporcija
misfornyd -e A * nezadovoljan
misforst -stod, -sttt V ,
* krivo razumjeti, pogreno shvatiti
De misforstod meg * Kri
vo ste me razumjeli
Misforst meg ikke! * Nemojte me pogreno shvatiti!
Han misforstod eksamensoppgaven
je
* Pogreno je shvatio
pitanje na ispitu
misforsteIs|e -en ,
* nesporazum,.pogrens.shvacanje
misgrep -et, pl. - , k pogreka,
greka
mishag -et * negodovanje
vekke noens mishag .
- izazavati negodovanje kod nekoga
mishandl|e -etj-a
V / *
zlostavljati/zlostaviti-
.
Han mishandlet kone og barn > je

Zlostavljao je enu i djecu
mishandling -en * zlostavljanje
misjon -en
1) (kall) , * misija, poziv
2) (rei.) * misija
drive misjon ce ,
ce -k baviti se misionarskim radom, baviti se misionarstvom
misjonsarbeid -et , *
misionarstvo, misionarski rad
misjonsmark -enj-a *
podruje misionarskog rada
misjonr -en * misionar
raislikje -te V , * ne voljeti,
ne odobravati
Jeg-misliker hans oppfrsel ^_
ce kr Njegovo ponaanje mi se ne svia
mislykkes -lyktes, -lykkes V , ycne * nemati uspjeha, ne uspjeti
De mislyktes * Nisu uspjeli
Planen er dmt til mislykkes je
* Plan je osuden na neuspjeh
mislykkjet -e A * neuspjean
et mislykket forsk /
k neuspjean/neuspjeli pokuaj
Eksperimentet var mislykket
* Eksperiment nije uspio
mismodig -e A * beznadan
mismot -et * beznadnost, beznade

misnyd

314

misnyd -e A * nezadovoljan
misnyde kunder -k nezadovoljni kupci
misny|e -en kr nezadovoljstvo
Han viste tydelig sin misnye je
Ar Otvoreno je pokazao svoje nezadovoljstvo
misstemning -en , , * nelagodnost, neraspoloenje, nezadovoljstvo
Det var en voksende misstemning i befolkningen
je * Neraspoloenje naroda je raslo
mistak -et, pl. - rpennca k greka
Det viste seg vre et mistak To ce
* To se pokazalo kao greka
mistank|e -en Ar sumnja
Han ble arrestert p mistanke je
* Uhapen je pod sumnjom
ba mistanke om noe || y
k sumnjati |[ posumnjali u neto
Jeg har en mistanke om at han har glemt det Cy je * Sumnjam da je
on to zaboravio
mist|e -etl-a V || * gubiti |j izgubiti
miste hret , ||
* gubiti kosu, elaviti || oelaviti
Vi har ingen tid miste He
* Ne moemo izgubiti ni trenutka
Jeg mistet bussen je * Pobjegao mi je autobus
* miste bde munn og mle ( >) zanijemiti (od iznenaenja)
mistenk|e -te V || sumnjati
II posumnjati
mistenke noen ||
sumnjati || posumnjati na nekoga
Hvem er det du mistenker? Ha ? Ar
Na koga sumnja?
mistenkelig -e A k sumnjiv
en mistenkelig person * sumnjiva
osoba
en mistenkelig oppfrsel *
sumnjivo ponasanje
en mistenkelig utseende person
* osoba sumnjiva izgleda
mistenkeliggjre -gjorde, -gjort V || ocy k sumnjiiti || osumnjiiti
mistcnkelighet -en * sumnjivost
mistenksom -/, -me~A ", * s u ^
mnjiav
et mistenksomt blikk * sumnjiav pogled
Han er mistenksom av natur je -Ar On je sumnjiave prirode
mistenksomhet -en , Ar sumnjiavost
mistenkt -e A * osumnjien
den mistenkte * osumnjieni
vre mistenkt for noe
biti osumnjien za neto
ha noen mistenkt k sumnjiiti
nekoga

modell

Han er mistenkt je * On je pod

sumnjom
mistillit -en * nepovjerenje
ha mistillit til noen y
Ar nemati povjerenja u nekoga
mistillitsforslag -et, pl. - o k dek
ret o nepovjerenju
1
mistro -en . * nevjera
2
mistro -dde Vm , * ne vjerovati,
sumnjati
Ingen mistrodde ham y
Ar Nitko nije sumnjao u njega
mistroisk -e A , Ar sumnjiav
Ikke vr s mistroisk! He ! Ar
Ne budi tako sumnjiav!
misun|ne -te V || () Ar
zavidjeti || pozavidjeti (nekome)
Han har en stemme som mange kan misunne ham
.
Ar On ima glas na kojem mu mnogi mogu zavidjeti
misunnelig -e A , Ar zavidan, zavidljiv
misunnels|e -en , Ar zavist, zavidnost
misvisende' A , * pogrean, netoan-,
Vifikk misvisende informasjon -Ar Dobili smo pogrene informacije
misvisende kurs * pogrean kurs
misvisning -enf-a * pogreno
pokazivanje
den magnetiske misvisning ,
-Ar magnetsko odstupanje, deklinacija
mitraljs|e -enf-a Ar milraljez
mixmaster -en ( ) k: mikser
(kuhinjski aparat)
mjl -* mel
mjlk -> melk
mobb -en Ar rulja
mobb|e -etf-a ce || / ce
(), () Ar rugati se ||
narugati se/izrugati se (nekome), maltretirati (ne
koga)
Han blir ofte mobbet p skolen je HOM y Ar Izloen je stalnom
izrugivanju u koli
mobbing ^ e n ^ k izrugivanje, maltretiranje
Mobbing er et alvorlig problem i skolen je
y Ar Ruganje je ozbiljan
problem u Skoli
mobilisene -te V -Ar mobilizirati
Landet mobiliserte je Ar Drava je izvrila mobilizaciju
Hele familien ble mobilisert je
ir Cijela obitelj je bila angairana
modell -en , Ar model, uzorak
modell av et skip Ar model broda
en ny modell for lrerutdanningen
* novi model kolovanja

rnodellfly

315

uitelja
sitte modell for en maler *
pozirati slikaru
rnodellfly -et, pl. - -k model aviona
modell]ernban|e -en * model vlaka
modeIier|e -te V || , -

moral

* Griegov koncert u A-molu

molte -+ multe
moment -et
1) (faktor) , * inilac, imbenik,
faktor, initelj
2) , moment
en nytt moment i forhandlingene y
* novi moment u pregovorima
momentan -/, -e A , , * momentalan, trenutan, trenutaan
Dden inntraff" momentant je
k Smrt je nastupila trenutano
moms -en , - porez na viak vrijednosti, porez na
promet robe
mon V * li
Mon tro hva hun vil si nr hun fr hore dette
ce * Pitam
se to e ona rei kad uje za to
monarki, -et kr monarhija
et konstitusjonelt monarki *
ustavna monarhija
mongoloid -e A
mongoloidan
monn -enj-et
1) (hjelp) , , kr pomo,
podrka, korist
*Alle monner drar
I
sitnica d o b r o d o d e
2) (grad) * stupanj
Jeg er i noen monn enig med deg ce c * Donekle se slaem s tobom
Forventningene ble innfridd i stort monn cy ce * Oekivanja su
se naveliko ispunila

* uobliavati || uobliiti, oblikovati

moden -/, -dne A , ,
* zreo, dozreo, p o t p u n o razvijen
Kornet er modent je * Zito je zrelo
en moden mann k zreo ovjek
Tiden er ikke moden * Jo nije
vrijeme
Han sluttet i jobben etter moden overveielse HanyCTHo je * Napustio je posao nakon zrelog razmiljanja
modenhet -en , * zrelost, dozrelost
moderasjon -en
1) * umjerenost
/ trange konomiske tider m vi vise moderasjon
* U teko privredno doba treba pokazati
umjerenost
2) (avslag) * popust
Studenter fr 25% moderasjon
2 5 % k Studenti imaju 2 5 % popusta
moderat -e A * umjeren
vre moderat k biti umjeren
moderat sikt -k smanjena vidljivost

De moderate vant til slutt cy Ha..j:pajy

+ Umjereni su na kraju pobijedili
moderer|e -te V , ||
, || * modificirati,
monn[e -etj-a V k koristiti
ublaavati || ublaiti, smanjivati || smanjiti
Det monnet lite * Malo
moderne A , * moderan, suvkoristi od toga
remen
monogami -et * monogamija
en moderne fabrikk kr m o d e m a
monolog -en -k monolog
tvornica
monopol -et, pl. -j-er kr monopol
moderne kunst * suvremena
opprette et monopol *
umjetnost
uspostaviti m o n o p o l
moderne vpen * suvremeno
ha monopol p noe /
oruje
imati monopol nad neim
moderne tider ~k m o d e r n a vre
monoton -t. -e A , k jednolian,
mena
monoton
modernisere -te V . |[
monter|e -te V , * montirati,
* raodernizirati, || osuvremeniti
sastavljati
modernisering -enj-a , De nye bilene blir montert p fabrikken
:
^^ rk~
m o d r m z i r a n j e r m o d e r - ce M O H T H p a j y ^ ^ a e p m n r ^ r N o v a k o l a - s e T n o n t i ^
nizacija, osuvremenjivanje
raju u tvornici
modig -e A , , * Jirabar, odmoped -en kr moped
vaan, sraion
mor -enj-a , * majka, mati en modig beslutning kr smiona od* be for sin syke mor ,
luka
* traiti neto za sebe, ali neposredno
modn|e -etj-a V || , || *Han er ikke mors beste barn je .
* zreti II sazreti, dozrijevati || dozreti
* On je izrod. Nije dostoHan har modnet je * Sazreo je
j a n svoje majke
mold -a = muld -enj-a , *
moral -en kr moral
zemlja crnica, humus
en hy/streng moral / k visok/
molekyl -et, pi -j-er -() * molekula
strog moral
moll -n (mus.) * m o l
Han prekte ofte moral for oss je
Griegs konsert i A-moll y -
Cesto nam je drao moralne
-

morallre

316

prodike
Hvilken moral kan vi lese ut av denne historien?
Koja ce
? Koja se moralna pouka moe izvui iz
ove prie?
morallr|e -enJ-a - uenje moralu
moralsk - A * moralan
mord -et, pl. - * ubojstvo
beg et mord || , * ||
ubiti, poiniti ubojstvo
Han ble domt for mord je
* Osuden je zbog ubojstva
morder -en, pl. -e * ubojica
mordforsk -et, pl. - * pokuaj
ubojstva
mordvpen -et, pl. - je * oruje kojim je ubojstvo poinjeno
mor|e -etj-aj-te || * zabavljati
II zabaviti
Det skal lite til for more ham
ce * M a l o mu treba da se zabavi
more seg ce || ce * zabavlja
ti se II zabaviti se
morell -en (bol.) * trenja
moren|e en (geol.) * raorena
morfar -en, pl. -fedre (no ) * djed (po
majci), djeda
morfem -et, pl. -j-er (gram.) * morfem
morfin -en * morfij
morfologi -en (gram.) * morfologija
morfologisk -e A (gram.) * morfoloki
morgen -en ic jutro
Det er morgen je. je * Svanulo
je. Jutro je
om morgenen , * ujutro
klokka 5 om morgenen y * u pet
sati ujutro
i morgen cyrpa * sutra
/ morgen tidlig * sutra ujutro
neste morgen -k idueg j u t r a
God morgen! ! kr D o b r o j u t r o !
fra morgen til kveld * od j u t r a
do mraka
*/ morgen er det atter en dag! ! ! Ima dana! Bit e jo dana!
morgenavis -enj-a (.) * jutarnje
novine (pl.)
morgendag_-_ew_cyrrja,^yTj3mmiH * sutra, sutrainji dan
Ikke tenk p morgendagen! He ! *:
Ne misli na sutra!
/ lopet av morgendagen y *
u toku sutrasnjeg dana
morgendemring -en , * svitanje, os vit
morgenfugl -en * ranoranilac
morgengretten -r, -tne A je
kr koji je mrzovoljan ujutro
morgengry -et , k zora, osvit
morgengymnastikk -en * jutamja gimnastika
morgenkjol|e -en * jutarnja haljina,
jutaraji haljetak, slafrok

morsmlslrer

morgenkvist -en
p morgenkvisten y . * u
ranu zoru, rano ujutro
morgenrd|e -en , * rumenilo
zore, zora
morgenstjern|e -en , * zvijezda D a n k a
morgenstund -en
*Morgenstund har gull i munn Ko
* Tko rano rani dvije sree grabi
morges ADV
i morges * jutros
i gr morges / * juer ujutro
morild -en * svijetlei plankton
morkak|e -enj-a (anal.) , *
posteljica, placenta
morkel -en ( ) * smrak (vrsta
gljive)
m o r k e n - k n e A , * truo, natruo
et morkent tre kr trulo drvo
morkn|e -etj-a V || , ||

trunuti || istrunuti. truliti || istruliti

morls -t A , * bez majke, siroe
mormor -enj-a (no ) k baka (po majci),
baba
morn I NT
1) (hei) ! ! !
Zdravo! D o b a r dan! D o b r o jutro!
2) (avskjedshilsen) ! ! * Zdra
vo! Do vienja!
moro -enj-a , , ',
zabava,
veselje, ala, provod
Det var moro je * Bilo je zabavno
Vi hadde stor moro av det ce
* Sjajno smo se zabavili na raun
toga
for moro skyld ,
za zabavu,
za alu
Jeg sa det bare p moro
* Rekao sam lo samo u ali
til stor moro for oss andre
* na veliko veselje nas ostalih
holde moro med noen ce
* aliti se na neiji raun
morsarv -enj-a nasljedstvo od
majke
morsdag -en (y ) * majin dan (u Norvekoj
druga nedjelja u veljai)
7
morsealfabei -et ! * Morseovo
pismo
morsetegn -et, pl. - k Morseov znak
morsk -t A , , ,
mrk, namrgoden, mrzovoljan, nabusit
morskap -en , * zabava, veselje
morsmelk -enj-a * majino mlijeko
* f noe inn med morsmelken c
* posisati neto s majinim
mlijekom
morsml -et * materinji jezik
morsmlslrer -en, pl. -e
nastavnik materinjeg jezika za
doseljenike

morsmlsundervisning

317

morsmlsundervisning -en
* nastava materinjeg jezika za doseljenike
morsnavn -et * raajino prezime
beholde morsnavnet
* zadrati majino preziijie
morsom--/, -me A , -Ar zabavan, aljiv,
zgodan
en morsom film * zabavan film
et morsomt lite rom ir zgodna
sobica
Han Uker ha det morsomt ce
Ar Voli se zabavljati
S morsomt at du kunne komme!
! A- Ba zgodno da si doao!
morsomhet -en , , * ala, vie, tos
si en morsomhet / -Ar izvaliti
vic/tos
morssidje -en/-a
p morssiden no -A- po majci
morstrygd -enf-a ir na
knada samohranoj majci
mortalitet -en , Ar mortalitet,
smrtnost
morter -en, pl. -e , Ar muar
mos -en . -Ar pire, kaa
potetmos -A- pire od krumpira
eplemos
Ar kaa od mljevenih ili zgnjecenih j a b u k a
mosaikk -en -Ar mozaik
mosaisk ADJ -Ar mojsijevski
det mosaiske trossamfunn * idovska vjerska zajednica
mos|e -en * mahovina
*Det er ugler i mosen Ty y .
~ Tu neto nije u redu. To
nije bez vraga
mosegrodd -e A ,
ir obrastao mahovinom, mahovinast
mosjon -en , , Ar vjeba, vjebanje, kretanje, gibanje, razgibavanje
Jeg fr ikke nok mosjon He ce *
Ne kreem se dovoljno
Skiturer gir god mosjon cy -Ar Skijaki izleti su dobra vjeba za djelo
mosjoner|e -te V ir vjebati radi kondicije
mosjons gymnastikk -en ir vjebe-odravanja-kondicije;:
"
mosk -en Ar damija
moskovitt -en Ar Moskovjjanin
most -en
1) (drue-) , Ar mot, sira
2) (eple) , -Ar jabuni
sok, sok od j a b u k a
mot 1 -et , , Ar hrabrost, sranost, odvanost
miste motet * izgubiti hrabrost
Mist ikke motet! ce! He ce! -Ar Dri se!
Ne daj se!
holde motet oppe , -

motbydelig

* ne klonuti, ne gubid odvanost

sette nytt mot i noen Ar obodriti
nekoga
Motet sviktet ham ra je * Izdala ga je hrabrost
Motet sank je ir Odvanost je splasnula
ta motet fra noen ir obeshrabriti nekoga
ta mot til seg -Ar skupiti hra
brost
vre ille til mote ce * osjeati
se nelagodno
vre ved godt mot -A- biti optimistiki raspoloen
*Han har sine meningers mot ce
Af On se ne boji kazati to misli
moe PREP
1) (i retning av) (), () () Ar
prema (neemu), k(a) (neemu)
Han gikk mot doren je /
* Poao je prema/k vratima
Han kom hjem mot midnatt je o
/ * Doao je kui o ponoi/
pred p o n o
Det gr mot vr ce Ar Blii se
proljee
2) (i forhold til) (), y Ar
prema (neemu), naprama (neemu), u odnosu na
Dette er ingenting mot hva som kunne ha skjedd To
je ce
-Ar To nije nista prema onome to se je moglo
dogoditi
Jeg vedder to mot en ce y
-Ar Kladim se u dva n a p r a m a jedan
3) (i strid med) () * protiv (neega)
Det strider mot all fornuft To ce
-Ar To se protivi svakom zdravom
razumu
Han stemte mot forslaget je * Glasao je protiv prijedloga
handle mot loven Ar
postupati protuzakonito
kjre mot rodt lys Ar
proi kroz crveno syjetlo
4) () * uz (neto)
bli lslatt mot kausjon * bid osloboden uz kauciju
mot kvittering * uz priznanicii
danse kinn mot kinn 373~-plesati obraz uz obraz
motangrep -et, pl. - -Ar protunapad
motarbeid|e -etf-a V ce , ,
, * borid se
protiv, ometati, raditi protiv, nastojati sprijeiti
motbakk|e -en * uzbrdica
starte i motbakke
Ar krenuti kolima na uzbrdici
motbevis -et, pl. - -A- protudokaz
motbevisfe -te V || , II * opovrgavati || opovri,
dokazivati || dokazati suprotno
motbydelig A Ar odvratan, od uran

motbr

318

en motbydelig lukt * odvratan

mi ris
motbr -en
1) (motstand) * otpor
mote motbor -k naii na otpor
Forslaget motte motbor je
* Prijedlog je naiao na otpor
2) (motgang) , (.) * nevolje,
nedae (pl.)
Han hadde mye motbor i livet
* U ivotu mu nije ilo
nimalo glatko
mot|e -en * moda
komme p mote(n) y * ui u modu
g av mote kr izai iz mode
etter siste mote no k po posljednjoj modi
moteblad -et, pl. -j-er , * modni asopis, modni urnal
motehus -et, pl. - * modna kua
moteklr -ne pl. * moderna odjea
motelaps -en * p o m o d a r
motell -et, pl. -j-er * motel
moteoppvisning -enj-a * modna revija
moteskaper -en, pl. -e * modni kre-

motsigelse

motlshet -en , k malodunost, maloduje

motmlje -et
ta til motmle k prigovoriti,
protusloviti
motor -en * m o t o r
Motoren har sviktet je -k Motor
je zatajio
motorbt -en * motorni amac
motordrevet -e A k na motorni
pogon
en motordrevet sag ,

pila na motorni pogon, motorna pila
motorskip -et, pl. -
motorni brod
motorstopp -en * kvar motora
Vi fikk motorstopp je * Mo
tor nam je zatajio
motorsykkel -en, pl. -kler k motocikl
motorvei -en -, -
auto-put, auto-cesta, auto-strada
motpart -en
1) (jur.) k suprotna stranka
2) (motstander) , * protivnik, suparaik
ator
motpol -en
moteslav(e -en * rob m o d e
1) (fys.) * suprotni pol
moteverdenen (best.) * svijet mode
2) (fig-) , * suprotnost,
motfallen -t, -falne A , , oprenost
* obeshrabljen, pokunjeln, maloduan
motsatt 1 -e ADJ , , *
motforestilling -en , *
suprotan, protivan, obratan
suprotno miljenje, zamjerka
/ motsatt fall y , y k u
Det har kommet fram til dels sterke motforestillinsuprotnom, u protivnom
ger ... cy ce
p den motsatte siden av gaten ... Javila su se djelomice otra miljenja
* na suprotnoj strani ulice
protiv
i motsatt retning y * u suprotmotgang -en , (.), (.),
. nom pravcu
2
(.) * neuspjeh, tekoe (pl.), nevorje" motsatt AD V , k nasuprot, su
(pl.), nedae (pl.)
protno
Han har hatt mye motgang i livet
motsetning -en
* Cesto mu nije bilo Iako u
1) , * suprotnost, opreka
ivotu
Motsetningene
tiltrekker hverandre

Hun fulgte ham i medgang og motgang ra

ce * Suprotnosti se privlae
je y y k Slijedila ga je i u dobru j
. i motsetning til k za razliku od
u zlu
2) (tvist) , * ne*/ motgang lrer man sine venner kjenne suglasica, razmimoilaenje
ce * U nevolji se poznaje
motsetninger mellom Peking og Moskva prijatelj
kr nesuglasice izmotgift -en * protuotrov
medu Pekinga i Moskve
motiv -et, 1~^
:

-motsette-satte,-satt
seg- ce
|| /) (beveggrunn) , k motiv, pobuda
ce (), ce || yc handle ut fra edle motiver ce () kr suprotstavljati se || su * djelovati iz plemenitih pobuda
protstaviti se (nekome), protiviti se || usprotiviti se
2) (i kunst) , , k motiv, tema,
(nekome)
predmet
motsi -sa, -sagt V () ~k protus
motivasjon -en *9 motivacija
loviti (nekome), proturjeiti (nekome)
motiver|e -te ^ k motivirati
motsi seg selv ,
motivering -enj-a , * moti ^ 1 ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ 1 sam
viranje, motivacija
motkandidat -en
protukandidat
motsigende ^:":ripd'TH^^H?r::Ar"pFotusIovant
protumotkraft -en (fys.) * protusila
rjean
motkrav -et, pl. - * protuzahtjev
motsigels|e -en * protuslovlje, protimotls -/, -e A * maloduan
vurjeje, proturjeje, proturjenost

motspiller

319

motvirke

motspiller -en, pl. -e y -k protivnik

predstavnici vlade
u igri
mottakelig -e ADJ
motstand -en * otpor
1) , , ,
spesifikk motstand (tekn.) *
- podloan, osjetljiv, prijemljiv, 'prijemiv
specifini otpor
mottakelig for smiger "A: pod mote motstand k naii na otpor
loan laskanju
gjore motstand mot noe ce || ce
mottakelig for smitte Ar pod, ce || ce
loan zarazi
* opirati se || oprijeti se, suprotstavljati se
2) (pen) ,
|( suprotstaviti se necemu
* koji rado prihvaa, o tvoren prema
yte motstand || -k pruHan er mottakelig for argumenter cacati II pruiti otpor
* R a d o e sasluati argumente
motstander -en, pl. -e * protivnik
mottakeIs|e -en
motstandsbevegelse -en k pokret ot1) , -Ar prijem, primanje
pora
mottakelse i ambassaden y k
motstandsdyktig -e A * otporan
prijem u arabasadi
vre motstandsdyktig mot sykdom
Boken fikk en drlig mottakelse je
* biti otporan na bolesti
Ar Knjiga je naila na lo prijem
motstandskraft -en , * ot2) (mote) * doek
pornost, izdrljivost
en varm mottakelse Ar topao doek
fysisk og psykisk motstandskraft 3) (av ting) , * primitak, prijem,
* flzika i psihika otpornost
primanje
ha nedsatt motstandskraft seks uker fra mottakelsen av ordren
* imati smanjenu otpornost
no Ar est tjedana po primitmotstandskraftig -e A * otporan
ku narudbe
motstrebende ADV , ,
4) (p sykehus) -Ar
Ar nerado, nevoljko, jedva nekako
odjel za primanje bolesnika
Han innrommet motstrebende at jeg hadde rett Hemottaker -en, pl. -e
je y -Ar N e r a d o je
1) , , -Ar primalac,
priznao da sam u pravu
naslovnik, adresat
motstridende A , , 2) (apparat) kc prijemnik
, -A- oprean, kontradiktoran, protusradiomottaker
-
kr
radio-prilovan. proturjean, sporan
jemnik
motstridende pstander kr oprene
mottakerapparat -et, pl. -/-er
tvrdnje
1) * prijemnik
motstridende
opplysninger

2) (tjeneste) ( kontradiktorne informacije

.) * prihvatna sluba (za smjetaj
motstykk|e -et
izbjeglica i sl.)
1) (noe tilsvarende) , Ar
motto -et, pl. -/-er , Ar raoto, geslo
pandan, neto slino
motvekt -en * protutea
2) (motsetning) Ar suprotnost
motverdi -en kr protuvrijednost
motst -stod, sttt V || ()
motverg|e -en
A- odolijevati || odoljeti (necemu)
sette seg til motverge ce,
motst fristelsen * odoljeti
Ar usprotiviti se, pruiti otpor
iskuenju
motvilje -en , , Ar
motsvar|e -te V * odgovarati
nesklonost, zaziranje, odbojnost
En norsk krone motsvarer omtrent en dansk
fole motvilje mot noe , oce
zazirati od ne * Jedna norveka kruna odgoyara_otpri4 _ e g a , osjeati_odbojnost_prema_ngemu
l i k e jednoj dankoj
motvillig 1 ADJ , , ,
mot|ta -tok, -tatt V
Ar protivan, bez volje, nerad, nesklon
2
1) (f) II -A- primati || primiti
motvillig
ADV , , ,
Vi har mot tat Deres brev ...
, * nerado, protiv volje, ne
... * Primili smo Vae pismo ...
voljko, tek_a srca, na silu
Filmen ble godt mottatt je Han gikk bare motvillig med p forslaget je
* Film je naiao na dobar prijem
-Ar Tek je teka
Kongen mottok ambassadren je
srca pristao na prijedlog
-A- Kralj je primio ambasadora
motvind -en y , ,
* vjetar u lice, vjetar protivna smjera, su2) (mote) || ,
protni vjetar
* doekivati || doekati
P
flyplassen
ble han mottatt av representanter for
morvirk|e -etf-a V || * suzbijati
regjeringen Ha cy ra II suzbiti
Ar Na aerodromu su ga doekali
Foreldrene prover motvirke innflytelsen fra drlige
_

mudder

320

munn

muligens / . , moe
filmer

biti, moda, mogue
* Roditelji nastqje suzbiti utjecaj
loih filmova
Du har muligens rett, men ... , ,
mudder -et . * mulj, blato
, ... * Ti si, moe biti, u pravu, a l i . . .
mudderbunn -en * muljevito dno
muliggjre -gjorde, -gjort F || muddermaskin -en , k bager, ja kr oraoguavati || o m o g u d t i
rualo
mulighet -en ,
mogunost, izgled
mudderpram -men * plovni bager
Det er mulighet for pent vr i morgen
mudr|e -et\-a V * jaruiti
* Postoji
mudret(e) A * muljevit
mogunost da sutra bude lijepo vrijeme
muffens S (fam.)
Jeg ser ingen mulighet for ... He
... * Ne vidim kako bih ...
*Her er det noe muffens Ty
Tu nisu ista posla
muligvis -* muligens
mugg -en , -k plijesan
mulkt -en , * globa
mugg|e -enj-a , * vr. krag, bokal
mulm -et
muggen -t, mugne A
i nattens- mulm og mrke y * u
1) * pljesniv
gluho d o b a n o d
2) (fig.) * sumljiv
mult|e -enf-a (bot.) (
Det er noe muggent ved det Ty .
) * planinska kupina (ukaste boje)
- Tu neto ne tima.
multiplikand -en (mat.)
mnoenik
Ima nesto sumnjivo u tome
multiplikasjon -en (mat.) k mnoenje
multiplikator -en (mat.) k mnoitelj
3) (gretten) * mrzovoljan
multipliser|e -te V || /Ikke vr s muggen og sur! ! * to si tako mrzovoljan i kiseo!
kr mnoiti || pomnoiti
mugn|e -et\-a V ce || /multippel sklerose (med.) ,
ce, ce || ce * plijesniti se ||
kr multipleksna skleroza,
uplijesniti se/zaplijesniti se
skleroza multipleks
muham(m)edaner -* muslim
mumi|e -en * mumija
muham(m)edansk -+ muslimsk
mumlje -etf-a V || ,
mukk -et
II
mrmljati || promrmljati, mumljaHan sa ikke et mukk Hnje * Nije ni
ti II promumijati
zucnuo
* mumle i skjegget y
Jeg vil ikke hore ei mukk fra deg!
kr mrmljati neto sebi u bradu
! * Da nisi ni pisnuo!
mundur -en * mundura, odora
mukkje -etj-a V || , || * || zucnuti, ||
* full mundur y , * u
pisnuti
punoj paradi, uparaden
Ingen vget mukke ce mi ' munk -en , , * redovnik,
* Nitko se nije usudio ni zucnuti
fratar
mulatt -en , , * mulat. mele,
munkedrakt -en k redovnike
mjeanac
- * .
halje, redovnika mantija
muld -* mold
munkekloster -et, pl. -f-tre ( )
muldvarp -en
* samostan (za redovnike)
1) (zool.) * krtica
munn -en (.) * usta (pl.)
2) (agent) -k tajni agent
snakke med mat i munnen c
muldyr -et, pl. - (zool.) k mula

govoriti s punim ustima

mul|e -en * gubica
* la munnen g , ce *
muleposje -en kr zobnica
razvezati jezik, razlajati se
mulesel -et, pl. -esler (zool.) * mazga
* holde munn , k utjeti, muati
mjn]lg_-e^Moryh,_.* mogu,-izvediv
* Hold munn! ! _! ir Zavei!
om mulig je
ako je mogue
Jezik za zube!
p alle mulige mter * na
* vre grov i munnen , ,
sve mogue naine
kr biti prost, prostadti, psovati
s snart som mulig je * to je
* vre kjapp i munnen * biti otresit
mogue prije
* vre stor i munnen biti
s vidt mulig je * koliko je
j a k na rijeima
god moguce
* leve fra hnd til munn
Han snakket om alt mulig je o
* ivjeti od danas do sutra
k Govorio je o svemu i svaemu
snakke i munnen p noen y
Han protesterer mot alt mulig n p o * upadati nekome u rije
* Protestira protiv svega i
* snakke noen etter munnen
svaega
povladivati nekome
gjore mulig || o m o * ta bladet fra munnen ce
guavati || o m o g u d t i
* r e d otvoreno to se misli
1

munne

321

muskel

* stoppe munnen p noen * uut muntre seg opp ce * oraspoloiti

kati nekoga
se
* bruke munn , , * psovamur -en
ti, grditi, karati
1) ( , ) * - z i d (od karaena,
* f munnen p gli ce
raspriati se
opeka)
* Munnen str ikke p ham +
den kinesiske mur * kineski zid
Neprekidno melje
bygge i mur (y /) * zidati
munn|e -etj-a V
(u kamenu/opeci)
munne ut (om elv) ce, * ulijegrunnmur , -., *
vati se, utjecati
temelj, zid-temeljac, temeljni zid
munnfull -en * zalogaj
2) (by-) , * zidina, bedem
munnharp|e -enj-a (mus.) (.) * drommur|e -etj-a V ||
zidati || sazidati
bulje (pl.)
mure igjen en pning * zazidati
munnhell -et, pl. - , * izreka, uzotvor
reica
* mure seg inne ce y , ce
munnhuggeri -et , , , y * povui se u sebe, zatvoriti se u sebe
* prepirka, zadjevica, rjekanje, nadgomurer -en, pl. -e * zidar
varanje
frimurer * slobodni zidar
munnhul|e -en (anat.) * usna upljina
murermester -en, pl. -e * zidarski
munning -en
majstor
1) (elve-) * uce
murhus -et, pl. - ' * zidana kua
2) (gevr-) ( ) - otvor
murmeldyr -et, pl. - (zool.) * svizac
cijevi (kod oruja)
* sove som et murmeldyr * spamunnkurv -en * brajica
vati kao top, spavati kao zaklan
* sette munnkurv p noen , murpuss -en * buka
* uutkati nekoga, staviti nemurr|e -etj-a V
kome brnjicu
1) , * gunati, mrmoriti
munn-mot-munn-metod|e -en
2) Det murrer i tannen // y *
( )
metoda usta na
Kuca/vrti/ica u zubu
usta (metoda umjetnog disanja)
murskj[e -enj-a k zidarska ilica
munn- og klovsyk|e -en (med.)
murstein -en , * opeka, cigla
* slinavka
mus -enj-a * mi
munnspill -et, pl. - * usna harmo
*stille som en mus * miran kao
nika
bubica
munns ty kk|e -et, pl. -er
*Nr katten er borte danser musene p bordet
1) (til sigarett) * cigarpic
, * Kad make
2) (p blseinstrument) , * pisak,
nema, mievi kolo vode
jeziac
mus|e -en * muza
munnty -et
musefell|e -enj-a
miolovka
* ha munntoyet i orden ,
museu|m -et, pl. -er * muzej
* biti jeziav, biti otar na jeziku
friluftsmuseum
munnvann -et * voda za
muzej na otvorenom prostoru
ispiranje usta
kunstindustrimuseet munnvik -enj-a y r a o kr ugao usnica
* muzej za umjetnost i obrt
munter
-tre A , , ,
museumsgjenstand -en ,
* veseo, razdragan, vedar, ivahan
* rauzejski predmet, eksponat
/ munter stemning y -k u
musikalsk -e A * muzikalan
veselom raspoloenju
musikant -en k muzikant
munterhet -en , , * vesemusiker -en, pl. -e k muzicar, glazbenik
_musikk^e-fi_My3HKa Js_glazba, muzjka

lost, veselje, -ivahnost

muntlig -e A
klassisk musikk * klasina
1) * usmen
glazba
muntlig eksamen * usmeni ispit
folkemusikk * narodna muzika
2) (tale-) * govorni
*for full musikk , ,
muntlig sprk kc govorni jezik
* svim snagama, zduno, sve u est
muntrasjonsrd -et , * zamusikkanlegg -et, pl. - - k stereo-uredaj
musjkkhyskol|e -en
muzika
bavlja, dua drutva
akademija
muntr|e -etj-a V || , || * razveseljavati || razvesemusikkorps -et, pl. - * limena glazba
liti, uveseljavati || uveseliti
musikolog -en * muzikolog
muntre noen opp , muskat -en () () * mu * razveseliti nekoga, raspoloiti
katni orai (mirodija)
nekoga
muskel -en, pl. -kler * mii

muskelbunt

322

slappe av i musklene /
* olabaviti/opustiti miie
muskelbunt -en * snop miia
muskelfiber -en * miino vlakno
muskelsvinn -et (med.) * atrofija
miia
muskelvev -et * miino tkivo
muskulatur -en , -k muskulatura, miije
muskules -t A , * miiav
muslim -en * musliman
muslimsk -e A k muslimanski
en muslimsk kvinne * muslimanka
musling -en * koljka
musselin -enj-et () * muslin (tkanina)
musserje -te V ce * pjenuati se
musserende A * pjenuav
musserende viner k pjenuava vina
mutt -e A , . * mrzovoljan, zlo
voljan
1
mutter -en, pl. -ej-tre (tekn.) * matica
(vijka)
m u t t e r -en, pl. -ej-trer (fam.) , ,
* stara
mutters ADV
mutters alene / *
sam
samcat
mye A (komp. mer, mest)
1) , * mnogo, puno
mye mat * mnogo jeia
Han har vrt mye syk i det siste
je * U zadnje je vrijeme m n o g o
pobolijevao
Hun er mye storre enn sosteren je
* M n o g o je veca od sestre
2) (en god del) , m n o g o
toga, dobar dio
Mye gjenstr enda gjre
ce * Mnogo toga jo treba uiniti
Mye av hva han sier er sant
je D o b a r dio toga to kae je
istina
Mye av smoret er blitt harskt
ce * D o b a r dio maslaca se upalio
3) hvor mye * koliko
Hvor mye har du betalt for det?
* Koliko si platio za to?
4) for mye , k previe
~sp\se~fof~mye ^ , ce -k
previe jesti, prejedati se
5) ganske mye * prilino
Han har drukket ganske mye je
k Prilino je popio
6) s mye , * toliko, tako
Du har vokst s mye! ! k T a k o
si porastao!
dobbelt s mye , * dvostruko,
duplo
tre ganger s mye , ,
trostruko, troduplo, tri puta toliko
s mye De vil k koliko god
elite

myndig

s mye som mulig je * koliko

je god moguce
ikke s mye som k jedva
uten s mye som si takk a
* a da nije rekao ni hvala
Man sier s mye .
To cy * Ljudi svata znaju izvaliti. To su samo brbljarije
7) like mye , jednako
tako. isto tako
Det er like mye ditt ansvar som mitt To je
*
jednako tako tvoja odgovornost koliko i moja
8) (meget) , * vrlo
Han har vokst mye! je ! * Vrlo
je porastao!
omgs mye ce kr esto se vidati
mygg -en (zool.) k komarac
* gjore en mygg til en elefant
* praviti od muhe slona
myggestikk -et, pl. - * ubod komarca
myggnett -et, pl. - k mrea
protiv komaraca
myggsverm -en poj k roj komaraca
myk -t A '
1) (mots. hard) , -Jr mekan, mek
en myk seng * mekan krevet
2) (smidig) , * podatan, gibak
Hun er myk i kroppen je * O n a je
gipka
3) (fyelig) , , * mekan,
podatan, posluan
*myk som voks k mekan kao
pilence
myk|e -etj-aj-te V
1) myke opp || * umekavati || umekati
myke seg opp ved gymnastikk ce
* razgibavati se gimnasticiranjem
2) (Jig-) ||
ublaavati ||
ublaiti
Reglene trenger mykes opp
* Pravila treba ublaiti
mykland[e -etl-a V ce , * meko se spustiti, meko aterirati
mykn|e -etj-a V ce || ce,
ce, ce kr razmeksavati se ||
razmekati se, smekati se, umekati se
_.mylder -et/rdret , __11^__
Det var et mylder av barn i skolegrden CKOM je * U kolskom
dvoritu je vrvjelo od djece
myldr|e -etj-a V k vrvjeti
Det myldrer av mennesker p torget
* Trnica vrvi od ljudi
Folk myldret ut av stadion je ca k Mnotvo ljudi je kuljalo sa
stadiona
myndje -en (zool.) (nac) * hrt (pas)
myndig -e A
1) k punoljetan
I Norge er man myndig nr man er 18 r ce ca 18 ro-

myndighet

323

* U Norvekoj se postaje punoljetan sa navrenih 18 godina

2)
(respektinngytende) * autoritativan
Han har et myndig vesen -Ar On djeluje autoritativno
myndighet -en
1) * punoljetstvo
oppn myndighet * postati
punoljetan
2) (autoritet) * autoritet
opptre med myndighet * nastupiti autoritativno
3) (makt) , , * vlast, mo,
ovlatenje
ha lovgivende myndighet
Ar imati zakonodavnu vlast
overskride sin myndighet * prekoraiti svoja ovlatenja
4) (offentlig instans) , * or
gan vlasti, vlasti
de kommunale myndigheter
ir opinski organi vlasti
myndighetene kr vlasti
myndighetsalder -en , , * d o b a punoljetstva, punoljetnost, punoljetstvo
myndling -en (.) (.) * tienik (m.) ? tienica (f.)
mynt -en
1) , , *
kovani novac, kovanica, metalni novac sl mynt kc kovati novac
- * sl mynt p noe , ,
+ izvui korist od neega, okoristiti se neim, profitirati raun neega
*d svare med samme mynt ,
,
-Ar vratiti milo za drago, vratiti istom mjerom
* betale med klingende mynt y
* platid u gotovoj lovi
2) (valuta) , ir valuta, moneta,
novac
fremmed mynt * strana valuta
3) (p pengestykke) ,
pismo, nalije kovanog novca
sl/kaste mynt og krone - k
bacati pismo-glava
mynt|e' -en (bot.) -Ar metvica
2
mynt|e -etf-a V || * namjenjivati || namijeniti
vre myntet p * biti namijenjen
Tilbudet er myntet p barn Ta je
ic Ta ponuda je namijenjena djeci
*Det er myntet p deg To . To
* To tebe ide. To ide na tvoju adresu
myntenhet -en * novana jedinica
myntsamler -en, pl. -e kr numizmatiar
myntsamling -en -Ar numizma-

mkk
tika zbirka
myr -a , , ir movara, tresetite, rit
hengemyr * ivo blato
myraktig -e A k movaran
myrdje -etf-a V || , || k ||
umoriti, ubijati || ubiti
myrlendt -e A k movaran
myrra -en ( ) kr mira
(vrsta mi risa ve smole)
myrt -en (bot.) -Ar mirta
mys|e' -enf-a * surutka
2
mys|e -te V || , ||
miriti || zamiriti, kiljiti || zakiljiti
myse mot sola y Ar kiljiti u sunce
mysost -en Ar vrst sira od
surutke
mysterjium -fe/, pl. -ier -Ar misterij
mysteris -t, -e A Ar misteriozan
mystisk -e A
1) , * mistian, miste
riozan
2) (mistenkelig) , * sumnjiv, udan
Det var noe mystisk ved det
kr Ima tu neto udno
myt|e' -en Ar mit
2
myt|e -te V ce, nepje -A: mitariti
se, mijenjati perje
mytisk -e A -Ar raitski
mytologi -en -A- mitologija
mytologisk -e A * mitoloki
mytteri -et, pl. -er -Ar p o b u n a
gjore mytteri ce -Ar pobuniti se
mle -et , + glas, mo govora
* miste munn og mle ,
Ar ostati bez rijei, zanijemid
Da han fikk mlet igjen ... ce
... * Kad mu se povratila moe govora
1

ml|e -te V * govoriti

*ikke mle et ord -A: ne zucnuti
ni rijed
mbel -(e)let. pl. -f-bler Ar k o m a d
pokustva/namjetaja
mbler -Ar pokustvo, namjetaj
mbelsnekker -en * stolar
mblement [-mang] -et, pl. -f-er * p o kustvo, namjetaj
mbler|e -te || , *
naTnjetati || namjestiti, meblifati
mblert -e A Ar namjeten, mebliran
Mblert vrelse leies ut ce
Ar Izdaje se namjestena soba
mdom -men Ar djevianstvo
mkk -a
1) (gjdsel) , -Ar (stajski) gnoj, gnojivo
2) (fam.) (smuss) Ar smrad, prljavtina
mokk i orene y -Ar prljavtina
u uima
3) (skrap) (fam.) , * smee, otpad,
gnjus
2

mlje

324

Kjoper du billig, fr du ofte noe mokk

, * Kupi
li jeftino, esto dobije nekakvo smee
mljje -a * mete, guva
Spillerne laget malje foran ml cy
Igrai su napravili mete
ispred gola
moll -en (zool.J * moljac
mll|e -en/-a
1) (drevet av vann) , * vodenica,
mlin
*Den som kommer forst til molla fr forst male Ko
, * T k o prvi, njemu
djevojka
* f vann p molla
* natjerati vodu na svoj mlin
2) (fabrikkanlegg) , * mlin, mlinara
3) (vind-) * vjetrenjaa
4) papirmolle , (.)
* tvornica papira, (fig.) pretjerana administracija
meller -en, pl. -e * mlinar
mollestein -en -k rvanj, mlinski
kamen
mnje -et, pl. -er () * sljeme (krova)
menebjelkje -en k sljemena greda
menjje -enj-a , * minij
male med monje * bojati
minijera
mnster -et, pl. -/-tre
1) (utsmykning) , , , *
dezen, mustra, uzorak, ara
stoff med rutete monster c
, * tkanina s
kockastim uzorkom, tkanina kockastog dezena
*~2)"{modell) , . , *
obrazac, ablona, uzorak, shema, predloak
klippe etter monster no /
* krojiti po obrascu/uzorku
strikkemonster ,
* upute za pletenje, uzorak za pletenje
* passe inn i et monster ce y
k uklapati se u odredenu shemu
3) (forbilde) * uzor
vre et monster av en ektemann
k biti uzoran suprug
st som monster for * sluiti
kao-uzor
ta noen til monster ce y * ugledati se na nekoga
etter monster av amerikanerne no po uzoru na Amerikance
mnsterplan -en (y
) * obrazovne smjernice (u kolskom
sistemu)
mnstrje -etj-a V
1) (inspisere) * vriti smotru
monstre troppene * vriti
smotru trupa
2) (betrakte kritisk) || *
odmjeravati || odmjeriti
monstre fra verst til nederst

mrke

* premjeravati od glave do pete

monstre med oynene . k
odmjeravati pogiedom
3) (stille p benene) || , II * sakupljati || sakupiti, okupljati
II okupiti
monstre velgere * sakupiti
birae
4) (mar.) monstre av (o )
ce (y ) * (o pomorcima) iskrcati se (u
nekoj luci)
monstre p ce (
) * ukrcati se (na trgovaki brod kao
pomorac)
mnstring -en/-a * smotra
mnss -en () k sljemena greda
(krova)
mer -t. -e A
1) (om kjtt) , k mekan, mek
en mor biff -k mekan biftek
2) (i kroppen) , * slomljen, prebijen od umora
merbank|e -et/-a V
1) (om kjott) * smekati meso luenjem
2) (rundjule) (fam.) , . , * prebiti, premlatiti. pretui,
isprebijati
merbrad -en ,
* bubrenjak, donji dio mesa uz
hrptenjau
mrj|e -a
1) (blot masse) * gnjecava masa
2) ildmrje , * eravica,
uarena masa
merk -t, -e A
1) (om lysforhold) , * mraan,
taman
den mrke rstid , *
zimsko doba. polaraa no
*morkt som i graven y p o r y
mrano
kao u rogu
Det er blitt morkt ce * Smrklo se
2) (om farve) , , * taman, zagasit, mrk
Hun har morkt hr * Ona
ima tamnu kosu
mrk dress * tamno odijelo
_Hgn_er_mork blond - On
ima zagasitu kosu
morkfiolett * tamnoljubiast
3) (alvorlig, dyster) , , * crn, lo,
mraan
mrke utsikter * loi izgledi
se morkt p fremtiden * gledati crno budunost
*Det ser morkt ut for ham ce *
C r n o mu se pie
mrk|e -et , , , - mrak, tama,
tmina, tmica
i mrke * u mraku
mrkets makter kr sile tmine
Morkel faller p ce * Smrkava se

mrkebl

325

bekmrke ir mrkli mrak

mrkebl -tt, - A , * tamnoplav,
modar
mrkeredd -e A ce * koji se boji
mraka
Jeg er veldig mrkeredd ce
Ar Jako se bojim mraka
morkerom -met, pl. - 'r tamna kontora
mrketid -enj-a * mrano doba
godine
mrkhudet -e A * craomanjast
mrkhret - A * tamnokos
mrklegge -la, -lagt V || *
zamraivati || zamraiti
mrknje -etj-a V
1) ce || ce * mraiti se ||
smraiti se
Det morkner * Pada m r a k
2) ( f mrkere farve) || Ar
tamnjeti || potaranjeti
Hret hans morkner om vinteren Koca
Ar Kosa mu potamni zimi
mrkning -en * sumrak
mrkyd -e A * tamnook
mt|e' -et, pl. -er
1) (treff) Ar susret
.
et uventet mote -Ar neoekivan
susret
lope noen i mote y ir
potrati nekomu u susret
* g sin undergang i mote y
* ii u susret propasti
2) (sammenkomst) ic sastanak
holde et mote || "Ar
drati II odriati sastanak
heve et mote ir zakljuiti
sastanak
sammenkalle et mote -Ar sazvati
sastanak
Motet er satt Ar Sasta
nak moe zapoeti
Han sitter i et mote je Ar On je
na sastanku
stevnemote , -Ar Ijubavni sastanak, randevu
toppmote Ar sastanak na vrhu
3) (formelt mote) -Ar sjednica
mote i regjeringen * sjednica vlade
4)
rsmote--^-godinizr'
skuptina
5) (konferanse) , * konferencija, zasjedanje
mote av alliansefrie land Ar konferencija nesvrstanih zemalja
6) (sesjon) , ic zasjedanje, sesija
mote i Sikkerhetsrdet Ar zasjedanje Vijea sigurnosti
7) kirkemote Ar crkveni sabor
8) massemte * midng
9) allmannamote Ar zbor
mt|e -te V
1) (treffe) || , || cyc2

mtes

, II ce , || ce "Ar sretati ||
sresti, susretati || susresti, || namjeriti se na, || n a d
se
Jeg motte ham p gaten Cpeo ra -Ar
Sreo sam ga na ulici
mote noen ansikt til ansikt ce c
y Ar n a d se s nekim licem u lice
Det var hyggelig mote deg! je
ce ! * Drago mi je da smo se sreli!
* mote sin skjebne ir nastradad
2) (stole p) || * nailaziti ||
n a i d na
Nye ideer moter ofte motstand
Ar Nove ideje esto nailaze na
otpor
mote forstelse -A- n a i d na
razumijevanje
3) (etter avtale) ce || ce (c ), ce || ce (c ) * sastajad
se II sastati se (s nekim), nalaziti se || n a d se (s
nekim)
Jeg skal mote ham kl. 5 ce c y
-A- Sastat u se s njim u pet sati
4) (ta imot) || , ||
, y * doekivati || doekati,
i z a d u susret
mote noen p stasjonen Ar doekati nekoga na kolodvoru
mote med et smil c * doekati
s osmijehom
5) (vre til stede) , ce, ce,
* d o d , pojaviti se, n a d se, biti
prisutan
Det er avtalt at han skal mote (fram) kl. 14 je 14 Ar Dogovoreno
je da e d o d u 14 sati
Vel mott! ! * D o b r o doli!
. .
mote fram til fastsatt tid / ce y
* dod/pojavid se u zakazano vri
jeme
Flgende medlemer motte: ...
cy : ... -A- Slijeded lanovi su bili
prisutni: ...
mote i retten ce * pojaviti
se pred sudom
Hele familien motte p stasjonen
ce A: Cijela obitelj se nala na
kolodvoru
6) (/:: || ce (ca )
* suoavati se || suodti se (s nedm)
mote problemer ce c *
s u o d t i se s problemima
mteplass -en > ebe * proirenje na cesti za mimoilaenje
vozila
mteplikt -en Ar obaveza
prisutnosti/nazonosti
mteprotokoll -en ca Ar zapisnik
sa sastanka
mtes mttes, mttes V
1) (treffes) ce || ce,
ce II ce * susretati se || susresti se, sretati
se II sresti se

mtested

326

Vi moltes p gata ce * Sreli

srao se na ulici
* f endene til motes / c
* sastavljati/vezati kraj s krajem
2) (etter avtale) ce || ce, ce II ce * sastajati se || sastati se, nalaziti
se II nai se
De to forelskede pleide motes p en kaf
cy ce y * Dvoje zaljubljenih su se obino nalazili u
jednoj kavani
mtested -et, pl. -er
1) * mjesto sastanka
Motested kunngjres senere
* Mjesto sastanka bit ce
objavljeno kasnije
2) (samlingssted) * sastajalite
et motested for narkomane ir sastajalite narkomana
my -a , * djeva, djevica
mydom -men
1) (anat.) ir himen
2) ir djevianstvo
my|e -en\-a , * trad, n a p o r
Det er spill moye snakke fornuft til ham
je ra ir Uzaludno je p o kuavati urazumiti ga
m -> mtte
mf 5"
p mf , , , *
nasumce, na slijepo, na sreu, sluajno
mk|e' -enj-a = mse (zool.)
galeb
mk|e -enj-a ir lopata za
razgrtanje
snmke
lopata za
razgrtanje snijega
mk|e -etj-aj-te V || ,
II * razgrtati || razgrnuti, zgrtati || zgrnuti
mke sno * razgrtati snijeg
ml' -et.pl. 1) (sprkform) , , * jezik,
narjeje, govor
morsml * materinji jezik
byml * gradski govor
taleml * razgovorni jezik
2) (stemme) , * govor, glas
* miste ml og mle , _(^) * izgubiti mo govora,
zanijemiti (od zaprepatenja)~

ml 2 -et. pl. 1) * cilj

reisens ml * cilj putovanja
treffe mlet y / * pogoditi u
cilj/metu
komme i ml / *: stii/doi na
cilj
* skyte over mlet * ciljati
previsoko
2) (i fotball) , * gol, zgoditak, pogodak
score tre ml * dati tri gola
st i ml / * biti golman/
vratar
2

mlestokk

ml -et. pl. 1) * mjera

ta ml * izmjeriti dimenzije
sy etter ml no * ili po mjeri
strste felles ml (mat.)
najvea zajednika mjera
* holde ml , * odgovarati zahtjevima, zadovoljavati
*Mlet -er fullt Mepa je * Mjera je
prevrsena
2) (mlekar) , ir mjera, mjerica
literml
mjera od jednog
litra
3) (mlestokk) ir mjerilo
mle noe med menneskelige ml
ir mjeriti neto prema
ljudskim mjerilima
4) (1000 nr) ,
* tisuu kvadratnih metara, dekar
Tomten er p 2 ml 2000 ir Zemljite ima 2000 kvadratnih metara
mlbar -t,-e A ir mjeriv
mlbevisst -e A , , * usredotoen k cilju, ustremljen k
cilju, o d a n cilju, svjestan cilja
Hun er en mlbevisst student je
ce * O n a je student koji
se rsto dri svog cilja
et mlbevisst arbeid ir planski rad
ml|e -te V
1) II , || * mjeriti || izmjeriti, premjeravati || premjeriti
mle temperaturen * mjeri
ti temperaturu
mle vrelset ir premjeravati
sobu
* mle noen med ynene * odmjeravati nekoga pogledom
* mle seg med noen ce c * mjeriti
se s nekim
* Ingen kan mle seg med ham ce
c ir Nitko se ne moe mjeriti s njim
2) (ha et visst ml)
iznositi
Han mler 165 centimeter je 165 ir On je visok 165 centimetara
Huset mler 10x5 meter 10
- 5 - * Kua ima-povrimH 0 sa-5metara
mlebnd -et. pl. - * centimetar
mleenhet -en ir mjerna jedimca
mleglass -et. pl. - ir menzura
mler -en. pl. -e
1) (person) * mjera
2) (instrument)
mjerilo
lese av mleren * oitati mjerilo
mlestokk -en
1) *: mjerilo
Kartet har en mlestokk p 1:50.000 je y
ir Karta je
u mjerilu jedan naprama pedeset tisua
En stor bedrift etter norsk mlestokk npe no * Veliko podu-

mlesystem

327

zee po norvekim mjerilima

2) (omfang) , Ar razmjer, opseg,
obim
i verdensmlestokk y * u
svjetskira razmjeriraa
produsere i stor mlestokk y * proizvoditi u velikom opsegu
mlesystem -et, pl. -er k' mjerni sustav
mlform -en Ar jedan od dva standardna oblika
norvekog jezika
mlfr|e -et , Ar narjeje, dijalekt
mllag -et Ar udruenje pobornika nynorska
mlls -/, -e A
1) , Ar zanijemio, preneraien
bli mlls av skrekk -Ar zanijemiti od straha
2) (sport) -Ar bez golova
en mlls fotballkamp
~ nogometna utakmica bez golova
mlmann -en, pl. -menn
1) (sport.) , * vratar, golman
4) (nynorskmann) ( ) * pobornik nynorska (novonorvekog jezika)
mlsetting -en -k cilj
Det er vr mlsetting at ... je ... Ar
N a i je cilj da ...
mlstang -en, pl. -stenger () * preka
(gola)
mltid -et, pl. -j-er * obrok, objed
mltrost -en (zool.)
(Turdus philomelos)
Ar drozd cikelj
mn|e -en ( ) Ar mjesec (na nebu)
fullmne , Ar puni mjesec, u i t a p
mnens bane Ar mjeseeva
putanja
Mnen er i avtagende je y Ar Mje
sec je u opadanju
mned -en () -Ar mjesec (dana)
en mneds tid * mjesec dana
mnedlig -e A Ar mjeseni
900 kroner i mnedlig leie 900 Ar 900 kruna mjesene stanarine
mnedlige bldninger Ar mjesena krvarenja
Jeg har det mnedlige Ar I m a m
menzes
mnedsinntekt -en ^^
hodi
mnedskort -et * mjesena
pokazna karta
mnedslnn -en Ar mjesena plaa
mnedsskift|e -et
i mnedsskiftet januar/februar
Ar na prijelazu iz sijenja u veljau
mnedsskrift -et, pl. -er * mjesenik
mnedsvis AD V
i mnedsvis -Ar mjesecima
mnefas|e -en Ar mjeseeva mijena/
faza
mneformrkels|e -en Ar pomri-

mtte

na mjeseca
mnesigd -en * mjeseev srp
mneskinn -et At mjeseina
i mneskinn / * na/po mjeseini
mp|e -te V || ce, (| , -Ar blenuti || zablenuti se, || zinuti, zijati, || zabuljiti se
mr -en (zool.) (Martes martes) -Ar
kuna zlatica
mt[e -en
1) Ar nain
p beste mte Ar na
najbolji mogui nain
p denne mten na ovaj nain
p hvilken mte * k a k o
Av/5 det p noen mte er mulig ... je
... * ako je ikako mogue ...
Godt nyttr!- Takk i like mte! ! - , ! Ar Sretna nova godina! Hvala, takoder!
p ingen mte , , y , nipoto, nikako, ni u k o m
sluaju, m' najmanje
P mange mter er jeg enig med deg Ja ce y c Ar Ja se u mnogoemu slaem s tobom
2) (henseende) Ar pogled
i s mte y TOM , y TOM Ar u tom
pogledu, u tom smislu
p en mte , y , , Ar na neki nain, u
nekom pogledu, donekle, u stanovitom smislu
p alle mter y * u svakom pog
ledu
3) (mtehold) ., -Ar mjera, umjerenost
Det fr vre mte p! je je !
Ar to je previe je previe!
drikke med mte c Ar piti s mjerom
holde mte Ar drati mjeru
over all mte * preko svake
mjere
mtehold -et , Ar umjerenost,
uzdranost
vise mtehold Ar biti umjeren
mangel p mtehold -Ar neumjerenost
mteholden -/, -dne A Ar umjeren
mtelig A , - * osrednje, kakotako
H t e s ^ v r b - e r , pl. -J-er (gram.) - -
Ar prilog naina
m t t e m, mtte, mttet V
1) (vre ndvendig) , , -Ar
morati, trebati, valjati
Vi m g n Ar M o r a m o kre
nuti
Det m jeg tilst To Ar To
m o r a m priznati
Du m ikke gjore det He Ar Ne
moras to uiniti
Det m mye penger til
Ar Za to treba mnogo novaca
Uttalelsen m presiseres _

328

nabo

* Izjavu valja precizirati

2) (vare tillatt) , * smjeti, moi
M jeg f presentere Dem for min kone
* Dozvolite mi da Vam predstavim svoju suprugu
M jeg sprre Dem ... Bae
... * Smijern li Vas upitati ...
om jeg s m si... ... -ako smijern tako rei ...
De m gjerne si at...
... * Moete slobodno rei ...
Du m ikke gjore det He ir Ne
smije to uiniti
Jeg m ikke forhaste meg He ce * Ne smijern se prenagliti
Du m ikke snakke snn
A: Nemoj tako govoriti
3) (antagelse) * mora
Han m vare hjemme M o p a je
Mora da je kod kue
Han m vre gal M o p a je * Mora da je
lud
Hun m ha glemt det je ir
Bit e da je zaboravila
4) (onske) , Ar neka, da

nakke
Mtte hell og lykke folge deg!
! * Nek te prati svako dobro i srea!
Mtte det skje! ce ! * Da se to desi!
Mtte det g bra! ! * Samo
da dobro prode!
Mtte han komme! ! -A: Daj boe
da dode!
5) hva han enn mtte si . * to
god on rekao
De som mtte ha noe innvende, sier fra med en
gang
* Oni koji moda imaju
nekih primjedbi neka se o d m a h izjasne
hvem det enn mtte vre * tko god
to bio
Jeg liker ikke denne kvinnen, hvor god hun enn mtte
vre He ce
* Ne svia mi sa ta ena ma kako da je dobra
Det er adgang for alle som mtte onske delta
* Mogu
sudjelovati svi koji to eventualno poele
Er du fornyd med resultatet? - Ja, det m jeg si!
! - ,
! -A: Jesi li zadovoljan rezultatom! - Jesam,
nema ta!

N
nabo en (.), (.), (.), (.) * susjed (m.), susjeda (f.), susjetka
(f)
nabobord -et * susjedni stol
nabolag -et , -Ar susjedstvo
/ nabolaget y -Ar u susjedstvu
naboskap -et, pl. - , -Ar su
sjedstvo, susjedski od nos.
godt naboskap , -A- dobar susjedski odrros, dobrosusjedski odnos
nachspiel [nachsjpil] -et , .
~ ~ic~ nahspil, improvizirana zabava
nakon sastanka ili glavne zabave, nastavak
nag -et ir kivnja
bre nag til noen , ir biti kivan na koga. zlopamtiti
nagl|e' -en , * zakovica
3
naglje -etj-a V ,
Ar privrstiti zakovicama, prikovati
*Han stod som naglet til jorden je
* Stajao je k a o prikovan
naiv -t, -e A -k naivan
naiv kunstner , -A- naivni
umjetnik, naivac
naivismje -en ( y ) * naiva

(smjer u umjetnosti)
naivist -en , Ar naivni umjet
nik, naivac
naken
nakne A r o , * gol, nag
kle seg naken ce * razodjenuti se
dogola, svui se dogola
splitter naken - * gol kao od majke
roden, gol-golcat
*den nakne sannhet -A: gola istina
* bli kledd naken / ir ostati razgolien/razotkriven
* nakenfreet -e A
nakenfroede planter (bot.) Ar golosjemenjae
~ - "
nakenhet -en , -A; golotinja
nakenscen|e -en * goliava scena
nakk|e -en (anat.) , * zatiljak, potiljak, ija
* boye nakken * sagnuti iju, prignuti iju
*d f noen p nakken *
navui sebi koga na vrat
*d ha yne i nakken ,
Ar imati oi na leima, sve vidjeti
* ta beina p nakken
pobjei glavom bez obzira
*et arbeid knekke nakken p k

nakkesttte

329

ubitaan posao
nakkestett|e -enj-a naslon za
glavu
napoleonskake -enj-a *
kola slian kremniti
napp -et. pl. - , ,
( ) -Ar trzaj ribe na udici, ugriz, zagriz
(ribe u meku)
* f napp * dobiti
odgovor na p o n u d u
napp|e -etj-a V
1) (om fisk) || ( ),
II * gristi II zagristi (za ribu), trzati ||
trgnuti
2) (stjele) || , ||
, II , II * krasti || ukrasti,
otimati || oteti iz ruku, || zgrabiti, || epati
narkoman -en (.), (.) *
narkoman (m.), narkoraanka (f.)
Han er arbeidsnarkoman .
je Ar On izgara na poslu. On je
opsjednut poslom
narkomani -en * narkomanija
narkosje -en * narkoza
narkotika -en (.) * droge (pl.)
narkotikamisbruk -en * uivanje
droga
narkotikum -et. pl. -ka, -kaene * narkotik
narkotisk -e A , * narkotian, narkotiki
narr -en () * (dvorska) luda
gjre narr av noen ||
* ismijavati || ismijati koga
gjore seg til narr ||
Ar praviti || napraviti budalu od sebe
holde noen for narr ,
* drati nekoga za budalu,
vui nekoga za nos
narraktig -e A , * budalast, smijean
narr|e -etl-a V || .
II * varati || prevariti, nasamarivati ||
nasamariti
narre noen april
, * preva
riti nekoga na prvi aprila, napraviti prvoaprilsku
alu
narresmokk -en -k dudica, duda
narrestrek -en * lakrdija
narsjss -en f bot.) (Narcissus) -k sunovrat
narsistisk -e A * narcisoidan
1
nasal -en (fon.) , * nazal, nazalni glas
3
nasal
-e A (fon.) * nazalan .
nasjon -en , * nacija, narod
nasjonal -/, -e A , * nacionalni,
narodni
nasjonale minoriteter kr nacionalne manjtne
nasjonalbank -en * narodna banka
nasjonaldag -en * dravni praznik
nasjonaldrakt -en * narodna nonja
nasjonalforsamling -en , -

natttog

* parlament, narodna skuptina

Norges nasjonalforsamling heter Stortinget ce * Norveki
parlament se zove Storting
nasjonaliserte -te V kc nacionalizirati
nasjonalistisk -e A * nacionalistiki
nasjonalitet -en , * narodnost, nacionalnost
nasjonalsang -en / k
dravna/nacionalna himna
nasjonalpark -en * nacionalni
park
nask|e -etj-a V || (), II , ||
krasti (I ukrasti (nasitno), potkradati || potkrasti,
kraduckati || kraducnuti
nasker -en, pl. -e , * sitni
kradljivac
naskeri -et , , * sitna kraa, potkradanje
N A T O (fork.) H A T O ( ) *
N A T O (Sjevernoatlantski pakt)
NATO-Iand -et, pl. - -
A: zemlja lanica NATO-pakta
natron -et (kjem.) * soda
natt -enj-a * noe
Natten faller p ce ir Sputa se noe
natten til onsdag ,
no od utorka na srijedu, no uoi
srijede
God natt! ! * Laku no!
/ natt ( ) * noas
(prola ili dolazea no)
om natten ir nou
dag og natt , ic danju i
nou, povazdan
til langt ut p natten y kc do d u b o k o
u no
bli natten over hos noen
k prenociti k o d nekoga
natten igjennom Ar cijelu no
Paris ved natt ir Pariz nou
* vre forskjellig som dag og natt ce
ir razlikovati se kao nebo od
zemlje
*Det er helt bort i natten! To
! To je ! * To nema bas m^akye yezeL
To
~je
bez
veze!
~~~~
~
/ ly av natten * pod okriljem
noi
nattbord -et, pl. - * noni ormari
natteliv -et * noni ivot
nattergal -en (zool.) Ar slavuj
nattevakt -en
1) (person) A- noni uvar
2) (tjeneste) -A: nono deurstvo
nattkjoI|e -en Ar spavaica
nattklubb -en Ar noni klub
nattlig -e A * noni
nattog -et. pl. - A- noni vlak
nattpott|e -en/-a * nona posuda

nattskift

330

nattskift -et, pl. - * nona smjena

nattverd -en (rei.) * priest
natur-en
1) (medfdt egenskap) * narav, priroda
en mistenksom natur * sumnjiava narav
av natur no * po prirodi/naravi
Det ligger i sakens natur To je y
* To je u prirodi stvari
2) (den materielle verden) -Ar priroda
kjrlighet til naturen -Ar
ljubav prema prirodi
naturens lover Ar zakoni prirode
naturalia pl. * naturalije
betaling i naturalia y * plaanje
u naturi
naturaliser|e -te V , * naturalizirati, dati dravljanstvo
naturaUsm|e -en Ar naturalizam
naturbegavels|e -en k prirodna nadarenost
naturfag -et, pl. - k prirodni
predmet
naturfaglinja -enj-a (y )
* prirodni smjer (u gimnaziji)
naturforsker -en , * prirodoslovac, prouavalac prirode
naturist -en * nudist(a)
naturkrefter pl. , * prirodne sile, sile prirode
naturlig -e A
1) * prirodan, naravan
do en naturlig dd Ar
umrijeti prirodnora smru
/ naturlig strrelse y -k u
prirodnoj/naravnoj veliini
2) (logisk, forstelig) Ar razumljiv
av naturlige rsaker * iz
razumljivih razloga
et naturlig nske > Ar razumljiva
elja
naturligvis ADV, Ar naravno, prirodno
naturlov -en k prirodni zakon
naturmenneske -et, pl. -er * ljubitelj prirode
naturressurs -en * prirodno blago
naturrikdom -men * prirodno
bogatstvo
:
naturstridig -e A * protuprirodan
naturtro A Ar vjerodostojan
naturvern -et * zatita prirode
naturvitenskap -en , Ar prirodna znanost/nauka, prirodoslovlje
naturvitenskapelig -e A * prirodoslovni
matematisk-naturvitenskapelig fakultet
kr prirodoslovno-matematiki fakultet
naust -et, pl. - Ar spremite amaca i ribarskog pribora
naut -et, pl. - (fig.) , , Ar tupan,
blesan, ovca

ne

navigasjon -en Ar navigacija

navigasjonsinstrument -et, pl. -er Ar navigacijski instrument
navigatr -en -Ar navigator
naviger|e -te V (, ) Ar
upravljati (brodom, avionom)
navl|e -en Ar pupak
* beskue sin egen navle
, Ar biti zaokupljen samim sobom, biti egocentrian
navlebeskuels|e -en ,
-A: zaokupljenost samim sobom,
egocentrinost
navlestreng -en -Ar pupana vrpca
navn -et, pl. 1) -A- ime
fornavn og etternavn * ime i prezime
oppgi fullt navn Ar
navesti puno ime i prezime
kjenne noen av navn no
A- poznavati nekoga po imenu
ved navn no k: po imenu
/ lovens navn, lukk opp! , y !
Ar Otvorite, u ime zakona!
/ Herrens navn , Ar za
ime Boga, za ime Boje
Hunden lyder navnet Rex ce
Ar Pas se odaziva na ime Reks
* Kjrt barn har mange navn
* Od milja tri imena nosi
*d nevne noe ved dets rette navn non, a
kr rei p o p u pop, a bobu bob
* skape seg et navn , ce Ar sted afirmaciju, afirmirati se
2) (betegnelse) Ar naziv
navnet p en institusjon / * naziv institucije/ustanove
Hva er navnet p gaten? ce ?
Ar K a k o se .zove ova ulica?
stedsnavn / Ar naziv/ime mjesta
navnebror -en, pl. -brdre Ar imenjak
navnedag -en 'r imendan
navneopprop -et, pl. - , Ar prozivka, prozivanje
navneskilt -et, pl. - c Ar ploica s
imenom
navnesster -enj-a, pl. -trej-trer Ar imenjakinja
navnetrekk -et Ar paraf
navngi -gav, -gitt V * imenovati
navngjeten
-tne A , Ar znamenit,
uven
navnkundig -e A Ar uven
navnls -t, -e A kr bezimen
navnord -et, pl - (gram.) Ar imenica
nazism|e -en * nacizam
nazist -en Ar nadst(a)
ne -et, pl. -j-er * opadanje mjeseca
Mnen er i ne je y Ar Mjesec je u
opadanju
*i ny og ne , , c , Ar kadikad, ponekad, s

neandertaler

331

vremena na vrijeme
neandertaler -en * neandertalac
nebb -et, pl. - * kljun
* henge med nebbet ce,
-* pokunjiti se, biti pokunjen
* vare bleik om nebbet * biti
bljedunjav
* bli bleik om nebbet ( ) *
problijedjeti (od straha)
* forsvare seg med nebb og klor ce , ce * braniti
se rukama i nogaraa, braniti se svim silama
*Enhver fugl synger med sitt nebb
* Svatko na svoj nain
nebbdyr -et, pl. - (zool.) -k udnovati kljuna
nebbet(e) A , * drzak, jeziav
ned ADV (o ) * dolje (o kretanju nadolje)
Ned med diktatoren! ! * Dolje dik
tator!
g ned || kr silaziti || sid
Solen gikk ned je k Sunce je zalo
Sitt ned! ! Sjedi!
Skipet gikk ned je * Brod je potonuo
Bildet henger opp ned *
Slika visi naopako
nedadvent -e A * oboren
med nedadvent blikk * oborena
pogleda
nedarves V
Foreldrenes egenskaper nedarves i barn kr Djeca nasljeduju
osobine roditelja
nedarvet -e A * naslijeden
en nedarvet egenskap , * naslijeeno svojstvo, nasujeena
osobina
nedbetal|e -te V || * otplaivati || otplatiti
nedbetale gjeld otplatiti d u g
nedbrent - A * sagorio
nedbrutt -e A , , * slomljen,
skrban, propao
nedbrytende A (fig.) , kr razoran,
tetan
virke nedbrytende p *
djelovati razorno na
nedbrytning -en
1) (kjem.) * raspadanje na sastavne dijelove
2) (forvitring) , * raspadanje,
truljenje
3) (fig-) , , * razbijanje, razjedinjavanje, dezintegracija
nedbrytning av disiplinen
razbijanje discipline
nedbr -en (.) * oborine (pl.)
ubetydelig nedbor kr neznatne
oborine
neddynget-e A

nedfor
neddynget
poslom

i arbeid

zatrpan

neddyss|e -e.t/-a || * zatakavati || zatakati

neddysse en skandale * zatakati skandal
nede ADV k dolje
der nede * tamo dolje
* vare nede y * biti u depresiji
*Han har vart langt nede je *
Bio je sasvim na dnu
Solen er nede je k Sunce je zalo
* holde noen nede .
* ne dati
nekome maha, ne dozvoliti nekome da se razvije
nedenfor' ADV , , * ispod, dolje,
nie
Se nedenfor! !
Pogledaj nie na stranici!
som nedenfor anfrt je *
k a k o je nie navedeno
nedenfor PREP , * ispod, nie
De bor to hus nedenfor oss
* ive dvije kue nie od nas
nedenfra AD V * odozdo
se noe nedenfra * gledati
neto o d o z d o
nedenom PREP , , c *
dolje o k o , ispod, s donje strane
Hun gikk nedenom steinrysa je
* Pola je putem ispod k a menjara
* g nedenom og hjem , * skrahirati, otii dovraga/doavola
nederdrektig -e A , * p o d a o , gnusan
nederdrektighet -en , , ,
raiCKocT * podlost, gnusoba, gnusobnost, niskost
nederlag -et, pl. - * poraz
lide nederlag ir pretrpjeti poraz
Nederland (geogr.) k Nizozemska, H o landija
nederlandsk -e A * nizozemski, holandski
nederlender -en, pl. -e (.), (.) Nizozemac (m.), Nizozemka (f.), H o lananin (m.), Holandanka (f.)
1
nederst ADJ , , * donji, dnu, najnii
den nederste delen av noe kr
najdonji dio neega
det nederste trappetrinnet -k
najnia stepenica
nederst ADV , y k dolje, u dnu
sitte nederst ved bordet y -k
sjediti u d n u stola
2

fra verst til nederst ,

* od vrha do dna, od glave do pete
nedfall -et
radioaktivt nedfall (.)
* radioaktivne padavine (pl.)
1
nedfor A
vre nedfor , ,
* biti utuen, biti potiten, biti u
depresiji

nedfor

332

nedfor PREP , * dolje, niz

Nedfor huset str et tre je
Ar Dolje ispod kuce je jedno stablo
nedfor bakke , * niz padinu, nizastranu
nedfrysning -en * zamrzavanje
nedfrysning av matvarer
Ar zamrzavanje namirnica
nedgang -en
1) (tilbakegang) , , * smanjenje, pad, opadanje
nedgang i antall trafikkulykker

Ar smanjenje
broja
prometnih/saobraajnih nesrea
2) (inngang) Ar silaz
nedgangen til T-banen / Ar silaz za podzemnu eljeznicu/metro
3) solnedgang / * zalaz/zalazak sunca
nedgangstid -enj-a ,
k razdoblje nazadovanja, recesija
nedgravd -e A Ar zakopan
en nedgravd skatt Ar z a k o p a n o
blago
nedgrodd -e A , * zarastao, obrastao
Haven er helt nedgrodd je y -Ar Vrt je potpuno zarastao u korov
nedkjrt -e A
1) (nedslitt) , Ar istroen, izvoen
Bilen er helt nedkjrt je Ar Automobil je p o t p u n o istroen
2) (fam.) , -Ar izmoden,
izmrcvaren
Jeg er helt nedkjrt .
* U m o r a n sam kao pas. C r k n u t sam
3) (overkjrt) Ar pregaen
En eldre dame ble nedkjrt av en lastebil
je Ar K a m i o n je
pregazio jednu stariju enu
nedkomme -kom, -kommet V ce |[ ce A- poradati se || poroditi se
Jeg horer hun har nedkommet ce nopo * ujem da se porodila
nedkomst -en , Ar porod, porodaj
nedlate -lot, -latt V
nedlate seg til noe ce -Ar udostojati
se
nedlatende A , c , * snishodljiv, s visine, svisoka
en nedlatende tone -Ar snishodljiv
ton
nedlegge -la, -lagt V
1) (stanse) || Ar obustavljati II obustaviti
nedlegge arbeidet nocao -Ar obustaviti
posao
nedlegge virksomheten
Ar obustaviti proizvodnju
nedlegge vpnene * poloiti
oruje
2) (investere) || -Ar ulagati ||

nedsatt

ulodti
nedlegge kapital i et foretagende y uloiti kapital u neki pothvat
3) (fremsette) || Ar podnositi
II podnijeti
Aktor nedla pstand om 5 rs fengsel
je 5
A- Dravni tuitelj je podnio zahtjev za 5 godina
za t v o r a '
nedlegge forbud mol noe
Ar staviti zabranu na neto
4) (hermetisere) y , .
* staviti u salamuru, zasoLiti, usoliti
en tnne med nedlagt sild
Ar barilo usoljenih haringi
5) nedlegge krans ||
Ar polagati || poloiti vijenac
nedleggels|e -en
1) Ar likvidacija
varsel om nedleggelse av bedrift najava likvidacije poduzea
2) Ar obustava
nedleggelse av arbeid * obustava
rada
1
nedover
ADV , , *
nizbrdo, nizbrdice, nadolje
Det er gtt nedover med ham i det siste
je c -Ar U zadnje je
vrijeme s njim krenulo nizbrdo
snobbe nedover ce ( ce
) -Ar snobirati se nadolje (iz snobizma se ponaati kao netko tko pripada niem
drutvenom sloju)
nedover PREP Ar niz
springe nedover en skrning
Ar trati niz padinu
nedoverbakk|e' -en * nizbrdica
/ en farlig nedoverbakke

na jednoj opasnoj nizbrdici

2
nedoverbakke ADV Ar nizbrdo
Vi kjrte nedoverbakke *
VozUi smo nizbrdo
nedre ADJ , Ar donji, nii
en nedre grense -Ar donja granica
nedrig -e A , Ar nizak, p o d a o
nedrighet -en , 'r niskost, podlost
nedringning -en , Ar izrez
na haljini, dekolte
Kjolen har dyp nedringning
* Haljina ima dubok izrez
nedrustning -en Ar razoruanje
nedrustningskonferans|e -en o * konferencija o razoruanju
nedsatt -e A , , , Ar
snien, smanjen, oslabljen, skraen
til nedsatte priser -Ar po snienim cijenama
nedsatt arbeidsevne *
smanjena radna sposobnost
nedsatt arbeidstid * skraeno radno vrijeme

nedsette

333

nedsatt horset * oslabljen sluh

nedsette -satte, -satt V
nedsette en komit , * osnovati komisiju, zasnovati komisiju
nedsettende A , *
potcjenjujui, omalovaavajui
en nedsettende bemerkning
* omalovaavajua primjedba
snakke nedsettende om noen o
c ir govoriti o nekomu s omalovaavanjem
nedskjring -en/-a , k smanjivanje, srezivanje
nedskjringene i det offentlige forbruk
* sraanjenje javne potronje
nedskrivning -en
1) (devaluering) * devalvacija
nedskrivning av pundet * de
valvacija funte
2) (i regnskap) * araortizacija
nedskyting -enj-a * obaranje
nedskyting av fiendtlige fly * obaranje neprijateljskih aviona
nedslag -et, pl. 1) (avslag) ir snienje
et nedslag p 10% 10% * snienje od
10%
2) (i skihopp) * doskok
3) (om prosjektiler) * pogodak
4) lynnedslag * udar munje
nedslitt -e A , * izlizan, istroen
nedslitte dekk * izlizane gume
nedslende ADJ ,
,
* poraavajui, obeshrabrujui, porazan
nedslende nyheter poraavajue vijesti
nedsltt -e A , * utuen, potiten
nedsndd -e A * zameten snijegom
nedstemme -stemte, -stemt V *
oboriti glasanjem
Vi nedstemte forslaget * Oborili smo prijedlog glasanjem
nedstemt -e A , , ir potiten, snuden, turoban
Vi ble litt nedstemt da vi forstod at planen hadde
mislykkes ce * Malo smo se snudili
kad smo uvidjeli da plan nije uspio
nedstigning -en
1) , * sputanje, silazak
Nedstigningen fra fjellet var vanskelig . c
je -k Silazak s planinc je bio
teak
2) (om fly) (), * siijetanje (aviona), sputanje
nedtelling -en -k odbrojavanje
nedtrapping -en ,
* postepeno smanjivanje, postupno
smanjivanje
nedtrykt -e A , , *
potiten, deprimiran, utuen
en nedtrykt stemning ,

nei

ir potitenost, potitena atmosfera

Han er nedtrykt for tiden je * Momentalno/trenutno je deprimiran
nedtynget -e A * pritijenjen
vre nedtynget av bekymringer
* biti pritijenjen brigama
nedverdig|e -et/-a V
1) nedverdige seg ce, ce CKO, ce * poniziti se, spustiti se nisko, degradirati se
Jeg vil ikke nedverdige meg til lyve He
ce Ne elim
se spustiti tako nisko da bih lagao
2) Hun nedverdiget meg ikke et nikk
* Nije mi se
udostojala ni kimnuti glavom
nedverdigende A * poniavajui
en nedverdigende handling *
poniavajui in
nedvurder|e -te V || ,
|| * omalovaavati ||
omalovaiti, potcjenjivati || potcijeniti
negasjon -en (gram.) , k negacija,
nijekanje
1
negativ -et, -er (foto.) * negativ
2
negativ -t, -e A kr negativan
et negativt svar * negativan
odgovor
et negativt tall * negativan broj
innta en negativ holdning
k zauzeti negativan stav
Han stilte seg negativ til forslaget ce
* Usprotivio se prijedlogu
neger -en, pl. -ef-grer ir crnac
* arbeide som en neger , , * raditi kao crnac, crniti, diriniti
negerarbeid|e -et > * crnenje
negl -en k n o k a t
bite negler ir gristi nokte ;
klippe negler || *
podrezivati || podrezati nokte
*en hard negl * tvrdokoraa
osoba
Han er en hard negl C k S njim
nije lako
neglelakk -en * lak za nokte
neglisj| -en * neglie
neglisjer|e -te V || , II * zanemarivati || zanemariti,
zaputati || zapustiti
neglisjere skolearbeidet * za
nemariti uenje
nei INT
1) , + ne, nisam
Nei. takk! He, ! * Ne, hvala!.
Har du vrt der? - Nei ?
- * Jesi li bio tamo? - Nisam
f nei * biti odbijen
si nei til en innbydelse * odbiti
poziv
Er du fornrmet? - Nei, da! ?
- Ma ! * Jesi li uvrijeden? - Ma kakvi!
Om jeg er fornoyd? Bde ja og nei!

neie

334

? , .! Ar Da li sam
zadovoljan? Pa, i jesam i nisam!
2) (i uttrykk for resignasjon) na, Ar pa, neka
Nei, nei, nr du ikke vil, s! , y !
Ar Pa, u redu kad nee!
3) (i uttrykkfor overraskelse) oj, o, o ,
Ar oj, o, o boe, boe
Nei, s stor du er blitt! Oj, ! *
Oj, kako si porastao!
Nei, s nydelig hun er! , je !
Ar Boe, kako je prekrasna!
4) (i uttrykk for indignasjon) e, -k e, ma
Nei, n fr det vre nok! E, je !
Ar E, sad je zaista dosta!
Nei, vet du hva! Ma, cy ! Ar Ma, koje
su to finte!
Nei, nei, hva har du gjort n? ,
? Ar Zaboga, to si sad opet izveo?
5) (i uttrykk for tvil) na Ar pa
Nei, jeg vet ikke , ja Ar Pa, ta ja
znam
Nei, sannelig om jeg vet ,
Ar Bogami, ne bih znao r e d
nei|e -de V ce ( y ), KHHKC -Ar nakloniti se (savijanjem noga u koljenima), napraviti kniks
neimen ADV
1) (forsterkende) Ar ni govora
Neimen om jeg gjor som han sier!
! Ar Ni govora da bih
u d n i o kako on kae!
Dette var neimen ikke noe morsomt! O B O , ,
! Ar Ovo, bogami, nije nimalo zabavno!
2) (i overasket utrop) ! !
Ar Boe .sveti! gospode Boe!
Neimen, erJlet deg!
! *
Boe sveti, jesi li to ti!
3) (bebreidende) , Ar zaboga, pobogu
Neimen, Per, da! , ! kr Zaboga, Per!
nek -et. pl. - () Ar snop (ita)
nekt|e -etj-a V
1) (avsl) || * odbijati || odbiti
Han nektet blankt gjore det je
k Glatko je odbio da to uini
2) (bestride) || Ar poricati || pored, nijekati || zanijekati
Det lar seg ikke nekte To ce -Ar To
se ne da p o r e d
Tiltalte nektet seg skyldig je
Ar Optueni je poricao krivicu/krivnju
3) nekte seg noe ||
* uskradvati || uskratiti si neto
Han nekter seg ingenting Ar Nita si ne uskrauje
nektels|e -en
1) (nektende utsagn) Ar poricanje
2) (gram.) * negadja
nellik -en
1) (bot.) Ar karanfil
2) (krydder-) () -Ar klind
(mirodija)

nervs

nemlig ADV
1) (forklarende) -Ar naime
Han var nemlig svrt trett je, , * Bio je, naime, prilino umoran
2) (akkurat) , , , ,
, -Ar da, zar ne, nego ta, ba
tako, tako je, upravo tako
Det er egentlig veldig dyrt. - Nemlig! To je, BO, . - , ! Ar To je, zapravo,
vrlo skupo. - D a , zar ne!
nemnd -a , , Ar odbor, komisija, sayjet
nennsom -r, -me A , Ar obazriv, njean
p en nennsom mte ,
Ar na obazriv nain, obazrivo
med nennsom hnd , Ar
njenom rukom, njeno
nep|e -enj-a (bot.) () Ar repa (bijela)
neppe ADV
1) (nesten ikke) , -Ar jedva, jedva
da
*med nod og neppe , Ar jedva jedvice, na jedvite jade
2) (nok ikke) , Ar ne bas, teko
da
Det tror jeg neppe Hr U to
ba ne vjerujem
Sjefen blir neppe treffe for i morgen
* Teko da ete n a d
efa prije sutra
nerv|e -en
1) -Ar ivac
*nerver av stl Ar elini ivci
* g p nervene , -Ar
id na ivce, id na jetra
2) (jig.) , , -Ar nerv, smisao, ica
Hun haren fin nerve for poesi
* Ima nerva za poeziju
nervebunt -en (fig.) -Ar ivenjak, nervdk
nervekrig -en Ar rat ivaca
nervepirrende -A
1) , -Ar razdraujui,
iscrpljujud
en nervepirrende sty * razdraujua buka
2) (spennende) ,
, * od kog staje dah, od kog se kosa
jei, napet
en nervepirrende film ce
Ar film od kog se kosa jei/die
nervesystem -et, pl. -er / Ar
ivcani/nervi sistem/sustav
nervetablett -en /
() Ar tablet za smirenje/umirenje (ivaca)
nervevrak -et * osoba sruenih ivaca
nervs -/, -e A
1) * nervozan
et nervst menneske -Ar nervozna
osoba
2) vre nervs for noe ce ,
* bojati se neega, imati strah od
neega

nervsitet

335

Han er nervos for fly ce * Boji se

aviona
nervsitet -en * nervoza
nes -et, pl. - * rt
nes|e -enf-a HOC * nos
krum nese * orlpvski nos
oppstoppemese HOC -k prcast nos
pusse nesen || HOC * brisati ||
obrisati nos
sitte med nesen i en avis y
Ar sjediti zadubljen u novine
* ha bein i nesen * biti odluan
* stikke nesen sin i alt mulig //
* zabadati/gurati/turati nos
svukuda
*f lang nese , * ostati kratkih rukava, biti prevaren
* peke nesen av noen
( ), (.) *
pokazati kome dugi nos (rukom na nosu), (fig.)
izrugivati se nekomu
* ta noen ved nesen , * povui nekoga za nos, nasamariti nekoga
* g p nesen * pasti na nos
* g etter/tesen * ii ravno
naprijed
*rett for nesen p noen ,
A; ispred nosa, pred nosora
Bussen gikk rett for nesen p oss je
Ar Autobus n a m je pobjegao
pred nosom
* sl doren igjen for nesen p noen / ~ zalupiti/tresnuti nekome vrata pred nosom
* ikke se lengre enn nesen rekker
* ne vidjeti dalje od nosa
* ha en fin nese for noe
Ar imati fin njuh za neto
* rynke p nesen av noen/noe ce
/, c / mrtiti se na nekoga/neto, gledad s
negodovanjem na nekoga/neto
* sette nesen hjemover ,
, ir krenuti doma, nalijevo krug, pa
kui
* sette nesen i skyfhoyt i vret /
Ar dii/podii nos
* ikke huske fra nese til munn , -Ar stalno zaboravljati, bid
zaboravljiv
neseblod -et -Ar krvarenje iz nosa
bio neseblod Ar krvarid iz nosa
nesebor -et, pl. - , -k nozdrva, nosnica
nesegrev -en (fam.) * nosonja
1
nesegrus -e ADJ (fig.) Ar slijep

en nesegrus beundrer * slijepi

oboavatelj/oboavalac
nesegrus ADV , , ,
-Ar pljotimice, na nos, niice, na lice
falle nesegrus ,
* pasti pljotimice, pasti Iicem pre2

nesten

ma zemlji
nesestyver -en
* f en nesestyver (fam.) no -Ar dobid
po nosu
nesetipp -en -A- vrak nosa
*Han ser ikke lenger enn til sin egen nesetipp He
Ar Ne vidi dalje od
vlastitog nosa
nesevis -/. -e A , * drzak, bezobrazan
neshorn -et, pl. - * nosorog
nesl|e -enf-a (bot.) (Urtica) * kopriva
nest ADV
den nest siste Ar predzadnji, pretposljednji
den nest strste no k drugi po
veliini
den nest nederste no * drugi
po redu odozdo
den nest beste Ar prvi do najboljega
den nest eldste no / ~k
drugi po starosti/godinama
Han kom nest sist je -Ar
Stigao je predzadnji/pretposljednji
Stortingspresidenten er den hyeste i landet nest
etter kongen je
no y Ar Predsjednik Stortinga je najvii po rangu u zemlji odmah nakon kralja
nest|e' S Ar blinji
Du skal elske din neste som deg selv kr Voli blinjega svoga
kao samog sebe
neste A , , Ar sl(i)jedei, idui
p neste side Ar na sl(i)jedeoj stranici
neste uke * idui tjedan
Vi ses neste sndag ce *
Vidjet emo se idue nedjelje
det neste vi m gjre
* sl(i)jedee to moramo uiniti
Vrsgod, neste! , ! * Sl(i)jedei,
molim!
nestemann -en, pl. -menn , no *
sl(i)jedei, idui na redu
nesten ADV
1) , , , /, ,
Ar skoro, gotovo, zamalo, praktiki, malone
for nesten et r siden npe -Ar
pred skoro/gotovo godinu dana
Det er nesten et r siden
-Ar Ima tome skoro godinu dana
nesten perfekt kr gotovo savrsen
Han ble nesten overkjrt
* Zamalo da bude pregaen
nesten aldri -A: skoro nikad
*Nesten hjelper ingen mann p hesten je
, M a l o je falilo, ali zaludu
2) (vel) ( ce ) * (prevodi
se kondicionalom)
Vi fr nesten dra -Ar
2

nestformann

336

Morali bismo krenuti

nestformann -en, pl. -menn () * potpredsjednik (udruenja)
nestformann i et politisk parti -Ar zamjenik voe politike stranke
1
nett -et, pl. - * mrea
brenett / ( ) * mrea/
mreica (za kupovinu)
myggnett * mrea tiv komaraca
hrnett / * mrea/mreica
za kosu
veinett -Ar cestovna mrea
telefonnett * telefonska mrea
elektrisitetsnett * elektrina
mrea
Ballen gikk i nettet ce y *
Lopta se nala u mrei
nett -e A , , -Ar fin, zgodan,
privlaan
et nett lite hus k fina mala
kuica
en nett kjole * zgodna haljina
Hun er en nett liten pike je
* O n a je draesna mala curica
netthendt -e A , c ,
vjet, spretan s prstima, vjetih ruku
netthinnje -enj-a (anat.) () -Ar mrenica
(oka)
netting -en * iana mrea
nettinggjerd|e -et, pl. -er
-Ar ograda od iane mree
netto 1 -en , -Ar neto, ist prihod
Det ble 1000 kroner i ren netto ce 1000
-Ar Zaradilo se 1000 kruna
istog prihoda
netto 2 A * neto
netto fortjeneste -A- ist prihod
Appelsinene veier 50 kg netto 50
* Narane tee 50 kg neto
nettolnn -en k netoplaa
nettopp ADV
1) (om tid) k upravo
Vi har nettopp snakket om deg o
-Ar U p r a v o smo o tebi govorili
2) (akkurat) , Ar ba, upravo
De er ikke nettopp perlevenner
* Nisu ba najvei prijatelji
Det var jo nettopp det jeg ville si
* Ba sam to htio rei
Det er nettopp det som er saken ce o
k U p r a v o se o tome radi. Upravo je o tome
rije
3) (Det har du rett i!) ! je!
! ! ! * Tono! T a k o
je! Upravo tako! Ba tako! Pravo kaete!
neurokirurg - nevrokirurg
neurose -+ nevrose
nev|e -en
1) (anat.) , * aka
hytte med neven ||
-Ar groziti II zagroziti se akom
med knyttede never * stisnutih
2

niglane

aka
2) (hndfull) () * aka (neega)
en neve salt -k aka soli
nevenyttig -e * spretnih ruku
Han er nevenyttig je -A: On je
spretnih ruku
nevn|e -te V || * spominjati
II spomenuti
Ikke nevn ett ord om det! He
! ! Ne spominji mi ni rijei vie o tome! O tome vie ni rijei!
for ikke nevne ... a
a ... a da ne spominjemo
a kamoli ...
ut over det nevnte tidsrom Ar preko naznaenog vremena
* nevne en ting ved dens rette navn
; non, a *
nazvati stvar pravim imenom; rei popu pop, a
bobu bob
nevneform -en/-a (gram.) -A- nominativ
nevner -en (mat.) , -A: nazivnik
nevneverdig -e A , -Ar vrijedan
spomena, znatan
ingen nevneverdig forbedring
* nikakvo poboljsanje vrijedno
spomena
nevrokirurg -en -Ar neurokirurg
nevros|e -en k neuroza
nev -en , -A: neak, sinovac
New Zealand [nju silan/ny selan] (geogr.) 3e Ar Novi Zeland
newzealandsk [njusi-/nyse-] -e A *
novozelandski
newzealender [njusi-/nyse-] -en
(.), (.) -Ar Novozelandanin
(m.), Novozelandanka (f.)
ni (tallord) * devet
Nicaragua (geogr.) Ar Nikaragva
nicaraguaner -en (.).
(.) * Nikaragvanac (m.), Nikaragvanka (f.)
nicaraguansk -e A k nikaragvanski
nidkjr , , -Ar revan,
predan, nadobudan
en nidkjr lrer Ar revan uitelj
nidkjrhet -en , -Ar revnost, ar
nidobbelt -e A -Ar deveterostruk
nidoblje -et V -k udeveterostmiti
nidvis|e -enj-a () * rugalica (pjesma)
niende A * deveti
niendedel -en * devetina
nier -en , -A: devetica, devetka
nies|e -en , -Ar neakinja, neaka,
sinovica
nifs
-e A , * jeziv, jezovit
Det er nifst tenke p det je
-Ar Jezivo je misliti na to
en nifs film * jeziv film
Nigeria (geogr.) -Ar Nigerija
nigerianer -en (.), (.) *
Nigerijac (m.), Nigerijka (f.)
nigeriansk -e A -k nigerijski
niglan|e -te V (y ), ,
* uporno buljiti (u neto), piljiti, zuriti

nihilisme

337

nihilism|e -en -Ar nihilizam

nikk -et, pl. 1) () * kimanje (glavom),
klimanje
* vre p nikk med noen
( )
* tek povrno poznavati nekoga (tako da se samo
kimne u znak pozdrava)
2) (i fotball) * udarac glavom
nikk|e -etj-a V
1) II () * kimati || kimnuti (glavom)
Han nikket samtykkende je y
* Kimao je glavom u znak slaganja
2) nikke ballen /
(y ) Ar udariti/odbiti loptu glavom (u nogometu)
nikkedukk|e -enj-a (fig.) * marioneta
nikkel -en (kjem.) * nikal
nikkers -en (.) * nikerbokerice (pl.),
pumperice (pl.)
nikotin -en * nikotin
nikotinforgiftning -en * trovanje nikotinom
niks INT (fam.) , * jok, jok majci
Nilen (geogr.) * Nil
1
nipp -enj-et Ar gutljaj
2
nipp -enj-et * rub
* vre p nippet til ,
* zamalo ne uiniti neto,
biti na rubu neega
Han var p nippet til drukne ce
* Zamalo to se nije utopio
*Det var p nre nippet! je ! 3a
je ! * Malo je falilo! Za
dlaicu je nedostajalo!
nipp|e -etj-a V || , . ||
. II * pijuckati || pijunuti, srkati
II srknuti, II gucnuti
nippe til konjakken *
srknuti malo konjaka
nips -en , * ukrasne
stvarice, drangulije
nis|e -enf-a (zool.) (Phocaena phocana)
* obalna pliskavica
nisj|e -en , y * nia, udubljenje
u zidu
niss|e -en (no ) , - ( n a r o d n o m
vjerovanju) patuljak, bradati ovjeuljak s crvenom kapom
fjsnisse , (
) * kuni duh, kuni
vilenjak (koji ivi u staji seoskog gazdinstva)
julenisse , * Djed Mraz
Tror du p julenissen! y ! -Ar
I ti vjeruje u udesa!
en gammel nisse * starkelja
*Nissen flger med p lasset
* Od zla ne moe pobjei
nisselu|e -enj-a * crvena tuIjasta kapa
nist|e -enj-a , ( , , -

noe

) * suha h r a n a , uina (za put, posao, izlet)

nitid -e A , , Ar poman,
paljiv, detaljan
nitid arbeid > nocao Ar p o m n o
obavljen posao
1
nitid -enf-a Ar devet sati
Jeg kommer ved nitiden * Doi
u oko devet
nitrist -e A , , *
dozlaboga tuan, turoban, otuan
nitrogen -et (kjem.) Ar duik
nitten (tallord) Ar devetnaest
nittende A Ar devetnaesti
nittendedel -en * devetnaestina
nittenrig -e A k devetnaestogodisnji
nittenring -en Ar devetnaestogodinjak
nitti (tallord) Ar devedeset
nittiende A Ar devedeseti
nittiring -en Ar devedesetogodinjak
niv -et, pl. -f-er , Ar razina, nivo
havets niv Ar morska razina
ligge p et hyt niv *
biti na visokoj razini
toppniv Ar najvii nivo
Fremforingen var p et lavt niv je
Ar Izvedba je bila na niskoj razini
lydniv -A: jaina zvuka
nirig -e A Ar devetogodinji
niring -en Ar devetogodinjak
nobel -t, noble A * plemenit
nobelpris -en ir Nobelova nagrada
1

nobelpristaker -en, pl. -e , * dobitnik Nobelove nagrade, nobelovac

1
noe ADJ
1) (ett el. annet) -Ar nekakav
Det ligger noe rot borte i hjrnet y je
-k T a m o u kutu je nekakvo smee
2) (i utrop) Ar kakav
For noe sludder! ! Ar Kakva
bljezgarija!
Det er noe tys! ! ! -k
Kakva besmislica! Gluposti!
Dette er noe spryt! je ! Ar
Pa to je sasvim aavo!
noe PRON
1) (med ubestemt betydning) Ar neto
N skal jeg si deg noe
Neto u ti sad rei
Det er noe mistenkelig ved det Ty je k Tu je neto sumnjivo
noe slikt , ir tako neto,
takvo neto
... eller noe slikt ... Ar ... ili tako
neto
2) (med negasjon) Ar nista
Har du ikke noe si til ditt forsvar?
? Ar Zar nema
nita rei u svoju obranu?
2

noe

338

Han kan ikke noe som helst o

. He , , - Nema pojma ni
emu. Ne zna, pobogu, nista
3) * ita
Har du noe spise? ? Hr
Ima li ita za jelo?
*Noe er bedre enn ingenting
* Bolje ita nego nita
om noe murra Hr ako ita
Logn er noe av det varste jeg vet
* La mrzim vie od iega na
svijetu
4) (i sprsml)
Hva er det for noe? je TO? * to je to?
Hva er algebra for noe? je ? * to
je to algebra?
Hva for noe? , ? H K a k o , molim?
5) (i uttrykk)
Det gjr ikke noe! ! ! He
! * Nita zato! Nije vano!
Du sier noe , Hr Da, ima pravo
6) (litt) , * malo, neto
Vil du ha noe te? ? * Hoe
li malo aja?
Jeg har noe ol * Imam neto
pi va
Finnes det noe mat her? ?
Ima li ovdje malo jeia? Ima li ovdje malo za
prigristi?
3
noe ADV , , * neto, malo,
poneto
Han har kommet seg noe je . je
* Malo je bolje. M a l o je prizdravio
Utsiktene er noe lysere for annet halvr
cy * Izgledi su
neto bolji za drugo polugodite
noe nar , , * otprilike,
skoro, gotovo
noe nar det fullkomne / Hr
skoro/gotovo savreno
Han hylte noe aldeles forferdelig (fam.) je
Hr Grozno je urlao
1
noen ADJ (se ogs noe')
1) (i entall) , , H neki, izvjestan, jedan
Han har vart i utlandet noen tid je /
Bio je neko/jedno vrijeme
u inozemstvu
hvis du noen gang skulle.f tid
Hr a k o jednom uhvati vremena
2) (i entall) , *
Har du ftt noen jobb? / nocao? Hr Jesi li dobio neki/nekakav posao?
noen endelig avgjrelse /
Hr neko/nekakvo konano rjeenje
3) (i entall) H- ijedan
Finnes det noen kelner her?
? " Ima li ovdje ijedan konobar?
4) (med negasjon) Hr nikakav
De kunne ikke gi oss noen hjelp
- Nisu nam mogli
p r u a t i nikakvu pomo
5) (iflertall, om en viss mengde) ,

noen

H nekoliko, neto
Jeg fant noen kroner i skuffen Naao sam nekoliko kruna
u ladici
Det satt noen studenter i restauranten
je * U restoranu je
sjedilo nekoliko studenata
Han prover tjene noen penger Pokuava zaraditi neto novca
6) (i flertall, foran substantiver av alle tre kjnn)
(, ), neki (neke, neka),
izvjesni
noen mennesker H- neki ljudi
Noen kvinner liker kle seg pent /
ce Hr Neke/izvjesne
ene se vole lijepo odijevati
noen barn neka djeca
noen hus H neke kue
/ noen hus er det innlagt vann je
H- U nekim je kuama uvedena voda
Noen eplesorter blir modne i oktober
Hr Neke sorte jabuka
sazrijevaju u listopadu
7) (iflertall, nedsettende) , * nekakvi, kakvi
Det kom p besk noen merkelige typer cy
y Doli su u
posjet nekakvi udni tipovi
Det er noen idioter! To cy ! H To
su nekakve budale!
For noen mennesker! cy ! H- Kakvi
su to ljudi!
8) noen som helst * ikakav
uten noen som helst grunn Hbez ikakvog razloga
9) p noen mte Hr ikako
Jeg kommer hvis det p noen mte er mulig
je Doi u ako je ikako
mogue
ikke p noen mte y KOM , , - ni u kora sluaju, nikako, nipoto
10) i noen grad H- donekle
11) noen ganger , KOJimyT H ponekad,
kojiput
2
noen PRON (se ogs noe )
1) (en eller annen) Hr netko
Noen m ha hort oss je
N e t k o nas je raorao uti
Sditnoen? mi ? Jesi li vidio
nekoga?
:
2) (med negasjon) H nitko
Han s ikke noen H Nikoga
nije vidio
Han tror ikke p noen Hr Nikome ne vjeruje
3) H- itko
Har noen sett maken p det? Je
? Hr Je li itko ikada vidio neto tako?
bedre enn noen H- bolje nego itko
4) (i flertall) H neki
Jeg s flere hus i det fjerne. Noen av dem var hvite
og noen bl .
, a U
2

noenlunde

339

daljini sam vidio nekoliko kua. Neke od njih su

bile bijele, a neke plave
5) noen og femti * pedesetak
6) ikke noen * nijedan
Ikke noen av pikene kunne gi svar
* Nijedna od
djevojaka nije mogla odgovoriti
noenlunde ADV
1) -, -, , ,
* kako-tako, vie-manje, reladvno,
donekle, u neku ruku
Hittil har han fort et noenlunde anstendig liv
je - -Ar Do
sada je vodio kako-tako pristojan ivot
en noenlunde god pris *
relativno dobra cijena
Han er noenlunde brukbar som kok -
Ar On vie-manje nije lo kao
kuhar
noenlunde tilfredstiltende ( ) * donekle zadovoljavajue (ranije najnia
prolazna ocjena u gimnaziji)
2) (omtrent) * otprilike
De er noenlunde like store cy * Otprilike su iste visine
noensinne ADV
1) , -k ikad, ikada . .
Har du noensinne sett maken?
? * Jesi li ikad vidio neto slino?
bedre enn noensinne (for) /
npe * bolje nego ikad prije
2) (med negasjon) , y *
nikad, nikada u ivotu
Jeg har aldri noensinne truffet din far y cpeo A- Nisam nikada u
ivotu sreo tvog oca
noensteds ADV ir nigdje
Han er ikke se noensteds ce *
Nigdje ga nije vidjeti
nok ADV
1) (tilstrekkelig) , ir dovoljno,
dosta
Det er nok for seks personer
Ar Ima dovoljno za est osoba
Det er nok, takk! , ! * Hvala, dosta!
Her er mat nok for hele uken
- Ima dovoljno jeia za cijeli tjedan
Nei, n fr det vre nok! E, je ! * E, sad
je
.dosta!
.
Jeg har ftt nok av ham! je! *
Dozlogrdio mi je!
pussig nok + zaudo
ikke nok med det a ir i ne samo to
Ikke nok med at det regnet - det var ogs tke! He
je je
* Ne samo to je kiilo ve je uz to
bilo i maglovito
* vre seg selv nok (Ibsen)
, * biti dovoljan sam sebi, biti
samoiv
*men nok om det , .
, * ali kako bilo da bilo, dosta

nordbo

0 tome, p u s d m o to
2) (antakelig, jo) , * ve, ipak
Du vet nok hva jeg mener
* Zna ve to mislim
Hun kommer nok - Doi e ona
ve
Han kan nok ordne det *
Ve e on to moi srediti
Det er nok overkommelig To je
* To je ipak izvodljivo
3) (riktignok) , , je -Ar dodue, istina, istina je
Hun kan nok synge, men ikke i operaen , , , * Ona, istina,
zna pjevati, ali nije za operu
sant nok , , je Ar dodue,
istina, istina je
4) (sannsynligvis) , no
A- vjerojatno, po svoj prilici
Det blir nok regn i morgen no * Sutra e po svoj prilici biti
kie
5) (enda) * jo
nok en gang , * jo jednom,
ponovo
Nok en gang viste det seg at han hadde tatt feil
ce ce je ir
Jo j e d n o m se pokazalo da se je prevario
6) Det tenkte jeg nok To k To sam
si i mislio
noks AD V , , ir prilino, poprilino, dosta
1 en noks drlig forfatning y
* u prilino loem stanju
nomadje -en k nomad
nomadisk -e A k nomadski
nominativ -en (gram.) ir nominativ .
nonn|e -en\-a , , ,
* opatica, redovnica, koludrica, asna sestra
nonsens -et k besmislica
det rene nonsens k ista besmis
lica
1
nord S -Ar sjever
/ nord * na sjeveru
seile mot nord ir ploviti na
sjever
Vinden blser fra nord ca ir
Vjetar pue sa sjevera
/ det hoye nord -A- na dalekom
sjeveru
1
nord ADV ir sjeverno
nordfor Oslo Ar sjeverno od Osla
rett nord Ar ravno na sjever
Nord-Afrika (geogr.) Ar Sjeverna
Afrika
Nord-Amerika (geogr.) -Ar Sjever
na Amerika
nordamerikansk -e A ir sjeveraoameriki
nordatlantisk -e A k sjevernoatlantski
nordavind -en () k sjeverac (vjetar)
nordbo -en , ,

Norden

340

* sjevernjak, stanovnik sjevera, Nordijac

Norden (geogr.) -k nordijske
zemlje
Nordishavet (geogr.) * Sjeverao ledeno more
nordisk -e A * nordijski
Nordkalotten (geogr.)
( ) * sjeverni dio Skandinavije (sjeverno od polarnog kmga)
Nord-Korea (geogr.) Kopeja * Sjeverna
Koreja
Nordland (geogr.) ( y ) * Nordland (pokrajina u sjevernoj Norvekoj)
nordlending -en *
stanovnik pokrajine Nordland
nordlig -e A * sjeverni
Hammerfest er verdens nordligste by
je * Hammerfest je
najsjeveraiji grad na svijetu
nordlys -et kr polarao svjetlo
nordmann -en, pl. -menn * Norveanin
Ola Nordmann
nadimak za prosjenog Norveanina
Nord-Norge (geogr.) k Sjever
na Norveka
nordover ADV , * na sjever,
prema sjeveru
Fra Bergen reiste vi nordover mot Trondheim
* Od Bergena smo krenuli sjeverno ka Trondheimu
nordpol -en ~k sjeverni pol
nordp ADV
1) * na sjeveru
Han har bodd nordp i tre r je
* ivio je na sjeveru tri godine
2) (retning) -k na sjever
De flyttet nordp cy ce -k
Odselili su se na sjever
nordre ADJ * sjeverni
nordsid[e -enj-a k sjeverna strana
p nordsiden av bygningen

na sjevernoj strani zgrade

Nordsjeen (geogr.) * Sjeverno more
nordstjern|e -enj-a () * sjevernjaa
(zvijezda)
1
nordvest S * sjeverozapad
noxAxzsir_^en_(yi!td) , * sjeverozapadnjak, sjevernozapadni
vjetar
nordvestlig -e A * sjeverozapadni
nordost S * sjeveroistok
nordstlig -e A * sjeveroistoni
Norge (geogr.) * Norveka
norgesmester -en, pl. -e ,
prvak Norveke, ampion Norveke
norgesmesterskap -et, pl. - ,
kr prvenstvo Norveke,
ampionat Norveke
norm -en * norma
moralske normer * moralne
nonne

note
1

normal -/, -e ADJ * normalan

Han kan da ikke vare normal Taj
* Taj nije sasvim normalan
2
normalt
, , no *
normalno, obinp, po rasporedu
forlpe normalt ce * nor
malno se odvijati
Normalt str han opp klokka 7 y
kr Obino ustaje u sedam sati
Toget skulle normalt ha vart inne for et kvarter
siden je no
* Vlak je po rasporedu trebao stii
prije etvrt sata
normaIiser|e -te A * normalizirati
Normandie (geogr.) k Normandija
normanner -en, pl. -e
1) (hist.) * N o r m a n
2) (person fra Normandie) * Normandijac
normativ
-e A kr normativan
normativ grammatikk kr
normativna gramatika
normer|e -te V kr normirati
norrn -/, -e A k staronordijski
norrn litteratur *
staronordijska knjievnost
norsk -en * norveki jezik
lare seg norsk () *
nauiti norveki (jezikj
Snakker du norsk? ? *
Govori li norveki?
Norsken hans er drlig *
Loe govori norveki
norsk -, -e A * norveki
norske redere
norveki brodovlasnici
Han er norsk je * On je Norveanin
Hun er ikke norsk k Ona
nije Norveanka
Han er norsk av fdsel je *
R o d o m je Norveanin
norskamerikaner -en, pl. -e y
* norveki iseljenik u S A D
not' -enj-a, pl. nter (
), * velika ribarska mrea (za
povlaenje), potegaa
not 2 -en (fure) (tekn.) kr utor
not og fjar
utor j_ip
nota -en (kon.) * faktura
notarius publicus [-kus] S , k
n o t a r , javni biljenik
notat -et, pl. -J-er , kr biljeka,
zabiljeka"
gjore notater
praviti biljeke
notatblokk -en * notes
not|e -en
1) (mus.) * nota, kajda
spille etter noter no * svirati
po n o t a m a
* etter noter y * sve u est
*d skjelle noen ut etter noter
* ispsovati nekoga na pasja kola
1

noteblad

341

* vre med p notene ce, ce,

ce * ukopati se, uklopiti se, pridruiti se
2) (i en tekst) (y , ), , * biljeka (u knjizi, lanku). napomena, opaska
Vanskelige ord er forklart i noter bak i boken
cy y
* Teke rijei su objanjene u biljekaraa na kraju
knjige
fotnote , ir
n a p o m e n a na d n u stranice, fusnota
3) (pol.) * n o t a
en skarp note () * otra nota
(protesta)
noteblad -et, pl. -f-er * notni arak
notepapir -et, pl. -f-er * n o t n i papir
noter|e -te V
1) || * biljeiti (| zabiljeiti
2) (fastsette kurs p) y *
biti u p r o m e t u na burzi
Selskapets aksjer noteres p Oslo Bors
cy y * Dionice te kompanije su u p r o m e t u na Burzi u Oslu
3) notere kursen p et verdipapir
/ *
odrediti burzovni teaj vrijednosnog papira
4) notere seg (fig.) * primiti
na znanje
Jeg noterte meg det To *
To sam primio na znanje
notering -enf-a
1) , * biljeenje, zapisivanje
2) (p bor sen) , ,
* kota, kotiranje, dnevni burzovni teaj
dagens hoyeste noteringer er ... cy ... * Najvii dananji teajevi
su ...
noteringsoverfring -enf-a *
prebacivanje telefonskog razgovora na raun onoga tko se naziva
notestativ -et, pl. -f-er * notni stalak
notis -en
1) (avis-) , * biljeka, kratak napis
' Det str en notis om det i avisen i dag O "
y * tome
p o s t o j i d a n a r u n o v i h a m a jdna biljeka
2) (notat) , , *
biljeka, zabiljeka, pribiljeka
ordne sine notiser ||
* sredivati || srediti svoje biljeke
3) * ikke ta notis av noe ce
* ne obazirati se na nesto
Han tok ikke notis av det ce
* Nije se obazirao na to
notisbok -enf-a , * biljemca, notes
noveuje -en , ir novela, pripovijetka, pripovijest
november -en -* studeni, novembar
novis|e -enf-a

nusselig

1) (rei.) * redovniki pripravnik

2) (fig-) , ir novajlija, poetnik
nr. (= nummer) ., *. br., broj
NRK ( = Norsk rikskringkasting) ir Norveka radio-televizija
NSB (= Norges statsbaner)
* Norveke eljeznice
N T B ( = Norsk telegrambyr)
* Norveka novinska agencija
N T H (= Norges tekniske hgskole) y * Tehniki fakultet u
Trondheimu
nudler pl. * tjestenina za juhu
nudjsmje -en * nudizam
nudist -en * nudist(a)
nudjstisk -e A ir nudistiki
nudjststrand -enf-a * nudistika
plaa
null 1 -enf-et, pl. -f-er TALL , * nula,
nitica
et ett-tall med seks nuller etter ca
ir jedna jedinica sa est nula
iza nje
null -et, pl. - , ir nitica,
nula od ovjeka
Han er et null OK je * On je nula
od coyjeka
nuUmeridianen (geogr.) (
) * nulti meridijan (prolazi kroz Gre
enwich)
numerisk -e A , , ir n u - '
meriki, brojni, brojani
numismatiker -en, pl. -e * numizmatiar
numismatikk -en ir numizmatika
.
nummen
numne A ( ), ,
* ukoen (od studeni), utrauo, obamro
nummer -en, pl. -Inumre
1) * broj
sl et nummer () *
okrenuti (telefonski) broj
postnummer ( \ ) * potanski broj (pred nazivom mjesta)
2) et nummer i programmet
toka programa
De hadde seg et nummer p hotellrommet
cy ce y Opalili su se u hotelskoj _
sobi
* gjore stort nummer av noe ce ,
, ,
* razmetati se neim,
praviti predstavu o k o neega, pretjeravati, od komarca praviti magarca
nummerer|e -te V * numerirati
nuperell|e -en *
ipka izradena pomou unka
sl nupereller *
kakati ipke p o m o u unka
nupp -en , ( )
* kvrica, vori (na koi ili tkanini)
nusselig -e A (fam.) , * draestan,
2

nut

342

sladak
nut -en ( ) *
(neto zaobljen) planinski vrhunac
ny' -et , * mlad mjesec, mlaak
Mnen er i ny je Ar Mladak je
*i ny og ne , , c na
Ar ponekad, kadikad
2
ny -it, -e A HOB Ar nov
nye poteter Ar mladi krumpiri
p nytt , , Ar nanovo, ponovno, ponovo, iznova
flunkende ny -. Ar novnovcat, ispod ekia
Er det noe nytt? ? Ar Ima
li kakvih novosti?
f vite nytt A: doznati novosti
nyans|e -en [nyangse] Ar nijansa
rik p nyanser * bogat nijansama
nyanser|e -te V || *
nijansirati || iznijansirati
et nyansert standpunkt . iznijansirano gledite
nyanskaffelse -en Ar prinova
nybakt -e A
1) (, , ) * svje (kruh,
pecivo, kolai)
2) (fig.) Ar novopeeni
en nybakt far Ar novopeeni otac
nybegynner -en, pl. -e * poetnik
nybygg -efi pl- - , Ar novogradnja, nova zgrada
nydelig -e A , , Ar divan, krasan, prekrasan
nydelig vr Ar divno vreme
Hun er helt nydelig je Ar Ona je
prekrasna
Han spiller nydelig Ar Divno svira
nyerhvervet -e A -k novosteen
nyerhvervede kunnskaper Ar
novosteena znanja
nyfiken
-kne A , , 'r znatieljan, radoznaonyfdt -e A Ar novoroden
et nyfdt barn Ar novoroene
nyfdte barn Ar novoroenad
nygift -e A Ar netom vjenan, upravo
vjenan
de nygifte Ar mladenci
De er nygifte cy * su
mladi brani par
Det nygifte paret holder p bygge hus
* Mladi suprunici grade
kuu
nyhet -en
1) (ny ting) HOBOCT, novost, novina
en nyhet p markedet Ar no
vost na triatu
2) (ny informasjon) , , Ar vijcst,
novost, glas
hore nyhetene i radio
Ar sluati vijesti na radiju
Det var hyggelige nyheter! To cy !

nyrestein

Ar To su ugodne vijesti!
Nyheten spredte seg at... ce ... *
Pronio se glas da ...
nyhetsbyr -et, pl. -j-er Ar novinska agencija
nyhetsoppleser -en, pl. -e ( )
Ar spiker (koji ita vijesti)
nyhetssending -enj-a * emisija vijesti
nying -en * logorska vatra
nykk|e -en 'el. -et , (.), Ar hir,
muice (pl.), kapric
primadonnanykker Ar hirovi
primadone
nykket(e) A , -Ar hirovit, mutav
nylig ADV Ar nedavno
inntil ganske nylig Ar jo donedavna
n nylig Ar sad nedavno
til for nylig 'r donedavna
nylon -et At najlon
nylonstrempje -enj-a -, .
Ar najlon-, najlonica, najlonka
nymalt -e A
1) Ar svjee obojen
Huset er' nymalt je * Kua
je svjee obojena
2) Ar svjee samljeven
nymalt kaffe * svjee samljevena kava
nymifje -enj-a -A- nimfa
1
nymfoman -en kr nimfomanka
2
nymfoman -/, -e A * nimfomanski
nymotens A Ar p o m o d a n
Det er noen nymotens pfunn! To cy no ! Ar To su nekakve pomodne
izmiljotine!
nymn|e -en , Ar mlaak, mladi
mjesec
nynn|e -etj-a ( ) * pjevuiti (zatvorenih usta)
nynorsk -en ( 1929. ) -Ar novonorveki jezik (od 1929. slubeni naziv za norveki
standardni narodni jezik koji je ravnopravan s
bokmlom)
nynorsk ADJ Ar novonorveki
nynorsk litteratur Ar knjievnost pisana novonorvekim jezikom
nynorskmann -en. pl. -menn Ar pobornik novonorvekog jezika
| -enf-a (bot.) ( ) Ar
ipak (plod divlje rue)
nyperosje -enf-a (bot.) , * ipak,
divlja rua
nypete -en , Ar aj od
ipka, ipkov aj
nyr|e -enf-a (anat.) -Ar bubreg
nyregrus -en / * pijesak
u bubregu/bubrezima
nyrestein -en y / Ar bubreni kamenac

nyrestek

343

nyrestek -en * bubrenjak

nyretransplantasjon -en * presaivanje bubrega
nyse nos/nyste, nyst V || ", ||
* kihati || kihnuti
nysgjerrig -e , ,
* r a d o z n a o , znatieljan
nysgjerrighet -en , , * radoznalost, znatielja
holde p do av nysgjerrighet * umirati od znatielje
nysilt A * svjee pomuzeno
nysilt melk * svjee p o m u zeno mlijeko
nyss -et * nagovijest
f nyss om noe , * neto
nauti, douti
nyss -* nylig
nyte not, nytt V
1) (like) ir uivati
Han nyter plage andre *
Uiva muiti drage
nyte livet , ce, ce * uivati, zabavljati se, odati se uicima
nyte livet i fulle drag
* ispijati ivot punom aom
2) ( ha til disposisjon) , * uivati,
imati
Han nyter visse rettigheter ir On uiva izvjesna prava
nyte tillit ir uivati povjerenje
nyte godt av noe ir
imati koristi od neega
3) (innta) II , * || okusiti, uzimati
nyte alkohol ~k piti alkohol
Har De nytt alkohol? ? ir Jeste li uzimali neko alkoholno
pie?
nytels|e -en
. .
1) (behag) * uitak, uivanje ,
Det er en nytelse slappe av je
ce * Pravi je uitak m o d se
opustiti
2) (det innta) ir uivanje
nytelse av alkohol ir uivanje
alkohola
nytelsesmiddel mid(de)let, pl. -midler *
stimulans
nytt|e' -en\-a * korist
- drar nyt ter , -~
ce II ,
II ir izvud korist od neega, koristiti
se II okoristiti se neim, iskoritavati || iskoristiti
ha nytte av noe ir imati
korist od neega
Jeg hadde nytte av det du fortalte meg
je to * Koristilo mi je
to t o si mi ispriao
vare noen til nytte *
biti n e k o m u od koristi
gjore nytte for seg (),
* posluiti (neemu), biti od koristi
til ingen nytte * beskoristan

nr

komme til nytte * biti od koristi

2
nytt|e -etj-a V || *
iskoristavati || iskoristiti
nytte hovet ir iskoristiti
priliku
Det nytter ikke! He ! He !
! ! ir Ne pomae! Ne koristi! N e m a koristi od toga! Zaludu!
Hva kan det nytte? ?
? * Kakva korist od toga? erau to?
men, hva nytter det nr ... ,
,
je ... ir ali, zaludu kad
ali,
badava ti je to kad ...
nyttels -t, -e A , * besko
ristan, uzaludan
Det er nyttelost snakke fornuft til ham je
ra * Zaludu je da ga
se pokua urazumiti
nyttig -e A * koristan
nyttige rd og vink *
korisni savjeti i sugestije
Det kan vre nyttig nevne ...
... * Nije na odmet spomenuti ... .
nyttiggjre -gjorde, -gjort V
nyttiggjre seg || ,
ce || ce * iskoristavati ||
iskoristiti, koristiti se || okoristiti se
Mennesket lrte tidlig nyttiggjre seg ilden
je ce * ovjek
je r a n o n a u d o da se koristi vatrom
nyttr -et, pl. - () ir Nova godina (praznik)
feire nyttr ||
* slaviti II proslaviti N o v u godinu
Godt nyttr! ! ir Sretna N o v a
godina!
nyttrsaften -en * Stara godina, Silvestrovo
nyttrsfeiring -enj-a ir slava Nove godine
nyttrshilsen -en * novogodinja estitka
nyr -et, pl. utp nyret , * poetkom Nove godine,
n a k o n novogodinjih praznika
nr 1
-e ADJ * blizak
/ nr fremtid y / * u
bliskoj/skoroj budunosti
en~nr slktning~6lmcm
porjaK^bliskj^odakfra nr og fjern , ca odsvuda, sa svih strana
nrt samarbeid + tijesna suradnja
en nr venn * prisan prijatelj
*Det var p nre nippet! je ! ! * M a l o je falilo! Za dlaicu!
ha nrt kjennskap til noe y ,
* biti upuen u neto,
d o b r o poznavati neto
p nrt hold * izbliza
n r ADV
1) , y , * blizu, u blizini,
nadomak

nr

344

for nr * preblizu
st nr ved * stajati tik do
*ikke p langt nr * ni priblino
* Vi stod ham nr * Bili smo
mu bliski
2) (nesten) , , , ~
skoro. gotovo, zamalo, malone
Vi var nr ved drukne ce Ar
Skoro smo se utopili
nr sagt , , , ~
skoro, praktiki, gotovo, tako rei
* Det var nre p * Malo je falilo
Tolkningen var noe nr fullkommen je -Ar Interpretacija
je bila gotovo savrena
3) p ... nr , * osim, izuzev
Alle var i godt humor, p en nr cy
* Svi su bili d o b r o
raspoloeni osim jednoga
Alle p to nr Ar Svi izuzev
dvojice
4) * ta seg nr av noe ||
* uzimati || uzeti neto k srcu
Det skal du ikke ta deg nr av!
K ! Ar Nemoj si to uzimati k srcu!
Han tok seg nr av det To ra je -Ar To ga
je kosnulo
nr PREP , y -Ar blizu, u blizini
nr huset -Ar blizu kue
nr beslektet -e ADJ y * u bliskom srodstvu
nrbildje -et, pl. -er * groplan
nrbutikk -en , Ar mjesna prodavaonica, peceraj
nr|e -te V
1) (gi nring) || , I) 'r hraniti |[ othraniti, pothranjivati || pothraniti
* nre en slange ved sin barm /jy y Ar hraniti zmiju u svojim njedrima
nre noens fantasi
Ar pothranjivati neiju matu
2) nre seg ce, ce -Ar
hraniti se, prehranjivati se
/ vinterhalvret nrer elgen seg av knopper og kvister ce Ar U zimskom razdoblju los se
hrani pupovima i grancicama
3) (om flelse) Ar gajiti
nre hp -Ar gajiti nadu
nre frykt -Ar gajiti strah
Jeg nrer ingen tvil om det He y TO Ar Ne
sumnjam u to
nrende ADJ , * hranjiv, krepak
nrgende ADJ , 1 nasrtljiv,
indiskretan
nrgenhet -en * nasrtijivost
nrhet -en Ar blizina
/ nrheten y :, Ar u blizini, blizu
nring -en/-a
1) (fode) , Ar hrana, hranjivost
Det er lite nring i det To je Ar
To je slabo hranjivo
3

nrmere
ta nring til seg Ar uzimati hranu
Han tar ikke nring til seg je -Ar
Presto je jesti
ndelig nring Ar duevna hrana
gi nring til , *
pothranjivati, potkrepljivati
Luft gir nring til ilden -Ar Zrak pothranjuje vatru
2) (nringsgren) .
Ar grana privrede, privredivanje
konkurranseutsatte nringer
-Ar privredne grne pod
u d a r o m konkurencije
turistnringen + turistika
privreda
* g noen i nringen ce y , -Ar mijeati se u
neije podruje, ugroavati nekoga u neemu
* sette tring etter nring ce
-Ar prostrti se koliko je pokriva dug
nringsdrivende S
en selvstendig nringsdrivende , * privatnik, samostalni privrediva

nringsfrihet -en * sloboda

privredivanja
nringsgrunnlag -et -Ar privredna
osnova
nringsgren -en Ar privredna grana
nringsliv -et Ar privreda, gospodarstvo
nringsmiddel -etj-dlet, pl. -dier . Ar prehrambeni artikl
nringsrik
-e A -Ar hranjiv
nringsvei -en , Ar grana privrede, nain privredivanja
nringsverdi -en -Ar hranjivost
nrkamp -en y , -Ar
borba prsa u prsa, borba izbliza
nrliggende A
1) , , -Ar blizak, oblinji,
susjedni
i en nrliggende by y -Ar u oblinjem gradu
2) Det er nrliggende tro ... je
... * Lako je povjerovati da ...
nrlys -et, pl. - ( ) Ar
k r a t k o svjetlo (na automobilu)
nrme seg -etj-a V
1) ce || ce (),
ce || ce -Ar pribliavati e
II pribliiti se (neemu), primicati se || primaknuti
se
2) (fig-) || * prilaziti || prii
nrme seg problemet fra forskjellige kanter
ca -k prii problemu s razhcitih strana
nrmere' ADJ
1) Ar blii
2) (ytterligere) , , -Ar detaljnjiji, potanji, poblii
nrmere opplysninger k daljnje
pojedinosti
ved nrmere ettersyn viste det seg ...

nrmere

345

je ... * potanjim pregledavanjera pokazalo se ...

nrmere ADV
1) * blie
Lillehammer ligger nrmere Oslo enn Trondheim
je *
Lillihammer je blii Oslu nego Trondheim
2) (ytterligere)
,
* poblie,
potanje
Vi skal underske det nrmere To
* To emo potanje preispitati
3) nrmere bestemt * tonije
reeno
4) (nesten) , , , *
priblino, blizu, skoro, gotovo
En boksamling p nrmere 20.000 bind
20.000 - Zbirka od skoro 20.000
knjiga
nrmest ADJ
1) * najblii
nrmeste by * najblii grad
hans nrmeste familie
* njegova najblia rodbina
Han var drlig likt av sine nrmeste * Nitko od
njegovih najbliih nije ga podnosio
*Enhver er seg selv nrmest je
* Bog je prvo sebi bradu stvorio
2) (om tid) * najskoriji
i nrmeste framtid y *
u najskorijoj budunosti
en av de nrmeste dager
* u j e d n o m od iduih dana
i lopet av de nrmeste dager y
* u toku nekoliko iduih dana
nrmest 2 ADV , , * gotovo,
skoro
Det er nrmest ufattelig To je Bo * To je gotovo neshvatljivo
nrmilj -et, pl. -/-er , * u i a sredina, najblia okolina
nrmiijotilbud -et, pl. -
* lokalni objekti na usluzi gradanima
nrstende A , -k blizak, oblinji
en nrstende venn ~k blizak prijatelj
nrsynt -e A * kratkovidan
nrsynthet -en -k kratkovidnost
nrtagende A , * osjetljiv, tan koutan^uvredljiv
nrvr -et * prisutnost, nazonost
/ vitners nrvr y * u prisutnosti svjedoka
ned -en
1) (fattigdom) , , ,
neimatina, bijeda, oskudica, stiska
* lide nod , , *
oskudijevati, trpiti, biti u stisci
Han lider ingen nod He y * Ne
oskudijeva ni u emu
hungersnd * opa glad
2) (fare) , k nevolja, n u i d a
*/ noden lrer man sine venner kjenne
2

ndvendig

ce y * Prijatelj se u nuidi poznaje

til nod , y * za nudu,
u krajnjoj nudi
Det kan til nod godkjennes To ,
kr To se za nudu moe prihvatiti
*med nod og nppe ,
* jedva jedvice, na jedvite jade
*Nod bryter alle lover *
N u i d a zakon mijenja
*Nod lrer naken kvinne spinne
Nevolja ini ovjeka domiljatim
skip i havsnod brod u opasnosti
ned|e -etj-a V * nutkati
Man m node maten i ham ra
+ Treba ga nutkati da jede
nodhavn -enj-a , * zaklon, luka
soke ndhavn (o ) + (o
brodu) potraiti Zaklon
ndhjelp -en y * hitna
p o m o u katastrofi
Kirkens ndhjelp
kranska organizacija
za pomo postradalima
ndig -e A , * nerado, najradije
ne
Jeg vil ndig uttale meg om det O
kr tome najradije ne
bih htio govoriti
ndlanding -enj_-a >, > prisilno slijetanje, prinudno slijetanje
ndrop -et, pl. - , ,
poziv upomo, zapomaganje, vapaj
ndsfall -et, pl. i ndsfall y * u sluaju nude
ndsignal -et, pl. -j-er ( y ), * poziv upomo (broda u nevolji), sos
ndssituasjon -en nevolja
ndstilfelle -et, pl. -er
i nodstilfelleji * u sluaju nude
ndt ADJ
vre nodt til /^/, biti prisiljen/primoran/prinuden,
morati
Vi er nodt til gjore det
- Prisiljeni smo da to ucinimo
Du er ikke nodt til komme /
* Nisi duan doi/Ne niora doi
ndtrftig -g 4_ ,-
* oskudan, najnuniji, minimalan
det aller ndtrftigste * tek najnunije
ndutgang -en , , * izlaz za nudu, izlaz u nudi, pomoni izlaz
ndvendig -e A , , * treban, nuan
ndvendige forholdsregler * potrebne mjere opreza
et ndvendig onde k nunojdo
Det er strengt ndvendig at ... je
... * Prijeko je potrebno da ...

ndvendighet

346

om nodvendig , * ako treba,

ako ustreba
ndvendighet -en , , * potreba, nuda, nunost
av ndvendighet
silom prilika
ndvendigvis ADV , ,
* pod svaku cijenu, nuno
Plankonomi er ikke ndvendigvis det samme som
sosialisme
* Planska ekonomija
ne mora biti isto sto i socijalizam
ndverg|e -et (.) ,
* nuna o b r a n a , samoobrana
nkk -en ( ) , * (u norvekom narodnom vjerovanju) vodeni duh, vodeni vilenjak
nkkel -en, pl. -kler * klju
skiftenkkel * francuski klju
skrunkkel * klju za odvijanje
(matice)
nkkelhull * kljuanica
nkkelindustri -en * kljuna industrija
nkleblom -men (bot.) (Primula) -k jaglac
nkleknipp|e -et * sveanj kljueva
nktern -/, -e A , trijezan, zuman
Nr man tenker nkternt... ce . ... * K a d se trijezno promisli ...
nl|e -te V , ce * oklijevad, nekati
se
Han nlte med svare p sprsmlet je c
kr Oklijevao je s odgovorom
nst|e' -et, pl. -er , * klupko
nstje -et/-a V || (y ) *
namatati || namotati (u klupko)
* nste opp mysteriet * rasplesti misterij
ntt -enj-a
1) (valntt) opax * orah
* vre trang i natta (fam.) * biti tup
2) (valnotttre) * orahovina
en veggseksjon i ntt k regal
od orahovine
3) kokosntt KOKOCOB opax k kokosov orah
4) hasselntt * ljenjak
5) eikentt () , * (hrastov) ir
6) peantt ir kikiriki
7) (fig.) , ir zavrzlama, pro
blem
*en hard ntt knekke opax, npo
tvrd o r a h , zamren problem
nttehams -en (opaxa )
* zelena ljuska (oraha ili ljenjaka)
ntteknekker -en, pl. -e , (
opaxe) * krckalica, drobilica (za orahe)
ntteskal] -et, pl. - * orahova ljuska
*/ et ntteskall , , y *
ukratko, saeto, u nekoliko rijei
nttetrje -et (bot.) , k ora
hovina, orahovo drvo
nyaktig -e ADJ , ir toan, precizan
et nyaktig arbeid nocao * precizan
2

posao
Har De noyaktig klokke? ? *
Imate U toan sat?
nyaktig ADV
1) (akkurat) , , * tono, sas
vim, upravo, posve
De er nyaktig like cy * Sasvim su
isti
Hun gjorde nyaktig det som de ventet av hemw
je cy * Napravila je upravo to to su od nje i
oekivali
2) (omhyggelig) , k precizno,
tono
nyaktighet -en , ir tonost, preciznost
utfore noe med nyaktighet no
cao k obaviti precizan posao
nye A
1) (nr) ,
tijesan, blizak
Del har nye sammenheng med ... To je y
ca ... * To je u tijesnoj vezi s ...
2) (nyaktig) , * temeljit, pedantan
ha nye kjennskap til noe
ir temeljito poznavati neto
* vre nye p det k
biti pretjerano pedantan
*Det er det ikke s nye med To
* To nije tako vano
Vi tar det ikke s nye med middagen Mi ne kompliciramo
ba oko ruka
Pass nye p! ! kr D o b r o pripazi!
ny|e -ddej-de V
nye seg med noe ce || ce , * zadovoljavati se || zadovoljiti se neim, biti zadovoljan neim
Han lar seg ikke nye med det ce
On se time ne moe zadovoljiti
nysom -t, -me , , , , ,
* skroman, umjeren, jednostavan, zadovoljan malim, bez zahtjeva, skromnih zahtjeva
nysomhet -en , ,
"k tedljivost, umjerenost, skromnost
nytral
-e A k neutralan
nytraliser|e -te A k neutralizirati
nytralitet -en
neutralnost
nytralitetsbrudd^erTT^/r-nnoBpefla *
povreda neutramosti
nytrum -et (gram.) , * neutrum, srednji rod
n' ADV
1) (tidsadverb) () k sad(a)
/// n () -k dosad(a)
fra n av () kr odsad(a)
fra n av og utover na * odsada
pa nadalje
n for tiden , * trenutano, momentalno
n og da , , kr katkad,
pokatkad, ponekad
2

347

n til dags , k danas, d a n d a n a s

2) (n for tiden) , * danas, dan
danas
N kjorer man ikke lenger med hest 'og vogn
ce * Da
nas se ljudi vie ne voze zaprenim kolima
3)
(setningsadverb)
Skynd deg nl ! -k Pouri ve
jednom!
Det er n ikke s sikkert! E,
! kr , nije to ba sasvim sigurao!
Hvor var det n jeg la brillene?
? * K a m o sam to stavio naoale?
2
n fNT
1) (trostende) N, n ikke grt * Hajde nemoj plakati
2) (utlmodighet) N, Per? , ? -k Dakle,
Per?
3) (overraskelse) N, det var da svrt! je
! * Bogami je silno!
n -dde V
1) (komme tidsnok) || * stizati ||
stii
n toget * stii n a vlak
De ndde ikke toget cy * Zakasnili su na vlak
2) (komme til) * doi do
n fram til et resultat kr doi
do rezultata
Krigen ndde Asia je kr R a t
je d o a o do Azije
3) (rekke) || / , II , || * dosezati ||
dosei/dosegnuti, sezati || segnuti, dopirati || doprijeti
Jeg kan n taket med hendene
* R u k a m a mogu dosegnuti
do stropa
* n toppen * dosei vrhunac
*s langt oyet nr * dokle
pogled see
* n mlet * dosei svoj cilj
Ordene hans ndde ikke inn til min bevissthet Hbero
Njegove
rijei nisu dopirale do moje svijesti
4) n igjen || , ||
* sustizati || sustii, dostizati || dostii
nd|c' -en
1) ,
milost, milosre =
beom nde- * moliti m i l o s t
"
uten nde , , * bez milosti, bez milosrda, pemilosrdno
uten nde og barmhjertighet ,
bez imalo milosti, bez trunka milosti
gi seg o ver p nde og unde ce
* predati se na milost i nemilost
* la nde g for rett ce, *
smilovati se, ne kazniti
Han ble tatt til nde igjen je y
* Ponovo je vraen u milost
2) (i tiltale) Deres Nde * Vaa
3

nvrende

Milosti
nde INT
Gud nde deg! ce ! kr Neka
ti se Bog smiluje
Nde deg. hvis du gjor det! J a o
! * Jao tebi ako to uini!
ndegav|e -enj-a k d a r boji
ndels -t. -e A * nemilosrdan
ndig -e A , k milostiv, milosrdan
Gud vre oss ndig! ce ! k
N e k a nam se Bog smiluje!
*aller ndigst * jedva jedvice
Han gikk aller ndigst med p det ce * Jedva se udostojao pristati na to
nja ADV na , y * pa dobro, u redu
nl-en
1) * igla
tre i en nl y * uvui/udjenuti konac u iglu
knappenl , ~k pribadaa
sikkerhetsnl k igla sigurnica, ziherica
* st som p nler /
* stajati/biti k a o na iglama
2) (bot.) () k iglica (etinjae)
3) (idretts-)
() * (sportska)
znaka
nletrr pl. (bot.) k etinjae
nlevende A , , -k dananji, sadanji, suvremen
nlyfe -et * uica igle
nr ADV, * kad, kada
Nr kommer du? ? -k Kad e doi?
nr som helst , * bilo kada, kad
god
De kan vre her nr som helst ce
* Mogu se pojaviti ovdje
svaki trenutak
n r KONJ
1) (tidskonj.) * kad
Nr dere er ferdige ... ... -k K a d
zavrite ...
Nr alt kommer til alt ... ce ,
... * K a d se sve zbroji, na koncu
konca ...
2) (rsakskonj.) , * kad, poto
Nr du er s dum, fr du ta konsekvensene
, * Kad" si Tako^glupT
neka ti sad bude
ntid -enj-a
1) kr sadanjost
ntidens historie kr suvremena povijest
2) (gram.) , ,
* sadanjost, sadanje vrijeme, prezent
ntildags ADV - * dan-danas
nvel ADV ; e, ; y * d o b r o
onda; e, d o b r o ; u redu
nvrende A * sadanji
2

348

offentlig

O
o INT o, ax * o, ah
0, skjonne ungdom! 0, ! * O,
divna mladosti!
oas|e -en H oaza
obduksjon -en , * obdukcija,
autopsija
obduserje -te V , ||
Hr obducirati, vriti || izvriti obdukciju
oberst -en (mil.) * pukovnik
oberstlytnant -en (mil.) potpukovnik
objekt -et, pl. -j-er
1) (gjenstand)
, Hr objekt,
predmet
forsksobjekt Hr pokusni objekt
ukjente
objekter
i
verdensrommet

y H- nepoznati objekti u svemiru

2) (gram.) Hr objekt, objekat
direkte objekt - direktni objekt
indirekte objekt Hr indirektni
objekt
1
objektiv -et, pl. -/-er H- fotoobjektiv
2
objektiv -/. -e A , Hr
objektivan, nepristran
den objektive virkelighet H
objektivna stvaraost
objektivitet -en Hr objektivnost
oblat -en (rei.) Hr hostija
obligasjon -en , H obveznica,
obligacija
obligatorisk -e A Hr obavezan, obvezan,
obligatan
Det er obligatorisk nirig skole i Norge je U Norvekoj je obavezno devetogodinje osnovno kolovanje
Obligatorisk fremmte! ! Hr
Obavezna prisutnost!
obo -en Hr oboa
oboist -en Hr oboist(a)
obs! (= observer) ! ! ! - pazi!
panjaLnota -bene!
vatre obs p noe (fam.) /
H paziti/pripaziti na neto
observasjon -en
1) (iakttagelse) , Hr
promatranje, opservacija
foreta meteorologiske observasjoner
H poduzeti meteoroloka promatranja
2) (med.) H- promatranje
psykiatrisk
observasjon

H psihijatrijsko promatranje
3) (resultat av iakttagelse) , ja Hr zapaanje, opservacija
Jeg har gjort en interessant observasjon

- Zapazio sam neto zanimljivo

observasjonspost -en (mil.) - promatranica, osmatranica
observatorium -et, pl. -er ,
- zvjezdaraica, opservatorij
observatr -en Hr p r o m a t r a
observerje -te V
1) (iaktta) , , promatrati, opaati, vriti opservacije
observere fuglelivet
prouavati ivot ptica
2) (mil.) H- osmatrati, promatrati
3) (legge merke til) || ,
|| - primjeivati || primijetiti,
opaati || opaziti
Flyvende gjenstand observert! je
! - Primijeen je letei objekt!
odd|e' -en H- rt, punta
2
odd|e -en H nepar
par og odde H- p a r i nepar
3
odde A * neparan
odde og like tall Hr parni i parni brojevi
oddetall -et, pl. - Hr neparan broj
odel -en y Hr pravo na prvenstvo u nasljedivanju zemljinog posjeda
* ja noe til odel og eie y
Hr dobiti neto u trajno vlasnitvo
odelsgutt -en (
) sin koji nasljeuje obiteljski zemljini posjed (u Norvekoj to pravo pripada najstarijemu)
odelsjent|e -enj-a
- ki koja nasljeuje obiteljski
zemljini posjed
Odelstinget (best.)
; 3/4 ; HanpTe3aKOHa~H^jedaTrod-dvar
d o m a norvekog parlamenta; sastoji se od 3/4 lanova parlamenta; razmatra prijedloge zakona
odl|e -etJ-a V || Hr oplemenjivati || oplemeniti
o-fag (= orienteringsfag)
( ) Hr poznavanje prirode i drutva (predmet u osnovnoj koli)
offensiv [ffangsiv] -en (mil.) ,
ofenziva, napad
* ta offensiven y H: pr(ij)ei u napad
* vare p offensiven y Hr biti u na
pad u
offentlig' -e ADJ
1) (alminnelig) , Hr javni, o p d

offentlig

okkupasjon

349

en offentlig hemmelighet * javna

tajna
et offentlig bibliotek * javna
knjinica/biblioteka
2) (mots. privat) * drutveni
offentlige midler Ar drutvena
sredstva
den offentlige sektor kr druitveni sektor
3) det offentlige ( ) ,
, * (dravna ili opinska) vlast,
vlasti, drava
p det offentliges bekostning
* na dravni troak
offentlig ADV -Ar javno
Han opptrer ikke offentlig He ce y * Ne pojavljuje se u javnosti
offentliggjre -gjorde, -gjort V || , || * objavljivati II objaviti, objelodanjivati || objelodaniti
offentlighet -en k javnost
tre frem for offentligheten ce y , y * pojaviti se u javnosti,
izai/izdi u javnost
i all offentlighet , y * sasvim javno, u potpunoj javnosti
Dette er ikke i offentlighetens interesse To y
* To nije u interesu javnosti
offer -et, pl. -fofre
1) Ar rtva
bli offer for noe * biti rtva
neega
bringe et offer * prinositi rtvu
krigens ofre Ar rtve rata
ddsoffer * rtva
2) (rei.) , * milodar, prilog
offeralter -etf-tret , *
rtvenik, rtveni oltar
offerlam -met. pl. - * rtveno janje
offiser -en (mil.) * asnik. oficir
offiserelev -en * pitomac
vojne akademije
ofns|ieli -leit, -e A , Ar sluben,
zvanian
reise p et offisielt besk y
-Ar otputovati u slubeni posjet
bekrefte en melding p offisielt hold
* slubeno potvrditi vijest
en offisiell talsmann Ar slubeni predstavnik
offset -en -Ar ofset
offsettrykk -et - * ofset-Usak, ofsetni
tisak
offshore [ffsjr] A * na m o r n
offsid|e [ffsaid] -en (sport.) * ofsajd
ofr|e -etj-a V
1) * rtvovati
ofre seg for noe ce * rtvovati se za neto
ofre livet for noe * da ti
ivot za neto
2) (rei.) / kr dati milodar (u
novcu)
2

3) (hedensk) Ar pri
nositi rtve bogovima
ofte ADV * esto
som oftest , y Ar najee, u
pravilu
titt og ofte , ,
kr vrlo esto, mnogo puta, opetovano
hvor ofte? ? * kako esto?
og' KONJ
J) Ar i
mor og far kr majka i otac
bde hun og han Ar i ona i on
og s videre Ar i tako dalje
To og to er fire / cy * Dva
i/vise dva su etiri
2) (og derfor) , na -Ar te, pa
Han ble syk og kunne ikke komme ce
Ar Razbolio se te nije mogao
doi
3) (svak motsetning) a * a
Han liker kjtt og hun grnnsaker ,
a * On voli meso, a ona povrce
Hun reiste forst til Beograd og s til Zagreb je y , a y ic
Otputovala je najprije u Beograd, a onda u Zagreb
4) (ved
komparativ)
mer og mer ( ) Ar sve vie (i vise)
og ADV (trykksterkt) , * i, takoer
.
Penger hadde han dg A je * A
imao je i novaca
Er han her dg? Je ? Ar Je li i on ovdje?
Kom an. Du dg . Ar Hajdemo.
Ti takoer
ogs ADV
1) , , , * takoder, i, isto
tako, usto
Ogs meg har han fornrmet je
A: I mene je uvrijedio
... og han var ogs den f or ste som ndde byen ... a
je je
* ... a bio je takoder i prvi koji je stigao u grad
N har jeg ogs ftt stipend
1 Ar U s t o sam jo dobio i stipendiju
2)
(bebreidende)
Dette var ogs en tid komme hjem p! ce
! -Ar Z a r se sada dolazi kui!
Det var ogs en mte oppfre seg p!
, ! ce ! Ar
Lijep nain ponaanja, nema ta! Zar se tako
ponaa!
:
oi INT
1) (overraskelse) ej, e -Ar ej. e
Oi, oi, det var litt av en overraskelse! E, na TO je
! * E, pa to je pravo iznanadenje!
. .
2) (smerte) joj Ar joj
Oi. som det gjor vondt Joj ! * Joj to
boli!
OK [o kei, o k] , y , * okej, u redu,
vai
Alt OK. sjef! j e y , ! k Sve je u redu,
efe!
okkupasjon -en , , ,
2

okkupant

350

, -k okupacija, zauzee,
okupiranje, zauzimanje, zaposjedanje
under okkupasjonen k za vri
jeme okupacije
okkupant -en
1) k okupator
2) (hus-) osoba koja nasilno zaposjeda nenastanjene zgrade
okkuper|e -te , || ,
|| * okupirati, zaposjedati ||
zaposjesti. zauzimati || zauzeti
Norge var okkupert av tyskerne cy * Norveku su okupirali Nijemci
Ungdommene okkuperte et gammelt hus cy
* Mladi su zaposjeli
jednu staru kuu
oks|e -en , * vol, bik
*sterk som en okse * jak kao bik
elgokse * mujak jelena
lopatara
oksedyr -et (zool.) (Bovinae) k govedo
oksekarbonad|e -en
1) (malt) , * mljeveno govede meso, raljevena govedina
2) (kake) * pljeskavica od govedeg mesa
oksekjtt -et , * govedina
oksyd -et, -l-er (kjem.) * oksid
oksydasjon -en (kjem.) * oksidacija
oksygen -et (kjem.) * kisik
oktav -en
1) (mus.) * oktava
2) (format) , *
oktav, osmina tamparskog arka
.
en bok i oktav y - * knjiga
u oktav-forraatu
oktober -en * listopad, o k t o b a r
o!abuks|e -enf-a (.) * traperice (pl.)
oldebarn -et, pl. - (.), (.) *
praunuk (m.), praunuka (f.)
mine oldebarn ,
* moji praunuci, moja praunuad
oldefar -en * pradjed
oldeforeldre pl. * pradjed i prabaka
oldemor -enf-a * prabaka, prababa
oldenborr|e -enf-a (zool.) , * hrut,
gundelj
oldermann -en (hist.) * predsjednik zanalskog udruenja
oldfru|e -enj-a ( , .) nadstojnica pomonog
osoblja (u hotelu, bolnici i sl.)
oldfunn -et, pl. - * arheoloki
nalaz
olding -en , , k starina, sta
rac, starkelja.
oldsak -en * arheoloki
predmet
oldsaksamling -en * arheoloka
zbirka
oldtid -enf-a , , *

om

antika, antiko doba, stari vijek

oleander -en (bot.) * oleandar
en
oligarkj ~
ir oligarhija
oljven -en * maslina
olivengrnn -t, -e A * maslinast
olivenolj|e -enf-a * maslinovo ulje
oljventr|e -et, pl. -trr ,
() * stablo. masline, maslina (drvo)
olj|e' -enf-a
1) (mat-) , * ulje, jestivo ulje
soyaolje k sojino ulje
olivenolje yjbe * maslinovo ulje
* helle olje p ilden * dblijevati ulje na vatru
2) (jord-) * nafta
Det er funnet olje i Nordsjen cy y
* Nali su naftu u Sjevernom
moru
motorolje . m o t o r a o ulje
3) (fyringsolje) - * lo-ulje
fyre med olje ce - k grijati se
na lo-ulje
4) den siste olje (rei.) k zadnja/
posljednja pomast
2
oljje -etf- V || k podmazivati II podmazati
olje en motor * podmazati
motor
oljefyring -enf-a - * grijanje na
lo-ulje
o!jehyr|e -en , * odijelo od nauljenog platna, nepromoiva odjea
oljemaleri -et, pl. -er
1) (kunst) , * slikanje
uljenim bojama
2) (bilde) , y , ir ulje,
slika u ulju, uljana slika
oljemaling -en
1) * uljena boja
2) (det male) y * slikanje u ulju
oljeplatform -en
( ) * platforma za buenje i vadenje
nafte (na moru)
oljeselskap -et * petrolejska kompanija
olm -t, -e A ,
bijesan, razjaren
et olmt blikk * bijesan pogled
en olm stut kr razjaren bik
olsok -en ( (29. ) kr d a n svetoga Olafa (29. 5)
o!ympiad|e -en
olimpijada
sommerolympiade * Ijetna
olimpijada
vinterolympiade k zimska
olimpijada
olympisk -e A k olimpijski
olympisk ild * olimpijska vatra
olympiske leker * olimpijske
igre
om" KONJ
1) (sporrebisetn.) , je -k da li, je li
Han spurte om jeg hadde sett hans briller

om

351

je * Upitao
me je jesam li vidio njegove naoale
2) (betingelsesbisetn.) , , Ar a k o , da, kad
De hadde blitt ferdige om hun hadde kommet tid
ligere je -Ar Bili
bi gotovi da je dola ranije
Hva skal vi gjore om han kommer?
? * to emo napraviti ako
on dode?
Om du bare kunne huske! ce
! * K a d bi se bar mogao sjetiti!
om mulig axo je * ako je mogue
3) (innrommelsesbisetn.) na * pa makar
Jeg skal bli ferdig med arbeidet om det s skal ta
hele dagen nocao, na * Zavrit u posao, pa m a k a r mi to
uzelo cijeli dan
4) Likte du det? - Om jeg gjorde! ce
? - !/ !/! *
Da li ti se to dopalo? - Jo pita!/Jo kako!/Itekako!
5) selv om , , , , ,
* iako, ak i kad, da, ako, premda, m a d a
Vi reiser selv om det regner
Ar Otputovat emo iako bude kie
6) som om Ar k a o da
Han snakket som om det ikke hadde hendt noe
je ce Ar G o vorio je kao da se nista nije dogodilo
7) om enn , -Ar iako, mada
Han virket besluttsom, om enn noe trykket av stun
dens alvor je , je
-Ar
Izgledao je odluan, m a d a je bio neto potiten
zbog ozbiljnosti situacije
om 2 PREP
1) (angende) o (), (), () * (neemu), za (neto), o k o (neega)
lese om noe o * itati o neemu
Han snakket om deg je o * Govorio je o tebi
sporre om noe ,
ce * pitati za neto, raspitivati se o
neemu
be om noe * zamoliti za
neto
vare i tvil om noe y * sumnjati
u neto
krangle om noe ce * svadati
s e o k o neega

7.
2) (om tid) , -Ar kroz, za
om fem minutter / ir za/kroz
pet minuta
om kort tid , -Ar uskoro,
za k r a t k o vrijeme
3) (i lopet av)
om dagen , no * danju, po d a n u
om kvelden , , c -Ar naveer,
uveer
om natten , no -Ar nou, po noi
om sndager * nedjeljom
en gang om ret -k' j e d n o m godinje, jednom na godinu

omdanne

4) (rundt) OKO Ar o k o
ha et skjerf om halsen nosid al o k o vrata
5) (bak) , * iza, za
om hjrnet -Ar iza ugla
6) om bord , y , ,
* na brodu, u avionu, na brod, u avion
g om bord ce Ar ukrcati se
7) Ham om det! ! To je npo! -Ar Njegova posla! To je njegov problem!
La meg om det! ! * Prepusti to
meni!
Det m det vare to om TO je
* Za to je potrebno dvoje
Det skal vi bli to om! O ja ! -Ar tome treba i ja da odluim!
8) vare om seg * biti poduzetan
3
om ADV
1) se seg om etter noe ,
ir traiti neto, tragati za neim
Jeg bare ser meg om -Ar Samo
razgledam
3) om igjen , , ,
* ponovo, nanovo, iznova, j o jednom
La oss spille det om igjen! ! Ar Da to odsviramo ponovo!
4) vri halsen om p noen * nekome zavrnuti vratom
5) segne om p gata ce Ar
sruiti se na ulici
6) sy om en dress -Ar prekrojiti
odijelo
omadresser|e -te, -t V ir preadresirati
omadressere et brev *
preadresirati pismo
omarbeid|e -etj-a V || -Ar
preradivati || preraditi
omarbeidet -e A * preraden
tredje omarbeidede utgave -Ar tree preraeno izdanje
ombestem|me -te V
ombestemme seg - ce ir || predomisliti se
omfbringe -brakte, -brakt V ,
* raznositi, raznaati
ombringe aviser * raznositi
novine
ombord AD V , y _,_,-_-Ar na brodu, u avionu, na brod, u avion
g ombord ce || ce -A- ukrcavati se II ukrcati se
ombudsmann -en, pl. -menn
ir branitelj prava koja uivaju
gradni
ombring -enj-a * raznoenje
ombring av post * raznoenje
pote
omdann|e -etj-a V || * pretvarati || pretvoriti
/ kraftstasjonen omdannes vannkraft
til elektrisk
strm ce
y * U hidrocentrali se snaga

omdiskutert

352

vode pretvara u elektrinu struju

omdiskutert -e A * sporan
omdreining -en . -k obrtaj, okretaj
omdemm|e -et
1) (mening) , . kr
miljenje, reputacija, glas
Han str hyt i folks omdmme
y * Uiva d o b a r glas u j a v n o m
mnjenju
2) (dmmekraft) * rasuivanje
et sunt omdomme , Ar zdravo rasuivanje, zdrav razum
omegn -en * okolica
/ byens omegn y ~k u okolici grada
omegnskommun|e -en * prigradska opina
omelett -en , kr omlet, kajgana
omen -et, pl. -jomina * znamen
omfang -et , , k opseg. obujam,
mjera, volumen
/ stadig strre omfang y
* u sve veoj i veoj mjeri
en stemme av stort omfang -A: glas velikog dijapazona
omfangsrik -/. -e A * opsean
en omfangsrik litteratur om emnet o k opsena literalura o predmetu
omfatt|e -etf-a || , II * obuhvaati || obuhvatiti, ukljuivati (I ukljuiti
Boken omfatter tiden fra 1870 til 1914 1870. 1914. * Knjiga obuhvaa razdoblje od 1870. do 1914.
omfattende A , kr opsean, znatan
omfattende underskelser -k
opsena ispitivanja
en altomfattende interesse for * sveobuhvatno zanimanje za
omfattende forandringer * znatne
promjene
omfavnje -etf-a || k grliti || zagrliti, II obujmiti
De omfavnet hverandre cy ce * Zagrlili
su se
omfavnels|e -en -Ar zagrljaj
omflakkende A , k lutajui,
skitalaki
leve et omflakkende liv ce kr potucati se
en omflakkende trubadur kr
lutajui trubadur
omflakking -enj-a , . , * skitanje, skitnja, lutanje, potucanje
omforlatelse! ! ! * Oprostite!
Pardon!
omformje -et[-a V
1) (gi en annen form) || , || k preinaavati
II preinaiti, preobliavati || preobliiti
omforme samfunnet "A:
preobliiti drutvo
2) (elek.) , || * transformirati, pretvarati || pretvoriti
omformer -en (elek.) * transfor

omgivelse

mator
omgang -en
1) (samkvem) , * druenje,
openje
De hadde ingen omgang med naboene ce
ca * Nisu se druili sa susjedima
2) (seksuell omgang) -Ar openje
kjnnslig omgang * spolno
openje
utuktig omgang med mindrerige kr seksualna zloupotreba
maloljetnika
3) (behandling) * baratanje
uforsiktig omgang med fyrstikker neoprezno baratanje ibicama
lettvint omgang med realitetene
-k olako baratanje cinjenicama
4
4) (gang) , kr pul, navrat
i flere omganger y k u vie navrata
Dette fr greie seg i denne omgang
* Neka bude tako za ovajput
/ siste omgang , * naposljetku, na kraju
5) g p omgang , -Ar kruiti, cirkulirati
Bkene gr p omgang blant medlemmene i lesesirkelen
Knjige krue meu lanovima italakog
kruga
6) (av drikkevarer) (), * runda
(pia), tura
betale en omgang * platiti
jednu rundu
7) (i boksing) * runda
8) (i strikking) () Ar red (pleti va)
strikke en omgang -Ar isplesti
jedan red
9) (i valg) () -Ar (izborni) krug
10) (sport.) * poluvrijeme
11) (pryl) * porcija batina
Gi ham en omgang! r a ! -A: Istuci ga!
omgangsform -en -Ar nain
ophoenja/ponaanja
omgangskrets -en , Ar
drutvo, krug poznanika
omgangssyk|e -en ,
crijevna gripa
1>^^%-/^^
vati (I okruiti
Han omga seg med drlige venner ce
* Okruio se loim prijateljima
Hagen var omgitt av en mur je * Vrt je bio okruen zidom
omgivels|e -en
1) (omegn) * okolica, okolis
byens omgivelser * okolica grada
2) (personer) , Ar okolina, sredina
Hans omgivelser hadde ikke lagt merke til noe
Ar
Njegova okolina nije nita primijetila

omgjengelig

353

3) (milj) * ambijent
landlige omgivelser * seoski am
bijent
omgjengelig -e A , -k drutven, pristupaan
omgjre -gjorde, -gjort V || , || * preinaavati || preinaiti, izmjenjivati || izmijeniti
Beslutningen ble omgjort av regjeringen je
* Vlada je preinafla odluku
omg -gikk, -gtt F || , (I - zaobilaziti || zaobii, izbjegavati
II izbjei
omg fienden * zaobii
neprijatelja
omg sprsmlet /
zaobii/izbjei pitanje
omg loven -k zaobii zakon
omgels|e -en , -k zaobilazak, zaobilaenje
omgende' ADJ , * hitan, neodloan
omgende levering * hitna isporuka
et omgende svar kr hitan/
neodloan odgovor
omgende ADV , , , * o d m a h , smjesta, hitno, bez odlaganja
Han ble omgende ekskludert je
* Bio je smjesta iskljuen
*pr. omgende , , ,
hitno, smjesta, o d m a h , pod hitno
omgs -gik(ke)s, -gt(te)s V
1) ce, ce y k druiti
se, kretati se u drutvu
Han omgs bare forretningsfolk ce c
* Drui se samo.s poslovnim
ljudima
*Si meg hvem du omgs, og jeg skal si deg hvem du
er C * S kim si takav si
2) omgs med tanker ce , , baviti se milju, pomiljati,
razmiljati
omhu -en , - briljivost, pomnja,
panja
Han pusset sykkelen med stor omhu C
je -k S velikom
je briljivou istio.bicikJ
Han viste mye omhu for barna je ~ PokJanjao je veliku panju
djeci
omhyggelig -e A , , kr
briljiv, poman, temeljit
Han er alltid omhyggelig med sitt utseende
* Uvijek
ukazuje veliku panju svom izgledu
Han lette omhyggelig i lommen etter noe skrive
med je no ueny
* Temeljito je preturao po
depu da nae neto ime bi pisao
omhyll|e -etj-hyllte V || * obavijati II obaviti
2

ominnred|e -etf-a V || *

omlp

preureivati || preurediti
ominnrede en leilighet * preure
diti stan
omins
-e A , k zlokoban, p o guban
omkamp -en (sport.) * ponovljena utakmica
omkjring -enj-a k zaobilazna
vonja
omkledning -enj-a , *
preoblaenje, presvlaenje
omkledningsrom -met. pl. - ,
svlaionica, garderoba
omkomme -kom, -kommet V || *
ginuti II poginuti
Mange mennesker omkommer i trafikken hvert r
-
M n o g o ljudi godinje gine u prometu
omkostning -en * troak
betale saksomkostninger
* platiti trokove suenja
dekke omkostningene -k p o kriti trokove
omkrets -en , * opseg, krug
Sirkelen er 75 cm i omkrets je 75
* Opseg kruga je 75 cm
/ ti kilometers omkrets y 10 * u krugu
od 10 k m
1
omkring
PREP
1) (rundt) OKO kr o k o
De stod omkring ham cy *
Stajali su oko njega
2) (cirka) , , * oko, otprilike, cirka
2
omkring ADV, , , no * okolo, naokolo, uokolo, po
spasere omkring * etati naokolo
se seg omkring , ce *
gledati oko sebe, osvrtati se
reise rundt omkring i Norge no * putovati po Norvekoj
omkull ADV * nauznak
falle omkull , ce
pasti nauznak, strovaliti se
omkved -et, pl. - , * pripjev, refren :
omland -et k ire gradsko
podruje
omlast|e -etj-a V || ,
|| * pretovarivati || pretovariti, prekrcavati || prekrcati
omlegging -enj-a , , * prijelaz, prestrukturiranje, reorganizacija
omlegging til et nytt system
* prijelaz na novi sistem
en omlegging av driften * reorganizacija poslovanja
omlyd -en (gram.) * prijeglas
omlp -et. pl.
1) (om himmellegemer) , *
kruenje, okretanje
2) (om blod) , * kolanje,

omme

354

cirkulacija
3) (om penger) , * opticaj,
promet
vare i omlp y Ar biti u opticaju
4) (sport) * ponovljena trka
5) sette rykter i omlp * pustiti
glasine
* ha omlp i hodet ir imati
bistru glavu
omme ADV
vare omme , * istei, minuti
Tiden er omme je * Vrijeme je
isteklo
innen ret er omme npe ir prije
isteka god ine
omn - ovn
omorganiser|e -te V * reorganizirati
ompott|e -etj-a || ( y
) * presadivad || presaditi (cvijee u
ved lonac)
omregn|e -etj-a V || *
preraunavati || preraunati
omreisende ADJ * putujud
en omreisende musikant * pu
tujud muzikant
omring|e -etj-a V
1) II , || , || ir okruivad ||
okruiti, opasivati || opasati, opkoljavad || opkoliti
Statsministeren ble omringet av journalister je ir Premijer
je bio okruen novinarima
omringet av en hoy mur *
opasan visokim zidom
2) (beleire) || * opkoljavati II opkolid
Vi er omringet av fienden je on * Neprijatelj nas je opkoho
omriss et, -pl. 1) (kontur) , ir obris, k o n t u r a
2) (hovedlinjer) , , *
skica, nacrt, kratak pregled
et omriss av Norges historie ir skica norveke povijesd
omrring -enj-a * mijeanje
Melken helles i under jevn omrring ce * Mlijeko se dolijeva uz
stalno mijeanje
omrd|e -et, pl. -er
1) (land-) , , , * podruje, kraj, povrina, teritorij
forbudt omrde * zabranjeno podruje
stare dyrkbare omrder * velike obradive povrine
privat omrde ir privatno podruje
2) (virksomhet)
(fig.) , , ,
ir podruje, polje, domena
p alle omrder -A- na svim
podrujima
p dette omrdet TOM , y *

omstendelig

na t o m polju/podruju
Det hrer ikke til mitt omrde To y
* To ne spada u moju domen u
omsetning -en (okon.) , , ir pro
met, obrt,.proa
en rlig omsetning p 10 millioner kroner
10 * godinji promet
od 10 milijuna k r u n a
omsette -satte, -satt V
1) (okon.) || ,
II * ostvarivati || ostvariti pro
met, obrtati II obrnuti
omsette for 10 millioner i ret r o 10 * ostvari
ti godinji promet od 10 milijuna kruna
2) (selge) , * prodati, plasirati
Aksjene ble omsatt til en kurs av... /je cy no ... * Dionice su prodane po teaju od ...
omsette i penger ir u n o v d t i
3) omsette ord i handling c
* pred/prijed s rijed na djela
omsider ADV , , * konano, n a p b k o n , na kraju
Det ble omsider ro i salen je
-A- U sali je konano zavladao mir
omskap|e -te V || Ar pretvarati II pretvoriti
omskape rkenen til en blomstrende have y y * pretvoriti pustinju u vrt u cvatu
omskiftelig -e A * promjenjiv
omskiftelig var Ar promjenjivo
vrijeme
omskjre -skar, -skret V || *
obrezivati || obrezati
omskjring -enj-a -Ar obrezivanje
omsko!er|e -te V , Ar prekvalifidrad, prekolovad
omskolering -enj-a , -A- prekvalifikacija, prekolovanje
omslag -et. pl. 1) (skifte) , -* promjena, preokret
omslag i varet -Ar promjena vre
mena
2) (bok-) OMOT A r omot, ovitak
3Ukompress) Ar oblog
varme og kalde omslag *
topU i hladni oblozi
omslagsskjrt -et Ar suknja na
preklopomsorg -en , , Ar staranje, briga,
skrb, njega
dra omsorg for noen ce o , , ce Ar brinuti
se nekome, voditi brigu o nekome, starati se o
nekome
omsorgsfull -fullt, -e A , Ar brian,
briljiv
omstendelig -e A , , , , * opiran, opsean, podroban,

omstendighet

355

potanki, razvuen
snakke omstendelig om noe o
* razglabati neemu nadugo i nairoko
omstendighet -en
1) (forhold) , * okolnost, pri
lika
formildende
omstendigheter
(jur.)

* ublaavajue okolnosti, olakavajue okolnosti, olakotne okolnosti

fArAre under noen omstendigheter , y
KOM * nipoto, ni u kom sluaju
2) vare i omstendigheter y
k biti u drugom stanju
omstendighetskjoI|e -en * trudnika baljina
omstigning -en
1) (togbytte) * presjedanje
2) (overgang, buss/trikk) * prelaz, prijelaz
omstiU|e -te V
omstille seg ce ||
ce * prilagoavati se || prilagoditi se
omstreifer -en, pl. -e * skitnica
omstridt -e A , * sporan, kontroverzan
omsvp -et, pl. - , * okolianje,
uvijanje
uten omsvop / * bez
okolianja/uvijanja
omsm -men * prekrajanje
omsynsledd -et, pl. - (gram.) *
indirektni objekt
omtal|e' -en
1) (om kunst) , * kritika, prikaz
Boken fikk rosende omtale je n o * Knjiga je dobila pohvalne kritike
2) kjenne noen av omtale no
- , no k poznavati nekoga po prianju, po uvenju
omtal|e- -te, -t V o, o,
* govoriti o, priati o, spominjati
en meget omtalt person o ce

osoba o kojoj se mnogo govori

Slaget omtales i sagaen ce y
* Bitka se spominje u sagi
omtank|e -en
1) (overveielse) * promiljenost
handle uten omtanke
* postupati nepromiljeno
2) (hensyn)
, , ,
, * obzir, obzimost, obazrivost, panja, uvidavnost
ha omtanke for andre mennesker
* biti uviavan prema drugiraa
Vis omtanke, kjor forsiktig! , ! * Budite paljivi, vozite oprezno!
omtenksom -/, -me A
1) (hensynsfull) , , *
paljiv, obziran, uviavan
Det var omtenksomt gjort av deg! To je
! * To je vrlo paljivo od tebe!
2) (betenksom) * promiljen

ond

Han var s omtenksom ta med paraply

ce -*r Pametno se sjetio
da uzme kiobran
omtrent AD V , no * otprilike,
po prilici
Det er omtrent det samme To je
To je otprilike isto
Det var omtrent midt p vinteren je TO OT
Bilo je to po prilici
sredinom zime
omtrentlig -e A * priblian
omtumlet -e A , , * nesreen, nemiran, buran
en omtumlet tilvrelse * buran ivot
omtket -e A
1) * oamuen
Hun var helt omtket etter fallet je
* Bila je potpuno oamuena nakon pada
2) (beruset) , ,
omamljen, pripit, podnapit
omvalg -et, pl. - / *
ponovljeni/naknadni izbori
omvei -en / * okolni/zaobilazni put, obilaznica
ta en omvei || * zaobilaziti
il zaobii
*ad omveier , ,
, * posredno, okolino, okolinim
putem
Jeg har ftt rede p det ad omveier
* D o z n a o sam to okolinim putem
omveltning -en * prevrat
omvend|e -te V (rei.) || , npe || * obraati || obratiti,
preobraati || preobratiti
bli omvendt || ce * || preobratiti se
omvende seg ce || ce
* preobraati se || preobratiti se
omvendt -e A , * obratan, o b r a u t
/ omvendt rekkefolge k obrnutim
redom
omvendt proporsjonal
* o b r n u t o proporcionalan
og omvendt * i obratno
fra Oslo til Drammen eller omvendt
* od Osla do D r a m m e n a
ili o b r a t n o
omverden -en ,
okolni svijet,
svijet
omviser -en, pl. -e * vodi
omviseren i museet y * vodi u muzeju
omvurdering -enj-a >,
ponovno razmatranje, ponovna ocjena
onaner|e -te V * onanirati
onanj -en
onanija
ond -t, -e A , , -k zao, lo, opak
onde tunger / * zli/opaki jezici
onde tider * losa vremena
*en ond sirkel
zaarani krug
Det gjor meg ondt tenke p det
kr Boli me kad na to pomislim

ondartet

356

den onde , . -A- vrag, avo,

neastivi
* Vil du ikke med det gode, f r vi prove med det onde
, * nee
milom, onda ce silom
* gjengjelde ondt med godt
* uzvratiti dobro za zlo
*Med ondt skal ondt fordrives ce
* Klin se klinom izbija
* holde sammen i gode og onde dager
* dijeliti i dobro i zlo
ondartet -e A
1) (med.) , * zloudan, raaUgni
en ondartet svulst * zloudan
tumor
2) (ondskapsfull) , * zloban, pakostan
ondartet sladder -Ar zlobno ogovaranje
ond|e -et
1) * zlo
*et ndvendig onde -A- nuno zlo
*det minste av to onder kr od dva
zla manje
2) (i sms.) , * bolest, smetnja
maveonde * probavna smetnja
Han har halsonde ra * Boli ga grlo
ondsinnet -e A , , Ar
zlonamjeran, zloban, pakostan
ondsinnede rykter * zlonamjerne glasine
ondskap -en , , * zloba, zloa,
pkost, opaina
Dette har han gjort av ren ondskap To je
* To je uinio iz iste zlobe
ondskapsfull -fullt, -e A , , *
zloban, pakostan, zao
et ondskapsfullt menneske -k zao ovjek
et ondskapsfullt smil * zloban
osmjeh
onkel -en
1) (mors bror) -Ar ujak
2) (fars bror) * strie
3) (mann til farsj'mors sster) k tetak
4) (barns tiltale til eldre mann) -Ar strie, eika,
barba, ujak, ia
onn -a * doba poljskih radova
vronn , -
-doba^roljetnih-radovaT^anje^Tsjetva
slttonn/hyonn kosidba
skuronn -A- etva
onomatopo(i)etikon -et onomatopeja
onsdag -en * srijeda
Jeg kommer (p) onsdag y * Doi
u u srijedu
opera -en * opera
operasanger -en.pl. -e * operai pjeva
operasjon -en (med./mil.) Ar operacija
militre operasjoner -k vojne
operacije
Hun har hatt en operasjon je
Ar Imala je operaciju

opp

gjennomg en operasjon -k biti

operiran
operasjonsbord -et. pl. - *
operacijski/operacioni stol
operasjonssal -en * operacijska/
operaciona dvorana
operasjonsstu^
-enj-a

*
operacijska/operaciona dvorana
operatr -en
1) , , * operater,
tehniar, rukovalac
2) turoperatr , - -Ar organizator putovanja,
organizator paket-aranmana
| -te V
1) (med.) * operirati
Hun ble operert for kreft je
-Ar Operirana je od raka
operere bort -A: odstraniti operacijom
2) (virke) , * operirati, djelovati
operere p aksjemarkedet * pekulirati tritu dionica
3)
(betjene)

(),

() * upravljati (neim). rukovati (neim)

Maskinen kan bare opereres av spesialister
-Ar
Samo strunjaci mogu upravljati ovim strojem
4) operere med noe (),
ce (), () * baratiti (neim),
sluiti se (neim), operirati (neim)
Han opererer med store tall -A- Barata vclikim svotama
operett|e -en (mus.) -Ar opereta
opinion -en / * javno mnijenje/
mnjenje, miljenje
skape opinion for noe
y * stvoriti povoljnu klimu u korist
neega
Hvordan tror du opinionen vil ta imot det?
, ? * to
misli, k a k o e javnost to primiti?
opinionsdanneIs|e -en -Ar
kreiranje javnog mmjenja
opinionsmling -enj-a -k
ispitivanje javnog mnijenja
opp ADV
1) r o p e j ^ g o r e

opp og ned - * goreniolje

opp ned , Ar naglavce
vende opp ned p noe
A: okrenuti neto naglavce
bakke opp og bakke ned -Ar uzbrdo
nizbrdo
g opp p et fjell ce * popeti se
na brdo
Opp med hendene! ! * Ruke uvis!
Opp med deg! ! * Ustani!
Han gikk opp i annen etasje je r o p e
-Ar Otiao je gore na kat
st opp || * ustajati || ustati
2) (med prep.)

opparbeide

357

opp til ~k do
opp til 10 graders kulde
- do minus deset stupnjeva hladnoe
opp gjennom rene * tijekom go
dina
vre opp i rene y * biti u godinama
helt opp til * sve do
opp av Ar iz
Han skal opp til eksamen i morgen
Ar Sutra polae ispit
3) (med verb)
varme opp |[ Ar podgrijavati || podgrijati
myke opp || * umekavati (i umekati
lade opp bilbatteriet *
napuniti akumulator
lukke opp dora Ar otvoriti vrata
Vinduetfloy opp ce * zor se naglo otvorio
* komme opp i noe ce y * nai se u
neemu
* se opp til noen ce -A- diviti se
nekome
*Det er opp til deg bestemme Ha je
* Na tebi je da odlui
* gjore opp for seg /
* namiriti svoj dio (rauna)
opparbeid|e -etj-a V
1) || * odraivati || odraditi
Han har opparbeidet en uke ferie je
-Ar Odradio je jedan
tjedan godinjeg odmora
2) (oppn) , || ,
|| -Ar radom stei, postizati ||
postii, razvijati || razviti
Han har opparbeidet seg en viss ferdighet i g
p ski je y *
Stekao je izvjesnu vjetinu u skijanju
opparbeide pensjon
Ar stei radni sta za penziju/mirovinu
oppbevarfe -te V , , , * uvati, drati, spremati, pohranjivati
M oppbevares tort! ! -Ar uvaj na
suhom!
Jeg oppbevarer mine verdipapirer i en bankboks
y
^ Dramsyoje^rijednosne~papire~u~bankov=nom sefu
oppbevaring -enj-a
1) , , , *
uvanje, dranje, pohrana, spremanje
2) (bagasje-) ( .) Ar
garderoba (na kolodvorima i sl.)
oppbevaringsboks -en *
pretinac za garderobu
oppblst -e A
1) , * n a p u h a n , napunjen zrakom
Ballongen er oppblst je Ar Balon
je napuhan

oppdragelse
2) (med.) , * n a d u t
Han folte seg oppblst i magen je
y Ar Osjeao je nadutost u elucu
3) (fig.) -A: nadut
Han er en oppblst fyr je .
je Ar On je j e d a n naduti tip. On je
naduvenko
oppbrakt -e A , , Ar ljutit, srdit,
uzrujan
Lreren var oppbrakt over elevenes oppfrsel Ha je * N a stavnika je uzrujalo ponaanje uenika
oppbringe -brakte, -brakt V || , ||
( ce ) * II zaplijeniti, || privesti brod (koji se
nezakonito nalazi na nekom podruju)
De russiske trlerne ble oppbrakt av den norske
kystvakten je * Norveka obalna straa je zaplijenila ruske koe

oppbrudd -et, pl. - , (,

) * razlaz, razilazak (drutva, mnotva)
Det var tegn til oppbrudd i selskapet ce
* Drutvo se polako
poelo razilaziti
alminnelig oppbrudd * opi razlaz
oppbyggels|e -en (rei.) ,
, Ar duhovna izgradnja, duhovno izgradivanje, duhovno uzdizanje
oppbygging -en
1) (det bygge opp) , , , * izgraivanje, izgradnja,
pojaanje, poboljanje
2) (struktur) , Ar struktura, sastav
oppdag I e -etj-a V
1) (finne) || , ||
* otkrivati || otkriti, pronalaziti j| pronai
Leiv Eiriksson oppdaget Amerika
je Ar Leiv Eiriksson je otkrio
Ameriku
Han oppdaget feilen je Ar Otkrio
je greku
2) (f ye p) II , || -Ar || opaziti,
II primijetiti
Jeg oppdaget ham langt borte ra y
* Opazio sam ga u daljini
oppdagels|e -en * otkrie
oppdagelsesreiste -en -k istraivako-putovanje
^_
oppdagelsesreisende S kr istraiva
oppdiktet -e A Ar iznusljen
opp|dra -drog, dratt V || *
odgajati || odgojiti
A oppdra barn er vanskelig je
Ar Teko je odgajati djecu
oppdrag -et, pl. - , * zadatak, nalog
f i oppdrag Ar dobiti zadatak
oppdragels|e -en Ar odgoj
Han mangler oppdragelse je -Ar On
je neodgojen
f en god oppdragelse * biti
d o b r o odgojen

oppdragende

358

oppdragende A Ar odgojni
oppdragende virkning Ar odgojno djelovanje
oppdrager -en, pl. - Ar odgajatelj
oppdragsgiver -en, pl. -e , ,
Ar nalogodavac, naruilac
oppdrett -et (, ) Ar uzgoj
(stoke, ivadi ili ribe)
honseoppdrett -Ar uzgoj kokoi
oppdretter -en, pl. -e * uzgajiva
oppdrevet -e A , Ar estok, zahuktao
/ et hoyt oppdrevet tempo Ar
estokim tempom
oppdrift -en (fys.) Ar uzgon
oppdrive -drev, -drevet V || ,
|| , pribavljati ||
pribaviti, nabavljati || nabaviti, doi do
P lrdager er det ikke mulig oppdrive ferskt brod
je Ar
Subotom je nemoguce nabaviti svje kruh
Dessverre, denne platen er ikke oppdrive
, , Ar Ova
se ploa, naalost, ne da pribavili
oppe AD V rope Ar gore
der oppe rope -Ar tamo gore
oppe fra -Ar odozgo
vre hoyt oppe Ar
biti na visokom poloiaju
vre tidlig oppe * rano ustati
Han er sent oppe je * Dokasno je na nogama
De str midt oppe i flyttingen ce -Ar
Upravo se sele
vre oppe til eksamen + polagati
ispit
oppegende ADJ -Ar pokretan
oppegende pasient Ar pokre
tan pacijent
oppfang|e -etj-a V || -Ar hvatati ||
uhvatiti
oppfange signaler Ar uhvatiti
signale
Fjringssystemet oppfanget sttet
je Ar Sistem opruga je ublaio
udarac
oppfarende A
, , ,
Ar raspaljiv, nagao, razdraljiv, ivan
Han er oppfarende av seg ce Ar On se vrlo Iako raspali
oppfahung-,~, -k
shvaanje, razumijevanje, miljenje
dele noens oppfatning
Ar dijeliti neije miljenje
etter min oppfatning ja , no
Ar k a k o ja shvaam, po mom miljenju
* vre sen i oppfatningen Ar sporo
kapirati
oppfatningsevn|e -en Ar sposobnost shvacanja
oppfatt|e -etj-a V
1) || . , -Ar
shvaati || shvatiti, razumjeti, pojmiti
Slik jeg har oppfattet dette, tar De feil

oppfre

ja , Ar Koliko sam ja shvatio,

grijeite
2) (hore) , || Ar uti,
razabirati || razabrati
Jeg oppfattet ikke Deres navn
Ar Nisam d o b r o uo Vae ime
oppfinne -fant, -funnet V || , ||
-Ar II izumiti, pronalaziti || pronai
oppfinnels|e -en , Ar izum, pronalazak ,
gjore en oppfinnelse / -Ar
izumiti neto
Telefonen var en epokegjrende oppfinnelse je Ar Telefon je
bio epohalan izum
oppfinner -en, pl. -e , * izumitelj, pronalaza
oppfinnsom -/, -me A , , , Ar domiljat, dosjetljiv, dovitljiv, inventivan
oppflasket -e A Ar zadojen
oppflasket med musikk -Ar zado
jen glazbom
oppfordr|e -etj-a || Ar poticati II potai, nukati || ponukati
Han ble oppfordret til holde tale cy
ra Ar Potakli su ga da odri govor
oppfordring -enj-a , Ar poticaj, poticanje, nukanje
p hans oppfordring Ar na
njegov poticaj
spille noe p oppfordring no
k svirati nesto po elji
oppfosrr|e -etj-a V || , ||
Ar hraniti || othraniti, odgajati || odgojiti
Barnet ble oppfostret hos en onkel je -Ar Dijete je othranio jedan ujak
oppfrisk|e -etj-a V || , || Ar obnavljati || obnoviti,
osvjeavati || osvjeiti
oppfriske kunnskaper Ar obnovi
ti znanje
oppfriske gamle minner * osvjeiti stare uspomene
oppfriskende A * osvjeavajui
oppfylle -fylte V || Ar ispunjavati || ispuniti
Han fikk sitt nske oppfylt ce
Ar Zelja mu se ispunila
oppfylle et lojte Ar ispmrrtr
obeanje
oppfylle et krav Ar ispuniti zahtjev
oppfyllels|e -en , -Ar ispunjenje,
ostvarenje
g i oppfyllelse ce, ce Ar
ispuniti se, ostvariti se
oppfer|e -te V
1) (fremfore) || * izvoditi ||
izvesti
Skuespillet ble oppfort p Nationalteatret
je y Ar K o m a d je
izveden u N a r o d n o m kazalitu

oppfrelse

359

opphavlig

* spisak opina sa manje od 5.000 stanovnika

2) (anfre) || (y ),
nyaktig oppgave Ar specifikacija
II * uvoditi || uvesti (u knjige), knjiiti
lnnsoppgave ir obraun plae
II uknjiid
Likningskontoret nsker spesifisert oppgave over
oppfore et belp i regnskapet y
Deres inntekter * uvesti iznos u knjigovodstvo
* Porezni ured eli speci3) (bygge) || pafikaciju Vaih prihoda
Ar izvoditi || izvesti graevinske radove
oppfore et hus / *
PPgi S > Sitt V
izgraditi/sagraditi kuu
1) (meddele) || Ar navoditi ||
4) oppfore seg ce, || ce * ponavesti
naati se, || ponijeti se'
den oppgitte pris kr navedena cijena
Oppfor deg pent! ce ! + Lijepo se
oppgi navn og adresse til politiet
ponaaj!
- dati policiji ime i adresu
Han har oppfort seg korrekt ce
2) ( gi opp) || ,
* Korektno se ponio
II k odustajati || odustati, naputati ||
oppfreIs|e -en
napustiti
1) (oppsetning) , , oppgi kampen ir odustati od
, * izvedba, prikazivanje, predborbe
stava
oppgi alt hp -A: napustiti
svaku nadu
2) (bygging) ( ) *
izvedba, izvoenje (radova na gradnji)
* oppgi nden -Ar ispustiti duu
oppgirt -e A , , et hus under oppfrelse y kr kua
* rezigniran, maloduan, predan sudbini
u gradnji
Jeg er helt oppgitt over deg! !
oppfrsel -en
* Diem ruke od tebe!
1) , * ponaanje, vladanje
oppgjr -et, pl. Han viser en eiendommelig oppfrsel ce * u d n o se p o n a a
1)
(kamp)
,
>
k
2) (i skolen) kr vladanje, ponaanje
obraun, namirenje rauna
oppfrselskarakter -en kr ocjena
ha et oppgjr med noen ce c ,
c -Ar obraunati se s ne
iz ponaanja/vladanja
kim, poravnati raune s nekim
oppgang -en
*et oppgjr p kammerset y ,
1) (trappe-) , * ulaz, stepenite,
ir rasprava u etiri oka, pranje
stubite
usiju
Han bor i Storgaten 61, I. oppgang y
61, 1. * Stanuje u ulici
Han kan vente seg et oppgjr p kammerset av sjefen
Storgaten 61, 1. ulaz
kr
Moe oekivati da e mu ef isprati ui
2) (sol-) * izlazak sunca
3) (stigning) , , k uspon,
2) (betaling) Ar isplata
rast, konjunktura
f oppgjr for noe kr
Prisene er i oppgang cy y -Ar Cijene
dobiti isplatu za neto
su u usponu
Han fikk oppgjor for to uker je
Landet er i oppgang je y kr Plaeno mu je za dva tjedna
* Zemlja je u periodu konjunkture
3) (av regnskap) -Ar obraun
oppgangstid -enj-a , * persoppgjr Ar godinji obraun
riod rasta, konjunktura
4) lnnsoppgjr o
oppgav|e -en
-Ar pregovori
1) -Ar zadaca, zadatak
platnim tarifama izmeu poslodavaca i sindikata
vre oppgaven voksen *
oppgulp -et
biti dorastao zadatku
1) (det gulpe opp) (
^1$11\ ^^--Ar-domaca-za
-)^*'- hrane (kod^dojenadi)
~
~
daa, domai zadatak
2) (oppkok) (fig.) en oppgave i matematikk *
* prekrajanje istog materijala
matematski zadatak
oppgtt -e A * utaban, ugaen
eksamensoppgave , en oppgtt sti * utaban staza
* ispitno pitanje, ispitni zadatak
opphav -et , , -Ar porijeklo,
semesteroppgave * seminarska
podrijetlo, postanak, izvor
radnja
Opphavet til striden var en bagatell
je -Ar Izvor sukohovedfagsoppgave Ar magistarba je bila jedna beznaajna sitnica
ska radnja
sprkets opphav Ar porijeklo go
2) (fortegnelse) , , * popis,
vora
spisak, lista, obraun
en oppgave over kommuner med under 5000 innbyg
opphavlig -e A Ar prvotan, prvobitan
gere ca 5.000 de opphavlige planer Ar prvotav

opphavsmann

360

ni planovi
opphavsmann -en, pl. -menn , ,

zaetnik, pokreta, inicijator

opphavsrett -en * autorsko pravo
opphev|e -etj-de V
1) (heve) || , || no * ukidati || ukinuti, dokidati || dokinuti,
ponitavati || ponititi
oppheve unntakstilstanden
-k ukinuti izvanredno stanje '
Pluss og minus opphever hverandre
ce * Plus i minus se
meusobno ponitavaju
Loven er opphevet je -k Z a k o n je
ukinut
2) (kjem.) ,
neutralizirati, ponititi djelovanje
opphevels|e -en , * ponitenje,
ukinue
opphevelsen av dommen * p o nitenje presude
opphissels[e -en
1) (sinnsoppror)
, , - uzbuenje, uzrujanje, uzrujanost
2) (seksuell) , * uzbuenje, podraenost
opphisset -e A
1) (i affekt) , * uzbuen, uzrujan
en opphisset stemning * uzrujana atmosfera
2) (seksuelt) . -k uzbuden, p o draen
opphogging -en/-a
1) , * sjeenje, cijepanje
2) (om skip) ( ) *
rezanje broda (na rezalitu)
selge til opphogging y *
prodati u staro eljezo
opphoggingsverksted -et (mar.) k rezalite
opphold -et, pl. 1) -k boravak
hans opphold i Norge y * njegov boravak u Norveskoj
2) (opphor) , , * prekid,
stanka, prestanak
uten opphold , , * neprestano, neprekidno, bez prekida
3) (stans) &, * zaustavljanje, zadriavanje
opphold inntil 10 minuter
10 - dozvoljeno zaustavljanje od 10
minuta
4) (underhold) * uzdravanje
tjene til livets opphold ce, kr uzdravati se, zaradivati za ivot
5) (oppholdsvr) ,
vrijeme .bez oborina
oppholde -holdt V
1) (sinke) || * zadravati
II zadrati
Jeg skal ikke oppholde deg lenger
Neu te vie zadravati

oppjaget

2) oppholde seg || , npo * boraviti || proboraviti, provesti vri

jeme
Han oppholder seg mye i utlandet
y * M n o g o bora vi u inozemstvu
3) oppholde seg ved noe ce
k zadrati se na neemu
oppholdssted et, pl. -er ,
kr boravite, mjesto boravka
oppholdstillatels|e -en ,
dozvola boravka, dozvola za boravak
Han ble nektet oppholdstillatelse
je -k Uskraena mu je dozvola
boravka
oppholdsvr -et , *
vrijeme bez oborina
opphopning -en
nagomilavanje
opphovnet -et A , kr nateknut, podbuhao
Ansiktet hans var opphovnet av grt je
* Lice mu je bilo podbuhlo od plaa
opphr-et
1) , , * prestanak, pre
kid, obustava
bringe noe til opphor , * obustaviti neto, prestati s neim
uten opphor / Ar bez
prestanka/prekida
2)
(av forretning)

(,.
)
zatvaranje (poslovnice, duana)
opphrssalg -et, pl. - * rasprodaja robe zbog zatvaranja prodavaonice
opphrje -te V \\ () * || prestati
(postojati)
Firmaet er opphort je
kr Tvrtka je prestala postojati
Forretningen skal snart opphore ce po * Duan e sc uskoro zatvoriti
opphy|e -etj-aj-de V
opphye i annen potens (mat.) /
* dii/podii na kvadrat
opphyet -e A * uzvien
opphyning -en kr uzvisina
PREP
1) r o p e y * gore u
hyt oppi luften rope y kr visoko
gore u zraku

2) > * u, usred
Hun la kjttet oppi gryten Meco je y
Meso je stavila u Ionac
* legge seg oppi noe ce y ,
ce y mijesati se u neto, petljati se u neto
midt oppi
usred
oppjaget -e A
1) (om vilt) , , * uplaen, poplaen, tjeran
oppjaget vilt uplaena divlja
2) (oppdrevet) -k grozniav
et oppjaget tempo * grozniav
tempo
3) (rastls) , * uzrujan, uzbuden

oppkast

361

oppkast -et
1) , * izbljuvak, bljuvotine
2) (det kaste opp) , * povraanje. bljuvanje
oppkjp -et , * otkup, kupnja
oppklar|e -te V || * razjanjavati || razjasniti
oppklare en forbrytelse *
razjasniti z l o d n
oppklarning -en () Ar razvedravanje (vremena)
oppkok -et
1) () * (kratko) zakuhavanje
gi et lett oppkok * kratko zukuhati
2) (fig-) -Ar krajanje istog materijala
Dette er bare et oppkok av gamle pstander To cy
y pyxy * To su tek
stare tvrdnje u novom ruhu
oppkomling -en * skorojevi
oppkomm|e -et , kr vrelo, vrutak
oppkrav -et * pouzee
Pakken sendes mot oppkrav ce * Paket se alje pouzeem
oppkvikkende A
1) (forfriskende) * osvjeavajui
en oppkvikkende dusj * osvjeavajui tu
2) (styrkende) * okrepljujui
et oppkvikkende mltid *
okrepljujui obrok
opplag -et. pl. 1) (antall) * naklada, tiraa
i et opplag p 2000 y 2000
Ar u nakladi od 2000 primjeraka
2) (utgave) * izdanje
nytt opplag HOBO k novo izdanje .
3) (mar.) skip i opplag
( ) * trajno usidren brod
(zbog pomanjkanja poslova)
ligge i opplag * biti trajno
usidren
opplagt -e A
1) (lysten) ( ), * raspoloen (za neto), oran
Jeg er ikke opplagt p spok
* Nisam raspoloen za alu
2) (tydelig) , , ,
* oit, nesumnjiv, jasan, oigledan
Det er ganske opplagt je Ar Prili n o je jasno
opplegg -et. pl. 1) (oppbrett) ( ) Ac maneta
(na nogavici)
Skal buksen vre med eller uten opplegg?
ca ? * Ho
dete li hlae s manetama bez njih?
2) (installasjonsanlegg) -k instalacija
Det elektriske opplegget er moderne
je Ar Elektrina instalacija
je m o d e m a
3) (plan) , * koncepcija, za-

opplyst
misao
Planen var drlig i opplegget je
* Plan je bio loe zamiljen
studieopplegg * koncepcija
studija
oppleser -en. pl. -e
1) kr recitator
2) nyhetsoppleser ( ) -A- spi
ker (koji ita vijesti)
opplev|e -de V || , npo || , || * doivljavati jl doivjeti, prozivljavati || proivjeti, || iskusiti
Det er det morsomste jeg har opplevd To je * najsmjenije to sam do sada doivio
Han har opplevd litt av hvert je /
/ * tota je iskusio/doivio/
proivio

opplevels|e -en * doivljaj

opplivet -e A , * ivahan, vedar
en opplivet stemning k
ivahno raspoloenje
Jeg fler meg opplivet etter selskapet ce
* Osjeam se preporoen n a k o n zabave
opplivende A , stimulativan, koji bodri
Medisinen virker opplivende * Lijek ima stimulativno djelovanje
opplivningsforsk -et, pl. - -Ar
pokuaj oivljavanja
oppIys|e -te V || , || , * obavjetavati II obavijestiti, saopavati || saopiti, informirati
opplyse noen om noe o
Ar infbrmirati nekoga o neemu
De opplyste om at flyet var forsinket
cy Ar Saopili su da avion kasni
opplysning -en
1) (meddelelse) , , ca>, Ar obavijest, informacija, priopenje, saopcenje, p o d a t a k
Jeg vil gjerne ha noen opplysninger
? * Moete li mi dati
neke informacije?
Ring opplysningen! ! kr N a zovi informacije!
2) (folke-) Ar prosvijeenost
3) (belysning) , , Ar

osyjetljenje, rasvjeta
opplysningsarbeid -et
1) (informasjonsvirksomhet)
,

Ar informiranje, rad na informiranju

2) (folke-) Ar prosvjeivanje
opplysningsmateriell -et
* infonnativni materijal
opplysningsskilt -et, pl. -/-er (y ca) * z n a k obavjetenja (u prometu)
opplysningstid -enf-a (hist.) -Ar
doba prosvjetiteljstva
opplyst -e A
J) (lys) , * osvijetljen, obasjan

opplring

362

2) (kunnskapsrik) , * prosvijeen, obrazovan

opplyst enevelde * svijeeni apsolutizam
et opplyst menneske ir obrazo
van ovjek
opplring -enf-a ir poduka, obuka
Innvandrerne fr opplring i norsk * Doseljenici
dobivaju p o d u k u iz norvekog jezika
f opplring p arbeidsplassen
* dobiti potrebnu podu
ku na r a d n o m mjestu
opplftende A , * ohrabrujui, obodravajui
opplp -et, pl. 1) (sammenstimling) * strka
opplop i gaten ir strka na ulici
2) (innspurt) (y ), -Ar
finis (u sportu), zavrnica
3) (i lagspill) ir napad
Laget hadde mange farlige opplop je
* Momad je izvela m n o
go opasnih napada
opplpen -t, -pne A * trkljast
oppls|e -te V
1) (kjem.) || ir otapad ||
otopiti
opplose sukker i vann y
ir otopiti eer u vodi
Stoffet oppleses ikke i vann Ta ce
y * Ta tvar se ne otapa u vodi
2) (splitte, oppheve) || , pa II . || ,
|| , * rastavljati || rastaviti, raskidad || raskinuti, raspustati
II raspustiti, razrjeavati || razrijeiti, rasformirati
opplose et tall i enkelte faktorer
-Ar rastaviti broj na sastavne
faktore
opplose Stortinget () -Ar raspustiti (norveki) parlament
opplose et ekteskap * razrijeiti
brak
Unionen mellom Norge og Sverige ble opplst i 1905
je 1905. -Ar Unija izmedu Norveke i vedske je raskinuta 1905. godine
Firmaet er opplost je Ar
Tvrtka je rasformirana
*opplost i trer y Ar sav u suzama
3) opplse seg ce || ce, pacna ce || ce -Ar razilaziti se || razii se,
raspadati se || raspasti se
Menneskemengden opploste seg ce -Ar Gomila se razila
Liket var helt opplost ce p a c n a o ir
Le se p o t p u n o raspao
Riket opplste seg i sm stater ce
- Drava se raspala na niz dravica
opplsning -en
1) (kjem.) pacTBop * otopina

oppmuntre

2) (det opplose) , , pa, , , -Ar raspadanje, raspultanje, rastavljanje, otapanje, rasformiranje, razgraivanje
g i opplsning ce || ce Ar
raspadati se || raspasti se
Stortingets opplsning H o p Ar sveano rasputanje Norvekog parlamenta
oppmann ren, pl. -menn
1) ,
Ar sportski funkcioner, voditelj sportskog
kluba
2) (voldgiftsmann) , Ar posrednik u sporu, arbitrani sudac
oppmerksom -/, -me A
1) (som folger godt med) Ar paljiv, p o zoran
en vken og oppmerksom elev
-Ar budan i paljiv uenik
gjore noen oppmerksom p noe
,
, * svratiti
neiju pozornost na neto, skrenud nekome panju
na neto, upozorid nekoga na neto
bli oppmerksom p noe Ar primijedd neto
vre oppmerksom p noe *
bid svjestan neega
2) (hensynsfull) * paljiv
Han er veldig oppmerksom mot sin tante je
-Ar Vrlo je paljiv
prema svojoj tetki
oppmerksomhet -en
1) (aktpgivenhet) -Ar panja, pozornost
vekke oppmerksomhet -Ar pobudid panju/pozornost
avlede oppmerksomheten Ar
odvratiti pozornost
legge beslag p noens oppmerksomhet
-Ar zarobiti neiju panju/pozornost
2) (vennlighet) , , -Ar
panja, ljubaznost, paljivost
Takk for oppmerksomheten! ! -Ar
Hvala na panji!
3) (gove) Ar znak panje
Som en liten oppmerksomhet ... Kao
... ir K a o mali znak panje ...
oppmuntrje -etf-a V
V (gjore glad) || Ar
razveseljavati || raz\'eseliti, razonodavati || razonoditi
Han forskte oppmuntre henne je
je Ar Pokuao ju je razveseliti
2) (stimulere) || , II , || ,
II , II , II , || -Ar nukad II ponukati, poticati || p o t a k n u d , nagovarad ||
nagovorid, ohrabrivati || ohrabriti, bodriti || obodrid, sokoliti || osokoliti, kuraid || okuraiti
Han oppmuntret elevene til lese mer
je * Poticao je uenike

oppmuntrende

363

da vie itaju
oppmuntrende A , *
ohrabrujui, obodravajui
oppmuntring -enj-a
1) (det oppmuntre) , ,
* hrabrenje, poticanje, bodrenje
2) (noe som oppmuntrer) , ,
* ohrabrenje, poticaj, stimulans, podstrek
Seieren var litt av en oppmuntring je
* Pobjeda je bila prilino
ohrabrenje
oppmykningsYels|e -en (gymn.)
* vjeba razgibavanja
oppmling -enj-a * geodetsko premjeravanje
oppnavn -et, pl. - * nadimak
oppnevn|e -te V , || () - imenovati, postavljati || postaviti (za)
Han ble oppnevnt til medlem av komiteen je * Imenovan je za lana
komisije
oppn -dde V || , || * postizati || postii, dobivati || dobiti
oppn enighet kr postii suglasnost
oppn stor hastighet *
postii veliku brzinu
oppn skilsmisse * dobiti
razvod/rastavu braka
oppnelig -e A * dostian
oppofrels|e -en * portvovnost,
portvovanje
oppofrende A kr portvovan
Hun var en oppofrende hustru og mor je
Bila je portvovna supruga i majka
oppom PREP, ADV
Jeg kommer oppom i morgen *
Navratit u sutra
Han stakk oppom oss i gr je
* Juer je navratio do nas
opponent -en ( ) *
oponent (pri obrani doktorata)
opportunism|e -en kr oportunizam
opposisjon -en
1) (motstand) , , * otpor, protivljenje, suprotstavljanje
Det var stor opposisjon mot forslaget je
~ -" * Postojao je j a k
o t p o r protiv prijedloga
komme i opposisjon til noen y c , ce
d o d u sukob,
suprotstaviti se nekome
st i opposisjon til noe ce kr
protiviti se neemu
2) (pol.) , y koporba, opozicija, partije u opoziciji
1
opposisjonell S (pol.) ,
* disident. protivnik reima
opposisjonell -neit, -e A -k oporbeni,
opozicijski, opozicioni
1
oppover ADV rope, * prema gore,
2

opprinnelig

nagore
Jeg kjente smertene fra knrne og oppover
* Osjeao sam bolove od koljena nagore
2
oppover PREP () kr uz (neto)
Han gikk oppover bakken ce * Penjao
se uzbrdo
reise oppover langs kysten (
) -A- putovati uz obalu (od juga
prema sjeveru)
g oppover trappene ce * uspinjati se stepenicama
oppoverbakk|e -en kr uzbrdica
oppramsing -enf-a , k nabrajanje, deklamiranje
oppramsing av en pugget lekse * deklamiranje nabubane lekcije
oppreisning -en , kr zadovoljtina, odteta
kreve oppreisning for noe
* traiti zadovoljtinu za neto
opprett|e -etj-a V
1) (grunnlegge) || , || osnivati || osnovati, ustanovljavati || ustanoviti
Selskapet ble opprettet i 1920 je 1920. * Kompanija je osnovana
1920. godine
2) (etablere) || -k
uspostavljati || uspostaviti
opprette diplomatiske forbindelser
* uspostaviti diplomatske
odnose
oppretter -en, pl. -e * autolimar
.
opprettholde -holdt V
1) (beholde) || * odravati
II odrzati
opprettholde ro og orden
odravati red i mir
nok til opprettholde livet ce
* dovoljno da se preivi
2) (fastholde) || ( ) *
ostajati || ostati (pri neemu)
Tiltalte opprettholdt sin tidligere forklaring Oirry je
Optueni je ostao pri svom ranijem iskazu
Hyesterett opprettholdt straffeutmlingen je k Vrhovni sud je potvrdio kaznu
oppriktig -e /rncKpeHTDTBopeH-H-iskrenrotvoren
oppriktig talt * iskreno govored
Si meg n rlig og oppriktig hva du mener
, , R e d mi
sad, iskreno i poteno, to misli
oppriktighet -en k iskrenost
1
opprjnnelig -e ADJ , * prvotan,
izvoran, prvobitan
opprinnelige planer * prvotni
planovi
2
opprinnelig ADV , , *
isprva, prvotno, prvobitno, najprije
Han var opprinnelig musiker, men ble siden skuespil-

opprinnelse

364

ler je , je
* Isprva je bio muziar, ali je
nakon toga postao glumac
Han stammer opprinnelig fra Russland
je -* Porijeklom je iz Rusije
opprinnelse -en , , ,
* porijeklo, podrijetlo, zaetak, postanak, izvor
kunstgjenstander av orientalsk opprinnelse
umjetnine
istonjakog porijekla
ha opprinnelse i * potjecati od
Julefeiringen har sin opprinnelse i hedenske skikker

Proslava Boia potjee od poganskih obiaja
Dette ble opprinnelsen til et stort projekt To je
- bio
zaetak jednog velikog projekta
oppriss -et - nacrt u
okomitom presjeku
opprivende A , - razdoran. muan
en opprivende scene * muna scena
opprop -et, pl. 1) (det rope opp navn) , , - prozivka, proziv, prozivanje
2) (kunngjring) ,
apel, poziv
opprustning -en , * naoruanje, naoruavanje
opprydning -en , * raiavanje, icenje
opprydning p loftet
racicavanje potkrovlja
opprykk -et, pl. - (y ) * promaknue, unapredenje (u slubi)
opprmt -e A , * razdragan,
raspoloen
Han var glad og opprmt je - Bio je veseo i razdragan
opprr -et, pl. 1) (reisning) , * p o b u n a , buna
Folket gjorde oppror ce * N a r o d
se pobunio
sl ned et oppror * uguiti p o bunu
2) (sinnsbevegelse) , * uzbudenje, uzbudenost
Hun var i fullstendig indre oppror je
* U njoj je sve kuhalo/kipjelo
opprrende A , , *
uasavajui, nesnosan, neuven
erropprorendefornzermdse^ecmmay^pjia^
nosna uvreda
en opprrende barnemishandling * uasavajue zlostavljanje djeteta
opprrer -en, pl. -e , -k pobunjenik, buntovnik
opprrsk -e A -k buntovan
opprrsregjering -enj-a k pobunjenika vlada
opprrt -e A
1) (forferdet) , k revoltiran,
uzbuden
vre opprrt over noe ce ,

oppsikt

ce * zgraati se nad neim,

gnuati se nad neim
2) opprrt hav * uzburkano
more
opprdd ADJ
1) (radios) , y , y *
smeten, u neprilici, u nedoumici
Vi er hell opprdd i denne situasjon
y
* P o t p u n o smo u nedoumici to da napravimo u
ovoj situaciji
2) vre opprdd for noe (y ) * nemati neega (u trenutku)
Jeg er dessverre opprdd for kontanter akkurat n
, , * Meni, naalost, upravo sad nedostaje gotovina
oppsagt -e A (c ) * otputen (s posla)
Du er oppsagt! ! kr Otputen si!
oppsamling -enj-a , , * sakupljanje, akumulacija, akumuliranje
oppsatt -e ADJ
1) vre oppsatt p noe
* imati j a k u elju za netira
Hun er svrt oppsatt p reise joj ce
+ J a k o joj se putuje
2) oppsatt hr ,
* zadignuta kosa, kosa skupljena u pundu
3) en oppsatt militravdeling y
* vojna jedinica u pripremi
oppseiling -enj-a
* vre under oppseiling ir biti na
pomolu
oppsetning -en ( )
postava na
scenu
- "
oppsetsig -e A , * jogunast,
neposluan
oppsett -et, pl. - , y
* napis, kratak lanak u novinama
oppsettende ADJ
med oppsettende virkning (jur.) c * sa odgodom izvrenja
oppsigels|e -en
1) (c , ) * otkaz (s posla, iz
stana)
varsle oppsigelse * najaviti
otkaz
/ mneds gjensidig oppsigelse
_ f l a H a J * L u z a j a m n i - O t k a z n i rok o d
mjesec dana
2) ha penger i banken p ett rs oppsigelse y oroiti novac u banci na jednu godinu
oppsigelsesfrist -en * otkazni rok
oppsigelsestid -enj-a
vrijeme od najave otkaza
do isteka otkaznog roka
oppsigelsesvern -et * zatita od
otkaza
oppsikt -en
1) (oppsyn) , * nadzor, motrenje
Jeg har hatt ham under oppsikt lenge
ra * Ve due vrijeme imam

oppsiktsvekkende

365

ga na oku
ha oppsikt med noe Ar nadzirati
neto
2) (oppmerksomhet) , * panja,
zanimanje, interes
vekke oppsikt * pobuditi
zanimanje
oppsiktsvekkende A ,
* uzbudljiv, koji izaziva panju
oppsiktsvekkende nyheter * uzbudljive vijesti
oppskaket -e A , * uznemiren,
uzbuen
oppskjrtet -e A , , *
uzbuden, usplahiren, uzvrpoljen
oppskrift -en
1) (mat-) ( ) * recept (za jelo)
2) (veiledning) ( ) * u p u t a (za
izradu)
*Det gikk etter oppskriften je
je * Ilo je onako k a k o je bilo
planirano
oppskrytt -e A , , * izvikan, napuhan, precijenjen
Denne filmen er svart oppskrytt je
-Ar Ovaj film je veoma izvikan
oppslag -et, pl. 1) (kunngjring) , ( ) Ar oglas, obavijest (na oglasnoj ploi)
2) (det st opp) , , *
stavljanje, lijepljenje
Oppslag av plakater er forbudt je * Zabranjeno je lijepljenje plakata
3) (avis-) * napis
4) (jakke-) Ar rever, suvratak
oppslagsbok -enj-a Ar prirunik
oppslagsord -et, pl. - * natuknica
oppslagstavI|e -en f a / * oglasna
ploa
oppslagsverk -et.pl. - , Ar prirunik, leksikon
oppslukt ADJ
1) (i tanker) (y .),
Ar zadubljen (u misli i sl.), zanesen
2) Han er oppslukt av henne je y *
Zateleban je u nju
3) oppslukt av market y Ar nestao u
mraku
oppslutning -en
1) (Tilslutning) ~ o y W~ odaziv7~
okupljanje
Det var en stor oppslutning om motet je
* Sastanak je imao velik odaziv
2) (sttte) * podrka
Forslaget fikk stor oppslutning je
* Prijedlog je d o b i o iroku
podrku
oppsnappje -etJ-a V (y ), || , ||
uti (u prolazu), || uloviti, || uhvadti
oppspilt -e ADJ Ar ustreptao
oppspilt av glede Ar ustrep
tao od radosti
oppspinn -et , , * iz-

oppst

miljotina, tlapnja, utvara

oppspor|e -te V || ,
* pronalaziti || pronai, ui u trag
oppspore en forbryter y * ui
u trag zloincu
oppspore en butikk Ar pronai
duan
oppstand -en * ustanak
gjore oppstand * podii ustanak
sl ned oppstanden Ar uguiti
ustanak
oppstandelsje -en
1) (rei.) , , * uskrsnue
2) (sthei) , , , , , * mete, guva, strka, urnebes, darmar, rusvaj
Det ble stor oppstandelse je
* N a s t a o je velik mete
oppstigning -en , -k uzbrdica, uspon
oppstilling -enf-a
1) (det stille opp) , ,

*
postavljanje,
namjetanje,
svrstavanje
ta oppstilling ce, ce -Ar
namjestiti se, postaviti se
2) (liste) -Ar spisak, popis
en oppstilling av utgiftsposter -Ar
spisak izdataka
3) (mil.) , -Ar postroj, p o strojavanje
4) , * aranraan
blomster i vakker oppstilling
-k krasno aranirano cvijee
oppstiver -en aica estokog pia
oppstoppernes|e -enf-a -Ar prast nos
oppstrammer -en , * ukor, opomena
oppstuss -et , Ar guva, strka
oppstyr -et , , , , ,
, , Ar guva, mete, zbrka,
strka, darmar, halabuka, buka, graja
lage oppstyr omkring noe
* dii graju o k o neega
Det er ikke noe gjore slikt oppstyr om
* Oko toga ne
treba dizati toliku galamu
vekke oppstyr ,.
ir podii prainu, uzvitlati prainu
"oppstet^er.p/r^nonpnriiBaHaeTOTcenimeTO-CTOMaKa
* podrigivanje kiseline iz eluca
sure oppstt -A- garavica
oppst -stod. -sttt V
1) (dannes) || , ||
Ar nastajati || nastati, dolaziti do || doi
do
for at det ikke skal oppst noen tvil
* da ne bi bilo sumnje
2) (bryte ut) || * izbijati || izbiti
Det oppstod brann je Ar Izbio je
poar
3) (rei.) || * uskrsavati
II uskrsnuti

oppsummere

366

oppsummer|e -te || ,
k saimati || saeti. rezimirati
De oppsummerte mote cy *
Rezirairali su sastanak
oppsummering -enj-a , -k saetak, zime
oppsving -et , , , , * uspon, polet, uzlet, zamah, nagli porast
et oppsving i eksporten *
nagli porast izvoza
f et oppsving , y * oivjeti, biti u procvatu
/ sterkt oppsving y * u snanom
usponu
oppsvulmet -e A . , , *
oteen, otekao, natekao, nadut
oppsyn -et
1) (oppsikt) , * nadzor, nadgledanje
ha oppsyn med , ,
* nadzirati, nadgledati, v r ti nadzor
nad
2) (fam.) . * faca, njuka
Det er litt av et oppsyn p ham! ! *
Kakva faca!
oppsynsskip -et, pl. - k patrolni brod
oppske -te V () -k potraiti (koga)
oppskende A * putujui
oppskende teater , * putujue kazalite, putujui ansambl
oppta -tok, -latt V
1) (innlemme) || (y ) * primati || primiti (u svoje redove)
Han ble opptatt som elev ved skolen > je
y * Primljen jc u kolu
2) (engasjere) || , II * zaokupljati || zaokupiti, obuzimati (I obuzeti
Sprsmlet opptar oss Zaokupljeni smo tim pitanjem
3) (legge beslag p) || , II * zauzimati || zauzeti, uzimati || uzeti
Dette opptar mye plass To * To zauzima mnogo prostora
Musikk opptar mye av min fritid
* Muzika mi uzima
mnogo slobodnog vremena
4) (notere) || * biljeiti ||
zabiljeiti
:
:
~
oppta bestilling * primiti
narudbu
oppta forklaring ||
(, ) * biljeiti || zabiljeiti izjavu (svjedoka, osumnjienog)
5) oppta ln i banken y *
podii zajam u banci
opptak -et, pl. 1) (det ta opp p bnd/film) * snimanje
Opptakene ifilmatelieret starter kl. 12 y
y 12 kr Snimanje
u filmskom studiju poinje u 12 sati
2) (bnd-) () * snimka

opptre

(magnetofonska)
3) (av poteter) * vaenje
krumpira
4) (inntak) * primanje
studentopptak *
primanje kandidata na studij
opptaksprv|e -enj-a * prijemni
ispit
opptakt -en
1) (mus.) * uvodni takt
2) (fig-) , , uvod,
predigra, preludij
opptatt -e A
1) (mots. ledig) * zauzet
Telefonen er opptatt je * Telefon
je zauzet.
Er denne plassen opptatt? Je OBO ? * Je li ovo sjedalo zauzeto?
Kan du komme igjen siden? Jeg er litt opptatt n
M ,
Moe li doi kasnije, sad sam neto zauzet
2) (engasjert) , * zaokupljen,
obuzet
Hun er opptatt av huset, barna og matlaging j , * Obuzeta je
kuom, djecom i kuhanjem
opptelling -enj-a * prebrojavanje
opptellingen av stemmene ved valget
* prebrojavanje glasova na
izborima
opptenningsved -en ,
kr drvca za potpalu, trijee za potpalu
opptil PREP
1) (bortimot) * do
Opptil tolv personer kan delta M
* Moe sudjelovati do dvanaest osoba
2) (ved siden av) , * uz, uza
Kosten str opptil veggen *
Metla stoji uza zid
opptjen|e -te V || ,
II kr zaraivati || zaraditi, sakupljati ||
sakupiti
opptjene seg en stor formue
* zaraditi velik imetak
opptjene ansiennitet () * sa
kupiti (radni) sta
opptjeningsr -et, pl. - ( o
) _ -

(prema zakonu godinjem odmoru) razdoblje od jedne godine na temelju kojega
se izraunava visina naknade za godinji odmor
opptog et, pl. - , * povorka, parada
opptrapping -enj-a -k eskalacija
opptre -trdte, -trdt V
1) (fremtre) || * nastupati
II nastupiti
opptre i radio * nastupiti
na radiju
2) (vise seg) ce || ce k
pojavljivati se || pojaviti se
opptre offentlig ce y -k poja-

opptreden

367

viti se u javnosti
Sykdommen opptrer med visse mellemrom
ce y * Bolest
se pojavljuje u odredenim razmacima
3) (oppfore seg) || , no ce, || ce * nastupati || nastupiti,
ponaati se, || ponijeti se
Han opptrdte rolig og behersket je
* Nastupio je mirao i suzdriano
opptre som en herre ce
* ponaati se kao gospodin
4) (fungere) , ce y
, * vriti funkciju, pojaviti se
u ulozi, imati ulogu
Substantiv kan opptre som subjekt
* Imenica moe vriti funkciju subjekta
opptre som megler i en strid * imati ulogu posrednika u sporu
opptreden -en

1)
nastup
opptreden p scenen * na
stup na pozoraici
2) (oppfrsel) * ponaanje
opptrinn -et, pl. - , * scena, incident
opptrukket -e ADJ * zacrtan
tidligere opptrukne retningslinjer
* ranije zacrtane smjernice

opptrykk -et, pl. -

1) (noe som er trykt p ny)

k pretisak, d o d a t n a naklada
2) (det trykke p ny) * pretampavanje
Opptrykk forbudt! !
Pretampavanje zabranjeno!
opptrkket -e ADJ , , * izgaen,
ugaen, utaban, utrt
* folge de opptrkkede stier
kroiti utrtim stazaraa
opptyer pl. () * (ulini) neredi
oppunder PREP
1) (bort til) , * sve d o , tik do
Bten seilte helt oppunder land je
* Brod je doplovio do same obale
2) (oppe under) * tik ispod
oppunder fossen * tik ispod
slpa
oppussing -enf-a , k renovi~ ranjeTTnovacija
oppvakt -e A * bistr
et oppvakt barn k bistro dijete
oppvarmet -e ADJ

1) * zagrijan
2) (om mat) * podgrijan
oppvarming -enf-a
1) (fying) * grijanje
Hva slags oppvarming har du i huset? Ha ce
y ? * Na to se grije u kui?
2) (av mat) () * podgrijavanje
Oela)

3) (sport.)
(miia)

() * agrijavanje

oppvisning

oppvarmingsvels|e -en * vjeba

zagrijavanja
oppvart|e -etf-a V
1) (servere) || ,
II
posluivati || posluiti, dvoriti ||
podvoriti
2) (gjore kur til) ce () k udvarati
se (nekomu) "
oppvarter -en, pl. -e k posluitelj, kelner
oppvartersk|e -enf-a * posluiteljica, kelnerica
oppvartning -en
1) , k posluivanje, posluga
2) (det gjore kur til) * udvaranje
oppvask -en
1) kr pranje suda
ta oppvasken || * prati ||
oprati sude
2) (fis) (oppgjr) , , obraun, svada, razraunavanje
Det ble litt av en oppvask i familien je

* Dolo je do prilino velikog razraunavanja u
obitelji
oppvaskbrst|e -en * etka
za pranje suda
oppYaskklut -en krpa za
pranje suda
oppvaskkum -men k sudoper
oppvaskmaskin -en kr stroj
za pranje suda
oppvei|e -de V || *
nadoknadivati || nadoknaditi, kompenzirati
Denne seieren oppveier tapet fra ifjor
* Ova bjeda nadoknauje prologodinji poraz
oppvekst -en , , *
mladost, mladenatvo, stasanje
Hele oppveksten hans var preget av sykdom
ra je * Kroz cijelu
mladost ga je pratila bolest
oppvigler -en, pl. -e , k podstreka, huka
oppvis|e -te ce, ce k pohvaliti
se, podiiti se
Han kan oppvise meget gode resultater
ce * Moe
se pohvaliti vrlo dobrim rezultatima
Norge har en natur som f~lanltkan oppvise maken
til ce
Malo se zemalja moe
pohvaliti prirodom kakvu ima Norveka
oppvisning -en
1) (presentasjon) , * prikazivanje, prikaz
2) moteoppvisning * modna revija
3) (demonstrasjon) ,
* demonstracija, pokazivanje
holde oppvisning i folkedans ce
* pokazati kako se pleu
narodni plesovi
4) Det. brasilianske fotballagets gjesteopptreden ble

opp

368

den rene oppvisning * G o stovanje brazilskog nogometnog tima bila je prava

egzibicija
opp PREP * na
P skapet l det en eske og opp den igjen en annen
Ha je , a
* Na ormaru je leala jedna kutija,
a na njoj opet jedna draga
optiker -en, pl. -e * optiar
optimism|e -en * optimizam
optimist -en * optimist(a)
optimistisk -e A , *
optimistian, optimistiki
or -enf-a (bot.) (Alnus) Ar j o h a
svartor (Alnus glutinosa) * erna joha.
jala
orakel -keletj-klet
1) (sted) * proroite
2) (fig-) , *
sveznalica, iva enciklopedija
oransje [orangsje] ADJ * naranast
orangutang -en (zool.) * orangutan
oratori|um -et (mus.) ir oratorij
ord -et, pl. - * rije
avledet ord -Afizvedenica
sammensatt ord * sloenica
bevingede ord , -Ar izreke, krilatice
med andre ord * drugim rijeima
med ett ord * jednom rijeju
bryte sitt ord , ir
pogaziti rije. prekriti rije
gjenta ordfor ord no -Ar p o n a vljati rije po rije
Tekstene stemmer overens ord for ord ce
* Tekstovi se poklapaju od rijei do rijei
Jeg forstr ikke et ord av hva han sier He
* Ne razumijem ni
rijei od onoga to kae
veie sine ord / -Ar
odvagnuti/odmjeriti svoje rijei
be om ordet * zatraiti rije
ha ordet * imati rije
ta til orde for noe ce *
zaloiti se za neto
Det gr ord om at... ce ... ir G o v o r i se
da.,.._ _
f drlig ord p seg * doi
na zao glas
Han har ord p seg for vre litt hissig
je ic Govore za nj da je malo
nagao
*Det var rene ord for pengene! To je
! * To je reeno bez dlake na
jeziku!
La meg si et par ord om ...
... * Dozvolite da kaem rije-dvije o
* ha et ord med i laget y ,
-Ar sudjelovati u odluci, suodludvati
*for man vet ordet av det ir

ordentlig

d o k trepne okom, prije nego sto bi trepnuo okom

Som et gammelt ord sier ...
... * K a k o to poslovica lijepo kae ...
Sann mine ord! ! ir
Zapamti to sam ti rekao!
Det ene ordet tok det andre no (
) * Rije po rije (i izbi svada)
Det er ikke et sant ord i det! Ty
! * Tu nema ni trunka istine!
*Han kar ordet i sin makt ce -Ar
On se zna izraziti
* legge inn et godt ord for noen
* preporuiti nekoga
ta sine ord i seg igjen *
opozvati svoje rijei
Han m altid ha det sisle ord
-Ar Njegova uvijek mora biti
posljednja
ordavledning -en , * tvorba rijei
ordblind -e A -A: koji pati od
aleksije
ordblindhet -en -Ar aleksija
ordbok -enj-a -A: rjenik
orddeling -enj-a -Ar rastavljanje
rijei
orden -en
1) Ar red
ha orden i papirene y
* drati u redu svoje papire
Alt i orden! y ! -Ar Sve u redu!
gjenopprette ro og orden
* uspostaviti red i mir
for ordens skyld * reda radi
2) (rekkefolge) , , * red, redoslijed, slijed
/ alfabetisk orden / , no
* alfabetskim/abecednim redom, po abecedi
i tur og orden -Ar redom
3) (utmerkelse) , Ar orden, odlikovanje
tildele noen en orden -Ar
dodijeliti nekome orden
ordenselev -en (y ) Ar redar (u koli)
ordensmann -en
1) (ordenselev) (y ) -Ar redar (u koli)
2) (ordensmenneske)
. ca
- ^ -^uredanJtovjek, ovjek sa smislom za red
ordenssans -en -Ar smisao za red
ordenstall -et, pl. - (gram.) ir redni broj
1
ordentlig -e ADJ
1) (velordnet) * uredan
fore et ordentlig liv
Ar ivjeti urednim ivotom
2) (skikkelig) -Ar pristojan
en ordentlig pike -Ar pristojna
djevojka
ha ordentlig lnn 'r
imati pristojnu plau
3) (forsterkende) -Ar pravi
en ordentlig dumhet -Ar prava glu-

ordentlig

369

post
Du er en ordentlig tosk! ! *
Ba si prava budala!
ordentlig ADV
1) (anstendig) , * pristojno,
doiino
Oppfor deg ordentlig! ce ! *
Pristojno se ponaaj!
2) (fam.) , , ,
* pravo, k a k o treba, poteno, estito
Du har arbeidet ordentlig i dag ce * D a n a s si se poteno naradio
3) (forsterkende) * zaista, doista, odista
Det var ordentlig snilt av deg! To je ! * To je zaista ljubazno od tebe!
ordfamili|e -en * porodica rijei
ordforrd -et , , * voka
bular, rjenik, fond rijei
Hans ordforrd er noks begrenset je
* Rjenik mu je prilino
ogranien
ordf!g|e -en * red rijei
ordfrer -en. pl. -e
1) (borgermester)
,

* gradonaelnik, predsjednik opine

2) (ordstyrer) -k predsjedavajui
3) (i Stortinget) (
) * govornik partije (za odredeno pitanje)
ordholden
-dne ADJ , -k od rijei,
pouzdan
en ordholden mann * ovjek od
rijei
ordinasjon -en ,
zareivanje u sveenika
ordinr
-e A
1) , * uobiajen, redovan
ordinr praksis * uobiajena
praksa
ordinre tog og ekstratog * redovni i izvanredni vlakovi
2) (middels) , , -k obian, osrednji, prosjean
av ordinr kvalitet kr prosjene kvalitete
en ordinr besvarelse ( ) * osrednji odgovor (na ispitu)
ordklass|e -enf-a (gram.) * vrsta rijei
ordklveri -et k cjepidlaenje
ordknapp -knapt, -e ADJ ,
" , kr od malo rijei,
koji ne govori m n o g o , krt na reima
en ordknapp mann kr ovjek
od malo rijei
ordlegge -la. -lagt V
ordlegge seg ce || ce *
izraavati se || izraziti se
Slik som hun ordla seg ... ce ... kc
Kako se izrazila ...
Han kan lett ordlegge seg je * On je
rjeit
ordlist|e -enf-a , * lista rijei.
glosar
ordlyd -en * formulacija
2

ordskifte

Paragrafen har folgende ordlyd ...

... * Clan zakona glasi...
Jeg har glemt tekstens ordlyd
* Zaboravio- sam kako tekst
tono glasi
ordn|e -etf-a V
1) II , || ,
|| , || *
rediti II urediti, sreivati || srediti, ureivati || urediti
ordne sine papirer * sredi
ti svoje papire
ordne sine tanker "Ar srediti
svoje misli
Han ordnet det slik at alle ble tilfreds je
TO cy Uredio je
to tako da su svi bili zadovoljni
ordne opp i vanskelighetene
* srediti potekoe
2) ordne med noe ce *
pobrinuti se oko ne&ega
ordne med f brakt varene ombord
ce OKO * pobrinuti se oko utovara
robe
ordning -en
1) (overenskomst) , kr rjesenje,
sporazum, nagodba
en fredelig ordning > k mirno
rjesenje
komme til en ordning , ce nagoditi se, postii sporazum, sporazumjeti se
en minnelig ordning ir
kompromisno rjesenje
2) (system) * sistem
Ordningen kan lett misbrukes Taj
ce -Ar Taj sistem se Iako
moe zloupotrijebiti
3) (orden) * red
Vi m f en ordning p dette To
y * To m o r a m o dovesti u red
ordr|e -en
1) (befaling) , * nareenje,
naredba, zapovjed
gi ordre om noe ,
* narediti neto, zapovjediti neto
utfore ordre / izvriti nareenje/zapovjed
lystre ordre / ir
posluati nareenje/zapovjed
-etterordre no - / A r ~ p o
nareenju/zapovjedi
2) (bestilling) , * narudba
f en ordre -Ar primiti narudbu
De skip som er i ordre ... cy ... * Brodovi koji su narueni ...
ordregiver -en, pl. -e k naruilac
ordrett ADV, ,
* doslovce, doslovno^ od rijei do rijei
Jeg siterer ordrett * Citiram
doslovce
ordskift|e -et , * rasprava, pre-

ordspill

370

pirka
Det ble et heftig ordskifte om saken je
. y c * Dolo je do
estoke rasprave u vezi s tim
ordspill -et. pl. - * igra rijei
ordsprk -et, pl. - , * poslovica,
uzreica
ordstilling -enj-a * red rijei
ordtak -et, pl. - , * izreka, uzreica, poslovica
organ -et, pl. -er
1) (anat.) * organ
indre organer * unutranji organi
2) (pol.) , * organ, sluba
offentlige organer * sluibeni/
zvanini organi
3) (avis) , * glasilo, organ
organisasjon -en
1) (forening) , * organizacija, udruenje
2) (mte noe er bygget opp p) ,
* organizacija, ustrojstvo
organisasjonsfrihet -en -k sloboda udruivanja
organisasjonstalent -et, pl. -j-er / opra * dar/smisao za organizaciju
organisator -en k organizator
organiser|e -te V , || * organizirati, priredivati || prirediti
organisere seg ce, ce
(I ce * organizirati se, udruivati se ||
udruiti se
organisert -e A
J) k organiziran
organisert motstand mot fienden organizirani otpor
protiv neprijatelja
2) vare organisert y kr
biti ulanjen u sindikat
Er du organisert? y ?
* Jesi li ulanjen u sindikat?
organisk -e ADJ k organski
organism|e -en k organizam
organist -en * orgulja
orgasm|e -en -k orgazam
orgel -etj-glet (.) * orgulje (pl.)
Orienten , * Orijent, Istok
orientaler -en, pl. -e , * orijentalacTistonjak
orientalsk -e A , -k orijentalan, istonjaki
orienterte -te V || (ca ), || y , * upoznavati || upoznati (sa situacijom),
upuivati II uputiti u. detalje, informirati
Jeg orienterte ham om situasjonen
ra o * Informirao sam ga o situaciji
Han prover holde seg orientert
y * Nastoji biti u toku
orientere -te seg V
1) ce * orijentirati se (u prostoru),

orke

ravnati se
Det er vanskelig orientere seg i tke je
ce no * Teko jc orijentirati
se po magli
2) (fig.) () * naginjati (neemu)
Han orienterte seg mer og mer i retning av Arbeider
partiet je
- Sve vie i vie je naginjao Radnikoj
partiji
orienterende ADJ * orijentacijski.
orijentacioni
orientering -enj-a
1) (m.h.t. retningen) ,
y kr orijentacija, snalaenje u prostoru
2) (sport.) , -,
* kros, kros-kontri, orijentacijsko/orijentaciono trcanjc
3) (innforing) , , * informiranje, upuivanje, uvoenje
til Deres orientering kr
Vama na ravnanje, za Vau informaciju
f en kort orientering om situasjonen kr biti ukratko upuen u
situaciju
orienteringsevn|e -enj-a
k sposobnost orijentacijc
orienteringsfag -et, pl. -
( ) - poznavanje prirode i drutva (predmet u osnovnoj koli)
orienteringslp -et, pl. - -, -
* kros-trka, kros-takmienje, kros-natjecanje
orientert -e A
1) kr usmjeren
orientert mot sr k usmjeren
prema jugu
2) vare godt orientert y * biti u toku
vare drlig orientert i et emne o
, ne znati mnogo nekom predmetu, biti lose informiran o nekom predmetu
1
original -en
1) , -k original, izvomik,
predloak
2) (skrue) , ,
udak, osobenjak, ekscentrik
original 2
-e A
1) (ekte) , , originaIan, pravi, izvorni
original utgave * originalno.
izdanje
2) (ualminnelig) , ,
svje, originalan, neobian
ork -et * muka
Det er et ork ha de tre barna slepe rundt med
je -
Prava je m u k a vui za sobom to troje djece
orkan -en , k orkan, uragan
ork|e -etj-a V || * podnositi ||
podnijeti
Vi orket ikke tanken p miste ham
* Nismo mogli
podnijeti pomisao da ga izgubimo
Jeg orker ikke synet av henne He je -

orkester

371.

* Ne mogu je ivu smisliti

Vi fr se hvor mye du orker
* Vidjet emo koliko e izdrati
orkester -etj-stret, pl. -j-stre * orkestar
orkestermusikk -en * orke
stra! na muzika/glazba
orkid -en (bot.) * orhideja
orlogsgast -en (mil.) Ar m o r n a r
orlogskaptein -en (mil.) *
kapetan bojnog.broda
orm -en
1) (slange) , ryja * zmija, guja
Det er mye orm i r
Ove godine ima mnogo zmija
huggorm , * riovka, arovka
sttorm * sljepi
2) (mark) (med.) , ( )
* crv, glista (crijevni parazit)
ha orm * imati gliste
bendelorm , ~k trakavica
hudorm , y -k miteser, sujedica. priti u pori koe
ormebol -et, pl. - * zmijsko legio
ormer pl. (zool.) (Vennes) * crvi
ormeham -men ,

over

reeno
Han hater oss * Mrzi nas
en venn av oss kr jedan na
prijatelj
La oss g! ! * Hajdemo!
2) (re/7, pron.) , ce k ebe, se
Vi vasker oss ce * Peremo se
Vi tok det med oss ca *
Ponijeli smo to sa sobom
ost -en * sir
revet ost * ribani sir
brunost ( ) * sir smede boje (norveki specijalitet)
geitost * kozji sir
ostehvel -en, pl. -vier kr rezalica za
sir
osv. ( = o g s videre) . * itd.
oter -en, pl. otrer (zool.) (Lutra) * vidra
outsider [autsaider] -en kr autsajder
oval -t, -e A , , jajaer * ovalan,
jajolik, jajast
ovalt ansikt kr ovalno lice
ovasjon -en * ovacija
1
ovenfor PREP * iznad
Litt ovenfor fossen er det en bro je * Malo iznad slpa je most
ovenfor ADV r o p e * gore
Se ovenfor rope ( ) k Pogledaj gore (na stranici)
1
ovenfra PREP c * odozgo s
- "
En del steiner rullet ovenfra fjellet og ned i dalen
ce c
ir Neto kamenja se kotrljalo
odozgo s planine dolje u kotlinu
ovenfra ADV Ar odozgo
Han behandler meg ovenfra og nedad ce
c Ar Ponaa se prema meni s
visoka
ovenikjpet ADV , kr povrh toga,
uz to
Han tjener sine 500.000 i ret, og er ovenikjpet
enearving til en stor formue
500.000 , a je * On zaraduje svojih
500.000 godinje, a povrh toga je i jedini nasljednik
velike imovine
ovenp PREP , no () * na, po (neemu)
Olje flyter ovenp vann ir Ulje
pliva na vodi

* zmijin svlak, zmijska kouljica

ortodoks -e A
1) (tradisjonell) , * ortodoksan, strog
ortodokse meninger * ortodoksna miljenja
2) (rei.) ir pravoslavan
den ortodokse kirke k: pravoslavna crkva
ortografi -en , * pravopis,
ortografija
ortoped -en * ortoped
os' -en
1) (royk) k dim
2) (ryklukt) kr miris od dima
3) (stank) , ir zadah, vonj
en os av gammel svette k
zadah ustajalog znoja
matos ( ) * z a p a h jeia (od
kuhanja). zadah jeia
2
os -enj-et () * ue (rijeke)
os|e -tej-a V
1) (ryke) ce k dimiti se
Parafinlampen oser ce ir Petro
l e j k a T e dimi
-ovenp -?! D f ^ r o p e - A r - g o r e : ~ . :
2) (stinke) , , * zaudaHan gikk ovenp je r o p e ( ) kr
rati, vonjati, bazdjeti, bazditi
Otiao je gore (na kat)
Det oser jo brennevin av ham!
Hun l ovenp i annen etasje je r o p e
! * Iz njega zaudara n a r a k i j u !
ir Leala je gore na katu
3) ose av grde (fam.) , *
* komme ovenp ce, Ar probiti se,
otpraiti, odmagliti
uspjeti
osean -et -k ocean
ovenstende A , rope -Ar gornji, gore
osmos|e -en * osmoza
naveden
1
oson -en el. -et * ozon
over
PREP
osp -enj-a (bot.) (Populus tremula) kr jasika
1) () Ar iznad (necega)
oss PRON
300 meter over havet 300 Ar
1) (pers. pron.) , () kr nas, nam(a)
300 metara iznad mora
mellom oss sagt k meu nama
over all forventning -Ar
2

over

372

iznad svakog oekivanja

over middels * iznad prosjeka
2) () * nad (neim)
tak over hodet * krov nad
glavom
3) (mer enn) , () * vie od,
preko (neega)
Over 70 mennesker omkom je 70
Hr Poginulo je preko 70 ljudi
ikke over 3 tonn 3 * ne vie od
3 tone
4) (/) na (neemu/neto)
variasjoner over et tema k
varijacije na temu
Han klaget over smerter ce k
Tuio se na bolove
5) no () * po (neemu)
over hele kroppen no Hr po cijelom
tijelu
Han strok henne over hret jy je no
* Pogladio ju je po kosi
6) () * preko (neega)
hoppe over gjerdet Hr
preskoiti preko ograde
Han gikk over gata je k
Preao je preko ulice
7) (via) () * preko (neega)
Toget gr over Rros Pepoca Hr
Vlak ide preko Rrosa
8) (om klokkeslett) * i
Klokka er ti over tre je * Sada
je tri i deset
9) (elter) , () * nakon, iza
(neega)
straks over jul k odmah
nakon Boia
10) () * uz (neto)
diskutere over et glass vin
* diskutirati uz au vina
11) (om) o () * o (neemu)
forelese over Ibsen o k preda
vati o Ibsenu
12) (forkjellig)
et kart over Oslo * karta Osla
over lengre tid * due vrijeme
Han var henrykt over det To ra je k
To ga je oduevilo
Vi er over det verste je Hr
_ _Najgore_je_prebrodeno
tvers over * tono nasuprot
over 2 ADV
male over || k premazivati II premazati
Det skyer over ce * Vrijeme se
oblai
Det er over je. je * Proslo je.
G o t o v o je
overall [verall/verll] -en Hr
radniki kombinezon
overalt AD V , * posvuda, svuda
overalt i verden y Hr posvuda u svijetu
lete overalt * traiti svuda

over bord

overanstreng|e -te V
1) || {, )
k prenaprezati || prenapregnuti (vid, miie)
2) overanstrenge seg ce ||
ce kr premarati se || premoriti se
Han overanstrenger seg ikke ce
- On se ne pretrgava od posla
overanstrengelse -en , k
prenaprezanje, premaranje
overarbeidet -e A k premoren
Han ser overarbeidet ut
* Izgleda premoren od posla
overarm -en * nadlaktica
overbefolket -e A , * prenaseljen, prenapuen
overbefolkning -en ,
Hr prenaseljenost, prenapuenost
overbelast|e -et V || , - preoptereivati || preopteretiti,
pretovariti
overbelaste en bjelke k
preopteretiti gredu
Bilen er overbelastet cy * Kola
su pretoyarena
overbelasming -en , * preoptereenost, preoptereenje
overbeskatte -etj-a V k
pretjerano iskoritavati
overbeskatte fiskebestand
* pretjerano iskoritavati
rezerve ribe
overbetjent -en 1 Hr policijski
naelnik
overbevis|e -te V || , || * || uvjeriti
overbevise seg om noe ce y k
uvjeriti se u neto
Han lot seg ikke overbevise ra * Nisu ga mogli uvjeriti
Jeg er overbevist om at du tar feil
Hr Uvjeren sam da grijei
overbevisning -en , * uvjerenje
handle etter sin overbevisning
postupati prema svom uvjerenju
overbibliotekar -en * direktor sveuiline knjinice
overbitt -et (anat.) * isture
na gornja eljust
overblikk -et
ILIe-.) * pregled
overblikk over situasjonen , * pregled n a d situaci , pregled situacije
2) (utsyn) , Hr panorama, pog
led, pregled
Vi fikk et utmerket overblikk over dalen
ce Hr Pruio
nam se izvanredan pogled na dolinu
over bord ADV
falle over bord c y Hr pasti s
broda u more
Mann over bord! je y ! * N e t k o je
pao u more!
* kaste fornuften over bord

overbringe

373

A- postupati nerazurano
overbringe -brakte, -brakt V || "Aprenositi || prenijeti
overbringe en hilsen ir prenijeti
pozdrav
overbringe et budskap ir prenijeti
poruku
overbygning -en * nadgradnja
den teoretiske overbygning
teoretska nadgradnja
overbrende A
1) (sknsom) , , * popustljiv, uviavan, blagonaklon
Var overbrende med ham, han vet ikke bedre He
>, * Ne
budi strog prema njemu, on ne zna bolje
2) (nedlatende) * snishodljiv
Hun smilte overbrende ce * Nasmijeila se snishodljivo
overdekk -et * gornja paluba
overdimensjonert -e A
1) * predimenzioniran
Bygningen virker overdimensjonert
* Zgrada se doima predimenzionirano
2) (jig.) * preuvelian
et overdimensjonert problem npo * preuvelian problem
overdos|e -en (, ) * prevelika doza (lijeka, droge)
overdra -drog, -dratt V || , II * prenositi || prenijeti, prebacivati II prebaciti
Billetten kan ikke overdras til andre ce
-Ar K a r t a se ne moe
prenijeti na drugu osobu
overdra en eiendom til andre ir prenijeti vlasnitvo na druge
overdragels|e -en (jur.) () * prenos, prijenos (vlasnitva)
overdreven
-vne A * pretjeran .
over|drive -drev, -drevet V
V (gjore for mye) (| ir
pretjeravati || pretjerati
Idrett bor ikke overdrives He
ca * Ne treba pretjeravati sa sportom
2) (gjore storre) ||
* preuveliavati || preuveliati
Han har en tendens til overdrive litt nr han fortel/--^-^-
o -A: Sklon je da malko preuvelia
kad o neemu pria
overdriYels|e -en , , * pretjerivanje, pretjeranost, preuveliavanje
overdyng|e -etf-a V || ,
II , || * obasipati ||
obasuti, zasipati || zasuti, zatrpavati || zatrpati
Besteforeldrene overdynget barnebarna med gaver
cy Ar
Djed i baka su obasipali unuke poklonima
overddig -e A , * raskoan, bujan,
veleban

overflate
overddig vegetasjon ir raskona vegetacija
overddig fantasi -Ar bujna masta
overddighet -en * rasko over ende AD V Ar nauznak
falle over ende * pasti nauznak
sl ever ende * oboriti
Han ble sltt over ende av en bil cy ra A: Kola su ga oborila
Firmaet gikk over ende je Ar
Tvrtka je skrahirala
overens ADV
komme overens om noe ce o Ar
sloiti se o neemu
komme godt overens med hverandre ce
-A; dobro se medusobno slagati
stemme overens med noe ce c ,
-A: poklapati se s neim, odgovarati neemu
overenskomst -en , ir sugiasnost,
dogovor
stilltiende overenskomst *
preutna sugiasnost
overensstemmels|e -en , Ar
sugiasnost, poklapanje

overensstemmelse mellom teori og praksis * poklapanje teorije i

prakse
/ overensstemmelse med y c, y
c -Ar u suglasnosti s, u skladu s
overfall -et, pl. - , * fiziki
napad, prepad
over|falle -falt V || -A- napadati
II napasti
De ble overfalt og ranet cy
-Ar Bili su napadnuti i opljakani
Vi ble overfalt av storm Ha ce
A: Na nas se sruila oluja
overfallsmann -en. pl. -menn k napadac
overfart -en
1) (det seile) , ( )
-Ar plovidba. putovanje (preko mora)
2) (strekning) A- dionica plovidbe
overfladisk -e A
1) kr povran
en overfladisk person * povrna
osoba
-ha-overfladisk-kjemrskapTil noe ^
-Ar povrno poznavati nekoga
2) (p overflaten) (med.) Ar povrinski
overfladiske lesjoner Ar povrinske ozljede
overflat|e -en Ar povrina
regne ul overflaten av en kule Ar izraunati povrinu kugle
*p overflaten , ,
Ar naizgled, izvana, na prvi pogled
*p overflaten var alt rolig je
* Naizgled je sve bilo mirno
*under overflaten , kr iz-

overflatebehandling

374

nutra, ispod povrine

* forsvinne fra jordens overflate c
> * nestati bez traga
overflatebehandling -enj-a Ar
povrinska obrada
overflatetemperatur -en
* povrinska temperatura
overflod -en , * izobilje, obilje
i overflod y , * u (iz)obilju, napretek
ha penger i overflod y /
k imati novca u izobilju/napretek
Her er drikkevarer i overflod
/ * Ovdje ima napretek pia/
pia u izobilju
overflodssamfunn -et, pl. - k
drustvo izobilja
overflyvning -en (mil.) () * nadlijetanje (aviona)
overfldig -e A , * suvian
Komentarer er overfldige je cy -Ar Svaki komentar je suvian
overfor PREP
1) (tvers overfor) (), kc
nasuprot (neemu), suelice
huset overfor oss * kua
nasuprot naoj
Med ett stod vi rett overfor hverandre
CMO ce y Ar Najednom smo se
nali licem u lice
2) (i forhold til) () k prema
(neemu)
hennes flelser overfor ham
* njezini osjeaji prema njemu
vare rlig overfor seg selv
* biti iskren prema samome ebf .
3) ~* st overfor noe ce ,
, || ce
nalaziti se pred neim, imati pred sobom,
suoavati se || suoiti se s neim
Vi str overfor store oppgaver ce
kc Nalazimo se pred velikim
zadacima
overforbruk -et * preko- mjerna.potronja
overfylt -e A , , -k prepun,
pretrpan, krcat
Bussen var overfylt je *
Autobus ie bio pretrpan
overflsom
-me A pTeo^jetljiv
pverfr|e -te V
//'- -k prenositi || prenijeti
Programmet overfores i radio ce
* Program se prenosi preko radija
Rottene overforer smitte
takori prenose zarazu
AIDS kan overfores gjennom blod ce
* SIDA se moe prenijeti
krvlju
2) (flytte) || , II Ar prebacivati || prebaciti, premijetati II premjestiti
Han ble overfort til et annet fengsel je

overgrodd
y k Prebaen je u drugi zatvor
overfore penger til en annnen konto
* prebaciti novac na drugi
raun
3) overfore blod /
kr vriti/davati transfuziju krvi
overfring -enj-a
1) , * prijenos, prenos, prenosenje
direkte ' TV-overfring '
Ar direktan prijenos preko televizije
overforing av smitte * prenoenje zaraze

2) (forflytting) , , * premjetaj. prebacivanje

3) blodoverfring * transfiizija
krvi
overfrt -e A
V (flg-) , Ar prenesen, figurativan
/ overfort betydning y Ar u
prenesenom znaenju
2) (forflyttet) , * prebaen, nijet
overgang -en
1) -Ar prijelaz, prelaz
p overgangen mellom middelalderen og nyere tid
* na prijelazu
iz srednjeg u novi vijek
Billetten gir rett til en overgang
Ar K a r t a vrijedi za jedan prijelaz
fotgjengerovergang * pjeaki
prijelaz
2) (overgangstid) ,
* prelazni period, privremeno stanje
overgangsalder -en
1) (pubertet) * pubertet
2) (om kvinner) Ar klimakterij
Hun er i overgangsalderen je y * O n a je u kiimakteriju
overgangsbillett -en Ar prijelazna
karta
overgangsordning -en * privre
meno rjeenje
overgi -gav, -gitt || kc predavati
II predati
overgi seg til fienden ce Ar
predati se neprijatelju
overgi seg til ^/ ce . ^ predati se sudbini, prepustiti se sudbini
overgi seg p nde og unde ce
predati se na milost i nemilost
overgrep -et k nasilje
nazistenes overgrep mot jodene
* nacisticko nasilje nad idovima
beg overgrep mot noen
Ar izvriti nasilje nad nekim
overgrodd -e A , * zarastao,
obrastao
Hagen er helt overgrodd med ugress je y Ar Vrt je p o t p u n o zarastao

overg

overlate

375

u korov
overg -gikk, -gtt V || Ar
nadmaiivati || nadmaiti, preraaivati || premaiti
Hun overgikk seg selv je
Ar Premalila je sarau sebe
overhalle -te V
1) (om skip) ()
* vriti generalni remont (broda)
2) overhale en motor * izvriti generami popravak mo tora
overhaling -en
1) (mar.) Ar remont broda
2) (motor-) -Ar gene
ralni popravak motora
3) (rulling) * naginjanje
Bten tok en overhaling ce
* Brod se nagnuo na jednu stranu
4) (skjenn) Ar grdnja, karanje
* gi noen en overhaling * izgrditi
nekoga na pasja kola
overhod|e -et
familiens overhode * glava obitelji
statsoverhode Ar ef drave
den romersk-katolske kirkes overhode
* poglavar rimokatolike
crkve
overhodet ADV
1) * uope
Han har overhodet ikke gitt livstegn fra seg
* Nije uope dao glasa
od sebe
Har du overhodet prvd finne ham?
? * Jesi h ga uope
probao pronai?
2) hvis overhodet ako ikako, ako iole
Jeg kommer hvis jeg overhodet kan
* Doi u ako ikako mogu
3) Overhodet ikke! ! !
! Ar N i k a k o ! Nipoto! Ni za ivu glavu!
overhold|e -et V ce, ce (era) * driati se, pridravati se (neega)
overholde fristen ce , y
* drati se roka, zavriti u roku
overholde reglene ce Ar
pridriavati se pravila
overhud -en (anat.) k epiderma
overher|e -le Vm
1) (ignorere) , -k ignorirati,
precuti
Han overhrte bemerkningen ce
* Pravio se da nije uo primjedbu
2) (hore tilfeldig) () * (slucajno)
uti
Jeg overhrte det i trikken
'rluo sam to u tramvaju

brzoplet
Vi vil ikke gjre noe overilt He * Ne elimo se prenagliti
Det var en overilt beslutning To je
To je bila brzopleta odluka
handle overilt Ar prenagliti se
overingenier -en Ar glavni inenjer
overjordisk -e A
1) (som er over jorden) -Ar nadzemni
de overjordiske delene av en plante Ar nadzemni dijelovi biljke
2) (overnaturlig) - nadzemaljski

f overhnd || , || Ar ||
prevladati
ta overhnd || , || * ||
prevladati, || pretegnuti
Sykdomen tok overhnd je Ar
Bolest je prevladala
overilt -e A , * prenagljen,

overlate -lot, -latt V

1) || * preputati || prepustiti
Overlat det til meg * Prepusti
to meni
2) (gi) || * ustupad || ustupiti
Jeg overlot ham min plass

overkant -en
1) , * gornji rub, gornja
ivica
overkanten p vinduet *
gornji rub prozora
2) *i overkant av , ,
-Ar neto vie od, neto iznad, neto
preko
i overkant av 1000 kroner 1000
Ar neto iznad 1000 kruna
overkjev|e -en (anat.) / kr
gornja eljust
overklass|e -enj-a Ar visa klasa ..
overkomme -kom, -kommet V || * svladavati || svladati
Han kunne ikke overkomme angsten
* Nije mogao svladati tjeskobu
Det er umulig for meg overkomme alt He
"Ar Ne mogu sve stid
overkommelig -e A
1) (som kan utfres) * izvediv.
Det er nok overkommelig To je
Ar To je ipak izvedivo
2) (ikke for stor) , , * podnoljiv, pristupaan, dostupan
overkommelige priser Ar podnoljive cijene
overkropp -en (anat.) * gornji dio
trupa
med bar overkropp ro nojaca * gol do pasa
overlagt -e A (jur.) c * s predumiljajem
overlagt drap c -Ar uboj
stvo s predumiljajem
overlast -en
lide overlast , ce, , Ar doivjeti neu^godnosti, zlopatiti se, trpiu, biti oteen
overlast|e -et V || , || k pretovarivati ||
pretovariti, preoptereivati || preopteretiti
Mange sjfrer overlaster bilene
Ar Mnogi vozai pretovaruju
kola

overlege

376

Ar Ustupio sam mu svoje mjesto

overleg|e -en * primarijus
overlegen
-gne A
1) (suveren) , * nadmoan,
premoan
en overlegen seier * nadmona
pobjeda
vre noen overlegen y
Ar biti nadmoan u odnosu na nekoga
2) (hoven) , , , Ar
nadmen, bahat, uobraen, ohoi, uznosit
overlegenhet -en
1) (overmakt) , , *
nadmo, premo, superiornost
militr overlegenhet * vojna
nadmo
2) (hovmod) * nadmenost, bahatost
overlegg -et , * nakana, predumiljaj
med overlegg Ar namjerao
overIepp[e -enj-a * gornja usnica
overless|e -te V || Ar pretrpavati (I pretrpati
overlesset -e A A- pretrpan
overlesset med mbler Ar
pretrpan namjetajem
overlevje -de V
1) (leve lenger enn) ||
Ar nadivljavati || nadziyjeti
Hun overlevde sin man je
Ar Nadivjela je svoga mua
2) (beholde livet) || *
preivljavati || preivjeti
overleve en ulykke -Ar preivjeti nesreu
3) (oppretholde livet) || Ar opstajati II opstati
4) overleve seg selv , ,
- preivjeti, izii iz mode
overlevelseskamp -en Ar borba za
opstanak
overlevende S Ar preivjeli
overlist|e -etj-a V || Ar || nadmudriti
overlydsfly -et, pl. - * nadzvuni avion
overlydshastighet -en Ar nadzvuna brzina
overlykkelig -e A Ar presretan
overlr -et , () *
gornja koa na obui, naglavak
overlper -en, pl. -e Ar prebjeg
overmakt -en , ir premo, nadmo
ha overmakten Ar imati premo
boye seg for overmakten ce
A- povinovati se jaemu
kjempe mot overmakten ce * boriti se protiv nadmocnijega
overmann -en
Han fant sin overmann je
* Namjerio se na^jaega od sebe
vre noens overmann i noe -A- biti superioran nekome u neemu
Hun er hans overmann p dette omrdet je

overraske

* Ona mu je superiorna na tora podruju

overmann|e -etj-a V || -Ar || savladati
Tyven ble overmannet av politiet je * Policija je savladala kradljivca
Han ble overmannet av tretthet ra je
-Ar Savladao ga je u m o r
overmektig -e A Ar nadmoan
overmenneskelig -e A , -Ar
natovjeanski, nadljudski
overmenneskelige anstrengelser -Ar natovjeanski napori
overmoden-r, -dne A * prezreo
overmoden frukt Ar prezrelo voe
overmodig -e A Ar koji precjenjuje sebe
overmorgen S
i overmorgen * prekosutra
overml -et
1) til overml , , *
previe, suvie, prekomjerao
spise til overml Ar prekomjerno jesti
Han er til overml pliktoppfyllende je ca "-Ar Previe je savjestan
2) til (alt) overml , a , a
* povrh toga, i jo k tome, a k tomu
Til alt overml ble jeg ogs syk A ce
Ar Povrh toga sam se jo i razbolio
overmte ADV , ,
,
Ar izvanredno, krajnje, izuzetno,
neizmjerno
en
overmte
vennlig mottagelse
* izvanredno srdaan prijem
Han ble overmte glad se henne ce
je * Izuzetno se razveselio
to je vidi
overnatt|e -etj-a V || , ||
Ar noiti II prenoiti, | zanoiti
overnatting -en/-a Ar noenje
overnattingssted -et. pl. -er , Ar prenoite, mjesto noenja
overnaturlig -e A Ar natprirodan, nadnaravan
i overnaturlig strrelse y
* u natprirodnoj veliini
overordentlig 1 -e ADJ , * ogroman,
golem
en overordentlig mengde mennesker * ogromna gomila ljudi
overordentlige krefter Ar ogromne
snage
2
overordentlig ADV ir izuzetno
en overordentlig skarp kritikk
* izuzetno otra kritika
overordnet -e A * nadreden
en overordnet stilling Ar vii poloaj
de overordnede Ar pretpostavljeni
ha respekt for sine overordnede
-Ar potivati svoje pretpostavljene
overordnet ledd (gram.)
k nadreden skup rijei, nadreeni reenini dio
overrask|e -etf-a V

overraskelse

377

1) (forbause) || , II * iznenaivati || iznenaditi, uditi

II zauditi
Det overrasker meg ikke To *
To me ne iznenaduje
2) (overrumple) || , II * zaticati || zatei, iznenaivati
II iznenaditi
Vi ble overrasket av uvr je
* Zateklo nas je nevrijeme
overraske!s|e -en * iznenadenje
til min store overraskelse * na moje veliko iznenaenje
overraskende ADV
iznenaujue
et overraskende godt resultat
* iznenaujue d o b a r rezultat
overrekke -rakte, -rakt V || *
uruivati || uruiti
overrekke noen et diplom
uruiti nekome diplomu
overrekkels|e -en * uruenje
overren|ne -te V || * salijetati ||
saletjeti
Hun ble overrent av journalister cy je
* Saletjeli su je novinari
overrisl|e -etj-a V , * natapati, navodnjavati
overrisling -enj-a , natapanje, navodnjavanje
overrumpl|e -etj-a || ,
|| * iznenadivati || iznenaditi.
zaticati || zatei
Han lot seg ikke overrumple av den annens debattteknikk ra * Nije dozvolio da ga iznenadi sugovornikov nain rasprave
overrumplende AD V * iznenadaDet kom helt overrumplende p meg To je
c na y peopa * To mi je dolo s neba
pa u rebra
overrumpling -enj-a * prepad
ta ved overrumpling * zauzeti
na prepad
overs S
1) ha til overs * imati viak
Etter betaling hadde han 50 kr til overs
je 50 * N a kon plaanja preostalo mu je jo 50 k r u n a
2) fole seg til overs ce
osjeati se suvinim
3) ha noe til overs for noen
* osjeati simpatiju prema nekome
oversanselig -e A , * ekstrasenzoran (mimo normalnih osjeta), natulan, nadosjetilan
oversanselige fenomener * ekstrasenzorni fenomeni
overse -s, -sett V
V (go glipp av) || * previati II previdjeti
Jeg m ha oversett dette To
* To sam zacijelo previdio
Han overs en trykkfeil ce

overskudd

* Promakla mu je j e d n a tiskarska greka

2) (ignorere) , * ignorirati, prei preko
Hun overs meg totalt je
* Potpuno me je ignoriral
Jeg er villig til overse denne feilen
. * Spreraan sam prei
preko te greske
oversend|e -te V || , ||
, || k otpoiIjati II otposlati, slati || poslati, u p u d v a t i || uputiti
Saken oversendes Justisdepartementet ce
* Predmet se upuuje Ministarstvu pravosuda
oversette -satte, -satt V || *
prevoditi || prevesti
Tolken oversetter fra norsk til serbokroatisk
ca *
T u m a prevodi s norvekog na srpskohrvatski
Fritt oversatt betyr dette ... Ty y npe ... * To u slobodnom prijevodu znai
oversettelsje -en * prijevod, prevod
oversetter -en, pl. -e * prevodilac
oversikt -en * pregled
Han hadde fin oversikt over terrenget je
-k I m a o je dobar pregled
terena
Jeg skal gi en kort oversikt over problemet
* U k r a t k o u prikazati
problem
oversiktlig -e A * pregledan
oversjisk -e A * prekomorski
over skrevs ADV
sitte over skrevs p , ,
,
zajahati n a , zajaiti na, sjediti s nogama na obje
st rane, opkoraiti
Han satt over skrevs p bommen je * Sjedio je zajahavsi gredu
overskride -skred, -skredet V || npe, || k prekoraavati || prekoraiti, premasivati || premaliti
overskride grensen for det tillatelige
* prekoraiti granicu dozvoljenog
Utgiftene overskrider inntektene * Trokovi premauju prihode
overskride fartsgrensen
k- prekoraiti dozvoljenu brzinu
overskride sin myndighet * prekoraiti svoja ovlatenja
overskrift -en * naslov
overskrift over et kapittel /
k naslov poglavlja
avisoverskrift * novinski naslov
overskudd -et
1) (kon.) , * viak, dobit
Bedriften gr med overskudd
-k Poduzee ostvaruje viak
2) (fig-) /
viak energije/
snage

overskuddsmenneske

378

Hun har ikke overskudd til det /

* Ona nema energije/snage za to
overskudrismennesk|e -et, pl. -er ,
' * energina osoba, osoba koja obiluje energijom
overskuelig -e A -k dogledan
i en overskuelig fremtid y * u
dogledno vrijeme
overskyet -e A , Ar oblaan, naoblaen
overskyet vr , Ar oblano vrijeme, naoblaka
Himmelen er overskyet ce *
Nebo se naoblailo
overslag -et, pl. - , * proraun,
predraun
et overslag over utgiftene -Ar
predraun trokova
overstadig ADV
overstadig beruset y Ar u vrlo
pijanom stanju
/ overstadig godt humor y Ar u izuzetno dobrom raspoloenju
overstige -steg, -steget V || , || -k nadilaziti || nadii, premaivati || premaili
Det overstiger min konomiske evne To
* To nadilazi moje
novane mogunosti
Produksjonen overstiger ettersprselen -Ar Proizvodnja premauje potronju
overstyrmann -en (
) prvi oficir (na trgovakom brodu)
over|st -stod, -sttt V
f noe oversttt || c , || ce
, || ~k || svriti s neim,
II rijeiti se neega, || prebroditi neto
Det verste er oversttt je *
Najgore je prebrodeno
Det var fort oversttt je Ar Bilo
je brzo gotovo
oversvm|me -te V || ,
|| Ar preplavljivati ||
preplaviti, poplavljivati || poplaviti
Elven oversvmmet dalen je Ar Rijeka je preplavila dolinu
oversvmmels|e -en Ar poplava
oversykepleier -en, pl. -e
k glavna medicinska-sestra
oversdd -e A , * osut, posut
Himmelen var oversdd med stjerner ce
* N e b o se osulo zvijezdama
overta -tok, -tatt F || Ar preuzimati II preuzeti
overta ledelsen 'r preuzeti vodstvo
Snnen overtok grden je
Ar Imanje je prelo na sina
overtageIs|e -en * preuzimanje
overtak -et * prevlast
f overtaket p noen
* dobiri prevlast nad nekim

overveie
Ilden var i ferd med f overtaket je
. ce * Vatra je bila na putu da
prevlada. Vatra se poela nekontrolirano iriti
overtale -te V || , || * nagovarati || nagovoriti, || privoiiti
Hun lot seg overtale til det cy je TO Ar TJspjeli su je na to nagovoriti. Dala
se nagovoriti na to

overtalelsje -en , -Ar nagovaranje, nagovor

etter mange overtalelser
Ar n a k o n m n o g o nagovaranja
overtallig -e A Ar brojno nadmoan
en overtallig fiende
Ar brojno nadmoan neprijatelj
overtid -enf-a * prekovremeno r a d n o vrijeme
arbeide overtid -Ar raditi
prekovremeno
overtidsarbeid -et "Ar prekovremeni rad
overtidsbetaling -en
, * nadoknada za prekovremeni rad,
honorar
overtidstillegg -et Ar poveana tarifa za prekovremeni rad
overton|e -en (mus.), (fig.) Ar prizvuk
overtramp -et , -Ar neumjesnost,
kiks
overtre -trdte, -trdt || * kriti II prekriti
Han har overtrdt trafikkreglenes paragraf 8 je 8 o
A- Prekrio je lan 8 Zakona o javnom prometu
overtredelse -en
1) (det overtre) Ar krenje_
overtredelse av en lovparagraf
* krenje jednog lana zakona
2) (forseelse) * prekraj
beg overtredelser Ar udniti
prekrsaje
overtreffe -traff, -truffet V || Ar
nadilaziti || n a d i d
overtreffe forventningene -Ar
n a d i d oekivanja
overtrekk -et
1) -Ar preljev, preliv
iskrem med overtrekk av sjokolade ca
kr sladoled s preljevom od
okolade
2) overtrekk av en konto
* prekoraaj tekueg rauna
overtrekke -trakk, -trukket V
overtrekke en konto Ar prekoraati konto
overtro -en Ar praznovjerje
overtroisk -e A * praznovjcran
overvei|e -de V || k razraatfati II razmotriti
overveie en sak Ar razmotriti
stvar

overveielse

379

Har du overveid hva du skal gjore? ? * Jesi li dobro odvagn u o t o e uiniti?

overveiels|e -en ,
raz
matranje, premiljanje
etter nrmere overveielse - nakon poblieg razmatranja
etter mange overveielser - nakon mnogo premiljanja
ta noe under overveielse y * uzeti neto u razmatranje
overveiende A * pretean
den overveiende del av noe *
pretean dio neega
overveiende pent veer kr preteno lijepo vrijeme
overvekt -en
1) * teina iznad dozvoljene
betale overvekt > * platiti za prtljagu preko dozvoljene
teine
2) (fedme) , *
gojaznost, suvini kilogrami
trimme for f vekk overvekten
ce * vjebati da bi
se skinuli suvini kilogrami
3) (flertall) , ( ) *
veina, prevaga (kod glasanja)
med to stemmers overvekt ca *
sa dva glasa veine
overvektig -e A
1) (om person) * gojazan
2) et overvektig brev * pismo koje prelazi dozvoljenu
teinu
overve!d|e -etl-a V
1) (gjore sterk inntrykk p) || , || ,
II * II shrvati, || ganuti, || zadiviti
overveldet av sorg k shrvan bolom
All ros og hyldest overveldet ham je
* Bio je ganut
svim tim pohvalama i poastima
Han ble overveldet av det de sa je
cy * Bio je zadivljem onim sto
su rekli
2) (overse) || , II * obasipati || obasuti, prcplavljivati II preplaviti
Han ble overveldet med gaver cy ra no * Obasuli su ga poklonima
overveldende A , , ,
* impozantan, zadivijujui, golem,
ogroman
overveldende flertall / *
ogromna/goleraa veina
gjore et overveldende inntrykk

uiniti golem dojam

ovnskrok

et overveldende syn * impo

zantan prizor
overvettes ADV , k osobito, naroito
overvinne -vant, -vunnet V || , [| k prevladavati ||
prevladati, savladavati || savladati
overvinne alle vanskeligheter * prevladati sve potekoe
overvinnelsje -en ( ) * svladavanje (samoga sebe)
Det koster overvinnelse slutte ryke
* Odricanje
od puenja zahtijeva mnogo n a p o r a
Det kostet meg overvinnelse ... - .
pa ... -k Stajalo me napora da ...
overvintr|e -etl-a V > || *
prezimljavati || prezimiti
overvurder|e -te V || * precjenjivati || precijeniti
overvurdere sine krefter
* precijeniti svoje snage
overvre -var, -vrt V () *
prisustvovati (neemu)
Jeg overvar motet -k
Prisustvovao sam sastanku
overvk|e -et/-a/-te V , , * nadzirati, nadgledati, kontrolirati
Trafikkpolitiet overvker veiene no * Prometna policija nadzire putove
Kvaliteten overvkes nye ce
* Kvaliteta se paljivo kontrolira
overvkningspoliti -et ,
sluba sigurnosti, tajna policija
overvkningssatellitt -en * pijunski satelit
overomfintlighet -en * preosjetljivost
overomfintlighet mot pollen * preosjetljivost na polen
overes|e -te V || * obasipati ||
obasuti
overse medgaver * oba
sipati poklonima
ovn -en
1) (med brensel) * pe
vedovn pe na drva
paraftnovn - * pe lo-ulje
kakkelovn * kaljeva pe
2) (elektrisk) , -
grijalica, elektrina peica
vifteovn k kalorifer
panelovn
* plosnata elektrina grijalica na zidu
3) (stekeovn) , k penica,
sette kaken i ovnen y *
staviti kola u penicu
ovnskrok - * zapeak

380

padde

panelovn

P
padd|e -en/-a (zool.) () * (aba) krastaa
paddehatt -en
* skyte opp som paddehatter
* nicati kao gljive nakon kie
padl|e -et/-a V ( ) -Ar veslati
(kratkim veslom)
padle i kajakk y * veslati u
kajaku
paff A , , , * zgranut, zabezeknut, zapanjen, paf
Jeg ble helt paff * Ostao
sam zabezeknut
Pakistan (geogr.) * Pakistan
pakistaner -en, pl. -e (.),
(.) * Pakistanac (m.), Pakistanka (f.)
pakistansk -e A * pakistansk:
pakk -et
1) (neds.) , , , ,
* olo, bagra, ljam, gadija, gamad
2) *pikk og pakk , ce * sve
skupa, sve to se ima
Han tok med seg sitt pikk og pakk og gikk
je * Pokupio je sve svoje i
otiao
pakk|e' -en/-a
1) , . * paket, sveanj,
poiljka
avlevere en pakke til noen
-Ar dostaviti nekome posiljku
2) (samling av planer)
paket mjera
2
pakk|e -et - || k pakirati ||
spakirati
pakke kofferten k spakirati
koveg
pakke noe inn , ,
* zamotati neto, umotati neto
pakke seg godt inn ce k d o b r o
se umotati
pakke noe ned ,
( ) * spakirati neto, zapakirati neto (i spremiti negdje)
pakke noe om * prepakirati
neto
pakke noe opp / *
otpakirati/odmotati neto
* pakke sammen (fam.) ce ( )
* pokupiti se (i otii)
Pakk deg ull ! Mars vani!
tettpakket med noe * 1
neim
pakketur -en , * grupno putovanje u
aranmanu agencije
pakkis -en gromade
nagomiianog leda

pakning -en
1) (tekn.) , * brtvilo
gummipakning -Ar gumeno brtvilo za esmu
2) (emballasje) , * omot, ambalaa
originalpakning * originalna ambalaa
en tjuepakning 20 * paklo od
20 cigareta
pakt -en , kr pakt, sporazum, nagodba
slutte pakt med c * zakljuciti
pakt s
*/ pakt med y c k u skladu s
vare i pakt med tiden y c
* ii u korak s vreraenom
pal ADV
st pal stille * stajati kao
ukopan
ligge pal -Ar leati neporaino
palass -et, pl. -er * palaa
palatal -/, -e A , * palatalan,
nepani
pal|e -en (dial.) ( je )
Ar crni bakalar (dok je jo mlad)
palestiner -en. pl. -e (.),
(.) Palestinac (m.), Palestinka (f.)
palett -en () -Ar paleta (slikarska)
paljett -en k sljokica
pall -en * postolje
seierspall -Ar pobjedniko
postolje
palm|e -en -k palma
palmesndag -en ( ), -A- Cvjetnica (nedjclja prije Uskrsa), Cvijetna nedjelja
pamfilius -en
* vare en lykkens pamfilius ,
* biti tienik
sree, biti roden pod sretnom zvijezdom
pamp -en , kr buda, glaveina
fagforeningspamp * sindikalni
buda
panel -et. pl. -er
1) / -Ar drvena oplata/obloga
furupanel , -Ar
borova panelka, panel od borovine
2) (panelplate) - -Ar panel-ploa
3) (elekt.) c * ploa s prekidaima
4) (diskusjons-) - -Ar panel-diskusija
sitte i panelet -Ar biti lan
panela
panelovn -en Ar
plosnata elektrina zidna pe

panere

381

| -te V || pohati ||
spohati
pang I NT * bura
panikk -en kr panika
f panikk ce -k uspaniiti se, uspaniariti se
Han fikk panikk ra je * Uhvatila ga je panika
Det oppstod panikk je * Nastala
je panika
panikkartet -e A kc panian
panisk -e A , * panian, uspaniaren
panisk skrekk - panian strah
pann|e' -enf-a (steke-) * tava
* vre pott og panne , * biti sve i sva, biti tata-mata
2
pann|e -enf-a (anat.) * elo
rynke p pannen * namrtiti
elo
skyte seg en kule for pannen
y , ce * prosvirati si mozak metkom, ustrijeliti se
* renne pannen mot muren o
kc udarati glavom o zid
panneben -et * eona kost
pannekak|e -enf-a * palainka
pannelugg -en ( ) -k ike (na elu)
panser -et, pl. -e
1) (mil.) ( ) * oklop
(na ratnim vozilima)
2) (zool.) ( .) kc oklop
(kornjae i sl.)
3) (p bil) , - *
hauba, poklopac auto-motora
panserskip -et, pl. - -k oklopnjaa
panservern -et * protutenkovska o b r a n a
panservogn -en * tenk
1
pant -et
1) ,
zalog, polog
sette noe i pant z a l o i t i neto
2) (i fast eiendom) k hipoteka
2
pant -en * kaucija
flaskepant * kaucija za flau
pant|e -et V
1) (sette i pant \\ kc || zaloiti
2) (fast eiendom) ce
, * zaduiti se na nepokretnu imovinu, dati u hipoteku
pantebrev -et, pl. - * zalonica
panteln -et * zajarn na hipoteku
pantelner -en, pl. -e * vlasnik
zalagaonice
panterett -en kc zalono pravo
pantobligasjon -en * hipotekarno osigurana zadunica
pantjsette -satte, -satt V
* II zaloid
2) (fast eiendom) y , * dati u hipoteku, uzeti
hipotekarski zajam na n e t o '
pantsette huset

paraflnovn

* uzeti hipotekarski zajam na kuu

papegey|e -en (zool.) nanaraj ir papagaj, papiga
papjr -et, pl. -er
1) , * papir
et ark papir / kc list papira
linjert papir ca ic papir s crtama
2) (dokument) , * dokument,
isprava
falske papirer * lani dokuraenti
verdipapirer , xap kc vrijednosni papiri
papirforretning -en ,
* papirnica, trgovina pisaeg pribora
papjrkurv -en / ( )
* koara/korpa za papirnate otpatke
papirlapp -en , * cedulja,
listi papira, kartica
papirls -t, -e A
papirlst ekteskap (fam.) * divlji brak
papinnU|e -enf-a (fig.) kc birokracija
papirpenger pl. , ,
* novanice, banknote, papirnati novac
papp -en , ic karton, ljepenka
tjrepapp -, * terpapir, katranasta ljepenka
pappa -en * tata
pappadalt -en , ic razmaenko, tatin sin
pappagutt -en * tatin sin
pappesk|e -enf-a k kartonska ku
tija
par -et, pl. 1) (som horer sammen) n a p kc p a r
par og odde n a p * p a r i npar
et par briller ic naoale
De er et vakkert par Otra cy n a p * Oni su lijep
par
par om par y * u parovima
2) (noen f) * nekoliko
et par ord , nap
nekoliko
rijei, par rijei
et par limer , nap * nekoliko
sati, par sati
et par og tyve * dvadesetak
parabel -en, pl. -bier (mat.) ic parabola
parad|e -en * parada
paradeuniform -en ic p a r a d n a
uniforma
paradis -et
1) (rei.) paj raj
2) (barnelek) * nebo-pakao, kolica,
balerina
hoppe paradis ce ir igrati se
kolice, igrati balerinu, igrati se nebo-pakao
parafin -en
1) (kjem.) * parafin
2) (til lampe) ( ) * petrolej (za petrolejke)
3) (til ovn) -, * lo-ulje
parafinlamp|e -enf-a * petrolejka
paraflnovn -en /- * pe na Ibulje

paragraf

382

paragraf -en (jur.) , (,

.) * lan, paragraf (zakona, statuta i sl.)
1
parallell -en
1) , * paralela, paralelna erta
2) (sammenligning) , ~k uporedba, paralela
trekke en parallell ,
* povui paralelu, usporediti
2
parallell -elt, -e A * paralelan
paraply -en * kiobran
sl opp paraplyen / * otvoriti/rasklopiti kiobran
sl sammen paraplyen /
"k zatvoriti/zaklopiti kiobran
g med paraply k nositi kiobran
parasitt -en
1) (zool.), (bot.) , * nametnik,
parazit
2) (Jig.) * parazit
samfunnets parasitter
. *
drutveni paraziti
parasoll -en kr suncobran
parat ADJ , , k spreman,
pripravan. gotov
vatre/st parat til gjore noe
* biti spreman neto uraditi
d holde seg parat y ~k biti u
pripravnosti
pardans -en y k ples u parovima.
ples s partnerom
par|e -et V
1) (forbinde) , y , ,
k spojiti, sloiti u par, spariti, pomijeati
2) (om dyr) k pariti
pare hester k pariti konje
pare seg ce * pariti se
paringstid -enj- k doba parenja
parentes [parangtes] -en
1) k zagrada
Avslutt parentesen! ! * Zatvori
zagradu!
2) (fig-) k digresija
Etter en lang parentes kom han tilbake til saken
ce * N a kon due digresije vratio se na stvar
parer|e' -te V (avverge) * parirati
d parere et slag ,
* parirati udarac, uzvratiti udarac
2
parer|e -te V (lystre)
A parere ordre ce ,
k pokoriti se nareenju, posluati naredenje
parfym|e -en * parfem
parfymerfe -te V || kc
parfimirati || naparfimirati
parfymeri -et * parfimerija
pariser -en, pl. -e (.), (.)
* Parianin (m.), Parianka (f.)
panserloff -en dugaak
i tanak bijeli kruh

partere

park -en
1) * park, perivoj
2) (barnepark) , { ce

) * djeji park, zabavite (gdje se maliani
ostavljaju nekoliko sati dnevno na uvanje)
3) (samling kjretyer) bilpark kr vozni park
parker|e -te V
1) (trans.) * parkirati, || sparkirati
Han parkerte bilen foran huset je
kr Parkirao je kola pred kuom
d parkere ulovlig *
nedozvoljeno parkirati
2) (intrans.) ce * parkirati se, || spar
kirati s e .
parkering -enj-a kr parkiranje
Parkering forbudt! ! kr 2branjeno parkiranje!
parkeringsplass -en , * parkiralite, parking
parkett' -en * parket
fl legge parkett , *
parketirati
2
parkett -et (i teater) , * parket,
parter
parkettsliper -en, pl. -e (tekn.) , maina za
bruenje parketa
parkometer -t(e)ret, pl. -tre * parkometar
parktantje -enf-a
* osoba koja uva djecu u djejem parku
parlament -et , * parlament,
skuptina
parlamentariker -en, pl. -e ,
kr parlamentarac, lan skuptine
parlamentarisk -e A * parlamentaran
parlamentarism|e -en kr parlamentarizam
parlamentsmedlem -met, pl. -er /
, * ian parlamenta, poslanik
parlr -en
* rjenik najpotrebnijih rijei i fraza namijenjen turistima
parodi -en * parodija
en parodi p Shakespeare
-k parodija na ekspira
- part -en
1) (andel) , kr udio, dio
d ha part i et skip y
* imati udio u vlasnitvu broda
*for min part ce k to se mene tie
brorpart * lavovski dio
2) (i strid) * strana
begge parter -k obje strane
d forsone de stridende parter
* pomiriti zavadene strane
parterje -te V || , ||
() * sje'i || rasjei na
komade, dijeliti || razdijeliti na komade (meso)

parti

383

parti -et
1) (del) , * odlomak, dio
en bok med kjedelige partier c
* knjiga s dosadnim dijelovima
2) (varer) , * poiljka, stanovita koliina
et stort parti olabukser selges * vea koliina traperica na
prodaju
3) (gruppe) , * partija, stranka
politisk parti * politika
stranka
* ta parti for noen , * stati na neiju stranu, zauzeti
se za nekoga
4) (operarolle) (y ) -Ar uloga (u operi)
5) (omgang i spill) * partija
et parti sjakk * partija aha
6) et godt parti (
) * dobra partija (za enidbu ili udaju)
partikkel -en, pl. partikler
1) (del) * estica
radioaktive partikler -Ar dioaktivne estice
stovpartikkel ir estica praine
2) (gram.) , * rjeca
partilag -et. pl. - ir
rajesna partijska organizacija
partjpamp -en * partijski buda
partisan -en * partizan
partisipp -et (gram.) ir particip
presens partisipp ,
* particip prezenta, glagolski
prilog sadanji
perfektum partisipp ,
* particip proli, glagolski pridjey
partisk -e A * pristran
en partisk dommer ir pristran
sudac
partitur -et (mus.) ir partitura
partner -en. pl. -e
1) (medeier) y , * ortak u
poslu, partner
2) * partner
ekteskapspartner

*
brani
partner
party -et. pl. -er -Ar zabava, domjenak
g p party * ii na zabavu
parvis ADV y , y ir u paru, u parovima
parykk -en * perika, vlasulja
parykkmaker -en. pl. -e * vlasuljar
pasient -en (.), (.), (.), (.) * pa'cijent (m.), pacijenti (f.), bolesnik (m.), bolesnica (f.)
pasifiser[e -te V || , || * || umiriti,
II smiriti
pasj|e -en * p a i
pasjonert -e A , * pasioniran,
strastven
en pasjonert frimerkesamler
ir pasioniran sakuplja maraka
pasning -en (i fotball) , (

passe

) * pas, dobaaj lopte (drugom igrau)

1
pass -et (fjell-) () , * (planinski) prijevoj, prijelaz
2
pass -et (dokument) ir putnica, putovnica
utstede et pass * izdati, putnicu
kontrollere passene -Ar
proyjeravati putnice
vise passet * pokazati putnicu
3
pass -en (i kortspill)
melde pass (y ), (.)
ce, , * rei
dalje (u igri karata), (fig.) predati se, kapitulirati,
dii ruke od
Overfor slike problemer m vi melde pass
ce ir M o r a m o
se predati pred takvim problemima
4
pass -et (tilsyn) * uvanje
pass av barn ir uvanje djece
pass 5 S
Det er til pass for haml ! To je
! * Pravo neka mu bude! To je i zasluio!
fole seg til pass ce , ce
* dobro se osjecati, ugodno se osjeati
Jeg var ikke srlig vel til pass igr
* Juer mi bas nije bilo
najbolje
passasjle -en
1) (passering) * prolaz
gi fri passasje -k dozvoliti
prolaz
2) (gangvei) , * prolaz, pasaz
en trang passasje * tijesan prolaz
3) (avsnitt) * odlomak
4) (mus.) , -Ar pasa
passasjer -en, pl. -er (.), (.) (
) * putnik (m.), putnica (f.) (na ne
kom vozilu)
passasjerskip -et ir putniki brod
passat -en () * pasat (vjetar)
pass|e' -et/-a V
1) (harmonere) , , ce * pristajati, pasati, odgovarati, uklapati
se
Jakken passer til buksene * Sako pristaje uz hlae
Skoen passer utmerket
* Cipela odlino pristaje
passe sammen -Ar
pristajati j e d n o uz drugo
De passer godt sammen
* D o b r o si pau
passe inn i et monster ce y
* uklapati se u odreenu emu
2) (smme seg) , ir priliiti,
doliiti
Det passer ikke for ham snakke snn He
ir Ne prilii mu da tako govori
3) (vare beleilig) * odgovarati
Passer det at jeg kommer kl. 7?
? * Da li ti odgovara da d o e m
u sedam?
pass|e 2 -etj-a V
1) (se etter) , , * uvati,

passe

384

paziti, pripaziti
passe barn
uvati djecu
passe tiden * paziti na vrijeme
passe sine egne saker ~k
gledati vlastita posla
Pass deg selv! He ce y ! * Ne
mijeaj se u tuda posla!
Pass p! ! ! * Pazi! Pripazi!
Pass p sporre om det He o
* Ne zaboravi pitati o tome
Pass p deg selv! ce! ~k uvaj se!
2) passe seg (for noe) ce () *
uvati se (neega)
Pass deg for ham ra ce * Cuvaj ga se
Pass deg for svingen! * Pazi na
okuku!
3
passe ADV , * taman, dovoljno
passe stor , dovoljno velik, odgovarajue veliine
- passeffkTuOBOJbuo ,
* dovoljno peen, peen ba kako treba
Tre ukers ferie er akkurat passe pa je * Tri tjedna odmora je
taman dovoljno
bli passe sint ce * prilino
se naljutiti
Hadde du det morsomt? - A, snn passe! Je
? - . ! Je li ti bilo zabavno?
- Pa, tako!
passelig -e A , ,
* prikladan, odgovarajui, dovoljan
Om det n bare kom passelig med regn, ville avling
ene bli gode
Kad bi samo palo dovoljno
kie urod bi bio dobar
snn passelig , ,
, * podnoljiv, koji moze proci,
ne ba lo, osrednji
Forestillingen var snn passelig je
ir Predstava je bila osrednja
Han var passelig sint p oss je
ir Bio je prilino ljut na nas
passende A
1) (egnet) , ,
prikladan, podesan, odgovarajui
finne et passende sted / * n a d prikladno mjesto
noen passende ord *
nekoliko prikladnih rijed
2) (smmelig) , ir primjeren,
dolian
Jeg anser det ikke for passende ...
... * Smatram da ne dolid ...
/ Spania er det ikke passende for unge ugifte kvinner
g alene p dans
* U paniji se ne prilici mladim neudatim enama
da idu same na ples
passer -en, pl. -e (mat.) * estar
passerfe -te V
1) (om bevegelse) || ,
II * prolaziti || proi, prelaziti || p r e d
passere en bro * p r e d preko

patronisere

mosta
Romsonden passerte Venus je
* Svemirska sonda je prola kraj Venere
Vaktene lot ikke noen f passere
* Straiari nisu propustili nikoga
* passere revy ce y ir odvijati
se u sjeanju
2) (overstige) || * prelaziti ||
pred
Hun har passert forti r je *
Prela je etrdesetu
3) (skje) ce || ce, ce
II ce ir deavati se || desiti se, dogadati
se I) dogoditi se
Hva var det egentlig som passerte? ce
? * to se zapravo desilo?
4) (akseptere) || , || * doputati || dopustiti,
dozvoljavati || dozvoliti
Slikt kan man ikke la passere To

To ne moemo dopustiti
Det kan passere for denne gang
* Neka bude za ovaj p u t
passerseddel -en, pl. -sedler * propusnica
1

passiv -en (gram.) , * pasiv,

trpno stanje
2
passiv -/, -e A * pasivan
et passivt medlem ir pasivan d a n
passiv motstand ir pasivan otpor
passivitet -en * pasivnost
passkontroll -en ir pasoka kontrola
pastor -en
1) * pastor
2) (i tiltale og som tittel) * veleasni
patent -et ( ) * patent (na pronalazak)
ta patent p noe ,
* patentirati, prijaviti patent
patenter|e -te V * patentirati
pater -en, pl. -e () , * redovnik, fra
patetisk -e A * patetian
patriot -en , * rodoljub, patriot
lokalpatriot * lokalpatriot
patriotisk -e A , ,
ir rodoljuban, radoljubiv, patriotski
patron -en
]).(mil.) , , * naboj. metak,
fiek
los patron , ,
* slijep naboj, orak, manevarski metak
skarp patron ,
otar
naboj, bojevi metak
2) (til kulepenn) *
uloak za kemijsku olovku
patronbelt|e -et , * redenik, pojas za naboje, nabojnjaa patronhyls|e -enf-a ir ahura metka
parroniser|e -te V * patronizirati

patrulje

385

patruljje -en * patrola

g patrulje * patrolirati
patruljebil -en * patrolna kola
patruljer|e -te V , * pa
trolirad
Strket patruljeres hyppig ay politiet
y * Policija
esto patrolira u tom dijelu grada
patt|e' -en () ,
( ) * (ivotinjska) sisa, bradavica na
sisi (kod ivotinja)
patt|e -etj-a V ir sisati
Barnet patter melk * Dijete sie
mlijeko
patte p fingeren * sisati prst
pattebarn -et, pl. - , * dojene
pattebarn (pl.) , * dojenad
pattedyr -et, pl. - , * sisavac
pattegris -en , , kr odoje,
odojak
pauk|e -en (mus.) * timpan
paus|e -en , , * pauza, stanka,
predah
Ved pausen var stillingen 0-0 y je
0-0 * Rezultat u pauzi je bio 0-0
ta seg en pause , , * prekinuti rad, napraviti pauzu,
predahnud
pav|e -en nana * papa
* diskutere pavens skjegg
,
vodid nepotrebne diskusije, mlatiti praznu slamu
peantt [pi(a)nttj -en * kikiriki
pedagog -en * pedagog
pedagogikk -en * pedagogija
pedagogisk -e A * pedagoki
.
pedagogisk hyskole *
via pedagoka kola
pedal -en , * pedala, pedal
gasspedal rac, r a c * pedala
za gas, papuica za gas
2

pianopedal ir klavirska pedala

pedant -en , * pedant, cjepidlaka
pedantisk -e A * pedntan
peil|e -et V
1) (mar.) ,
ce ir odreivati poloaj, orijentirati se
2) (mle vskehoyde)
( ) * mjeriti razinu neke
tekuine (poraou-taparza mjerenje)
peilepinn|e -en
* tapi za mjerenje razine tekuine .
peilepinne for olje y *
mjera razine ulja u m o t o m
peiling --
1) (.) * odreivanje
smjera
ta peiling p , ce
* krenuti prema, usmjeriti se prema
* Vi tok peiling p motes kl. 8
ce y 8 * Nakanili smo se sastati
u 8 sati
2) (anelse) (fam.) * pojam

pendle

ikke ha peiling p noe o

* nemati pojma ni o emu
Jeg har ikke peiling! ! ir N e m a m
pojma!
peis -en () ir (otvoreni) kamin
tenne i peisen y ir naloiti vatru u k a m i n u
peishyll|e -enj-a -* okvir kamina
pek -et , * trik, smicalica
gjore noen et pek ir podvaliti
nekome
pek|e -te V
1) || () * pokazivati
II pokazati (prstom)
peke p noen () *
pokazati (prstom) na nekoga
2) (fis) || * ukazivati || ukazati
peke p et viktig moment /
- ukazati/upozoriti na vaan
moment
en debut som peker fremover
* debi koji obeava
Alt peker i retning av en varm sommer ir Sve nagovjetava
da e biti toplo ljeto
Det peker seg ut som den beste lsning To ce > * To se namee kao
najbolje rjeenje
pekefinger -en * kaiprst
* lfte en advarende pekefinger , yno * oporaenuti, upozoriti
pekepinn -en , ir indikacija,
indikator, pokazatelj
Det kan gi oss en pekepinn ... To " ... ir To nam moe posluiti kao indikacija ...
pels -en
1) (dyrepels) * krzno
* f p pelsen * dobiti batine
2) (pelskpe) , * bunda,
krzneni kaput
pelskraYJe -en / * krzne
ni ovratnik/okovratnik, krzno oko vrata
pelskp|e -enj-a , * bunda,
krzneni kaput
pelsmaker -en, pl. -e * krznar
pen -/, -e A
1) (om utseende) ir lijep
en pnkjole !~:1~1pent var ir lijepo vrijeme
2) (god) , , ir lijep, pristojan,
dobar
en pen sum / * lijepa/pristojna svota
en pen plassering (
) ir d o b a r plasman (na sportskoj ljestvici)
pendel -en, pl. -dier * njihalo
pendl|e -etj-a V
1) (svinge) ce, ce * klatiti se,
njihati se
* pendle mellom to ytterligheter
y * ii iz krajnosti u krajnost

pendler

386

2) (reise) ce y ( ) * voziti se u drugo

mjesto na posao (daleko od mjesta stanovanja)
pendler -en, pl. -e
* osoba koja dugo putuje do radnog mjesta
pendling -enj-a (
) -Ar putovanje do radnog mjesta (na
primjer jedanput tjedno kad se stanuje daleko od
radnog mjesta)
peng|e -en (jfr. penger)
*for en billig penge Ar za male pare
pengegrisk -e A / * lakom
na novac
pengehjelp -en , y Ar
novana pomo, pomo u novcu
pengeknip|e -en * novani
kripac
vare i pengeknipe y c *
biti u kripcu s novcem
pengelens -e A * bez novca
vare pengelens / ,
Ar ostati/biti bez novca, biti vorc
pengeplassering -enj-a , *
investicija, investiranje
penger pl. , , nape Ar novac, novci, pare
rede penger * gotov novac
ha penger p seg -Ar imati
kod sebe novaca
spille om penger y * igrati u novac
sette penger i noe y -Ar
uloiti novac u neto
bruke penger p noe
* trositi novac na neto
skaffe penger * smoi novac
* ha penger som gress
imati novca kao plijeve, imati p a r a kao blata
*Det er rene ord for pengene! ce ,
! * Tako se govori, pravo i zdravo!
*Det ble show for alle pengene To je
~ To je bio show vrijedan para
pengeseddel -en, pl. -sedler , Ar
novanica, banknota
pengeskap -et, pl. - k sef
pengeutpressing -enj-a , *
iznudivanje novca, ucjena
penn -en
1) *
penn og blekk kc pero i tinta
/^//, Ar napisati,
formulirati
Utredningen er fort i pennen av N.N je
H.H k Elaborat je napisao N . N
2) (kule-) Ar kemijska olovka
3) (fylle-) -, * naliv-pero,
penkala
pennal -et, pl. -j-er -Ar pernica
pennefr -/, -e A , ce Ar pismen, koji se zna pismeno izraziti
penneskaft -et, pl. - ( ) * dralo (za
pero)
pennevenn -en c ce *
prijatelj s kojim se dopisuje

peppersvenn
pens -en kr skretnica
pense -etj-a || * skretati j| skrenuti
pensel -en, pl. pensler
1) (i kunstmaling) , kr kist
2) (malerkost) / Aretka
za soboslikanje
pensjon [el. pangsjon] -en
1) (utbetaling) -Ar mirovina, penzija
leve'pa pensjon * ivjeti od
penzije
livsvarig pensjon * doivotna
penzija
g av med pensjon y , ce Ar otii u mirovinu/penziju
alderspensjon

Ar
starosna
penzija/mirovina
2) (kost og losji) -Ar pansion
full pensjon -Ar p u n pansion
pensjonat [el. pang-] -et , Ar pansionat, pansion
pensjonatskolte [el. pang-] -en ,
Ar penzionat, interaatska kola, internat
pensjoner|e [el. pang-] -te V Ar penzio- .
nirati, poslati u mirovinu
pensjonerte
statstjenestemenn

Ar umirovljeni dravni slubenici

pensjonist [el. pang-] -en (., .), (.) -Ar umirovljenik, penzioner (m., f.), penzionerka (f.)
* g over i pensjonistenes rekker y Ar otii u penzionere
pensjonskass|e -en *
zavod za penzijsko/mirovinsko osiguranje
pensjonspoeng pl. , - penzioni bodovi
pensl|e -etj-a V || ,
II (, ) Ar mazati ||
namazati, premazivati || premazati (kistom, etkicom)
'
Kakene pensles med smeltet smor ce npe * Kolai se premau rastopljenim maslacem
pensum -et, pl. pensa -Ar ispitno
gradivo

peon -en (bot.) (Paeonia) Ar bour

*rd som en peon -Ar crven k a o rak
pepp -en , , -Ar
ivahnost, energinost, iskriavost
en pike med pepp -Ar ivahna
djevojka
pepper -en Ar p a p a r
*Dra dit pepperen gror! ! ce!
* Nosi se!
pepperkak|e -enj-a c * paprenjak
peppermyntje -en (bot.) (Mentha piperita) ,
Ar metvica, paprena metvica
peppermyntesukkerty -et * pepermint
pepperm -en Ar usidjelica
pepperrot -en (bot.) (Armoracia rust kana) Ar
hren
peppersvenn -en , Ar stari mo-

per

387

mak, neenja
per (pr.) PREP
1) (ved hjelp av) , * preko, putem
Vi fikk forbindelse med ham pr. telefon
CMO y c * Stupili
smo u kontakt s njim telefonom
sende noe pr. bt ~ poslati neto brodom
2) (for hver) no * po
husleie p -1000 kroner pr. mned 1000
* stanarina od 1000 kruna rajeseno
75 kroner pr. deltager 75 no * 75
kruna po sudioniku
per capita no * po glavi
3) (ved tidsfrist) pr. omgende * smjesta
Betalingen forfaller pr. I. oktober
1. * Treba platiti do 1. listopada
perfeksjon -en , * savrenstvo, perfekcija
perfeksjonene -te V || *
usavravati || usavriti
Han perfeksjonerte seg i serbokroatisk
je * Usavrio je svoj
srpskohrvatski
perfekt -e A , kr savren, perfektan
en perfekt landing * perfektno
slijetanje
perfektum -et, (gram.)
perfekt
period|e -en
1) (tidsrom) , , -k razdoblje,
period, rok
/ en periode , - jedno
vrijeme, neko vrijeme
2) (gram.) () -k (sloena) enica
perl|e -enf-a , * biser; perla
* kaste perler for svin *
bacati bisere pred svinje
glassperle * staklena perla
perlehumr -et * sjajno raspoloenje ..
Han var i perlehumr je
* Bio je sjajno raspoloen
perlemor -et kr sedef
perlevenn -en , *
prisni prijatelj, d o b a r drug
De er ikke akkurat perlevenner

npHjatejLifl^Niu^ba velikrprijatelji

perm -en
1) (bokbind) () *'-korica (knjige)
en bok med stive permer ca * knjiga s tvrdim koricama
2) (omslag) , * fascikla, mapa
perm- - permisjon 2)
1
permanent -en ( ) * trajna
(ondulacija kose)
ta permanent / napraviti trajnu
2
permanent -e A , * trajan, stalan
permanent arbeidslshet -
trajna nezaposlenost
1

personalkontor

permanent oppholdstillatelse
* dozvola za stalni boravak
permisjon -en
1) (i arbeidslivet) () (odobren) dopust
ske om permisjon
* podnijeti molbu za dopust
f innvilget permisjon * dobiti
dopust
1-rig permisjon uten lnn * godinu dana neplaenog dopusta
svangerskapspermisjon *:
porodiljni dopust
2) (mil.) * odsustvo, dopust
Soldaten fikk innvilget permisjon je * Vojnik je dobio odsustvo
3) (mil.) (helge-) ,
izlazak, dozvola izlaska iz kasarne
Han fikk permisjon til sndag je
Dobio je izlazak do nedjelje
4) (permittering)
- privremeno otputanje radne snage
permisjonsvarsel -s(e)let, pl. -sier * najava privreraenog otputanja radne snage
permirterje -te V
1) (mil.) / , * dodijeliti odsustvo, dodijeliti
izlazak iz kasarne
Han er permittert til sondag je
* D o b i o je izlazak do nedjelje
2) (i fabrikk) * privremeno otpustiti radnu snagu
Halvparten av arbeidsstokken er permittert je *
Polovina radne snage je privremeno otputena
perrong -en * peron
pers S
mtte til pers , ce
* nemati drugoga izlaza, morati
se suoiti s neim
Du m nok til pers, du ogs je ,
* Sad je na tebi red, nema ti druge
perser -en, pl. -e * Perzijanac
persienn|e -en ( ) (c ) * (rebrasta metalna)
roleta (s unutarnje strane prozora)
persiil|e -en (bot.) * perin
persillekvast -en
kitica perina
persisk -e A * perzijski
person -en , * osoba, lice
et bord til fire personer stol
za etiri osobe
personene i et skuespill y - osobe/lica u kazalinom komadu
frste person entall (gram.) *
prvo lice jednine
/ egen person kr osobno, lino
juridisk person (jur.) k pravna osoba
personaI|e -et , , *
osoblje, namjetenici, personal
personalkontor -et * kadrovska

personalpolitikk

388

sluba
personalpolitikk -en * kadrovska politika
personalrom -met / * prostorija za o d m o r namjetenika/
osoblja
personalsjef -en * ef kadrovske slube, personalni ef
personalunion -en (pol.) ir personalna unija
personbil -en , -
osobna kola, osobni automobil
persondyrkelse -en * kult b'nosti
personell -et , * kadar, osoblje
teknisk personell * tehniko
osoblje
persongalleri -et (. y ) galerija likova (napr. u knjievnosti)
personifikasjon
-en , , * personifikacija, utjelovljenje,
olienje
Han er selve personifikasjonen av det onde je
* On je utjelovljenje/olienje zla
personifiser|e -te V , II , || * personificirati, utjelovljavati || utjeloviti, oliavati ||
oliiti
personlig -e A
1) , * osoban, lian
personlig frihet * lina sloboda
personlige data -k osobni podaci
personlig
ansvar

,
* pojedinana odgovornost,
lina odgovornost
personlig pronomen (gram.) *
lina zamjenica
Jeg kjenner ham ikke personlig Ja ra
* Ja ga osobno ne poznajem
2) (privat) , * privatan, lian,
osoban
av personlige grunner / *- iz privatnih razloga
en personlig sak k privatna stvar
personlighet -en , kr linost, osoba
Han er en meget sammensatt personlighet je
* On je vrlo sloena linost .
personnummer -et,gl. -f-numre ( ^__^_-- ) * matini broj (petoznamenkasti
broj koji se dodjeljuje svakora stanovniku N o r veke)
perspektiv -et, pl. -er * perspektiva
Det pner uanede perspektiver To * To otvara nesluene perspektive
pertentlig -e A
1) , * pedantan, uredan
Han er meget pertentlig je
Pretjerano je pedantan
2) (omhyggelig med utseendet) k dotjeran
en pertentlig herre

pikant

* briljivo dotjeran gospodin

kle seg pertentlig y k
biti dotjeran u odijevanju
pervers
-e A , , perverzan, izopaen, spolno nastran
pesje -te V , * dahtati, soptati. teko disati
puste og pese * dahtati
pessar -et, pl. -(-er (
) k dijafragma (kontracepcijsko sredstvo)
pessimism|e -en ir pesimizam
pessimist -en k pesimist
pessimistisk -e A , k
pesimistiki, pesimistian
pest -en * kuga, poast
* hate noen som pesten
mrziti nekoga iz d n a due
* Brennevin skyr han som pesten
Bjei od rakije kao od kuge
piano -et. pl. -er
1) (klaver) * klavir, glasovir
spille piano k svirati klavir
2) (til forskjell fra flygel) * pianino
pickup [pikkpp] -en
V (p platespiller) , k pikap
2) (liten lastebil) k kamionet
1
pigg -en
1) , ir bodljika, bodlja
Pinnsvinet har pigger inna ir Je ima
bodlje
* vende piggene ut ce, ce * naruguiti se, nakostrijeiti se
2) (spiss) * iljak
piggen p skistaven
* iljak na skijakom tapu
3) (p bildekk) , , avao, spajk,
klin
en bildekk med pigger ca /, k guma sa avlima/klinovima,
spajkerica4) (fjell-) * planinski vrh
2
pigg -e A y , , ,
, * u top-formi, svje. odmoran, oran,
io
fole seg pigg ce
* osjeati se odmoran i raspoloen
piggdekk -et, pl. - c /
-Ar-automobilska-mmia-S^yJima/klinovima, pajkerica
pigg|e -et V
pigge av (fam.) kr zbrisati
Pigg av! ! ce! Brii! Gubi se!
piggete A bodljikav
piggh -en (zool.) (Squalus acanthias) ()
* kostelj (riba)
piggskat|e -en (zool.) (Raja clavata)
() * raa kamenica (riba)
piggtrd -en ir bodljikava ica
piggvar -en (zool.) (Psetta maxima) ()
* rumba (riba)
pigment -et Hr pigment
pikant -e A * pikantan

pike

389

pikant smak * pikantan o k u s

pikante historier * golicavi
vicevi
ptk|e -en '
1) ("gift kvinne) -Ar djevojka
* pikenes Jens * miljenik ena
2) (en liten pike) * djevojdca, curica
Vi fikk en pike ir Dobili
smo curicu
en pike p tolv r
* dvanaestogodinja djevojica
3) (hushjelp) (gml.) , , * djevojka, kuria pomonica, sluavka,
slukinja
pikebarn -et , , *
nedorasla djevojka, klinka, mala
Gifte seg, hun? Hun er jo bare et pikebarn!
ce ! je ! * O n a da e se udati?
Pa ona je jo dijete!
pikenavn -et
1) (kvinnenavn) * ensko ime
2) (navn for ekteskap) ir djevojako prezime
beholde sitt pikenavn
* zadrati svoje djevojako prezime
pikk1 -en -Ar penis
2
pikk og pakk -et ce ir sve to se
posjeduje
ta med seg sitt pikk og pakk ca
* ponijeti sa sobom sve skupa
pikk|e -et/-a V || * kljucad ||
kljucnuti, vokati || voknuti
Smfuglene pikker i seg korn
* Pdice kljucaju zrna
pil1 -en
1) (til bue) ir strijela
skyte med pil og bue
* gaati lukom i strijelom
* fare avsted som en pil *
odjuriti kao strijela
2) (tegn) ir strelica
Pilen
viser
kjreretningen

* Strelica pokazuje smjer vonje

pil -en (bot.) (Salix) * vrba
pilar -en * s t u p
Broen er bygd p pilarer je
* M o s t je sagraen na stupovima
pil|e -te V
pile avsted * odjuriti
pilegrim ^--:*- hodoasnik
pilegrimsferd -en , * hodoace
pilk -en * vrsta povraza .
na trzanje
pilk|e -etf-a V , -Ar pecati povrazora na trzanje, cikati
pilke p isen y pecati
kroz rupu u ledu
pill|e' -en
1) (tablett) , * pil ula, tableta
g p piller * uzi
mati tablete za umirenje
sovepille * pilula za spavanje
nervepille * pilula za umirenje
2

pinebenk

* svelge den bitre pille

ir progutati gorku pilulu
2)
(prevensjons-) ir
kontracepcijska pilula
:
2
piU|e -etf-a V
1) (plukke) , , -Ar eprkati, prkati, akati
pille i maten no , ir
prkati po jelu, mrljaviti
pille seg i nesen no ,
Ar eprkati po nosu, akati nos
Fuglen piller seg () Ar
Ptica isti (kljunom)
* pille ved noe no Ar prkati po
neemu
2) (ribbe) || -Ar peruati ||
operusati
pille fjrene av en fugl Ar peruati pticu
pillrtten -t, pl. -rtne A
1) A: sasvim truo
2) (fig-) , ,
-Ar pokvaren do dna, pokvaren
do daske, do zla boga pokvaren
pilot -en () * pilot (aviona)
pils -en, pl. - , ,
Ar svijedo pivo
pimpje -etf-a V , Ar lokati, cugati
pinadod ADV * kvragu, dovraga
N m du pinadod ta deg sammen! , ,
ce ! Ar Daj se, kvragu, ve jed
nom sredi!
Han blir pinadod nodt til innromme det! ,
, ! -Ar On e to,
tako mi boga, morati priznati!
pinje1 -en
1) (pinsel) , Ar muka, tortura
den evige pine (rei.) Ar vjene m u k e
g til tannlegen var en pine for henne
je > Ar Otii k
zubaru je za nju bila prava tortura
* gjore pinen kort , * skratiti muke, brzo dokrajiti
neugodno
*Dd og pine! ! ! ! * Dovraga!
2) (legemlig) * bol
tannpine * z u b o b o ^
hodepine * glavobblja
^^/^^ -Ar-muiti
zlostavljati, kinjiti
pine dyr Ar zlostavljati
ivotinje
Det piner meg at... ... Ar M u d me da
* pine maten i seg c Ar s m u k o m
jesti
pine ut jorden () "Ar
iscrpsti do (obradivanjem)
pinebenk -en , * m u d l o ,
sprava za muenje
* legge noen p pinebenken
-Ar staviti nekoga na muke

pinje

390

* bli spent p pinebenken * biti

na mukama
pinj|e -en (bot.) (Pinus pinea) , ,
Ar pinija, pinj, pitomi bor
pinlig -e A
1) (ubehagelig) , , Ar neugodan, nelagodan
pinlig taushet * neugodna
utnja
en pinlig situasjon Ar neu
godna situacija
2) (omhyggelig) , Ar krajnji, pretjeran
Hun er pinlig nyaktig i sitt arbeid je
y Ar Krajnje je pedantna u poslu
Overalt hersket pinlig orden je npe Ar Posvuda je vladao pretjeran red
pinn|e -en
1) (trestykke) , . A- tapi, iap,
prut
vippe pinne (lek) " ce ( )
Ar prasickati se (djeja igra)
*stiv som en pinne ,
Ar ukoen kao kolac
* ikke legge to pinner i kors
, -Ar ne mrdnuti ni
malim prstom, ne poduzeti nista
* skyte en hvit pinne etter noe ,
, Ar kriiti neto, odrei se nade za neim
* ryke av pinnen c ,
* sletjeti s poloaja, izgubiti poloaj
* vippe noen av pinnen ,
Ar izbaciti nekoga iz igre, odstraniti nekoga
*d st p pinne for noen
, , Ar biti nekome na
stalnoj usluzi, slugatati, trckarati
2) (strikke-) Ar pletaa igla
3) (maskene p en pinne) y Ar red u
pletivu
4) (drink) (fam.) * aica pia
ta seg en pinne Ar gucnuti aicu
pinnekjett -et Ar suena
ovja rebarca
pinneved -en Ar drvca
za potpaljivanje vatre
* Bten ble knust til pinneved je y * Lada je bila smrskana u komadice
pinnsvin -et (zool.) * j e i
pins|e -en (rei.) (.) Ar Duhovi (pl.)
pinseaften -en Ar dan prije
Duhovske nedjelje
pinsedag -en ce
Ar jedan od dana kad se praznuju Duhovi
frste pinsedag Ar D u h o v s k a
nedjelja
annen pinsedag Akr Duhovski
ponedjeljak
pinsel -en, pl. -sier * muka
pinseliljle -en (bot.) (Narcissus poticus)
Ar sunovrat bijeli

pirke
pinsett -en kc pinceta
pinsevenn -en (rei.) , Ar pentekostist, pripadnik pentekostne crkve
pip -et, pl. 1) (om mus) Ar cijuk
*Det kom ikke s meget som et pip til protest
* Nitko nije ni
zucnuo u znak protesta
2) (om-fugler) Ar pijuk
3) (om vind) / () ~k fijuk,
zavijanje (vjetra)
pip|e' -enj-a
1) (snadde) * lula
ryke pipe Ar puiti lulu
2) (skorstein) , * dimnjak
Det ryker fra pipen ce / Ar
Iz dimnjaka se dimi/pui
3) (floyte) Ar frula
* danse etter noens pipe
Ar plesati kako drugi svira
*Da fikk pipen en annen lyd je
TOH. je -Ar Onda
je promijenio ton. O n d a je udario u drage ice
* stikke pipen i sekk ,
Ar spustiti ton, poslati skromniji
4) (orgel-) > Ar cijev orgulja
5) (bosse-) Ar cijev puske
2
pip|e pe(i)p, pepet V
1) (om dor) || /, Ar kripati || kripnuti/zakripati
2) (om vind) Ar zvidati
3) (om fugleunger) || kr pijukati I) pijuknuti
4) (om mave) Ar zavijati, kraljiti || zakruljiti
5) (om skudd) || , II / * zvidati || zazvidati, fijukati || fijuknuti/zafijuknuti
6) (om mus) , || / Ar ciati, cijukati || cijuknuti/zacijuknuti
7) (plystre) ( ), Ar zvidati (u znak negodovanja), fukati
pipe noen ut (,
), -Ar izvidati (govornika, loeg glumca), isfukati nekoga
Publikum pep je Publika je
zvidala
pipekonsert -en , Ar zvidanje,
fukanje
pipenokkel -en, pl. -nkler ( )
Ar cjevasti klju (za matice)
pir' -en (liten makrell) * mlada skua
pir -en (utstikker) , , Ar gat,
molo, pristanite
pirat -en rycap * gusar
piratutgav|e -en (
) * piratsko izdanje (koje kri
autorsko pravo)
pirk|e -etj-a V
1) (plukke) , -Ar eprkati, akati
pirke seg i tennene Ar akati zube
2

pirket(e)

391

pirke seg i orene / *

eprkati/akati ui
2) (tukle) * prkati
Hun bare pirket i maten je no
* Sarao je prkala po jelu
Nr systemet er godt skal man ikke pirke ved det
je , * Kad
je sistem dobar, ne treba ga dirati
pirket(e) -e A
1) (om person) , * sitniav,
cjepidlaka
Han er pirkete je * On je cjepi
dlaka
2) (om arbeid) * pipkav, bibav, bibljav,
pipav
A brodere er et pirket arbeid je
nocao * Vezenje je pipkav posao
pirr|e -etj-a V
1) (virke eggende) , , - golicati, poticati, pobuivati
pirre nysgjerrigheten Ar
golicati znatielju
pirre appetitten * poticati
apetit
2) (stimulere) , * nadraivati, stimulirati
seksuell pirring kr seksualno nadraivanje
pisk -en * bi
* vre under noens pisk
/ Ar biti pod neijom u z d o m
pisk|e -etj-a V
1) (sl med pisk) || Ar bievati || izbievati
dommes til pisking Ar biti osuen na kaznu bievanja
* piske opp stemningen , > Ar podjarivati
raspoloenje, raspirivati raspoloenje
*Han lop som et pisket skinn je /
/// T r a o je
k a o raahnit/kao bez due
2) (vispe) || Ar tui || istui
piske kremflote / kr istui
lag
3) (sl) , Ar ibati, udarati
Regnet pisket mot ansiktet je
Ar Kia je ibala lice
Regnet pisket mot ruten je y
Ar-^Gia^e-udarala-u-okno
~
~
piss -et (fam.) Ar piaka
piss|e -et V (fam.) || ce * piati
II popiati se
Hunden pisset oppetter lyktestolpen ce * Pas se popiao
uz stup uline svjetiljke
* pisse noen oppetter ryggen ce
y Ar uvlaiti se nekome u dupe
pissoar -et, pi -er -Ar pisoar
pistol -en Ar pitolj
pjattje -etj-a V , , *
blebetati, lupetati, trabunjati
pjattegs -enj-a (fam.) * blebetua

plagsom

pjokk -en , Ar malia, malian

pjolter -en, pl. -e ca
viski ili konjak pomijean sa sodom
pjusket(e) A
1) (ukjemmet) , , Ar razbaruen, racupan, raskutran
vre pjusket p hret Ar biti
racupan
2) (tufset) , -Ar jadan, slab
Han s pjusket ut je * J a d n o je
izgledao
pladask ADV
falle pladask p baken Ar
ljosnuti na stranjicu
* falle pladask for noen / ce
y , ce y * zatreskati se u nekoga, zaljubiti se do uiju u nekoga
plaff -et, pl. - Ar slabi prasak
plafFJe -etj-a k pucati
plaffe ned , Ar
oboriti iz oruja, skinuti
plaffe los p Ar otvoriti vatru
na
plag|e' -en
1) (med.) , > Ar tegoba, smetnja
2) (irritasjon) , >, Ar
neprilika, gnjavaa, smetnja
Det er en plage med alle disse skjemaene
cy -A- Ovi pusti formulari su prava gnjavaa
vre til plage , , >,
Ar zanovijetati, nervirati, dodijavati,
gnjaviti
*Dod og plage! ! k Sto mu m u k a !
3) (plagend) , , * napast,
pokora, m o r a
Han er en plage for sine omgivelser je
Ar On je prava napast
za svoju okolinu
2
plag|e -etj-a V
1) (pine) , , , , , * zanovijetati,
gnjaviti, dodijavati, ne dati mira
* plage livet av noen ()
Ar namrtvo izgnjaviti nekoga
2) (om sykdom, smerte) * muiti .
Han er plaget av tannpine ra *
Mui ga zubobolja
Hun er plaget av svnlshet je Ar
Miii je nesania
:
3) (om psykisk plage) , Ar moriti,
muiti
Han er plaget av bekymringer M o p e ra kr
M o r e ga brige
plagend -en , ,
kr gnjavator, napast od ovjeka, cimavica,
muitelj
plagg -et, pl. - , /
odjevni predmet, komad odjee
plagiat -et Ar plagijat
plagier|e -te V Ar plagirati
plagsom
-me A
1) (irriterende) Ar muan

plakat

392

plass

en plagsom hoste -k muan kaalj

2) (om menneske) , * zanovjetan, napastan, dosadan, gnjavatoran
Han er plagsom je . je
* On je zanovjetan
plakat -en * plakat

plant|e' -enj-a kr biljka

samle planter ( )
sakupljati biljke (za herbarij)
en hardfr plante * otporna biljka
*Du er meg en fin plante!
! * Ti si mi ba pravi, nema ta!

sl opp plakater / *
izyjesiti plakate
* Stykket er tatt av plakaten je c
-k K o m a d je skinut s repertoara
reklameplakat
k reklamni
plakat
1
plan -en
1) (strategi) , * plan, zamisao
utarbeide en plan k: izraditi plan
undervisningsplan * nastavni plan
legge planer -k planirati
d omgs med planer om noe y ()
* imati u planu (neto)
2) (tegning) * nacrt
3) (grunnplan) , * tlocrt, tloris
2
plan -et, pl.
1) (flate) , * ravnina,
ploha
2) (niv) HIIBO * razina, nivo
kryssende veier i flere plan ce jy - putovi koji se ukrtaju na
vie razina
mote p hyeste plan kr sastanak na najviem nivou
plan -/, -e A * ravan
en plan flate 1 * ravna ploha
Gulvet er ikke helt plant
Pod nije sasvim ravan
planer|e -te V || , || * II poravnati, izravnavati || izravnati
planere en tomt
poravnati zemljite za gradnju
planet -en
planet(a)
plank|e -en * daska
plankekjring -enj-a (fig.) , nocao -AMTitinski posao, lak posao
plankton -et * plankton
planlegge -la, -lagt V || *
planirati || isplanirati
planlegger -en, pl. -e * planer
planlegging -enj-a * planiranje
planls -i, -e ADJ k neplanski
planlst ADV
'
1) (uten plan) * neplanski
arbeide planlst * raditi ne
planski
2) (uten ml) * besciljno
Han gikk planlst omkring je *
Besciljno je lutao
planmessig -e A , no , *
planski, po planu, prema planu
plansj|e [plangsje] -en , y ,
* ilustracija, slika u knjizi,
ilustrativan crte
plantasjle -en * plantaa
plantasjeeier -en, pl. -e , * plantaer, vlasnik plantae

plant|e -etj-a V
1) (I * saditi || posaditi
A plante blomster * saditi cvijee
A plante et tre * posaditi drvo
A plante om en blomst * presaditi
cvijet
Omrdet skal plantes til med skog ce

Podruje e se poumiti
2) (plassere) || , || , ||
- fl zabiti u zemlju, || utaknuti, || pobosti
Amundsen plantet det norske flagg p Sydpolen
je
* A m u n d s e n je na Junom polu zabio
norveku zastavu

d plante seg foran noen ce

* postaviti se pred nekoga
3) (om hemmelig virksomhet) || , || , || * ubacivati || ubaciti, podmetati || podmetnuti, namjetati || namjestiti
A plante en spion kr ubaciti pijuna
A plante en bombe * podmetnuti bombu
plante bevismateriale , * podmetnuti
dokazni materijal, namjestiti krive dokaze
planteeter -en, pl. -e , * biljoder
planterik|e -et
biljni svijet
pIanteskol|e -en * rasadnik
plapr|e -etj-a V , , * blebetati, brbljati, lajati
fl plapre ut ce, , ,
ce, - izbrbljati se, oda ti
tajnu, Ianuti, izlajati se, rastrubiti
plapre i vei ce * raspriati se
1
plask -et, pl. - (y ) * pljusak (u vodi)
2
plask INT , * pljus, fljas
plask|e -etj-a V
1) (om regn) * pljutati
Regnet plasket ned je * Kia je
pljutala
^-4-plaske-i-vannet-6p4K&m-ec-y-*>:_
se u vodi
Barna plasker i dammen ce y
k Djeca se brkaju u bazenu
3) (om lyd) || , , * bukati || bunuti, pljuskati, zapljuskivati
1
plass -en
1) (sted) * mjesto
P plass! Ha ! Na svoja mjesta!
* vare p sin plass ,
kr biti na svom mjestu, biti u redu
*Det var ikke p sin plass si det til ham
.
* Nije bilo u redu da

plassere

393

plekter

plaster -t(e)ret, pl. -tre ir Haster

*som et plaster p sret , * k a o
utjeha, za utjehu
plastisk -e A * plastian
plastisk kirurgi * plastina
kirurgija
plasrpos[e -en ir plastina vreica
platan -en (bot.) (Platanus) * platana
plat|e -en
2) (sitte-) , * sjedalo, mjesto, sje1) (skive) * ploa
dite
grammofonplate ir gramoEr denne plassen ledig? Je OBO fonska ploa
? * Je li ovo sjedalo slobodno?
2) (koke-) , ( ) - ploa
ta plass , * sjesti, zauzeti
(na tednjaku), (fara.) plaha
sjedalo
3) (sjokolade-) * tabl
3) (rom) , * mjesto, prostor
en plate sjokolade ir tabl okoDet er plass til 15 *
lade
Ima mjesta za petnaestero
4) (logn) * l a i
spare plass * tedjeti na
* sl en plate ir slagati
prostoru
platespiller -en, pl. -e * gramofon
Gjr plass! ! ce! *
platina -et ir platina
Napravite mjesta! Sklanjajte se!
plattenslager -en, pl. -e , , ha god plass / *
, * varalica, prevarant, obimati dosta prostora/mjesta
manjiva, hohtapler
4) (torg) trg
plattform -en
byens plasser * gradski trgovi
1) (flat forhyning) , * 5) (stilling) , , * namjedij, platforma
tenje, sluiba, mjesto
2) (borings-) *
soke plass som vrelsespike
platforraa za buenje nafte
* traiiti namjetenje k a o sobarica
3) (perrong) * peron
6) (husmanns-) (hist.) , 4) (grunnlag) , ir platfor
- ~ sitno seosko imanje,
ma, osnovica
okunica seljaka-bezemljaa
politisk plattform * politiplasserfe -te V
ka platforma
1) (anbringe) > || , plattfot ADJ ir ravnih stopala
II , || *
Han er helt plattfot
postavljati || postaviti, smjetati || smjestiti, raspo* Ima p o t p u n o ravna stopala
reivati || rasporediti
plat -et , , * plato, visora plassere gjestene rundt bordet
van, zaravan
* posjesti goste za stol, rasporediti
pledd -et, pl. - ir pled, prekriva
goste za stolom
plei|e' -en
*Jeg kunne ikke riktig plassere ham
1) (steliy-Hzrz., * njega, njegovanje
ra ce * Nisam ga se mogao pravo sjetiti
2) (omsorg) , * staranje, briga
2
2) (om kapital) || ,
plei|e -etf-a V (stelle)
njegovati
* ulagati II uloiti, invesdrati
pleie syke * njegovati boles plassere penger i et foretagende
nike
y ir uloiti novac u poslovni
Blomster m pleies * Cvipoduhvat
jee treba njegovati
3) (okon.) plassere en ordre hos noen
pleie vennskap med noen
~ * r rTarucitrkodTfekoga
r - c HeKHM-^njegovati-prijateljstvos'nekim:
~~
3
4) (sport.) plassere seg ce * plasirati
plci|e -de V (ha for vane) , + obise
avati, znati
plassering -enf-a
P denne rstiden pleier det regne OBO
1) (det plassere) , , * U ovo doba godine
* smjetanje, smjetaj, postavljanje
obino kii
2) (sport.) * plasman
Hun pleide g lange turer je
3) (om kapital) , * investi . je . ranje, plasman
> * Obiavala je id na duge
plast -en * plastika
etnje. Odlazila je na duge etnje. Otila bi na duge
plastbelegge -la, -lagt V * plastifietnje
cirati
pleiehjem - sykehjem
plastbelagte tekstiler *
pleier -* sykepleier
plastincirane tkanine
plekter -t(e)ret, pl. -tre (mus.) * trzalica
mu to kaies. Bilo je neumjesno da mu to kaies
* sette tingene p plass *
raistiti stvari
* sette noen p plass je
, * pokazati nekome gdje mu je mjesto, sredi
ti nekoga adekvatnim odgovorom
Han kom p 1. plass je *
Zauzeo je prvo mjesto

plen

394

plen -en Ar tratina, travnjak

plenklipper -en, pl. -e , * stroj za ianje tratine, kosilica
plent ADV , Ar p o t p u n o , sasvim,
posve
Dette er plent umulig To je Ar To je jednostavno nemogue
svare plent nei Ar glatko odbiti
sette seg plent ned Ar bez
okolianja sjesti
plett' -en
1) (flekk) * mrlja
2) (feil) (flg.) Ar ljaga
*en plett p hans navn Ar
ljaga na njegovu imenu
3) (sted) Ar mjesto
Hvis noe gr galt, er han straks p pletten
y , je Ar A k o neto
nije u redu, smjesta je tu
plett -en Ar posrebren metal
skjeer og gafler av plett
Ar posrebrene lice i vilice
plett|e -et V (skjemme) || , || Ar kaljati || okaljati, || ukaljati
plettfri -//, -e A Ar besprijekoran
plettfri vandel Ar besprijekorno ponaanje
pleuritt -en (med.) ,
Ar pleuritis. upala porebrice, upala plune maramice
plikt -en , Ar dunost, obaveza
Plikten kaller! ! Ar Dunost zove!
oppfylle sin plikt -Ar
izvriti svoju dunost
plikt|e -et/-a V , ,
Ar biti duan, morati, biti obavezan
Elevene plikter rette seg etter ordensreglene cy ce
-A: Uenici su duni da se pokoravaju pravilima reda
pliktflelse -en Ar osjeaj dunosti
pliktig -e ADJ , Ar obavezan, duan
De er pliktige til gjore det / cy
TO Ar Obavezni/duni su da to uine
pliktoppfyllende A Ar savjestan
pliktvels|e -en (sport.) Ar
obavezna disciplina
z
plir\z~ le~V~(mysk) ^KiHpxaTir*-mirkatiplissskjrt -et * plisirana suknja
plog -en
1) (jordbruksredskap) Ar plug
kjore plog (om skilper) (
ce ) Ar koiti
nizbrdo (tako da sc prednji vrci skija primaknu)
2) (sn-) Ar ralica za raciavanje snijega
plogfurte -en ( ) * brazda (poorane zemlje)
plomb|e [plmbe/plombe] -en
1) (forsegling) , Ar plomba,
olovni peat
2) (tann-) * zubna plomba
2

plump

plomber|e -te V
1) (forsegle) || Ar zapeaivati || zapeatiti
2) (om tenner) () -Ar plombirati
(zube)
plomm|e -enj-a
1) (bot.) -Ar ljiva
2) (egge-) -Ar umanjak, umance
* ha det som plommen i egget
y Ar ivjeti kao bubreg u loju
pludr|e -etj-a V (om barn) , k gakati, gukati, gugutati
plugg -en
1) (tenn-) () * svjeica (motora)
skifte pluggene Ar promijeniti svjeice
* tenne p alle pluggene k planuti
2) (av tre) () Ar klin (drveni)
3) (telt-) Ar koli
4) (elektrisk kontakt) * utika
5) (gutt) , Ar buco, bucko
plugg|e -etj-a V
1) (sl i en plugg) II . || "Ar ||
zaepiti
plugge et hull pyny -Ar zaepiti rupu
2) (stikke inn) || Ar || utaknuti
plugge i stpselet y
Ar utaknuti utika u utinicu
plukk -et
Forstr du noe? - Ikke (d)et plukk
? - Ar Razumije li ita od
toga? - Ni zeru. Ni trunku
plukk|e -etj-a V
1) (sanke) || / * brati ||
ubrati/nabrati
plukke blomster Ar brati cvijee
2) plukke opp || , || * || podii,
II pokupiti
plukke opp fra gulvet c Ar pokupi
ti s poda
Han plukket opp en del nye fraser je
-Ar Pokupio je nekoliko
novih izraza
3) plukke ut || * izabirati
II izabrati
Plukk ut hva du vil -Ar Izaberi
to eli
4) (fikle) , -Ar prkati, eprkati
-plukke i maten no , Ar
prkati po jelu, mrljaviti
plukke nesen HOC Ar eprkati nos
5) (ribbe) || , ||
Ar erupati || oerupati, peruiti || operuiti
plukke en fugl -Ar oerupati
pticu
* plukke noen for penger / Ar operuati/oguliti nekoga
* ha en hne plukke med noen
c * imati nesreene raune s nekim
plump 1 -et (y ) * pljusak (u vodi)
2
plump -t, -e A
1) (uformelig) -Ar nezgrapan

plump

395

en plump neve * nezgrapna

aka
2) (uhflig) , * neotesan,
neumjcstan
en plump bemerkning *
neumjesna primjedba
plump' I NT * pljus
plump|e -etf-a V \\ (y ), || y
A- JI pljusnuti (u vodu), || pasti u vodu
*Der plumpet du pent i det! ce y !
A- Lijepo.si se u to uvalio!
* plumpe ut med noe ce, ce
* izbrbljati se, izlanuti se
plunder -etf-dret , * gnjavaa,
neprilika
Han hadde et svare plunder f sydd i knappen
ce je Ar Nagnjavio
se dok je priio. dugme
piundr|e -etl-a V ce || ce,
ce II ce'Ar gnjaviti se || nagnjaviti se,
muiti se || namuiti se s neim
Han plundret med f montert skapet ce
c * Muio se s montaom
ormara
pluralis -en (gram.) , Ar mnoina,
plural
pluskvamperfektum -et (gram.) ,
* pluskvamperfekt, davno
prolo vrijeme
pluss -et, pl. 1) (tegn) -k plus
Sett pluss foran tallet
Ar Sta vi plus ispred broja
2) (fordel) , , * plus,
prednost
Det blir et pluss for ham To
* To e biti plus za njega
pluss 2 ADV , -Ar vie, plus
Fem pluss to er syv cy * Pet
vie dva su sedam
Han fikk G+ p stilen je
* * Dobio je plus tri iz sastava
1
plutselig -e ADJ , , * iznenadan, nenadan, nagao
en plutselig bevegelse * nagla
kretnja
2
plutselig ADV , , , * iznenada, najednom, odjednom, iznebuha
//^/^--/^/------
Najednom ih je opazio
plyndr|e -et]-a V || . pljakati
II opljakati
plyndre en bank * opljakati
banku
plyndringstokt -et, pl. - Ar pljakaki pohod
plysj -en ( ) * pli (vrsta barsuna)
plystr|e -etj-a || , II * zvidati || zazvidati, fiukati
II zafiukati, zvidukati || zazvidukati, fukati ||
funuti
plystre p hunden nea -Ar
1

pokker

dozvati psa zvidukom

plystre etter jentene *
zvidati za djevojkama
Han plystret p en melodi je
Ar Zvidukao je j e d n u melodiju
plsen A Ar p o d b u o , podbuhao
fet og plsete Ar debeo/tust i
podbuo
ply|e -dej-et
1) II Ar orati || izorati
plye opp et jordstykke -k izo
rati oranicu
* plye havet * krstariti
morem
*Hun ployet seg gjennom massen ce
Ar Progurala se kroz gomilu
2) (med snplog) Ar
istiti ralicom za snijeg
plye veiene for sno ca * raiavati snijeg s putova
pocketbok [pakket-] -en uerraa Ar depna
knjiga
pod|e' -n
1) (bot.) k raladica, cjepika
2) (barn) (fam.) , , Ar
odyjetak, potomak, nasljednik, sini, podmladak
Det var en fin pode! ! Ar
K a k o krasan potomak!
2
pod|e -etf-a V
1) (bot.) || , || Ar kaleraiti || nakalemiti, cijepiti || zacijepiti
2) (fig.) II , || Air || nakalemiti,
II usaditi
Det gjelder pode gode vaner inn i barna
Ar Djeci treba usaditi
dobre navike
podekvist -en ir cijep(ak), kalem
podning -en , kr cijepljenje, kalemljenje poeng -et, pl.
1) , * bod, poen
2) (det vesentlige) , , Ar smiso,
bit, poanta
en historie uten poeng Ar pria
bez poante
Det er nettopp det som er poenget ce o
Ar Upravo se o tome radi
poengterje -te V || /, || Ar isticati 11 istai/istaknuti,
naglaavati || naglasiti
poesj -en
1) (diktekunst) , kr pjesnitvo,
poezija
2) (stemningsfullhet) , Ar po
ezija, poetinost
Han har sans for livets poesi Ar Ima smisla za poeziju ivota
pokal -en , Ar pehar, pokal
pokker -(e)n
1) , Ar dovraga, dodavola,
kvragu
Hva pokker vil du? , , ? Ar to,
dovraga, hoe?

pokkers

396

Han kan dra pokker i vold! ce r a ! * Neka se toraja u vraju mater!

Det gir jeg pokker i! ! Puca
mi prsluk za t o ! Ba me briga za to!
2) (forsterkende) * vraki, vraje
Han er pokker s smart je Ar
On je vraski pametan
pokkers ADJ , * vraji
en pokkers kvinne ,
* vraja enska
pol -en * pol
jordens to poler * dva zemaljska pola
den positive pol Ar pozitivni pol
* svinge mellom to poler ce
Ar kretati se izmedu dvije krajnosti
2
pol -et (fam.) Ar prodavaonica alkoholnih pia
ta en tur p polet y no *
svratiti u ducan po pice
polakk -en (.), (.) Ar Poljak
(m.), Poljakinja (f.)
polar -/, -e A Ar polarai
polarferd -en A: polarna ekspedicija
polarfront -en * polarna fronta
polarsirkel -en Ar polarai krag
polarstrk pl. Ar polarni predjeli
Polen (geogr.) Ar Poljska
polenta -en , -Ar ganci, pura, palenta
1

polerje -te V || /, II . ||
glaati II uglaati/izglaati, polirati || ispolirati, latiti II ulatiti
polere messing Ar polirati mjed
polert ris Ar glatka ria
*et polert sprk Ar ugladen jezik
poliklinikk -en Ar poliklinika
poliomyelitt = polio -en , Ar poliomielitis, djeja paraliza
polisje -en () -Ar polica (osiguranja)
p o l i t i -et
1) Ar policija
trafikkpoliti -Ar prometna
policija
2) (jag.) Ar milicija
politiforhr -et Ar policijsko
sasluanje
_
_
politikammer -et 1^
politiker -en, pl. -e Ar politiar
politikk -en Ar politika
politimann -en, pl. -menn , (.) -k policajac, Qug.) milicajac
politimester -en, pl. -e Ar ef policije
politimyndighet -en , Ar
policijski organ, policija
politisk -e A Ar politiki
en politisk fange Ar politiki zatvorenik
politistasjon -en Ar policijska
stanica
politistyrker pl. , -

portiere

Ar policijske snage, odredi policije

politivakt -en Ar policijska strla
pollen -ei (bot.) , , Ar polen,
pelud
polsk -e A * poljski
polstrje -et/-a , , * tapecirati, podstaviti, obloiti
polstrede mobler Ar tapecirano pokustvo
polyfoni -en (mus.) Ar polifonija, viseglasje
polygami -et , * poligamija, mnogoenstvo
polypp -en (med.) , Ar poiip, izrasIma
pomp -en
med pomp og prakt y cjajy, y cjajy
A- u svom sjaju, u p u n o m sjaju
pomp og prakt * rasko i pompa
ponni -en () Ar poni (konj)
pop [papp/popp] -en (mus.) n o n Ar pop
popcorn [pppkora] pl. ( ) Ar kokice (preno zrnje kukuruza)
poplin [papp-] -et () Ar popelin (tka
nina)
poppel [papp-] -en, pl. popler (bot.)
1) (Populus) * topola
2) (pyramide-)
(Populus italica) ,
Ar jablan, vitka topola
popularisere -te V Ar popularizirati
popularitet -en Ar popularnost
populr
-e A Ar popularan
por|e -en
1) (bot.) nopa Ar pu, pora
2) (i huden) nopa Ar pora
3) (pning) , Ar otvor, rupica
pornografi -en Ar poraografija
porselen -et , Ar porculan
porsjon -en
1) (om mat) , -Ar porcija, obrok
*Du fortjener en porsjon juling nop -Ar Zasluuje porciju batina
2) (mengde) , , Ar doza,~
koliina, porcija
en god porsjon flaks Ar dobra
doza sree
/ sm porsjoner y / k
u malim dozama/koliinama
port -en
~~~~1) (inngangsdor) Ar ulazn yrata, ulaz,
kapija
* jage noen p porten ,
Ar izbaciti nekoga van, najuriti
nekoga
2) (i slalom) Ar vrata
portal -en Ar portal
portemone -en ( ) * novanik
(za sitni)
portforbud -et / Ar policijski sat
portier [prtie] -en , Ar portir, vratar
nattportier Ar noni portir
portir|e [prtire] -en * zavjesa
na vratima

portner

397

portner -en, pl. -e , , , , * vratar, domar, kucepazitelj, zikua

porto -en * potarina, potanska pristojba
portotakst -en * potanska tarifa
portrett -et * portret
portrom -met / -k natkriven
ulaz/prolaz, veza
Portugal (geogr.) * Portugal
portugjser -en, pl. -e (.),
(.) * Portugalac (m.), Portugalka (f.)
portugisisk -e A -k portugalski
pores -/. -e A
1) (som har porer) , -k porozan, upljikav
Trekkpapir er porost je * Bugaica je porozna
2) (om jord, kake) , , ,
paxao kr rahao, rastresit
en lett og poros kake
lagan i rahao kola
poros jord * rahla zemlja
pos|e -en , . * vreica, kesica
en pose sukkerty * kesica bombona
plastpose / * plastina
vreica
ha poser under ynene *
imati podbule oi
* ha rent mel i posen ,
, iraati istu savjest,
imati mirnu savjest, biti posten
* tale rett ut av posen ,
kr govoriti iskreno, bez okolianja
*Man kan ikke f bde i pose og sekk He
jape * Ne moe imati i ovce i
novce
poset(e) A * p o d b u o
posete i ansiktet y * podbuo u licu
posisjon -en , , * poloaj,
pozicija, mjesto
positiv -en (gram.) -Ar pozitiv
2
positiv -et (fotogr.) * pozitiv
3
positiv -t, -e ADJ * pozitivan
positivt ADV
(oppmuntrende) kr pozitivno
Han uttrykte seg positivt om henne ce
o * Pozitivno se izrazio o njoj
-2)--(avgjort/^, " * zasigurno, sasvim sigurno
Jeg vet det positivt , -Ar
Sasvim sigurno to znam
1
post -en * pota
Han er ansatt ved posten -k Radi
na poti
med vanlig post * obicnom
potom
post -en
1) (stilling) , kr sluba, namjetenje
Hun tok seg post i byen je y
* Nala je slubu u gradu
1

potent

2) (p sykehus) * odjeljenje
3) (mil.) (), () * mjesto (straarsko), (izvidniki) poloaj
st p post , * biti
na strai, straariti
4) (sport.) * punkt
orienteringslp med fire poster - ca
k kros-kontri s etiri
kontrolna p u n k t a
3
post -en
1) (i regnskap) , k stavka, rubrika
2) (program-) ( ) * toka, stavka
(programa)
postanvisning -en kr potanska
uputnica
postboks -en * potanski pretinac
postbud -et, pl. - , -k potar, pismonoa, listonoa
post|e -etl-a V y ,
* baciti pismo u sandui, poslati pismo
postei -en -A: pateta
leverpostei * jetrena pateta
postgiro -en * potanski iro
betale regninger over postgiro
- * platiti raune
preko potanskog iro-rauna
postgirokonto -en, pl. -er/konti * potanski iro-raun
postkass|e -en/-a * potanski
sandui
postkontor -et. pl. -l-er -Ar pota, potanski
ured
postkort et, pl. - * dopisnica
postnummer -et ( )
* potanski broj (naseljenog mjesta)
postoppkrav -et * pouzee
. .
sende mot postoppkrav * pos
lati pouzeem
postordr|e -en k potanska
narudba
kjpe pr. postordre
* kupiti putem potanske narudbe
postordrefirma -et
kr firma koja prodaje svoju robu preko potanske narudbe
postsparebank -en * potanska tedionica
poststempel -et/-plet * potanski ig
postverk -et , * potanska
sTuba, posla ~ ~ ~
:

pot|e -en * apa, (fam.) capa

potens -en
1) (manns) * potencija
2) (mat.) * potencija
tre opphyet i tredje potens
tri na treu potenciju
potensial -et * potencijal
krigspotensial -Ar ratni poten
cijal
potensiell -elt. -e A , Ar potencijalan, mogu
potent -e A
1) (kraftig) , Ar snaan, moan

potet

398

2) (om mann) * potentan

potet -en * krurapir
stekte poteter * preni krurapiri
kokte poteter * kuhani krumpiri
potetavling -enj-a * urod krumpira
potetmos -en () * (mlijeni) pire od krumpira
potetsalat -en -k salata od
krumpira
potetskreller -en, pl. -e * noi za ljutenje krumpira
potetstapp|e -enj-a () *
(mlijeni) pire od krumpira
potetker -en * krumpirite
pott -en (i spill) (y ) * ulog (u igri)
pottask|e -en -k potaa
pottje -enj-a
1) (blomster-) * lonac za cvijee
2) (natt-) , , nona
posuda, tuta, kahlica, tutica
sitte p potte k sjediti na tutici
* sur som en potte kr dozlaboga mrzovoljan, zlovoljan
2
pott|e -etf-a V
potte om blomstene ||
(y ) * presaivati || presaditi
cvijee (u vei lonac)
potteblomst -en ce * cvijet
koji se gaji u loncu
pottemaker -en, pl. -e , * lonar
pottemakerkunst -en , *
lonarstvo
pottepIant|e -enf-a ce *
biljka koja se gaji u loncu
potteskr -el * krhotina
zemljanog lonca
p-pili|e -enf-a * kontracepcijska pilula
PR [pe-r] -en () , ,
* public relations, publicitet, reklama, propaganda
drive PR , , pe * propagirati, baviti se publicitetom
skaffe seg PR *
pribaviti si publicitet
pr. -* per

prat

* otvoriti privatnu ordinaciju

3) (erfaring) , * iskustvo, praksa
lang praksis kr dugotrajno
iskustvo
4) (sedvane) , * obiaj, uobiajena praksa
Det har altid vrt praksis at ... je
... * Oduvijek je bio obiaj da ...
prakt -en , cjaj * rasko, sjaj, velebnost.
divota
pomp og prakt * rasko i pompa
tom prakt cjaj * prazni sjaj
praktbind -et, pl. - () ir luksuzan uvez (knjige)
prakteksemplar -et, pl. - * sjajan
primjerak
et prakteksemplar av en mann *
sjajan ovjek
praktfull -fullt, -e A , , , * prekrasan, sjajan, veleban,
velianstven, boanstven
praktikant -en , * pripravnik, praktikant
Han er praktikant i barnehagen je
y kr On je pripravnik u djejem
vrtiu
praktiker -en, pl. -e * praktiar
praktiser[e -te V
1) , * biti na
praksi, biti praktikant
praktisere som lrer k
raditi kao nastavnik
2) (omsette i praksis) , y k prakticirati, primjenjivati u praksi
Praktiser n det du har lrt
* Primijeni sada to to si nauio
3) (om privatpraktiserende)

, * vriti privatnu
praksu, baviti se pozivom
Legen har sluttet praktisere je
" * Lijenik je zatvorio svoju
ordinaciju
praktisk -e A * praktian
ha praktisk sans *
imati smisla za praktino
praktiske arbeidsklr k
praktina radna odjea
*praktisk talt , , , *
praile -etl-a _1-11---*-11^-- gotovozamalOr-skorcvJnalone
praktstykk|e -et kr sjajan primje
vati
rak, veleban primjerak
praie en drosje -k dozvati taksi
pralje -te V ce * razmetati se
prakk|e -etl-a V
pralende A . -k razmetljiv, ko prakke noe p noen ,
operan
,
kr utrapiti neto nekome, naturiti nesto nekome,
pralhans -en * razmetljivac
uvaliti neto nekome
pram -men
praksis -en
1) (robt) ca ,
1) (mots. teori) * praksa
ir amac na vesla s plitkim dnom, un
i praksis y * u praksi
2) (lekter) ir slep
2) (yrkes-) * praksa
prangende A , , * koAdvokaten har en stor praksis
operan, razmetljiv, upadan
Odvjetnik ima mnogo klijenata
prat -en, i bet. 2) -et
pne egen praksis (om lege)
1) (samtale) , kr razgovor,
1

prate

399

premiss(e)

askanje
je * Nesrea
* sl av en prat * m a l o popriati
mu je jo uvijek otisnuta/urezana u sjeanju
komme i prat med noen c
3) (karakterisere) , ,
* zapoeti razgovor s nekim
II kr karakterizirati, dati
2) (lost snakk) , , , peat, proimati || proeti
* prie, prianje, brbljanje, naklapanje
et ansikt preget av sorg *
Det er bare prat To cy * To su
lice s peatom tuge, lice proeto tugom
samo puste prie
pregnant -e A , , * jezgroN har vi hort nok prat! ! * D o s t a
vit, koncizan, jasan
. brbljanja!
prek|e -te V
tomprat y * sipanje iz
1) (rei.) * propovijedati
upljeg u prazno
2) (fig-) , (.)
prat|e -etj-a V
* drati prodike, (fam.) soliti pamet
1) (samtale) ]| , 3) (prate) * brbljati
II * razgovarati || porazgovarati,
preken -en
priati I) popriati
1) (rei.) , kr propovijed, proVi pratet litt om vret o
dika
* M a l o smo popriali o vremenu
holde en preken * drati p r o 2) (skravle) * brbljati
povijed
Han prater 'i skoletimene *
) (fig-) , (.) * pre
Brblja na nastavi
dika, (fam.) soljenje pameti
prate tull , ,
3) (neds.) kr tirada
* govoriti gluposti, budaliti, lupati
prekestol -en * propovjedaonica
Ikke prat tull! He ! He !
prektig -e A , , , (fam.) * Ne brbljaj gluposti! Ne budali!
- sjajan, odlian, izvrstan, (fam.) famozan
prate seg bort ce, ce -k
prekr -t, -e A , , ,
raspricati se, zapriati se
, * kritian, vrlo teak, neizvpratmaker -en.pl. -e (.), (.),
jestan, nesiguran, ozbiljan
(.) brbljavac (m.), brbljavica (f.),
prekr matmangel *
eretalo (m.)
kritina oskudica hrane
pratsom
-me A , ,
Fire omkom ved ulykken og det er prekrt for to
* brbljav, razgovorljiv, priljiv
andre je y , a
Han var ikke pratsom av seg je .
je k Cetvero je poginulo u nes je * Bio je od malo rijei. Bio je
rei, a za dvoje je stnje neizvjesno
utljiv
prell|e -etl-a V
predikant -en * propovjednik
prelle av ce (), (.)
moralpredikant * moralizator
* odbiti se (tane), (fig.) ne ostavljati traga
predikat -et (gram.) kr predikat
*Alle fornrmelser preller av p ham He ra
* Ne diraju ga sve te uvrede'
.. .
prefabrikkert -e A kc prefabriciran
et prefabrikkert hus kr prepreludi|um -et, pl. -er (mus.) * preludij
fabricirana kua
premi|e -en
preg -et
1) (gevinst) , , kr nagra1) (karakter) , , , , *
d a , dobitak, premija
biljeg, peat, ig, dojam, znak
Frstepremie var en bil je
bre preg av noe ,
* Prva nagrada je bila automobil
, * tippepremie
kazivati znakove neega, nositi peat neega, svjedobitak na sportskoj prognozi
doiti o neerau
2) (forsikrings-) * premija
Huset brer preg av drlig vedlikehold osiguranja, pristojba
^
----^-Kua -pokazuje- p r e m i r l e ^ r e r m ^ r e j ^ e n ^ n p e S S i j e p a ' * premijera
znakove loeg odravanja
premier|e -te V , *
sette sitt preg p noe ,
dodijeliti nagradu, nagradivati
* dati svoj peat neDe tre beste utkastene premieres
emu, ostaviti traga na neemu
ce * Tri najbolja prijedloga
Turister setter sitt preg p byen
se nagraduju
* Turisti daju peat gradu
premieutdeling -en k dodjelji2) (p mynt) KOB, * kov, otisak
vanje nagrada
preg|e -et/-a V
premievinner -en, pl. -e * dobit1) (mynte) || * kovati || iskovati
nik nagrade
prege mynter * kovati novac
premiss(e) -en
2) (prente) || , || , || *
1) (i logikk) , *
II utisnuti, II otisnuti, || urezati
premisa, polazna pretpostavka
Ulykken str enn preget i hans hukommelse Hecbasert p falske premisser
2

prente

400

* zasnovan na pogrenim pretpostavkama

2) (betingelse) k uvjet
p mine premisser * pod
mojira uvjetima
p gunstige premisser & *
pod povoljnim uvjetima
3) (jur.) Hr obrazloenje
presude
prent|e -etj-a V
prente inn || , || , || k
II utisnuti, II usaditi, || utuviti
prente seg inn i erindringen ce y
k urezati se u sjeanje
Hvor ofte skal jeg mtte prente dette inn i deg?
?
Koliko ti puta to moram tuviti u glavu?
preparat -et, pl. -j-er Ar preparat
-te V Ar preparirati
preposisjon -en (gram.) Ar prijedlog
preposisjonsuttrykk -et (gram.) Hr
prijedloni izraz
presang -en , Ar poklon, d a r
presedens -en Ar presedan
skape presedens /
Ar stvoriti/napraviti presedan
Det finnes ingen presedens for dette To je npe * To je bez presedana
presenning -en
1) (vanntett duk) Ar cerada
2) (bil-) -Ar navlaka za kola
presens -et (gram.) , , Ar prezent, sadanje vrijeme, sadanjost
presentasjon -en
1) (introduksjon) , Hr
upoznavanje, predstavljanje
2) (fremstilling) >, Hr izlaganje,
prikaz
gi en presentasjon av noe ,
Ar izloiti neto, dati prikaz neega
3) (okon.) (, .) Hr
predoenje (rauna, mjenice i sl.)
presenter|e -te V
1) (introdusere) ||
( ) -Ar predstavljati || predstaviti (ne
koga nekomu)
Vi ble presentert for hans kone cy
k Predstavili su nas njegovoj
eni
.
2) (fremvise) || , || , || Ar predoavati ||
predoiti
Kelneren presenterte regningen je
Ar K o n o b a r je predoio raun
presentere en veksel -Ar pred o d t i mjenicu
3) (fremstille) || , I) Hr izlagati || izloiti, prikazivati ||
prikazati
presentere et problem * izloiti problem
4) (mil.) presentere gevr
, ( ) Ar

presse

drati puku na pozdrav, pozdraviti pukom {na

pocast)
president -en () Ar predsjednik
(drave)
presidentskap -et. Ar predsjednitvo
presis -r, -e ADJ
1) (eksakt) Ar precizan
en presis definisjon Ar precizna definicija
2) (punktlig) , Hr
toan, koji dolazi navrijeme
Han pleier vre presis je k Obino je toan
presiser|e -te V
1) (uttrykke nyaktig) ,
Hr precizirati, tonije formulirati
Uttalelsen m presiseres Hr Izjavu valja precizirati
2) (fremheve) || , , || isticati || istaknuti, precizirati, naglaavati || naglasiti
Jeg_ vil f presisere at ... ...
elim naglasiti da ...
presisjon -en , Hr tonost, preciznost
presisjonsarbeid -et nocao k precizan
posao
presist ADV
1) (nyaktig) , k precizno, tono
2) (akkurat) , , , y
k tono, sasvim, ba, u potpunosti
kl. 8 presist y 8 k tono u 8 sati
Det er ikke presist det samme To
Hr To nije sasvim isto
press' -et
1) (tvang) Ar pritisak
ove press p noen
Ar vriti pritisak na nekoga
motst presset ce * oduprijeli se pritisku
2) (tyngde) , , ()
Hr , optereenje, navala (posla)
Eksamen betyr et voldsomt press for mange
je > k Ispit je za
mnoge ogromno opterecenje
3) (kompresjon) Hr preanje
legge blomster i press k preiati
cvijee
press 2 -en ( )--4
prijelom (od peglanja na hlaama)
press|e' -en
1) (aviser og tidskrifter) Hr stampa, tisak
komme med en erklring til pressen
Hr dati izjavu za tampu
2) (trykkemaskin) Ar tiskarski stroj
3) (redskap) npeca Hr tijesak, presa
vinpresse npeca Hr presa za vino
2
press|e -etj-a V
1) (klemme) / || , 1> || , ||
, II , , || , ,
II Hr pritiskati/pritiskivati || pritis-

presse

401

nuti, gnjeiti || prignjeiti, stiskati || stisnuti, || zbiti,

II nagurati, gurati, tiskati, || pritijetiti
Han presset lommetorklet for ynene
je -k Pritisnuo je raaramicu na
od
Han ble presset fra alle kanter je
ca * Bio je pritijenjen sa svin strana
2) presse druer * tijetiti/
gnjeiti groe
presse saften av en sitron * iscijediti sok iz limuna
presse planter ( ) Ar
preati bilje (za herbarij)
i) (stryke) (
) * peglati pritiskanjem (uz prisutnost pare)
4) (ve ptrykk) || , || , || , || , || , , * prisiljavati ||
prisiliti, primoravati || primorati, prinuivati || prinuditi, iznuivati || iznuditi, navaljivati || navaliti,
forsirati, napinjati
Han ble presset til det / cy
ra TO * Prisilili/primorali su ga na to
presse penger av noen
-Ar iznuditi novac od nekoga
presse frem en tilstelse *
iznuditi priznanje
Svenskene presset hardt (sport) *-cy
* veani su otro navaljivali
presse motoren * forsirati
motor
presse stemmen -A: napinjati glas
presse gjennom || * || progurati
Han presset seg gjennom hullet ce

py ny Ar.Pfogiiro se kroz rupu

Han presset seg gjennom mengden je
Ar P r o k r d o si je put kroz
gomilu
presse en sak gjennom Ar progu
rati stvar
presse sin vilje gjennom
ir nametnuti svoju volju
presse ned
presse prisene ned -Ar
uzrokovati pad cijena
presse opp
presse noen opp i et hjrne y
y r a o * sa tjerati nekoga u kut
presse"p"HaBajbHBaTH, , , , , * navaljivati, forsi
rati, zahtijevati, urgirati, insistirati, salijetati
Han presset p f svar je py Ar Insistirao je na odgovoru
presse noe p noen *
nametnuti neto nekome
presse sammen || , ||
, || Ar sabijati || sabiti,
naguravati || nagurati, stiskati || stisnuti
Tre familier var presset sammen p et Ute rom
cy
* U jednoj maloj prostoriji bile su sagurane tri obitelji

prikk

presse leppene sammen -Ar stisnuti

usne
pressebyr -et * novinska agendja
pressefolk pl. ir novinari
pressefotograf -en - ir fotoreporter
pressefrihet -en * sloboda tiska/
stampe
pressekonferanse -en Akonferencija za tampu
pressemelding -enf-a -Ar izjava za
tampu
presserende A , Ar hitan, neodloan
prest -en , non Ar sveenik, (fam.) pop
sogneprest n a p o x Ar upnik
* g for presten ( ) Ar pohadati vjeronauk (kao pripremu za krizmu)
prestasjon -en () , ,
-A- (vrhunska) izvedba, dostignue, podvig
prestegjeld -et. pl. - , *
u p a , crkvena opina
prestekjole -en -Ar sveenika
mantija
prestekravje -en
1) () -Ar
bijeli (nabrani) sveeniki okovratnik
2) (bot.) (Chrysanthemum leucanthemum) OKO -Ar ivandca
prester|e -te V || , || , ||
* izvesti, uraditi, posdzati || postid
det beste han har prestert til n je
* najbolje to je dosad izveo
presteskap -et * svecenstvo
presteviels|e -en ( ) Ar zareenje (za sveenika)
prestisj|e -en , ir presti, ugled
tape prestisje Ar izgubiti
na prestiu
pretensjon -en ir pretenzija
preteritum -et (gram.) ,
-Ar preterit, prolo svreno vrijeme
prevensjon -en ,
Ar kontracepcija, spreavanje zaea
prevensjonsmiddel -mid(de)let. pl. -midler ir kontracepcijsko sredstvo
prevensjonspille -en , a Ar_pi 1 ula rotiy_zaea.J^ntra-^
cepcijska pilula
prevensjonsveiledning -en o Ar savjetovanje o kontracepciji
preventiv' -et , Ar prezervativ,
kondom
2
preventiv -t, -e A , /
-A- preventivan, koji predusree/spreava
en preventiv kur * preventivna
kura
1
prikk -en
1) (punkt) , , , -Ar
toka, tokica, piknja, piknjica, tufna
et stoff med hvite prikker c Ar tkanina s bijelim piknjicama

prikk

402

pris

prvenstveno pitanje
*Det stemmer p en prikk To ce y
primrt ADV , y Hr prven
Hr To se u potpunosti poklapa
stveno, u prvom redu
*/// punkt og prikke RO y , k do u
dlaku, sasvim
prins -en
*prikken over Ven OHO na ca1 ) H r princ
, ,
kronprins Hr prijestolonaHr ono to fali pa da bude savreno, posljednje
sljednik
dotjerivanje
2) (i fortellinger) , Hr kraljevi,
* sette prikken over Ven princ
te
* izvriti zavrno dotjerivanje
3) (fy ) (hist.) H: knez
2) (i billop) Hr kazneni bod
prinsess|e -enj-a
2
prikk -et, pl. - () * (lak) ubod
1 ) H r princeza
prikk|e -etj-a V
kronprinsesse Hr ena
1) (sette prikker) || k tokati
prijestolonasljednika
II istokati
2) (i fortellinger) Hr kraljevna, princeza
en prikket linje k tokasta erta
prinsgemal -en c 2) (stikke sm hull) , , ||
Hr princ oenjen s kraljicom na vlasti
* bosti, bockati, || probosti
prinsipiell -elt, -e A
prikke med en nl Hr bosti iglom
1 )
(vesentlig) , Hr na3) || , || , elan, principijelan
(I * acati || acnuti, bockati || bocnuti,
et prinsipielt sprsml Hr naelno
peckati || pecnuti
pitanje
Det prikker i huden n o * Bocka
prinsipiell enighet Hr naelna
me po koi
suglasnost
prikket(e) A , / * to2) (prinsippfast) Hr principijelan
kast, na tokice
av prinsipielle grunner , prikkfri -tt, -e A * besprijekoran
Hr iz principa, iz principijelnih
prikking -enj-a , * bockanje,
razloga
peckanje
prinsipp -et, pl. -j-er , , Hr
prikl|e -etj-a V * presadivati
princip, osnova, naelo, zasada
klice
prinsippene for rakettmotoren
prim -en , Hr
Hr principi raketnog motora
Vi er i prinsippet enige ce Hr U
mekan, slatkast smei sir od surutke
principu se slaemo
prima ADJ , , *
prvo razred an, prvoklasan
moralske prinsipper Hr moralen prima vare * prvoklasna roba
ne zasade
primitiv -t, -e A
* ri prinsipper ce , 1 ) (opprinnelig) , ,
Hr strogo se drati nakc primitivan, prvotan, poetni, osnovni
ela, insistirati na principima primitive behov Hr osnovne poen mann uten prinsipper *
trebe
ovjek bez principa
2) (uutviklet) , , Hr
prinsipprytteri -et Hr
primitivan, zaostao, divljaki
insistiranje na principima
Ikke var s primitiv! He !
priori ter I e -te V (),
k Ne budi tako primitivan!
() Hr dati prednost (neemu),
3) (enkel) , * jednostadati prvenstvo (neemu)
van, priprost
prioritering
-en

/,
en primitiv innredning
Hr davanje prednosti/prvenstva
(,
craHa)Jtjednostavnouredenje-(sobe7Stana)- ^-^--- ^
primitivitet -en Hr primitivnost
prvenstvo, prioritet, prednost
primo AD V , y Hr poetkom,
Saken gis hyeste prioritet Taj u prvom dijelu
Hr Taj prcdmet ima apsolutno
primo november Hr poetkom
prvenstvo
studenog
prippen -l, pl. pripne A , , ,
primus -en ( ) Hr primus
Hr krepostan, usiljen, sitniav, ukoen,
(aparat za kuhanje).
osjetljiv
primr -t, -e ADJ
pris 1 -en
1 ) (tidlig) , Hr poetni, rani
1 ) (det noe koster) H r cijena
sykdommens primre stadium faste priser Hr utvrdene cijene
Hr poetni stadij bolesti
til halv pris y Hr u pola cijene
2) (viktigst) , Hr primaran,
* sette pris p noen , , prvenstven
Hr cijeniti, tovati, uvaavati nekoga
det primre sprsml kc
* sette pris p noens tjeneste

pris

403

* biti zahvalan za neiju uslugu

*ikke for noen pris , no *
nipoto, ni pod koju cijenu
*for enhver pris -, no
* poto-poto, pod bilo koju cijenu
*Det er satt en pris p hans hode je
* Raspisana je ucjena za njega
2) (premie) * nagrada
vinne forste pris * osvojiti prvu nagradu
3) (lovprisning) , , *
velianje, hvaljenje, slavljenje
synge til Guds pris y * pjevati
u slavu Boga
Takk og pris! ! * Hvala Bogu!
2
pris -en
en pris snus * prstovet burrauta
prisavslag -et , , * pust, sniena cijena, rabat
prisbelonnje -et/-a V || *
nagradivati || nagraditi
en prisbelnnet film * nagraen
film
pris|e' -etI-a V
1) (skrive pris p) prise varer
-Ar ispisivati cijene na
prodajnim artikiima
2) prise seg ut av markedet
* izgubiti trite zbog visokih cijena
2
pris|e -te V , , -Ar hvaliti,
slaviti, veliati
prise Gud * hvaliti Boga
prise noen i hoye toner
-Ar hvaliti nekoga do nebesa
* prise seg lykkelig ce , ... * smatrati se sretnim, zahvaliti
Bogu da ...
prisfall -et -A: pad cijena
pris|gi -ga, -gitt V || (
) -Ar preputati || prepustiti (na
milost i nemilost)
vare prisgitt skjebnen ce Ar
prepustiti se sudbini
vare prisgitt sine fiender
- biti preputen na milost i nemilost neprijateljima
prislapp -en ca , ca
-A- etiketa s cijenom, naljepnica s cijenom
r
-prislistje
e/-fl-ueHOBHHK--Ar-cjenik
prism|e -et, pl. -er * prizma
prispolitikk -en -Ar politika.cijena
prisstigning -en / * porast/rast ci
jena
prisstopp -en * zamrzavanje cijena
prisutdeling -enj-a * dodjela na
grada
prisutjevning -en * nivelacija cijena
prisverdig -e A -Ar hvalevrijedan
prisekning -en * poveanje cijene
privat -e A
1) (mots. offentlig) * privatan
privat initiativ * privatna

produktiv
inicijativa
private naringsdrivende k privatnici
2) (mots. offisiell) , , , * lian, zaseban, intiraan, privatan
min private mening ,
* moje privatno miljenje,
osobno miljenje

privateid -e ADJ /
* u privatnom posjedu/vlasnitvu
privatist -en
Ar kandidat na ispitu koji nije
p o h a d a o redovitu nastavu
g opp til eksamen som privatist
-Ar polagati ispit
bez prethodnog pohadanja skole
privatundervisning -en , -A: privatna poduka, privatni satovi
gi privatundervisning i matematikk y
, * davati poduke iz matematike, poduavati u matematici
privilegert -e ADJ , -Ar
povlaten, privilegiran
vare privilegert -k biti privilegiran
privilegium -iet, pl. -ier , Ar
povlastica, privilegij
problem -et. pl. -f-er -A: problem
lose et problem ~k rijeiti problem
problemets kjerne -Ar sr problema
problematisk -e A -Ar probleraatican,
zakuast
problemstilling -en , >
Ar pristup problemu, gledanje na pro
blem
produksjon -en
1) (vareframstilling) , *
proizvodnja, produkcija
verdens produksjon av gummi
-Ar svjetska proizvodnja gume
2) (om kunstverk) , -Ar:
stvaralatvo, produkcija
hennes literare produksjon -Ar njena knjievna produkcija
3) (om film og 1.) * produkcija :
Filmen er en norsk produksjon je * Ovaj film je norveka pro
dukcija
nrodukt-e/^/:/-*r
~
. :
1) (vare) k proizvod
..
2) (resultat) , , -Ar pro
izvod, produkt, rezultat
Vi er produkt av arv og milj
* Mi smo produkt nasljea i
okoline
3) (mat.) -Ar umnoak, produkt
produktiv -t, -e A
1) (fruktbar) , * produktivan, plodan
Disse bildene ble malt i hennes mest produktive pe
riode cy y . -Ar Ove slike su nastale u njezinu

produktivitet

404

najplodnijera periodu
2) (verdiskapende) Hr produktivan
produktivt arbeid * produktivan
rad
produktivitet -en -A- produktiynost
produsent-en
1) * proizvoda
Prisen p kjott fra produsent har steget
je Ar Cijena mesu kod
proizvodaa je porasla
2) (film-) () Ar (filmski) producent
produser|e -te V
1) (framstille) || Ar proizvoditi II proizvesti
produsere papir Ar proizvoditi papir
2) (om kunstner) || , || Ar stvarati || stvoriti, || proizvesti
profesjonell -elt. -e A
1) (faglig) , Ar profesionalan, struan
2) (mots. amatr) * profesionalan
en profesjonell (sport.) Ar profesionalac
professor -en () Hr (sveuilini) profesof
professorat -et , Ar
profesura, profesorska katedra
profet -en -Ar prorok
profeti -en Ar proroanstvo
profil -en Ar profil
profilstl -et Ar profilni elik
profitabel -t, -ble A Ar unosan
profitt -en , Ar profit, dobit
profitterte -te V ce || ce, npo Ar koristiti se || okoristiti se, profitirati
profittere p noe * pro
fitirati na neemu
profitr -en Ar profiter
prognosje -" Ar prognoza
program -met, pl. -/-er
1) (trykt hefte) * program
Navnene str i programet y nporpa * Imena stoje u programu
2) (planfor virksomhet) , -Ar plan,
program
Hva
har^u^-programmeiSyMZJRiajmam^_
? Hr Sto ima u planu veeras?
3) (pol.) , Ar program, platforma
de politiske partiers programmer Ar programi politikih stranaka
4) (sending) , Hr emisija, pro
gram
5) (i teater) , - repertoar,
program
Stykket er tatt av programmet je c
H- K o m a d je skinut s repertoara
6) (data-) () H (kompjutorski) program
programleder -en, pl. -e (-) *

propaganda

voditelj (TV-programa)
programmer|e -te V H- programirati
programmerer -en, pl. -e
* kompjutorski programer
programvare -en , ,
Ar softver, programi, programska oprema
progresjon -en
1) (mat.) Hr progresija
2) (stigning) , H
postepen porast, napredovanje
progresjon i undervisningen
Hr postepen prijelaz od
lakeg gradiva ka teem
progresjon i beskatningen Hr progresivno oporezivanje
progressiv -/, -e
1) (om skatt) H progresivan
progressiv skatt H- progresivan
porez
2) (pol.) , H progresivan,
naprcdan
projeksjon -en Hr projekcija
proletar -en H pro leter
Proletarer i alle land, foren dere!
, ce! Ar Proleteri svih zemalja,
ujedinite se!
proletariat -et H- proletarijat
proletariatets diktatur
H diktatura proletarijata
promillje -en
1) (tusendel) , Hr tisuinka,
promil
2) (alkoholmengde i blodet) , - promil, koncentracija
alkohola u krvi
kjre med promille y H
voziti u pijanom stanju
Sjfren hadde promille je Hr ofer je bio pod utjecajem alkohola
promillekjring -en/-a Ar vonja pod utjecajem alkohola
promosjon -en ( ) H promocija (doktora znanosti)
promp|e -et/-a V (vulg.) || Hr prditi
II prdnuti
prompt -e , , Hr brz, hitan.
ekspeditivan
prompt levering _ ^ ^ - 4
tona dostava
pronomen -et zamjenica
relativt pronomen /
Hr odnosna/relativna zamjenica
ppekende pronomen Hr pokazna zamjenica
personlig pronomen * lina za
mjenica
ubestemt pronomen Hr neodredena zamjenica
refleksivt pronomen / Hr povratna/refleksivna zamjenica
propaganda -en Hr propaganda
drive politisk propaganda

propagandere

405

* vriti polidku p r o p a g a n d u
propaganderte -te V , * propagirati, vriti propagandu
propell -en , , * propeler, vijak,
elisa
proper -t, -pre A , /
k uredan, pristojno/dolino odjeven
proporsjon -en , k proporcija,
razmjer
proporsjonal
-e A , *
proporcionalan, razmjeran
omvendt proporsional
+ obrnuto proporcionalan
proposisjon -en * vladin prijedlog parlamentu
Regjeringen fremmet en proposisjon om vern av
vassdrag je o
* Vlada je podnijela prijedlog o zatiti vodenih tokova
propp -en , * ep, zapua
propp i orene y ; {dotter) ;
(orevoks) (med.) y * vata u uima;
(dotter) zagluenje; (orevoks) (med.) smola u uima
proppje -etj-a V
1) (tette) II ir || zaepid
proppe et hull * zaepiti rupu
2) (stappe) || * trpati || natrpati
proppe i seg mat y , ce trpad u se hranu, prederavati se
*proppet med lrdom * krcat znanja
proppfull -fullt, -e A * dupkom p u n
prosa -en ir proza
prosedyr|e -en
1) (jur-) , * pledoaje, iskaz
forsvarers prosedyre * pledoa
je advokata
aktors og forsvarers prosedyre (
) * pledoaje
(zavrni govor) dravnog tuioca i obrane
2) (rettslig fremgangsmte) *
sudski postupak
3) (fremgangsmte) , , * postupak, redoslijed, procedura
prosent -en kr postotak, procent
En stor prosent av ungdommen bruker alkohol Be
Velik postotak mladei pije alkoholna pia
12 prosent rente 12 * 12 posto kamata
hundre-prosent-cro nocrcrk sto'posto
prosess -en
1) (forlop) , TOK, *r proces, tok,
postupak
kjemisk prosess * kemijski
proces
produksjonsprosess kr proizvodni postupak
* gjore kort prosess med noen no
ir srediti nekoga po k r a t k o m
postupku
2) (jur.) * parnica
ligge i prosess med noen ce c
* parniciti se s nekim

protokoll

prosessfullmektig -en (jur.) () y

() * (zakonski) zastupnik u parnici (advokat, odyjetnik)
klagerens prosessfullmektig kr
zastupnik tuitelja
saksktes prosessfullmektig ,
* zastupnik tuenog, branitelj
tuenog
prosjekt -et
1) (utkast) (), , , *
projek(a)t, nacrt, plan, osnova
2) (foretagende) , , * projek(a)t, pothvat, poduhvat, istraivanje
sette i gang et prosjekt *
pokrenuti projekat
prosjekter|e -te V , *
projektirati
prosjektil -et , , * projektil,
zrno, tane
prospektkort -et * razgiednica .
prost -en
* crkveni predstojnik nadlean za vie upa u crkvenom distriktu
prostata [prstata] -en (anat.) * p r o s t a t a
prostituere -te V , || *
prostituirati, || obeastiti
prostituere seg ce, ce
* prosdtuirad se, baviti se prostitucijom
prostituert 5 * prostitutka
Mange prostituerte er narkomane cy * Mnoge prostitutke su narkomanke
prostitusjon -en * prostitucija
proteg| [sje] -en (.), (.) kr
tienik (m.), tienica (f.)
protein -et , * bjelanevina,
protein
protesje -en kr proteza
protest -en * protest, prosvjed
nedlegge protest k uloiti p r o test, prosvjedovati
protestant -en
1) (rei.) * protestant
2) (en som protesterer) ,
* demonstrant, protestant
protestantism|e -en
protestantizam
protesterje -te V kr protestirati, pro
svjedovati

:
:
protestere mot noe
* protestirati protiv neega
protesttog -et
protestna p o vorka
protokoll -en
V (regnskaps-) kr glavna knjiga poslovanja
2) (i skolen) () k (kolski)
dnevnik
3) (forhandlings-) * protokol
4) (referat) kr zapisnik
fore protokoll , * voditi zapisnik, biti zapisniar

prov

406

godkjenne protokollen Hr
prihvatiti zapisnik
5) (diplomatisk etikette) () Hr (diplomatski) protokol
folge protokollen , ce
Hr slijediti protokol, drati se protokola
prov -et, pl. 1) (fa.) , Hr svjedoanstvo, iskaz svjedoka
2) (bevis) Hr dokaz
gi prov p noe dati d o k a z
za neto
Han kom med det avgjrende prov je Hr D a o je odluujui dokaz
proviant -en , , , Hr ivene namiraice,
ive, hrana za put, zaliha hrane, provijant
provins -en
1) (landsdel) Hr pokrajina
2) (utkant) , Hr provincija, selo
ute i provinsen y , Hr u provinciji, na selu
provisjon -en , Hr vizija, procenat od zarade
ha provisjon av salget Hr imati proviziju od prodaje
provisorisk -e A , Hr privremen, provizoran
provokasjon -en Hr provokacija
provoser|e -te V || , Hr izazivati || izazvati, provocirad
provoserende A , Hr izazovan,
provokantan
prr(o) INT ( ) Hr curik (naredba
konju)
prut|e -et/-a V ce, ce ( ) Hr
cjenjkati se, pogadati se (za cijenu)
prute ned prisen Hr sniziti cijenu cjenjkanjem
prute p en pris ce o , ce
Hr pogadati se o cijeni, cjenjkati se
pryd -en , ypec Hr ukras, ures
prydbusk -en Hr ukrasni bun
pryd|e -etj-a V , , , ype Hr krasiti, ukraavati, resiti, ureavati
pryl -etj-en (.), Hr batine (pl.), ibe
f pryl ( ) Hr dobiti batine
(za kaznu)
_f en ordentlig omgang pryl Hr izvui postene batine
pryl|e -te V || , || , II ( ) Hr tui || istui,
ibati II iibati, batinati || izbatinati (za kaznu)
prv|e' -enj-a
1) (eksemplar) Hr uzorak
prover av drikkevannet Hr uzorci pitke vode
2) (med.) , , Hr pretraga, pregled, analiza
ta en blodprve , , Hr izvriti analizu
krvi, izvaditi krv, dati krv na pregled 3) (kjem.) o r a n , , Hr pokus,

prvelse

eksperiment, ogled
4) (av maskin) , , Hr pregled, provjeravanje, ispitivanje
5) (skole-) , , () Hr ispit,
test, proyjera (znanja)
best kjoreproven Hr
poloiti vozaki ispit
utsatt prove (i skolen) Hr popravni ispit
6) (i teater) Hr proba, pokus
generalprove Hr generalna proba
7) (prvning av noen) , Hr kunja,
proba
st sin prove Hr izdrati kunju
sette p prove Hr staviti na
kunju, iskuati nekoga
lslatelse p prve (jur.) Hr uvjetno putanje na slobodu
prv|e -de V
1) Hr probati, kuati
prove klr Hr probati odjeu
prove vin Hr kuati vino, probati
vino
Orkesteret prover kl. 12 y 12
Hr Orkestar ima probu/pokus u 12 sati
2) (sette p prove) || , ||
, Hr iskuavati || iskuati, ||
okuati, testirati
Jeg vil bare prve ham ra
Hr elim ga samo iskusati
prove saken ved en domstol
Hr iskuati predmet sudskim putem
prove lykken Hr okuati sreu
prove sine krefter ce, ce Hr
okuati se, oprobati se
prove elever Hr testirati uenike
prve en hypotese Hr testirati
hipotezu
3) (forske) || ,
Hr pokuavati || pokuati, nastojati
Jeg skal prove en gang til! !
Hr Pokuat u jo j e d n o m !
Prv ikke p det igjen! ce !
Hr Da se vie nisi usudio!
Han prvde komme til orde je
Hr Pokuao je doi do rijei
4) prve seg || Hr poku- avati II pokuati
Han prvde seg p henne je je
Hr Pokuao ju je osvojiti
De prover seg Hr Oni pokuavaju izazivati
prove seg fram
Hr eksperimentiranjem doi do rezultata
prove seg fram forsiktig >>,
Hr ispitivati teren, opipavati
tcren
prveklut -en (fig.) Hr pokusni kuni
prvels|e -en , Hr kunja, pokora
Turen hjem var litt av en prvelse y je Hr Vonja u povratku
je bila prava pokora
2

prverom

407

prverom -met (y ) * kabina za presvlaenje (u prodavaonici)

prveror -et, pl. - k epruveta
prverersbarn -et, pl. - y *
dijete zaeto u epruveti
pre ves kilt -et, pl. - privremena registarska tablica
prvestein -en , * kamen
kunje, mjerilo
prvestykk|e -et * uzorak
prvetid -enj-a (jur.) >
razdoblje uvjetnog putanja na slobodu
psoriasis -en (med.) ( ) k
psorijaza (kono oboljenje)
psykiater -en, pl. -e k psihijatar
en
psykiahi ~
* psihijatrija
psykiatrisk -e A * psihijatrijski
psykisk -e A , , k psihiki, duevan, mentalan
psykisk utviklingshemmet , * duevno zaostao, raentalno
retardiran
psykisk mishandling * psihiko zlostavljanje
psykoanalys|e -en k psihoanaliza
psykolog -en * psiholog
psykologi -en k psihologija
psykologisk -e A k psiholoki
psykos|e -en k psihoza
pubertet -en , , ja k pubertet, mladenastvo, adolescencija
publikasjon -en
1) (skrift) * publikacija
2) (det publisere) , k
objavljivanje, izdavanje
publikum -et
1) (tilskuere) , * publika, gledaoci
2) (tilhrere) * sluaoci
3) (ved utstilling) , * publika,
posjetioci
4) (folk) , * javnost, opinstvo,
publika
det brede publikum ,
* sira javnost, iroke mase
det kjpende publikum * kupci
5) (i offentlig institusjon) (.) * stranke
(pl-)
publiser|e -te V || ,
II * objavljivati || objaviti, izdavati || izdati
pudder -et , () Hr puder,
praak (kozmetiki)
pudding -en
1) (som dessert) kr puding
sjokoladepudding * puding
od okolade
2) blodpudding Hr vrsta krvavice
3) (som varm rett) k nabujak
rispudding k nabujak od rie
kjttpudding Hr nabujak od mesa
pudr|e -etj-a V || Hr-pudrati ||
napudrati

pumpe

pudre seg ce Hr napudrati se

puffle -etj-a V || * gurati || gurnuti,
rivati
II
rinuti
puffe til noen H- gurnuti nekoga
puffe seg fram ce k progurati
se naprijed
1
Ikke puff . H e rypaj ce! Hr Ne guraj se!
Han puffet meg ut av veien da det kom en bil je c je kr
O d g u r n u o me je s puta kad je naiao automobil
pugg|e -etj-a V || , (.)
II Hr bubati || nabubati, (fam.) trebati
II natrebati
pugge grammatikk Hr bubati
gramatiku
pugge noe utenat Hr
n a b u b a t i neto napamet
pugghest -en (.), (., .) bubalo (ra.), bubalica (m., f.)
puh INT yx, uh, uf
pukk -> pukkstein
pukk|e -etj-a V
1) (knuse til pukkstein) , Hr tucati ljunak, proizvoditi ljunak
2) (dekke med pukkstein)
||
Hr poljunavati || poljunati
3) pukke p sin rett
Hr u p o r n o zahtijevati svoja prava
pukkel -en. pl. pukler -k grba
* f p pukkelen Hr izvui batin
pukkelrygget -e k grbav
pukkstein -en , , Hr tucanik, graevinski ljunak, tucani
kamen
pulj|e -en (sport.) ( )
grupa (sudionika u natjecanju)
komme i pidje med ce y ca Hr
n a d se u istoj grupi s
pulk -en (y ) sanjke na
vuu (u obliku u n k a )
puls -en , Hr puls, bilo
ta pulsen , * izmjeriti puls, opipati puls
* fole noen p pulsen , - opipati nekome puls, ispipati ne
koga
pulsslag -et H- otkucaj bila
pulsr|e -enj-a (anat.) , Hr
arterija, ila kucavica
pult -en () Hr (kolska) klupa
pultost -en Hr
vrsta sira od o b r a n o g kiselog mlijeka
pulver -et, pl. - , Hr prah, praak
pulverkaftle -en y , - kr kava
u p r a h u , instant-kava
puma -en (zool.) k puma
pump|e' -enj-a , , , Hr
crpka, p u m p a , sisaljka
vannpumpe k crpka za vodu
sykkelpumpe Hr pumpa za bicikl
pump|e~ -etj-a V
1) , k crpsti, pumpati
Hjertet pumper blodet rundt i kroppen

pund

408

no * Srce pumpa krv po tijelu

pumpe opp en bilring () * napumpati (automobilsku) gumu
2) (tomme) j| * || ispumpati
pumpe magen -k ispumpati
eludac
3) (utsporre) || k ispipavati
II ispipati
Han pumpet meg for opplysninger je
* Ispipao je iz mene informacije
4) vare pumpa (fam.) ,
* biti iscrpljen, biti crknut
pund -et, pl. 1) (vektenhet) (453,6 rp) * funta (453,6 gr)
2) (myntenhet) * funta
egyptisk pund * egipatska funta
pund sterling k funta sterlinga
* forvalte sitt pund *
iskoristiti svoj talent
pung -en
1) (penge-) , * novanik za sitni, kesa
* straffe noen p pungen no *
udariti koga po kesi
* lose p pungen * odrijeiti kesu
2) (pose) , * kesica, futrola
tobakkspung * kesica za d u h a n
nokkelpung * futrola za
kljueve
3) (anat.) , * m u d o , monjice
4) (zool.) * tobolac
pungdyr -et, pl. - (zool.) * tobolar
pung|e -et/-a V
punge ut (med) (fam.) ,
* platiti, iznijeti pare na sunce
punkt -et
1) kr toka
frste punkt p dagsorden
* prva toka dnevnog reda
et svakt punkt , * slaba
toka, slaba stran
lyspunkt * svijetla toka
punkt for punkt ,
* od toke do toke, toku po toku
*/// punkt og prikke y , ,
* u potpunosti, do temelja, do u sitnice
*det springende punkt , ,
raaBHa-CTBap-^^rl-pmblen^,_bJL_stvari, glavna
stvar
2) (lypogr.) , (0,376.
) tipografska toka, punkt (0,376 mm)
m
3) (sted) * mjesto
/ denne teksten er det mange dunkle punkter
OBOM * U
ovom tekstu ima mnogo nejasnih mjesta
4) (jur.) () stavak (zakona)
punkterje -te V
1) (stikke hull p) || * || probuiti
Gutten punkterte ballongene je
* Djeak je probuio balone
2) (om bilringen) || ce, || ||
probuiti se, || ispuhati se

pusle

Hjulet punkterte ce . je
( ) * Kota se probuio. Pukla je
guma (na kotau)
Jeg har punktert ce .
je * Probuila mi se guma. Pukla mi je
guma
3) (sette prikker) kr istokati
punktlig -e A , je * toan,
koji je uvijek navrijeme
vare punktlig med betalingen y

biti toan u plaanju

en punktlig betaler k uredan
platia
punktum -et
1) ( ) k toka (pravopisni
znak)
* sette punktum for noe k
uiniti kraj neemu
*... og dermed punktum! ... c ! * ... i
dosta s tim!
*... og punktum finale!... ! * ... i gotovo!
2) (jur.) ( ) * toka
(zakonskog paragrafa)
punsj -en () * pun (pie)
pupill -en '(anat.) * zjenica
pupp -en (fam.) * sisa
pur -/, -e A , , k ist, prav, pravcat
den rene og pure sannhet
* prava pravcata istina
gjore noe av pur ondskap

uiniti neto iz iste zlobe
pur -en
pire
potetpur * pire od krumpira
tomatpur () *
(konzervirani) pire od rajica
puritaner -en, pl. -e * puritanac
purk -en (fam.) , * cajkan, policajac
purk|e -a * krmaa
purr|e' -en (bot.) * poriluk
2
purrje -etl-a V , / * urgirati, poslati opomenu/pournicu
Firmaet har purret p svar je
joj ce * Firma je urgirala da joj se
odgovori
purre p betalingen
() * poslati opomenu za plaanje
(rauna)
purrebrev -et , pismena opomena, pozurnica
pus -en , * maca, makica
en liten pus * mala maca
Pus, pus! , ! k Mic, mic! Mac, mac!
pusl|e -etj-a V
1) (drive med) ce, ce * baviti
se, zabavljati se
Han pusler med hagen i fritiden ce
y * Bavi se vrtom u slobodno
vrijeme
2) (tusle) || / *
ukati II zaukati/unuti
Pinnsvinet pusler under busken y
Je uka u grmu

puslespill

409

puslespill -et. pl. - * spajalica, sastavljaljka

puslet(e) ADJ , * goljav, slabaan
pusling -en
1) (liten og svak mann) , ,
* ovjeuijak, goljavac, goljo
2) (umandig) k slabi
1
puss -en (med.) ( ) * gnjoj (u rani)
2
puss -en
1) (om antrekk) * najbolje odi
jelo
/ sin fineste puss , , (.) * uparaen, dotjeran, (fara.) upicanjen
2) (mur-) , * buka, malier
3) (pussing) k ienje
stell og puss av bilen
odravanje i icenje kola
puss 3 -et (skyerstrek) , ,
* psina, ala, vragolija, podvala
spille noen et puss ,
ce c * zaskodti nekoga, nasamarid nekoga,
poigrati se s nekim
pussa ADJ (fam.) . , ,
, * nakresan, nacvrckan, pod gasom, naliven, nakien
puss|e' -etj-a V (hisse) || , II * hukati || n a h u k a d
pusse hunden p noen nea
k nahukati psa na nekoga
puss|e -etj-a V
1) (gjore ren) || * istiti || oisdti
pusse sko * istiti cipele
pusse nesen ce || ce ir useknjivati se || useknuti se
2) (rense) || k prati || oprati
pusse tennene * prati zube
pusse vinduer ~k p r a d prozore
3) (f til skinne) || /,
II k glaati || uglaati/izglaati, latiti I) ulatiti
pusse slv * glaati srebro, istiti
srebro
4) (gjore i stand) || , || , |
() * ureivati || urediti, preuredivati ||
preuredid, obnavljati || obnoviti (zaputeno)
pusse bten ( ) *
uredivati brod (za noyu sezonu)
_
pusse opp leiligheten , * renovirati stan, preurediti stan
pusse opp sin norsk ,
() * obnovi
ti svoj norveki, perfekcionirati svoj (zaputeni)
norveki
2

5) (sette murpuss p) , ||
bukati || obukati
pusse en mur * obukati zid
pussemiddel -et{-midlet *
sredstvo za icenje
pussig -e A , , k udan,
neobian, udnovat

pute

Det var da pussig! je ! * Ba je to

udno!
Det var da et pussig treff at vi skulle motes her
ce ! * Kakva udna sluajnost da se ba ovdje
sretnemo!
*en pussig skrue kr udan svat
pussig nok ... , je *
zaudo, i to je jos udnije ...
pussing -enj-a * icenje
finpussing ,
dotjerivanje, uljepavanje
pust* -en
1) (ndedrag) * d a h
holde pusten , kr
zadrati dah, prestad disati
Det var s spennende at jeg holdt pusten je
je Bilo je tako
napeto da mi je stao dah
miste pusten , ce * izgubiti dah, zadihati se
f igjen pusten * povratiti d a h
trekke pusten k u d a h n u d
* ta pusten fra noen k oduzeti nekome dah
frisk pust ( )
svje dah (iz usta)
2) (pusting) * disanje
Pusten gikk jevnt je kr
Disanje je bilo ravnorajerno
3) (hvil) * predah
ta seg en pust * predahnuti
.
* gi noen en pust i bakken
/ ir dopusdti nekome da odahne/
predahne
2
pust -et. pl. - (vind-) , , , ()
daak, dah, ut, uh (vjetra)
pust|e -etj-a V * disati
puste dypt ir duboko disati;
puste inn || k udisati || udahnuti
puste ut || (
) * izdisati || izdahnuti (zrak iz plua)
puste lettet ut * odahnuti
Sett deg og pust ut i fem minutter * Sjedni i predahni pet minuta.
puste og pese * dahtati
puste bort stov (c ) kr
otpuhnuti prainu (s neega)
puste p ilden ,
^^), kr raspirivati vatru, podjarivati vatru,
(fig.) podjarivati, raspirivati, raspaljivati
* puste liv i noe * p o n o vo oiviti neto
pustepaus|e -en k predah
pusterom -met * predah
put|e -enj-a
1)
jastuk
2) (skulder-) , (y
), * vatirani umetak (u odjei),
jastui
* sy puter under armene p noen , * servirati

putetrekk

plse

410

nekome sve na gotovo, razmaziti nekoga

putetrekk -et, pl. - , ()
* prevlaka, navlaka za (ukrasni) jastuk
putevar -et, pl. - * jastunica
putr|e -etj-a V
1) / /, *
lagano/tiho vreti/kljuati, krkati
2) (om motor) , * soptati, brektati
putt|e -etj-a V || , || ,
|| , || , || * trpati
(I strpati, metati || metnuti, stavljati || staviti, ||
turiti, II djenuti
putle hendene i lommen y uen *
metnuti ruke u dep
putte barna i sengen *
staviti djecu na spavanje
putte penger p en automat y
k ubaciti novac u automat
* putte noen i hullet (fam.) y /
/ * strpati nekoga u uzu/bajbok
pyjamas [pysjamas] -en kr pidama
pynt -en (odde) * rt, punta
2
pynt -en (pryd) . * ukras,
ures, ukrasni predmeti
* st til pynt , ()
* stajati za ukras, biti (samo) za ukras
pynt|e -etj-a
1) (trans.) || ,
II , || - ukraavati ||
ukrasiti, dotjeravati || dotjerati, ikati || naikati
pynte juletreet -k kititi jelku/bor
*pynte p noe , , - iskititi, prikriti manjke, dotjerati
* pynte p et regnskap , krivotvoriti raune, prep raviti raune
2) (intrans.) || , || - krasiti || ukrasiti, resiti || uresiti
pynte opp , , * resiti, podizati izgled neega, uljepavati
Det teppet pynter opp i stuen Taj /
* Taj sag uljepava salon
3) pynte seg ce || ce, ce || ce, ce,
ce I) ce, ce || ce,
ce II ce * dotjerivati se
II dotjerati se, udeavati se || udesiti se, kicoiti se,
pirlitalrse~|| napirm^ati-seTiiiffati^e'lpnacifrati se,
gizdati se || nagizdati se
1

pyntedukk|e -enj-a * kicoica

pyntegjenstand -en , - ukras
ni predmet, ukras
pyntelig -e A , , , , uljudan, pristojan, dolian, fin
pyntelig sprk * fin jezik
pyntelist -enj-a . / ( ) * ukrasna letvica/lajsna (na automobilu)
pyramjd|e -en -k piramida
pyroman -en (.), (.), (.) * piroman (m.), palikua (m.), piromanka (f.)

pys|e -en , , *
straljivac, mekuac, kukavica
pyset(e) A , , *
plaljiv, straljiv, mekuan
pyton -en (zool.) () * udav (zmija)
* Delte er helt pyton! (fam.) To je ! To je
! * To je uasno! To je da crkne!
pytt -en (dam) , , k lokvica,
miaka, jezerce
2
pytt INT ! ! !
! ! * Nema veze! Nije
vano! Pa ta! Ba me briga! Nije to nista!
Pytt, vi skal nok f det til! He ,
! * Ne mari, ve emo to nekako udesiti
pytt-i-pann|e -en ( )
,
kr jelo (preno u tavi) od smijeanog isjeckanog
mesa, krumpirovih kockica i povra
pl [pel] -en , , * balvan, drveni stup, potporanj
pr|e -enj-a
1) (bot.) * kruka
2) (lys-) k arulja, sijalica
3) (slang) , * tintara, tikva
*hoy p pra (fam.) , -k napu
han, uobraen
*blot p para (fam.) , , ,
, aav, blentav, kretenast, blesav,
tupav
*Han er blot p para y * Ima
slamu u glavi
4) hestepre * konjska balega
pebel -en, pl. pobler
1) (om en person) , , , * fukara, olo, uliar, huligan
Han er en pobel je * On je olo
2) (om flere) , , , , * bagra, rulja, olo, uliari, izgrednici
Pobelen ramponerer bussetene ~ Olo unitava autobusna sjedala
pbelaktig -e A , , ,
- uliarski, izgredniki, oloki, vandalski
pbelaktig oppfrsel , * vandalskd ponaanje, izgredniko ponaanje
pl -en ( ) - lokva (prolivene tekuine)
blodpl * lokva krvi
pls|e -enj-a , * kobasica, hrenovka
varme plser med brd ca
* tople hrenovke u pecivu, hotdog
spekeplse ( ), *
salama (od suenog mesa), kulen
wienerplse , -k hrenovka
blodplse * krvavica
*ei plse i slaktetida y * k a p u moru
*Det er ingen sak med den plsa som er for lang
* Bolje p r e s s e nego
premalo
1

plsebod

411

pfunn

zvidati neku melodiju

* rosinen i polsen ,
Hor p meg! ! Ar Sluaj me!
* efektan zavretak, vrhunac svega
rope p noen Ar dozivati nekoga
plsebod -en *
vente p noen Ar .ekati nekoga
kiosk za prodaju toplih hrenovki
ha lyst p - -Ar eljeti neto
plsevev -et , * bljezgarije,
gluposti, izmiljotine
8) ( ce ) -Ar (prevodi se
pnsk|e -etj-a V , -Ar smiljati,
instrumentalom)
Saken ble reist p hennes initiativ Cnop je snovati
Ar Spor je pokrenut
Hva er det du pnsker p n?
njenom inicijativom
? * ta ti sad tu smilja?
9) (i uttrykk)
pnske p hevn Ar snovati osvetu
ps -en , , * kabao, vedro, abar
p flekken * smjesta
ps|e -te V
p forhnd Ar unaprijed .
1) (helle) || , ||
p trass Ar za inat
Ar liti (I izliti, prolijevati || proliti
p lang tid Ar ve dugo
pose vann p noe -Ar
Jeg har ikke sett ham p flere uker ra
proliti vodu na neto
* Nisam ga vidio ve vie
2) (om regn) , Ar Ujevati, liti
tjedana
Det poste ned je Ar Lijevalo je
Hei p deg! ! ( ) Ar
kao iz kabla
Zdravo! (pozdrav pri susretu)
P gjensyn! ! Ar Dovidenja!
posende regn , ~ pljusak, jaka
pir ADV
kia
3) pose ut penger p noe
Stig p! ! Ar Udi!
* nemilice troiti novac na neto
Varmen er p je Ar Grijanje je
ukljueno
p' PREP
1) (/) * na (neemu/neto)
pank|e -etj-a V (jur.)
p veggen Ar na zidu
Ar uloiti albu na presudu viem sudu
p bordet * na stolu
pberopte -te V
pberope seg noe ce Ar pozvati
p landet Ar na selu
se na neto
La oss dra p tur Ar Hajdemo
na izlet
pbud -et, pl. - () , , ,
2) () Ar od (neega)
Ar (zakonska) naredba, nalog, propis, oden sjekk p 2000 kroner 2000 ir ek
redba
od 2000 kruna
Det er pbud om ... je ... leve p pensjon 'r ivjeti od
cy ce ... 'r Propisano je da ... Po propisu se
penzije
m o r a ...
Han jikk innvilget permisjon p et r je
pbudt -e A * obavezan
Ar Dobio je dopust od
pbudt kjreretning -Ar oba
godinu dana
vezan smjer vonje
3) y (/) * u (neemu/neto)
Er det pbudt? Je no ? Ar
p jordet y * u polju
Je li to obavezno po zakonu?
La oss dra p kinojrestaurantJteaterjbesok pdrapdro(g), pdratt V
Mo y /// Ar
pdra seg noe , -A- navui
Hajdemo u kino/restoran/kazalite/posjet
na sebe, zadobiti
Vi ses p sondag ce y -k Vidimo
pdra seg en forkjlelse /
se u nedjelju
Ar navui na sebe prehladu
4) (iflge) no (), () Ar po
pdra seg skader Ar zadobiti
(neemu), prema (neemu)
ozljede
fly p instrumentene no
pdra seg gjeld ce Ar opteretiti
_
A- letjerrpo~instr urnen tima~
s e dugom
kjenne noen p stemmen no
pdytt|e -etj-a V
Ar prepoznati nekoga po glasu ,
pdytte noen noe || , 5) (ved klokkeslett) () Ar do (neega)
II -Ar || utrapiti
fem p ti , Ar pet
nekome neto, nametati || nametnuti nekome neto
do deset, za pet deset, deset za pet
pfallende A , , napadan,
6) (i lpet av) () Ar za (neto)
upadljiv, uoljiv
Han gjorde det p mindre enn to timer je
en pfallende likhet Ar napadna
TO -Ar Uinio je to za manje
slinost
od dva sata
pfugl -en (zool.) k p a u n
7) ( ce ) Ar (prevodi se akuzapfunn -et
tivom)
1) (innfall) , -Ar pomisao, ideja
patte p fingeren Ar sisati prst
Hun kan ha merkelige pfunn
plystre p en melodi -A * O n a ima ponekad udne ideje

pflgende

412

Dette var et merkelig pfunn! !

* Kakva udna ideja!
2) (oppspinn) . * izmiljotina, sraicalica
Det er et rent pfunn! To je !
* To je ista izmiljotina!
pflgende A / * koji dolazi
nakon
pflgende mandag , - slijedei ponedjeljak, ponedjeljak
nakon toga
med pflgende middag /
Ar i nakon toga slijedi ruak/veera
pfr|e -te V || * nanositi || nanijeti
Malingen pfres jevnt ce -A: Boja se nanosi ravnomjerno
Bedriften ble pfrt store tap ved devalueringen cy
* Devalvacijom su poduzeu nanijeti veliki gubici
pfore noen et tap Ar nani
jeti tetu nekome
pgang -en * navala
stor pgang av turister -Ar
velika navala turista
pgangsmot -et * prodornost
pgripe -grep, -grepet V || , || * ||
uhvatiti, || uhapsiti
Tyven ble pgrepet like etter innbruddet je
Kradljivac je
uhvaen nedugo n a k o n provale
pg -gikk, -gtt V ce, ce, ,
y Ar odvijati se, vriti se, trajati, biti u
toku
Styen fra naboen har pgtt i revis
* Buka kod susjeda
traje ve godinama
Veiarbeidpgr! y ! Ar Cestovni radovi u toku!
Det pgr forhandlinger om... cy
0 ... -A: U toku su pregovori o ...
pgende A
1) (ptrengende) , * nasrtljiv,
nametljiv
Dorselgeren var meget pgende
je Ar Trgovaki putnik je bio
vrlo nasrtljiv
2) (energisk) , , , * prodoran, uporan, ustrajan, agilan
_3fJsoni pgr) , -Ar trenutaan, sadanji
den pgende debatt Ar sadanja
debata
pheng -et (plagsomt folge) , ,
, > priljepak, prikrp,
imavica, priipetlja
phengsmotor -en * vanbrodski
motor
pholdende A , * krt, cicijaki
phr -et * prisutnost
1 phr av hele familien y
A: u prisutnosti cijele obitelji
pkaljle -te V
1) II -k dozivati || dozvati

plegge

pkalle hjelp -A- dozvati pomo

2) pkalle interesse ,
izazvati panju, privui panju
pkjenning -en , , , ,
* napor, teret, optereenje, trapac, djelovanje
Farens dd var en stor pkjenning for datteren Ha
je -A- Na kerku
je oeva smrt j a k o djelovala
kende trafikk er en pkjenning p veiene
*
Povean promet predstavlja optereenje za ceste
pkjr|e -te V (jur.) || *
ulagati II uloiti albu
pkjre en dom Ar
uloiti albu na presudu
pkjrt ADJ Ar pregaen
Hunden ble pkjrt av en bil je
* Psa je pregazilo auto
pkjrsel -en ( ro )
nalijetanje vozila (na pjeaka ili drugo yozilo)
pkjrsel bakfra . -A: sudar vozila naiijetanjem odostraga
pkledning -en
1) (det kle p) -Ar oblaenje
2) (klr) , * odjea, odijelo
/ lett pkledning * lako odjeven
pkommende ADJ
i pkommende tilfelle , -Ar za svaki sluaj, zlu ne trebalb
pkost|e -etj-a V || , Ar II potroiti, dodatno investirati
Han mtte pkoste huset 100.000 kroner for f det
i skikkelig stand M o p a o je 100.000
Ar
je potroiti 100.000 k r u n a da bi kuu doveo
u pristojno stanje
pkrevd -e A , prijeko potreban
Dette er et pkrevd tiltak je
A: Ova mjera je prijeko potrebna
plegg -et
1) (p brod) ce (, ), , Ar
sve to se stavlja na sendvi (naresci, delikatese),
premaz za sendvi, namaz
2) (befaling) , * naredba, nalog
Han fikk plegg om melde seg for politiet Hape je ce * Nareeno mu
je da se javi policiji
3) (forhyelse) Ar poviica
f lnnsplegg Ar dobiti
poviicu plae
plegge -la, -lagt F | | , || , || , II , || -Ar || n a l o a t i , || rijeiti,
II odrediti, || dodijeliti, || nametnuti
Han plegges betale barnebidrag je *
Sudski je rijeeno da mora plaati alimentaciju za
dijete
Han blir alltid plagt ta vikartimene i fritimene
sine

plessing

413

CBONI -Ar Uvijek m u odrede

zamjenu kad ima slobodne satove na svom rasporedu
plessing -enf-a * utovar
plitelig -e A -Ar pouzdan
plydend|e' -el (okon.) Ar nominalna vrijednost
aksjens plydende
* nominalna vrijednost dionice
Sjekkens plydende er kr. 1500 1500
-k ek glasi na 1500 kruna
2
plydende ADJ (okon.) Ar nominalan
plydende verdi Ar nominal
na vrijednost
pmelding -enf-a , ( , )
* prijava, upis (na teaj, u kolu)
pmeldingsfrist -en / -Ar rok za
prijavu/upis
pminnels|e -en , * upozorenje,
opomena
pmnstring -enf-a ( ) -Ar angairanje pomoraca (za plovidbu)
ppakning -en , * ukor, prijekor
ppasselig -e A , , ir paljiv,
budan, oprezan
ppekjc -te V || (), ||
/, ||
() -Ar ukazivati || ukazati (na), isticati || istai/
istaknuti, upozoravati || upozoriti (na)
Han ppekte at han trengte mer hjelp je
TO je Ar U p o z o rio je na to da mu je potrebno vie pomoi

ptale

Hun ble pskjonnet for sin trofaste innsats

joj je (
) * O d a t o joj je priznanje za njezin odani
doprinos (u radu)
2) (belnne) y k nagraditi u znak priznanja
bli pskjonnet en gave y
Ar dobiti poklon u znak priznanja
pskudd -et , kr izgovor, isprika,
izlika
under pskudd av Ar pod izgovorom da
Han grep til et pskudd for komme seg unna
ce ce -A- Posluio se izgovorom da bi se izvukao
pskynd|e -etf-a V || , II kr ubrzavati || ubrzati, pourivati
II pouriti, pospjeivati || pospjeiti
pskynde utviklingen Ar ubrzati
razvoj
pskynde levering c *
pouriti s isporukom
pstand -en
1) (noe som psts) -Ar tvrdnja
en droy pstand Ar pretjerana
tvrdnja
2) (jur.) -Ar zahtjev
Forsvareren nedla pstand om fullfrifinnelse je
Ar Branitelj je podnio zahtjev za
p o t p u n o oslobadanje od optunice
pstigning -en , , (y ,
) * ulaz, ulazak, ukrcavanje (u autobus,
tramvaj)

ppekende ADJ -k pokazni

ppekende pronomen -A: pokazna zamjenica
Pstigning foran! ! * Ulaz
na prednja vrata!
prrende S , ,
pst -stod, -sttt V ir tvrditi
Ar obitelj, najblii, blia rodbina
Han pstr at du lyver Ar
nrmeste prrende Ar rodbina
On tvrdi da ti lae
De prrende ble orientert om ulykken
je o -Ar Rodbina je
Det vil jeg ikke pst *
izvijetena o detaljima nesree
U to ba nisam siguran
Det
kan trygt psts at... ce ca
pse -s, -sett V || ce, || *
... kc Moe se sa siguraou red da ...
II pobrinuti se, || pripaziti da .
pstelig -e A , , y
Jeg skal pse at alt gr ordentlig for seg Ja ce
Ar tvrdoglav, uporan, nepopustljiv u na Ar Ja u se
zorima
pobrinuti da sve bude kako treba
psttt -e ADJ -Ar navodni
pseilet ADJ (fam.) , -A- nakredet psttte tap av pakken
san, nacvrckan
k navodni gubitak paketa
psk|e -en Ar Uskrs
"
~
~
-
pskeaften^e/ryc^mifcaxy6oTa--Ar-Uskrsnja
subota - p s y n e
i psyn av Ar naoigled
pskedag -en -A- dan Uskrsa
pta -tok, -tatt V
forste pskedag * Uskrnja
pta seg || * preunedjelja
zimati || preuzeti na sebe
annen pskedag -Ar Uskrnji
pta seg ansvaret
ponedjeljak
-Ar preuzeti na sebe odgovornost
pskeegg -et jaje * pisanica, uskrnje jaje.
ptal|e' -en
pskeferi|e -en * uskrnji praz1) (kritikk) , , , -
nici
osuda, kritika, pokuda, opomena
pskeliljle -enf-a (bot.) , -Ar sunovHan fikk ptale for sin oppfrsel cy rat, narcis
Bo -Ar Osudili su njegovo ponaanje
pskjn|ne -te V
2) (jur.) Ar optunica
1) (sette pris p) ' ( ) *
Det ble reist ptale mot ham je n o odati priznanje (nekome)
-

ptale

414

* Protiv njega je podignuta optunica

ptal|e -te V
1) II , || ,
. * osuivati || osuditi,
kuditi II pokuditi, kritizirati, ukazati na
Helsemyndighetene har flere ganger ptalt forholdet
cy
* Zdravstvene vlasti su vie puta osudile to
stanje
ptale en feil Ar ukazati na
greku
2) (jur.) Ar podii optunicu protiv
ptalemyndighet -en Ar j a v n o
tuilatvo
ptaleunnlatels|e -en Ar izuzee
od optunice
ptatt -A . , Ai: laan, namjeten, hinjen
under et ptatt navn * p o d
lanim imenom
Hennes beskjedenhet virket ptatt je A- Njena skromnost
je djelovala namjeteno
ptatt vennlighet / -Ar
lana/namjetena ljubaznost
ptrengende A
1) (innpsliten) , * nametljiv,
nasrtljiv
2) (pressende) , * hitan, neodloan
ptrengende problemer -Ar
2

racerbil

neodloni problemi
ptvunget A , Ar prisilan, nametnut
pvente S
i pvente av y () k u iekivanju (neega)
pvirk|e -et/-a , * djelovati na, utjecati n a .
Du pvirker meg i positiv retning
* Ar Pozitivno utjee na mene
pvirkelig -e A Ar osjetljiv, dojmljiv
Han er lett pvirkelig ra je .
je -A: L a k o ga je zavesti. Lako
je utjecati na njega
pvirkning -en , , Ar djelovanje, utjecaj, upliv
under pvirkning av alkohol Hr pod utjecajem alkohola
under drlig pvirkning Ar
pod loim utjecajem
pvis|e -te V
1) (demonstrere) Ar ukazati na
pvise stedet for en forbrytelse
Ar ukazati na mjesto zloina
pvise feil ved noe y
Ar ukazati na greske u neemu
2) (konstatere) Ar konstatirati
Slik lekkasje kan bare pvises nr det er trykk i
rret ce
Ar Takvo
prokapavanje se moe konstatirati. samo kad je
tlak u cijeyi

R
rabalder -etj-dret , , .
Ar larma, gungula, darmar, rusvaj
rabarbra -en (bot.) Ar rabarbara
1
rabatt -en
1) (blomsterbed) * gredica, lijeha
2) (veiskulder) () Ar rubnik (puta)
3) (midt-) *
trka koja dijeli kolovoz autoceste
rabatt -en , -Ar popust, rabat
rabb -en * proplanak
rabbel -et , Ar rkarija,
krabarija, krabotina
rabbiner -en, pl. -e , *
rabin, idovski sveenik
2

rabies -en (nacje) * (pasje) bjesmlo

rabl|e -etfa V
1) II , || , || /, || * rkati || narkali, krabati || nakrabati, arati || iarati/uaarati, drljati || nadrljati
2) (fig.) Det rabler for ham Ar
Poinje enuti
Det har rablet for ham je -Ar Poaavio j e
rabulist -en , , Ar
bundija, buntovnjak, buntovnik
racerbil [reserr] -en Ar trkaki
automobil

rack

415

rack [rkk] -et - * polica

za stereo-ureaj
rad -en
1) , Ar niz, red
tredje gang p rad * trei
put uzastopce
st i rad og rekke y Ar
stajati poredan u nizu
2) (i teater, kino) * red
fjerde rad i parkett y Ar etvrti red u parteru
radar -en Ar radar
radarkontroll -en * radarska
kontrola
radb|rekke -brakk, -brukket V * natucati
radbrekke et fremmed sprk
Ar natucati strani jezik
radialdekk -et, pl. - * radijalna
guma
radiator -en
1) (varmelegente) * radijator
2) (bil-) (y ) * hladnjak,
radijator (u automobilu)
radig ADV * brzo
radikal -t. -e A
1) (gjennomgripende) , , * korjenit, radikalan, temeljit
radikale forandringer k korjenite
izmjene
2) (pol.) * radikalan
radikaler -en, pl. -e k radikalac
radikaliserte -te V Ar radikalizirati
radio -en kr radio
Det har jeg hort i/p radioen To
Ar To sam uo na radiju
sende en melding over radio Ar emitirati vijest preko radija
sl p radioen / kr
ukljuiti/upaliti radio
Jeg har kjopt ny radio * Kupio sam nov radioaparat
radioaktiv -t, -e A * radioaktivan
radioaktivt avfall (.) Ar
radioaktivni otpaci (pl.)
radioaktivt nedfall (.)
Ar radioaktivne padavine (pl.)
radioaktivitet -en * radioaktivnost
radioamatr -en - k radioamater
radioapparat -et, pl. -/-er -,
-Ar-prijemnikT-radioaparat
radiolisens -en - -Ar radiopretplata
radioprogram -met. pl. - -,
Ar radioemisija, program na radiju
radioreporter -en, pl. -e - Ar radiore
porter
radiosender -en, pl. -e - Ar radioodaSilja
radiostasjon -en - Ar radiostanica
radium -et -Ar radij
radius -en/radien, pl. -radier
1) (mat.) Ar radius, polumjer
2) (avstand) , * podruje,
udaljenost, okrug

rakke

/' en radius av 2 km 2 A na
podruju od 2 km, u o k r u g u od 2 km
radmager -t, -gre A () Ar (sama)
kost i koa
raffmad|e -en y Air eer u kockama
raffinert -e A
1) (tekn.) , Ar rafiniran,
proien
2) (fin) , , * linjen, rafiniran, istanan
rafs|e -et V || , || , || Ar
Hepati
rafse til seg , [| Ar || prigrabiti, (I zgrabiti
rag|e -et/-a V
1) (stikke opp) , , Ar
striti
Han rager et hode over alle andre
* Stri za glavu iznad svih
ostalih
2
) (fis-) ce, ce ,
Ar isticati se, uzdizati se iznad, striti
Han rager langt opp over kollegene ce
Ar On se naveliko istie
medu kolegama
3) rage i vret ce Ar uzdizati se
Fjernt mot syd raget noen morke fjell i vret Ko ce
Ar Daleko na jugu uzdizalo se nekoliko tamnih
brda
raglan -en Ar raglan
raglanerm|e -et - kr raglan-rukav
ragnarokk -et , ( .
), (.) * sumrak bogova, sudnji dan (u norv. mitologiji), (fig.)
opa katastrofa
rak -t, -e A , Ar uspravan, prav
vre rak i ryggen ,
Ar imati uspravno dranje, ii uspravnih lea
rak|e -te V
1) || -Ar grabljati || zgrabljati
rake hoy * grabljati sijeno
rake i varmen * || , || Ar arkati || proarkati vatru, podjarivati || podjariti vatru
rake sammen || kr zgrtati ||
;

zgrnuti

rake asketiutav peisen

ArHgrtati iz kamina
* rake kastanjene ut av ilden for noen
Ar vaditi za n e k o g a
kestenje iz v a t r e

2) (ang)
(fam.)
Det raker deg ikke! To ce ! To
! Air To te se ne tie!
rakett -en Ar raketa
rakettvpen -et, pl. - Ar raketno
oruje
rakitis -en = rakitt -en Ar rabitis
rakk|e -etj-a V
rakke ned p noen || ,
Ar crniti || ocrniti nekoga, ogo-

rakkerpakk

416

varati nekoga
rakkerpakk -et , * olo, rulja, klate
rakkening|e -en , , * mangup, nevaljalac, deran
Din rakkerunge! ! -Ar Mangupe
jedan!
rakl|e -en (bot.) peca, * resa, kita
rakn|e -et V
1)\\ ce, || ce, || (o
, . ) * || rasparati se, || poderati se, || popustiti (o avu. pletivu. arapi)
Smmen raknet opp ce pacnapao -Ar Sa v se
rasparao
Strmpen din har raknet cy
Ar Otile su ti oice na arapi
Genseren raknet ce * Demper
se poderao
2) (fig-) || , || ce
* propadati || propasti, || izjaloviti se
Hele opplegget raknet je +
Cijeli plan je propao
rallar -en (hist.)
-Ar radnik pealbar na gradnji pruga
rallje -etj-a V || * hroptati ||
zahroplati
ralling -enj-a () , * (smrtni)
hropac, hroptanje
raml|e -etj-a V
1) (falle) li ce, || ce, ||
, II ce, || ce * || stropostati se, II prevaliti se, || pasti, || stumbati se, || opasti,
II strovaliti se, || sruiti se
Han ramlet da han skulle g ned trappen ce je ir Stropotao
se kad je krenuo niz stepenice
Taket ramlet ned ce * Krov se
stropostao
Han ramlet ned fra treet je ca -Ar Pao
je sa stabla
Huset ramlet sammen Kyha ce -A- Kua
se sruila
Fylliken ramlet overende ce
* Pijanac se strovalio na zemlju
2) (buldre) , , ,
, * lupati, klopotati, tropotati,
buiti, lupetati
*Tomme tnner ramler mest cy . * Glupani su
najglasniji.J > xaznoJDure^ajvie_zyi
ramm|e' -enj-a
1) * okvir
sette et bilde i glass og ramme /TH * uokviriti/uramiti sliku
trekke opp rammen for budsjettet
* zacrtati okvir budeta
2) (p bil) ir asija
ramm|e -etj-a V
1) (treffe) || () ir || pogoditi
(hicem)
Han ble rammet i brystet je y *
Pogoden je u grudi
2) (om ulykke) || ,
II , || , ||
2

randbemerkning

ir snalaziti || snai, zadeavati || zadesiti, pogadati ||

pogoditi, II sruiti se
Landet ble rammet av torke je
* Zemlju je zadesila susa
Han ble rammet av en ulykke ra je ir Snala ga je nevolja
De beskyldningene rammer ikke oss
-Optube ne pogadaju nas
rammje -etj-a V
3

ramme inn et bilde * uokviriti'

sliku
rammeavtale -en * okvirni ugovor
ramp -en
1) (om flere) , * huligani, besprizornici
2) (uoppdragen person) , ,
* bitanga, baraba, huligan
Din ramp! ! 'r Bitango jedna!
ramp|e -enj-a Ar rampa
rampelys -et
* komme fram i rampelyset
Ar postati poznat iroj javnosti
* st i rampelyset ce "Ar eksponirati
se
rampestrek -en , ,
Ar manguparija, nestaluk, neyaljalstvo
rampet(e) -e A , , *
mangupski, neotesan, zloest
Jeg var noks rampete som barn Kao
-Ar K a o dijete sam bio prilian
mangup
en rampete oppfrsel -Ar neotesano ponaanje
et rampete barn Ar zloesto dijete
ramponcr|e -te V , || , || Ar karambolirati,
oteivati || otetiti, unitavati || unititi
Bilen ble helt ramponert cy * Kola su p o t p u n o unitena
rampungle -en , -Ar deran, mangup
rams|e -et V
ramse opp || Ar |] odverglati
ramsvart -e A Ar cm kao ugljen
ran -et, pl. - , Ar pljaka, razbojstvo
vpnet ran -Ar oruana pljaka
rand -enj-a
1) (kant) , * rub, ivica
pAjuuiden^v^tupet-HZ-miim-noHOpar^k-na.-rub\i
ponora
Glasset er fylt til randen je -Ar
aa je p u n a do vrha
p fortvilelsens rand Ar na rubu
oaja
2) (stripe) ( )
* pruga (na hlaama uniforme)
3) (linje) , , , * obrub.
okvir, porub, ivica
et ark med sort rand c -Ar list papira s crnim porubom
4) (p ski) ( ) Ar ljeb (na skiji)
randbemerkning -en ,
, * usputna opaska, po-

rane

417

rapport

pratna primjedba, marginalija

ransake sin samvittighet caranje -etl-aj-te V
ir preispitati svoju savjest
1) || , || *
ransaking -enj-a ir pretres
pljakati || opljakati, robiti || orobiti
* ransakingsordr|e -en * nalog za
rane en bank * opljakati
pretres
banku
ransel -en. pl. -sier
2) rane til seg makten * pri1) (for skolebarn) ir kolska
grabiti si vlast
torba
rang -en
2)
(tursekk)
,

*
ranac,
1) (mil.) * in
naprtnjaa
Han har kapteins rang *
ransmann -en. pl. -menn * pljaka
On ima in kapetana
rap -enj-et *- podrigivanje
2) (stand) . , kr rang, poloaj,
Han kom med en kraftig rap je
in
* Glasno je podrignuo
med rang som ambassadr y k
gi fra seg et rap * podrignuti (se)
u rangu ambasadora
rap|e -te el. -a || k podrigiav hoy rang * visoka ranga
vati (se) || podrignuti (se)
1
* gjore noen rangen stridig rapp -enj-et
* ugroziti neiji poloaj
*p rde rappet , k smjesta,
3) (forrang) , ir prednost,
istog trena
prvenstvo
Kom hit og det p rode rappet!
Damene har rangen *
! Da si smjesta doao ovamo!
D a m e imaju prednost
rapp -et. pl. - (slag) ( .) * udarac
4) (klasse) , + kakvoa, kvali(biem i sl.)
teta
Han ga ham et rapp over fingrene ra je
av forste rang , -k prvono
Oinuo ga je po prstima
klasan, prvorazredan
gi hesten et rapp * oinuti konja
av annen rang * drugorazredan
rapp rapt. -e A , , * hitar,
Han er en kunstner av rang je
ustar, okretan
A- On je vrstan umjetnik
rappe fingre * ustri prsti
rangel -en. pl. -gler , , ,
vre rapp i munnen *
, * terevenka, provod, lumperaj,
biti ustar na jeziku
banenje, tulum
rapp f NT , ! , ! ( ) *
vre p rangel , , kva, kva! kvak, kvak! (glasanje patke)
1
, ce * provoditi se, baniti, lumpati,
rapple -etj-a V (sl) || ir || oinuti
tereveniti
rappe til hesten * oinuti konja
ranglje' -en\-a (lekety) () * (djeja)
rappe til noen ir oinutt nekoga
zveka
rapp|e -etj-a V (fam.) (kvarte) || , || rangl|e- -et/-a V (svire) , , * II dignuti, II zdipiti
ce, + baniti, provoditi se,
Hvern har rappet blyanten min? Ko je
lumpati, tereveniti
? * T k o mi je zdipio olovku?
3
rangije 3 -etj-a V (skramle) || , rapp|e -etj-a V (kalke) || II , || * zvecati
, II * grubo bukati || obuII zvecnuti, zveckati || zvecnuti, ukati || unuti
kati
ranglefant -en ir lumpa
rapp|e -etj-a V
rank
-e A , * uspravan, prav
1) (om gs) || ir gakati || gaknuti
rank|e' -en (bot.) * vitica
2) (om and) || * kvakati ||
vinranke * vinova loza
kvaknuti
2
5
ranke S
rapp|e -etj-a seg V (fam.) ce ||
7
ride ^ ^ ^ ^ / " ~~ce -k uriti se-|| pouriti-se

, * ( djetetu) jahati na
N m du rappe deg! ! k Poukoljenima, hopsati na koljenima
ri se ve jednom!
3
rank|e -etj-a seg V
rapphn|e -a. pl. -erf-hons (zool.) (Perdix perdix)
1) (rette seg) || ce, || ce *
() , k (obina) jarebica,
II uspraviti se, || ispraviti se
trka
2) (slynge seg) ce || ce,
rapport -en
ce II ce (o ) * povijati se || poviti se,
V (referat) , * izvjetaj, reovijati se || oviti se (o biljci)
ferat
ransak|e -etj-aj-te V || ,
skrive rapport * napisati
|| * pretraivati || pretraiizvjetaj
ti, pretresati || pretresti
2) (muntlig) . * izvjetaj, iskaz
Politiet ransaket huset je
avlegge rapport ; ,
* Policija je pretresla kuu
* podnijeti izvjetaj, dati iskaz, ra2

rapportere

418

portirati
rapporter|e -te V
1) (referere) || , , || * izvjetavati || izvijestiti,
raportirati, javljati || javiti
Det rapporteres fra New York ...
... * Iz New Yorka javljaju ...
2) (angi) || , Ij * prijavljivati || prijaviti, dojavljivati II dojaviti
Jeg m rapportere dette til politiet O B O kr Ovo m o r a m prijaviti policiji
Forseelsen vil bli rapportert ce pa -k Prekraj e se raportirati
raps -en (bot.) (Brassica napus) * repica
rapsolj|e -enj-a , * ulje
od repice, repiino ulje
rar -t, -e A
1) (underlig) , * udan, udnovat
Han er litt rar je * Malo je udan
Det er ikke rart al ... ... -k Nije
udno da ...
2) (med nektelse)
Det er ikke rare greiene To
* To nije nita naroito
Det slr ikke s rart til med dem * Nisu ba najbolje
Det blir ikke rart igjen He
* Ne preostaje ba mnogo
raring -en , * udak, osobenjak
raritet -en , k: rijetkost, raritet
ras -et, pl.
1) (stein-)
, k odron,
odronjavanje
2) (sno-) , * lavina, odron
snijega
et ras fra taket c k odron
snijega s krova
ras|e' -en
1) (om mennesker) paca k rasa
den hvite rase paca, * by ela. rasa, bj2) (om dyr) , paca, coj * pasmina, rasa,
soj
av ren rase , , * istokrvan, rasni, plemenitc pasraine
ras|e 2 -tef-a V
1) (vare sint) , ce bjesnjeti,
estiti se
__
ardemot noen * bjesnjeti na
nekoga
2) (herje) , , * bje
snjeti, pustoiti, divljati
Epidemien raste i landet je -k Epidemija je pustoila zemljom
* Barna raste rundt i huset cy no
* Bjeca su divljala po kui
* rase av sted * bjesomuno odjuriti
3) (gli) ce || ce, ce
II ce, ce || ce * ruiti
se II srusiti se, odronjavati se || odroniti se, sruivati
se II sruiti se

rasjonell

Sneen raser av taket ce ca *

Snijeg se rui s krova
Veien raste ut ce k Put se odronio
Dollarkursen raste nedover Kype je
* Teaj dolara je naglo pao
rasediskriminering -en -k
rasna diskriminacija
rasediskrimineringslov -en kr zakon protiv rasne diskriminacije
rasefordom -men * rasna predrasuda
rasehest -en ,
rasni konj, konj plemenite pasmine
1
rasende
ADJ
1) , -k bijesan, razjaren
vare rasende p noen *
biti bijesan na nekoga
bli rasende || ce * || razbjesniti se
2) (veldig) , , k bjesomuan, mahnit
/ rasende fart k bjesomunom brzinom
i rasende tempo * mahnitim
tempom
2
rasende ADV , -* vraki, strano
rasende flink * strano metan
raser|e -te V || , || , || ,
II * IJ razoriti, || sruiti, || poruiti, ||
razrusiti
Den gamle bydelen ble rasert for lage parkeringsplass cy * Poruili su stari dio grada
da bi napravili parkiralite
raseri -et, pl. -er , , , ,
* bijes, bjesnilo, gnjev, pomama
* skumme av raseri ce * pjeniti
se od bijesa
rasjsm|e -en * rasizam
rasist -en * rasist(a)
..rasistisk -e A .-Tasistiki
H^asjorf^-e/i
"rr-eei
*^
1) (mil.) * sljedovanje
2) (bestemt kvantum) , * porcija,
obrok
3) (dose) k: doza
den daglige rasjon av vitaminer - dnevna doza vitamina
rasjpnaliser|e -te V
1) (effektivisere)
^
rati
rasjonalisere driften * racionalizirati proizvodnju
2) (psyk.) ,
* racionalizirati, nai opravdanje za
rasjonalisering -en * racionalizacija
rasjonaIism|e -en * racionalizam
rasjonalitet -en * racionalnost
rasjonell -neit, -e A
V (effektiv) -k racionalan
Fabrikken har ftt til rasjonell drift je
-

rasjonere

419

* Tvornica je provela racionalnu organizaciju

proizvodnje
2) (fornuftsmessig) , Hr razumski. razuman
en rasjonell forklaring * zumsko objanjenje
rasjonerje -te V (, ) Hr
racionirati (porcije, zalihe)
1
rask -et , , Hr otpad, otpaci,
kart
De nye maskinene er bare noe rask Te
cy Hr Te novi strojevi nisu nista drugo
doli skart
*rusk og rask Hr sitni, sitne
rask -t, -e A
1) (kvikk) , , Hr brz, hitar, ustar
et raskt svar Hr brz odgovor
rask i vendingen , Hr
brz na odgovoru, brz na djelu
g med raske skritt Hr
hodati ustrim korakom
2) (kjekk) , Hr d o , krepak
*frisk og rask Hr zdrav i io
*rask og rorig (o )
Hr krepak i do (o starijim ljudima)
rask|e -etj-a V
raske noe sammen || ,
II , II Hr || sklepati neto na
brzinu, II skupusiti, || sprckati
raske med seg || , || Hr II dograbiti, || zgrabiti na brzinu
raske noe anna || , ||
Hr || dogotoviti nabrzinu, ||
sprtljati na brzinu
raske p (fam.) (ce) || (ce) k
uriti (se) II pouriti (se)
Vi fr raske p Hr M o r a m o
pouriti
rasl|e -etj-a V
1) II Hr ukati || zaukati
Det rasler i lovet y Hr Neto
uka u licu
rasle med papirer Hr ukati
papirima
2) (klirre) || , ||
, || Hr zveckati ||
zazveckati, zvecati |j zvecnuti, zveketati || zazveketati
2

rasle med noklene Hr zveckati~kljuevima

rasle med sabelen Hr zveckati
sabljom
rasle med lenkene /
Hr zveketati lancima/okovimarasp -enj-a
1) (grov fil) Hr turpija za drvo
2) (rivjern) , Hr ribe
rasp|e -etj-a V
1) (med grov fil) || , II / Hr turpijati || isturpijati, strugati || istrugati/ostrugati
2) (medrivjern) || , Hr ribati || naribati

reaksjonr

raspe gulrtter H- ribati

mrkvice
raspeball -en k knedla od
krumpira
rast -en , , Hr predah, odmor,
podnak
holde rast ce || ce, II Hr odmarati se || odmoriti se,
o t p o d v a t i II o t p o d n u t i
Da de hadde gtt i 6 timer, tok de en rast 6
cy Hr Nakon 6 sati
hoda stali su da predahnu
*De unte ham hverken rast eller ro
HTI Hr Nisu mu dali ni mira ni
podnka
rast|e -etj-a V ce || ce, II , || ,
I) Hr odmarati se || od
moriti se, o t p o d v a t i || o t p o d n u t i , predahnjivati ||
predahnuti, praviti || napraviti pauzu
rasteplass -en Hr odmorite
rastls -t, -e A , , , Hr nemiran, nespokojan, vrpoljiv, uznemiren
Jeg foler meg s rastls i dag ce
Hr D a n a s se osjeam tako nespokojan
rastlshet -en , ,
Hr nemir, nespokojstvo, uznemirenost
rat|e -en
1) (avdrag) Hr rata
betale i rater y Hr plaati u
ratama
2) (frakt-) , ()
Hr tarifa, pristojba za prijevoz (morem)
ratt -et, pl. - , Hr volan, upravlja
sitte ved rattet Hr sjediti za
volanom
Bilen er tung p rattet Hr
Automobil ima tvrd volan
raus -t, -e A , , Hr
velikoduan, dareljiv, izdaan
Hun er raus med hjelp i en vanskelig situasjon
y Hr Ona velikoduno pomae u nevolji
raut|e -etj-a V || / Hr mukati II zamukati/muknuti
Kuene rauter * Krave muu
rav -et Hr jantar, d l i b a r .
rav|e -etj-a V || , ||
nocpHyTH-Hr-teturati-||-zateturati,-posrtatr|rposrnuti
Han ravet som en full mann je je
Hr Teturao je kao da je pijan
ravn -en (zool.) (Corvus corax) Hr gavran
ravnsvart -e A Hr cm kao gavran
re -dde = rei|e -de V
re (opp) en seng /
Hr namjestiti/pospremiti krevet
reagensglass -et, pl. - Hr epruveta
reager|e -te V Hr reagirati
reaksjon -en Hr reakcija
reaksjonr -en , Hr r e a k d o 1

nar, nazadnjak

reaksjonr

420

reaksjonr
-e A , , * reakcionaran, nazadnjaki, nazadan
reaktor -en Hr reaktor
atomreaktor * nuklearai re
aktor
real -t, -e A , , , Hr
pravi, poten, propisan, d o b a r
et realt kvinnfolk Hr prava ena
f en real omgang
dobiti postene batine
et realt slagsml Hr propisna tua
Han er en real kar je Hr On je
dobar momak
realartium [-artsium] -en
H matura prirodnog smjera
realfag -et, pl. - (y
) Hr prirodni predmet (u koli ili
na sveuilitu)
studere realfag *
studirati prirodne znanosti
realiserje -te V
1) (virkeliggjre)

||
,
II Hr ostvarivati || ostvariti,
ispunjavati || ispuniti
realisere gamle drmmer
Hr ostvariti stare snove
realisere seg selv ce || ce
Hr ostvarivati se || ostvariti se
2) (okon.) || Hr unovavati
II unoviti
realisere sine verdipapirer unoviti svoje vrijednosne papire
3) (selge ut) || () Hr rasprodavati || rasprodati (zalihe), rijeiti se
(zalihe)
Varebeholdningen m realiseres Hr Zalihu treba rasprodati
realismje -en Hr realizam
realist -en
1) (nktern person) Hr realist
2) (som leser realfag)
, gimnazijalac prirodnog smjera, student prirodnih znanosti
3) (utdannet kandidat)
Hr diplomirani inenjer prirodnih znanosti
realistisk -e A
1) (virkelighetsnr) , , ,
stvaran, zbiljski, vjeran, realan
en realistisk skildring - vjeran
prikaz
2) (nktern) , ,
realistian, realistiki, realan
en realistisk plan Hr realistian
plan
et realistisk menneske Hr realan
ovjek
realitet -en
1) (virkelighet) , - stvarnost,
zbilja
Det var i realiteten en nederlag je y
H Bio je to ustvari poraz
/ teorien er det likestilling, men i realiteten har

reddhare
menn bedre lnn enn kvinner
, cy
Hr U teoriji postoji jednakost,
ali su u stvarnosti mukarci bolje plaeni od ena
2) (kjensgjerning) , * injenica,
fakat
Hold Dem til realitetene! ce ! H
D r t e se injenica!
3) (kjerne) sakens realitet * bit stvari
reallnn -enf-a Hr realni dohodak
realverdi -en * stvarna vrijednost
rebus -en H rebus
red -en H sidriste izvan luke
redaksjon -en
1) (kontoret, personalet) ,
- urednitvo, redakcija
2) (det redigere)
, ,
Hr redakcija, redigiranje, uredivanje
3) (avfattelse) , - re
dakcija, verzija teksta
redaktr -en (.), (.) urednik
(m.), urednica (f.)
redd ADJ
1) (feig) , , H
straljiv, plaljiv, bojaljiv
vre redd (av seg) //
Hr biti straljiv/plaljiv/bojaljiv
2) (skremt) H uplaen
gjore noen redd |f , || straiti || prestraiti nekoga, plaiti || uplaiti nekoga
d bli redd || ce, || ce H ||
prestraiti se, || uplaiti se
Plutselig ble han redd ce H
Najednom se uplaio
vre redd noen ce, ce H
bojati se, plaiti se nekoga
Hun er redd fylliker ce H
O n a se plai pijanaca
3) (bekymret) , H uznemiren, zabrinut
vre redd for noen/noe ce /
Hr bojati se za nekoga/neto
Han er s redd for bilen sin ce
- T a k o se boji za svoja kola
Jeg er redd (for at) han kommer for sent
ce jsMftt H- Bojim se da ne zakasni
Vi ble redd han ikke ville best ce
Pobojali smo se da nee
pololtj
redd|e -etf-a V || , ||
H- spaavati |[ spasiti, izbavljati || izbaviti
redde det som reddes kan ce
Hr spasiti sve to se da spasiti
redde livet Hr spasiti ivot
redde seg ce Hr spasiti se
Det stod ikke til redde ce H
Nije se dalo spasiti
redde noen fra omkomme
izbaviti nekoga od pogibije
*en reddende engel H andeo spasilac
reddharfe -en (.), (.).

reddik

421

(.), (.), *
straljivac (m.), straljivica (f.), plaljivac (m.),
plaljivica (f.), kukavica
reddik -en (bot.) * rotkvica
reddsom -t, -me A , , *
straan, grozan. oajan
en reddsom kjole * grozna haljina
et reddsomt leven * strana dreka
rede S (greie)
1) ha god rede p noe ce y ,
* razumjeti se u neto, znati
f rede p noe ,
* saznati rieto, doznati neto
Jeg skal nok f rede p det Ja
o ce * Ja u ve doznati o emu se radi
holde rede p noe Ar
imati pregled nad neira
De er s mange at jeg ikke greier holde rede p
dem je
* Toliko ih je m n o g o da sam ih sve pomijeao
2) gjore rede for noe , no ir podnijeti izvjetaj, poloiti raun
Han m gjore rede for hver krone han bruker M o p a
- M o r a
opravdati svaku krunu koju potroi
Sjefen gjorde rede for situasjonen je * ef je obrazloio situaciju
gjore rede for seg ce Ar
izraziti se razgovijetno
Pasienten kan ikke gjore rede for seg
y ce -Ar Pacijent
nije u stanju da se razgovijetno izrazi
2
rede - reir
J
rede ADJ , , * pripravan,
spreman, gotov
rede til hva som helst Ar
spreman na bilo to
holde seg rede Ar biti u pripravnosti
Han har alltid et svar p rede hnd * Uvijek ima odgovor kao iz
rukava
rede penger , A: gotov no
vac, gotovina
4
red|e -etj-a V
*Som man reder, s ligger man ,
Ar K a k o si prostro, tako e i
leati
redegjre -gjorde, -gjort V || _8,_1||_11,--,-- Ar obrazlagati || obrazloiti, izlagati ||
izloiti, referirati, informirati
redegjre for sine synspunkter je Ar obrazloiti svoje stavove
redegjre for hendelsesforlpet
Ar izloiti slijed dogaanja
redegjrels|e -en , ,
Ar obrazloenje, izvjetaj. referat
redelig -e A , , * estit, prav,
poten
en redelig mann -Ar estit ovjek
ha redelige hensikter -Ar
imati postene namjere
1

redskap

rlig og redelig , * pravo, esdto

Det har han rlig og redelig fortjent To je
-Ar To je pravo i zasluio
redelighet -en , Ar estitost,
potenje
reder -en, pl. -e * brodovlasnik
rederi -et, pl. -j-er ,
(.) , -Ar brodovlasnika kompanija, (Jug.) brodska
kompanija, brodarsko poduzee
rediger|e -te V (), || ype () * redigirati (tekst), ureivati || ure
diti (novine)
redning -en
1) (utvei) cnac * spas
den eneste redning cnac ( ) *
jedini spas (iz situacije)
Det ble hans redning To ra je Ar To ga je
spasilo
2) (det redde) >, *
spasavanje, akcija spaavanja
Redningen pgr fremdeles je
y * Akcija spaavanja je jo u toku
redningsflt|e -en Ar splav za
spasavanje
redningskorps -et, pl. - Ar spasilaka ekipa
redningsmann -en, pl. -menn Ar spasilac
redningsskyte -enj-a * brod za
spasavanje
red|sel -en
1) (frykt) , * strah, bojazan
Han ble grepet av redsel C n o n a o ra je *
Spopao ga je strah
Hun skrek av redsel je *
Vritala je od straha
Han flyktet av redsel for politiet je
* Pobjegao je iz straha od
policije
* inngyte redsel Ar uliti strah
2) (gru) , * strahota, uas
krigens redsler -Ar rtne strahote
*Redsel og gru! ! ir Strahota i
uas!
Det slipset ditt er en redsel Ta je
Ar Ta tvoja kravata je prava stra
hota
redselsfull
-e A
1) (full av redsel) , , ,
i^o3aH-*^traan^uasan,-gTOzan,^trahoyjt
en redselsfull opplevelse * uasan doivljaj
2) (avskyelig) , -Ar straan, grozan
en redselsfull hndskrift Ar grozan
rukopis
en redselsfull frisyre -Ar uasna
frizura
en redselsfull unge * grozno dijete
redselslagen -t, pl. -gne A ,
. * zamro od straha, ukoen od straha
redskap -enj-et pl. -j-er , , , -Ar orue, alat, instrument, sredstvo,
predmet

redskapsbod

422

redskaper , ~k orue, alat

steinalderredskaper * orue
iz kamenog d o b a
Ved brannen strok avlingen og redskapen med
cy opyrje * U p o a m
su propali ljetina i orue
kjkkenredskaper * kuhinjski
pribor
*God redskap gjr godt arbeid
* Bez -alata nema zanata
Tyven bar brutt opp doren med et spisst redskap
je
* Kradljivac je provalio vrata nekim
iljatim predmetom
Dommeren var tydeligvis bare et redskap i gangsterens hender je
* Sudac je oito bio samo
sredstvo u r u k a m a gangstera
redskapsbod -en ir upa za
orue i pribor
reduksjon -en
1) (nedsettelse) , ,
* smanjenje, smanjivanje, snienje
reduksjon av arbeidstiden * smanjenje radnog vremena
reduksjon i levestandarden
* snienje ivotnog standarda
2) (pris-) , * snienje, popust
en reduksjon p 10% 10% * popust od
10%
3) (kjem.) () * (kemijska)
redukcija
4) (mat.) , ir svodenje, pojednostavljivanje
reduserje -te V
1) (nedsette) || ,
II ir smanjivati || smanjiti, sniavati || sniziti
Sverige ledet 2-0, og Norge reduserte til 2-1 je 2-0, a je" pe 2-1 ir vedska je vodila sa 2-0, a Norveka je smanjila rezultat na 2-1
Inflasjon
reduserer
pengeverdien

ir Inflacija smanjuje vrijednost novca

til reduserte priser no * po
snienim cijenama
2) se redusert ut / *
JzgledjitUspijeno/loe
Han er temmelig redusert je .
ce -k Prilino je oslabio. Prilino se stanjio
3) (mat.) || ir svoditi || svesti
4) (I * svoditi || svesti
reduseres til passiv mottaker ce ir svesti se na pasivnog primaoca
reell reelt, -e A , , , ,
ir stvaran, realan, zbiljski, ozbiljan, znatan
Prisene er en reell trusel mot konomien cy
* Cijene su ozbiljna
prijetnja privredi
reelle problemer -k stvarai problemi

reflektere

reelle tall (mat.) * realni brojevi

en reell kning k znatno poveanje
referans|e [-angse] -en
1) (henvisning) ( /) *
upuivanje (na nekoga/neto)
oppgi noen som referanse ce
k pozvati se na nekoga
Hun har meget gode referanser * Ona ima j a k o dobre preporuke
2) (i korrespondanse) () kr broj {dopisa)
Ved svar vennligst oppgi vr referanse
Bae y * Molimo Vas da u odgovoru navedete na broj
referat -et, pl. -f er
1) (rapport) , * izvjetaj, referat
Hun skrev et kort referat je
* Napisala je kratak izvjetaj
2) (fra et mote) () kr zapisnik
(sastanka)
referer|e -te V
1) (gjengi) || ,
II kr izvjetavati || izvijestiti, prenositi ||
prenijeti
Jeg refererer bare del som er blitt meg fortalt Ja
je kr Ja samo
prenosim to sto mi je reeno
referere et mote o ,
izvijestiti sastanku, dati
izvjetaj sastanku
2) (henvise) ce || ce,
II * pozivati se || pozvati se, ukazivati ||
ukazati
Hun refererte til regjeringens uttalelse ce
* Pozvala se na vladinu izjavu
referere seg til noe ce *
odnositi se na neto
refleks -en
1) (gjenspeiling) , k odsjaj, odraz
2) (refleksbrikke) ,
* refleksna ploica, refleks
3) (fysiol.) kr refleks
betinget refleks * uvjetovani re
fleks
ha gode reflekser * imati
dobre reflekse
j_efleksiv^t_^.^i (gram.) k povratni
refleksivt verb * povratni glagol
refleksivt pronomen kr povratna zamjenica
refleksjon -en
1) (tilbakekasting) , , , * odraavanje, odsjaj, reflektiranje, refleksija
2) (overveielse) , *
razmiljanje, premiljanje
reflekter|e -te V
1) (gjenspeile) || , I) * odraavati || odraziti, odbijati ||
odbiti
Lysstrler reflekteres av blanke flater

reflektert

423

ce * Zrake svjetla se odbijaju od glatkih povrsraa

Svaret hans reflekterer hans underlige tankegang
>
Ar Njegov odgovor odraava njegov
udan nain razmiljanja
2) (tenke grundig) || ,
|| Ar razmiljati || razmisliti, razraatrati || razmotriti
Hun reflekterte p tilbudet je
Razmatrala je ponudu
3) reflektere p en annonse ,
ce * odgovoriti na oglas, javiti
se na oglas
reflektert -e A Ar promiljen
en reflektert person Ar promiIjena osoba
reform -en , * reforma, izmjena
reform av skolesystemet ~k re
forma kolstva
reformasjon -en (hist.) * reformacija
reformer|e -te V , ||
Ak- reformirati, preureivati || preurediti
refraksjon -en (fys.) , * refrakcija, prelamanje svjetla
refreng -et, pl. -j-er , * refren, pripjev
refs|e -etj-a V
1) (straffe) ^ f| (y ,
) -k kanjavati || kazniti (u vojsci, koli)
refse en soldat
Ar disciplinski kazniti vojnika
2) (irettesette) || Ar kon"ti || ukoriti
Presten refset menigheten je
Ar Sveenik je ukorio vjernike
refsels|e -en -Ar disciplinska
kazna
refunder|e -te V ( .), -Ar refundirati (novac i sl.), vratiti
refusjon -en (), Ar
refundacija, povraaj (trokova)
regatta -en Ar regata
regel -en, pl. -gler Ar pravilo
unntagelsen som bekrefter regelen
iznimka koja potvruje
pravilo
som regel y , Ar u pravilu, obino
*Ingen regel uten unntak -Ar-Nema-pravilabez-iznimke1
regelmessig - ADJ
1) (iflge regel) , Ar.pravilan,
normalan
regelmessige ansiktstrekk -Ar
pravilne erte lica
regelmessig puls * normalan puls
regelmessige verb Ar pravilni
glagoli
med regelmessige mellomrom y * u pravilnim razmacima
2) (med faste mellomrom) Ar redovit, redovan
en regelmessig menstruasjon -

register

ja Ar redovita menstruacija
3) (uten avveksling) kr uredan
regelmessig liv Ar uredan ivot
regelmessige vaner Ar uredne navike
2
regelmessig
ADV
1) (jevnt) k ujednaeno
Pulsen slo regelmessig je
* Puls je kucao ujednaeno
2) (med faste mellomrom) Ar redovito,
redovno
Han kommer regelmessig kl. 5 y
5 * Dolazi redovito u 5 sati
1
regelrett -e ADJ , Ar pravi
pravcati, isti
Dette er regelrett logn To je k To je
ista la
regelrett 2 ADV , -Ar skroz
naskroz, naprosto
Vi ble regelrett overfalt * Bili smo naprosto napadnuti
regelverk -et, pl. - (.), Ar
pravila (pl.), sistem pravila
regenerasjon -en -Ar regeneracija
regi [resjil -en
1) (iscenesettelse) Ar reija
2) (organisering) , * reija,
organizacija
i egen regi y -Ar u vlastitoj reiji
regim|e [resjime] -et (poP:) , k reim,
poredak
regiment -et, pl. -f-er (mil.) * p u k , pukovnija
regimentssjef -en (mil.) Ar k o m a n dant puka
region -en
1) (geogr.) , , , regija, pokrajina, podruje, oblast
2) (med.) , , Ar predio, regija
i hjerteregionen y * u predjelu srca
regional
-e A , Ar regionalan, podruni
regionalt selvstyre -Ar regionalna samouprava
et regionalt sentrum -Ar regionalno sredite
regionalt samarbeide Ar regionalna suradnja
regisser|e [resjisere] -te V Ar reirati
regisser -en , kr reiser, redatelj
filmregissr 1 Ar filmski reiser
/ ^ ^ ^-ArkazatiniTe:
datelj
register -etf-tret, pl. -f-tre
1) (offisiell fortegnelse) , , , , Ar registar, matica, spisak,
popis, evidencija
folkeregister Ar opinski prijavni ured
2) (innholdsfortegnelse) , Ar in
deks, kazalo, registar
Register finnes bak i boken je
Ar Indeks je na kraju knjige
3) (mus.) * registar
de dypere og hyere registre -

registrere

424

k nii i vii registri

4) (M-) , , * skala,
spektar, dijapazon
registrer|e -te V
1) (innfore i register) , , || * registrirati, evidentirati, upisivati || upisati
registrere en bil ir registrirati
automobil
Er du registrert som student? ce
? ir Jesi li se upisao na studij?
2) (mle nyaktig) || , pera ir biljeiti || zabiljeiti, registrirati
Seismografen registrerer hver rystelse
* Seizmograf biljei sve potrese
3) (merke) || , II , || * primjeivati II primijetiti, zamjedvati || zamijetiti, opaati
II opaziti
registrering -en/-a . ,
, * registriranje,
evidentiranje, biljeenje, zavoenje u registar
regjer|e -te V * vladati
Napoleon regjerte i mange r je
* N a p o l e o n je vladao dugi niz
godina
Pengene regjerer verden ir
N o v a c vlada svijetom
Han regjerer her i huset je y
On
je vlast u k u a
regjering -enj-a
1) * vlada
danne regjering * formirati
vladu
styrte regjeringen * oboriti vladu
et mte i regjeringen * sjednica
vlade
2) (regjeringstid) ir vladavina
under Kristian IVs regjering IV + za vladavine Kristijana IV
regjeringskris|e -en * kriza vlade
regjeringsparti -et, pl. -j-er ir
vladajua stranka
regjeringsskift|e -et * smjena vlade
regjeringstid -en , -* vri
jeme vladavine, vladavina
regl|e -enj-a , _ * nabraialica, djeja rimovana pjesmica
reglement [-mang] -et
1) (forskrift) * propis
bryte reglementet * kriti pise
2) (ordensregler) * pravilnik
regn -et * kia
sende regn pljusak
*Etter regn kommer solskinn
ir N a k o n kie dolazi sunce
Regnet hljer ned * Kia
lije kao iz kabla
regnbu|e -en * duga
skinne i alle regnbuens farver ce y

presijavati se u svim

regnfrakk

duginim bojama
regnbuehinn|e -enj-a (anat.) -k arenrca
regnbyg|e -enj-a * pljusak
regn|e' -etj-aj-te (o ), * padati
(o kii), kiiti.
Det regnet hele dagen je *
Kiilo je cio d a n
Det regner * Pada kia
*Det regnet med skjellsord cy
* Pljustle su psovke
*Nr det regner p presten, s drypper det p klokkeren ce .
, * Uz velike i mali se
okoriste. K a d p o p u gro, crkvenjaku cvancik
regn|e -etj-a V
1) (kalkulere) || * raunati
II izraunati
regne i hodet * raunati napamet
regnet fra i dag * raunajui
od d a n a s
*rundt regnet * okruglo uzevi
2) (anse) . * smatrati, raunati
Han regnes for vare rik ra
* Smatraju ga bogatim
regne etter
1) , ce * raunati
prema, povoditi se za
Skal man regne etter omtalen, er det en god fim
,
ir Ako emo raunati prema
kritici, to m o r a biti d o b a r film
2) || * provjeravati II provjeriti raun
Regn etter om det stemmer je
y * Provjeri li je raun u redu
regne med ca , * raunati s neim, oekivati
Han regner med at du skal hjelpe ham

Oekuje da ce mu
pomoi
regne med noen c * raunati s
nekim
regne om
regne om til norske penger y ir preraunati u norveku valutu
regne opp || * nabrajati ||
nabrojiti

regne over * provjeriti raun

regne ut || * izraunavati
II izraunati
regnemaskin -en , * raunar,
kalkulator
regnestav -en , * logaritamsko
raunalo, iber
regnestykk|e -et , * raun, proraun, matematiki zadatak
f regnestykke til g opp *
tono izraunati
regnetegn -et, pl. - *
znak za raunsku operaciju
regnfrakk -en , ,
2

regnfull

425

* kini ogrta, kini mantil,

kina kabanica
regnfull -fullt, -e A * kiovit
regning -en
1) (skoleferdighet) -k raunanje
regning, lesing og skriving ,
* raunanje, itanje i pisanje
2) (det regne) , kr raunanje, izraunavanje
3) (beregning) * raun
* gjore regning med noen c *
raunati s nekim
*etter min regning no kr po morn
raunu
*Det var en strek i regningen for ham To je
k To mu je pomrsilo raune
4) (nota) * raun
Kan vi f regningen! Bae, ! k Molim
Vas, raun!
Hvor mye er regningen p? ?
* Koliko iznosi raun?
en regning p 200 kr 200 kr raun
od 200 kruna
gjore opp en regning * namiriti
raun
kjope for egen regning
* kupiti na vlastiti raun
* gjore regning uten vert
praviti raun bez krmara
* betale regningen + platiti ceh
regningssvarende A (merk.) , *
rentabilan, unosan
regnkapp|e -en () * (enski)
kini ogrta
regnskap -et, pl. -/-er , , * obraun, zakljuni raun, bilanca
avslutte et regnskap
zavriti obraun
fore regnskap over utgifter * voditi obraun trokova
regnskapet for ifjor
* prologodinji zakljuni raun
* st til regnskap for sine handlinger
odgovarati za svoje postupke
* kreve noen til regnskap for noe
kr pozvati nekoga na
odgovornost zbog neega
* avlegge regnskap for noen
* poloiti nekome raune

regnskapsfersel -en ~~k r a u n o v o d :

stvo
regnskapsr -et, pl. -
obraunska godina
regnskog -en * tropska prauma
regnskur -en/-a k pljusak, kropac
regnskyll -et, pl. - * snaan pljusak
regnvr -et , * kiovito vrijeme, kia
/ morgen blir det regnvr * Sutra e biti kiovito
regulativ -et, pl. -/-er kr tarifni
pravilnik
Han fr lonn etter statens regulativ ce

reise

- * D o h o d a k mu se odreuje prema dravnom

tarifnom pravilniku
regulativlnn -en * dohodak
po pravilniku
reguler|e -te V , ||
kr regulirati, podeavati || podesiti
regulere trafikken * regu
lirati promet
regulere tennene * regulirati
zube
regulr -t, -e A
1) (mat.) * pravilan
en regulr mangekant ir
pravilan mnogokut
2) (regelmessig) * redovan, redovit
regulr flytrafikk ir
redovan avionski promet
3) (normal) , k regularan, re
dovan
regulre tropper * regularne
trupe
4) (regelrett) , k obian,
najobiniji
Dette er jo regidr svindel! je
! * Pa to je najobinija prijevara!
rehabilitering -en/-a * rehabilitacija
1
rein -en (zool.) (Rangifer tarandus) * sob,
irvas 2
rein -* ren
reinsbukk -en kr mujak soba
reinsdyr -et, pl. - k sob, irvas
reip
rep
reir -et, pl. 1) (fi'gle-) * gnijezdo
2) (fig-) (neds.) * legio
.'"
et nazistisk reir * legio nacista
reis|e' -en/-a , ir putovanje, put
Reisen tok to uker je * Putovanje je trajalo dva tjedna
Han er p reise je k On je na putu
Lykke til p reisen! ! * Sretan put!
2
reis|e -te V
1) II * podizati || podid
reise en stige * podii ljestve
reise et minnesmerke k podii
spomenik
reise folket til oppror /1
* _ podii/dii narod na bunu

reise tiltale mot noen /

* podii/dii optunicu protiv ne
koga
reise nye krav
postaviti nove zahtjeve
reise et sprsml * pokrenuti
pitanje
reise bust ce, (.)
ce * nakostrijeiti se, (fig.) naroguiti se
2) reise seg ce || ce, ce
II ce, ce || ce,
ce (I ce, || * podizati
se II p o d i d se, dizati se || d i d se, uzdizati se || uzdid

reisebeskrivelse

426

se, uspravljati se || uspraviti se, ustajati (se) || ustati

(se)
reise seg for noen Ar
ustupiti sjedite nekome
Det reiste seg et stort fjell foran oss ce
Ar Pred nama se uzdigla
velika planina
Reis deg opp! ! Ha ! Ar Ustani! Na
noge!
3) II , * putovati || otputovati, ici
reise med bt k putovati
brodom
Skal du reise med bil eller tog?
? Ide li automobilom ill vlakom?
reise bort k otputovati
reise fra kone og barn Ar
napustili enu i djecu
reisebeskrivelse -en kr putopis
reisebyr -et, pl. -er ,
putnika agencija, turistika agencija
reisefeber -en // * groznica/uzbudenje/trema pred putovanje
reisefell|e -en kr suputnik
reisegods -et * praena prtljaga
sende noe som reisegods poslati neto kao praenu prtljagu
reisegodtgjerels|e -en kc
naknada putnih trokova
reisekamerat -en k suputnik
reiseleder -en ( ) *
vodi (na grupnom putovanju)
reisende S Ar putnik
handelsreisende

( ) trgovaki put
nik, putujui predstavnik (trgovake tvrtke)
reiseselskap -et, pl. 1) (byr) Ar turistika agen
cija
2) (reiseflge) Ar drustvo
na putovanju
reisesjekk -en Ar putniki ek
reiseskildring -enj-a Ar putopis
reisesyk|e -en "Ar munina na pu
tovanju
reiseutgift -en (.) Ar putni trokovi(pl.)
reisning -en
1 )~(oppstandJ , Ar ustanak, buna
2) (holdning) () Ar dranje (tijela)
3) (ereksjon) k erekcija
reiv -en kc povoj
reivung|e -en (neds.) , k balavac,
mrkavac
rek|e' -enj-a (zool.) (Natania) Ar kozica
2
rek|e -tejrak V
1) (drive) , kc biti noen,
plutati
2) reke omkring , ce * turnarati, klatiti se
rekk|e' -en
1) (rad) , , * red, kolona, niz

rekke
en rekke av biler kr kolona vozila
De stilte seg p rekke cy ce y *
Svrstali su se u red
Still opp p to rekker! (mil.) ce y
! -Ar Svrstaj se u dva reda!
tett rekke k zbit red
*innen vre rekker y * u naim
redovima
*i frste rekke , , , y
-Ar najprije, prvo, ponajprije, u prvom redu
aritmetisk rekke Ak- aritmetiki
niz
eneboliger i rekke y ( ) Ar obiteljske kue u (neprekinutom) nizu
2) (stort antall) Ar niz
Han gjorde det en rekke ganger je
n y r a Ar Uinio je to ve niz puta
rekk|e 2 -en (mar.) ( ) -Ar ograda (na
brodu)
3
rekke rakk, rukket V
1) (n) || , || * stizati ||
stii, II dospjeti
Vi rakk ikke frem for det var morkt
* Nismo uspjeli stii prije
mraka
Rekker vi bussen? ?
* Hoemo li stii na autobus?
Du rekker det fint
Ar Sigurno e stii navrijeme
2) (n opp til) || /, II Ar dosezati || dosegnuti/dosei, sezati
II segnuti
Jeg rekker ham bare til skulderen
Ar Seera mu samo do rmena
Vannet rakk ham til halsen je
kr Voda mu je dosezala do grla
s langt yet rekker Ar dokle
pogled see
Det er for hyt, jeg rekker ikke opp je,
* Previsoko je, ne mogu
dosed
3) (strekke til) , Ar biti
dovoljan, dostajati
Det rekker akkurat To je -Ar To je
taman dosta
Er det nok melk i huset? - Ja, det rekker
y ? - , ra
Ar I m a m o li dosta mlijeka u kui? - Da, bit e ga
dovoljno
rekke 4 rakte, rakt V'~
~~
V (g') || -Ar dodavati || dodati
Rekk meg paraplyen Ar Dodaj mi kisobran
2) (stikke fram) || Ar p r u i a t i ||
pruiti
rekke noen hnden Ar
pruiti nekome ruku
rekke tunge || kc plaziti
II isplaziti jezik
rekke hnden fram * ispruiti
ruku
rekke opp hnden * podii ruku
rekke hnden ut etter noe

rekkeflge

427

* posegnuti r u k o m za neim
rekkefolge -en , , , slijed, red, poredak, redoslijed
i alfabetisk rekkefolge no , no * po alfabetskom/abecednom redu
/ omvendt rekkefolge y ,
* u o b r n u t o m redu, obrnutim redom
rekkeflgen av historiske begivenheter * slijed povijesnih dogaaja
endelig rekkefolge (sport) * konaan poredak
rekkehus -et y * kua u nizu
rekkevidd|e -enj-a , * domet, doseg
Rakkettene har lang rekkevidde - Rakete imaju velik domet
radiosignalenes rekkevidde *
domet radiosignala
Han har telefonen innen rekkevidde je
* Telefon mu je nadohvat ruke
En lsning synes vre innen rekkevidde
* Izgleda da smo na
domaku rjeenja
rekkverk -et, pl. - ( , )
* ograda ( stubitu, balkonu)
reklamasjon -en , * reklamacija, prigovor
reklamasjonsrett -en ~k pravo
na reklamaciju
reklam|e -en , () *
reklama, (ekonomska) propaganda
drive reklame for varene ir
reklamirati robu
lysreklame * svijetlea reklama
reklamebyr -et. pl. -j-er * klamni ured, reklamna agencija
reklamefilm -en * reklamni film
reklamerte -te V
1) , * reklamirati,
praviti reklamu
reklamere for et nytt produkt
* reklamirati nov proizvod
2) (klage) ,
* izvriti reklamaciju, uloiti prigovor
reklameskilt -et k reklamni natpis
rekognoser|e -te V (mil.) * izvidati
rekognosering -enj-a (mil.) * i z v i a n j e
rekognoseringsfly -et, pl. - * izyiaki avion
rekommanderte -te V (post)
* - p o s l a t i p r e p o n i c e n o m potom
rekommandert -e A * preporuen
et rekommandert brev * porueno pismo
sende rekommandert *
poslati preporueno
rekonstruerte -te V * rekonstruirati
rekonvalesent -en (med.) (.), pe (.), ce
* rekonvalescent (m.), rekonvalescentica (f.), osoba koja se oporavlja od bolesti
rekonvalesens -en (med.) , , * r e k o n v a l e scencija, prizdravljanje, oporavljanje od bolesti

religionsfrihet

rekord -en * rekord

sette rekord kr postaviti re
kord
sl rekorden kr potui rekord
rekreasjon -en * rekreacija
rekrutt -en (mil.) , * regrut, novak
rekruttering -enj-a
1) (mil.) , ,
k regrutiranje, regrutacija, novaenje
2) (verving) ,
* regrutacija, pribavljanje novih lanova
Partiet har store problemer med rekrutteringen
* Stranka ima velikih proble
ma s regrutacijom novih lanova
rektor -en, pl. -er [-torer]
:
1) (ved universitetet) * rektor
2) (i skolen) (. or .),
(.), (.), (.) direk
tor (m. og f.), direktorica (f.), upravitelj ('m.), upraviteljica (f.)
rekvirerte -te V (mil.) , *
rekvirirati
/ krig kan hren rekvirere sivile kjretyer
- Za vrijeme rata vojska moe rekvirirati civilna vozila
rekvisisjon -en
1) (mil.) , * rekvizicija
2) (dokument man bestiller noe med) ,
-k zahtjevnica, potranica
3) (jur.) * nalog za zapljenu
rekrisjtt -en (y ) k rekvizit (u
kazalitu)
rekvisitor -en (y ) -k rekviziter (u kazalitu)
rekyl -en ( ) * trzaj oruja
(pri paljenju)
relasjon -en , * relacija, odnos
relativ -t, -e ADJ , ,
* relativan, odnosan, srazmjeran
Allting er relativt je kr Sve je relativno
relativt pronomen * odnona
zamjenica
relativt / , * relativno, prilino
en relativt varm sommer
relativno toplo Ijeto
+ O n a je prilino dobro
relevant -e A , , * relevant a n , bitan, vaan
Dette er ikke relevant for saken To y * To nije relevantno u ovoj
stvari
religion -en , , k yjera,
vjeroispovijest, religija
den kristne religion * kranska
yjera
Hvilken religion tilhrer han? Koje je ? * Koje je vjeroispovijesti?
religionsfrihet -en * slobo-

religionskrig

428

da vjeroispovijesti
religionskrig -en Ar vjerski rat
religis -t, -e A
1) (troende) , Ar poboan.
religiozan
Han er veldig religios je * On
je j a k o poboan
2) (som angr religion) , k vjerski,
crkveni
religios forflgelse * vjersko
proganjanje
religise sanger * crkvene pjesme
religise skrifter k vjerski spisi
religisitet -en , * pobonost, religioznost
relikvi|e -en , (.) * relikvija,
moi (pl.)
relikvieskrin -et, pl. - ,
* relikvijar, monik
rem -men , k remen
remis [remi] -en (y ) * remi (u ahu)
rems|e' -enf-a (, ) k trka (tkanine, papira)
rems|e -enf-a (regle) * nabrajalica
ren -/, -e = rein ADJ
1) (ikke skitten) k ist
en ren skjorte * ista koulja
2) (dydig) , * nevin, neokaljan
3) (ublandet) , * ist, nepatvoren
rent gull * isto zlato
den rene sannhet Ar ista istina
4) (klar) , Ar jasan, ist
f ren beskjed ~ dobiti
j a s n o na znanje
bringe p det rene , ,
* razjasniti, raistiti, ustanoviti
bringe saken p det rene *
raistiti stvar*
Jeg er p det rene med ... je ... Ar
Jasno mi je da ...
Det er helt p det rene at ... je
... * Sasvim je jasno da ...
5) (ekte) , * pravi, suti
Hun er et rent barn je * O n a je
pravo dijete
rene og skjre k pravi pravcati
Det er rene, skjre dovenskapen To je > Ar To je prava pravcata lijenost
Det var den rene elendigheten je
gjjQ j_

6) * puki
ved et rent tilfelle ir pukim sluajem
av ren ndvendighet Ar iz puke nude
renessansje -en , Ar preporod,
renesansa
rengjre -gjorde, -gjort V || / Ar istitiJI oistiti/poistiti
rengjring -enf-a Ar ienje .
rengjringshjelp -en (.), (.) Ar
istaica (f.), ista (m.)
renhold -et, pl. - ir odravanje
istoe

renne

renholdsverk -et, pl. -

Ar sluba za odravanje istoe
renkfe -en Af spletka
* smi renker , , Ar kovati spletke, spletkariti, rovariti
renkesmed -en Ar spletkaro
renn -et, pl.
1) (sport.) > y Ar utrka, natjecanje u skijakim sportovima
langrenn k skijaki maraton
2) (kjr) , , Ar strka,
trkaranje, letanje
Det var et forferdelig renn^ hele dagen
je Ar Citav d a n je bila uasna
strka
renn|e' -enf-a.
1) (tak-) , ir oluk, lijeb
2) (grft) , Ar odvodni jarak, odvodni kanal
3) (fordypning) , (y , ),
Ar lijeb, utor (u drvu, metalu), brazda
4) (i farvann) Ar plovni koridor
5) (geol.) Ar podmorsko uleknuce
2
renne rant, 'rent V
1) (om vske) , , , Ar
tei, curiti, otjecati/oticati, liti
Trene rant nedover kinnene p henne cy joj
Ar Suze su joj tekle niz obraze
Svetten renner . ce Ar Znoj
curi. Znoj se cijedi
rennende vann Ar tekua voda
De sloss s blodet rant cy ce *
Tukli su se do krvi
renne ut || Ar istjecati/isticati ||
istei
Vannet rant ut je Ar Voda je istekla
renne over ce || ce Ar prelijevati se || preliti se
Elva renner ut i havet ce y Ar
Rijeka se ulijeva u more
renne gjennom * protjecati/proticati
2) (fare)
renne p kjelke ce Ar sanjkati se
renne p skyter ce ( ) Ar
klizati se (na klizaljkama)
renne p rulleskyter ,
ce Ar voziti koturaljke, roluati se
3) (lpe, jage) , () k_
letati;:letjeti7trkarati (naokolo)
~
~
renne p dorene ,
* salijetati posjetima, obijati pragove
renne i hlene p noen Ar
trkarad za nekim
renjne 3 -te V
1) (kjre) renne en bt i senk Ar
potopiti brod
renne en kniv i noen ,
Ar probosti nekoga noem,
zariti no u nekoga
* renne hodet mot veggen o
Ar udarati glavom o zid
2) renne garn y

rennestein

429

repetisjon

* postaviti predivo u tkalaki stan

Han er rent fra vettet je c
rennestein -en * odvodni
* On je p o t p u n o siao s uma
jarak uz plonik
Det hadde jeg rent glemt To * trekke noen ut av rennesteinen /
Ar To sam naprosto zaboravio ir podii/izvui nekoga iz bijede
nekte rent ut * glatko odbiti
renovasjon -en -Ar odra2) (til verb)
vanje javne istoe
gjore rent || , /renovasjonsarbeider -en, pl. -e ,
|| * istiti || poistiti,
* smetlar, radnik
spremati/pospremati || pospremiti
poduzea za gradsku istou
Rommet burde gjores rent rens -en , * istilo,
A: Sobu bi trebalo poistiti
sredstvo za ienje
skrive noe rent
tepperens * sredstvo
* prepisati neto uisto
za ienje tepiha
snakke rent (om barn) (o rens|e -etj-a V
) * isto govoriti (o djetetu)
1) II * istiti || oistiti
rentabel -t, -ble A ir rentabilan
rense pipen * oisttti lulu
rent|e -enj-a , -Ar kamata
rense fisk ic oistiti ribu
lne ut penger mot rente * rense luften , Ar posuditi novac uz kamatu
* raistiti situaciju, popraviti odnose
rentefradrag -et, pl. -
2) (kjemisk) || *
Ar porezna olakica pri plaanju
kemijski istiti || oistiti
k a m a t a na zajam
rense en dress * ke
rentefot -en Ar kamatna stopa
mijski oistiti odijelo
rentefri
-e A A- beskaraatni
rensels|e -en > ( rpexa) ir oienje (od
rentefritt ln -A: beskamatni
grijeha)
zajam
rensemiddel -et, pl. -midler Ar
renteskatt -en * porez
sredstvo za ienje
na prihod od k a m a t a
renseri -et Ar kemijska istionica
rentesrente -enj-a Ar kamata na
rensing -enj-a
kamatu
1) (i renseri) * kemijsko
renteutgift -en * trokovi kamate
ienje
reol -en , * polica, stalaa
2) , * icenje, rep -et, pl. - = reip , , * ue,
iavanje
konopac, konop
rensing av kloakk
reparasjon -en , , Ar
Ar proiavanje kanalizacije
popravak, popravljanje
rensk|e -etj-a V
reparasjon av skotoy Ar popravak
1) II , || *
obue
istiti II oistiti, trijebiti || otrijebiti
reparater -en , , "Ar ser
renske grnnsaker * oistiti
viser, popravlja, majstor
povre
reparer|e -te V || -Ar popra renske jordbar -k otrijebiti javljati II popraviti
gode
reparere sykkelen Ar popravid
2) renske ut partifiender
bicikl
* istrijebiti stranake neprijatelje
repertoar -et * repertoar
3) * renske opp i noe -Ar raistirepeter|e -te V
ti neto
V (gjenta) || -Ar ponavljati
renskrive -skrev, -skrevet V || II ponoviti
* prepisivati || prepisati uisto
repetere stoffet for eksamen
renslig_-^4_, , ---^istr - " ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ p r i j e - i s p i t a :
2) (innve) || , ||
uredan, koji voli istou
Ar vjebati || izvjebati, uvjebavati ||
et renslig hus Ar ista kua
uvjebati
Katten er et renslig dyr je
* Maka je ista ivotinja
repetere en operarolle
renslighet -en Ar istoa
* uvjebavati o p e r a u ulogu
*Renslighet er en dyd je .
repetisjon -en
je -A: istoa je pola
1) ir ponavljanje
.
zdravlja. Cistoa je velika vrlina
repetisjon av pensum Ar pona
rent ADV
vljanje gradiva
1) (fullstendig) , , Ar
2) Ar uvjebavanje
sasvim, potpuno, naprosto
repetisjon av en operarolle
ikke s rent sjelden * ne sasvim
Ar uvjebavanje operne uloge
rijetko
3) (mus.) (del av musikkstykke) , no-

repetisjonsvelse

430

* repeticija, ponavljanje
4) (mil.) ( ) * vojna
vjeba (za rezerviste)
repetisjonsvels|e -en ( )
Hr vojna vjeba (za rezerviste)
replikk -en
1) , * replika, odgovor
vre kjapp i replikken ,
Hr biti brz na odgovoru, znati
odvratiti
2) (diskusjonsinnlegg) Hr prilog
diskusiji
3) (jur.) Hr protuodgovor
replikkveksling -enj-a y *
nadmetanje u diskusiji
repliser|e -te V || , || Hr || odv
ratiti, II odgovoriti
reportasjje -en , Hr reportaa,
izvjetaj
reporter -en, pl. -e , ~k reporter,
izvjestitelj, izvjestilac
representant -en
1) (karakteristisk eksempel) Hr predstavnik
2) (som opptrer p andres vegne) ,
k predstavnik, zastupnik
3) (i Stortinget) * zastupnik
representere -te V
I) (utgjre) Hr predstavljati
Det representerer et viktig skritt... To
... * To predstavlja vaan korak ...
V (opptre p vegne av) ,
Hr zastupati, predstavljati
3) Hr reprezentirati
reprimand|e -en , Hr opomena, ukor
repris|e -en k repriza
reproduksjon -en
1) (reproduserifig) Hr reproduciranje
2) (reprodusert bilde) ( ) Hr reprodukcija (originalnog djela)
3) (biol.) , Hr razmnoavanje, reprodukcija
reptil -et , Hr reptil, gmaz
republikaner -en. pl. -e Hr republikanac
republikk -en Hr republika
resepsjon -en Hr recepcija
-i-resepsjonen peuerurajuj* ria_recepciji
resepsjonist -en Hr recepcioner
resepsjonsdam|e -en Hr recepcionerka
resept -en () Hr (lijeniki) recept
reservasjon -en
1) (tilbakeholdenhet) , Hr
uzdranost, uzdravanje
Forslaget ble mott med en viss reservasjon
je ca Hr Prijedlog je primljen sa stanovitom uzdranocu
2) (forbehold) , Hr ograda,
ogradivanje
godta noe uten reservasjoner
Hr prihvatiti neto bez ograda
ta sine reservasjoner ce Hr ograditi se

respektive

reserv|e -en
1) (beholdning) , Hr zaliha, rezerva
ha noe i reserve y Hr imati
neto u zalihi/rezervi
skjulte reserver k skrivene zalihe
2) (sport.) , , Hr
zamjena, rezerva, rezervni igra
3) (mil.) Hr rezerva
reservehjul -et, pl. - Hr rezervni kota
reserver|e -te V
1) Hr rezervirati
2) reservere seg ce || ce Hr
ogradivati se || ograditi se
reservere seg mot noe ce Hr
ograditi se od neega
reservert -e A
1) (forbeholden) , Hr rezerviran, suzdran
2) Hr rezerviran
reserverte plasser Hr rezervi
ran a sjedala
residens -en Hr rezidencija
resignasjon -en , , Hr rezignacija, rezigniranost,
preputanje sudbini
resigner|e -te V ce || ce ,
, ce || ce ca HOM Hr predavati se || predati se sudbini, rezignirati,
miriti se || pomiriti se sa sudbinom
resolusjon -en Hr rezolucija
resolutt -e A , Hr odluan, rezolutan
resonnement [-mang] -et, pl. -j-er . Hr rasuivanje, rezoniranje
resonner|e -te Hr rasuivati, rezonirati
respekt -en , , Hr
potovanje, potivanje, uvaavanje, tovanje
ha stor respekt for noen , Hr
imati veliko potovanje prema nekomu, vrlo potivati nekoga
vise noen respekt Hr
ukazati nekome potovanje
eie respekt for noe
, Hr gajiti potovanje
prema necemu, potivati neto
sette seg i respekt hos noen
Hr uliti potovanje_prema sebi
*med respekt melde c , c
Hr s doputenjem govorei, s oprotenjem
all respekt for ham, men ... , ...
Hr svaka mu ast, ali ...
enhver husmor med respekt for seg selv Hr svaka domaica
koja dri do sebe
respektabel
-ble A , , ,
Hr uvaen, astan, potovan, dolian
respekter|e -te V , , ,
, Hr potivati, potovati, tovati,
uvaavati, cijeniti
respektive (pl.) ADJ , , , 1

respektive

431

* svoji, odnosni, dotini, pojedini

Alle gikk tilbake til sine respektive plasser cy
ce * Svi su se vratili na
svoja mjesta
2
respektive AD V * odnosno
Som formann
respektive
viseformann ble foresltt
Jensen og Olsen , cy * Za
predsjednika, odnosno potpredsjednika predloeni
su Jensen i Olsen
respirasjon -en * disanje
respirator -en ~k respirator
respons -en , , * odaziv,
podrka, razumijevanje
Han fikk respons for sin id je
* Njegova ideja je naila
na razumijevanje
ressurs -en , , , , ,
- sredstvo, vrelo, izvor, zaliha, blago, re
surs
begrensede ressurser * ograniena sredstva
/ og med oljen fikk Norge en ny ressurs
je * U
nafti je Norveka dobila nov izvor sirovina
konomiske ressurser
financijska sredstva
* satse p egne ressurser ce
* osloniti se na vlastite snage
rest -en , , -k ostatak, preostatak, ostalo
resten av pengene * ostatak novca
Resten greier vi selv *
Ostalo emo lako sami
middag av rester (
) ic ruak od ostataka (prethodnog jeia)
for resten \1 * uostalom
restaurant [-rang] -en * restoran, restauracija
spise middag p restaurant y
* ruati u restoranu
restaurantgjest -en * posjetilac res to ran a
restauranrvogn -en -, py * vagon-restoran, kola za ruanje
restauratr -en * vlasnik restorana
resterende A * preostali
resterende belop ./ * preostaJa-suma/svota

:
=
restriksjon -en , * ogranienje, restrikcija
innfore restriksjoner -k zavesti ogranienja
restriktiv -t, -e A * restriktivan
restskatt -en
* zaostatak
poreza koji treba platiti nakon godinjeg obrauna
poreza
resultat -et. pl. -j-er
I) (utfall) , * ishod, rezultat
resultat av forhandlingene * is
hod pregovora

rett
uten resultat , * bez rezultata, bez uspjeha
2) (i sport) * rezultat
resulter|e -te V
resultere i noe ,
ce . * imati
kao posljedicu neto, zavriti se neim, dovesti do
neega

Det resulterte i at de skilte lag To ce

cy ce * To se zavrilo time da
su se rastali
resym -et, pl. -er , , *
saetak, rezime, saet prikaz
et resym av kveldens nyheter
* pregled veernjih vijesti
resymer|e -te V , *
rezimirati, saeto prikazati
retning -en , k pravac, smjer
Huset ligger i retning ost-vest y
- * Kua lei u smjeru istok-zapad
eller noe i den retning ,
* ili neto slino, ili tako neto
noe i retning av * neto poput
;
Alle uttalte seg i samme retning cy ce
y TOM * Svi su se izrazili u tom sraislu ;
/ skjerpende retning (jur.) * kao oteavajua okolnost
Retning hoyrel (mil.) Ha ce! * Nadesno ravnaj se!
retningslinje -en , * smjeraica,
uputnica
retningslys -et, pl. - * migavac
retningsnummer -et * pozivni broj
Hva er retningsnummeret for Oslo? je ? * Koji je pozivni broj Osla?
retorikk -en * retorika
tom retorikk kc prazna retorika
retorisk -e A * retoriki
retorisk sprsml
retoriko
pitanje
retrett -en (mil.) , * povlaenje,
uzmak
gjore retrett ce || ce, II ~k povlaiti se || p o v u d se, uzmicati
II uzmaknuti
blse retrett dati znak
za povlaenje
rett' -en
1) (jus) kr pravo
,
offentlig rett -k j a v n o pravo
.
2) (domstol) * sud
. .
byrett (y ) kc opinski
sud (u gradovima)
herredsrett (y ) kr
opinski sud (u pokrajini)
lagmannsrett -k okruni sud
mote for retten ce * pojaviti se pred sudom
Retten er satt * Suenje zapoinje
Retten er hevet je kr Sudenje je
zavreno
for retten * pred sudom

rett

432

rettens kjennelse , *
odluka suda, sudska odluka
3) (det som er riklig) * pravo
Du har rett * U pravu si/Ima pravo
med full rett c Ar s punim pravom
Det har du fullstendig rett i y
* Potpuno si u pravu
4) (rettferdighet) , Ar pravda, pravica
Retten m skje fyldest ce y Ar Pravda se mora zadovoljiti u
potpunosti
*Makt gr for rett , .
* Cija sila, toga i pravda.
Sila Boga ne moli
5) (rettighet) * pravo
kreve sin rett * zahtijevati
svoje pravo
Med hvilken rett? C ? * S kojim
pravom?
med full rett c k s punim pravom
stemmerett , * pravo
glasa, glasako pravo
6) -* rette'
rett 2 -en * jelo
kalde og varme retter -Ar hJadna i topla jeia
forrett Ar predjelo
hovedrett Ar glavno jelo
3
rett -e ADJ
1) (ikke krum) , k prav, pravilan
rett vinkel k pravi kut
rette linjer * prave erte
vre rett i ryggen ,
ce imati uspravno dranje,
drati se uspravno
2) (riktig) . , , -Ar
ispravan, toan, pravilan, prav
tolv rette Ar dvanaest ispravnih pogodaka
kalle noe ved sitt rette navn BILM Ar nazvati neto pravim imenom
rett ADV
1) , k pravo, tono
Om jeg husker rett ... AKO ce /
... -Ar Ako se pravo/tono sjeam ...
rett rundt hjornet / * pravo/
odmah iza ugla
rett overfor Ar tono $]1__
G rett fram og s til hyre ,a Idite ravno naprijed, a onda desno
eller rettere sagt Ar ili tonije
reeno
*rett og slett * naprosto, jednostavno
2) (like) , Ar odmah, tik
Han bor rett ved stasjonen
Ar Stanuje tik uz stanicu
g rett p sak -Ar prei
odmah na stvar
si noe rett ut -A- nemati
dlake na jeziku
Rett som det var, begynte det regne
je Ar Najednom je poela
4

rettferdig

padati kia
rette' S
g i rette med noen ce c Ar
pravdati se s nekim
med rette c k s pravom
finne seg til rette med noe ce y ,
ce Ar snai se u neemu, prilagoditi se neemu
Har han funnet seg godt til rette her? ce
? -Ar Je li se d o b r o snaao
ovdje?
Forholdene ligger godt til rette cy no k Okolnosti su povoljne
Alt ble lagt til rette for ham je -Ar Sve mu je bilo pripravljeno
Den savnede er kommet til rette je npo * Nestali je pronaden
forsoke snakke noen til rette -A: pokuati urazumiti nekoga
rett|e -et/-a V
:

1) (gjore rett) || , II , || * ispravljati || ispraviti, uspravljati || uspraviti, ravnati

II poravnati
rette ryggen Ar ispraviti leda
rette seg (opp) ce -A: uspraviti se
rette ut en vei * ispraviti put
2) (innsikte) || ,
II , || * uperivati ||
uperiti, upravljati || upraviti, upuivati || uputiti
rette en pistol mot noen /
Ar uperiti pitolj u/na nekoga
rette en kikkert mot Ar
uperiti dalekozor na
den kritikk som ble rettet mot ham
je kritika koja mu je bila
upucena
* rette skelyset mot *
svratiti pozornost na
rette et sprsml -Ar upraviti
pitanje
rette blikket mot / * upra
viti pogled na/k
3) rette seg etter ce ,
ce Ar ravnati se prema, upravljati se prema
Prisene retter seg etter markedet ce
Ar Cijene se ravnaju prema tritu
4) (korrigere) || , --.- Ar popravliati II
popraviti, ispravljati || ispraviti, korigirati
rette p slipset Ar popraviti
kravatu
Du skal n alltid rette p meg
-Ar Uvijek me moras ispravljati
rette trykkfeil
Ar ispraviti tamparske greke
rettelsje -en , * ispravak, ispravka
rettergang -en ,
-Ar sudsici postupak, procedura na sudenju
rettersted -et, pl. -er Ar gubilite
rettferdig -e A , Ar pravedan, pravian

rettferdiggjre

433

en rettferdig avgjrelse ir pravedna odluka

sove de rettferdiges sovn * snivati snom pravednika
rettferdiggjre -gjorde, -gjort V |j
-k opravdavati || opravdati
Hvordan vil du rettferdiggjre det du n har gjort?
?
-A- Kako e opravdati to to si sada uinio?
rettferdiggjre seg ce * opravdati se
rettferdighet -en , * pravda, pravednost
/ rettferdighetens navn y * u ime
pravde
rettighet -en , * pravo, povlastica
rettigheter og plikter * prava i
dunosti
rettled|e -et/-a || , II , * pokazivati || pokazati
put, upuivati || uputiti, voditi
rettmessig 1 -e ADJ , ir zakonit,
zakonski
rettmessig arving -A: zakonit
nasljednik
ha rettmessig krav p
ir imati zakonsko pravo na
2
rettmessig ADV , no Ar zakonski,
po zakonu
rettroende A * pravovjeran
rettsavgjorels|e -en Ar sudska odluka
rettsforhandling -en ir sudska rasprava
rettshjelp -enj-a Ar pravna pomo
fri rettslxjelp -Ar besplat
na pravna pomo
rettskaffen
-skafne A , ,
-A pravian, poten, estit
retts kje nnels|e -en (y
) * sudska odluka (u toku sudskog postupka)
rettskraftig -e A ir pravomocan
rettskrenkels|e -en , A- naruavanje zakona, povreda zakonitosti
rettskrivning -en Ar pravopis
rettslig -e A , * sudski, pravni
rettslig forunderskelse

Ar prethodna sudska istraga

rettslig forflgelse -Ar sudsko
gonjenje
zrettslig forhr -A: sudsko
presluavanje
rettslig kjennelse ir sudska odluka
rettsls -t, -e A Ar bespravan
en rettsls person * bespravna
osoba
rettslshet -en ir bezakonje
rettsmedisin -en * sudska medicina
rettsmt|e -et , * sudska
rasprava, roite
rettsordning -enj-a -A- pravni poredak

rev

rettssak -en
1) (sivil) , * parnica,
sudski postupak
vinne en rettssak Ar dobiti parnicu
g til rettssak mot noen * pokrenuti parnicu protiv nekoga
2) (straffesak) , * proces, suenje
under rettssaken Ar za vrijeme
sudenja
rettssal -en Ar sudnica
rettssikkerhet -en , * pravna sigurnost, neprikosnovenost linosti
rettsstridig -e A * protuzakonit, nezakonit
rettsvesen -et , * pravosue, pravosudni organi
rettsvitn|e -et, pl. -er ir svjedok na
sudu
retur -en , , Ar vraanje,
povratak, povrat
Tomflasker tas ikke i retur ce
* Prazne boce se ne uzimaju
na povrat
Billetten koster 50 kroner tur-retur
50 -Ar K a r t a za oba smjera
stoji 50 kruna
sende varer i retur ir vratiti r o b u
Han fikk brevet i retur je * Pismo mu je vraeno
Epidemien er p retur ce * Epidemija se v raa
rerurbillet -en ir povratna karta
returkamp -en Ar uzvratna utakmica
returner|e -te V
1) (vende tilbake) ce || ce Ar
vracati se || vratiti se
Bussen returnerer kl. 19 ce y 19
* Autobus se vraa u 19 sati
2) (sende tilbake) || ,
II k vraati || vratiti, uzvraati || uzvratiti
returnere et brev * vratiti pismo
returnere en hilsen Ar uzvratiti pozdrav
returvisum -et, pl. -j-visa kr povratna
viza
-~~^1 * "retusirti
reumatisme -* revmatisme
rev -en
1) (zool.) "Ar lisica
slu som en rev k lukav kao lisica
* ha en rev bak or et * biti prepreden
*Han har en rev bak ret je -Ar Premazan je svim mastima
2) (om person) , >,
A- lisac, prepredenjak, previjanac, (fam.) prefriganac
Han er en gammel rev je * On
je stari lisac
1

434

rev
2

rev -et, pl. - , * greben,

podvodni greben, sika
3
rev -et, pl. - (mar.) * podveza
* ta rev i seilene ,
ce Hr postupati opreznije, obuzdati se
revebjell|e -enj-a (bot.) (Digitalis purpurea)
* crveni naprstak
revers -en
1) (p mynt) , (.) * nalije, (fig.) druga strana medalje
2) (om kjoretoy) , *
vonja unazad, rikverc
sette bilen i revers y Hr
staviti kola u rikverc
revestrek -en , * smicalica, trik
revider|e -te V , *
revidirati, vriti reviziju
Vi m revidere vr oppfatning * M o r a m o revidirati svoje
poglede
revisjon -en Hr revizija
revisor -en, pl. -er [-sorer] , , (.) * revizor, ispitiva rauna, (jug.) inspektor slube drutvenog knjigovodstva
revmatiker -en, pl. -e - reumatiar
revmatismje -en (med.) Hr reumatizam
revn|e' -enj-a
1) , ir procijep, pukotina
en revne i fjellet ir planinski
procijep
2) (flenge) ( ), ir spor (na odjei), poderotina
revn|e 2 -etj-a V || ce, || ce,
ce || ce Hr || rasporiti se, || rascijepiti se, cijepati se || pocijepati se
Buksen revnet cy ce Hr
Hlae su se rasporile
Skyene revnet cy ce Hr Oblaci su
se razili
revolusjon -en Hr revolucija
revolusjonerte -te V Hr revolucionirati
revolusjonr -en Hr revolucionar
revolusjonr -/, -e A Hr revolucionaran
revolver -en, pl. -e Hr revolver
revy -en
^ ^ ^ - 1 1 Hr defilirati || prodefilirati
2) (teater-) () Hr (muzika) revija
3) (blad) , Hr revija, asopis
ri' -enj-a (fodselsve) ( ) Hr trud (pri
porodu)
2
ri redjrei(d), ridd V Hr jahati, jaiti
ri p en hest . Hr jahati na konju
ri i galopp y , Hr jahati
u galopu, galopirati
d ri avsted Hr odjahati
* ride ranke (o ) / , Hr ( djetetu) jahati
na koljenima, hopsati na koljenima
* ri sine kjepphester Hr tjerati svoje
1

rikelig

ribbje' -enj-a (.) Hr rebarca (pl.)

freribbe () Hr (suena)
ovja rebarca
ribbe og plse ( ) Hr peena svinjska rebarca
s kobasicom (norveko jelo)
2
ribb|e -etj-a V
1) (plukkefjrene) || Hr erupati II oerupati
2) (plyndre) || , |j ory Hr erupati || oerupati, guliti || oguliti
* ribbe til skinnet Hr oguliti do
koe
ribben -et, pl. - (anat.) Hr rebro
2
ride -* ri
ridder -en, pl.e Hr vitez
sl noen til ridder y Hr
proizvesti nekoga u viteza
ridderlig -e A Hr viteki
ridderorden -en Hr viteki red
riflje. -enj-a
1) (gevr) (ca ) Hr puka
(s ilijebljenom cijevi)
2) (fure) , Hr hjeb, brazda
rifl|e -etj-a V , , ,
Hr ilijebiti, narovaiti, izbrazdati
rift -en
1) , , ,
Hr ogrebotina, poderotina, raspor, pukotina
en rift i toyet / Hr
poderotina/raspor na odjei
en rift i skylaget Hr proci
jep meu oblacima
2) (sterk ettersprsel) Hr jagma
Det var rift om billettene je Hr Bila je jagma za ulazmcaraa
rigg -en
1) (mar.) , (
) Hr snast, takelaa (jarbolje i uad na brodu)
2) (bore-) ,
Hr toranj za buenje nafte, platforma
rigid -e A (.) Hr krut (fig.)
rik -e
A
1) (velstende) Hr bogat
bli rik ce Hr obogatiti se
2) (ha rikelig) , , Hr obilan,
bogat, obilat
vre rik p noe Hr obilovati
neim
Nypen er rik p C-vitaminer Hr ipak obiluje C-vitaminima
en rik avling Hr obilna etva
rikdom -men Hr bogatstvo
rik|e -et, pl. -er , , Hr drava,
zemlja, carstvo
naturens rike Hr carstvo prirode
Det tredje rike Tpetto pajx Hr T r e d rajh
*Hva i all verdens rike er det du mener? ,
, ? Hr to, pobogu, time
misli rei?
rikelig 1 -e ADJ Hr obilan
rikelig nedbor Hr obilne padavine
2
rikelig ADV , , y Hr obilno,
1

rikfolk

435

bogato, u izobilju
belonne rikelig * bogato nagraditi
ha rikelig med penger y
* imati novca u izobilju
rikfolk pl. , * bogatai, bogati.
rikholdig -e A , ~k bogat, sadrajan
en rikholdig samling * bogata
zbirka
riking -en , * boga t u n , parajlija
Han er en ordentlig riking je
k On je teki parajlija
rikk|e -etj-a V
V (flyttep) (trans.) || / * pomicati || pomai/pomaknuti
2) rikke (p) seg || rardati
II mrdnuti
Han turde ikke rikke p seg ce
k Nije se usudio ni mrdnuti
rikmann -en, pl. -menn k bogata
riksadvokat -en ,
(.) * vrhovni dravni
javni tuilac, (jug) Savezni javni tuilac
riksantikvar -en
* ef dravnog zavoda za z a l titu spomenika kulture
riksarkivar -en * ef dravnog arhiva
riksbank -en , (.)
dravna banka, tug.) narodna banka
riksgrens|e -enj-a * dravna granica
rikskringkasting -enj-a -
k dravna radio-televizija
riksmeglingsmann -en, pl. -menn
y
* dravni posrednik u sporovima
izmeu organizacija poslodavaca i sindikata
riksml -et (jfr. bokml) ,

- - driavni
jezik, naziv za norveki standardni jezik kojemu
je polazite dansko-norveka jezika tradicija
riksmlsmann -en, pl. -menn -
* poboraik riksml-a
riksrevisjonen (best.) sluba drutvenog knjigovodstva
rikstelefon -en
1) (avdeling) -----* odjeljenje dravne telefonske slube za meumjesne i meudravne razgovore
2) (rikstelefonsamtale)
/
* meumjesni/
meugradski ili meudravni razgovor
rikstelefonsamtal|e -en
/
*
meumjesni/meugradski ili medudravni telefonski razgovor
Rikstrygdeverket (best.) * Dravrii zavod za socijalno i zdravstveno osiguranje
riksvei -en -k dravna cesta, dravni

ring

put
riksvpen -et, pl. - * dravni grb
riktig -e ADJ
1) (uten feil) , , * ispravan, pravilan, toan
det riktige svaret * pravilan
odgovor
2) (virkelig) * pravi
Han er ikke den riktige faren vr
On nije n a i pravi otac
2
riktig ADV
1) (korrekt) , , * pravo,
tono, pravilno
2) (forsterkende)
, * stvarno,
zbilja
Det var riktig synd! je ! k Stvarno
je teta!
S fr du ha det riktig bra! ! *
Ostaj mi zdravo!
Jeg vet ikke riktig hva jeg skal si
* Zapravo ne znam to da kaem
Er du ikke riktig klok? ? *
Jesi li poaavio?
3) riktig nok -* riktignok
riktighet -en , -k tonost, ispravnost
riktignok AD V , je kr dodue, istina
je
rill|e -en , , * lijeb, brazda, utor
rim -et
1) (p trr) kr inje
2) (p marken) , kr slana, mraz .
:
rim -enj-et , * rima, srok
rim|e -etj-a V
1) (lage rim) , * rimovati,
slagati rime, pronalaziti rime
2) rime med ce * rimovati se s .
Disse ordene rimer p hverandre ce * Ove se rijei meusobno rimuju
3) (stemme) ce, ce * poklapati se, slagati se
Det rimer drlig med det du sa tidligere To ce
c * To se ne
slae s onim to si ranije rekao
rimelig -e A
1) (forstelig) , , kr
razuman, opravdan, razumJjiv
et rimelig krav -k razuman zahtjev
/ lopet av rimelig tid y
* urelativnokratkomTokU""
Det er rimelig at hun ikke nsker det
je TO ' * Razumljivo je da to ne eli
2) (billig) , kr umjeren, prihvatljiv
rimelige priser * umjerene cijene
rimelig mat * jeftina hrana .
;::
rimeligvis AD V * vjerojatno
rimsmed -en (neds.) * stihoklepac
.
ring -en 1) (p fingeren) ( ) * prsten (na
ruci)
v
giftering
burma
2) , , * krug, kolut, prsten
1

ringblomst

436

bre seg som ringer i vannet ce

y * iriti se poput krugova u vodi
roykringer * kolutovi diraa
3) (i lenke) , k karika
4) (sport.) * karika
turne i ringer * vjebati
na karikaraa
5) (boksearena) * ring
6) ringer under ynene k podonjaci
7) (fig-) Ar krug
* Ringen er sluttet Kpyr je k K n i g je
za tvoren
g i ring ce y * vrtjeti se u krugu
* sl ring om noe , ,
* ne dati, zatiti, podrati
8) (i hjul) kr zranica
Han kjrte med for lite luft i ringene je
ca y Ar Vozio je s
premalim pritiskom u gumama
ringblomst -en (bot.) (Calendula officinalis) -Ar
neven
ringdans -en () * kolo (ples)
1
ringe A , , k neznatan,
malen, nitavan
en ringe sum Ar neznatna surna
Hva har dette med min ringe person gjre?
TO c ? -k Kakve to
ima veze s moj om malenkou?
ikke det ringeste Ar ni najmanje
Det kom ingen ringere enn generalen je
-Ar ak je i sam general doao
ring|e2 -te V
1) (klinge) || , || k
zvoniti II zazvoniti, || pozvoniti
Det ringer! ! * Zvoni telefon!
Klokkene ringer Ar Zvona zvone
Han ringte p drklokken / je
y * Pozvonio/zazvonio je u
zvonce na vratima
Det ringer p doren Ar Zvoni na
vratima
Vekkeklokken ringer * Budilica
zvoni
ringe inn (p skolen) Ar zvoniti za poetak kolskog sata
ringe ut (p skolen)
Ar zvoniti za kraj kolskog sata
ringe p hos naboen (
BpaTOMar)^^ozyumitiJrd_jusieda (na vratima)
2) (telefonere) , || Ar telefonirati, nazivati || nazvati
Jeg m ringe til ham ra Ar M o r a m
ga nazvati
Ring meg i morgen! ! * Nazovi
me sutra!
ringeakt -en ,
,
Ar omalovaavanje, potcjenjivanje
ringeakt|e -etj-a V || ,
|| Ar omalovaavati ||
omalovaiti, potcjenjivati || potcijeniti
ringeapparat -et, pl. -j-er , -Ar zvonce,
zvono
elektrisk ringeapparat /

riste

Ar elektrino zvonce/zvono
ringeklokk|e -enj-a ( ); /
( ) * zvonce (na biciklu); zvonce/
zvono (na vratima)
ringer -en, pl. -. Ar zvonar
ringfinger -en, pl. -grer , Ar
prstenjak
ringformet -e A Ar prstenast
ringl|e -etl-a V || , ||
Ar zveckati || zazveckati, cinkati || zacinkati, brecati || zabrecati, cilinkati || zacilinkati
ringperm -en ca Ar fascikla za sortiranje s mehanizmom
1
ringrev -en (luring) , . Ar prepredenjak, lisac, previjanac
2
ringrev -et (korallrev) Ar atol
ringvirkning -en , Ar reperkusija, posljedica
1
ripje -enj-a , * ogrebotina, urez
2
rip|e -tej-a V || / k grebati II ogrebati/izgrebati
ripe opp polituren -Ar izgrebati polituru
ripp|e -etj-a, V
* rippe opp i gamle sr y /
-A- dirati u stare rane/boljke
La oss ikke rippe opp i det! na !
o ! Ar Bilo pa prolo! Nemojmo vie o tome!
rips -en (bot.) Ar ribiz, ribizl
ris' -en (bot.) Ar ria
ris -et, pl. 1) (kvister) , , -A: granice,
prue, iblje
2) (til straff) , -Ar iba, p r u t '
f ris Ar dobiti batine
gi ungen ris -Ar iibati dijete
*ros og ris * pohvala i pokuda
ris|e -te || () -Ar ibati || iibati
(dijete)
risengryn pl. -Ar z r a a rie
risengrynsgrot -en , kaa od rie kuhane na mujeku
risgrot -* risengrynsgrot
risikabel -ble A , Ar riskantan
risiker|e -te V -Ar riskirati
risiko -en Ar rizik
ta risikoen * riskirati
lpe en risiko ce ^!Ar izlagati se riziku, riskirati
p egen risiko Ar na vlastiti rizik
rislapp -en -Ar mala palainka od rie
risl|e -etj-a V || -Ar uboriti ||
zauboriti
rismark -en Ar riite, riino polje
risotto -en , Ar rizoto, riot
rist -en Ar reetka
stekerist ( ) y Ar reetka
(za peenje) u penici
rist|e' -etj-a V
1) (intr.) ce || / ce,
ce || / ce Ar tresti se
2

riste

437

II zatresti se/stresti se, drmati se || zadrmati se/

drmnuti se
De danset s huset ristet cy ce
* Plesali su tako da se tresla kua
Han ristet av kulde Tpecao ce * Tresao
se od zime
2) riste ned || -Ar stresati || stresti
riste ned epler ca ir stresti
jabuke sa stabla
3) riste p hodet ir tresti glavom
4) riste av seg || * otresati ||
otresti
riste av seg sneen ca * otresti
sa sebe snijeg
* riste av seg en forflger / ce
, ce Ar otarasiti se progonioca
2
ristje -etl-a V || /, -Ar priti || ispriti/popriti, tosdrati
riste brod * priti k r u h
ristede loffskiver ,
* prene krike bijelog k r u h a , tost

ritt -et. pl.

1) (p hest) ir jahanje
2) (sykkel-) ir biciklistika
trka
ritual -et. pl. -er , * obred, ritual
rival -en , * suparnik, t a k m a c
rivalinn|e -enf-a -A- s u p a r a i c a
rivaliserte -te V . ,
ce * biti suparnik n e k o m e , rivalizirati,
nadmetati se
rivaliserende A * suparniki
rivalitet -en * suparnitvo
riv|e' -a (redskap) (.) * grablje (pl.)
2
rive rev I reiv, revet V
1) (skrape) , || ,
II * ribati || naribati/izribati
rive grnnsaker ir ribati povre
revet ost c n p ir ribani sir
2) (Jevne med jorden) || / * ruliti II sruiti/poruiti
Det gamle huset skal rives
* Staru kuu e sruiti
3) (svi) , * paliti, ei
Drammen rev i halsen je y -Ar
Rakija je palila u grlu
En stank rev i nesen je y *
Smrad je palio u nosu
4) ( ^ / ^ - ()
II oboriti (preku)
5) rive seg los ce, ce ir
otrgnuti se, osloboditi se
rive seg i hret ( ) ir upati
kosu (od oaja)
rive seg p en spiker ce o -k ogrepsti se o avao
6) rive i hjel , ir rastrgati, raskomadati
Loven rev i hjel sitt bytte je
* Lav je rastrgao svoj plijen
7) rive i stykker || / ,
|| / * d e r a t i || poderati/

rivende

razderati, cijepati || pocijepati/iscijepati

8) rive og slite i noe/noen ,
/ * natezati, navlaiti neto/nekoga
De rev og slet i tauet cy
- Povlaili su konopac iz sve snage
rive og slite i hverandre ce ir natezati
se
*Alle river og sliter i meg ca
ir Svi me nateu sa svih strana
* rive og slite med noe c -Amuiti rauku s neim
rive av
1) I) , || , ||
, II Ar otkidad || otkinuti, trgati
II strgnuti, II istrgnuti, || otrgnuti
rive av et bladfra kalenderen /
* otkinuti/otrgnuti list iz kalendara
rive av seg klrne ca *
strgnuti sa sebe odjeu
2) rive av seg vitser * ispaljivati viceve
3) rive av en fyrstikk *
kresnuti ibicom
rive bort
1) rive bort et plaster -Ar otrg
nuti flaster
2) Han ble revet bort fra oss ra je
-Ar Smrt ga je otrgla od nas
rive i
rive i en drink (fam.) ir platiti pie
rive med
Han ble revet med av begeistringen
ra je ic Oduevljenje ga je pomjelo
la seg rive med av stemningen ce
* prepustiti se opcem raspoloenju
rive ned || / -Ar ruiti ||
sruiti/poruliti
Hun rev ned en blomsterpotte je
ca Ar Sruila je jedan lonac sa
cvijeem
rive opp
1) Han rev opp telegrammet je Ar Rasporio je telegram
2) rive opp dora ( )
- naglo (i irom) otvoriti vrata
3) rive opp en plante Ar iupati
biljku
* rive opp med roten ATikorijeniti
rive til
rive til seg || ( ) -A-1| prigrabiti
(za sebe)
rive vekk || * || razgrabiti
Askjene ble revet vekk cy ic
Dionice su razgrabljene
1
rivende ADJ , , , -Ar silovit, bjesomuan, estok, zahuktao
i rivende fart * vrtoglavom
brzinom
en rivende utvikling * snaan
razvoj/razvitak
en rivende strm av ord Ar

rivende

438

silovita poplava rijei

2
rivende ADV , , , Hr
potpuno, sasvim, posve, strano
rivende gal , * potpuno lud,
sumanut
ha det rivende travelt ce Hr
strano se uriti
riving -enj-a * ruenje
rivjern -et, pl. 1) , , * ribe, strugalo
2) (fig.) * otrokona
rivning -en (strid) , ,
nesuglasice, trvenje, kokanje
ro' -en , , Hr mirovanje,
mir, spokojstvo
en gjenstand som er i ro je y
* predraet koji je u stanju mirovanja
falle til ro ce * smiriti se
gjennopprette ro og orden
* ponovo zavesti red i mir
Ro i salen! y ! k Mir u dvorani!
Ta det med ro! He ce! He ! * Ne
uzrujavaj se! Ne brini se!
i fred og ro , , y *
na miru, spokojno, u spokojstvu
/ ro og mak y , *
u miru bojem, na miru i polako
ta livet med ro ce * ne uzbudivati se
2
ro -dde V * vesla ti
Vi ble rodd over fjorden cy
k Preveslali su nas preko fjorda
*N er han ute og ror ce .
* Sad se pokuava izvui. Sad
neto vrda
* ro seg for langt utp ce ,
ce k previe se odvaiti, previe se istrcavati
* ro seg i land ce kc izvui
se iz neprilike
roastbiff [rstbifl] -en , k rozbif,
rostbif
robot [rbbt] -en * robot
robust -e A , , , , ,
* kran, krepak, jak, snaan, izdrljiv,
robustan
robt -en * amac na vesla
ro|e -etj-a V
roe seg -/-/ ce * smirivati se || smiriti se/umiriti
se/primirili se
roer -en, pl. -e * vesla
rogn 1 -en (zool.) * ikra
legge rogn ce * mrijestiti se
2
rogn -enj-a (bot.) (Sorbus aucuparia) ,
* jarebika, oskorua
rokad|e -en (i sjakk) * roada
rokk -en , c * kolovrat
rokk|e' -a (zool.)
skate
2
rokkje -etj-a V , c , || >, II * klimati, maknuti s mjesta, ||
poljuljati, II zaljuljati
*Han lar seg ikke rokke He ce *

romantikk
Ne da se pokolebati
Det rokker ikke ved det faktum at... To
... * To ne moe poljuljati
injenicu da ...
roklubb -en kr veslaki klub
rolig -e A , , * miran, smiren, spokojan
rolig var * mirno vrijeme
tale i en rolig tone
kr govoriti smirenim t o n o m
el rolig menneske * smirena osoba
roll|e -en , k uloga, rola
Det spiller ingen rolle! ! He ! Hr
Nije vano! Ne smeta!
birolle * epizodna uloga
rom' -men () k rum (pie)
rom 2 -inet, pl. 1) (varelse) , k soba, prostorija
en leilighet med tre rom * trosobni
stan
baderom k kupaonica, kupatilo
2) (plass) , k prostor, mjesto
Det var ikke rom for tvil
* Nije bilo mjesta sumnji
3) (verdensrom) , , k svmir, kozmos
4) (fys.) k prostor
tid og rom Hr vrijeme i prostor
luft tomt rom * bezrani
prostor
rom 3
-me A
i rom sjo , na
otvorenom moru, na puini
Rom (geogr.) Hr Rim
*Alle veier forer til Rom y
* Svi putovi vode u Rim
*Rom ble ikke bygget p en dag
. . kc Ni Rim nije
sagraden za jedan dan. Za sve je potrebno vrijeme.
Ne moe se sve odjednom
Roma (geogr.) Hr R i m
* tale Roma midt imot ce Hr usprotiviti se autoritetima
roman -en Hr r o m a n
romanforfatter -en, pl. -e Hr romanopisac
Romania (geogr.) Hr Rumunjska
-romans|e-[-angse]en
1) (dikt) , Hr romanca, balada
2) (mus.) Hr romansa
3) (kjrlighetsforhold) , ca Hr romansa, ljubavna romansa
romansk -e ADJ
1) Hr romanski
de romanske sprk Hr romanski
jezici
2) (om stil) , Hr romaniki,
romanski
romansk //// , . Hr romaniki/romanski stil, romanika
romantiker -en, pl. -e Hr romaniiar
romantikk -en

romantisk

439

1) (ndsretning) -k romantizam
2) (stemning) , romantika, car
romantisk -e A
1) (stemningsfull) * romantian
2) (idhistorisk) , *
romantiki, romantiarski
romb|e -en kr romb
romer -en, pl. -e kr Rimljanin
romerrett -en (jur.) * rimsko pravo
Romerriket (geogr.) * Rimsko
Carstvo
romersk -e A * rimski
romersk-katolsk -e ADJ kr rimokatoliki
den romersk-katolske kirke
k Rimokatolika crkva
Han er romersk-katolsk je * On
je riraokatoiik
romertall -et, pl. - * rimski broj
romfang -et k zapremina
romfarer -en, pl. -e , * astro
naut, kozmonaut
romfart -en , kr astronautika, kozmonautika
romfartey -et, pl. -j-er // * svemirska letjelica
romferd -en // k
svemirski let
rominnhold -et , * volumen, za
premina
romjul -enj-a (/) * razdoblje od
Boia do Nove godine
romlig -e A kr prostorni
romm|e -etj-a V , ,
k zapremati, primati, sadravati
Kjelen rommer 3 liter 3 *
Posuda zaprema 3 litre
Salen rommer 1000 personer
1000 * D v o r a n a moe primiti 1000 osoba
Planen rommer en viss risiko Plan sadri stanovit rizik
rommelig -e A
1) * prostran
en rommelig stue *
prostran dnevni boravak
ha rommelig plass *
imati prilino prostora
en rommelig definisjon
iroka~definicija
:

2) ha rommelig konomi y ,
ne oskudijevatj u novcu, iraati prilino novca
romskip -et. pl. - //
* svemirski brod
romslig -e A
1) , * koraotan, irok
Denne jakken er meget romslig j a r a a je -k Ova jakna je vrlo k o m o t n a
2) (tolerant) , kr irok, tolerantan
Hun er en romslig natur je
* Ona je iroke prirode

rose

romstasjon -en //1 * svemirska stanica

romster|e -te V , * premetati,
preturati
Han horte hun romsterte ute i kjkkenet je
no * C u o je kako ona
premece po kuhinji
rop -et, pl. 1) (utrop) , , noBire * uzvik, poklik,
povik
gledesrop * poklici radosti
2) (det rope) , , -k dozivanje,
zov, poziv
et rop om hjelp , (.) *
poziv u p o m o , (fig.) vapaj
ndrop , * zapomaganje, vapaj
rop og skrik * krici i zapo
maganje
rop|e -te V
1) II //, II * vikati || viknuti/poviknuti/
povikati, uzvikivati || uzviknuti
De roper for mye * Previe viu
rope hurra : ypa! k uzvikivati: ura!
rope slagord * uzvikivati
parole
2) (kalle) || , || ,
(I * dozivati || dozvati, zvati ||
zovnuti, pozivati || pozvati
rope om hjelp y kr dozivati
upomo
rope p noen / * dozivati/
zvati nekoga
Rop han inn ra kr Zovni ga da ude
3) rope opp || * prozivati
II prozvati
Lreren ropte ham opp ra je *
Uitelj ga je prozvao
ropert -en * megafon
ror -et.pl. - * kormilo
st til rors * kormilariti
* overta roret ,
* preuzeti kormilo, preuzeti vodstvo
rormann -en, -menn * kormilar
rorpinn|e -en * drak kormila^ :
ros -en , , * pohvala, hvala,
hvaljenje
-

gi ros || , *
hvaliti II pohvaliti, dati pohvalu
*/7/$ * pohvala i pokuda
rosa - A , * ruiast, roza
ros|e' -enj-a * rua
* Livet er ingen dans p roser for ham He
/ * Ne cvjetaju ni njemu rue/Ne ivi ba sjajno
* Ingen roser uten torner^ *
N e m a rue bez traja
ros|e -te V || kr hvaliti || pohva
liti
rose seg selv ce kr hvaliti se
rose seg av noe ce || ce
* hvaliti se || pohvaliti se neim
Han kan rose seg av viere den frste ce
2

rosende

440

je A- Moe se pohvaliti da je
prvi
* rose noen opp i skyene . hvaliti nekoga do
nebesa, dizati nekoga u zvijezde
rosende A * pohvalan
f rosende omtale Ar
dobiti pohvalnu kritiku
rosenkrans -en (kat.) (.) * krunica
rosenkl -en (bot.) (.) * prokulica
rosenrd -t, -e A
1) , * rumen, ruiast
rosenrde kinn ir rumeni obrazi
2) (fig.) ir ruiast
en rosenrd framtid ir ruiasta budunost
rosvin -en () - ruica (vino)
rosin -en Ar groica, rozina
rosiner * grodice, rozine, cvebe
*rosinen i polsen * kruna svega
rosmarin -en (bot.) * rumarin, ruzmarin
rosverdig -e A , ic hvalevrijedan, pohvalan
1
rot -en/-a. pl. rotter
1) , * korijen, ila
sl rot , ce ic pustiti
korijen, ukorijeniti se
*Hun har sltt rot her i landet ce
ca ir Ovdje se pot
p u n o srodila sa zemljom i obiajima
2) (fig.) , , ir izvor, osnova, sr
*Lediggang er roten til alt ondt je
. , ir
Dokolica je izvor svakog zla
uten rot i virkeligheten ca ir
bez veze sa stvarnou
*d ta ondet ved roten ca Ar
unititi zlo u njegovoj sria, icupati zlo s korijenom
3) (gram., mat.) ic korijen
trekke ut (kvadrat)roten -Ar izvui etvorni / kvadratni korijen
ror 2 -et , * nered, zbrka
Hybelen var et eneste rot je
y * Samaka soba je bila u
potpunom neredu
rotasjon -en , * okretanje, rotacija
1
rotje -etj-a seg V , ce *
pji^diLk^rijenje^primid se
Planten har rotet ?~ ce fr Biljka
se primila
Planten roter seg lett i vann Ta
* Ta biljka lako puta korijenje u
vodi
rot|e -etj-a V
1) (lage uorden) Ar praviti nered
Han roter forferdelig, rommet hans ser ikke ut!
je ,
! Ar Strano je neuredan, soba mu je pravi
svinjac!
2) II , || ,
II /, || * brkati || zbrkati, petljati || spetljati,
2

rov
brkati (I zbrkati/pobrkati, brljaviti j| zabrljaviti
Foredragsholderen rotet forferdelig je
* Predava je strahovito
petljao
Hva har du rotet deg bort i! ce !
Ar U to si e upetljao!
3) (grave) / || , ,
-Ar royati/riti || izrovati, preturati, premetad
rote r jorden med en kjepp no
* rovati po zemlji tapom
rote opp jord -Ar izrovati zemlju
Han roter i gamle papirer Pyje no -Ar Ruje po starim papirima
rote gjennom en koffert no *
preturati po kovegu
rotekopp -en
1) (uryddig person) , , Ar prtljavae, eprtlja
2) (som lager uorden) i: neuredna
osoba
roter|e -te V
1) ce, , ce Ar vrtjeti se,
kruiti. okretati se
Jorden roterer om sin akse ce
Ar Zemlja se vrti oko svoje osi
2) (g p omgang) Ar rodrati
rotet(e) A , , , ,
Ar neuredan, zbrkan, zbrkan, zapetljan,
spetljan
et rotete vrelse Ar neuredna soba
Han er rotete je -Ar On je neuredan
en rotete framstilling * zbrkan
prikaz
rotfyljle -te () * plombirati korijen (zuba)
rotls -t. -e A , Ar otuden, bez
korijena
1
rottle -a (zool.) Ar stkor
* ta rotta p noen (fam.) , . -Ar udesiti ne
koga, slistiti nekoga
2
rott|e -et/-a V seg sammen || ce, ||
ce ( ), || ce (c ). * II urotiti se, || udruiti se (protiv nekoga),
II spandati se (s nekim), urovati
rottefelI|e -a
1) , Ar klopka za takore
^
^^7?~, , stupica, klopka, zamka
rottehull -et (fig.) Ar umez
rotting -en Ar panjolska trska
rottingmbler pl. * pleteno kustvo
rotutdragning -en (mat.) -Ar vaenje
korijena
roug|e [rusjj -en () *
rumenilo za obraze (pomada)
rov -et, pl. 1) (rveri) , * grabe, pljaka
2) (bytte) * plijen
Huset ble flammenes rov je

rovdrift

441

* Kua je postala plijen vatre

g p rov (om dyr) * Ioviti plijen
rovdrift -en ,
bespotedno iskoritavanje, bezobzirno crpljenje prirodnih
resursa
drive rovdrift , * nemilice iskoritavati, nemilice
crpsti
rovdyr -et, pl. - -k grabljivica, grabeljivac, zvijer
rovfugl -en * ptica grabljivica
rovmord -et, pl. - , y
* grabeno ubojstvo
royalty [rjelti] -en * tantijema
ru ('U), (-e) A * hrapav
en ru overflate * hrapava povrina
rubb -en
*rubb og r ake J stubb ,
* sve do posljednje mrvice, sve skupa
rubel -en, pl. -bier () * rublja (novac)
rubrikk -en * rubrika
rufset(e) ADJ * raskutran
rug -en (bot.) * ra
rugbrd -et, pl. - * raeni kruh
rugd|e -a (zool.)
(Scolopax rusticola)
, * umska ljuka, bena
rug|e -etf-a V
1) (Ugge p egg) * leati na
jajima
ruge ut kyllinger * izlei pilie
ruge ut egg jaja k lei jaja
2) (passe p) (fig.) ,
* bdjeti nad neim, ljubomorao uvati
* ruge over sine penger
* bdjeti nad svojim novcem
3) (pnske) , , * sno
vati, smiljati, mozgati
rugehon|e -enj-a. pl. -erj-hons
kvoka koja sjedi na jajima
rugemaskin -en ( mumhe) k inkubator
(za pilie)
rugg -en ( ), * hrga (od
ovjeka), ljudeskara
rugg|e -etl-a V
1) (gynge) ce, ce + ljuljati se,
njihati se
rugge i stolen ce k njihati
sejja.stolici
2) (g tungt) , * trapati,
hodati trapavo
3) (rikke) || , || * klimati || zaklimati, ljuljati || zaljuljati
rugge p tannen k klimati zub
*Han er ikke god rugge He ra .
He ce * Ne moe ga poljuljati. Ne
da se uzdrmati
ruglet(e) A , * neravan, valovit
rugmel -et * raeno brano
ruin -en
I) , * ruevina, razvalina
legge i ruiner , ,

rulle

razoriti, poruiti, razruiti

Byen ligger i ruiner je k Grad je
razoren
2) (deleggelse) * propast
konomisk ruin * ekonoraska
propast
* g sin ruin i mote y * ii
ususret propasti
ruiner|e -te V || () * upropatavati || upropastiti (ekonomski)
ruinert -e A * bankrotirao
Jeg er ruinert! ! * Bankrotirao
sam!
ruk|e -enj-a
balega
rukkel -et/ruklet (fam.) , , k
starudija, smee, otpad
rulett -en k ruleta
rull -en
1) , , , , , * rola, rolna, smotak, navoj, zamotuljak,
svitak
en rull papir / rolna/svitak
papira
ty rull k truba to fa
filmrull * rola filma
trdrull * kalera k o n c a
...
2) (til maling) ( ) k valjak (za
lienje)
3) (kul.) () , -k (mesna) rolada, rolat
kalverull . kr rolada od teletine
rull|e' -enj-a
1) (tykk stokk) , kr kolac
De transporterte bten over land p ruller
cy * Prevezli su
brod preko k o p n a na kolcima
2) (ty-) , ( )
valjak za glaanje rublja, tijesak za glaanje
rublja
3) (til jevne jorden med) runi valjak za poravnavanje
zemljita
4) (pl-) (mil.) cmtcaK * popis, spisak
st i rullene * biti na popisu
J
ruU|e -etj-a V
1) (trille) (intrans.) ce kr kotrljati se
Stener rullet nedover fjellsiden ce * Kamehje se kotrljalo
niz-padinu-planine-^
*Da begynte sneballen rulle je
* I o n d a je krenula lavina
2) (gynge) ce ( ) k valjati se
(na valovima)
Skipet ruller ce
Brod se valja
3) (om lyd) -Ar potmulo jeati
Tordenen ruller ce kr
Cuje se potmula grmljavina
4) (trille) (trans.) , > * kotrljati
rulle tnner -k kotrljati bave
rulle en ball kr
kotrljati loptu pred sobom
ndle med ynene k kolutati

rulle

442

ociraa
rulle seg i snoen ce y * kotrljati
se u snijegu
5) (presse med rull) , * poravnavati, glaati
rulle et jordstykke
* poravnavati zemlju runim valjkom
rulle ty y -k glaati rublje
u tijesku za glaanje
6) (lage en rull) || ,
II * smotavati || smotati, zavijati || zaviti
rulle en sigarett / *
smotati/zaviti cigaretu
rulle ned
rulle ned en gardin
spustiti platnenu roletnu
rulle opp
Politiet har rullet opp en mordsak je
* Policija je razjasnila
jedno ubojstvo
rulle opp en gardin *
podii platnenu roletnu
rulle p
rulle malingen p k nanijeti
boju valjkom
rulle sammen
rulle noe sammen * smotati
neto
rulle seg sammen ce, ce *
saviti se, sklupati se
rulle ut
rulle noe ut * odmotati neto
rulle videre
Sommerens politiske skandale ruller videre * Ovoljetni
politiki skandal ne jenjava
rulleban|e -en , - * pista,
uzletno-sbjetna staza
rulleblad -et, pl. - (mil.) (o ) * dosje ( vladanju vojnika)
* ha rent rulleblad y je, , (.) * ne
biti u dosjeima policije, biti nekanjavan, (fig.) biti
nevin
rullegardin -en ,
* platnena prozorska roletna, zavjesa
na oprugu
rullekak|e -en () rolada (kola)
rulleskeyt|e -- , koturaljka,
rolua
:
~~
rullestol -en (.) invalidska
kolica (pl.)
rulletrapp -en (.) * pokretne/
pomine stepenice (pl.), eskalator
rumener -en, pl. -e (.), (.) *
Rumunj (m.), Rumunjka (f.)
rumensk -e A * rumunjski
Jeg er Rumensk Ja (.), Ja Py (.) kr Ja sam Rumunj (m.), Ja sam Ru
munjka (f.)
ruml|e -etj-a V || , || * kruljiti || zakruljiti, krati || zakrati
Det rumler i maven y * Krulji

rundhndet

mi u elucu
rump|e -enj-a
1) (bak) (vulg.) * guzica, rit
2) (hale) , * trtica, zadak
rumpetroll -et, pl. - (zool.) * punoglavac
rund
-e ADJ
1) , o6aOj * okrugao, obao, zaobljen
Jorden er rund je * Zemlja je
okrugla
en rund sum kc okrugla svota
*med rund hnd , - izdano, akom i kapom
klarinettens runde toner
puni tonovi klarineta
2) (tykk) , , * punaan, debeljkast, okrugljast
rund i kinnene * bucmastih
obraza
3) (omgjengelig) , * uljudan, koji nije grub
et rundt svar kc diplomatski
odgovor
/forhandlinger m man vre litt rund U pregovorima treba biti malko popustljiv
rundbrenner -en, pl. -e
1) (ovn) * pe koja
neprestano gori
2) (fis-) * nepopravljiv
zavodnik
rund|e' -en
1) (i boksing)
runda
2) (i kapplp) () -k krug (utrke)
3) (omgang med drinker) () * runda
(pia)
rive i en runde
platiti
rundu pia
4) (vakt-) * obilazak
5) (tur) , * etnja, tura
6) forhandlingsrunde * etapa
pregovora
2
rund|e -et V
1) || * zaokruivati |j
zaokruiti
Han runder de 50 i morgen he
. Sutra e zaokruiti pedesetu. Sutra navrava pedeset
godina
runde av til nrmeste hele tall
* zaokruiti na najblii cijeIi broj
2) runde hjrnet ,
yrao * zaokrenuti iza ugla, zai za ugao
runde en pynt kr zaobii rt
rundebordskonferans|e -en
konferencija za okruglim stolom
rundebg -e A * pozamaan
en rundelig sum * pozamana
svota
rundhndet -e A , * dareljiv, velikoduan

runding

runding -en , * zaobljenje, zaokruienje

rundjul|e -te V || * || premlatiti
rundkast -et, pl. - , y ir
salto, prevrtanje u zraku
rundkjring -enj-a TOK ( ) *
kruni tok (tip raskrsnice)
rundormer pl. (zool.) (Nematoda) *
oblii
rundpinn|e -en * okrugla
igla za pletenje
rundreis|e -en , ir kruno
putovanje, turneja
rundrygget -e A , ir grbav, pogrbljen
rundskriv -et, pl. - * okrunica,
cirkular
rundsprring -enl-a * anketa
rundstykk|e -et * (okrugla) emlja, zemika,
pecivo
rundt' ADV
1) , , ir uokrug, naokolo, unaokolo
Han bod rundt av konfekten je
ir Ponudio je naokolo bombone
De viste meg rundt i huset cy
no * Proveli su me naokolo po k u d
*Det gr rundt for ham ce y * Vrti
mu se u glavi
Bilen gikk rundt i svingen cy ce
y * Automobil se prevrnuo u okuci
* snakke noen rundt
ir pridobiti nekoga rijedma
2) (omtrentlig) , * otprilike, priblino
en arbeidsstokk p rundt 100 mann
1000 * radna snaga od priblino 1000 ljudi
rundt omkring 25. september 25. * negdje o k o 25. rujna
rundt regnet ir grubo uzevi
rundt PREP
1) OKO () * oko (neega)
De gikk rundt huset cy .
cy * Ili su oko kue. Obili su kuu
2) (bak) * iza
Uke rundt hjrnet * o d m a h iza
ugla
3) (etterstilt)
dgnet rundt , ir d a n o n o n o ,
dan i n o e
:
reise jorda rundt -k p r o p u tovati cijeli svijet
hele ret rundt ir preko cijele
godine
rundtur -en
1) (rundreise) * kruno putovanje
2) (tur frem og tilbake) *
povratno putovanje
run|e -enj-a ( ) ir runa
(slovo ranskog pisma)
rungje -etj-a V || , ce
II ce, ce || ce *
2

rust

443

odzvanjati || odzvoniti, oriti se || zaoriti se, prolamati se || prolomiti se

Applausen runget gjennom salen ce ir Aplauz se prolomio dvoranom
Han lo s det runget ce * G r o hotom se smijao
rupi -en () * rapija (novac)
rus -en
1) (beruselse) ir pijanstvo
ta seg en rus ce, ce * napiti se,
opiti se
sove rusen ut ,
ce * prespavati pijanstvo, otrijezniti se
spavanjem
2) narkotisk rus ir omamljenost od droge
3) (fig-) , , * zanos,
ekstaza, oduevljenje
i seirens rus y ir u zanosu pobjede
rusdrikk -en ir pie
rus|e -A ( ) * vra (ribarski
pribor)
rush [rsj] -et , , ( ,
) * guva (u prometu, prodavaonicaraa), jurnjava
julerushet * Boina guva .
rushtid -enj-a ,
* vrijeme najvee guve u prometu
rusk' -en
en rusk av en mann , ,
, ir ljudina, grdosija od
ovjeka, ljudeskara, hrga od ovjeka
rusk 2 -et , ir tran, trunje
Jeg fikk rusk i yet je y ~
U p a o mi je t r a n u oko
*rusk og rask ir sitne, sitni
rusk ADJ
Er du helt rusk? ? ir
Jesi li sas vim poaavio?
ruskevr -et
* p r o h l a d n o i vjetrovito vrijeme s kiom
rusl|e -etj-a V || , ||
, || , *
vrljati II odvrljati, lunjati || odlunjati, etati ||
odetati, vrljati
Skal vi rusle ned p stasjonen? ? * Hoemo li odetati dolje
do stanice?
rusle rundt i byen , no _
Hr lunjati gradoih, vrljati"po gradu
rass -en * maturant
blruss ( ) * m a t u r a n t trgovake gimnazije (ekonomske kole)
russer -en. pl. -e (.), (.) ir Rus (m.),
Ruskinja (f.)
russisk -e A * ruski
Hun er russisk je ir Ona je Ruskinja
Russland (geogr.) * Rusija
rust -en
1) ir rda
2) (plantesykdom) , r a p a , r a p ir snijet (bolest
na bilju), gara, gar
3

rustbehandling

444

rustbehandling -en * zatita

od korozije
rust|e' -etf-a V || * rati || zardati
2
rust|e -et\-a V
1) (mil.) ce || ce * naoruavati se || naoruiati se
Stormaktene ruster opp ce -k Velike sile se naoruavaju
* rustet til tennene * naoruan
do zuba
2) (utstyre) ruste seg ce ||
ce, ce || ce * opremati se |j
opremiti se, opskrbljivati se || opskrbiti se
ruste seg til en ekspedisjon ce * opremati se za ekspediciju
vre godt rustet * biti
dobro pripremljen
rusten -t, -me A * zarao, rav
rustfri -tt, -e A , * nerajui,
koji ne rda
rustfritt stl , * nerajui elik, rostfraj
rustikk -rustikt, -e A , ir rustian, rustikalan
rustning -en
1) (ridder-) () * (viteki) oklop
2) (opp-) , k naoruavanje, naoruanje
rustningskapplp -et y / * trka u naoruavanju/naoruanju
nitie' -enf-a
1) (firkant) , * etvorina,
kvadrat
2) (i sjakk) * polje
3) (vindus-) () , k (prozorsko) okno, staklo
2
rut|e -enf-a
1) (reise-) , * ruta, marruta
2) (forbindelse) , * linija, stalna veza
Skipet gr i fast rute mellom Bergen og Newcastle

Brod saobraa na stalnoj
liniji izmedu Bergena i Newcastlea
flyrute * avionska linija
3) (tidsskjema) , ,
* red vonje, red plovidbe, red letenja
Bten er ikke i rute ( ) - * BrodJcasnliprema redu plovidbe)
iflge ruten //
* prema redu vonje/plovidbe/letenja
rutebil -en * linijski autobus
rutebok -enf-a * red vonje
rutebt -en * linijski brod
rutefly -et, pl. - * avion
na redovnoj liniji
ruteoppslag -el, pl. - ca * tabl
s redom vonje
ruter -en (i kortspill) () * karo (karta)
rutet -e ADJ , , kockast,
kariran, na kocke
ru tin I e -en
1) (erfaring) , ,

rygg

Ar rutiniranost, vinost, iskustvo

2)
(arbeidsmte) , * rutina,
ablona
rutinearbeid -et nocao ir rutinski posao
rutinert -e A , * rutiniran,
iskusan
rutsjeban|e -en , , (y
) . * tobogan (u luna parku)
rutt|e -etl-a V
ha rutte med ()
* imati na raspolaganju (sredstva)
De har ikke stort rutte med
Nemaju bogznata na raspolaganju
ruv|e -etf-af-de ce, ce k uzdizati se, uzvisivati se
ruvende A
impozantan
ry -et , , * glasovitost, glas,
fama
Han vant tidlig ry som kunstkjenner je
.
... * Rano je stekao glas k a o poznavalac umjetnosti. R a n o se prouo kao ...
ha et drlig ry / kr biti
na zlu glasu
f drlig ry p seg / * doi
na zao glas
rydd|e -etf-a V
1) II * kriti || raskriti
rydde jord * kriti zemlju
rydde vei fram til tomten * prokriti put do parcele
2) (ordne) || * pospremati I) pospremiti, raspremati || raspremiti
rydde av bordet * raspremiti
stol
rydde i skuffene * pospre
miti ladice
rydde opp i forholdene k
raistiti odnose
3) rydde av veien || , || , ||
k || ukloniti, || otkloniti, || smaknuti
All tvil er ryddet av veien je * Svaka sumnja je otklonjena
ryddig -eA * uredan
rydning -n * krevina
ry|e -enf-a ,
dug,
uzak ilim grubljeg tkanja
fillerye , krpara, ilim
od krpa
rygg -en
1) (anat.) (.) * leda (pl.)
ligge p ryggen kr leati na
led hua
Jeg har vondt i ryggen * Bole me
leda
ta noe p ryggen *
naprtiti neto na leda
vre krum i ryggen , nor , * biti pogrbljen, imati pognuto dranje, imati grbava leda
* vende ryggen til noen *
okrenuti nekome leda

rygge

445

* snakke bak ryggen p noen , * klevetati, ogovarati nekoga

* ha noen i ryggen y ,
- imati nekoga u zaleu, ima
ti podrku od nekoga
* slikke noen oppover ryggen /
ce * laskati, umiljavati se nekome
*Det skal sterk rygg til tle medgang
ce * Treba snage da se pod nese
uspjeh
* falle noen i ryggen c
* muki napasti nekoga slea
*Det gr kaldt nedover ryggen p ham ra
. cy ra Hvata ga
jeza. Proli su ga trnci niz leda
* ha ryggen fri - uvati
sebi odstupnicu
* kjempe med ryggen mot veggen y
* biti satjeran u kripac
* krumme ryggen * pognuti iju
* ha bred rygg * mnogo podnositi
2) (bok-) () Ar hrbat (knjige)
3) (fjell-) (), * hrbat (planine), greben
4) (stol-) () * naslon (stolice)
rygg|e -etj-a V
1) (I , || Ar uzmicati II uzmaknuti, || ustuknuti
Han rygget forskrekket tilbake je
-Ar Prestravljeno je ustuknuo
2) (kjre bakover) Ar voziti natrake
rygghvirvel -en, pl. -ler Ar kraljeak
ryggmarg -en Ar lena raodina
ryggrad -en Ar kraljenica
*Han mangler ryggrad je Ar On
je beskimenjak
ryggsekk -en , , * ruksak,
naprtnjaa, ranac
ryggskadje -enj-a Ar povreda
kraljenice / kime
ryggsyla -enj-a Ar kraljenica, kimeni stub
ryke rokjrauk, roket V
1) (avgi royk) ce * dimiti se
Pipen ryker ce Ar Dimnjak se dimi
Ovnen ryker ce Ar Dimi se iz pei
2) (avgi damp) ce, ce Ar puiti
seHsparavati-se
~
~
en rykende bolle med suppe
zdjela pueejuhe
3) Det ryker opp til storm ce Hr
Sprema se oluja
4) (briste) || , || ce * pucati (I pui, II prekinuti se
Tauet rok je Ar Ue je puklo
5) (fare, fyke)
Ryk og reis! ce ! Hr Tornjaj se
odavde!
Be ham ryke og reise! ce !
H Nek se tornja doavola!
ryke uklar med noen y c

rykke

H- doi u nesuglasice s nekim

* ryke i tottene p hverandre ce H
pograbiti se
6) (g i vasken) || H- propadati II propasti
Der rok den chansen je H
Ova ansa je propala
Planen rok ce Hr Plan se izjalovio
7) (falle) ryke overende || Ar || ljosnuti
Han rok til eksamen (fam.) je
H Ljosnuo je na ispitu
rykende A
rykende varm suppe ce
Ar j u h a koja se pui od vrudne
rykende aktuell y / H
u ii aktualnosti/interesa
rykende fersk , H- najnoviji,
zadnji
rykende sint ce ,
koji se pui od bijesa, ljut kao ris
rykk -et, pl. - H trzaj
Del gikk et rykk gjennom henne ce.
ce H- Trgla se. Stresla se
arbeide i rykk y H raditi u
naletima
*/ rykk og napp , y , * na mahove, u naletima, sporadiki
rykk|e -et j-a frykte V
1) ce || ce Hr trzati se || trgnuti se
Det rykket i ansiktet hans ce Hr
Lice mu se trzalo
2) II / - trzati ||
zatrzati/protrzati
Han rykket meg i skulderen je
H T r g n u o me je za rame
3) rykke noen for lnte boker
( ) Hr
poslati nekome opomenu za povratak knjiga (u
knjinicu)
rykke bort
Han ble rykket bort i ung alder ra je
y H Smrt n a m ga je
ugrabila u tnladoj dobi
rykke fram , * nastupati, nadirati
Hren rykket fram je H Voj
ska je nastupala
rykke inn
1) rykke inn en annonse i en avis y
Hr dati oglas u novine
2) Troppene er rykket inn i byen cy y
Hr T r u p e su ule u grad
rykke opp
1) rykke opp med roten c Hr
icupati s korijenom
2) rykke opp i en hyere stilling
Hr uznapredovati na vii poloaj
rykke til || ce, || ce H || prenuti se,
II trgnuti se
Han rykket til ce. ce Ar Prenuo se.
T r g n u o se
rykke ut
1) , * i z a d

rykkebrev

446

rdspette

na teren, hitno intervenirati

boicu!
Brannvesenet rykket ut je
3) (oppskake) || * potresati
* Vatrogasna
II potresti
sluba je hitno krenula na mjesto poara
Vi ble dypt rystet over det vi horte je
2) rykke ut med hemmeligheten
Ar D u b o k o nas je
* iznijeti taj nu na vidjelo
potreslo to to smo uli
Han mtte rykke ut med en forklaring M o p a o ce
rystels|e -en , , Ar trenja,
* M o r a o se izjasniti
potresanje, potres.
rykkebrev -et, pl. - () ,
rystende A -k potresan
-Ar (pismena) opomena, pournica
rystet -e A , Ar polresen, tronut
rykkevis AD V y ., ,
rytm|e -en kc ritam
Ar u naletima, sporadiki, na mahove
komme ut av rytmen Ar ispasti
rykning -en Ar trzaj
iz ritma
rykt|e -et, pl. -er
rytmisk -e A Ar ritmiki
1) (sladder) , k glasina, gorytter -en, pl. -e
vorkanje
1) (p hest) , Ar jaha, konjanik
spre rykter k iriti glasine
2) (sykkel) Ar sportski biDet gr rykter om ... ce ... kc Govorka
cikUsta
se da ...
rv -a (vulg.) Ar guzica
Jeg har hort rykter om ... ... Ar
* sitte p rva . , Nauo sam da ...
Ar dangubiti, prodavati zjake, bespos2) (omdomme) , , kc glas.
liiti
ugled, reputacija
rod -t, -e A , kc crven, rumen
ha drlig rykte Ar biti na
kjore p rodt lys -
losem glasu
voziti kro crveno svjetlo
Saken skadet hans gode navn og rykte je
Rode kors : Crveni kri
Ar Stvar je nakodila
rode hunder (med.) Ar rubeola
njegovu ugledu
rodt hr (naturlig) Ar rida kosa
rj'ktes rykte(de)s, ryktes V
farve hret rodt y -Ar obojiti
Det ryktes at... ce ... ce ...
kosu ucrveno
/ ... Ar Govorka se da ...
vre rod i kinnene Ar imati
Pria se da ... Kolaju/kruie glasine da ...
rumene obraze
ryktesmed -en , ,
bli rod , k pocrvenjeti,
(.), (.), - (.) Ar tvorac glasi
porumenjeti
na, ogovaralo, tracer (m.), traerica (f.), tra-baba
Han ble rod i ansiktet av skam ra je (f.)
. je -Ar Oblilo
rynk|e' -enj-a
ga je rumemlo od stida. Pocrvenio je od stida
1) (fold) Ar nabor .
*rod som en hummer / Ar crven
Kjolen har rynker i livet je y
kao rak
Ar Haljina je nabrana u struku
* se rodt Ar pobjesnjeti
2) (i ansiktet) * bora
*Han s rodt je Ar mu
2
rynk|e -etj-a V
j e mrak n a o d
1) II -Ar mrtiti || namrtiti
*Jeg eier ikke en rod ore .
rynke p pannen Ar namrtiti
nape Ar Nemam ni prebijene pare
elo
rdalg|e -en Ar crvena alga
*d rynke p nesen av noe c
redbetje -enj-a (bot.) -Ar cikla
Ar gledati s negodovanjem na neto
rodgrot -en 2) (folde) || / Ar nabi () * kaa od jagoda ili nekog
rati II naborati/nabrati
drugog crvenog voa (desert)
4-/^^-/-^-^
rodhud _ -e/rrrp^Hl^airW^rverToTo^ac
rynket -e A , * naboran,
rdhret -e A , Ar ridokos, crvenokos
smeuran
rdlig -e A . Ar crvenkast, ruryp|e -a (zool.)
menkast
1) lirype (Lagopus lagopus) -Ar
rdm|e' -en , * crvenilo, rumesjeverna snijenica
nilo
2) fjellrype (Lagopus mutus) Ar
rdm|e -etj-a V ce || /alpska snijenica
, ce || /
ryst|e -etj-a V
ce -Ar crvenjeti se || zacrvenjeti se/pocrvenjeti,
1) (riste) || Ar tresti || zatresti
rumenjeti se || zarumenjeti se/porumenjeti
ryste p hodet -Ar tresti glavom
rdmusset -e A , Ar rumen,
2) (riste en vske) || Ar murumenih obraza
kati II promukati
rdspett|e -enj-a (zool.) (Pleuronectes platessc) Ryst flasken! ! * Promukaj
pax -Ar iverak zlatopjeg
2

rdstjert

447

rdstjert- (zool.) (Phoenicurusphoenicurus) () - umska crvenrepka

(ptica)
rdstrup|e -en (zool.) (Erithacus rubecula)
* crvenda
rdvin -en * crno vino
rff roft -e , , * grub, surov,
brutalan
Han er temmelig roff av seg je * Prilian je grubijan
et roft overslag * g r u b a procjena
rk - ryk
rke - ryke
rke!s|e -en * tamjan
rkt -enj-a , , * njega, ouvanje,
mar
birkt * pelarstvo
sprkrkt * njega jezinog
izraza
rmling -en * bjegunac
rmm|e' -en , * kiselo
vrhnje
rm|me -te V || * bjeati || pobjei
romme fra et fengsel -k pobjei iz zatvora
rmme hjemmefra * pobjei od
kue
rmmegrt -en
kaa skuhana od brana i kiselog vrhnja
rmning -en bijeg .
rnn|e -a ,
straara, potleuica
rntgen -en * rendgen
rntgenbUd|e -et, pl. -er -k rendgenska snimka
rp|e -etf-a/-te V || ,
II * odavati || odati, razotkrivati ||
razotkriti
rope en hemmelighet kr odati tajnu
rope seg ce * odati se
rr -et, pl. 1) * cijev
2) (radio-) - -k radiolampa
3) (bot.) , * trska. trstika
sukkerrr -k eerna trska
4) (suge-) ( ) * siamka (za
pijenje)
5) (telefon-) () * (telefonska) slualica
legge p roret * spustiti
slualicu
ta av roret * podii slualicu
r r -et , * gluparija, kojetarija
Sludder og rr! ! ! - Glu
posti! Same gluposti!
rr|e' -en/-a
1) (kul.) , , * tekue tijesto, smjesa, mjeavina
pannekakerre ir smjesa za
palainke
2) (virvar) , xaoc, * nered, kaos, krs
Alt l i en rre je y Sve je
lealo u neredu
2

rver

rr|e -et , * halabuka, bura

Boken vakte et voldsomt rre je
* Knjiga je izazvala pravu buru
rr|e -te V
1) (berre) || /, II , || * dirati ||
dodirnuti/dirnuti, doticati || dotaknuti, ticati || taknuti
Ikke ror! He ! kr Ne diraj!
2) (blande) || ~k mijeati ||
promijeati
Vil du rre grten?
? * Hoc li proraijeati kalu?
rre sammen , * pomijeati,
smijeati
3) (bevege) || , || , || * ||
ganuti, II dirnuti, || tronuti
bli rrt til trer * biti dirnut
do suza
4) rot ?. seg ce || ce,
ce II ce, (ce) || (ce) kr
micati se || maknuti se, mrdati (se) || mrdnuti (se)
Ikke ror deg! He ce! He ce! * Ne
mii se! Ne mrdaj!
rre p seg ce, ce, ce,
ce, ce * gibati se, pokrenuti
se, aktivirati se, micati se, pomaknuti se
det som rrer seg i kommunen urro ce y
* to to se zbiva u opini
rrels|e -en
2

1) (sinnsbevegelse) , * ganue,
tronutost
2) (liv) , * vreva, komeanje
rrende A , kr dirljiv, ganutljiv;
rrformet -e A kr cjevast
rrig -e A
*rask og rrig k io i krepak
rrlegger -en, pl. -e * vodoinstalater
rrlig -e A , * pokretan, prenosiv
rrlig og urrlig gods * p o k r e t n a i nepokretna imovina
rrpost -en k pneumatska posta
rrsopper pl. (bot.) (Boletaceae) (
) * vrganji (porodica gljiva)
rrt -e A , , kr ganut, tronut,
dirnut
rslig -e A , -k kxupan, kxsan
en rslig kar * krupan momak
~rsslyng^e/-ef foh^-BpecaK-Tfcr-vrijes^ - 3
rst -en/-a
glas
samvittighetens rst -k glas savjesti
med dempet rst * priguenim glasom
rv|e -etf-a/-de V || * pljakati
II opljakati
rove en skatt * opljakati
blago
rver -en, pl. -e
1) (banditt) , , , * razbojnik, pljaka, lupe, bandit
sjorover , * gusar, mofski razbojnik

rverbande

448

2) (villbasse) , , * huncut,
baraba, vrag, mangup, mulac
Din rover! ! ! *
Vrae jedan! Mangupe jedan!
rverbande -en * razbojnika druina
rverhistori|e -en
1) o k pria o razbojnicima
2) (lgnaktig historie) , -Ar
izmiljotina, bajka
rverhul|e -enj-a * razbojniko
gnijezdo
rverkjp -et, pl. - y Ar kupnja u
bescijenje
ry|e -enj-a (zool.) (Salvelinus alpinus) ( ) * alpska zlatulja (vrsta
pastrmke)
ryk -en
1) * dim
*Ingen royk uten ild -Ar
Nema dima bez vatre
*Tiden gikk som en royk . je
o Ar Vrijeme je prolo u tren oka
*Det er gutten i ryken! To je n o ! * To
je valjan m o m a k ! To je momak i p o !
2) (fam.) k cigareta
* ta seg en royk (). k zapaliti jednu (cigaretu), pripaliti
royk|e -etj-aj-te = roke V
1) II k dimiti (| zadimiti
ryke kjott k dimiti meso
rykt fisk k dimljena riba
2) (tobakk) || / *
puiti II popuiti/zapuiti
royke pipe kr puiti lulu
* royke som en skorstein k
puiti kao Turin
rykekup| -en Ar kupe za puae
ryker -en, pl. -e k pua
ikke-royker * nepua
ryking -enj-a * puenje
ryksky -enj-a . Ar oblak dima
rykt -e = rkt A Ar diraljen
rykt l * dimljena jegulja
ryktepp|e -et, pl. -er k dimna zavjesa
rys -enj-a Ar gomila kamenja
ryskatt -en (zool.) (Mustela erminea) , xep, * zerdav, hermelin, yelika
lasiea
:
:
::
ryt|e -etl-a V ce || ce * linjati se
II olinjati se
r' -enj-a () Ar srna (enka)
r -it, -(e) A
J) (ukokt) , Ar sirov, prijesan
2) (ubearbeidet) , * sirov, nepreraden
rolje Ar sirova nafta
3) (grov) , , , Ar grub,
prost, prostaki, surov
r makt Ar gruba sila
4) (om luft) Ar hladan i vlaan,
prbhladan
en r kjeller Ar vlaan p o d r u m
2

rde

r -* rde
rbarket -e A , , . -Ar grub,
surov, sirov, prost
rbukk -en Ar srnda
1
rd -enj-a
1) (midler)
Vi har ikke rd til det -Ar To
si ne moemo priutiti
De har god rd cy kr Oni su imuni
2) (utvei)
Det var ikke rd for annet, han mtte av grde
, je Ar Nije bilo
drugoga. morao je krenuti
* Kommer tid kommer rd C .
S vremenom emo Iako.
Vrijeme e to rijeiti
*Han visste ikke sin arme rd
ca . je * Nije
znao ta bi sa sobom. Bio je u udu ta da napravi
Jeg kommer s sant det er rd
-Ar Doi u im bude mogue
s godt som rd er je Ar koliko je
raogue
rd 2 -et, pl. 1) (anvisning) Ar savjet
gi noen et rd Ar dati nekomu
savjet
folge noens rd * posluati neiji savjet
sporre noen til rds kr
upitati nekoga za savjet
2) (rdslagning) -Ar savjetovanje
ta noen med p rd ce c k
posavjetovati e s nekim
3) (rdsfor samling) , Ar savjet, vijece
kongens rd (regjeringen) ()
Ar kraljevsko vijee (vlada)
Nordisk Rd * Nordijski savjet
forskningsrd Ar
savjet za znanstvena istraivanja
rd|e de = r -dde V
1) (styre) , Ar vladati, gospodariti
r seg selv . Ar biti svoj vlastiti go
spodar, gospodariti sarmm sobom
hvis han fikk r no * kad
bi bilo po njegovom
detropperlandetr(delr^over

-Ar trupe kojima zemlja raspolae

la tilfellet r -Ar
prepustiti sluaju da odlui
r med noen Ar vladati nekim
Det skyldes forhold som jeg ikke rr over To
ja /
Ar To treba pripisati okolnostima ko
jima ja ne vladam/gospodarim
*Makta rr je , .
* T k o je jai, taj k v a d . Sila boga ne moli
. Jeg kunne ikke r for det
Ar Nisam mogao drugadje
2) (vre fremherskende) * vladati

rdfre

449

Det rr en meget trykket stemning

* Vlada vrlo potiteno
raspoloenje
3) (gi rd) ( ) ir savjetovad (nekome neto)
Hva rder De meg gjore?
? * to mi savjetujete da uinim?
rde fra || (
) * odgovarati || odgovoriti (nekoga od
neega)
* rde bot p noe ir popraviti
neto
rdfor|e -te V
rdfre seg med noen ce || ce c * savjelovati se || posayjetovati
se s nekim
rdgivende A ir savjetodavan
et rdgivende organ * savjetodavni organ
rdgiver -en, pl. -e
1) (en som gir rd) * savjetodavac
2) (som tittel) * savjetnik
juridisk rdgiver ir pravni sav
jetnik
rdgivning -en * savjetovanje
rdgivningskontor -et ir savjetovalite
rdhus -et, pl. - () * (gradska) vijenica
rdighet -en ir raspolaganje
ha noe til sin rdighet * imati neto na raspolaganju
stille noe til noens rdighet
* staviti neto na raspolaganje nekome
st til noens rdighet ir biti nekome na raspolaganju .
rdles -t, -e A , , , * smeten, na sto uda, zateen, bespomoan
rdlshet -en , . *
smetenost, nedoumica, zateenost
rdmann -en, pl. -menn -

sabotasje

,
upravitelj
neke od opinskih slubi, opinski savjetnik
rdsl -slo, -sltt V e, ce ir
dogovarati se, savjetovati se
rdsnar -/. -e A , ir snalaljiv,
dosjetljiv
rdsprre -spurte, -spurt . ||
, * t r a t i || zatraiti savjet,
konzultirati
rdvill -t,-e A , , , ' * izbezumljen, smeten, zateen, unezvijeren
rdyr -et. pl. - (zool.) ir srna
rjern -et ir sirovo zeljezo
rk -enj-a pyna y , y
* rupa u ledu, otvorena pukotina u ledu
rkjrer -en, pl. -e ,
* bezobziran voza, divlji voza
rkjring -enj-a , * divlja
vonja, gruba vonja
rkost -en
* h r a n a pripravljena od sirovog voa ili
povra
rkostjern -et. pl. - , ir ribe .
rn|e -en (zool.) () * k r m a k
(neukopljen)
roIj|e -enj-a * sirova nafta
rstoff -et, pl. -j-er * sirovina
.
rtamp -en * grubijan
rt|e -enj-a ir trule
rtn|e -etj-a V || , || nc, II / *
trunuti II istrunuti, truliti || istruliti, gnjiliti ||
izgnjiliti/sagnjiliti
rtten -t, rtne A'
1) , * gnjio, truo
2) (fig.) * pokvaren .
rttenskap -en (fig.) , () ir pokvarenost, trulost (moralna)
rvar|e -en
1) (rstoff) , ir nepreradena roba, sirovina
2) (i matlaging) * namirnica

S
sabbat -en
sabat
sabbatsr -et ( )
slobodna studijska
godina (za sveuiline nastavnike)
sabel -en, pl. -bier , * sablj
* rasle med sabelen ir prijetiti

sabelliljle -enj-a (bot.) * gladiola

sabl|e -etj-a V
sable ned * sasjei
Han ble sablet ned av kritikere cy ra
~k Kritiari su ga sasjekli
sabotasj|e -en * sabotaa

sabotere

450

saboter|e -te V * sabotirati

sabotr -en * saboter
1
|
tj^del -en
^&fsat) ( ) Hr sedlo (za jahanje)
2) (p slakt) * hrbat
lammesadel * janjei hrbat
sadismje -en k sadizam
sadist -en kr sadist(a)
safe [seif] -en * sef
safir -en ( ) * safir (dragi kamen)
safran -en () kr safran (rairodija)
saft -enj-a kr sok
blbrsaft * sok od borovnice
saftig -e A , * soan, tean
sag -enj-a
1) * pila
2) (sagbruk) . * pilana
saga -en k saga
*Det er en saga blott To je * To
je sad proslost
*Han er ut av sagaen je /
je * Njegova uloga je zavrena/
Odigrao je svoje
sagblad -et, pl. -j-er ,
H r otrica pile, list pile
. . . .
sagbruk -et , * pilana
sag|e -etj-aj-de V || , II kr piliti || ispiliti
sage av \\ , || kc || otpiliti, || odsjei,
II posjei
* sage av den grenen man selv sitter p
ce posjei granu na kojoj
se sjedi
sage opp || , || Hr || ispiliti,
II napiliti
sagflis -en , , k pilovina
sagkrakk -en (.) >,
* jarac za piljenje, nogari (pl.) za
piljenje
sagn -et k legenda
iflge sagnet / , po/prema legendi, kako pria legenda
* f syn for sagn ce
, ce y kr osvjedoiti
se vlastitim oima, uvjeriti se u tonost neega
sagnomsust -e A * legendaran
sak -enj-a
Jj^/rfl^jflfcj_(cyjtcjcHlnpouec k (sudski) proces
2) (sivil rettssak) * parnica
anlegge sak mot noen
pokrenuti parnicu protiv nekoga
3) (affre) , * afera, sluaj
4) (admin.) Hr predmet
5) (anliggende) , , , stvar, predmet, problem, pitanje
holde seg til saken ce () Hr drati se predmeta (razgovora)
Det er ingen sak To * To
nije nikakav problem
Det er en annen sak To je * To je
druga stvar
skjtte sine egne saker ,

sakse

* gledati vlastita posla,

ii za svojim poslom
6) (noe man kjemper for) . k stvar,
ideja
7) ste saker * slatkii
*Saken er biff (fam.) kc Stvar
ide odlino
for den saks skyld ce Hr to se toga
tie
Det er triste saker To je * To je alosno
sakarin -enj-et Hr saharin
sakfrer -en, pl. -e -> advokat
sakfrsel -enj-slen Hr voenje parnfce
sakk|e -etj-a V
sakke akterutjbakut ]| k
zaostajati || zaostati
sakke (av) p farten || k
usporavati || usporiti
sakkunnskap -en , k stru n o znanje, ekspertiza
sakkyndig -e A , Hr struan,
kompetentan
sakkyndig bistand Hr struna
pomoj
^ ^ ^ ^ ^ ^ sakkyndig uttalelse ^ kr struno
miljenje
en sakkyndig , , Hr vjetak, strunjak, ekspert
sakkyndighet -en , , H r strunost, kompetencija
saklig -e A
1) (objektiv) , Hr objektivan, injeniki
saklig kritikk Hr objektivna
kri tika
av saklige grunner 1> Hr iz
injeninih razloga
2) (nktern) , Hr trezven, suhoparan
hans saklige, uflsomme berelterstil , Hr njegov
trezveni, bezosjeajni pripovjedaki stil
3) (upartisk) Hr nepristran
sakprosa -en Hr struna knjievnost
sakrament -et, pl. -j-er , ,
Hr sakrament, otajstvo, sveto otajstvo
sakregister -etj-tret Hr predmetno
_
kazalo
sakristi -et, pl. -er Hr sakristija
saks -enj-a
1) (.) Hr kare (pl.), noice (pl.)
Alle saksene er slve cy Hr Sve
akre su tupe
2) (fangstredskap) Hr stupica
* sitte i saksa (fam.) y , Hr biti u kripcu, nagrabusiti
*N har vi ham i saksa ra y /
Hr Sad ga drimo u aci/ahu
* g i saksa y Hr upasti u stupicu
saksbehandler.-en, pl. -e Hr referent
salcsje -etj-a V

saksedyr

451

1) (journ.) ( ),
* izbaciti (dio iz lanka), srezati
2) (om skihopp)
* drati skije paralelno u
skijakom letu
saksedyr -et, pl. - (zool.) (Forficula auricularia) yxo * uholaa
sakser -en, pl. -e (.), (.) *
Saksonac (m.), Saksonka (f.)
saksisk -e A * saksonski
saksofon -en -k saksofon
saksomkostninger pl. kr sudski trokovi
saksk|e -te V k tuiti nekoga
sudu
saksker -en, pl. -e (jur.) * tuitelj
sakskte S (jur.) k tuenik
sakte ADJ , c n o p * polagan, spor
2
sakte ADV , , , *
polako, polagano, lagano, sporo
Klokka gr sakte / k Sat kasni/
zaostaje. Sat ide natrag

sakte men sikkert kr polako

ali sigurno
saktens ADV , >, kr sigur
no, bez sumnje, doista
Vil du gjore det? - Det kan jeg saktens
? - kr Hoe li to uiniti? Sigurno
Det kan de saktens gjore
Oni to bez sumnje mogu
saktmodig -e A , , * krotak,
skruen, blag
saktmodighet -en , , *
krotkost, skruenost, blagost
saktn|e -etj-a V
V (gjore langsommere)
* usporavati || usporiti
saktne farten || , || * usporavati || usporiti, || smanjiti
brzinu
2) (om klokke) , * kasniti,
zaostajati
1
sal -en , * dvorana, sala
matsal * blagovaona, blagdvaonica
rettssal * sudnica
gymnastikksal k gimnastika dvorana
sal 2 -en * sedlo
-legge-salen-pen^lest-OQeJi-o^k6^&\
konja
hjelpe noen opp i salen
pomoi nekome da uzjai
* fole seg fast i salen & ce *
osjeati se sigurnim
* sitte fast i salen y , vrsto zasjesti u svoju
fotelju, ne dati se zbactti
salami -en * saiama
salat -en
1) (bot.) () * (zelena) salata
* trkke i salaten , , kr uiniti nesmotrenost,
1

saltbsse

zabrljati, napraviti kiks

2) (rett) () * salata (jelo)
potetsalat k salata od k n m pira
tomatsalat k salata od
rajcica/pa rad aj za
salatfat -et, pt. - / k zdjela za
sala tu
saldo -en, pl. -er * saldo
sal|e -te V || kr sedlati || osedlati
sale av () k rasedlati (konja)
salg -et. pl. 1) -k prodaja
Kun kontant salg!
* Prodaja samo za gotov novac
vre til salgs , ce *
biti na prodaju, prodavati se
2) (sesong-) * rasprodaja
Jeg kjpte det p salg Kupila sam to na rasprodaji
salgbar -t. -e A -k kurentan
salgshonorar -et, pl. -j-er (forfatters) *
tantijeme
salgskontrakt -en * kupoprodajni ugovor
salgspris -en * prodajna cijena
salgssjef -en k ef prodaje
salgsutbyttje -et / kr dobit/
prihod od prodaje
salgsutstilling -en k prodajna izloba
salig -e A
1) (lykksalig) k blaen
2) (avdd) * pokojni
min salig far . k moj pokojni
Otac
saliggjrels|e -en (rei.) k spas due
saliggjrende A
*Det er det eneste saliggjrende To je
cnac
To n a m je jedini spas
salighet -en * blaenstvo
salmaker -en, pl. -e
1) * sedlar
2) (bil-) - k autotapetar
salm|e -en () -k psal(a)m
salmebok -enj-a, pl. -boker ,
* knjiga psalmi, psaltir
salong -en * salon
1
salmiakk -en k salmijak

salpeter -en k sahTra
~
" ' .
salpetersyr|e -enj-a k duina
kiselina
salt 1 -et co * sol
str salt p noe * posoliti neto
* ta noe med en klype salt c k uzeti neto s rezervom
salt -e A kr slan
* grte sine salte trer kc g o r k o
plakati
saltak -et, pl. - (arkit.) * dvostreni krov
saltbss|e -enf-a (c )
soljenka (s rupiastim poklopcem)
2

saltdanner

452

saltdanner -en (kjem.) -k halogeni

element
salt|e -etj-a V
1) II * soUti || posoliti
salte suppen * posoliti j u h u
2) (i lake) || * usoljavati ||
usoliti
salte ned kjttet * usoliti meso
saltet fisk * usoljena riba
saltet vann * salamura
salthet -en kr slanost
saltkar -et, pl. - * soljenka
saltkorn -et, pl. - * z m o soli
saltlak|e -en k salamura
saltsyr|e -enj-a k solna kiselina
saltvann -et k morska voda
saltvannsfisk -en. pl. - kr morska riba
saltverk -et, pl. - -k solana
salv|e' -en , , * plotun, paljba,
salva
lattersalve * salva smijeha
2
salv|e -en
1) (smurning) , k Ijekovita
mast, pomada
brannsalve k mast protiv
opekotina
2) (poet.) kr melem
3
salv|e -etj-a V (rei.) || * || pomazati
Herrens salvede * boji pomazanik
salvije -en (bot.) , * kadulja, alfija
salr -et, pl. -J-er () k (advokatski) honorar
1
samarbeid(e) -et * suradnja
2
samarbeid|e -et V * suradivati
samaritan(er) -en, pl. -e (bibl.) *
samaritanac
samband -et, pl. 1) (mil.) k veza
2) , * telekomunikacije,
veze
3) (forening) , , * udruenje, savez, drutvo
Norsk-jugoslavisk samband -

*
Norveko-jugoslavensko
drutvo
4) i samband med y c kr u vezi s
sambandsoffiser -en (mil.) kr oficir
za vezu
Sambandsstatene
(geogr.)

() * Sjedinjene Drave (Amerike)

samboer -en, pl. -e (.),
(.) vanbrani mu (m.), vanbrana ena
(f-)
De er samboere Oni ive
nevjenano
sambandssatelirt -en kr
telekomunikacioni satelit
sambygding -en
zemljak, suseljan
sam|e -en , kr L a p o n a c
samei|e -et, pl. -er
1) !,
zdrueno vlasnitvo, zajedniko vlas-

samkvem

nitvo
2) (det som eies) * zajednika imovina
samferdsel -enj-slen , *
transport, komunikacije
samferdselsdepartementet
(best.)
()
*
(norveko) Ministarstvo za transport i komunikacije
samfunn -et, pl. 1) , ,
drutvo, drutvena zajednica, zajednica
de primitive samfunn primitivna drutva
trossamfunn * vjerska zajednica
2) (forening) , drutvo,
udruenje
Studentersamfundet i Oslo >
k Udruenje studenata Osla
samfunnsfag -et, pl. 1) (i skolen) * drutveni
predmet
2) (ved universitetet)
studij drutvenih znanosti
samfunnshus -et, pl. - ,
drutveni dom, d o m kulture
samfunnskunnskap -en ( ) * poznavanje drutva (kolski
predmet)
samfunnsliv -et * drutveni ivot
samfunslr|e -en ( ) * sociologija ( k a o kolski predmet)
samfunnsstigle -en (.) *
drutvena Ijestvica
samfunnsvitenskap -en , * sociologija
samfunnsviter -en, pl. -e
1) (forsker) * sociolog
2) (student) * student sociologije
samhold -et , -k sloga, solidarnost
* Samhold gir styrke *
Slona braa kuu grade
samherig -e A * pripadni
samherighet -en , * pripadnost, zajednitvo
samisk -e A kr laponski
Jeg er Samisk Ja (.). Ja (.)-*--54,<^(4--5-^
ka (f.)
samkjringen (best.) * dispeerski centar
samklang -en
1) (mus.) , ~ suzvuje, harmonija
V (fis-) * sklad
st i samklang med noe y c
* biti u skladu s neim
samkvem -met , , * veze, kontakti, odnosi
Samkvem mellom Norge og Jugoslavia
* veze izmeu Norveke i Jugoslavije

samle

453

seksuelt samkvem , *
spolni odnos, spolno openje
saml|e -etf-a V
1) (sanke) () || (). II , || * s(a)kupljati II sakupiti, prikupljad || prikupiti
samle opplysninger >
* prikupljad informacije
Samler du (p) frimerker? ? k
Skuplja li marke?
samle inn penger til noe
* sakupiti novac za neto
samle opp noe man har mistet p gulvet
ca OHO je * pokupid s
poda ono sto je palo iz ruku
2) (forsamle) || ir okupljati ||
okupid
Vi var samlet hos en venn av meg ce
* Okupili smo se kod
jednog m o g prijatelja
3) (forene) || * zdruivati
II zdruiti
samlet opptreden ,
* zdrueni nastup, zajedniki n a s t u p
samlede verker * sabrana djela
samlet verdi * u k u p n a vrijednost
4) (ordne) () * (s)koncentrirati
samle tankene , ce, ca ce * srediti raisli, pribrad se, sabrati se
samle oppmerksomheten om noe
, ce
usredotoiti panju na neto, skoncentrirati se
na neto
samlebnd -et, pl. - kr tekua
samlei|e -et , * snoaj, spolno
openje
samlelins|e -en * konveksna lea
samler -en, pl. -e , (),
* kolekcionar, sakuplja
samleperm -en * fascikl
samleverk -et ic z b o m i k radova
samling -en\-a
1) (av gjenstander) , k: zbirka,
kolekcija
2) (forsamling) , () * skup,
skupina (osoba)
3) (sammenkomst) ,
skup, susret
4) (mil.)
zbor
Samling her! ! ir Z b o r na
:
r
ovom mjestu!
:
:
5) * g fra sans og samling c * sii s
urna
* vre ved full samling ir
biti pri punoj svijesti
samlingsregjering
-enf-a

k
koalicijska/koaliciona vlada
samliv -et
1) ( ) zajedniki ivot (mukarca i ene)
2) (jur.) *
vanbrana ili brana zajednica
samme ADJ, PRON isti
en og samme * jedan te isti

sammendrag

*p samme fot med noen c

k na ravnoj nozi s nekim
Det er det samme for meg je ir
Meni je svejedno
Hva var navnet hans? - Det kan vare det samme!
ce OHO OH ? - To ! * K a k o
se o n o on zove? - To nije vano!
*De er av samme ulla *
Nala slika priliku/Nala
Godt nytt r! - Takk, det samme!
! - , n ! * Sretna Vam
N o v a ! - Hvala, takoder i Vama!
med det samme (adv.) , ir o d m a h ,
smjesta
med det samme (konj.) ir im
Med det samme vi kom ... ... *
Cim smo stigli ...
i det samme y , , ir u
to, istovremeno, upravo tada
Det er galt, samme hva jeg gjor (fam.) , * Uvijek
ispadne krivo, bez obzira ta ja napravio
sammen ADV
1) , ir skupa, zajedno
alle sammen k svi skupa
sammen med c(a) * s(a)
De gikk p kino sammen cy y
* Odli su zajedno u kino
2) (som en del av verb)
binde sammen || kr povezivad II povezad
holde sammen ce, ce , ce
druiti se, podravad se m e u s o b n o , pomagati se meusobno
* holde sammen i tykt og tynt
y -Ar pomagati jedan drugoga u d o b r u i u zlu
lime sammen || * lijepiti || zalijepiti
stole sammen || ce, ||
* || sudariti se, || nabasati jedan na
drugoga
legge tall sammen || kr zbraj a d II zbrojid
blande sammen datoene kc
pobrkati d a t u m e
sammenbrudd -et, pl. - , , , ,
, * slom, krah, propast, pad, rasu
lo, raspad
Tysklanas^ammenbrudd-Kpa.xHcicMaHKek~
krarr
Njemake
nervst sammenbrudd ,
* nervni slom, slom ivaca
sammenbrudd i forhandlingene
* prekid pregovora
sammendrag -et, pl. 1) (resym) , , k rezime,
saetak, pregled
2) (i sport) ( ) * zbrajanje rezultata (pojedinih
dijelova natjecanja)
Det er Asen som leder i sammendraget etter to lp

sammenfall

454

-Ar sen vodi nakon zbrajanja rezultata dviju utrka

sammenfall -et, pl. - , kr
podudaraost, poklapanje
sammenfatt|e -etj-a V || ," , Ar saimati || saeti, rezimirati,
sumirati
sammenheng -en
1) (forbindelse) , Ar veza, odnos
ha sammenheng med y ca,
ca Af biti u vezi s, imati veze s
Politiet mener at overfallet har sammenheng med
biltyveriet dagen for

Ar Policija smatra da napad ima veze s kradom
automobila prethodnog dana
og i den sammenheng c y Ar i s tim u
vezi
2) , -Ar suvislost, povezanost
snakke uten sammenheng /
Ar govoriti nesuvislo/nepovezano
Det er ingen sammenheng i dette To je .
To -Ar To je nesuvislo. To
nema ni glave ni repa
3) Ar kontekst
/ en strre sammenheng y Ar u
irem kontekstu
rive ut av sammenhengen
Hr otrgnuti iz konteksta
1
sammenhengende ADJ , , , Ar povezan, neprekidan, cjelovit, suvisao
en sammenhengende fremstilling
Hr cjelovit prikaz
2
sammenhengende ADV .
Ar neprekidno, bez prestanka
De jobbet i 10 timer sammenhengende cy
10 Ar Radili su neprekidno 10
sati
sammenhrende A Ar pripadni
sammenkomst -en , , ,
skup, susret, sastanak, vienje
sammenlagt 1 -e ADJ , * ukupan,
sveukupan
sammenlagt poengsum Ar
ukupna suma bodova
2
sammenlagt ADV , , Ar
ukupno, sve skupa, sveukupno
sammenlign|e -etj-a V || Hr
usporedivati || usporediti
sammenlignet med y c(a) Ar u usporedbl"
s(a)
Det kan ikke sammenlignes med ... To ce
c(a) ... -Ar To se ne da usporediti s ( a ) . . .
sammenlignende A , , Ar poredbeni, komparativan
sammenlignende filologi kr
poredbena filologija
sammenligning -en , Ar usporedba, poredba
i sammenligning med y c Ar u usporedbi
s
Han er uten sammenligning den beste je
* On je daleko najbolji

samrd

Av farve minner denne likren om Grand Marnier

- uten sammenligning forvrig no
-
Ar Ovaj liker po boji slii Grand Marnieru
- premda se ne mogu usporediti
trekke sammenligninger || * usporedivati || usporediti
sammenpresset -e ., , -Ar sabit,
zbit, stisnut
sammensatt' -e A
1) , Ar sastavljen, sloen
et sanvnensatt ord Ar sloenica
2) (komplisert) , \ Ar sloen.
kompliciran
sammensetning -en
1) Ar sastav
kjemisk sammensetning -Ar kemijski sastav
lagets sammensetning / Ar sa
stav momadi/tima
2) (gram.) Ar sloenica
sammenskrivning -en (gram.)
Hr sastavljeno pisanje rijei
sammenslutning -en , Ar udruivanje/udruenje
sammensling -enj-a , , , Ar udruivanje, fuzija, fuzioniranje, sjedinjenje
en sammensling av to bedrifter
* udruivanje dvaju poduzea
u jedno
sammenstt -et, pl. 1) (kollisjon) Ar sudar
2) (trefning) , Hr okraj, sukob
sammenstt mellom politi og demonstranter
Ar sukob izmedu policije i demonstranata
komme i sammenstt med noen ce c
, y c Hr sukobiti se s
nekim, doi u sukob s nekim
sammensYergels|e -en , Hr zavjera, urota
ta del i en sammensvergelse y
Hr sudjelovati u zavjeri
sammentreff -et, pl. - Ar sluajnost
et sammentreff av omstendigheter Hr sticaj okolnosti
samnorsk -en Ar varijanta norvekog pisanog
~^Ia^dardnog^jezrka^kojom se^ei spajaxju^ok^
mla i nynorska
samordn|e -etj-a V || . yca || , Hr uskladivati || uskladiti, usuglaavati |j usuglasiti, koordinirati
samordning -en , , Hr usklaivanje, usuglaavanje, koordinacija
samrd -et , , , Hr savjetovanje. vijeanje, dogovaranje, dogovor
Etter samrd medfamilien kjpte han huset
ce c , je Hr
_

samspill

455

N a k o n to se posavjetovao s obitelji, kupio je kuu

handle i samrd med y ca
* postupati u dogovoru s
samspill -et
1) (mus.) (),
uigranost (sviraa), usklaenost
Det var fint samspill i orkesteret je
* Orkestar je bio odlino uigran
2) (sport) , * suradnja na terenu, uigranost
3) (vekselvirkning) , *
uzajamno djelovanje, igra
et samspill av mange faktorer
- uzajamno djelovanje vie inilaca
et samspill av tilfeldigheter * igra
sluaja
samstemmig -e A * jednoglasan
samsvar -et , , * suglasnost, slaganje, poklapanje
vre i samsvar med y ca * biti u
skladu s(a)
samsvar|e -te V ce, * poklapati se, odgovarati
Delte samsvarer ikke med det du sa i sted To ce
c ir To se
ne poklapa s onim to si raaloas rekao
samsvarende A y c () * u skladu s
(netm)
samsvarende vinkler (mat.) k
sukladni kutovi
samt AD V , k kao i, plus
Kongen og statsministeren var tilstede samt alle
statsrder cy
Prisustvovali su kralj i
premijer kao i ostali ministri
samtal|e' -en k razgovor
fore en samtale kr voditi raz
govor
komme i samtale med noen
c * zapodjenuti razgovor s nekim
blande seg inn i samtalen ce y
* umijeati se u razgovor
f samtalen igang ,
- pokrenuti razgovor, uiniti
da razgovor krene
samtal|e 2 -te V , *
razgovarati, voditi razgovor
samtaleemn|e -et, pl. -er -k tema
razgovora
samtalesprk -et, pl. - k razgovorni jezik
samtid -enj-a
1) () , () * (istovremeno) doba, (svoje) doba
Han var sin samtids fremste dikter je
* Bio je najvea pjesnik svog
doba
2) (fig-) kr suvremenici
1
samtidig -e ADJ
1) (p samme tid) * istovremen, istodoban
to samtidige begivenheter -

samvittighetsls

* dva istovremena dogaaja

2) (som horer til samme tid) ,
* suvremen, istodoban
vre samtidige * nai suvremenici
samtidig ADV , , y
, istovremeno, istodobno, u isto
vrijeme, takoer
Det skjedde samtidig som vi kom hjem To ce
c - To se
desilo istovremeno s naim dolaskom kui
Samtidig vil jeg be Dem ... Bae ... * T a k o e r bih Vas zamolio ...
samtidighet -en * istovremenost,
istodobnost
2

samtidskunst -en * suvremena

umjetnost
samtlige ADJ PRON ( ) * svi (do
jednoga)
Samtlige kandidater fikk best pro ven cy * Svi kandidati su poloili
test
Samtlige fikk beskjed cy * Svi do jednoga su obavijeteni
samtykk|e' -et , , k
pristanak, odobrenje, suglasnost
gi sitt samtykke k dati
svoj pristanak
f noens samtykke k;
dobiti neiji pristanak
nekte sitt samtykke
* uskratiti svoj pristanak
2
samtyk|ke -te V ce || ce, II , || kr slagati
se II sloiti se, pristajati || pristati, odobravati ||
odobriti
Han samtykte i at prisene blir satt ned ce
ca * Sloio se sa snienjem cijena
nikke samtykkende c * klimati s odobrenjem
samveld|e -et
Det britiske samvelde *
Britanski Komonvelt
samveldeland -et *
zemlja lanica Komonvelta
samvirkelag -et, pl. - (

) * potrosacka zadruga (lanac davaonica u kojima_potroai mogu biti dioniari)
samvittighet -eni k savjest
ha p samvittigheten ir imati
na savjesti
Han har drlig samvittighet ra .
. * M o r i ga
savjest. Iraa grinju savjesti. N e m a istu savjest
ha god samvittighet /
* imati mirnu/istu savjest
Jeg har god samvittighet je ir
Savjest mi je ista
samvittighetsfull -t, -e A kr savjestan
samvittighetskval -en , * grinja savjesti, kajanje
samvittighetslos -t, -e A ,

samvittighetsnag

456

* bezobziran, beskrupulozan
samvittighetsnag -et * grinja savjesii
samvr -et, pl. - , ,
. * drutvo, dnienje, zajedniki
provedeno vrijeme
Takk for samvret! ! * Hvala
na dnitvu!
Etter en times samvar ... cy npo ... k N a k o n to su zajedno proveli sat vremena ...
sanatori|um -et , k sanatorij, lijeilite
sand -en Ar pijesak
* lope ut i sanden ce Ar izjaloviti se
* str sand p et forslag ce c
, Ar
slodti se s prijedlogom bez diskusije, prihvatid
gotov prijedlog
* bygge sitt hus p sand
* graditi na nesigurnom tlu
* stro sand i maskineriet nocao, * kvariti posao, osujeivati
sandal -en * sandala
sandbankje -en () , * (pjeani)
prud
sandbunn -en (y ) Ar pjeskovito
d n o (u vodi)
sandkakje -en/-a
Ar okrugli rahli kolai peen u kalupu
sandpapir -et.pl. -j-er - -Ar mirgl-papir,
smi rak
sandstein -en () Ar pjeenjak
(kamen)
sandstorm -en Ar pjeana oluja
sandstrand -enf-a , ,
* pjecana obala, pjeana plaa,
pjecano alo
sanerje -te V Ar sanirati
sanering -enf-a Ar sanacija
sang -en
1) () Ar pjesma (pjevana)
2) (del av strre dikt) Ar pjevanje
Illiadens frste sang Ar prvo
pjevanje Ilijade
3) (det synge) Ar pjevanje
studere sang > Ar studirati
pjevanje
sangbar -/, -e A , -Ar pjevan, melodiozan
sangbarhet -en , Ar pjevnost,
melodioznost
sangbok -enf-a, pl. -boker k pjesmarica
sanger -en, pl. -e
1) -Ar pjeva
2) (om fugl) * (ptica) pjevica
sangerinn|e -enf-a -Ar pjevaica
sangforening -en. Ar pjevako
drutvo
sangfugl -en Ar ptica pjevica
sangkor -et, pl. - xop * pjevaki zbor
sanglerk|e -enf-a (zool.) (Alauda arvensis)
Ar eva poljska

sannelig

sanglrer -en, pl. -e -Ar uitelj pjevanja

sangsikadje -en (zool.) * cvrak
sangsvan|e -enf-a (zool.) (Cygnus cygnus)
-A- labud utokljuni
sangviniker -en, pl. -e , Ar
sangvinik, sangviniar
sangvinsk -e A Ar sangvinian
sanitet -en (mil.) * sanitet
sanitetsbind -et, pl. - -Ar higijenski
uloak '
sanitr -e A , -A: sanitarni,
higijenski
sank|e -etf-a V || ,
II Ar sakupljati || sakupid, prikupljati ||
prikupiti
sanke sopp Hr sakupljati
gljive
sanke erfaringer Ar prikupiti
iskustva
sankt ADJ -Ar sveti
Sankt Peter Ar Sveti Petar
sanktbernhardshund -en (zool.) (nac)
Ar bernardinac (pas)
sankthans -en (24. ), Ar
Ivanje (24. lipnja)
sankthansaften -en Ar Ivanjska veer
sankthansorm -en (zool.) (Lampyris noctiluca) -Ar velika krijesnica, svitac, svitak
sann sant, -e A
1) (virkelighetstro) kr istinit
en sann historie Hr istinita pria
Det er ikke et sant ord i det
- U tome nema ni trunka istine
2) (ekte) , k istinski, pravi
en sann glede k istinska radost
en sann venn k istinski prijatelj
3) (i uttrykk)
Ikke sant? ? k Zar ne?
Er det sant? ? ? Zbilja? Doista?
Det er sant To je Ar To je istina
nr sant skal sies Hr ako
emo pravo rei
sant si Hr istinu govorei
sant nok je, Hr istina je, dodue
Sant nok er det meget som gjenstr, men ...
, je, ce , ...
H- M n o g o toga, istina je, preostaje da se uini, ali
Vikommer s-sant varet er pent Doi emo ukoliko vrijeme
bude lijepo
... s sant jeg er en rlig mann!...
! Hr... tako mi asti i potenja!
Dette skal han f igjen, s sant jeg heter Petter! 3a
OBO , ! Za ovo ce
mi platiti, t a k o mi boga!
Sann mine ord! ! k Zapamti
moje rijed!
Kari og Arild er sant ( )
(djeji natpis na zidu)
Kari i Arild se vole
sannelig ADV , , , ,

sannferdig

457

, , * zaista, doista, stvarno,

uistinu, zapravo, bogami, bogme
Det har du sannelig rett i! ! ir
Zaista ima pravo!
Jeg vet sannelig ikke He , * Ne
znam, zapravo
Det skal jeg sannelig gjore! To , , ! * To u, bogami, i uiniti!
Sannelig om jeg vet hva jeg skal tro!
! - Bogami ne znam
ta da mislim o tome!
s sannelig ir jo itekako
Nei, s sannelig om jeg vil! ! *
Neu ni sluajno!
Ja s sannelig er han kommet je
* Bogme je i stigao
sannferdig -e A , * vjerodostojan, istinit
en sannferdig person ()
* osoba koja (uvijek) govori istinu
sannhet -en * istina
si sannheten * rei istinu
*en sannhet med modifikasjoner ()
ir (samo) djelomina istina
sannhetskjrlig -e A ir istinoljubiv
sannhetsord -et, pl. - , -Ar
ozbiljna rije, upozorenje
si noen et par sannhetsord n a p * rei nekome par ozbiljnih rijei
sannsynlig -e A ir vjerojatan
Det er sannsynlig at prisene vil fortsette stige
Ar Cijene e vjerojatno
i dalje rasti
sannsynlighet -en -Ar vjerojatnost
Det er stor sannsynlighet for at det blir fint vr
je
* Velika-je vjerojatnost da e biti lijepo vrijeme
etter all sannsynlighet no , * po svoj prilici, najyjerojatnije
sannsynligvis ADV , no Ar
vjerojatno, po svoj prilici
Lreren er sannsynligvis syk je
"Ar Uitelj je vjerojatno bolestan
sans -en
1) , * ulo, osjetilo, osjet
luktesans Ar njuh
smaksans A: okus
folesans Ar opip
den sjette sansuiecro , * esto ulo,
" ^irtTinkf
den syvende sans , ()
, () , 'r podsjetnik,
(depni) kalendar obaveza, (depni) notes, kovnik
2) (talent) , * smisao, talent
ha humoristisk sans *
imati smisla za h u m o r
sans for sprk / ir smisao/
talent za jezik
3) * sklonost
f sans for noe ,
ir razviti sklonost prema neemu,
zavoljeti neto

satan

Han fikk sans for nytelser cy ce ir Omilila su mu se uivanja

4) (fornuft) , , Ar razum, razbor, pamet
sunn sans , ir zdrav ra
zum, razboritost
* g fra sans og samling , c
-A- enuti pameu, sii s u m a
* vre fra sans og samling \ ce,
, Ar izbezumiti se, biti
izbezumljen, biti izvan sebe
5) (bevissthet) Air svijest
* komme til sans og samling , ce * doi k sebi, osvijestiti se
sans|e -et/-a V || , || Ar osjeati || osjetiti, zamijeivati || zamijetiti,
opaati || opaziti, percipirati
sansebedrag -et, pl. - Ar (osjetilna)
varka, o b m a n a
sansecelle -enj-a (biol.) Ar osjetilna
stanica
sanselig -e A
1) (som horer til sansene) Ar osjetilan, ulan
sanselige fornemmelser Ar ulna
opaanja
2) (som kan sanses) * zamjetljiv, osjetan
Lyden var s svak at den knapt var sanselig
je ce -Ar Zvuk je bio
tako slab da je jedva bio zamjetljiv
3) (konkret) , , ,
* osjetilan, fiziki, materijalan, opipljiv
den sanselige verden Ar osjetilni svijet
4) (sensuell) , * ulan, puten, senzualan
en sanselig munn / Ar ulna/
putena/senzualna usta
"
.
.
sanselig nytelse ^Ertnl'^itak 'W**?
sanscUghet -en ir ulnost, senzualnost
sansels -/, -e A , , Ar
oamuen, o b a m r o , izvan sebe
Han var halvt sansels etter det voldsomme slaget
je Ar
Bio je napola oamuen od snanog udarca
sansels av skrekk / *
ukoen/obamro od straha
sansels av glede Ar izvan
sebe od radosti
sanseorgan -et, pl. -j-er () -Ar osjetilni organ, ulo (organ)
sardin -en
- -- - -- - - - - ~ ~
1) (zool.) (Clupea pilchardus) ir srdela,
srdjela
2) (hermetisk) * sardina
en boks sardiner / *
limenka/konzerva sardina
sardinboks -en / -Ar limenka/
konzerva sardina
s a r t -e A , * krhak, njean
hennes sarte skikkelse > * njena
krhka pojava
satan -en , , , Ar sotona, vrag,
avao
(For) Satan! ! ! Ar Dovraga!

satanisk

458

Prokletstvo!
satanisk -e A . , ,
* sotonski, paklenski, avolski
satans ADJ , * vraji, proklet
Satans unge! ! * Vraje derite!
satellitt -en * satelit
sateng -en () * sten (tkanina)
satfrje -en * satira
satiriker -en, pl. -e * satiriar
satirisk -e A , * satirian, satiriki
sats -en
1) (typogr.) () * (tiskarski) slog
2) (takst) * tarifa
satsene for reisegodtgjorelse
* tarifa za naknadu trokova putovanja
3) (rente-) () * (kamatna) stopa
4) (mus.) * stavak
5) (most) * mot
Han hadde en hel dunk med sats p loftet je * U potkrovlju
je imao punu k a n t u mosta
6) (tekn.) * betonska smjesa
7) (tenn) ( ) zapaljiva smjesa (na ibici)
8) (sport) * odskok
ta sats * odskoiti
9) (pstand) (y ) * stavka
tvrdnje, postavka (u logici)
10) (mat.) , * teorem, pouak
satsblandemaskin -en * mijealica za beton
sats|e -et\-a V
1) (i spill) * staviti na kocku
Jeg satser 100 kroner 100 * Stavljam na kocku 100 kruna
* satse alt p et kort
kr staviti sve na jednu kartu
Han satset 200 kroner p denne hesten je
200 * Stavio je 200 kruna na
ovog konja
2) (investere) , ||
kr investirati, ulagati || uloiti
De to redaktrene har satset 7500 kroner hver i sitt
nye tidskrift cy y
7500 * Ova
dva urednika su u svoj novi asopis investirala
svakj-pOrTSOO -kruna
;
: :
3) (yte innsats) || , || ypa, || * initi || uiniti, radi
ti II uraditi, praviti || napraviti
Man har satset enormt for bekjempe vold
je ce *
M n o g o je uinjeno da bi se stalo nakraj nasilju
satse for fullt ,
ce * dati sve od sebe, maksimalno se
zaloiti
4) (basere seg p)
satse p noe/noen ce || ce y
/, ce || ce
/ * uzdati se || pouzdati se u neto/
nekoga, oslanjati se || osloniti se na neto/nekoga

savne

Vi kan ikke satse bare p ufaglrt arbeidskraft He

ce
+ Ne moemo se osloniti samo na
nekvalificiranu radnu snagu
N gr det drlig, men vi satser p fremtiden
, ce *
Sada nam ide loe, ali se uzdamo u budunost
5) (g inn for) ce ( ),
() * usredotociti se (na neto),
dati prvenstvo (neemu)
Firmaet har satset p bygge opp en tverrfaglig
kompetanse ce * Poduzee se usredotoilo na stjecanje interdisciplinarne
ekspertize
d satse p boligbygging

dati prvenstvo stambenoj izgradnji

6) (sport) * odskoiti
sau -en
1) (zool.) * ovca
2) (sye) () * ovca (enka)
3) (skjellsord) , * ovca, glupan
Din sau! ! * Ovco jedna!
*dum som en sau / * glup kao
magarac/vol
saueavl -en * ovarstvo
sauebukk -en * ovan
sauefjs -et, pl. - ( ), * staja (za
ovce), tor
sauekjtt -et , * ovetina, bravetina
saueskinnspels -en kr kouh
saueskjell -et, pl. - (zool.) (
) * anica (vrsta jestive koljke)
saumfar|e -et || * pretraivati || pretraiti
saus -en coc * umak, sos
brun saus coc
* u m a k na bazi soka od mesa ili peenke
savn -et
1) (lengsel) , * enja, nedostatak
Han folte et dypt savn av sin familie je
Osjeao
je d u b o k u enju za svojom obitelji
Han etterlater seg et smertelig savn ne
* Bolno e nam nedostajati
2) (mangel) (),
( ) ( ), - nedostatak (neega), pomanjkanje (neega), potreba (za
neim), lienje
avhjelpe et savn ( )
* udovoljiti potrebi (za neim)
* lide savn (y ) * oskudijevati
(u neemu)
savn|e -etj-a V
1) (fole tap av) ,
eznuti za, osjeati nedostatak
Han savnet noen som kunne virkelig elske ham je * eznuo
je za nekim tko bi ga zaista volio
Har du savnet oss? ? *
Jesmo li ti nedostajali?

savoikl

459

Vi savnet ham ikke Ar Nije

nam nedostajao
2) (mangle) , Hr oskudijevati,
nemati
Under krigen savnet vi alt * Za vrijeme rata smo oskudijevali u svemu
Jeg savner or dl ! Ar N e m a m rijei!
Han savner ingenting /
Ar Sve ima/Nita mu ne manjka
3) (ikke kunne finne) -Ar manjkati, faliti
Jeg savner en bok om Krlea o
* Manjka mi knjiga o Krlei
4) (brukt i passiv)
vre savnet || ,
Ar II nestati, biti predmet traganja
Fem personer er savnet etter ulykken
ce Ar N a k o n ove
nesree traga se za petero osoba
de savnede -Ar nestali
savoikl -en (bot.) (Brassica oleracea)
Ar kelj glavati
scen|e [sene] -en
1) , , Ar pozornica, bina,
scena
entre scenen ce Ar pojaviti se na pozornici
*for pen scene Ar naoigled
svima
2) (avsnitt av skuespill) -Ar scena
3) (oppgjor) , , Ar scena, svada,
ispad
Det kom til en scene je kr Dolo
je do scene
scenearbeider -en, pl. -e -Ar scenski
radnik
scenebelysning -en Ar scenska rasvjeta
sceneinstruktr -en / Ar
kazalini reiser/redatelj
sceneutstyr -et, pl. - Ar scenski
rekviziti
schizofreni [sjitso-] -en (med.) Hr izofrenija
Schlesien (geogr.) Ar lezija
schnauzer -en (zool.) () * naucer (pas)
schfer(hund) -en (zool.) , k
vujak, njemaki ovar
scor|e [skre] -et/-a V
/^^-^^/^^^
gol, (I zadati gol/zgoditak
score to ml Ar.zadati dva
zgoditka
2) (i konkurranser) score poeng /
Ar sakupiti poene/bodove
se s, sett V
1) ( kunne se) * vidjeti
Katter ser i morket y Ar Make
vide u m r a k u
Jeg har sett det med mine egne yne
Ar Vidio sam to vlastitim
oima
se drlig * slabo vidjeti

se
Jeg ser godt . Ar
D o b r o vidim. I m a m d o b a r vid
Som De ser... K a o ... Ar K a o to vidite
La meg se! ! Ar Da vidim!
* ikke se en hnd for seg
Ar ne vidjeti ni prst pred nosom
2) (bruke ynene) || -Ar gleda ti
II pogledati
Se! ! ! ! Ar Gle! Gledaj! Pogledaj!
se doden i ynene y Ar gledati
smrti u oi
* se dagens lys Ar ugledati
syjetlo dana
3) (mote) || , || Ar
vidati II vidjeti, sretati || sresti
Jeg ser ham sjelden ra -Ar Rijetko ga
vidam
4) sees ce, ce Ar vidati se, sretati
se
Vi sees ofte ce Hr esto se vidamo
Vi sees! ! ce! Ar Dovidenja!
Vidimo se!
5) (oppfatte) , Ar smatrati,
shvaati
Fagforeningen ser det som sin oppgave ... ... kr Sindikat
smatra svojim zadatkom da ...
Jeg ser det slik Ja Ar Ja to tako
shvaam
som jeg ser det no -Ar po morn
miljenju "
6)
* stort sett * uglavnom
f se II , || Ar || ugledati, || spaziti
Plutselig fikk han se henne jy je / kr Najednom ju je ugledao/spazio
*Se n komme av sted! ! kr Hajde
kreni!
*Se n bli ferdig med det! !
Gledaj da to zavri!
* Vil du se komme deg ut!
! Ar Hoe li ve jednom izai!
*Der ser du! ! Ar Eto vidi!
* Vi fr se! ! Hr Vidjet cemo!
*Den som lever fr se na Hr
ivi bili pa vidjeli
* se rdt no6ecHeTH^_rjobjesnjeti

rrCrfi:)

se seg for || kr paziti || pripaziti

Se deg for, s du ikke faller
Hr Pripazi da ne padne
se seg i speilet ce || ce y
Ar gledati se || pogledati se u ogledalu/
zrcalu
se seg i stand til gjore noe ce
k osjeati se sposobnim za neto
d se seg mett p noe/noen ce /
Ar nagledati se neega/nekoga
Hun er s st at man ikke kan se seg mett p henne
je je ce
Ar T a k o je draesna da je se ne moe nagledati

se

460

se seg om i rommet ce no Ar
osvmuti se po sobi
se seg om i byen * razgledavati/
razgledati grad
se an
1) se noen an || , II * odmjeravati || odmjeriti,
promatrati || promotriti
Man m se sine folk an
-Ar Svoje ljude treba d o b r o odmjeriti
2) se tiden an ce (
), Ar strpiti se
i vidjeti (sto e biti), pustiti da vrijeme uini svoje
se bort fra
1) se bort fra noe |] * || zanemariti,
II apstrahirati
Hvis vi ser bort fra omkostningene ... ... Ar Ako zanemarimo trokove
2) (utelukke) Ar iskljuivati mogunost
Jeg ser ikke bort fra at han hadde rett He je Ar Ne iskljuujem mogunost da je bio u pravu
se etter
1) (lete etter) Ar traiti
Hva er det du ser etter? ? Ar to trai?
2) (folge med blikket) / ||
Ar gledati/pogledavati || pogledati za
se bedre eiter Ar bolje pogledati
Se etter hvem det er som banker p dora
KO TO Ar Pogledaj tko to kuca na
vrata
3) (passe p) ce || ce
. (), || () * brinuti se II pobrinuti se za (neto), paziti || pripaziti
na (neto)
Kan du se etter ungen mens jeg handler? M
? -Moe li pripaziti na dijete dok sam u kupovini?
4) (forvisse seg) || * *
provjeravati |f provjeriti
se etter at alt er i orden je
y Ar provjeriti da li je sve u redu
se for seg
se noe for seg -Ar predoiti si
neto, predstaviti si
Jeg kunne se det hele for meg
ce6H^ArJSYe_sam_si j o m o g a o predoiti
Jeg ser min ungdom for meg
-Ar Vidim pred oima svoju mladost. Dolazi mi pred oi moja mladost
se fram til ce () () Ar radovati se (unaprijed) (necemu)
Jeg ser fram til vrt mote ce
Ar Unaprijed se radujem naem
sastanku
se igjennom || () Ar
pregledavati || pregledali (oima)
se (i)gjennom manuskriptet Ar pregledavati rukopis
se ned
se ned p noe/noen (fig.) c

sedertre

/, / Ar gleda
ti svisoka na neto/nekoga, prezirati neto/nekoga
se opp
1) se opp for noe ||
Ar paziti || pripaziti na neto
Se opp for trinnet! / ! -Ar
Pazi/pripazi na stepenicu!
2) se opp til noen ce . Ar di vi ti se
nekome
se p || , Ar gledati ||
pogledati, promatrati
Hva er det du ser p? ? * to to
gleda?
Mens vi s p hva som foregikk ... ce ... kc D o k smo promatrali
to se dogaa
Han ser ikke p pengene (fig.)
- On ne gleda na novac
se til
1) (passe p) || (),
ce II ce () Ar paziti || pripaziti (da),
brinuti se || pobrinuti se (da)
Se til at han spiser opp alt ce
Ar Pobrini se da sve pojede
2) (beske) || Ar posjeivati || posjetiti nekoga, pohoditi nekoga
Han kom for se til deg je /
Ar D o a o je da te posjeti/vidi
3) Vi har ikke sett noe til varene
* N e m a ni traga 'toj robi
se ut -Ar izgledati
Hvordan ser han ut? ? Ar K a k o
on izgleda?
Det ser godt ut Ar Dobro izgleda
Det ser ikke verst ut He Ar Ne izgle
da loe
Regner det? - Det ser slik ut ? -
* Kii li? - Izgleda da kii
Det ser ut som om han godtok det je
TO . Ar Izgleda da je to prihvatio
seans|e -en () * (spiritistika)
seansa
sebra -en (zool.) -Ar zebra
sed -en , -Ar udorede, obiaj^eSvika
skikk og sed (.) -Ar obiaji (pl.)
seddel -en, pl. sedler
1) (penge-) , -Ar novanica,
banknota
2) (papirlapp) , , ^ ^
-Ar hstic7trGca,"^dfezakrb"on, cdulja
stemmeseddel * glasaki listi
lpeseddel * letak
sedelig -e A , , Ar udoredan, krepostan, edan
d fore et sedelig liv Ar ivjeti
kreposno
sedelighet -en Ar udoree
sedelighetsforbrytels|e -en Ar seksualni prijestup
seder -en (bot.) Ar cedar
sedertr|e -et, pl. -trr
1) (tre) Ar cedar
2) (ved) Ar cedrovina

sedvane

461

sekk

sedvan|e -en , , * obiaj, navika,

en seig 6#?" k ilav btftek
uzus
3) (utholdende) , , *
Mot sedvane kom hun hjem sent om kvelden Cyilav, izdrljiv, ustrajan
je en seig motstander * ilav * Suprotno svojoj navici dola je kui kasno
tivnik
naveer
4) (treg) * spor
sedvanerett -en * obiajno pravo
seiglivet -e A , * ilav, izdrljiv
1
sedvanlig -e ADJ * uobiajen
seil -et, pl. - k jedro
2
sedvanlig ADV * obino
ta inn seil * smotati jedro
som sedvanlig
k a o i obino
heise seil k p o d i d jedra
seg PRON
sette seil , * razviti jedra, razapeti jedra
1) (som del av refleksive verb) ce ir se
vaske seg ce || ce * prati se || oprati
seile for fulle seil *
se
plovid punim jedrima
Han brente seg ce * Opekao se
* ha vind i seilene ycnexa * imati uspjeha
2) , ce * sebe, se
* f vind i seilene kr uzed maha
De betalte hver for seg cy ()
ta rev i seilene , (.)
* smanjiti jedra, (fig.) postupati oprez* Platili su svaki za se(be)
nije
ha penger p seg * imati
seilas -en
kod sebe novaca
3) (i uttrykk)
1) (seiling) >, * jedrenje, plo
seg imellom * medusobno
vidba
i og for seg y , , y , no
2) (seilregatta) , * u biti, ustvari, samo po sebi

jedriliarsko natjecanje, regata

Han er ikke dum i og for seg y
seilbt -en
* On u biti nije glup
1) (mindre) * jedrilica
segl -et, pl. - , * peat, votani
2) (strre) ca * jahta s jedrima
peat
seilduk -en , * jedreno
*Min munn er lukket med sju segl
platno, jedrenina
/ - utjet u kao
seU|e -te V
grob/uvat u tajnu kao svetinju
1) (i seilbt) ir jedriti
segUakk -en * peatni vosak
2) (fare) * ploviti
segn|e -et/-a V || ce, || , || seile under norsk flagg
, II ce * || sruiti se, || smalaksati, ||
* ploviti pod norvekom zastavom
klonuti, II skljokati se
seile p Kina * ploviti za K i n u
Han segnet om p gaten ce *
Skipet seiler med tommer
Srusio se na ulici
* Brod prevozi'drvenu grau
*La ham seile sin egen sjo! ra ra
* segne under byrden av noe ! ! * pokleknuti pod teretom neega
! Pusd ga kud ga noge nose
segneferdig -e A * mrtav umoran
i od vode! iroko mu polje! Neka se snalazi kako
segneferdig av tretthet ,
ga volja!
ir skrhan od umora, mrtav umoran
seiler -en, pl. -e
sei -en (zool.) (Pollachius virens) ,
ir crni bakalar, crai to var
1) (person) * jedriliar .-
seidel -en, pl. -dier * krigla
2) (bt) k jedrilica
seier -en, pl. -e * pobjeda
seilfly -et, pl. - (), k jedrili
en klar seier (sport) * nadmoca (avion), planer
na pobjeda
seilskut|e -enj-a > * jedrenjak
. .
vinne en seier * odnijeti pobjedu
sein -* sen
_
7
-hale-seieren-Hand-mByha^~* 11
p o " seir|e -etj-a V || * pobjedivati
bjedu
II pobijediti
seierherre -en * pobjednik
seire over noen ,
seiershyl -et, pl. - * pobjedniki
* pobijediti nekoga, odnijed pobjedu
krik
n a d nekim
seierskrans -en , - *
sekk -en , * vrea
pobjedniki vijenac, Iovor-vijenac
en sekk mel kr vrea brana
seierspall -en * pobjedniko
*morkt som i en sekk y pory * mrano
postolje
kao u rogu
seiersrus -en * pobjedniki zanos
* kjpe katten i sekken y *
seig
-e A
kupiti maka u vrei
1) (om vaske) * gust
* slippe katten ut av sekken c seig som sirup k gust kao sirup
kr izid s tajnom navidjelo
2) (om kjtt) , * ilav, tvrd
* kle seg i sekk og aske / y

sekkepipe

462

* ii/hodati u traljama
* f bde i pose og sekk
-*r dobiti i ovce i novce
sekkepip|e -enj-a (mus.) (.) * gajde (pl.)
sekret -et , k izluevina, sekret
sekretariat -et * tajnitvo, sekretarijat
sekretr -en
1) (underordnet funksjonr) (.), ce (.) * sekretar (m.), sekretarica (f.)
2) (med delvis selvstendig ansvar) (.),
(.) * tajnik (m.), tajnica (f.)
3) (i offentlig administrasjon) ( . or .)
* sekretar (m. og f.)
4) (bord) ca
kr pisai stol s preklopnom ploom za
pisanje
seks TALL * est
seksdobbelt -e A * esterostruk
sekser -en, pl. -e ir estica
seksjon -en
1) (del) , , , , ,
* sekcija, dio, odio, odjel, odsjek, odrezak
en bokhylle i seksjoner y
ir polica za knjige u vie dijelova
2) (stue-) * regal
seksjonsmbler pl. y * pokustvo u sekcijaraa
sekskant -en * esterokut
sekssifret -e A ir estoznaraenkast
sekstant -en * sekstant
seksten TALL * esnaest
sekstende A ir esnaesti
seksten(de)del -en * esnaestina
en sekstendels note (mus.) * esnaestinka
sekstenrig -e A () ir esnaest(o)godinji
sekstenring -en ir esnaestogodinjak
seksti TALL
ezdeset
sekstiden (best.)
ved sekstiden * o k o est sati
Vi motes ved sekstiden ce *
Nai emo se o k o est
seksualdrift -en * spolni nagon
seksualitet -en ir seksualnost
seksualundervisning -enj-a (i skole) * spolni odgoj
seksuell -elt, -e A , * seksualan,
spolni
ha seksuell omgang med noen c
* spolno opiti s nekim
seksuell opphisselse ir spolno uzbudenje
seksverdig -e A (kjem.) * estovalentan
seksrig -e A ic estogodinji
sekt -en ir sekta
sekterisk -e A * sektaki
sekterism|e -en * sektatvo
sektor -en
1) (geom.) , isjeak kruga,
sektor

selge

2) (omrde) , * sektor, podruje

den private sektor * privatni
sektor
sekund -et, pl. -j-er * sekunda
sekunda ADJ (okon.) * drugorazredan
sekunda vare * drugorazredna roba
sekundviser -en, pl. -e ( )
* kazaljka za sekunde (na satu)
sekundr -t, -e A
1) (mindre viktig) * sporedan
et sporsml av sekundr betydning kr pitanje od sporednog znaenja
2) (som kommer senere) * sekundaran
sekundre kjonnstrekk ja * sekundarna spolna obiljeja
sekvens -en
1) * sekvenca, sekvencija
Filmen inneholder en del sterke sekvenser
Film sadri nekoliko snanih sekvenci
2) (mus.), kr sekvenca, sekvencija
sel -en (zool.) * tuljan
selje' -en
1) (selety) * orma, ham
legge sele p en hest ,
kr zapregnuti konja, staviti ormu na
konja
* vre i selen , * diriniti,
tegliti
* legge seg i selen , ,
, * potegnuti, zapetf, zasukati
rukave, prionuti
2) (bukse-) , ic naramenica
3) (rem) , ic remen, kai
selje -te V || () * uprezati
II upregnuti (konja)
sele av || () * isprezati II ispregnuti (konja)
sele p || () kr uprezati
II upregnuti (konja)
selektiv -/, -e A * selektivan
selfanger -en, pl. -e * lovac na tuljane
selfangst -en
1) ir lov na tuljane
drive selfangst ce * baviti
se lovom na tuljane
2) * ulov tuljana
god selfangst k d o b a r ulov
tuljana
selge solgte, solgt V
1) (trans.) || ir prodavati ||
prodati
selge billig * jeftino prodati
selge vedjp auksjon /
* prodati na licitaciji/aukciji/drabi
Huset selges for 800.000 kroner ce
800.000 * Kua se prodaje za 800.000
kruna
selge ut || kr raspro2

selger

463

davati || rasprodati
2) (intrans.) ce kr prodavati se
Norske mobler selger godt i utlandet
. npofjy *
Norveko pokustvo ima dobru produ u inozemstvu
selger -en, pl. -e
1) (jar.) ( ) * prodava (ylastite imovine)
kjoper og selger * kupac i prodava
2) (reisende) k trgovaki
putnik
3) (p torvet) ( ), -
prodava (na trnici), piljar
4) (gate-) () (ulini) prodava
5) (bil-) * trgovac automobilima
selj|e -en/-a (bot.) (Salix caprea) , * iva,
vrba
en
sellerj ~
(bot.) * selen, celer
selskap -et, pl. -l-er
1) (samvr) , * drustvo,
druenje
for selskaps skyld ,
radi drutva, drutva radi
holde noen med selskap * praviti nekome drutvo
komme i drlig selskap / y
-k upasti/zapasti u loe drustvo
2) (sammenkomst) * zabava, domjenak
holde et selskap kr prirediti
zabavu
3) (forening) , * drustvo, udruenje
lrde selskaper * uena drutva
hemmelige selskaper tajna udruenja
4) (foretagende) , kr kompanija, drustvo
oljeselskap
/

*
naftna/petrolejska kompanija
aksjeselskap * dioniarsko
drutvo
forsikringsselskap

,
, (.)
* osiguravajua kompanija, osiguravajue
drustvo, (jug.) osiguravajui zavod
selskapelig -e A , , *
drutven, druevan, socijalan
selskapelig samvr ,
* drutveni skup, drutvena zabava
Han er ikke srlig selskapelig
* Nije b a i drutven
selskapsantrekk -et. pl. - k sveano
odijelo
selskapskjole -en kr veeraja
haljina
seIskapsIokal|e -et. pl. -er kr
prostorije za banket
se!skapslov|e -en , svjetski
ovjek
selskapsreiste -en (y

selvbestemmelse

) * grupno putovanje (u
aranmanu turistike agencije)
selskinn -et. pl. - * krzno od tuljana
selsnep|e -enj-a (bot.) (Cicuta virosa) k
tnibeljika
selsom
-me A , kr neobian, udan
selters -en - * soda-voda
selv' PRON
1) , * sam, i sam
Han vet ikke selv hva han sier
* Ni sam ne zna to govori
Den som selv er mor eller far ... je
... Onaj tko je i sam majka ili
otac ...
2) seg selv /, kc sebe/se, sam sebe
Han tenker bare p seg selv ()
* Misli samo na se(be)
snakke med seg selv ca *
govori ti sam sa sobom
elske seg selv -k Yoljeti samoga sebe
snakke om seg selv o * govoriti
o sebi
3) (i uttrykk)
av seg selv kr svojom voljom .
Han har gjort det av seg selv je
* Uinio je to svojom voljom
vre seg selv nok * biti
sam sebi dovoljan
Han hadde et bord for seg selv je
d o k r Imao j e zaseban stol
Hun er altid seg selv je * Uvijk
je prirodna
Det i seg selv er ikke ... To no ...
kr To samo po sebi nije ...
Han er godheten selv je kr On
je sulta dobrota
Han s ut som sunnheten selv je
* Izgledao je kao olienje
zdravlja
selv 2 ADV * ak
Selv hans venner har forlatt ham cy ra * ak su ga i prijatelji napustili
Selv ikke. han viste det kr
C a k ni on nije znao
3
selv
KONJ
selv om , , , , ,
kr iako, premda, ma da, ak i da, da i, kad
bi i
selv nr , * ak i kad, i kad
Selv nr han hviler tenker han p arbeidet
* Misli na posao
ak i kad se odmara
selvaktels|e -en kr samopotovanje
selvangivelse -en * porezna prijava
selvbeherskelse -en , ,
* svladavanje, samoobuzdavanje, vlast nad sobom
selvbestemmels|e -en (pol.) , ca, kc samoodluivanje,
samouprava, samoopredjeljenje

selvbestemmelsesrett

selvbestemmelsesrett -en
* pravo na samoopredjeljenje
selvbetjening -enj-a * samoposluivanje
selvbevisst -e A , * samosvjestan, samopouzdan
selvbiografi -en * autobiograflja
selve ADJ , , * sam, i sam,
sam po sebi
Selve (ste) kongen var til stede je
I sam kralj je bio prisutan
Selve ideen i boken er tiltalende men den er klossete
uttrykt y je ,
je Sama ideja u knjizi je
privlana, ali je nespretno izraiena
selveier -en, pl. -e * neogranieni vlasnik nekretnine
selveierleUigbet -en * stan u neogranienom vlasnitvu
selvforsvar -et * samoobrana
selvforvaltning -enj-a Hr samoupravljanje
selvfelg|e -en Hr naravna stvar
Det er en selvflge at... ce no
... H- Samo se po sebi razumije da ...
ta det som en selvflge ,
- uzimati za gotov gros, uzi
mati za gotovo
selvflgelig -e ADJ , H- razumljiv,
oit
selvflgelig ADV , H- dakako, dabome
selvgod -/, -e A , Hr samodopadan, uobraen
selvgjort -e A
*Selvgjort er velgjort ce y ce y
H- Uzdaj se u se i u svoje kljuse
selvhevdels|e -en H- samodokazivanje
selvhjulpen -/, -pne A ,
nezavisan, korne ne treba pomo
selvisk -e A Hr sebian
selvklebende A H- samoljepiv
selvklebende bnd H samoljepiva trka
selvklebende tapet Hr
samoljepiva zidna tapeta
selvkritikk -en Hr samokritika
ha selvkritikk H- biti samokritian
selvlrt -e A , Hr samouk, autodi
dakt
selvmord -et, pl. - Hr samoubojstvo
beg selvmord / H- pomiti/izvriti samoubojstvo
selvml -et, pl. - (sport.) H- autogol
selvoppofrels|e -en , r o p Hr samopOrtvovnost, samoprijegor
selvopptatt -e A , ,
- egocentrian, samoiv, zaokupljen samim sobom
selvrdig -e A , Hr tvrdoglav,
svojeglav
1

sen

464
1

selvsagt -e ADJ , , H
naravan, prirodan, bjelodan
en selvsagt ting Hr naravna stvar
Det er selvsagt To ce no H To
se samo po sebi razumije
2
selvsagt / , , H naravno,
d a k a k o , dabome
selvsikker -/, -sikre A , H
samouvjeren, samopouzdan
selvstendig -'e A , Hr samostalan, nezavisan
en selvstendig nringsdrivende , privatnik, samostalni privreiva
selvstendighet -en - samostalnost
selvstudi|um -et, pl. -er , ca Hr samostalna naobrazba, samostalno uenje
selvstyr|e -et H- samouprava
selvsdd -e A H- samonikli
selvtilfreds -e A Hr samozadovoljan
vre selvtilfreds
Hr biti j a k o zadovoljan samim sobom
selvtillit -. Hr samopouzdanje
mangle selvtillit Hr nemati
samopouzdanje
selvvalgt -e A , no
Hr dobrovoljan, po vlastitom izboru
Han befinner seg i et selvvalgt eksil je y H- On je u dobrovoljnom izgnanstvu
et selvvalgt emne no (
) Hr tema po vlastitom izboru (na ispitu)
semantikk -en H- semantika
sement -en () H- cement
sementerje -te Hr cementirati
semester -etf-tret, pl. -ej-tre Hr semestar
- semiflnal|e -en H- polufinale
semikolon -et , Hr tokazarez
seminar -et, pl. -l-er
1) (faglig mte) H seminar
2) (presteskole) H sjemenite
3) (foreldet) H- pedagoka
akademija
semittisk -e A H- semitski
semsket -e A Hr od antilopa
semsket skinn Hr antilop
semskede sko H cipele od
antilopa
semulegryn -et, pl. - , H- griz, krupica
sen -t, -e = sein ADJ
1) (langsom) cnop, Hr spor, polagan
Han er en sen type je cnop Hr On je spor
2) (om tid) , , Hr kasan,
zakasnjeli, pozan
sen middelalder Hr kasni srednji
vijek
sen levering Hr zakasnjela
isporuka
Vren er sen i r je
Hr Proljece je zakasnilo ove godine
i en sen time y ,

sent

465

u pozno doba noi, kasno u no

/ den senere tid y * u zadnje
vrijeme, u posljednje vrijeme
for eller senere * prije ili kasnije
sent = seint ADV
1) (langsomt) cnopo k sporo
Jeg lrer sent C n o p o * Sporo u r a
2) (om tid) . -k kasno
sent p kvelden
kasno uveer
til sent p natta y * do kasno u no
Det var for sent je * Bilo je prekasno
g sent til sengs * kasno lijegati
komme sent , * zakasniti
komme for sent til toget *
zakasniti na vlak
s sent som i gr * jo juer
*Bedre sent enn aldri *
Bolje ikad nego nikad
senat -et * senat
senator -en, pl. -erf-tprer * senator
send|e -te V
1) II , || , II , || *
slati II poslati, otpremati || otpremiti, otpoiljati ||
otposlati, upuivati || uputiti
sende et brev * poslati pismo
sende noe med noen no
k poslati neto po nekomu
sende noe separat * zasebno
poslati
Vi sender disse separat . Iste Vam aljemo zasebnom
potom
Moren sendte ham i seng ra je
y k Majka ga je otpremila u krevet
2) (overfore) , , II * prenositi, emitirati, odailjati
II odaslati
sende direkte () *
direktno prenositi (program)
Programmet ble sendt i host je * Program je bio emitiran jesenas
3) (rekke) || Hr dodavati || d o dati
Vil du sende meg saltet , , co
* Dodaj mi, molim te, sol
Send det videre! ! * Dodaj to dalje!
sende ballen videre / - * "dobacitiydodati""Toptu drugome
igrau
4) (i uttrykk med subst.)
sende bud etter noen no -k poslati
po nekoga
sende noen et blikk *
dobaciti nekome pogled
sende noen ord ce ()
javiti se
(pismom)
sende noe til vrs / y
* baciti/zavitlati neto u zrak
sende noen i fordervelsen y npo * poslati nekoga u propast
sende noen i doden y *

senere

poslati nekoga u smrt

sende et skudd etter noen
* ispaliti metak za nekim
sende av sted , * otposlati,
odaslati
sende bort , * otpraviti, ot
premiti
sende inn , * predati, podnijeti
sende inn soknad / *
predati/podnijeti molbu
sende opp
sende opp en rakett k ispaliti
raketu
sende rundt
sende noe rundt , (ved bordet)
, * razaslati
neto, (ved bordet) dati da kola, poslati unaokolo
sende et skriv rundt til medlemene
* razaslati okrunicu lanovima
sende tilbake || ,
* vraati || vratiti, poslati natrag
sende ballen tilbake * vratiti
loptu
sende ut
sende ut varme / k
isijavati/odavati toplinu
sende ut strler k odailjati
zrake
sende ut innbydelser * razasla
ti pozive
sende ut noen ,
* poslati nekoga, izaslati nekoga
sendemann -en, pl. -menn * izaslanik
sender -en, pl. -e
1) (radio-) , * odailja,
predajnik
2) (avsender) * poiljalac
sending -enj-a
1) (det sende) * slanje
2) (merk.) * poiljka
rekommendert sending kr
preporuena poiljka
3) (telek.) * prijenos
direkte sending * izravan/direktan prijenos
4) (telek.) (det sende) kr emitiranje
5) (telek.) k emisija
EnJcorLpause-for /-$/1^/---
! k Kratka stanka prije slijedee
emisije!
sen|e -enj-a
1) (anat.) * tetiva
2) (i mat) (y ) * ila (u mesu)
senere = seinere ADJ (komp.)
1) * kasniji
et senere tog * kasniji vlak
2) i den senere tid y kr u adnje/
posljednje vrijeme
i de senere r * zadnjih/posljednjih godina
2
senere = seinere ADV , * kasnije
for eller senere , - * prije
1

senest

466

ili kasnije, kad-tad

litt senere * malo kasnije
1
senest -e = seinest ADJ (superl.) , noc * najnoviji, zadnji, posljednji
de seneste meldinger * naj
noviji izvjetaji
senest = seinest ADV ir najkasnije
senest (p) fredag y * najkasni
je u petak
2

senest i morges * jo jutros

senestrekk -et, pl. - ir nategnue
tetive
seng -enf-a , ir krevet, postelja
bytte p sengen * promi
jeniti posteljinu
g til sengs , * otii
spavati, otii u krevet, lei
re sengen / - spremiti krevet/postelju
holde sengen ( )
* leati II odleati (zbog bolesti)
Han m holde sengen i minst tre dgn M o p a
* M o r a odleati najmanje tri dana
dobbeltseng ir brani krevet
sengetepp|e -et, pl. -er , () * prekriva za krevet, (krevetna)
prostirka
sengetid -enj-a * vrijeme za spavanje, vrijeme lijeganja
sengety -et * posteljina
sengeutstyr -et , * krevetnina, posteljina
sengevting -enf-a y * mokrenje
u krevetu
senhstes ADV ir kasno ujesen
senil -/, -e A * senilan
senior -en ir senior
senit -et * zenit
senk S
bore et skip i senk (
pyna) * potopiti brod (buenjem rupa)
skyte i senk ( ) *
potopiti (topovskom paljbom)
senk|e -etf-a V
1) ||
potapati || potopiti
senke et skip
potopiti brod
2) || * sputati || spustiti
senke 6/ifc/:elCTiycTjimJ30i^ei^--spustiti-pogled senke seg ce || ce * sputati
se II spustiti se
Natten senket seg over byen ce
ir N o se spustila n a d gradom
3) (redusere) || ,
II ir sniavati || sniziti, smanjivati ||
smanjiti
senke priser / ir sniziti/
r
smanjiti cijene
senke taket * sniziti plafon
senking -enf-a , , ,
* potapanje, sputanje, sniavanje,
smanjivanje
senkning -en

senter
1) (geol.) , (),
* uleknue, uleknina (terena), udolina
2) (blod-) () * sedimentacija
(krvi)
hoy senkning * visoka se
dimentacija
ta senkningen ()
* izmjeriti sedimentaciju (krvi)
sennep -en
1) (bot.) * gorulica
2) * senf, (foreld.) slaica
plse med sennep ca * kobasica ili hrenovka sa senfom
senromersk -e A
kasnorimski
sensasjon -en ir senzacija
lage sensasjon ir prirediti
senzaciju
vekke sensasjon i: izazvati/
pobuditi senzaciju
dagens sensasjon ir senzacija dana
sensasjonell -elt, -e A ic senzacionalan
sensasjonslysten -/, -tne A * eljan
senzacija
sensibel -t, -ble A * osjetljiv
sensibel hud ic osjetljiva koa
sensommer -en ic kasno ljeto
ut p sensommeren , y *
kasno uljeto, u kasno ljeto
sensor -en, pl. -erf-sprer
1) (ved muntlig eksamen) () *
(vanjski) ispitiva
(ved skriftlig eksamen) ic vanj
ski ocjenjiva
2) * cenzor
filmsensor * filmski cenzor
sensur -en
1) ( .)
cenzura (stampe i
sl.)
2) (kritisk
bedmmelse
av
eksamensbesvarelse)
ir ocjenjivanje pismenog ispita
3) (resultat av sensur) ,
ca * ispitni rezultati, lista
s ispitnim rezultatima
Sensuren faller i morgen
* Ispitni rezultati bit e izvjeeni
sutra

-sensurer|e_jj'_K
1) ir cenzurirati
2) (gi karakter) *
ocijeniti ispitni materijal
senter -etf-tret, pl. -tre , * centar,
sredite
industrisenter * industrijsko sredite
legesenter , ,
* d o m zdravlja, zdravstveni
centar, medicinski centar
idrettssenter * sportski centar
kjpesenter * kompleks trgovina
havesenter () * (prodajni) ra-

sentimental

467

sadnik
sentimental -/, -e A ir sentimentalan
sentimentalitet -en * sentimentalnost
1
sentral -en * centrala
2
sentral -t, -e ADJ , y ,
* centralan, u centru, sredisnji
et luts med sentral beliggenhet
* kua na centralnom poloaju
sentralbord -et, pl. - (, .) * telefonska centrala (ureda,
bolnice i sl.)
sentralborddam^ -en * telefonistica
sentralfyring -en/-a ir centralno
grijanje
sentraliserte -te V * centralizirati
sentralt ADV * centralno
bo sentralt y () * stanovati u centru (grada)
st sentralt ir zauzimati centralno mjesto
sentrifug|e -en * centrifuga
sentripetalkraft -en * centripetalna sila
sentrum -tret, pl. -traj-trer
1) (mat.) * sredite
sentrum i en sirkel ir sredite
kruga
2) () ir centar (grada)
ta bussen inn til sentrum ce
Ar odvesti se autobusom do centra grada
3) , * sredite, centar
st i begivenhetens sentrum y /
ir biti u sreditu/centru d o gadaja
4) (pol.) , / * cen
tar, partija/partije centra
separasjon -en ,
, * odvojeni ivot branih drugova, rastava od stola i
postelje, period odvojenog ivota koji prethodi
razvodu braka
soke separasjon
ir predati molbu za legalizaciju
odvojenog ivota
separat -e A , * zaseban, odvojen
separatutstilling -/ "Arrsamo^
stalna izloba
separer|e -te V
1) (adskilte) || , || , ||
* jl odijeliti, || rastaviti, || otcijepiti
2) (i separator) / * obrati,
skidati vrhnje
september -en * rujan, septembar
september mned ir mjesec rujan
serber -en, pl. -e
1) (.), (.) Srbin (m.),
Srpkinja (f.)
2) (fra sentrale Serbia) (.), (.) Srbijanac (m.), Srbijanka (f.)

serviceverksted

Serbia (geogr.) -k Srbija

serbisk -e A ir 51
serbokroatisk -e A () *
srpskohrvatski (jezik)
seremoni -en , * sveanost,
ceremonija
1
seremoniell -et, pl. -f-er , k
ceremonijal, sveanost
2
seremoniell -telt, -e A * ceremonijalan
serenad|e -en (mus.) k serenada
seri|e -en
1) (rekke) , kr serija, niz
2) (TV-) () kr serija (televizijska)
3) tegneserie * strip
4) (sport) * ligako prvenstvo
seriekamp -en
prvenstvena
utakmica
serigrafi -en , * serigrafija, svilotisak
seris
-e A , k ozbiljan, seriozan
en serios kunde * ozbiljan kupac
seris musikk ir ozbiljna muzika
sersjant -en (mil.) * vodnik
sertifikat -et, pl. -f-er
1) (attest) , kr svjedodba,
potvrda
2) (frerkort) , o - vozaka dozvola,
potvrda poloenom vozakom ispitu
ta sertifikat * poloiti
vozaki ispit
servant -en
1) (vaske-) , * umivaonik, lavabo
2) (stativ til vaskefat) ,
kr stalak za lavor, stoli za umivanje
serv|e -etf-a V (sport) ,
* servirati, izvesti poetni udarac
servelat -en ( ) * parizer (vrsta
salame)
serverje -te V || ,
* posluivati || posluiti, dvoriti
Middagen er servert je kr Ruak
je na stolu
serveringsbrert -et ^-511
dan), taca, tacna
serveringsdam|e -enf-a , ,
kr posluiteljica, kelnerica, konobarica
servic|e [srvis] -en
1) (kundetjeneste) , * usluga, servis
Vi tilbyr god service ... ...
kr Nudimo dobru uslugu ...
2) (i restaur.) , * posluga, servis
3) (bil-) () ir servis (vozila)
servicenring -en * usluna djelatnost
serviceverksted -et, pl. -er k
servisna radionica

serviceyrke

468

serviceyrk|e -et * usluna struka

serviett -en
1) (av tov) * ubrus
2) (av papir) (), Ar
salveta (papirnata), servijeta
servis|e -et. pl. -er ( , .),
servis (za jelo, aj i sl.)
kaffeservise * servis za kavu
servitris|e -enj-a , Ar kelnerica, konobarica, posluiteljica
servitr -en , Ar kelner, konobar, posluitelj
sesam -en (bot.) -Ar sezam
sesjon -en
1) (samlingstid) >, * zasjedanje*
sesija
2) (mil.) , -Ar grutacija, regmtna koraisija
bli innkalt til sesjon
/ Ar dobiti poziv
za regrutaciju/regrutnu komisiju
sesong -en Ar sezona
utenfor sesongen , y Ar izvan
sezone, u posezoni
sesongarbeid(e) -et / Ar sezonski
rad/posao
set|e -et, pl. -er
1) , , , Ar sjedite,
sjedalo, sjedalica, mjesto
setene i en bil y Ar sjedala u
automobilu
forsete * prednje sjedalo
2) (tilhold) * sjedite
Domstolen har sete i Oslo y
Ar Sud ima sjedite u Oslu
3) familiesete Ar sijelo obitelji
4) (legemsdel) , , rAr
stranjica, zadnjica, tur
setekapasitet -en Ar kapacitet
sjedita
seter -tra, pl. -trer , * baija, katun
setervoll -en -Ar planinska livada o k o baije
setning -en
1) (gram.) Ar reenica
bisetning Ar zavisna recenica
hovedsetning Ar glavna recenica
innskutt setning Ar umetnuta
recenica

;
;
fortellende setning * izjavna re
cenica
sideordnede setninger (y ) Ar nezavisne reenice
(u nezavisnosloenoj reenici)
sprresetning Ar upitna reenica
2) (mat.) -Ar t e o r e m .
setningsledd -et, pl. - Ar reenini dio
setningslr|e -enj-a Ar sintaksa
reenice
sett -et, pl. 1) (en gruppe enheter) , Ar garnitura, set
et sett underty -Ar garaitu-

sette
ra donjeg rublja
2) (i tennis) Ar set
frste set Ar prvi set
3) (mte) Ar nain
*p sett og vis , Ar na
izvjestan nain, donekle
4) *med et sett , ce -Ar naglo, prenuvi se
*i ett sett , Ar besprekidno, neprekidno
sette satte, satt V
1) || , ||
-Ar stavljati |[ staviti, postavljati || postaviti
sette hatten p hodet
Ar staviti eir na glavu
Sett det der i hjrnet! y ! Ar
Stavi to tamo u kut!
2) (i uttrykk med substantiver)
sette en annonse i avisen y Ar
dati oglas u novine
sette ballen i nettet y Ar
ubaciti loptu u mreu
sette barn p noen -Ar
napraviti. nekome dijete
sette barn til verden * radati djecu
* sette ben i , Ar zakoraiti,
kroiti
Jeg setter aldrig mer mine bein der i huset!
! Ar
Vise nikada moja noga nee kroiti u tu kuu!
* sette ondt blod mellom noen
Ar stvoriti zlu krv meu nekima
sette bo ce, ce,
Ar skuiti se, okuiti se, zasnovati dom
sette en bok (typog.) ||
-Ar slagati || sloiti knjigu

sette bten p vannet y -Ar

porinuti brod u more
sette deig ce / Ar ostaviti tijesto da se digne/da uskisa
* sette farge p noe Ar oiviti
neto
* sette farge p tilvarelsen Ar
uljepati ivot
* sette en felle for noen
Ar postaviti nekome zamku
sette fyr p noe Ar zapaliti neto
* sette grenser for noe
Ar-postaviti granicu neemu
* sette himmel og jord i bevegelse
- prevrnuti nebo i zemlju
sette hunden p noen nea
* nahukati psa na nekoga
sette knopper || -Ar pupati ||
propupati
Treet har satt knopper je Ar Drvo
je propupalo
* sette alt p et kort
Ar staviti sve na jednu kartu
* sette store krav p *
iziskivati m n o g o od
* sette kursen mot ce ,
At usmjeriti se prema, krenuti prema

sette

469

* sette lit til noen/noe ce y /

* pouzdati se u nekoga/neto
* sette merker ir ostaviti trag
* sette nesen i sky HOC k dii nos
* sette nesen hjemover ,
* krenuti natrag, nalijevo krug pa
kui
sette penger i bank y *
staviti novac u banku
sette poteter || *
saditi II posaditi krumpir
* sette sitt preg p noe *
udariti peat neemu
* sette pris p noen * cijeniti ne
koga
*Vi setter stor pris p det ce
* Vrlo se radujemo t o m u
sette rekord * postaviti re
kord
sette seil -Ar razviti jedra
* sette sinnene i bevegelse *
uzbuditi duhove
sette skylden p noen
* svaliti krivicu na nekoga
* sette spiss p noe * zainiti
neto
* sette spor etter seg ir
ostaviti traga za sobom
sette spryten ,
* dati injekciju, zabiti injekciju
* sette en stopper for noe ,
Ar uiniti kraj neemu, zaustaviti neto
* sette tring etter nring ce
je * protegnuti se koliko je pokriva dug
sette vilkr Ar postaviti zahtjeve
* sette sin re i noe: Han setter sin re i vre
punktlig je
Ar Za njega je pitanje asti da bude toan
3) (i uttrykk med adj.)
sette noen fri -A:
pustiti nekoea na slobodu
4) (refl.)
sette seg ir sjesti
sette seg til bords ,
sjesti za stol, posjedati za stol
sette seg ned (ce) -Ar sjesti (se)
sette seg fast e l t zaglaviti se
sette seg i bevegelse , ce ir
krenuti, pokrenuti se
sette seg i forbindelse med noen y c
, ce c A- stupiti u vezu s
nekim, povezati se s nekim
sette seg i respekt n i x * pridobiti potovanje drugih
sette seg imot noe ce ir
usprotiviti se neemu
sette seg mn i noe ce c
ir detaljnije se upoznati s nekom
stvari
sette seg opp mot noen ce

sette

Ar usprotiviti se nekomu
sette seg til rette ce, ce
y Ar raskomotiti se, udobno se
smjestiti u stolici
sette seg til gjore noe ce nocao ir dati
se na posao
sette seg til motverge , ce -A- pruiti otpor, usprotiviti se
sette seg ut over ce ir ne obazirati se n a
sette av
1) sette noen av ( ) ir
iskrcati nekoga (iz kola)
Sjfren satte ham av utenfor der han bodde
ra je > -A- Voza ga je
iskrcao ispred njegove kue
2) sette noe av || , II ir odvajati || odvojiti, namjenjivati
II namijeniti
sette av penger til noe ,
-Ar odvojiti
novac za neto, staviti nastranu novac za neto
3) sette av sted , ce + krenuti,
otputiti se
sette bort
1) -Ar dodijeliti drugome
Arbeidet er satt bort til en annen enterprenor
je
Ar Posao je dodijeljen drugom gradevinskom poduzetniku
2) * smjestiti
Hunden ble satt bort til fremmede cy
* Psa su smjestili
kod njemu nepoznate obitelji
sette etter
sette etter noen ce y k
dati se u potjeru za nekim
sette fast
sette noen fast y Ar zatei
nekoga u neznanju
sette fra
1) sette fra land Ar otploviti
2) sette noe fra seg -Ar odloiti
neto
sette fram
1) sette fram maten Ar
iznijeti h r a n u na stol
2) sette fram en teori k izloit i teoriju
,
sette heyt
1) sette noen hyt ,
* cijeniti nekoga, drati do nekoga
2) sette, noe hyere enn noe
pretpostavljati neto neemu
Som turistland setter jeg Jugoslavia hyere enn Italia K a o ja * K a o turistiku zemlju ja
Jugoslaviju pretpostavljam Italiji
sette i
1) sette i lpe ce y Ar dati se u trk
sette i et hyl y k udariti u skriku
2) sette igang en aksjon / pokrenuti/organizirati akciju

sette

470

seile i gang motoren * upaliti

motor
sette i gang en krig * zaratiti
selte igang med noe c * otpoeti
s neim
3) sette i stand noe * popraviti neto
sette i verk noe ,
, * zapoeti neto, otpoeti neto, pokrenuti neto
sette igjennom
sette sin vilje igjennom *
provesti svoju volju
sette inn
1) sette noen inn (y )
-Ar zatvoriti nekoga (u zatvor)
Han ble satt inn cy ra * Zatvorili su
ga
2) sette inn nye vinduer
Ar montirati nove prozore
3) sette noen inn i noe y ,
* uputiti
nekoga u neto, upoznati nekoga s detaljima
neega
4) Det satte inn med regn je -k
Otpoelo je kiiti
Nr vinteren setter inn ... c r e m e ... -k
Kad zima stegne ...
5) sette inn ekstratog y
-k staviti u promet dodatnu kompoziciju
sette inn krefter i noe () y
* uloiti (sve) snage u nesto
sette inn penger i banken y
Ar uloili novac u banku
sette mot
sette mot land ce k uputiti
se preraa k o p n u
sette ned
sette ned farten , *
usporiti, smanjiti brzinu
sette ned prisene * sniziti cijene
sette ned radioen * stiati radio
sette om
d sette om en setning fra aktiv til passiv
* prebaciti reenicu
iz aktiva u pasiv
sette opp
-sette-opp-farten-y6yaajn_k
ubrzati
sette opp hret , *
zadii kosu, skrupiti kosu
sette opp plakater /
Ar izvjesiti/izlijepiti plakate
sette opp et stykke * postaviti na scenu kazalini komad
sette opp telt * podii ator
sette noen opp mot noen * ' n a h u k a t i nekoga protiv nekoga
sette over
1) sette over kaffen * pristaviti
kavu
2) sette noen over * prebaciti
nekoga

sette

Jeg skal sette deg over til 702

702 * Prebacit u te na kuni 702
Fergemannen satte oss over je npe * Splavar nas je prebacio
na drugu obalu
sette p
Han satte p radioen je -Ar Upalio
je radio
Han satte p platespilleren je
Ar Pustio je gramofon
sette p kaffen -Ar pristaviti
kavu
sette noen p noe o /
- dati nekome ideju neemu/za neto
Han satte meg p det je
Ar On mi je dao ideju za to
selte noen p gata kr
izbaciti nekoga na ulicu
* sette noen p plass , -Ar poklopiti nekoga, odbrusiti nekome
* sette tingene p plass -Ar postaviti stvari na pravo mjesto
* sette noen p porten
Ar izbaciti nekoga napolje
sette varme p / k
upaliti/ukljuiti grijanje
sette strommen p -Ar ukljuiti
struju
sette noen p prove -Ar
staviti nekoga na kusnju/probu
* sette noe p spill -Ar riskirati
neto
Han satte livet p spill je -Ar Riskirao je ivot
sette noen p sporet -Ar
navesti nekoga na trag
sette p sprang * potrati
* sette p spissen , ce , * pretjerati, drastino se izraziti, karikirati
For sette det p spissen ... ce ... -Ar Da se drastino izrazim ...
sette p bremsene , (.)
Ar zakoiti, (fig.) obustaviti
sette sammen , . -Ar
saslaviti, montirati, sloiti
sette til
sette livet til , Ar poginuti,
dati ivot
To politimenn satte livet til under redningsaksjonen
cy y
Ar Dva policajca su poginula u akciji spasavanja
* sette til livs , * utamaniti,
smazati
Han satte til livs 14 stykker brod je 14
* Utamanio je 14 kriki kruha
de som er satt til det je -Ar
oni j a je to dunost
sette til side , , * odvojiti, izdvojiti, staviti nastranu
* sette noen til veggs ,
Ar pritisnuti/pritjerati
nekoga uza zid, satjerati nekoga u kripac

471

sette

sette tilbake
sette klokka tilbake Hr
pomaknuti sat unatrag
sette noe tilbake p plass ()
Hr staviti neto (natrag) na svoje
mjesto
sette ut
1) sette ut rykter ||
Hr iriti II rairiti glasine
sette ut garn (y ) Hr
baciti mreu (u ribolovu)
* sette ut i livet y Hr provesti u
ivot
2) sette ut av kraft , Hr ukinuti,
opozvati
* sette noen ut av spillet
Hr izbaciti nekoga iz igre
settemaskin -en
1) (typogr.) Hr slovoslagarski stroj
2) (for poteter) ^> Hr
stroj za sadnju krumpira
setter -en, pl. -e
1) (typogr.) Hr slovoslagar
2) (zool.) (nac) Hr seter (pas)
irsk setter Hr irski seter
setteri -et (typogr.) Hr (slovo)slagarnica
severdighet -en Hr znaraenitost
byens severdigheter Hr znamenitosti grada
sevj|e -enj-a (bot.) Hr biljni sok
sex [seks] -en Hr seks
sexbomb|e -en - Hr seks-bomba
sfinks -en * sfinga
sfasr|e -en Hr sferashampoo [sjampo] -en Hr ampon
shipping [sjipping] -en Hr brodarstvo
shorts [sjrts] -en, pl. - , Hr
sorts, kratke hlae
show [sjv] -et, pl. - Hr ou
si' S
p si ca , Hr sa strane, na
svoju ruku
tjene noe p si ca Hr zaradivati
sa strane
2
si sa, sagt V
1) II , II Hr || red, || kazati
Han sier at han kommer i morgen /
fie^orlHLcyTpa^^ae/-Veli-da^^od sutj-a^
Det var nettop det jeg ville si
Hr Upravo sam to htio r e d .
2) (bety) Hr z n a d t i
Hva skal det si! ! Hr to to sad
znad!
Det har lite si To Hr To malo z n a d
3) sies:
Det sies at...
ce . . . Hr Kau
da
Govori se da ...
Han sies vare rik je Hr K a u da
je bogat
4) (iforskj.
uttrykk)
si adj ce || ce Hr oprastati
_

si
se II oprostiti se
si ja til noe || *
pristajati || pristati na neto
si nei til noe || Hr odbijati II odbiti neto
si navnet sitt ce Hr predstaviti se
si noe for spok y Hr red neto
u ali
si noe rett i ansiktet p noen
y Hr skresati nekome neto u brk
det vil si (fork. dvs.) (.), Hr to jest
(tj.), naime
s si Hr tako rei
la oss si , Hr recimo, naprimjer
sant si , ,
Hr a k o emo pravo, istinu govorei, ruku
na srce

for si det rett ut Hr da budem

iskren
for ikke si Hr ako ne i
om jeg s m si ce Hr ako se ba tako m o r a m izraziti
Det sier seg selv at... ce no
... Hr Samo se po sebi razumije da ...
kort sagt Hr ukratko
som sagt Hr k a k o rekoh
rettere sagt Hr bolje reeno
Godt sagt! Ta ! Hr Ta ti valja!
Sier du det! Ma ! Hr Ma to mi
kae!
Er du fornyd med resultatet? - Ja, det m jeg si
? - ,
! Hr Jesi li zadovoljan rezultatom? - Jesam,
nema ta!
Det er bare noe man sier To ce Hr
To se samo tako k a i e
Det er ikke godt si! ra ! !
Hr T k o e ga znati! T k o to z n a !
Jeg skal si deg han var redd ce
Hr Bogami se uplaio
Jeg skal si far er stolt!
je ! Hr Moe si misliti kako mi je
otac ponosan!
Det vil jeg ikke si He je /
Hr Ne bih rekao da je tako/To ne bih
rekao
Hva har det si? ? je
? Hr Kakve to ima veze? Zar-je to vano?
Hva vil folk si! ! Hr ta e
svijet rei!
Han har ikke s mye han skulle ha sagt
Hr On tu nema ta rei
*Si meg hvem du omgs og jeg skal si deg hvem du
er C /
Hr S kim si takav si/S kim te vide s tim te i
piu
5) (refl.)
si seg enig i noe ce c Hr sloiti se
s nedm
Han sa seg villig til hjelpe ce Hr Ponudio se da pomogne
si bort
si bort noe ( .) Hr

si

472

ispriati drugima (tajnu i sl.)

si etter
si eiter noen || Hr
ponavljati || ponoviti za nekim
si fra
1) , k dati do znanja, rei
Sifra nr det er nok Hr Reci
kad bude dosta
Han reiste uten si fra til noen je, a
H Otputovao je, a da
nikog nije obavijestio
Det har vi sagt fra til dem To
To smo im dali do znanja
2) sifra seg stillingen ce odrei se ponudenog radnog mjesta
si fram
si fram et dikt || / H recitirati || izrecitirati/odrecitirati pjesmu
si imot.
si noen imot H protusloviti nekomu
si om
si om igjen || H ponavljati
II ponoviti
si opp
si noen opp H dati nekome
otkaz
Han ble sagt opp je H Dobio je
otkaz
si p
Det er ikke noe sipa ce Tome se nema to prigovoriti
si til
Hva sier du til en drink?
? Hoe li da popijemo aicu?
Hva sa han til det? je ? to
je on na to rekao?
siamesisk -e A H sijamski
siamesiske tvillinger H sijam
ski blizanci
sid -t, -e A
1) (vid) . H komotan, irok
en sid kjole xajfeiiaa * komotna haljina
2) (lang) ( ) H dugaak (i irok)
fotsid kjole , kr
dugaka haljina, haljina do poda
knesid (, ) Hr do koljena
(haljina. suknia)
3) (om terreng) H gacav
sid|e -enj-a
1) H strana
gode og drlige sider Hr dobre
i loe strane
* sl p noens side biti na neijoj strani
p den annen side c H s druge strane
P den annen side kan man si... C
... S druge strane pak
moemo rei ...
. legge arbeide til side nocao Hr odloiti
posao
* legge til side || ,

siden
stavljati || staviti na stranu, tedjeti
2) (i bok) , H- stranica, strana
p side fem Hr na peloj strani
3) (mat.) Hr stranica
ensliggende sider H- razmjerne
stranice
4) (kropsdel) , H bok, slabine
ligge p siden H- leati na boku
med hendene i side H- podboenih ruku
Han kjente en smerte i siden je y
H- Osjetio je bol u slabinama
side til side - jedan uz drugoga
g ved siden av noen Hhodati pokraj/pored nekoga
De gikk side om side cy Hr Hodali su jedno pored drugoga
sideban|e -en npyra, H sporedna pruga, ogtanak pruge
sidebemerkning -en !,
k uzgredna primjedba, digresija
sidebygning -en H pokrajna zgrada
sideform -enj-a (y : je
, ) Hr sporedni oblik (u norvekom
pravopisu: oblik koji je priznat u slubenom pravopisu, ali koji se ne dozvoljava za upotrebu u
udbenicima)
sidegat|e -enf-a
1) (tverr-) Hr poprena ulica
2) (avsides) H pokrajna ulica
sidegren -en (av familie) () H
ogranak (obitelji)
sidelei|e -et, pl. -er (med.) * boni
poloaj
sidelengs A k boni
pningen var s smal at han mtte g sidelengs gjen
nom den je ce
Otvor je bio tako
uzak da se kroz njega morao bono provladti
sidelinj|e -enf-a
1) (sport) Hr bona
linija igralita
2) (jernbane) npyra - sporedna pruga
3) (slektsgren) H
sporedni ogranak obitelji
sideml -et, pl. - ^-|1--_
Hr
onaj
od dva norveka pisana standardna jezika koji nije
glavni jezik
siden' ADV
1) on, , , Hr od tada, otada,
odonda
Han forsvant nyttrsaften, og siden har ingen sett
ham je - Nestao je na dan uoi
Novc godine i odonda ga nitko nije vidio
2)
(etterstilt)
for et yeblikk siden kr maloas
for kort tid siden Hr nedavno
for tre dager siden .
Hr pred/prije tri dana, ima tomu tri dana

siden

473

3) (en gang) , * kasnije. poslije

Det kan vente til siden To
* To moe priekati za kasnije
Vi skal se p det siden ce
Ar Pozabavit emo se time kasnije
siden2 KONJ
1) (tid) , * otkako, otkada
Det er ti r siden jeg s ham je
-Ar
Prolo je deset godina otkako sam ga posljednji
put vidio
2) (rsak) , c , ,
* budui da, s obzirom da, kad ve, poto
Siden du har hjulpet oss s mye, skal du f blomster
av oss ,
Budui da si n a m tako
mnogo pomogao, dobit e od nas cvijee
Du fr lov, da, siden du endelig vil
, * Kad ve toliko hoe,
dozvolit emo ti
siden 3 PREP , * od, jo od
Han har bodd her siden jul Ar Stanuje ovdje od prolog Boia
siden sist * od prolog puta
siden den tid / * od tog doba/
vremena
sidensvans -en (zool.) (Bombicylla garrulus)
() * kugara svilorepa (ptica)
sider -en
1) (eplesaft) , kc jabuni sok, sok od jabuke
2) (eplevin) () kc jabukovaa
(vino)
siderom -met * pokrajna soba
sidespor -et, pl. I) (jernb.) * sporedni kolosijek
V (fig-) * digresija
Taleren kom inn p et sidespor je y * Govornik je zalutao u digresiju
sidesprang -et, pl. 1) (hopp) CKOK Ar skok ustranu
2) (digresjon) -Ar digresija
3) (erotisk eventyr) , Ar nevjera,
avantura
sidesdlt -e A * ravnopravan
sidesdng -et, pl. - y k probadanje u slabinama
sidestykk|e -et , * premac, p a n d a n
~mensidestykke///_
, , , *
bez premca/takmaca/pandana/para, izvanredan,
jedinstven, neusporediv
Dette er uten sidestykke i historien To je y * To je jedinstven sluaj
u povijesti
en triumf uten sidestykke ce
* trijumf kakav se ne pamti
sidevei -en , * sporedni
put, pokrajni put
sidevind -en c . * vjetar s
boka, boni vjetar
sidevogn -enj-a (til motorsykkel) ( -

signalement

) * prikolica (motocikle)
sidevrelsje -et, pl. -er , *
soba do, pokrajna soba
sidlendt -e A , * nizinski, movaran
sidrumpet -e (fig.) A , , Ar neprofrajen, nesofisticiran, seljaki, puki
siffer -et, pl. -Isifre
1) (talltegn) * znamenka, cifra
2) (skrift) * ifra
sifferbrev -et, pl. - k ifrirano
pismo
sig -et
1) (om vske) () , ,
, * (polagano) protjecanje, otjecanje,
curenje, tok
et stadig sig av vann
k ravnomjerno otjecanje vode
et jevnt sig av folk *
jednolian p r o t o k ljudi
2) komme i sig , ce, y
k krenuti, pokrenuti se, doi u pokret
3) g med sig i knrne
-A- hodati pokleknutih koljena
sigar -en * cigara
sigarett -en * cigareta
rulle en cigarett || -Ar
motati II smotati cigaretu
sigarettetui -et, pl. -j-er * tabakera
sigarettmunnstykk|e -et, pl. -er ,
A- cigarpic, cigariuk
sigarettstump -en , , Ar opuak,
d k , pikavac
sigd -en -Ar srp
sige seigjseg, seget V
1) (om vske) , * curiti, otjecati
Vannet siger gjennom muren
Ar Voda curi kroz zid
2) (bevege seg langsomt) ce -Ar
kretad se polagano
Karene seig inn etter hvert cy Ar M o m d su polako pristizali
Stimen siger inn () ce
kc J a t o (riba) se polako primie obali
Isen har seget fra land je
* Led je polako otplovio od obale
3) (synke) || / Ar .tonuti
I) potonuti/utonuti
Det skjeve trn i Pisa siger litt hvert r
y - K o s i
toranj u Pisi svake godine pomalo tone
sige over ende k klonuti na p o d
Trettheten seg p oss je kc
Obuzeo nas je u m o r
sightseeing [saitsiing] -en
Ar razgledanje znamenitosti
signal -et, pl. -j-er , -Ar signal, znak
Det er ledig signal ( )
Ar Telefon zvoni (nije zauzet)
som p et signal k kao po zapovijedi
startsignal * znak za poetak
signalement [-mang] -et, pl. -J-er (

signalere

474

) -Ar izvanjski opis (dat policiji)

signaler|e -te V , *
signalizirati
signatur -en
1) (underskrift) Ar potpis
2) (underskrift i form av initialer) -k paraf
3) (katalog-) ( y ) *
signatura (knjige u knjinici)
signje -etj-a V || -k blagosiljati II blagosloviti
signer|e -te || * potpisivati II potpisati
sigyner -en, pl. -e , -Ar Ciganin, R o m
sigynerinn|e -enj-a * Ciganka
sik -en (zool.) (Coregonus Iavaretus) () Ar velika ozimica (riba)
sikadje -en (zool.) * cvrak
sikker
sikre ADJ * siguran
Er du sikker p det? y ? * Jesi
li siguran u to?
Jeg er ikke sikker p at han vet det
* Nisam siguran da on to zna
/ sikker forvaring k na sigurnom
sikkerhet -en
1) , * sigurnost
for sikkerhets skyld * sigurnosti
radi
2) (visshet) , * pouzdanje,
sigurnost
Jeg kan med sikkerhet pst at...
... * Mogu pouzdano tvrditi da ...
3) (jur.) * pokrie
ln mot sikkerhet * zajam uz
pokrice
sikkerhetsbelt|e -et, pl. -er nojac * sigurnosni pojas
sikkerhetsnl -enj-a , (muntlig)
* igla sigumica, (muntlig) ziherica
sikkerhetsregel -en, pl. -gler -k
sigurnosna mjera
Vi m overholde sikkerhetsreglene * M o r a m o potivati
mjere sigurnosti
Sikkerhetsrdet (i FN) (y )
k Vijee sigurnosti (u U N )
sikkert ADV
1) (uten fare) -Ar sigurno
Han kjrer sikkert k On sigurno
vozi
*langldmTmen siklert * p o lako ali sigurno
2) (bestemt) , * pouzdano, si
gurno
Jeg vet sikkert at... ... kr Pouz
d a n o znam da ...
Ja, det skal vare sikkertl (som svar) .
TO -Ar Svakako. U to nema sumnje
3) (formodentlig) , -Ar zacijelo, jamano
,
De har sikkert rett cy, , y -Ar Oni
su, zacijelo, u pravu
Det vil han sikkert like To -, ,
-Ar To e mu se, jamano, svidjeti

sikte
sikksakk - - kr cik-cak
bevege seg i siksak ce - Ar kretati
se u cik-caku
sikl|e -etj-a V , -Ar sliniti
Hunden sikler -Ar Psu slina
visi iz usta
De fleste spebarn sikler
A: Veina dojenadi slini
sikr|e -etj-a V
1) || , ||
-A- osiguravati || osigurati
sikre sin framtid
* osigurati svoju budunost
sikre seg noe , * osigurati si neto, priskrbiti
si neto, obezbijediti si neto
sikre seg mot noe ce
* osigurati se protiv neega
2) sikre et vpen -Ar ukoiti
oruje
sikring -enj-a
1) (det sikre) , , osiguravanje, osiguranje
2) (elek.) -Ar osigura
Sikringen er gtt je Ar Pregorio je osigura
3) (p vpen) ( ) k (siguraosni)
zapor
4) (j^r.) (
) mjera sigurnosti (krivina sankcija za
neuraunljive i smanjeno uraunljive poinitelje)
sikringsanstalt -en zavod za uvanje i lijeenje neuraunljivih i smanjeno uraunljivih poinitelja krivinih djela
sikt 1 -en
1) (det se) Ar vidljivost
Det er god sikt je -Ar Vidljivost
je dobra
2) (frist) k rok
p lengre sikt , -Ar na
due vrijeme, na dui rok
hans politikk p lengre sikt * njegova dugorona politika
p sikt / *
dugorono/dalekoseno gledajui
3) (okon.) () -Ar predoenje
(mjenice)
" .
veksel p kort sikt -Ar kratkorona mjenica
s i k r -en (sld) k sito
sikt|e' -et
1) , -Ar vidik, vidokrug
Land i siktel ! -Ar K o p n o na vidiku!
f land i sikte * ugledati kopno
* Mlet er i sikte je -Ar Cilj j na
domaku
2) (ml) (fig.) -Ar cilj
* ha i sikte , y * smjerati,
imati u vidu

sikte

475

* ta sikte p gjore noe namjeravati neto uiniti

*med sikte p c * s ciljem da
3) (p vpen) kr nian
ta sikte || , || * ciljati || naciljati, nianiti || nanianiti
sikt|e -etl-a V || * sijati ||
prosijati
sikte mel kr prosijati brano
sikt|e -etl-a V || , ||
, || Hr ciljati || naciljati, nianiti || nanianiti, uperivati || uperiti
Han siktet og trakk av je
k Nanianio je i opalio
sikte inn mlet kr naciljati
metu
sikte kikkerten mot noe
uperiti dalekozor na neto
sikte p noen med et vpen
uperiti oruje na nekoga
sikte inn kikkerten /
* podesiti/izotriti dalekozor
*Hva sikter de til? Ha ? * Na ta
ciljate?
* sikte mot hoye ml * ciljati
navisoko
4
sikt|e -etl-a V (jur.) || , , Hr optuivati
|( optuiti, pokrenuti postupak protiv, teretiti
Han er' siktet for underslag je
/ je
- Optuen je za pronevjeru/Protiv
njega je pokrenut postupak za pronevjeru
De sikter ham for drap ra kr
Terete ga za ubojstvo
siktede S (jur.) * optueni
siktels|e -en (jur.) , kr optunica
siktemel -et k prosijano brano
sikteveksel -enl-slen.pl. -sier (merk.) > ( ) mjenica na predoenje (odmah isplativa)
sil -en , Hr cjedilo, cjediljka
sild -enf-a (zool.) , * sle, haringa
*Han er ikke verdt en sur sild
11_.// * On ne vrijedi
ni piljiva/piiva/uplja boba
2

* Vi stod som sild i en tonne

Hr Stajali smo stisnuti kao sardine
*dod som en sild ,
rjeHrnoTnymrMpTaB^Mrtav i nepomian, mrtav kao gromom pogoen, potpuno
mrtav
sildrje1 -en (bot.) (Saxifraga) * kamenika
2
sildrje -etf-a V
1) (smrenne) , * tei, curiti
2) (om bekk) * uboriti
sil|e -te V
1) (gjennom sil) || ,
(.) , 1 * procjedivati || procijediti, (fig.) probrati, izdvojiti
2) (renne) , ce H- liti, lijevati, cijediti
se
Svetten silte je / ce * Znoj

sinkbalje

je lio/Znoj se cijedio
Regnet silte ned je * Kia je Ula/
lijevala
silkje -en * svila
rsilke Hr sirova svila
silkeaktig -e A * svilenkast
silkeavl -en k svilarstvo
silkehansk|e -en kr svilena rukavica
* ta p noen med silkehansker ce
, ophoditi se
prema nekome obzimo, tedjeti nekoga
silkeorm -en (zool.) * gusjenica dudovog svilca
silkespinner -en (zool.) - dudov svilac
silketrykk -et, pl. - , ,
__ * svilotisak, serigrafija
silo -en * silos
silt -en (geol.) -k mulj
simlje -enf-a (zool.) - enka soba
simpel -/, -ple A
1) (tarvelig) , , k prost,
prostaki, neotesan
et simpelt sprk * prostaki jezik
Det var simpelt gjort av deg To
To nije tijepo od tebe
en simpel type * prostak
2) (enkel) , * jednostavan,
prost
av den simple grunn at /
* iz jednostavnog/prostog razloga
to
simpelthen ADV , Hr napro
sto, jednostavno
Hun er simpelthen bedrende je
Hr Ona je naprosto oaravajua
simuler(e -te V || , ce k simulirati || odsimulirati, pretvarati
se
Han simulerte galskap je kr
Simulirao je ludilo
simultantolk -en Hr simultani
prevodilac
~
sin sitt, pl. sine AD Jf PRON k svoj
Han tok paraplyen sin je Hr
Uzeo je svoj kisobran
g sin vei kr ii svojim putem
Han har gjort sitt je kr Uinio je
svoje
sinders -en H- metalurki koks:
sindig -e A , Hr razborit, staloen
sinekyr|e -en * sinekura
singel' -enf-glen Hr krupan ljunak
singl|e -etj-a || , || ( ce ) Hr zveati || zazveati, zveckati || zvecnuti/zazveckati (kao kad se
staklo lomi)
singlet -en () - (muka) potkoulja
singularis -en (gram.) , kr singular,
jednina
sink -en Hr cink
sinkbalj|e -en kr cinano korito

sinke

476

sink|e" -en ,
Hr uenik koji sporo shvaa, zaostalo dijete
sink|e 2 -etj-a V || .
II * usporavati || usporiti, zadravati ||
zadrati
sinke utviklingen Hr usporiti
razvitak
Vi ble sinket av trafikken je
y * Zadrala nas je guva u prometu
sinn -et, pl. 1) (sjel) Hr dusa
Jeg lovte i mitt stille sinn at ... ce
... Hr TJ dui sam se zakleo da ...
... tenkte jeg i mitt stille sinn ... ja y
. * ... mislio sam ja u sebi
*i sinn og skinn Ar duom i tijelom
*norsk i sinn og skinn Hr Norveanin duom i tijelom
*Han ligner sin far i sinn og skinn. je
Ar On je slika i prilika svog oca
*/' sjel og sinn Ar skroz nakroz
2) (gemytt) Ar duh
Etter at sinnene var falt til ro ... cy ce
... Ar N a k o n to su se duhovi
primirili ...
sette sinnene i bevegelse Ar uzbuditi duhove
3) (sinnelag) , Hr narav, ud
Han har et lett sinn je /
-Ar On je bezbrine naravi/udi
et stritt sinn / Ar tvrdoglava
narav/ud
et tungt sinn / Hr melankolina narav/ud
Han ble lettere til sinns ce Hr On
se oraspoloio
Hun ble roligere til sinns ce . Hr
Ona se primirila
~-*
sinna ADJ (fam.) Hr ljut
Jeg ble sinna ce Hr Naljutio sam se
sinnatagg -en (fam.) , Hr ljutica,
prgavac, naprica
sinn|e -et , , . , Hr gnjev,
srdba, ljutnja, bijes, afekt
i sinne /// Hr u gnjevu/
Ijutnji/bijesu/srdbi
bite sinnet i seg Ar progutati bijes
sinnelag -et , , Ar narav, ud,
temperament
sinnsbevegels|e -en , Hr uzbudenje, uzbudivanje
sinnsfonirring -enf-a Hr duevno rastrojstvo
sinnslidels|e -en , Hr
duevna bolest, duevna patnja
sinnslidende A , Hr duevno bolestan, duevno poremeen
sinnsyk -/, -e A Hr umobolan
en sinnsyk , Hr duevni bolesnik, umobolnik
sinnsykdom -men Hr duevna bolest
sinnstilstand -en Hr duevno stanje
i nedtrykt sinnstilstand y Hr u poti-

sirkulr

tenosti
sint -e A , , , Hr ljut, ljutit,
srdit, gnjevan
vatre sint ce, ce Hr ljutiti se, srditi
se
Jeg er sint p deg ce Hr Ljutim se
na tebe
bli sint II ce, || ce Hr || razljutiti se, II naljutiti se
gjore'noen sint || /
Hr ljutiti || naljutiti/razljutiti nekoga
Ikke gjor meg sint! ! Hr Nemoj
me ljutiti!
sinte, unge menn Hr gnjevni
mladi ljudi
*sint som en tyrk / Hr ljut kao
ris/paprika
sinter -en (geol.) Hr sadra
sipp|e' -enf-a (faml) (.),
(.), (.), (.), (.)
Hr cmizdravac (m.), cnnizdravica (f.), cmoljo (m.),
cmoljavac (m.), cmoljavica (f.)
2
sipp|e -etf-af-te V . Hr cmizdriti, cmoljiti
sippet(e) -e A Hr cmizdrav
sirenje -en f-a
1) (myt.) () Ar (morska) sirena
2) (lydsignalapparat) Hr sirena
med hylende sirener ca Hr
sa zavijajuim-sirenama
3) (p en personbil) , Hr sirena
siriss -en (zool.) , , Hr zrikavac, turak, popac
hussiriss Hr kuni turak
jordsiriss Hr rovac obini
sirkel -en, pl. -kler
1) (geom.) Hr krug
sl en sirkel Hr opisati krug
2) (krets) Hr krug
i de hyere sirkler y Hr u viim
krugovima
3) *den onde sirkel Ar zaarani krug
4) studiesirkel Ar kruok
sirkelbu|e -en (geom.) Hr kruni luk
sirkelsegment -et, pl. -er (geom.) Hr
odsjeak kruga
sirkelsektor -en (geom.) Hr isjeak
kruga
sirkellinjje -enf-a (geom.) Hr krunica
sirkulasjc-n -en
1) (kretslp) , , , , Hr cirkulacija, kolanje, optok, stru, kruenje
blodets sirkulasjon Hr kolanje/
cirkulacija krvi
luftens sirkulasjon = Hr strujanje
zraka
2) (omlp) Ar opticaj
pengemidler i sirkulasjon y Hr no
vac u opticaju
sirkuler|e -te V , , , Hr kruiti, kolati, cirkulirati, strujati
sirkulr
-e A Ar kruni

sirkulre

477

sirkulr bane * kruna putanja

sirkulr|e -et , * cirkular, cirkulamo pismo, okrunica
sirkus -et, pl. - * cirkus
sirlig -e A , * otmjen, elegautan
en sirlig antrukket herre
* otmjeno odjeven gospodin
en sirlig hndskrift * elegantan
rukopis
sirs -en (toysort) ca ,
ir katun s tiskanim uzorkom, cic
sirup -en ic sirup
seig som sirup * gust k a o sirup
sist' -e ADJ
1) (motsatt ferstej ir posljednji
nest siste -A- pretposljednji, predzadnji
/ siste oyeblikk y ir u posljednjem trenutku
r den siste tid y ic u posljednje
vrijeme
f det siste ord * imati
posljednju rijec
Han m altid f det siste ord!
! * Njegov uvijek mora biti
posljednja!
/ siste halvdel av juni y ir
u drugoj polovici lipnja
2) (endelig) , ir zavrni, konaan
* legge siste hnd p verket ,
-Ar dati zavrnu ruku, uiniti zavrno dotjerivanje djela
Dette er mitt siste ord! To je /
! ic To je moja konana rije/odluka!
3) (ytterst) * krajnji
som en siste utvei ( ) * kao krajnji izlaz (iz neprilike)
4) (forrige) * proli
sist(e) sondag * prole nedjelje
5) (nyest) ic najnoviji
hans siste pfunn
njegova najnovija izmiljotina
siste mote * najnovija m o d a
2
sist ADV
fra forst til sist ir od poetka
do kraja
Takk for sist! ! (
,
.) * Hvala za proli put! (pozdrav
pri ponovnom vienju n a k o n zajednike veere,
izleta i sl.)
siden sist * od prolog puta
Det er lenge siden sist! ce !
* Ve se dugo nismo vidjeli!
til sist , , , ,
* konano, na kraju, napokon, n a p o sljetku
til syvende og sist () ,
* (i) na kraju, na koncu konca
Det hadde jeg sist av alt ventet ce * Tome sam se najraanje n a d a o
3
sist KONJ

sitte
Sist jeg s deg var du en liten baby
, * Kad
sam te posljednji put vidio, bio si mala beba
sistemann -en, pl. -menn ic posljednji,
zadnji
Vil sistemann slukke lyset
* Neka posljednji ugasi syjetlo
sisten S
leke sisten ce * igrati se na lovice
sitadell -en ( ) Ar
tvrava (koja dominira gradom)
sitar -en (mus.) * citra
sitat -et, pl. -/-er * citat
sl om seg med sitater ce
* razbacivati se citatima
siter|e -te V * citirati
sitr|e -etI-a V
1) (dirre) || ic treptati |[ ustreptati, treptjeti || ustreptjeti
Han sitret av glede je *
Treptao je od radosti
en sitrende glede ic ustreptala
radost
2) (om stjerner) || ir treperiti II zatreperiti
sitrende stjerner -Ar zvijezde
koje trepere
sitr9n -en (bot.) * limun
te med sitron c ir aj s limunom
sitrusfrukter pl. (bot.) * agrumi
sitt
sin
sitte Tatt. sittet V
1) * sjediti
Han sitter ved vinduet ir Sjedi
do prozora
sitte til bords * sjediti za
stolom
* sitte p anklagebenken
-Ar sjediti na optuenikoj klupi
2) (om klr) , Ar pristajati,
padati
Kjolen sitter drlig -Ar Haljina
loe pada
3) (ha verv) , * biti, biti
na poloaju
Han sitter som formann i partiet je
-Ar On je predsjednik partije
Han sitter i regjeringen je y Ar On je u
vladi
4) (befinnelJrpGmiClrbhi
Han sitter i gjeld je y * On j u
dugovima
Nokkelen sitter i doren je y Ar
Klju je u vratima
5)
sitte barnevakt ( ) ir
uvati djecu (kao baby-sitter)
* sitte fint/pent i det y cocy, ,
Ar biti u sosu, nagrabusiti, nagrajisad
*N sitter du fint i det y cocy Ar Sad
si u lijepom sosu
sitte til hest Ar jahati konja
sitte p huk Ar uati

478
silte lost {om klar) / *
biti prostran/komotan
sitte lost (om tann) Ar biti klimav
sitte modell for en kunstner
Ar pozirati umjetniku
* sitte p rava (fam.) ,
* besposliiti, nita ne poduzimati
sitte stramt (om klar) * biti tijesan
* Vi sitter drlig i det Ar Ekonomski ne stojimo d o b r o
* sitte godt i det * biti imuan
* sitte trangt i det c , * loe stajati s novcem, dvjeti u
oskudici
sitte fast
sitte fast i isen y () Ar
biti zarobljen u ledu (brod)
sitte fast i slen ce y * zaglibiti
se u blato
sitte igjen
sitte igjen p skolen
ostati za kaznu due u koli
*Han sitter igjen med 5 barn je c
* Ostao je udovac s petero djece
*Det sitter litt igjen av det gamle naget Jorn je
* Jo je
preostalo neto od preanje kivnje
sitte inne
1) * sitte inne y ,
* biti u zatvoru, biti na robiji
2) silte inne med noe , kr raspolagati neim. posjedovati
neto
Han sitter inne med viktige opplysninger pacno kr On raspolae
vanim informacijama
sitte ned || (ce) * || sjesti (se)
Sitt ned og vent litt! ! kr
Sjedni (se) i malo poekaj/priekaj!
sirte oppe , kr biti budan, bdjeti
De sitter lenge oppe om kveldene .
cy * Oni kasno lijeu. Naveer
su dugo budni
sitte p ce * voziti se tuim
autom
Vil du sitte p? ? kr Hoe
li da te povezem?
Fr jeg sitte p et stykke?
? * Moe li me povesti jedan dio
puta?
sittebadekar -et, pl. - * sjedaa kada
sittende A * na vlasti
den sittende regjering ,
* vlada na vlasti, sadanja vlada
sitteplass -en * sjedalo
Her er det god sitteplass
* Ovdje ima dosta sjedala
situasjon -en * situacija
en kjedelig situasjon * nezgodna situacija
utnytte situasjonen -Ar
iskoristiti situaciju
situert -e A , -

sjakkbrett
, -: imovinski sreden, ekonomski osiguran, situiran
Han er godt situert je Ar On
je d o b r o situiran
siv -et, pl. - (bot.) (Juncus) * sit
* knekke som et siv *
prelomiti kao slamku
siv|e -etj-a V
1) (renne) || -A; curiti || procuriti
Det er sivet vann gjennom taket je
* K r o z krov je procurila voda
2) (om lys) || kr probijati ||
probiti
Lyset siver gjennom sprekkene
* Svjetlo probija kroz pukotine
3) * sive ut || . ||
~k izbijati || izbiti navidjelo, || procuriti
Saken er sivet ut je Ar
Stvar je izbila navidjelo
sivil -/, -e A
1) (mots. uniformert) y k u civilu
en sivil politimann y k policajac
u civilu
trekke i sivil Ar nositi
civilno odijelo
2) (borger-) Ar gradanski
sivil ulydighet
Ar
graanska neppslunost
sivil sak -A: gradanska parnica
sivilbefolkning -en kr civilno
stanovnitvo
sivilforsvar -et k civilna zatita
sivilingenir -en (y :
) * diplomirani
inenjer (u Norvekoj: samo onaj tko je diplomirao
na Visokoj -tehnikoj koli u Trondheimu)
sivilisasjon -en * civilizacija
siviliserje -te V * civilizirati
sivilisert -e A * civiliziran
den siviliserte verden -Ar civilizirani svijet
sivilist -en , Ar civil, civilna
osoba
sivilombudsmann -en, pl. -menn
(y : ) Ar branilac prava gradana_(u_MQry.eko^TlnstTtucyTza zatitu graana od zloupotreba
upravnih i izvrnih organa)
sivilprosess -en (jur.) -A:
gradanski sudski postupak
sivilrett -en (jur.) * graansko
pravo
siv|Istand -en -A: brano stanje
sjah -en * sah
sjahen av Iran * iranski ah
sjakal -en (zool.) Ar skal
sjakk -en max Ar ah
et parti sjakk -Ar partija aha
* holde i sjakk y -A- drati u ahu
sjakkbrett -et, pl. - / -Ar ahov-

sjakkbrikke

479

ska ploa
sjakkbrikk|e -enj-a ~k ahovska
figura
sjakk-klubb -en * ahovski klub
sjakkmatt -en - + ah-raat
sjakt -en , , * jama, grotlo, aht
gruvesjakt * rudarsko okno
sjal -et, pl. - , * al, marama
sjalt|e -etj-a V
sjalte inn || ( ), || - II ukljuiti (u strujni krug), || prikljuiti
sjalte ut || , (.) || * ||
iskljuiti, (fig.) II odbaciti
sjalu A * ljubomoran
en
sjalusj ~
1) * ljubomora
vekke noens sjalusi
* pobuditi neiju ljubomoru
2) (vindus-) * aluzina, grilja
3) (p mobler) (
) * rebrast pomian poklopac (na pokustvu)
sjalusjskap -et -k rolo pisai stol
sjampinjong -en () k ampinjon
(gljivaj
sjampo -en -k ampon
sjangl|e -etj-a V || , ||
* teturati || zateturati, posrtati || posrnuti
sjans|e -en
1) (have) , * prilika, ansa
en enestende sjanse -k jedinstvena prilika
ta sjansen ce, * odvaiti
se, riskirati
2) (utsikt) , k izgled, sansa
Hva tror du om sjansene deres? . o
( )? * to misli o
vaira izgledima (za uspjeh)?
sjansekjoring -enj-a k: riskantna
vonja
sjapp -a (fam.)
1) (sjenkestue) , * birtija, bircuz
2) (butikk) , * duan, radnja
sjargong -en kr argon
sjark -en k ribarski brod
sjarm -en , , , * arm, ar,
dra, draest
Det har sin sjarm * Ima to
I v o j i h cri
personlig sjarm k osobni l a r m
sjarmant [-ang(t)] -e A , *
armantan, draestan
sjarmer|e -te V , ||
* armirati, oaravati || oarati
sjarmerende A , , *
armantan, draestan, ljubak
sjarmetroU -et, pl. - , *
ljupko, draesno stvorenje
sjarmer -en * s a n n e r
sjasket -e A , ,
* lampav, neuredna izgleda
sjasmin -en (bot.) * jasmin

sjelelig

sjau|e -etj-a V
1) (streve hardt) * tegliti
2) (arbeide som sjauer)
* raditi na istovaru i utovaru
sjauer -en, pl. -e , * luki
radnik, istovariva
sjef -en , kr ef, rukovodilac
sjefredaktr -en *
glavni i odgovorni urednik
sjeik -en = sheik , * eik
sjekk -en
1) (dokument) * ek
betale med sjekk * platiti ekom
en krysset sjekk kr barirani ek
en sjekk uten dekning * ek bez
pokria
2) (kontroll) (fam.) , * provje, kontrola
ta en sjekk p utstyret / k proyjeriti/prokontrolirati opremu
sjekk|e -etf-a V
1) (kontrollere) || k
provjeravati || provjeriti
sjekke opplysninger *
provjeriti informaciju
f bremsene sjekket ce
* dati da se proyjere konice
sjekke inn og ut noe
* temeljito provjeriti neto
2) sjekke jenter (
)
pecati djevojke (za zabavu ili avanturu)
3) sjekke inn ved skranken
* predati prtljagu i kartu pred avionsko putovanje
sjekkheft|e -et, pl. -er * ekovna
knjiica
sjekt|e -a ca ,
*r amac s otrim pramcem i krmom, guc
sjel -en * dua
kropp og sjel * tijelo j dua
Her er jo ikke en levende sjel!
! -Ar Pa ovdje nema ni ive due!
*To sjeler og en tanke! !
kr U k r a o si mi rije iz usta!
en enkel sjel , kr
prosta dua, prostoduina osoba
sjelden' -t, -ane ADJ * rijedaketsjeldent frimerke kr rijetka m a r k a
*sjelden~fugl ]~ Hrrijetka~zvfjerka
~
en sjelden gang , * samo
ponekad, vrlo rijetko
2
sjelden ADV k rijetko
ikke s rent sjelden k ne ba
tako rijetko
en sjelden god vin k rijetko
d o b r o vino
sjeldenhet -en kr rijetkost
sjeleglad - e A * presretan . . .
Han kommer til bli sjeleglad nr han horer det
k Bit e presretan
kad to uje
sjelelig -e A k dusevni

sjelemesse

480

sjelelige fenomener * duevni

fenomeni
sjelemess|e -enj-a * zadunica
sjelesrger -en, pl. -e * duobrinik
sjells -t, -e A * bezduan
sjener|e -te V
1) (plage) * smetati
Sjenerer det at jeg ryker? ?
* Smeta li a k o puim?
2) sjenere seg ce * ustruavati se
Han sjenerer seg ikke komme med lgn He ce * Ne ustruava se da
ispria la
sjenerende A , , * nezgodan, neugodan, nelagodan
sjenert -e A , * stidljiv, srameljiv
sjenerthet -en , ir stidljivost, srameljivost
sjeners -t, -e A ir velikoduan
sjetong -en kr eton
sjette TALL ir esti
sjettedel -en * estina
sjetteklassing -en ,
* esta, uenik estog razreda
sjikan|e -en ir ikamranje
Han ble utsatt for grov sjikane je
ir Bio je izloen grubom
ikaniranju
sjikanerte -te V , -k ikanirati, progoniti
sjikt -et, pl. - * sloj
det ledende sjikt av politikere vodei sloj politiara
sjimpansje -en (zool.) kr impanza
sjiraff -en (zool.) k irafa
sjofel -t, -fle A- , , * podao, nizak, beskarakteran
sjofle beskyldninger * podle optube
sjokk -et, pl. - ir ok
f sjokk y , ce k pasti u
ok, okirati se
vre i sjokk y kr biti u oku
sjokkbehandling -enj-a ir lijeenje
okovima
sjokkerte -te , k okirati, zgranuti
sjokoladje -en * okolada
sjokoladepIatle^/jT^rTaejia t a b l a c o l o ^
lade
sjokoladetrekk -et, pl. - * okoladni preliv/preljev
sju = syv TALL * sedam
sjudobbelt -e A * sedmerostruk
sjuende TALL ir sedmi
*til sjuende og sist * na koncu
konca
- * vre i den sjuende himmel y
kr biti u sedmom nebu
sjuk -* syk
sjukling -en (fam.) * boleljivac
sjusk|e' -a (fam.) * lampavica

sjrver

sjusk]e -etj-a V || , ||
* prtljati || sprtljati, prkati || sprkati
sjuske unna noe *
sprtljati neto nabrzinu
sjusket(e) -e A , , , , , * aljkav, nemaran, lampav, zaputen, neuredan, otrcan
legge seg til sjuskete vaner
ir poprimiti neuredne navike
vre sjusket p hret ,
* biti nepoeljan, imati neurednu frizuru
2

Han er s sjuskete je kr Tako je

lampav
sjy -en COK kr sok od peenja
sj -en
1) (hav)
more
/ pen sjo k na otvorenom
moru
feriere ved sjen kr ljetovati
na moru
d dra til sjs y , ce
k otii u pomorce, ukrcati se na brod
*Dra til sjs! ce! ir Nosi se!
2) (innsj) kr jezero
3) (blgegang) , ir valovi,
nemirno more
Det er sj i dag je * Danas
je nemirno more
tung sjo * veliki valovi
sjanemoner pl. (Actinaria) (zool.) , * moruzgve, vlasulje
sjbad -et, pl. 1) (bading) y ir kupanje u moru
d ta seg et sjbad ce y * okupati se
u moru
2) (foreldet)
morsko kupaIite
Bygdy sjbad * Kupalite
Bygdy
sjfart -en noMopcTBO k pomorstvo
handel og sjfart ir trgovina i pomorstvo
sjfly -et, pl. - * hidroavion
sjfolk pl. (.) * pomorci (pl.)
sjforsvar -et (mil.) * rtna mornarica
sjgang -en * uzburkano more
jjbest -en ^/^--^^
sjokamp -en * pomorska bitka
sjkaptein -en * pomorski kapetan
sjl -* selv
sjlv|e -enj-a (zool.) ir morski lav
sjmann -en, pl. -menn , kr pomorac, m o r n a r
sjmannsskolte -en k pomorska
kola
sjpinnsvin -et, pl. - (zool.) ,
* morski je, jeinac
sjplsje -enj-a (zool.) , kr trp,
morski krastavac
sjrver -en, pl. -e rycap * gusar

sjsette

481

sjsette -satte, -satt V () y *

porinuti (brod) u more
sjsetting -enj-a () * porinue
(broda)
sjostjern|e -enj-a (zool.) , *
morska zvijezda, zvjezdaa
sjosyk|e -enj-a * morska bolest
sjtung|e -enj-a (zool.) (Solea solea) () *
list (riba)
sjulk -en (fig.) * stari morski
vuk
sjfr -en , * voza, ofer
sjfrskol|e -en - * autokola
skabb -et
1) (veter.) * uga
2) (med.) ( ) * svrab (bolest
koe)
skabbet(e) -e A
1) (om dyr) * ugav
en skabbet hund * ugav pas
2) (om mennesket) * svrabljiv
skabbmidd -en (zool.) (Sarcoptes scabiei) ,
* svrabac, ugarac
skadd -e A , * ozlijeen, povrijeen
skad|e' -en
1) (legems-) , ir povreda, ozljeda
Han kom til skade i en bilulykke je y
* Povrijeen je u automobilskoj nesrei
brannskade -k opekotina
2) (materiell) * teta
gjore mer skade enn nytte /
* uiniti/nanijeti vie tete
nego koristi
ta skade av , ce * biti
oteen, otetiti se
Bananene tok skade av den lange transporten cy ce y ir Banane su
se otetile u dugora prevozu
Det tar han ingen skade av To
* To mu nee nakoditi
*klok av skade ir pouen loim iskustvom
Det er ingen skade skjedd ir Od
toga nema zla
*Av skade blir man klok Ha ce *
Na grekama se ui
skadje 2 -etj-a V
1) (om personer) || , || * ||
ozlijediti, || povrijediti
To ble drept og fire skadet je , a
* Dvoje je poginulo, a etvero
povrijeeno
skade seg ce, ce ir povrije
diti se, ozlijediti se
den skadede * povrijedeni
2) (delegge) || * oteivati (I otetiti
Regnet har skadet keren je
* Kia je otetila usjev
3) (ha uheldig innflytelse) ||
(/), || (/

skaft

), || * koditi || nakoditi
(neemu/nekome), tetiti || natetiti (neemu/nekome)
Beskyldningene skader hans gode navn og rykte On *
Optube kode njegovu d o b r o m glasu i ugledu
Det skader ikke forsoke ce
/ ir Nije natetu da se
pokua/Vrijedi pokulati
skadedyr -et, pl. - * tetoina
skadefro A , , * zlurad, pakostan, zloban
en skadefro latter * zlurad smijeh
skadefryd -en , , ir
zluradost, malicioznost, pkost
skadelidende A
1) (om person) ir oteen
den skadelidende , *
oteeni, oteena osoba
2) ir ugroen
det skadelidende omrde -
ugroeno podruje
skadelig -e A
1) ir tetan
skadelige folger * tetne posljedice
vre skadelig for noe ,
* koditi neemu, tetiti neemu
Det kan virke skadelig for salget To * To moe nakoditi prodaji
2) (sunnhetsfarlig) * kodijiv
skadeskyte -skjot, -skutt V (
, a ) * raniti (ivotinju u
lovu, a da se ne odstrijeli)
skademelding -enj-a ( ) ir prijava tete (osiguravajuem
drutvu)
skadeserstatning -en ,
* n a k n a d a za pretrpljenu tetu, odteta
skadevirkning -en * tetno djelovanje
skaffje -etj-a V || ,
II , || ,
II , II , II * nabavijati || nabaviti,
dobavljati || dobaviti, pribavljati || pribaviti, nalaziti II nai, II smoi. || namai
Jeg kan skaffe penger Ja
* Ja mogu nabaviti novac
skaffe seg forbindelser * nai
si veze, pribaviti si veze
skaffe til veie , * pribaviti,
dobaviti
skaffe til veie de ndvendige opplysninger ir pribaviti potrebna
obavjetenja
skaffe noen en jobb /
nocao * pribaviti/nai nekome posao
* skaffe noen av veien , - odstraniti nekoga, likvidirati ne
koga
skaft -et, pl. 1) (hndtak) (, .) * drak
(noa, sjekire i sl.)

skaftekasserolle

482

2) (stoyel-) capa * sra

3) (strmpe-)
nogavica na
arapi
skaftekasseroll|e -enj-a ca
* lonac s dugakom rukom
skai -en * skaj
en veske av skai * torba od skaja
skak|e -etj-a V
1) (riste) (intrans.) ce, ,
ce, ce ic tresti se, poskakivati,
drmati se, drmusati se, dradusati se
Kjerra skaket av sted p en humpete vei cy
ce no * Kola su se
odradusala po neravnom putu
skake p seg ce ( .) ic tresti
se (od plaa i sl.)
2) (trans.) , * tresti. drmati
Vinden skaket huset je /
k Vjetar je tresao kuom/kuu
skake ned epler ca *
stresati jabuke sa stabla
3) (fig') || , || no, || . ||

uzrujavati || uzrujati, potresati || potresti, uzbudivati || uzbuditi, uzbunjivati || uzbuniti

Mordet skaket oss opp je / ic U m o r s t v o nas je uzbudilo/potreslo
4) (tekn.) ic trti lan
skakk skakt, -e A , , *
nakrivljen, kriv, iskrivljen
Bordet er skakt je ic Stol je kriv
Bildet henger skakt * Slika
visi nakrivo
1
skakke S
p skakke ic nakrivo
g med hodet p skakke * hodati nakrivljene glave
2
skakk|e -etj-a V
skakke p hodet * nakriviti
gla vu
skakke p bordet * klimati stol
Ikke skakk p bordell He ! * Ne klimaj
stol!
skakkjrt -e A (fig.) , ,
* iskvaren, izvitoperen, na krivom
putu
skakkjrt ungdom * izvitoperena mlade
skakkior-t-bedrift-nvciiy2ehe^KO\c_\c
v
>
* poduzee koje je zapalo u nevolje
skal (pres., se ogs skulle)
1) (futurum) * u
Jeg skal be ham komme ra *
Zamolit u ga da dode
N skal jeg ikke hefte deg lenge
* Neu te vie zadravati
Hvor skal jeg g av? ce ? ic Gdje
cu se iskrcati?
Skal ikke du beske ham? ra ?
A- Z a r ga nee posjetiti?
2) (i sprsml uten sporreord) ? * hou li?
Skal vi mtes imorgen? ce ?
* Hoemo li se sutra nai?

skalk
3) (med nominaluttrykk) * ii
Jeg skal hjem ic Idem kui
Han skal p skolen y * Ide u kolu
4) (pbud) * m o r a ti
Sannheten skal fram ic
Istina m o r a navidjelo
Jeg skal ut med en masse penger * M o r a t u pia ti ti grdne pare
5) (med negasjon) * ne smjeti
Du skal ikke snakke snn He !
Ne smije tako govoriti!
6) (pbud)
Du skal g med det samme og sparre om det! ce! * Smjesta otidi i raspitaj
se!
7) (forlydende) , , ce * navodno, kau, smatra se
Han skal vare rik je * Kau da
je bogat
Tidligere skal det ha sttt en romersk festning her
je , ,
* Prije je ovdje, navodno, bila jedna rimska utvrda
8) (ndyendighet) * treba
Alt det som skal til... ... * Sve to
treba ...
Det skal s lite til glede et barn je
ce * Tako malo treba
da se obraduje dijete/Tako malo je potrebno da se
obraduje dijete
9) (i betingelsessetninger) y , ce
* u sluaju da, ako se desi da
Hvis vi skal selge disse varer .. .. * U sluaju da p r o d a m o ovu
robu ..
10)
Jeg skal ha ... (i forretning) Bae ... kr
Molim Vas ...
Jeg skal ha 3 hekto salami Bae 30 * Molim Vas 30 dekagrama salame
Hva skal dette bety? ( ) ?
* to to sad (ima da) znai?
Jeg skal si far er stolt!
je ! ic Moe si misliti kako mi je
otac ponosan!

*Skal det vare s skal det vare! ,

! ! *
K a d se rui, nek se rui!
Takk skal du ha! ! ! ic Hvala
ti! Hvala lijepo!
skala -en
1) (mus.) , ic Ijestvica, skala
2) (p instrument) (,
.) * skala (radija, termometra i sl.)
3) (mlestokk) , ic odnos, mjerilo
tegning i skalaen 1:100 / y
1:100 naert u mjerilu 1:100
/ stor skala y ic u velikim
razmjerima
skald -en ( ) * skald
(staronordijski pjesnik)
skalk -en
1) (endeskive) (, .) *

skalkeskjul

483

okrajak (kruha, salame i sl.)

2) (hatt) (fam.) Hr polucilindar
skalkeskjul -et , Hr karauflaa,
igovor
skall -et, pl 1) (egge-, notte-, potet-) (, opaxa,
) Hr ljuska (jajeta, oraha, krumpira)
2) (p frukt) (, , ) *
kora (narane, banane, jabuke)
3) (p skalldyr) (, ) *
Ijutura (koljke, raka)
* trekke seg inn i sitt skall ce y Hr
povui se u se
4) (bot.) ( ) * lupina (lupinastog voa)
skalldyr -et, pl. - (.) (,
.) * ljuskari (pl.) (koljke, rakovi itd.)
skall|e' -en
1) (anat.) -k lubanja
hodeskalle / -k mrtvaka
glava/lubanja
2) (fig.) , * glava, pamet
Han har vett i skallen (fam.) Hr
On ima pameti
pappskalle (fam.) * tikvan
2
skaU|e -etj-a V
1) (rense for skall) || * Ijutiti II oljutiti
2) (falle av) ce || ce,
ce * ljustiti se || oljutiti se, skidati se
Malingen skaller av ce / * Boja
se ljuti/skida
*d skalle av seg noen ce ,
ce k rijeiti se nekoga, otarasiti se nekoga
Partiet skallet av seg ekstremistene ce
Hr Partija se otarasila ekstremista
skallet -e A kr elav
skallethet -en Hr elavost
skallfrukt -en (bot.) Hr lupinasto
voe
skalp -en Hr skalp
skalpell -en (med.) Hr skalpel
skalper|e -te V k skalpirati
skam -men
1) (flauhet) , Hr sram, stid
roene av skam / Hr
pocrvenjeti od srama/stida
Eier du ikke skam i livet? ? Hr Zar
t e nije stid?

:
.1
* bite hodet av all skam
Hr prei preko svakog stida i srama
fole skam ved noe ce Hr
stidjeti se zbog neega
2) (vanre) , Hr sramota
Det er bde synd og skam ... je
... Hr Grijeh je i sramota da ...
gjore skam p noen ||
, || Hr sramotiti
II osramotiti nekoga
Han gjorde skam p familien /
je Hr Osramotio je svbju obitelj
bringe skam over noen

skandalst

Hr nanijeti sramotu nekome

3) (som bringer vanre) , Hr sramo
ta, ruglo
De er en skam for byen cy
Hr Oni su sramota za ovaj grad/Oni su ruglo
ovog grada
Han er en skam for familien
Hr On slui na sramotu obitelji
4) for skams skyld Hr iz pristojnosti
Vi m mote opp for skam(s) skyld ce
Hr M o r a m o se pojaviti
iz pristojnosti
skamben -et, pl. - (anat.) Hr stidna kost
skamfer|e -te V || , || Hr || unakaziti, II iznakaziti
Han skamferte hennes ansikt joj je
Hr U n a k a z i o joj je lice
skamfull -fullt, -e A , k posramljen, postiden
bli skamfull || ce, || ce Hr ||
postidjeti se, || zastidjeti se
gjore noen skamfull || Hr posramiti nekoga
Han folte seg skamfull for sin opptreden
ce Hr Stidio se zbog svog
ponaanja/Bilo ga je stid zbog svog ponaanja
skamlepper pl (anat.) Hr stidne usne
skamls -t, -e A , Hr besraman,
bestidan
skamm|e -etj-a seg V ce, ce Hr sti
djeti se, sramiti se
Fy skam deg! ! Hr Sram te bilo!
Jeg skammer meg over deg ce
Hr Stidim se zbog tebe
Jeg skammer meg for tilst det je
Hr Stidim se to/da to m o r a m
priznati
skammekrok -en
st i skammekroken y (
y ) Hr stajati u kutu (za kaznu u koli)
skammel -en, pl. skamler
1) (krakk) , Hr klupica, stoli
Barnet satt p skammelen je Hr Dijete je sjedilo na klupici
2) (fot-) , Hr podnonik, klupica za noge
skammelig -e A , ' Hr sramotan,
^raraan
en skammelig logn Hr sramna la
skamplett -en Hr ljaga
skamsl -slo, sltt V (), || , || Hr zlostavljati (fiziki), ||
isprebijati, || izubijati
skandal|e -en , , Hr skandal, sablazan, blamaa
skandals
-e A , , Hr skandalozan, sablazan, sramotan
skandalst ADV , Hr sramotno,
sablazno
Eleven var skandalst drlig forberedt je
Hr Uenik je bio
sramotno loe pripremljen

skandinav

484

skandinav -en (.), (.)

* Skandinavac (m.), Skandinavka (f.)
Skandinavia (geogr.) * Skandinavija
skandinavisk -e A * skandinavski
skans|e -en (mil.) , * utvrda, anac
* vre sistemann p skansen
, /
* preostati posljednji na bojnom polju, bori ti se/
istrajati dokraja
skap -et, pl. 1) (til klr) * ormar
2) (mindre) Ar ormari
3) (til mat, dekkety) * kreden(a)c
4) (vegg-) -Ar plakar
5) *Hun bestemmer hvor skapet skal st
. * Ona
vodi glavnu rije u kui. O n a je gazda u kui
skapje -te V
1) (frembringe) || Ar stvarati
II stvoriti
skape vanskeligheter -Ar
stvarati potekoe
Jeg er ikke skapt til slikt To -Ar To mi
ne lei
2) skape noen om til noe y
Ar pretvoriti nekoga u neto
Trollet skapte ham om til en hest ra je y -Ar Trol ga je pretvorio u konja
skape seg om ce || ce (y
) A: pretvarati se || pretvoriti se (u neto)
3) skape seg (fam.) ce Ar prenemagati se
Ikke skap deg! He ce! Ar Ne prenemai
se!
skapels|e -en (bibl.) -Ar stvaranje svijeta
skapende A , Ar stvaralaki,
kreativan
ha skapende evner * imati stvaralake sposobnosli
en skapende kunstner Ar umjetnik stvaralac
skaper -en , -Ar tvorac, stvaralac
Skaperen () * Stvoritelj (Bog)
moteskaper Ar modni kreator
skaperi -et > Ar prenemaganje
skapning -en
1) (vesen) , -k stvorenje. stvor
2) (produkt) , , -Ar
tvorevina, proizvod, produkt
skapsprengning -en kr obijanje sefova
skar -et (pass) , Ar gudura, klanac
1
skarje -en (p sno) -Ar ledena kora
2
skarje -en (flokk) () -Ar gomila (ljudi)
skarlagenrd -t, -e A , *
grimizan, grimiznocrven
skarlagensfeber -en (med.) -Ar sarlah
skarp -t, -e A
1) -Ar otar
en skarp kniv -Ar otar no
en skarp sving -Ar otra okuka .
en skarp protest Ar otar protest

skatte

skarp vrluft Ar otar ljetni zrak

2) -Ar bridak
skarp vind Ar bridak vjetar
en skarp diskusjon Ar britka rasprava
skarpt blad -Ar britka otrica
3) skarp ammunisjon -A- bojeva
municija
4) (ont mat) , k pikantan, estok
skarpe sauser kr pikantni umaci
5) (intelligent) , -Ar otrouman,
bistr
Hun er skarp je Ar Ona je bistra
6) (streng) -Ar strog
en skarp irettesettelse A- strog ukor
skarpsindig -e A , , k
otrouman, pronicljiv, bistr
skarpskytter -en, pl. -e
1) (mil.) Ar snajperist(a)
2) (dyktig skytter) Ar d o b a r strijelac
skarr|e -etj-a V ( / ) Ar ralati (izgovarati grleno/resino )
skarrc-r -en / p Ar grleno/resino r
skarve A , k piljiv, bijedan
Han gjorde det for noen skarve hundrelapper je TO /
kr U r a d i o je to za nekoliko piljivih
stotinjarki
skat|e -enj-a (zool.) -Ar raa
skater (Rajidae) (.), (.) Ar rae
(pl.), raovke (pl.)
piggskate (Raja cia va ta) -Ar r a i a
kamenica
skatoll -et, pl. - y
* rasklopni pisai stol u obliku komode
skatt -en
1) (avgift) , (.) , -Ar porez,
(hist.) nmet, danak
kommuneskatt -Ar opinski porez
2) (kostbarhet) , Ar blago,
dragocjenosti
3) (kjleord) ! ! Ar duo! zlato!
skattbar -t, -e A -Ar oporeziv
skattbar inntekt * oporeziv
prihod
skatt|e -etj-a V
1) (skattlegge) || "r'
oporezivati || oporezovati
Han ble skattet for mye cy ra Ar Previe su ga oporezovali
Mange mener at vi skattes i hjel
/ Ar Mnogi
smatraju da nas porezima gule/deru do kpe
2) (betale skatt) kr plaati porez
Nordmenn skatter til stat og kommune
-Ar Norveani
plaaju porez dravi i opim'
den inntekt man skatter av ce
-Ar prihod na koji se placa porez
3) (verdsette) , -Ar cijeniti, drati

skattefradrag

485

do
en skattet gjest * cijenjen gost
en skattet venn dragocjen
prijatelj
skattefradrag -et, pl. - * porezna povlastica
skattefri -tt, -e A Ar osloboden
poreza
skattefri banksparing
vezana tednja koja donosi
porezne olakice
skattefritak -et -Ar izuzee od po
reza
skattelettels|e -en * porezna olakica
skattekort -et, pl. - (no ) * porezna kartica (po
kojoj poslodavac obustavlja porez)
Skattekortet kan vre tabellkort eller prosentkort


* Porezna kartica moe biti u obliku
tabele s poreznim stavkama ili tabele s procentnim
stopama
skatteligning -enj-a * razrezi. vanje poreza
skattemyndighetene pl. * porezne
vlasti
skatteoppgjr -et, pl. - Ar obraun
poreza
skattepenger pl.
1) (som gr til staten el. kommunen)
- dravni ili
o p d n s k i dohodak od poreza
2) (returskatt)
ce
Ar dio godinje obustave
poreza koji se vraa poreznom platii ukoliko je
uplatio previe poreza
skattetrekk -et, pl. - (
) - obustava poreza (koju vri poslodavac)
skattkammer -etj-kamret * riznica
skattlegge -la, -lagt V |]
* oporezivati || oporezovati
skattyter -en, pl. -e kr porezni
obveznik
skaut -et, pl. - ,
, * seljaka m a r a m a , veliki rubac
za glavu, podvezaa
skavank -en
1) (mangel) * mana
en medfdt skavank k uroena
mana
2) (fig ) , , -Ar nedostatak, slabost, mana
Alle har sine skavanker Ar Svi imamo svoje nedostatke
skavl -en c Ar snijeni
nanos s otrom ivicom
skei|e -etj-aj-de V
1) skeie ut av veien - Ar
poi krivim pravcem

skifte

* skeie ut , Ar
zastraniti, krenuti krivim putem
*Han har skeiet helt ut je Ar
Potpuno je zastranio
2) (overdrive) skeie ut , ,
rAr pretjerati,. prijei/pred granice,
biti neumjeren
skeiv A -* skjev
skepsis -en , , -Ar nepovjerenje, sumnja, skepsa
skeptisk -e A * skeptian
stille seg skeptisk til et forslag y Ar sumnjati u vrijednost prijedloga
ski -enj-a, pl. - , Af skija
et par ski , "Ar p a r skija, skije
g p ski ce, ce * skijati se
Kan du g p ski? ce ? -Ar Zna
li se skijati?
skibakkje -en Ar skijaka padina
skibinding -en / Ar vezovi za
skije
skibrekk -et, pl. - -Ar prijelom skija
skije -enj-a Ar letva
skifer -en, pl. -e
1) (geol.) Ar kriljevac
2) (plate) Ar ploa od kriljevca
et hus med skifer p taket ca
Ar kua s krovom od kriljevaca
skiflyvning -en (.) kc skijaki letovi (pl.)
skift -et, pl. 1) (veksling) Ar smjena:
arbeiderne i annet skift y
Ar radnici u drugoj smjeni
arbeide p skift y -Ar raditi u smjeni
2) (i skolen) kc turnus
3) (klr) kc presvuka, presvlaka
ta med skift ca Ar ponijeti sa sobom presvuku/presvlaku
skiftarbeid -et y -Ar rad u smjenama
skift|e' -et
1) (forandring) , , , kc promjena, zamjena, mijenjanje, smjena
et skifte p toppen Ar smjena na
vrhu
regjeringsskifte
/

Ar
promjena/smjena vlade
rhundreskifte -Ar prekretnica stoljea
ved rhundreskiftet * na
prekretnici stoljea
:
2) (av tog) Ar presjedanje
. .
3) (av stemme) -Ar mutiranje
4) (jur.) Ar podjela imovine "
2
skift|e -etj-a V
1) (bytte om) || ,
II Ar mijenjati || promijeniti, smjenjivati ||
smijeniti
skifte bopel * promi
jeniti prebivalite
skifte olje (y ) kc promije
niti ulje (u motoru)

skiftelokomotiv

486

skifte tog || * presjedati ||

presjesti
skifte ham () -Ar
svlaiti kouljicu (zmija)
Statsrden ble skiftet ut je *
Ministar je smijenjen
2) (intr.) (forandre seg) ce ||
/ ce * mijenjati se || izmijeniti se/
promijeniti se
Tidene skifter ce * Vremena se
mijenjaju
Vret skifter ce -Ar Vrijeme se mijenja
3) (om klr) || * presvlaiti II presvu
skifte p sengen * presvui
posteljinu
skifte p babyen ,
-Ar previti bebu, presvui/promijeniti
bebi pelene
skifte sokker * promijeniti

4) (intr.) ce || ce * presvl a t i se || presvu se

Har du skiftet? ce ? -Ar Jesi li se
presvukao?
skifte til rene klr ,
Ar o b u istu odjeu, o b u s l o
5) (jernbane) * ranirati
skifte jernbanevogner -Ar ranirati vagone
6) (jur.) II () Ar dijeliti ||
podijeliti (sudski)
skifte et bo () * (sud
ski) podijeliti imovinu
skifte en arv () ir
(sudski) podijeliti nasljedstvo
skiftelokomotiv -et, pl. -/-er
Ar ranirna lokomotiva
skiftenkkel -en, pl. -nkler -Ar francuski klju
skifterett -en (jur.) Ar ostavinski sud
skiftespor -et, pl. - -Ar ranirni
kolosijek
skiftevis AD V -Ar naizmjenino
Det regner og snor skiftevis
. *
Naizmjeniio p a d a kia i snijeg. Naizmjenino kii
i snijei
skifr|e -et * kakvoa
snijega za skijanje
skigard -en , Ar
ograda od kosih letava
skihopping -enj-a (.) -Ar skijaki
skokovi (pl.)
skikk -en
1) (sedvane) * obiaj
en gammel skikk * stari obiaj
skikk og bruk. -Ar tradicija
seder og skikker ir tradicije
i obiaji
ha for skikk ... ... -Ar obiavati da
2) (orden) * red

skikkelse
f skikk p noen y * dovesti
nekoga u red
skikke -etj-a seg V
1) (oppfore seg) ce, ce AT ponaati se, vladati se
Han har skikket seg bra den tiden han har vrt her
ce je -Ar Lijepo se
ponaao dok je bio ovdje
2) (oppfore seg bedre) || ce -Ar || upristojiti se
Han m skikke seg Mopa ce * Mora
se upristojiti
3) Det skikker seg nok To ce ir
To e se ve srediti
4) skikke seg til noe -Ar
biti p o d o b a n za neto
skikkelig -e A
1) (moralsk)
, , *
yaljan, dolian, pristojan
skikkelig oppfrsel * dohcno
ponaanje
en skikkelig pike ir valjana dje
vojka
Oppfor deg skikkelig! ce ! *
Ponaaj se pristojno!
2) (real) , , , -Ar
valjan, estit, solidan, pristojan
et skikkelig mltid -Ar estit obrok
Ta p en skikkelig dress! /
! Ar Obuci j e d n o pristojno/estito
odijelo!
Han gjorde jobben skikkelig je
nocao * Valjano je obavio posao
bli skikkelig betalt Ar biti
solidno placen
ta et skikkelig tak * svojski
potegnuti
skikkels|e -en
1) (ytre form) , , Ar lik, oblik,
izgled
i skikkelse av y Ar u liku
Djevelen viste seg for ham i en hunds skikkelse >
ce y nea -Ar Vrag mu se ukazao u
liku psa
i en ny skikkelse y / -Ar u novom
ruhu/izdanju
Bladet kom ut idag i ny skikkelse je
y pyxy Ar List je izaao danas u
novom ruhu
2) (person) * linost
en kjent skikkelse i det offentlige liv -Ar poznata linost javnog
ivota
3) (i diktning) , , , -Ar lik,
lice, linost, osoba
Ibsens kvinneskikkelser
Ibsenovi enski likovi
4) (ndeaktig) , , * prilika, spodoba, pojava
Han s en skikkelse liste seg inn i porten je
ce
Ar Vidio je kako se jedna prilika usuljala
kroz glavna vrata

skikket

487

skikket -e A * p o d o b a n
vre skikket til noe *
biti podoban za neto
Han er ikke skikket til vre formann
* On nije podoban za
predsjednika
skilderhus -et, pl. - (mil.) * straarnica
skildr|e -etj-a V |[ ,
II , || * opisivati || isati, prikazivati || prikazati, crtati || ocrtati
skildring -enj-a , ir opis, prikaz
reiseskildring -k putopis
skill -en , (y ) ir razdjeljak, staza
(u kosi)
skiUje' -et
1) (grense) , -Ar meda, granica
2) (vei-) , ( ) Ar
raskre, razmee (dvaju putova)
3) (vann-) ir razvode
4) (fig.) , * granica, razlika
trekke et skille mellom
* povui granicu izmeu
et skarpt skille mellom Ar
jasna razlika izmedu
2
skil|le -te V
1) || , || , II * odvajati || odvojiti,
razdvajati || razdvojiti, dijeliti || odijeliti
skille to som slss ce
ic razdvojiti dvoje koji se tuku
til dden skiller oss ad
dok nas smrt ne razdvoji
Kjolen skiller Norge fra Sverige H o p * Kjlen dijeli Norveku od
vedske
* skille klinten fra hveten * odvojiti ito od kukolja
skille lag || ce, || ce, ||
ce * II rastati se, || razii se, || razdvojiti se
2) (skjelne) skille mellom ,
II * razlikovati, lucid || razluid
Man m skille mellom kjrlighet og forelskelse Tpe * ba razlikovati ljubav od zaljubljenosti
skille seg
. . .
1) ce || ce ir razilaziti se ||
razii se
Veiene skiller seg ce * Putovi se
razilaze
2) (forlate) ce || ce * rastajati
se II rastati se
Han mtte skille seg av med bilen M o p a o ce * M o r a o se rastati od a u t a
3) (opplose ekteskapet) ce ||
ce, ce || ce * rastajati se ||
rastati se, razvoditi se || razvesti se
Han skilte seg fra sin kone / ce
Ar Rastao/razveo se od ene
De skilte seg / cy ce * Rastali/
razveli su se
4) (vre forskjellig fra) e * razliko
vati se

skilyp|e

De skiller seg fra hverandre p vesentlige punkter

ce y *
Meusobno se razlikuju u bitnim tockama
skille seg ut i mengden ce ir razlikovati se od ostalih
5) (om melk) || ce, || ce * ||
prosjei se, || ugruati se
Melken skilte seg ce * Mlijeko
se prosjeklo
skilles skiltes V
1) (om ekteskap) ce || ce,
ce || ce ic razvoditi se || razvesti
se, rastajati se || rastati se
Hans kone vil skilles /
* Njegova ena eli razvod/rastavu
2) (ta avskjed med) ce || ce ic
rastajati se || rastati se
Det er tungt skilles fra en man er glad i
je ce * Teko je rastati
se od voljene osobe
3) (om vei) ce, ce -k ravati
se, razilaziti se
Her skilles vre veier ce
Ovdje nam se putevi razilaze
skilletegn -et. pl. - ,
Ar interpunkcija, pravopisni znak
skillevegg -en * pregrada
skillevei -en (fig.) kr razmede
st p skilleveien k biti na
razmedu
skilling -en (fig.) napa ir para
* snu p skillingen , * biti
tedljiv, krt
skillpaddfe -enj-a (zool.) * korajaa
skilsraiss|e -en , () razvod,
rastava (braka)
forlange skilsmisse /
() * zahtijevati razvod/rastavu (braka)
oppn skilsmisse / ()
kr dobiti razvod/rastavu (braka)
skilsmissebarn -et. pl. -
* dijete razvedenih roditelja
skilsmissesak -en kr brakorazvodna paraica
skilt -et. pl.1) (trafikk-) * prometni znak
2) (navne-) c ( ) *
ploica s imenom (na vratima)
3) (uthengs-) ( , ),
, * natpis (nad duanom, krmom), firma, tabla s natpisom
4) (vei-) * putokaz
5) (kjennemerke) ( ) registarska tablica (na automobilu)
6) (politimanns) * policijska
znaka
skilt|e -etj-a V *
postaviti prometne znakove, opskrbiti prometnim
znacima
skiltvakt -en (mil.) -Ar straa
st skiltvakt * biti na strai
skilper -en. pl. -e , * skija
skilyp|e -a / Ar skijaka

skimmel

488

staza
skimmel -en, pl. skimler (zool.) () -k arac
(konj)
skimmer -et , * svjetlucanje,
treperenje
skimrje -etj-a V
1) (lyse svakt) || kr
svjetlucati || zasvjetlucati
2) (flimre) || (o )
kr treperiti || zatreperiti (o svjetlu)
skirat|e -etj-a V || , ||
, || k nazirati
II nazreti, razaznavati || razaznati, nasluivati ||
naslutiti
Det var s morkt at jeg bare skimtet ansiktet hans
je /
* Bilo je tako mrano da sam mu
samo nazirao/nazreo lice
skingr|e -etj-a V . *: kretati,
kriati
skingrende A . , * kretav, kriav, prodoran
en skingrende latter kr kriav smijeh
en skingrende stemme p r o d p r a n
glas
skink|e -enj-a
1) (speke-) * unka
kokt skinke k kuhana unka
rokt skinke , k dimljena
unka, prut
2) (ved partering) * svinjski but
skinkestek -en
- .
.
1) (vedpartering) *: svinjski but
2) (som rett) /
, peenje/peenka od
svinjskog buta
skinn 1 -et, pl. 1) (dyrehud) () * koa (ivotinjska)
Boken har rygg av skinn
* Knjiga ima konati hrbat
slangeskinn * zmijska koa
en jakke av skinn k konata j a k n a
2) (pels) k krzno
skinn av rev * krzno od lisice
en krave av skinn * krzneni
okovratnik
*det gyldne skinn * Zlatno R u n o
-3)-{bot=-) -, _( .Bpjlv) k kourica, koica (na vou)
4) (i uttrykk)
vt til skinnet
mokar do koe
* ribbe til skinnet * oguliti do
koe
* redde skinnet * spasiti glavu
* vge skinnet kr staviti
glavu na kocku
*Han er bare skinn og bein je
* On je sama kost i koa
* g ut av sitt gode skinn -k
iskoiti iz koe
* selge skinnet for bjrnen er skutt
, - y * spremati raanj, a zec u

skinnjakke

umi
* lope som et pisket skinn ra
* trati kao da ga sto vragova goni
* grte som et pisket skinn
* plakati kao kina godina
* henge i som et pisket skinn
* raditi kao mahnit
skinn* -et, pl. 1) cjaj, * sjaj, bljetavilo
solens skinn cjaj * sjaj sunca'
mneskinn k mjesena
gjenskinn , ~k odsjaj, odbljesak
2) (fig-) , . * izgled,
privid, forma
bevare skinnet () * sauvati (vanjsku) formu
Et visst skinn av rettferdighet bor det i alle fall vare
* Treba
pokazati makar privid pravde
*Skinnet bedrar . .
, kr Izvana gladac, izn u t r a jadac. Izgled vara
skinnbind -et, pl. - * konati uvez
boker med skinnbind *
knjige u konatom uvezu
skinndd -t, -e A , * prividno
mrtav, zamro
skinn|e' -enj-a
1) * tranica
Toget kjrer p skinner *
Vlak se kree po tranicama
2) (lope-) unraa * ina
en skuff som gr p plastskinner ladica montirana
na plastinim inama
3) (med.) , * ina, udlaga
skinfne -te V
1) II , || ,
sijati || zasjati, blistati || zablistati,
cakliti se
Solen skinner * Sunce sije
Hun skinte av glede / je
k Sijala/blistala je od srece
skinnende ren * blistavo ist
2) skinne igjennom ce, ce
kr nazirati se, nasluivati se
Den opprinnelige fargen skinte igjennom den nye
malingen ce kr Stara boja se nazirala kroz nove nas
lage boje
Han lot det skinne igjennom at han gjerne ville ha
et lite gasjeplegg je
*
D a o je naslutiti da bi mu jedan mali dodatak na
plau d o b r o doao
skinnebein -et, pl. - (anat.) , ()
2

* goljenica (kost)
skinnfell -en ( ),
,
krzno (itave zivotinje),
. krzneni prostira, kouh
, skinnhellig -e A , * licemjeran,
dvolian, himben
skinnjakk|e -enj-a * konata jakna

skinnkpe

489

skinnkp|e -en/-a
1) (av leer) () * (enski) konati kaput
2) (av pels) , krzneni ka
put, bunda
skinnlu|e -enj-a -k ubara
skinnmager
-gre A , ,
* kost i koa, ispijen, mrav
skinnsyk -/. -e A , , , * ljubomoran, zavidan, jalan, nenavidan
sktnnsyk|e -en , , ,
* Ijubomora, zavist, jal, nenavidnost
skip -et, pl. 1) , -k brod, (poet.) lada
Norske skip seiler p alle hav
no * Norveki brodovi plove
po svim morima
seilskip * jedrenjak
romskip * svemirski brod
fraktskip * teretni brod
tankskip * tanker
* brenne sine skip poruiiti sve mostove za sobom
2) (i kirke) k lada, brod
langskip * uzduna laa
tverrskip k poprena lada
skipbrudd -et, pl. - * brodolom
*Deres ekteskap led skipbrudd je
k Njihov brak je doivio brodolom
skipbrudden -t, -dne A je
~k koji je doivio brodolom
de skipbrudne * brodolomci
skiple -etj-a V
1) (sende med skip) || * otpremati || otpremiti b r o d o m
Varene skipes i neste mned .
* R o b a e se otpremiti
brodom idui mjesec
2) skipe inn || , |( * ukrcavati || ukrcati na brod, utovarivati || utovariti na brod
skipning -en * brodska poiljka
skipper -en, pl. -e ( ) *
kapetan (trgovakog broda)
skipperskjnn -et * procjena odoka
bedomme noe p skipperskjnn
k ocijeniti neto odoka
skipperskrn|e -enj-a *_nevjero_
v a t n a pria
fortelle skipperskrner
kc priati nevjerovatne stvari *
skippertak -et, pl. * ta et skippertak ,
* svojski potegnuti, zapeti iz petnih

ala

Det er den jevne lesing som forer til en god eksamen,

ikke skippertakene , a
, ce *
Redovitim, a ne kampanjskim uenjem, postie se
d o b a r uspjeh na ispitu
skipsbygging -enj-a * brodogradnja
skipsbyggingsindustri -en -

skive

ja * brodogradevna industrija
skipsfart -en
1) (nringsvei) k brodarstvo
2) (seilas) , k brodarenje,
plovidba
skipsreder -en, pl. -e ~k brodovlasnik
skipsrederi -et, pl. -er
* brodoviasnika kompanija
skipsverft -et, pl. - * brodogradilite
skirenn -et, pl. - / *
skijako natjecanje
skiskyting -enj-a * biatlon
skisma -et, pl. -j-er , k (vjerski) raskol, shizma
skismring -enj-a ( ce ) * mazalo za skije
(kojim se podmazuju da bi d o b r o klizile)
skiss|e -enj-a * skica
skisser|e -te V * skicirati
skistav -en / * skijaki
tap
skistvel -en, pl. -vier /
* skijaka cipela
skite ske(i)t, skitt V (vulg.) || /
ce * srati || posrati/usrati se
skite p seg ce, ce * usrati se,
ukenjati se
* skite i noe * fukati na
neto
skitnfe -etj-a V
skitne til , ||
prljati
II uprljati, II zamazati
Han har alt skitnet til den nye buksen je
* Ve je uprljao nove
hlae
skitne seg til ce, ce * uprljati
se, zamazati se
skitt -en
1) (smuss, sole) , * prljavtina, blato
Vask av deg skitten! ca
! * Operi tu prljavtinu sa sebe!
* kaste skitt p noen ce
* bacati se blatom na nekoga
* trekke noen ned i skitten no
* povlaiti nekoga po blatu
2) (ekskrement) , kr govno, izmet
fl_ fra i,en iArift-Har^iiTH^aju3BHX)-^--nagaziti_na_
govno
- \ ..
3) (noe verdilst)
prate skitt , > *
govoriti gluposti, trabunjati
Det er noe skitt To k To ne vrijedi
nista
4)
(pytt!)
Skitt i det! ! ! * Ba
me briga! D o v r a g a s tim!
skitten -t, -tne A , , ,
* prljav, zamazan, umazan, umrljan
Han var skitten i ansiktet je
* Lice mu je bilo prljavo
skiv|e' -enj-a

skive

490

1) , -Ar krika
en skive brod Ar krika kruha
en skive melon k krika lubenice
2) (skyte-) k meta
3) (tall-) ( ) * brojanik (na
satu)
4) , , * disk, okrugla
ploa, kolut
solskiven * sunev kolut
2
skiv|e -etj-a V || , || y * kriati || iskriati, rezati ||
izrezati u krike
skivebrems -en (tekn.) - * disk-konica
skiveskyting -enj-a y , (.)
pucanje u metu, (mil.) gaanje
skje1 -en = skei -a k lica
*d ta skjeen i den andre hnden ,
, *
okrenuti nov list, promijeniti ponaanje, niti taktiku
*Han m ha allting inn med skjeer ce
* Sve mu se mora natenane objanjavati
skje -dde V
1) (finne sted) ce || ce, ce |[ ce, ce || ce Ar
dogadati se || dogoditi se, deavati se || desiti se,
zbijati se || zbiti se
Det har skjedd en ulykke / ce * Dogodila/desila se nesrea
2) (foreg) ce || ce * vriti se
II izvriti se
Betalingen skjer gjennom banken ce
* Plaanje se vri preko banke
skjebn|e -en , , k sudbina, udes,
sudba
finne seg i sin skjebne ce ca
* porairiti se sa sudbinom
en skjebnens tilskikkelse /
Ar volja providnosti/sudbine
Det var en skjebnens tilskikkelse je
k T a k o je sudbina htjela
trosse skjebnen Ar prkositi
sudbini
skjebnesvanger -t, -gre A , ,
k sudbinski, sudbonosan, koban
skjed|e -en
1) (anat.) , , , :
rodnica, vagina, stidnica, usmina
2) (.), * korice (pl.), tok
Sverdet sitter i skjeden je y * M a
je u koricama
skjegg -et, pl. - * brada
Han lot skjegget gro je -Ar Pustio je
bradu
mumle i skjegge || ()
y * mrmljati || promrmljati (sebi) u b r a d u
ta skjegget ce || ce * brijati
se II obrijati se
* med skjegget i postkassa , , * izigran, nasamaren, namagaren
skjegget(e) A * neobrijan
Han kommer skjegget p kontoret 2

skjelve

y * Dolazi neobrijan u ured

skjeggstubb -en ( ) *
ekinje (neobrijane brade)
skjel|e -te V
1) (om synsfeil) , , , * kiljiti, zrikati, gledati razroko, biti razrok
Barnet skjeler je * Dijete je razroko
2) (se p skr) || -A:
gledati |f pogledati poprijeko
Han skjelte bort til sidemannen je no y -k Pogledao je poprijeko
u onoga do njega
skjelett -et, pl. -j-er , k kostur, skeiet
skjell -et, pl. 1) (musling) * koljka
blskjell * dagnja
2) (muslingskall) , *
koljka, ljutura 'koljke
3) (p reker) kr ljuska
4) (p fisk) , -Ar ljuska, krljut
skjel|le -te V
skjelle noen ut || k
psovati |t ispsovati nekoga
*Han skjelte meg huden full je
Ispsovao me je na pasja kola
* skjelle og smelle , ,
Ar bjesnjeti, grmiti i bjesnjeti, kleti
i psovati
skjellig -e A
skjellig grunn til mistanke
* opravdani razlozi za sumnju
skjellsord -et, pl. - , , *
psovka, pogrda, pogrdna rije
bruke skjellsord -Ar psovati
skjelm -en
* Neste gang er en skjelm
je Ar Iskoristi priliku dok je ima
skjelmsk -(t), -e A -Ar vragolast
et skjelmsk smil Ar vragolast osmijeh
skjelnje -etj-a V
1) (oppfatte) || , I) Ar razabirati || razabrati, razaznavati || razaznati
Det var s morkt at jeg ikke kunne skjelne hva som
foregikk je
Ar Bilo je tako mrano
da-nisani4nogao-razaznati-to-se-dogaa
2) (holde fra hverandre) || , , * luiti || razluiti,
razlikovati, povui razliku
skjelne mellom riktig og galt
* razluiti d o b r o od zla
Det bor skjelnes mellom bruk og misbruk av alkohol
* T r e b a povui razliku izmedu
upotrebe i zloupotrebe alkohola
skjelYe skalv, skjelvet V || ,
, ce -Ar drhtati || zadrbtati,
podrhtavati, tresti se
skjelve av frykt Ar drhtati od
strana

skjelven

491

Hun skalv i stemmen joj je * Glas

joj je drhtao
Han skjelver av kulde Tpece ce * Trese
se od zime
* skjelve som et ospelv *
drhtati kao prut
* skjelve i buksene * trtarid
Ospelvet skjelver i vinden * Jasikino lie treperi na yjetru
skjelven -t, vne A , , Ar
drhtav, prestraen, ustrtaren
Han var skjelven i knrne cy
* Klecala su mu koljena
Han var skjelven i stemmen je Ar Glas mu je podrhtavao
Hun er skjelven p hnden Tpecy joj ce *
Tresu joj se ruke
skjelvende A * drhtav
med en skjelvende stemme *
drhtavim glasom
skjelyd -e A , , * razrok,
kiljav, zrikav
skjema -et, pl. -er
1) (blankett) , k obrazac, for
mular, tiskanica
fylle ut et skjema * ispuniti
formular
2) (plan) , , , * raspored, shema, eraa, nacrt, plan
g fram etter et skjema /
"A: postupati prema/po p l a n u
et skjema over det elektriske anlegg i huset
y * shema/ema
elektrinih instalacija u kui
tidsskjema * vremenski spored
skjematisk -e A * ematski, shematski
skjematisk framstilling

ir
shematski/ematski prikaz
skjem|me -te V
*
1) (vansire) || * nagrivati
II nagrditi
Bygningen skjemmer ut hele stroket je * Zgrada nagrduje cijeli predio
2) (gjore mindre god) ||
kvariti II pokvariti
Noen feil skjemmet forestillingen
rpe je -Ar Nekoliko grea k a je pokvarilo predstavu
*For meget og jor ^7-1-}-.6~
ir Nije dobro ni premalo
ni previe
V (gjore slv) || * tupiti || istupiti
skjemme en kniv * istupiti no
4) skjemme bort || ir || razmaziti
skjemme bort et barn ir razmaziti
dijete
skjend|e -etl-a V
1) (vanhellige) || * oskvrnjivati || oskvrnuti
skjende et tempel * oskvrnuti
hrara

skjerme

skjende en grav k oskvrnuti

grob
2) (voldta) II * || obeastiti
skjende en pike * obeastiti djevojku
skjendig -e A , Ar sraman, nizak
en skjendig udd -Ar sramno djelo
skjenk -en ( ) k bife (komad
pokustva)
skjenk|e -etf-a V
1) (helle) || -Ar toiti || natoiti
skjenke vin i glassene y *
natoiti vino u ae
skjenke i kaffe , (
) * natoiti kavu, naliti kavu (u alicu)
skjenke ut * javno toiti
2) (forre) || -Ar || pokloniti
skjenkebevilling -en ()
(slubena) dozvola za toenje
alkoholnih pia
skjenkerett -en kr
pravo toenja alkoholnih pia
skjenn -et Ar grdnja
Han fikk skjenn cy ra k Izgrdili su ga
skjen|ne -te V || , || Ar grditi II izgrditi, karati || iskarati
Lreren skjente p de urolige elevene je
Ar Uitelj je izgrdio nemirae uenike
skjennepreken -en , Ar predika, bukvica
Faren mtte holde en liten skjennepreken for ham
je -Ar
O t a c mu je m o r a o odrati malu prediku
skjerf -et, pl. 1) , * marama, rubac
2) (ull-) ir vuneni sal
skjerm -en
1) (TV-) (, ) * ekran (televizijski, radarski, kompjutorski)
2) (lampe-) , -Ar sjenilo
3) (p bil) A: blatobran
4) (bot.) -Ar titast cvat
5) (beskyttelse) , , , , Ar zaklon, titnik, zastor, pregrada, p a r a v a n , zaslon
skjermbild|e -et, pl. -er * rndgenska snimka
skjermbildefotografering^enf-a

(),
>

Ar fluorografiranje
(plua), snimanje plua
skjermbrett -et, pl. - Ar paravan
skjerm|e -etj-a || , II , || -: zaklanjati || zakloniti, zasjenjivati || zasjeniti, zatiivati II zatititi
Muren skjermer mot vinden
* Zid zaklanja od yjetra
et skjermet lys -A- zaklonjeno/
p r i g u i e n o svjedo
Parken br skjermes mot gatesty Ar Park treba zatititi od

gikk

skjerpe

492

uline buke
et skjermet milj * zatiena
sredina
skjerp|e -etj-a V
V (gjore skarp) || * otriti
II naotriti
skjerpe en kniv * naotriti no
2) (fig.) || , II * pootravati || pootriti, zaotravati || zaotriti
skjerpe straffen Ar pootriti
kaznu
skjerpe kontrollen kr pootriti k o n t r o l u
Skjluften
skjerper
appetitten

/
Ar
Morski
zrak
zaotrava/otri apetit
skjerpede motsetninger *
zaotrene suprotnosti
skjerpet konkurranse / * pootrena/zaotrena konkurencija
3) skjerpe seg || ce, || ce
Ar II poboljati se, || popraviti se
skjerpende A
skjerpende
omstendigheter
(jur.)

* oteavajue okolnosti
skjev -/, -e = skeiv ADJ
1) (skakk) , * kri v, iskrivljen
skjev rygg kr kriva leda
skjev nese HOC kc krivi nos
skjeve sko * * iskrivljene cipele
2) (skr) KOC * kos
skjeve yne kr kose oi
skjev vinkel y r a o kr kosi k u t
3) (flg.) , , * nepravilan,
kriv, n a o p a k
et skjevt bilde av noe Ar kriva
slika neega
* la tingene g sin skjeve gang
* pustiti stvari da idu krivim
putem
en skjev framstilling Ar iskri
vljen prikaz
et skjevt smil -k kiseo osmjeh
skjevbent -e A Ar krivonog
skjeve=skeive 5
p skjeve , Ar nakrivo, nahero
Hun hadde hatten p skjeve je
kc Naherila je eir
p

skjeve
medrforretningen

cy
Ar Poslovi su krenuli n a o p a k o
skjevhet -en
1) , -Ar iskrivljenost, iskrivljenje
en skjevhet i ryggraden -Ar iskrivljenje kraljenice
2) , kr nepravilnost, ner
pravda
rette p samfunnets skjevheter y kr ispraviti nepravde u drustvu
skjevt=skeivt
ADV
1) , -Ar nakrivo, nahero
Bildet henger skjevt Ar Slika

skjre
visi nakrivo
Hatten din sitter skjevt ce
Naherio ti se eir
smile skjevt ce * kiselo se
nasmijeiti
2) (forkjrt) , Ar krivo, n a o p a k o
Det hele er kommet skjevt ut je Ar Sve je ispalo n a o p a k o
Myndighetene ser skjevt til det Ar Vlasti na to gledaju s negodovanjem
skjold -et, pl. - -Ar tit
skjoldbruskkjertel -en (anat.) , Ar titna lijezda, titnjaa
skjort|e -enj-a Ar koulja
skjul -et, pl..1) (uthus) Ar upa
vedskjul Ar drvarnica
2)
(gjemmested)
holde seg i skjul ce Ar skrivati se
3)
(hemmelighet)
legge skjul p , Ar tajiti, kriti
Jeg legger ikke skjul p noen ting
Ar Nita ne tajim
skjulje -te || , () || (), || , ||
Ar kriti II sakriti, s(a)krivati || s(a)kriti, prikrivati ||
prikriti, tajiti || zatajiti
De skjuler noe for meg Ar
Neto kriju od mene
skjule sine hensikter /
* prikrivati/tajiti svoje namjere
skjule seg ce || ce, ce ||
ce kr kriti se || sakriti se, skrivati se || skriti
se
skjulested -et, pl. -er Ar skrovite
skjr -et, pl. - , kr greben, hrid
Skipet gikk p et skjr je
Ar Brod je naletio na greben
et blindt skjr * podvodni
greben
*Det er mange skjr i sjen je
Ar ivot je prepun opasnosti
skjr -et, pl. 1) (lysning) , Ar svjetlost,
syjetlucanje
et rdlig skjr p aftenhimmelen Ar rumenilo veernjeg neba
2) (forge-) , kr preljev. preliv. nijansa
skjr
-e A 'r pravi pravcati
Dette er det rene og skjre vrvl To je
> k To je prava pravcata
bljezgarija
skjr|e' -enf-a (zool.) (Pica pica) Ar svraka
skjre skar, skret V
I) II , || / Ar rezati II izrezati, sjei || isjei/rasjei
skjre brd -Ar rezati/sjei kruh
skjre med kniv Ar sjei noem
skjre i skiver -Ar rasjei na
krike
skjre seg || ce, || ce Ar || poreza ti
1

skjre

493

se, II posjei se
Han skar seg p et glasskr ce Hr Posjekao se na staklenu krhotinu
Melken skar seg ce * Mlijeko
se prosjeklo/usirilo/ugmalo
*Det skar seg * Nije ilo
* skjre tenner av raseri
* krgutati zubima od bijesa
* skjre alle over en kam * mjeriti sve istim arinora
* skjre ansikter f grimaser ce,
k kreveljiti se, prayiti grimase
*Det skjrer meg i hjerte tenke p det
ce /
Hr Srce mi se kida kad pomislim
na to/Srce mi puca kad pomislim na to
*ord som skjrer i oret
rijei koje vrijeaju ui
2) (geom.) Hr sjei
w linjer som skjrer hverandre ce
* dvije erte koje se sijeku
3) (om lyd) || / Ar parati II zaparati/proparati
Et skrik skar gjennom nattestillheten
je -Ar Jedan krik je proparao nonu tiinu
4) (om lys) -Ar bosti
Lyset skar ham i ynene je
* Svjetlo mu je bolo oi
skjre av || , || Hr || odsjei, || presjei
skjre av et stykke kake
Hr odsjei komad kolaa
Han skar av hele diskusjonen med en gretten be
merkning je
-Ar Presjekao je cijelu diskusi
ju jednom kiselom primjedbom
skjre bort || k odstranjivati || odstraniti
skjre inn || , || *
urezivati || urezati, usijecati || usjei
De skar navnene sine inn i barken cy
y -Ar Urezali su svoja imena u
koru drveta
Fjordene skjrer seg inn i landet ce yce y -A- Fjordovi se usijecaju u k o p n o
skjre ned || Ar srezivati || srezati
skjre ned p utgiftene k srezati
izdatke
skjre opp || , || /
p a c e h n ^ T a z r e z T v u l | 7 a z r e z a t i , sei || isjei/rasjei
skjre opp en stek k razrezati/
isjei peenje/peenku
skjre opp en bok y
Ar razrezati listove u knjizi
skjre over || Ar || prerezati
skjre over en plse // Ar prerezati salamu/kobasicu/hrenovku
skjre halsen over p noen
-Ar prerezati nekome grlo
skjre til || * krojiti || skrojiti
Forst m tovet skjres til
Ar Tkaninu treba najprije skrojiti

skjnner

skjre ut || , || -Ar izrezivati || izrezati, rezbariti || izrezbariti

skjre ut figurer i papir
Ar izrezivati figure od papira
skjre ut i et tre k
rezbariti komad drveta
skjrgrd -en ,
Ar priobalno otoje, priobalni arhipelag
seile i skjrgrden
-Ar ploviti izmedu otoja i kopna
skjrende A (om lyd) , , k
p r o d o r a n , otar, dreav
skjringspunkt -et, pl. -f-er * sjecite
skjrsild -en (rei.) Hr istilite
skjrsmin -en (bot.) (Philadelphus) H-jasmin
skjrtorsdag -en (rei.) Ar Veliki
etvrtak
skjd -et, pl. - , (.) , krilo,
(fig.) okrilje, krilo
* tilbringe aftenen i familiens skjd
y Ar provesti veer u krilu obitelji
skjdesls -t, -e A , Ar nehajan,
nemaran
en skjdesls pkledning -Ar nem a r n o odijevanje
skjdeslshet -en , , -Ar nehaj,
nehat, nemar, nemarnost
de rikes skjdeslshet -Ar nehaj bogatih
skjgje -enf-a Hr bludnica
skjnn -et, pl. 1) (bedmmelse) , , ,
Hr sud, rasuivanje, prosudivanje
etter mitt skjnn no Hr po morn sudu
Jeg overlater det til Deres skjnn
* Preputam Vam da sami
prosudite
2) (forstand) Hr razumijevanje
Han har ikke skjnn p noenting He ce
y k Ne razumije se ni u sta
3) (jur.) Ar procjena
skjnn skjnt, -e A , , k krasan,
lijep, divan
For et skjnt vr! ! Ar Kakvo
divno vrijeme!
de skjnne kunster Hr lijepe umjetnosti
*Alt var i den skjnneste orden je y
ArSve je bilo u najboljemTedu
skjn|ne -te V , || Hr
razumjeti, shvaati || shvatiti
Jeg kan ikke skjnne annet enn at du tar feil y k Mislim da nisi u pravu
Og s begynte spetakkelet, skjnner du A je,
, Hr A o n d a je, zna/kui,
poeo cijeli belaj
1

skjnne seg p noe ce y Hr ra

zumjeti se u neto
Han skjnner seg godt p hester ce y
Hr Razumije se u konje
skjnner -en, pl. -e , k poznavalac, poznavatelj, znalac

skjnnhet

494

musikkskjonner

,
-*r znalac na podruju
muzike, vrstan poznavalac muzike
skjnnhet -en
1) -k Ijepota
2) (vakker kvinne) kr Ijepotica, krasotica
Hun var en skjonnhet je * Bila je
Ijepotica
skjnnhetsfeil -en, pl. - ,
( ) * greka, neznatna greka (na
proizvodu)
Et parti bluser med skjonnhetsfeil selges billig ce
* Jeftino se prodaje jedna serija blnza s grekom
skjennhetsflekk -en ( )
made (na
licu)
skjnnhetskonkurrans|e -en , - natjecanje za izbor
ljepotice, natjecanje za rnis
skjnnhetsplett -en ( ) * made (na
licu)
skjnnhetssalong -en -k kozmetiki salon
skjonnhetsverdi -en * estetska
vrijednost
skjnnlitteratur -en , ,
beletristika, lije knjievnost, umjetnika knjievnost
sknnlitterr -/, -e A beletristiki
en skjnnlitterr forfatter ~k
beletristiki pisac
- ....
skjnnskommisjon -en * komisija za procjenu, procjenjivaka komisija
skjnnskrift -en , * krasopis
skjnnsmann -en, pl. -menn * procjenitelj
skjnnsom -t, -me A k razuman
et skjnnsomt utvalg * razuman
izbor
skjnnssak -en ,
- stvar line/ospbne procjene, stvar
linog/osobnog miljenja
Det er en skjnnssak je ce *
Pitanje je kako se uzme
skjnt KONJ , , * iako, premda,
mada
Han skte seg til utlandet, skjnt han ble tilbudt
en god stilling her hjemme _(_,_
je
Potraio je posao u inozemstvu iako mu je bilo ponudeno d o b r o mjesto
ovdje u zemlji
skjr -/, -e A
1) (som lett brister) , -k krhak,
lomljiv
2) (fra vettet) , , * aknut,
luckast, aav, trkiiut
skjrbuk -en (med.) skorbut
skjrt -et, pl. - * suknja
Gutten henger bare i skjortene p moren ce
- - Dekd se ne
odvaja..od majinih skuta/skuti

skogbunn

skjrtejeger -en, pl. -e ,

enskar, enskaro
skjt -en cnoj kr spoj
skjt|e' -et, pl. -er (y :
ce ) * izvod iz zemljine knjige, zemljinoknjini
izvadak, gruntovni izvadak (u Norvekoj: dokument kojim se dokazuje pravo vlasnitva na nekretnine)
skjt|e -te 'V || , || ca * spajati || spojiti, sastavljati || sastaviti
skjote en hyssing
sa
staviti krajeve page
skjte p (I , || * || produiti, II nadostaviti
skjteledning -en / * produni kabel/gajtan, znora
skjtt|e -et/-a V ce || ce () *
brinuti se || pobrihuti se (za)
* skjtte sine egne saker , * gledati vlastita pos
la, id za svojim poslom
Grden er drlig skjttet je .
ce * Imanje je zaputeno.
Imanje se loe odrava
skleros|e -en (med.) * skleroza
skli skled/sklei(d)/-dde V ce, ||
e, II ce * klizati se, || okliznuti se, ||
poskliznuti-se
skli p isen / ce
+ okliznuti se/poskliznuti e na Iedu
sklije -en/-a ,
tobogan, klizaljka
sko -en, pl.'-'
1) * cipela
et par sko * p a r cipela
ta av seg skoene * izuti d p e l e
*over en lav sko , y kr naveliko,
sve u est
"" *
"
*Det drikkes over en lav sko ce *
Pije se naveliko
2) (heste-) + potkova, p.otkovica
sko -dde seg V ce || ce (
) * bogatiti se || obogatiti se (na raun
drugih)
skodd je1 [skadde] -en (tke) k gusta
magla
2
skodd|e [skadde] -en (lem) * kapak
skoft -enfet () c *
(neopravdani) izostanak ^_posla
skoft|e -etl-a V () || c -k (neopravdano) izostajati || izostati s
posla
skog -en * uma
dra til skogs y * p o d u sumu
* love gull og grnne skoger
* obeavati brda i doline
*Han ser ikke skogen for bare trr
* Od drveca ne vidi umu
skogbevokst -e A * uraovit
skogbrann -en kr umski poar
skogbruk -et, pl. -
umarstvo
skogbryn -et, pi - kr rub ume
skogbunn -en k umsko tlo
2

, J C

B f l r

skoggerlatter

495

planter som vokser i skogbwmen

* biljke koje rastu na uraskora
tlu
skoggerlatter -en * grohot
skoggerle -lo, -ledd V ce -Ar grohotom se smijati
skogkledd -kledt, -e A , -Ar
umovit, poumljen
skogsIett|e -- * proplanak
skogsti -en , - umska staza, umski puteljak
skohorn -et, pl. - -lica za obuvanje cipela
skokrem -en / -k latilo za
cipele
skolastiker -en, pl. -e * skolastiar
skolastikk -en ir skolastika
skolje -en -k kola
g p skolen * pohaati kolu
videregende skole * srednja kola
begynne p skolen y , y
* poi u kolu, krenuti u skolu
skolealder -en * kolski uzrast
skolebarn -et. pl. - , * kolarac, uenik,
ak
skolebenk -en -Ar kolska klupa
skolebok -enj-a, pl. -boker * udbenik
skolebygning -en kr kolska zgrada
skoleelev -en , * uenik, ak
skolefag -et, pl. - Ar kolski
predraet
skoleferi|e -en , pa -Ar kolski praznici, kolski raspust
skolegang -en kr kolovanje
obligatorisk skolegang *
obavezno kolovanje
skolegrd -en -A: kolsko dvorite
skolekamerat -en Ar kolski drug
skolekorps -et *
kolski orkestar limene glazbe
skolemat -en -Ar kolska uina
skoleplikt -en Ar obaveza
pohaanja kole
skolepenger pl. Ar skolarina
skolepike -enj-a -Ar kolarka
skolestyre -et, pl. -er
* komunalna kolska uprava
skoletrett -e A je ir kome je
dojadila kola
skoletur -en ~- *-kolska-ekskur-zija
skolevei -en * put do skole
skolevesen -et k kolski sistem
skoleveskje -enj-a ir kolska torba
skoler -et, pl. - -Ar kolska godina
skoliss|e -enj-a , Ar vezica (za cipele)
skolm -en (bot.) kr m a h u n a
skolmfrukt -en (bot.) m a h u n a r k a
skomaker -en, pl. -e , * postolar,
obuar
skonrok -en * mornarski dvopek
skorpfe -enj-a
1) + kora

skrangle

skorpen p brdet Ar kora na kruhu

jordskorpe -Ar zemljina kora
vannskorpe -Ar povrina vode
2) (p sr) Ar krasta
skorpion -en (zool.) -Ar skorpion
skorstein -en , iAr dimnjak
* royke som en skorstein *
puliti kao Turin
skorsteinsfeier -en, pl. -e , dimnjaar
skort|e -etl-a V
skorte p noe || Ar
manjkati || uzmanjkati neega
Det skal ikke skorte p samarbeidsvilje fra vr side
C
-Ar S nae strane nee manjkati volje za suradnjom
skosvert|e -en / kr latilo za
cipele
skoslje -enj-a , kr don, potplat
skotsk -e A -Ar kotski
skottie' -en , -Ar kot, kotlandanin
skott|e -etj-a V
skotte bort p noen ||
() -Ar pogledavati || pogledati ne
koga (kradomice)
Skottland (geogr.) * kotska
skoty -et Ar obua
skral-f, -e A
1) (skrpelig) , , ir slab,
slabuan, boleljiv
Han har vrt litt skral i det siste je y k Neto je slabuan u
posljednje vrijeme
Jeg foler meg skral ce -A- Osjeam se
slab
2) (drlig) , , , : mrav, oskudan, mizeran, nedovoljan
en skral kost kr mrava ishrana
Det er skrale greier To je k To je j a d
i bijeda
skrall -et, pl. - , A- tresak, prasak
1
skr all [e -enj-a Ar egrtaljka
2
skraU|e -et V
1) || , || -Ar
tretad || tresnuti, praskad || prasnud
2) (om blseinstrumenter) , Aktretad, trubid
skraml|e -et V , , ,
_
yea7-ap^:kiopotad, klopaTatl, klepetati, lupetati
skramlekass|e -enj-a (om bil) * krntija .
skraram|e -enj-a -Ar ogrebotina
skrammel
-etjskramlet
1) (skramling) , , , >, -A- lupa, lupetanje, klopot, kloparanje
2) (skrot) (.) kr starudije (pl.), ropotarija
skrangl|e -et V
1) (om lyd) || -Ar zveckati ||
zvecnuti
2) (riste) ce || ce -A- drndusati
2

skranke

496

se fl zadrndusati se
En kjerre kom skranglende forbi
cy ce Hr Jedna zaprena
kola su prola dmdusajui se
skrank|e -en
1) (i rett sal) , (y ) * grada, rampa (u sudnici)
2) (i bank, etc.) , * pult, salter
3) (sport.) , Hr razboj, rue
skrankeadvokat -en
odvjetnik/advokat koji zastupa stranku
na sudu
skrant|e -etj-a V , pobolijevati, biti boleljiv
Han har skrantet litt i det siste je 6o y Ar Neto je boleljiv u
posljednje vrijeme
skrap -et , * otpad, krama
skrap|e' -enj-a
r
V ( ift) * ogrebotina
2) (reprimande) , Hr ukor, prijekor
3) (jern) , * strugalica, strugaljka, strugalo, maklja
2
skrap|e -etj-aj-te V
1) II H strugati || ostrugati
skrape en bt * ostrugati
amac
* skrape sammen * skucati neto novca, jedva skucati (novac)
2) (om dyr) || * strugati ||
zastrugati
Hesten skrapte med forbenene je
Hr Konj je zastrugao prednjim
kopitima
* bukke og skrape for noen ce
. ce * ponizno se klanjati nekomu, ulagivati se nekomu
3) skrape seg || / ce * ||
ogrepsti se/ogrebati se
4) skrape ut (med.) ,
Hr kiretirati, odstraniti kiretaom
skraphandel - / * staretinarnica, prodavaonica otpadne
robe/starudije
skraphandler -en, pl. -e /, / * staretinar,
trgovac otpadom/starudijom
skraphaug -en / Hr gomila/hrpa
otpada
Bilen hans er moden for skraphaugen cy
Hr Kola su mu zrela za otpad
skrapjern -et * staro eljezo
skratt -et
1) (latter) , * grohot, smijeh
2) (fugle-) -Ar kretanje
skrattle -etj-a V
1) (le) ce Ar grohotom se smijati

2) (om fugler) || * kretati

II zakretati
skraver|e -te V , -Ar rafirati,
atirati
dobbelt skravert , -

skremmende

-- dvostruko rafiran, rafi uzdu i poprijeko

skravl|e -etj-a V , (.) H-brbljati, labrati, (pej.) eretati
skravleb_rt|e -enj-a (fam.) (.),
(.), (.) -Ar eretalo (m.), blebetalo
(m.), blebetua (f.)
t
skravlekjerring -a (fam.) , Ar
brbljavica, lajavica
skred -et, pl. 1) (jord-) () Ar odron (teren a)
2) (sno-) , -Ar lavina, snijeni
odron
3) (fig-) , , -Ar lavina,
mnostvo, sva sila
skredder -en, pl. -e Ar kroja
skredderi -et, pl. -er Ar krojanica
skreddersydd -e A no Ar saiven po
mjeri
en skreddersydd dress () no
Ar odijelo (saiveno) po mjeri
skrekk -en , , Hr strah, uas, strava
ta skrekk av noe ce Hr prepasti
se neega
f seg en skrekk i livet ce /
Hr svojski se prestraiti/prepasti
sette skrekk i noen y
H utjerati nekome strah u kosti
* tjene til skrekk og advarsel || Hr sluiti || posluiti kao opomena
til min store skrekk Hr na moj uas
stiv av skrekk Hr skamenjen
od uasa
skrekkelig -e A H- strasan
en skrekkelig hodepine H
strana glavobolja
skrekkfilm -en Ar fihn strave i
uasa
skrekkinnjagende A Hr zastraujui
skrekkveld|e -et H- strahovlada
skrell -et, pl. - , (, ,
) * ljuska, kora (krumpira, narane. jabuke)
skrel|le -te V || , || ory, Hr ljutiti || oljutiti,
guliti II oguliti, trijebiti || otrijebiti
skrelle poteter . Hr trijebiti/
ljutiti krumpir
skrelle barken av treet ca H
guliti koru sa stabla
skremjme -te V || /,
II , || , - plaiti ||
uplaiti/zaplaiti, straiti || prestraiti, zastraivati
II zastrasid, prepadati || prepasti
* skremme livet av noen /
Hr nasmrt preplaiti/prestraiti
Han lar seg ikke skremme He ce
Hr Ne da se zastraiti
skremmende A Hr zastraujui
skremmende utsikter H zastraujui izgledi
virke skremmende *

skremsel

497

djelovati zastraujue
Tallet p ungdomsforbrytere er skremmende hyt
je
Hr Broj maloljetnih prijestupnika je zastraujue visok
skremsel -selet, pl. -j-sler
1) (fagte-) ( ) * strailo (za
ptice)
2) (fig-) , * strailo, b a u k
3) (stygg person) , rugoba,
nakarada
4) bruke skremsel og trusler ce * sluiti se zastraivanjem i prijetnjama
skrens -en () zanoenje (vozila)
skrens|e -etj-a V ce || ce (o )
H zanositi se || zanijeti se (o vozilu)
skrent -en * strmina
skrepp|e' -a
1) , , Hr naprtnjaa, ranac, teleak
2) (jente) (slang) , , Ar maka,
riba. enska
skrepp|e 2 -et V (om fugler) || Ar gakati II gaknuti
skrev|e -etl-al-de V ,
, ce * raskreiti noge, raskoraiti
noge, raskreiti se
st og skreve ,
* stajati raskreenih nogu,
stajati raskoraivi noge
skreys S
sitte over skrevs p rekkverket - zajahati na rukohvat stepenita
skribent -en , * publicist(a),
knjievnik
skriblje -etj-a V || ,
II , || Hr krabati ||
nakrabati, vrljati || navrljati, drljati || nadrljati,
rkati II narkati
skrible p veggene n o Ar
krabati/rkati po zidovima .
skrible sammen noe /
Ar nadrljati/sklepati neto nabrzinu
skribler -en, pl. -e , Hr krabalo,
piskaralo
skribleri -et, pl. -er Ar piskarija
skride skredjskrei(d), skridd)skredet V
7^-^//^/-1
Ar'Odmi"
cati, napredovati
Arbeidet skrider fram Ar Posao
napreduje
Tiden skred fram je -Ar Vrijeme
je odmicalo
2) skride til verket ce nocao Ar dati se
na posao
skride til handling Ar prijei na
djelo, prionuti u akciju
3) skride inn , ce * intervenirati. uplesti se
1
skrift -en
1) Ar pismo

skrikende

gotisk skrift , Ar gotsko pis

mo, gotica
kursivskrift * kurziv
2) (hnd-) Ar rukopis
Han har en tydelig skrift Ar
Ima itak/itljiv rukopis
3) (type) .\ ,
Ar tiskarsko slovo, tip tiskarskog slova
4) Skriften Ar Sveto pismo
2
skrift -et, pl. -er , , Ar
spis, publikacija, rasprava
rsskrift ( ) Ar godinjak (znanstvenog drutva)
festskrift y Ar zbornik u ast nekog znanstvenika
skrifter , ( /
) -Ar izvjetaji, radovi (znanstvenih
druta va/institucija)
Ibsens samlede skrifter Ar
Ibsenova sabrana djela
religise skrifter Hr religiozni
spisi
skrift|e -etj-a V ce || ce () Ar ispovijedati se || ispovjediti se (sveeniku)
skriftefar -en -Ar ispovjednik
skrifteml -et, pl. - () Ar (sveta) i s p o - .
vijedskriftestol -en Hr ispovjedaonica
skriftlig -e A Hr pismeni
skriftlig eksamen Hr pismeni ispit
Jeg vil ha det skriftlig Hr elim to dobiti napismeno
skriftsprk -et, pl. - Hr knjievni
jezik
skrik -et, pl. - , , , ,
, , , , ,
Hr krik, krianje, vrisak, vritanje, dreka, dernjava,
deranje, vika, urlik, urlikanje
sette i et skrik y Hr udariti u
dernjavu
*Mye skrik og lite ull .
, Hr Mnogo vike ni
za to. Tresla se brda, rodio se mi
skrike skreik, skreket V
1) ce || ce, || , || , || ,
II , || , II Ar derati se || razderati se, vritati
~ | | zavritati, kriati || zaknati, drecatT|| zadrecatiT urlikati || zaurlikati, urlati || zaurlati, vriskati ||
vrisnuti
Ikke skrik! He ce! Ar Ne deri se!
Barnet skriker / Ar Dijete vriti/
plae
skrike etter hjelp y Ar vikati
upomo
2) (om gris) || / Hr
skviati || skviknuti/zaskviati
skrikende A , , Hr dreav,
kriav, Yapijud
en skrikende farve / Hr
dreava/kriava boja

skrin

498

en skrikende urettferdighet *
vapijua nepravda
skrin -et, pl. 1) (liten kiste) , -k krinjica, kutija, kovei, krabica
smykkeskrin - kutija za nakit
2) (relikviekiste) , ~k monik,
relikvijar
skrinlegge -la, -lagt V || , || -k ||
pokopati, II napustiti
Planen ble skrinlagt je * Plan je
pokopan
skrinn skrint, -e A . , * neplodan, krt, jalov
skritt -et, pl. 1) -Ar k o r a k
flge noen skritt for skritt * pratiti nekoga ukorak
*skrittfor skritt * malo pomalo
2) (anat.) (.), (.) * prepone
(pl.), slabine (pl.)
skriv -et, pl. - * dopis
skrive skre (i) v, skrevet || * pisati
II napisati
skrive dikt * pisati pjesme
Idag skriver vi den 18. oktober je 18. * Danas je 18. listopada
skrive av || * prepisivati ||
prepisati
skrive av en tekst -k prepisati
tekst
skrive inn || , || ,
I) , || * uvoditi
II uvesti, zavoditi || zavesti, upisivati || upisati, unositi II unijeti
skrive noe inn i en protokoll y * unijeti neto u zapisnik
skrive seg inn i besksprotokollen ce y
* upisati se u knjigu posjetilaca
skrive seg fra -k datirati iz
Funnene skriver seg fra middelalderen Nalazi datiraju iz srednjeg vijeka
skrive ned || , || k zapisivati || zapisati, biljeiti || zabiljeiti
Jeg skrev ned hvert ord han sa
je * Zapisao sam sve to je rekao
skrive o m

1) skrive om Krlefa o * pisati

o Krlei
2) Brevet mtte skrives om igjen je
-Ar Pismo je trebalo nanovo napi
sati
3) skrive om en novelle *
preraditi novelu
skrive opp
1) (notere) || * zapisivati ||
zapisati
skrive opp telefonnummeret Ar zapisati telefonski broj
2) (ke verdi) , Ar
revalvirati, podii vrijednost

skru

skrive opp pundet * revalvi

rati funtu
skrive over || -A: ||. prepisati
skrive huset over p sin kone
-Ar prepisati kuu na enu
skrive p
1) skrive p en veksel -Ar potpisati mjenicu
2) skrive p maskin
A: tipkafi na pisaem stroju
3) skrive p en roman ( y
) Ar pisati roman (biti u toku pisanja)
skrive under || -Ar potpisivati
II potpisati
Alle kan skrive under p det! C ce
! -Ar S ovim e se svi sloiti!
skrive ut
1) skrive ut en regning /
Ar ispisati/napisati raun
skrive ut en sjekk / -A:
ispisati/napisati ek
skrive ut en resept ,
-Ar prepisati recept. ispisati recept
2) skrive ut fra sykehuset
k: otpustiti iz bolnice
3) skrive ut nyvalg -Ar
raspisati nove izbore
skrivebok -enj-a , , k biljenica, teka
skrivebord -et, pl. - -A: pisai stol
skrivefeil -en y -Ar greka u pisanju
skrivekyndig -e A Ar pismen
skrivels|e -en Ar dopis
skrivemaskin -en k: pisai stroj, pisaa maina
skriveri -et
1) & -Ar pisanje
Det har vrt en del skriverier om saken O
ce no "Ar O aferi se pisalo po
novinama
2r) (neds.) , , -A:
piskaranje, pisanija, pisancija
skrivestu|e -enf-a (. y
) Ar daktilografski odjel/odio (npr. u poduzeu)
skrog -et ( ) * trup (broda ili
aviona) .
skrot -et , Ar otpad, krama, starudija
^
^
skrott -en , * truplo, tijelo
1
skru -en (sport.) y * kosi obrt(aj) u zraku
salto med skru ca * salto s
kosim obrtajem
2
skru -dde V || /
A: arafiti || zaarafiti/priarafiti, zavrtati || zavrnuti
skru fast en hengsel -Ar priarafiti arku
skru av
1) skru av ovnen ()
Ar iskljuiti (elektrinu) pe
2) skru av en skrue -Ar odviti araf
skru i , * zaarafiti, pri-

skru

499

arafiti
skru i en skrue -k zaarafiti
araf
skru ned || ir sniavati || sniziti
skru ned prisene ir sniziti cijene
skru opp
1) skru opp prisene || *
nabijati || nabiti cijene
2) Isen skrur seg opp ce y *
Led se nabija u gromade
skru p
1) skru p radioen * upaliti radio
2) skru p vannet ( ) *
otvoriti/pustiti vodu (da tee)
skru tilbake
skru klokken tilbake * naviti
sat unazad
1
skrubb -en
1) (ulv) ,
vuk
.
2) (kost) * etka za ribanje
skrubb 2 -et ( ) * ogrebotina (na
koi)
skrubbje' -enj-a (zool.) * iverak
2
skrubbje -etj-a V
1) (skure) || / * ribati
II oribati/izribati
skrubbe gulvet ir ribati p o d
2) II , || * || ogrebati, || ogrepsti
skrubbe kneet * ogrepsti
koljeno
skrubbe seg p kneet ce no *
ogrepsti se po koljen u
skrubbsulten -t, -sultne A * gladan
k a o vuk
skrubbsr -et, pl. - ( ) * ogreboti
na (na koi)
skru|e -en , * vijak, zavrtanj, saraf
*Han har en skrue los y ir
Fa li mu daska u glavi
*en underlig skrue , * udan
svat, osobenjak
skruis -en * led nagomilan u g r o m a d a m a
skrujern -et, pl. - , ir odvija,
srafciger
skrukket(e) -e A
1) , * smeuran, naboran
et skrukket ansikt . kr smeurano
lice
2^-fo"r-toJ/-ya-*-zguvan
~
en skrukket kjole * zguvana
haljina
skrukork -en * ep na zavrtanje
skrullet(e) -e A , / , ,
* aav, aknut, luckav, luckast, trknut,
zvrknut
skrulling -en * aavac, zvrkan
skrump|e -etj-a V
skrumpe inn/sammen || ce, ||
ce, II ce, || ce, || ce,
II y ce * II skupiti se, || smeurati se, || skvriti
se, II sasuiti se, || smanjiti se, || ui u se'
skrumpelever -en (med.) * ciroza jetre

skrning

skrumpenyr|e -en (med.) , * ciroza bubrega, nefrociroza

skrunkkel -en. pl. -nokler * klju
za zavrtnje
skruppel -en, pl. skrupler k skrupula
uten skrupler * bez skrupula
skrustikk|e -enj-a * kripac, mengela
skrutrekker -en, pl. -e , k odvija, srafciger
skryt -et. pl. 1) >, ir hvalisanje, razmetanje
tomt skryt * prazno hvalisanje
2) (esel-) , () k revanje,
njakanje (magarca)
skryte skryttejskrot, skrytt V
1) ce, ce * hvaliti se, hvalisati
se
Det er ikke for skryte, men ... ce .
... * Nije da se hvalim, ali ...
Det er ingenting skryte av To * To nije nita naroito
2) (om esel) || , || kr revati || zarevati, njakati || zanjakati
skrytepav|e -en k hvalisavac
skrythals -en * hvalisavac
skrn|e -enj-a , * izmiljotina,
pria
fortelle skrner * priati
izmiljotine
skrnemaker -en, pl. -e * Iaac
skrpelig -e A
1) (om menneske) , ir slab, oronuo
ha skrpelig helse k biti
loeg zdravlja
2) (av drlig kvalitet) , , ir
bijedan, mizeran, kukavan, troan
hans skrpelige engelsk kr
njegov bijedni/mizerni engleski
Huset var gammelt og skrpelig je pa ir Kua je bila stara i trosna
skr' -etj-enj-a () *
(preraeni) d u h a n za vakanje
d tygge skr * vakati d u h a n skr -tt A KOC, , * kos, iskoen,
nakrivljen
Han la hodet p skr je * Nakrivio je glavu
* de skr bredderjugpmnii) ,- *-(kazaline) daske, scena
skrl -et , , , , , * dernjava, dreka, deranje, dreanje,
urlikanje, vika
skrl|e -te V ce, , , ,
* derati se, dreati, buiti, larmati, urlikati
skrlhals -en * galamdija
skrn|e -etj-aj-te , ce. , * biti nagnut, naginjati se, sputati se, padati
Terrenget skrner nedover mot vannet ce cny Teren se sputa prema jezeru
skrning -en , , * padina,
:

skrplan

500

obronak, kosina
skrplan -et, pl. - (fys.) * kosina
* komme p skrplanet c
Ar skrenuti s pravog puta
skrsikker
-kre A Ar stopostotno siguran
skrstrek -en ( ) * kosa
erta (pravopisni znak)
skrtobakk -en kr d u h a n za
vakanje
skubbje -etf-a V
1) (skyve) || kr gurati || gurauti
skubbe til noen k gurnuti nekoga
skubbe til side y * gurnuti ustranu
skubbe seg fram i mengden ce * gurati se kroz gomilu
2) (gni) * trti
skubbe seg mot noe ce o * trti se o
neto
skudd -et, pl. 1) , , * hitac, metak, tane
Han skjot tre skudd je * IspaIio je tri hica
*Han kom som et skudd je *
Dojurio je kao metak
*et skudd for baugen , k upozorenje, opomena
* vre i skuddet y * biti u modi
2) (lyd) * pucanj
Det kortes et skudd ce * u o se pucanj
3) (ladning) * naboj
skarpt skudd * otar naboj
ha skudd f vpenet
imati nabijeno oruje
4) (i ballspill) , Ar udarac, hitac
5) (bot.) , kr izdanak, mladica
skuddag -en * dodatni dan prijestupne godine
skuddhold -et
p skuddhold , *
nadomak metka, na pukomet
skuddveksling -en\-a Ar pucnjava
skuddpremije -en Ar nagrada za odstrel tetne divljai
skuddsr -et, pl. - -Ar rana od metka
skuddr -et Ar prijestupna godina
sku|e -et, pl. -er kr prizor
et-praHfuih-skue^mBaitpcRaH4apmoprir-^zy^i^
d a n prizor
stille til skue k izloiti
navidjelo
skueplass -en (fig.) , , Ar scena, pozomica, mjesto dogadanja
skuespill -et, pl.
1) (stykke) () , Ar (kazalisni) komad, drama
2) (fig.) , , Ar gluma,
predstava, hinjenje, pretvaranje
Det var et rent skuespill To je
* To je bila ista gluma
skuespiller -en, pl. -e Ar glumac
skuespiilerinn|e -en/-a Ar glumica

skulle

skuff -en , 1 Ar ladica, pretinac

skuffle' -en/-a (,
.) -Ar lopata za razgrtanje (snijega, pepela i sl.)
2
skuffle -etj-a V || , ||
* zgrtati || zgrnuti, razgrtati || razgrnuti
skuffe sno Ar razgrtati snijeg
* skuffe sammen penger * zgrtati
novac
3

skuffje -etj-a V || -Ar razoaravati || razoarati

Han var meget skuffet over ikke ha blitt invitert
je ra micy Ar
Bio je j a k o razoaran to ga nisu pozvali
vre skuffet over noen ce y
Ar razoarati se u nekoga
skuffelsje -en , Ar razoaranje, razoarenje
skulder -en, pl. -dre Ar rame
dr aj trekke p skuldrene || -Ar slijegati || slegnuti ramenima
* vise noen en kald skulder
* okrenuti nekome leda, hladno se ponijeti prema
nekome
* ta byrden p sin skulder
Ar preuzeti teret na svoja leda
skulderblad -et, pl. -f-er (anat.) , ,
-Ar lopatica
skulderledd -et, pl. - (anat.) Ar rameni
zglob
skuldertrekk -et, pl. - Ar shjeganje
ramenima
skulk|e -etf-a V
1) (fra skolen) / ( . ca
), |[ *
markirati (kolu, kolski sat), neopravdano izostajati II izostati (iz skole, sa sata/predavanja)
2) (sluntre)
skulke unna , ce ||
ce ( , .) Ar zabuavati, izvlaiti
se II izvui se (od posla, obaveza i sl.)
skulle skal, skulle, skullet V (se ogs skal,!
A. (i hovedsetninger)
1) (om det ventede) ( + ) Akr trebati ( +
bih)
De skulle vre her Ar Trebali bi biti ovdje
Vi skulle n fram fr mrket ( ) * Trebali
_ _ b i s m o J p r e m a predvidanjima) stid prije mraka
2) (med negasjon) ( + ) -Ar ne smjeti
(+bih)
Det skulle du ikke gjore To ()
Ar To ne bi sraio (u)dniti
3) (om planer i fortid) ( ce )
Vi skulle dra, og de skulle bli igjen (Det var tenkt
slik) , a (
) Ar Mi bismo krenuli, a oni
bi ostali (Tako je bilo zamiljeno)
4) (om hensikt i fortid) * namjeravati
Vi skulle akkurat til legge oss da de kom
CMO // cy * Upravo smo namjeravali/kanili/htjeli

skulptur

501

lei kad su doli

5) (bebreidelse) * trebati
Du skulle ha sagt det for!
! Hr Trebao si to ranije r e d !
6) (i uttrykk)
Vil du hjelpe ham?-Det skulle bare mangle!
? !
! ! * Hoe li
mu pomoi? - Svakako! D r u g o ne dolazi u pitanje!
O drugome nema ni govora!
Jeg skulle gjerne sprre Dem ... Bae
... ~k Htio bih Vas u p i t a t i . . .
En skulle nesten tro at... novrac ... * ovjek bi gotovo pomislio da ...
B. (i bisetninger)
1) (i betingelsesbisetninger)
Hvis jeg skulle glemme det, minn meg om det AKO
ce , * Ako
se desi da zaboravim, podsjeti. me na to
2) (i bisetning etter hovedverbet i fortid)
a) (i indirekte tale) ( ce )
Han sa at han skulle hjelpe meg je
* Rekao je da e mi pomoi
b) (i indirekte tale som gjengir bydeform) /
( + ) * da/neka (-hprezent)
Han sa at du skulle sende varene straks je
kr Rekao je da smjesta
poalje robu
Jeg sa at han skulle vente noen dager
/ * Rekao sam mu da/
neka prieka par d a n a
c) (i folgessetitinger) (- )
* kako (-t-kondidonal prvi)
Jeg telegraferte slik at du skulle ha nyheten i god
tid
* Poslao sam ti telegram kako bi vijest
dobio navrijeme
skulptur -en
1) (verk) , * kip, skulptura
2) (kunstgren)
kiparstvo
skuls A * kvit
vre skuls -k biti kvit
Nu er vi skuls * Sad smo kvit
skum -met k pjena
skumbad -et, pl. - * pjenuava
kupelj/kupka
skumgummi -en * spuvasta guma
skumm|e -etf-a V
1) (avgi skum) ce || ce * pjeniti
s e II zapjemti s e :
:
~
skumme av raseri ce k pjeniti se
od bijesa
2) II * obirati || obrati
skumme flten av melken /
c * obrati vrhnje s mlijeka
skummel -/. mle A
1) (mrk. dyster) , * mraan,
turoban
en skummel gate * mrana ulica
2) (mistenkelig) , , , * mraan. sumnjiv, m u t a n , opskuran
en skummel type * sumnjiv tip
skumle transaksjoner * mutni pos-

skvette

lovi
skummetmelk -en
obrano mlijeko
skumr|e -etJ-a V ce -k smrkavati se
Det skumrer ce * Smrkava se
skumring -enj-a k sumrak
skunk -en (zool.) (Mephitis mephitis)
* smrdljivac ameriki
1
skur -et, pl. 1) (skjul) , * upa, nadstrenica
2) (mot regn) , nadstrenica, zaklon
skur -enj-a (regn) * pljusak, kropac
skur(d) -en
1) (korn-) * etva
2) (tommer) rezana drvena grada
skur|e -te V
1) (skrubbe) || / kr ribati II izribati/oribati
skure gulv * ribati pod
2) (gnisse) || * strugati ||
zastrugati
Bten skurer mot skjrene o
*- Brod strue o grebene
3) * la det skure (og g) , pustiti nizvodu, pustiti
sve neka ide kako ide
skurepulver -et , praak
za ribanje, <cvim
skurk -en , , , * Iupe,
Iopua, hulja, nitkov
skurkesrrek -en , * psina, smicalica
skurr|e -etj-a V , * krati, kvrati,
brujiti
Radioen skurrer - Radio k r
Stemmen skurret i telefonen j e /
y * Glas je krao/kvrao u telefonu
en skurrende stemme * napuknut
glas
Ordet skurrer litt i mine orer Ta
* Ta mi rije neto loe z v u d u uhu
skurtresker -en, pl. -e * kombajn
skussml -et, pl. - , __ (o ,
) k: ocjena, miljenje (o namjeteniku, daku)
* gi noen et godt skussml , ce o * povoljno
ocijeniti
nek^a,_pi_v^jno-se-izrasti-o-4iekome^~
skutje -a ( ), * lada (na jedra),
brod
seilskute -k jedrenjak
skvalder -d(e)ret , * brbljariji
brbljanje
skvett -en
1) (liten mengde vske) * nekoli
ko kapi
en skvett eddik k nekoliko
kapi octa
Det har regnet en liten skvett je
* Palo je nekoliko kapi kise
2) (sprut) * trcaj
skvette skvatt, skvettet V
2

skvette

502

1) (om vske) || * trcati ||

strcnuti
Han lop s solen skvatt je je
* Trao je tako da je
blato strcalo na sve strane
2) (hoppe) II , || ir || odskodti,
II iskoiti
Spen skvatt ut av hnden je
* Sapun je iskoio iz ruke
skvette til siden y * o d s k o d t i
u stranu
3) (fare sammen) || ce * || trgnuti se
Han skvatt da det small ce
ir Trgao se na eksploziju
2
skvett|e -etj-a V (trans.) || /
, || * prskati ||
poprskati/isprskati, kropiti || pokropiti, trapati
II potrapati
* skvette vann p gsa ,
, * raditi
neto uzaludno, musti u reeto
skvetten
-tne A , * plaljiv, plah
Han er ikke skvetten av seg Taj ce
* Taj se lako ne uplai
skvettlapp -en (p hil)
zastavica
skvip -et , * spladna, bukuri
skvulp|e -etj-a V
1) || , ||
, ce || ce, *
zapljuskivati || zapljusnuti, pljuskati || pljusnuti,
mukati se || munuti se. bukati
Bolgene skvulpet mot steinene cy -Ar Valovi su zapljuskivali stijenje
2) (om lyd) || * klokotati
II zaklokotati
1
sky -enj-a * oblak
marke skyer / * tmurni/
tmasti oblaci
Skyene loser seg opp ce * O b l a d
se razilaze
Skyene trekker sammen ce ir Vrije
me se oblad
* heve noen opp i skyene
* uzdizati nekoga do nebesa
* sveve opp i skyene y *
lebdjeti/biti u oblacima
*/ vilden sky , * na sav
glas, iz sveg grla
2
:_
sky -A (uboyd)
.
1) (om dyr) Ar plah
2) (genert) , , *
bojaljiv, stidljiv, srameljiv
sky -dde V , ce, ,
* izbjegavati, kloniti se, prezati od,
zazirati od
Han skydde ingenting *
Nije prezao ni od ega
* sky noen-som pesten ce
ir kloniti se nekoga kao kuge
*Brent barn skyr ilden Ko ce ,
. ,
. * Opeeni
i na hladno pue. Kog su guje jeie, taj se i gutera
3

skyld

plai
skybrudd -et, pl. - * prolom oblaka
skydekkje -et (.) ir oblaci (pl.)
skiftende skydekke (meteor.)
Ar promjenjiyo oblano, promjenjiva naoblaka
skyet A , ir oblaan, naoblaen
skyet vr -Ar oblano vrijeme
Himmelen er skyet ce -Ar Nebo
se naoblailo
skygg|e' -n
1) , cemca ir sjena, sjenka
kaste skygge * bacati sjenku
*ikke skygge av tvil ir ni traak
sumnje
* stille i skyggen , y *
zasjeniti, baciti u zasjenak
2) * hlad
35 grader i skyggen 35 y * 35 siupnjeva u hladu
3) (av lauv) , , cemca ir hlad, zasje
nak, sjenka
ligge i skyggen y * leati u hladu
4) (spkelse) , ir sjenka, sjena
fortidens.skygger * sjenke proIosti
5) (p lue) ( ), ,
( ) Ar zaslon (na kapi), Silt, titnik (od
sunca)
skygg|e -etj-a V
1) || * zaklanjati || zakloniti
skygge for solen * zaklanja
ti od sunca
skygge med hnden for ynene
* zakloniti od rukom
2) (folge) () , ,
* (potajno) slijcditi, pratiti, uhoditi
Den mistenkte ble skygget av en politimann Ocy je -Ar Osumnjienog je slijedio jedan policajac
skyggefull -fullt, -e A , * sjenovit,
zasjenjen
skyggelegge -la, -lagt V || ir sjenati II osjenati
skyggelegge en tegning * osjenati crte
skyggelu|e -enj-a ca *
k a p a sa titnikom za sunce
skyheyj-f^ -e A ir basnoslovan
skyhye priser * basnolovhe
cijene
skylapp -en -Ar naonjak za konja
skyld -enj-a
1) , Ar krivnja, kxivica
legge skylden p noen
Ar svaliti krivnju na nekoga
ta p seg skylden *
preuzeti krivnju na sebe
gi noen skylden for noe
Ar okriviti nekoga za neto
bre skylden for noe
* snositi krivnju za neto
Det er ikke min skyld ja +
2

skylde

503

Nisam ja kriv za to
2) (i uttrykk)
for haris skyld * zbog njega
for en gangs skyld , k ma
kar jednom, ovajput
for ordens skyld * reda radi
for sikkerhets skyld ir za svaki
sluaj
for skams skyld kr iz pristojnosti
for Guds skyld , * za
ime Boga, tako ti Boga
for den saks skyld ce * to se tie
toga
for moro skyld * zabave radi
for syns skyld * forme radi
skyld|e -te V
1) (st i gjeld) () -k dugovati
(nekomu)
Jeg skylder ham 10 kroner 10
k Dugujem mu 10 kruna
Hva skylder vi ren av ditt besok?
? * emu imamo zahvalid za tvoj posjet?
2) skylde p noen ||
, || *
svaljivati || svaliti krivnju na nekoga, okrivljavad
II okriviti nekoga
De skyldte p hverandre cy
* Svaljivali su krivnju jedan na
drugoga
skyldes skyldtes, skyldes V
det skyldes je , ce (), je () * tome je razlog,
to se pripisuje (neemu), tome je uzrok (neto)
Det skyldtes en feil ved lyspren je
y * Uzrok tomu je bila
greka u arulji
80% av alle skogbranner skyldes uforsiktighet 8 0 %
ce kr
8 0 % svih umskih poara pripisuje se neoprezu/
nepanji
skyldig -e A
1) * kriv
finne skyldig (jur.) * p r o glasid krivira
erkjenne seg skyldig (jur.) ir
priznati krivnju
nekte seg skyldig (jur.) ir
poricati krivnju
-gjereseg-skyldig i en feiltagelseimTn ~1
ir biti u zabludi
2) * duan
det belp man er skyldig ce kr
surna koja se duguje
*Han ble ikke svar skyldig * Nije ostao duan orJgovora
skyll -et, pl. - ir pljusak
et kraftig skyll * snaan pljusak
regnskyll * pljusak
skyl|le -te V || , ||
, || * ispirati II isprad, isplahnjivati || isplahnuti, isplaknjivati II isplaknud

skypumpe

skylle munnen * isprati usta

skylle kopper / *
isprati/isplahnuti alice
skylle vasketoyet /
* isplahnuti/isplaknud rublje
skylle i seg || k || iskapiti
skylle i seg en dram ir
iskapiti au rakije
skylle inn || kr prodirati || prodrijeti
Vannet skylte inn gjennom hullet i skipssiden
je *
Voda je prodirala kroz jednu rupu na boku b r o d a
skylle ned
1) * pljuitati
Regnet skylte ned Kinna je * Kia je
pljutala
2) II * ispijad || ispiti
Han skylte ned den ene kaffekoppen etter den andre
je
* Bez prestanka je ispijao jednu alicu
kave za drugom
3) skylle ned piller med vann
* progutati piiule uz pomo vode
skylle over
1) / || , ce I) ce * plkad/zaplakivati ||
zaplaknud, prelijevad se || prelid se preko
Balgene skylte over vraket cy ce
. cy *
Valovi su se prelijevali preko olupine. Valovi su
plkali olupinu
2) || * preplavljivati
II preplaviti
En blge av lykke skyllet over ham ra
je cpeha * Preplavila ga je sreca
skylle overbord
En av mannskapet ble skylt overbord
je kr
Jednog lana posade je odnijela voda preko ograde
broda
skylle p land , *
izbaciti na obalu, naplaviti
Havet skytte et lik p land M o p e je
* More je izbacilo na obalu
jedan le
skylle ut || () * ispirati ||
isprati (usta)
Skyll ut! (kod zubara) ! * Isperite!. '
skyller pl. ir spinne, splaine^
~

skynd|e' -te seg V (ce) |f (ce),

II * uriti (se) || pouriti (se),
hitati II pohitati
Jeg skynder meg til jobben nocao kr
urim na posao
Skynd deg! ! ir Pouri (se)!
skynd|e -te V
skynde p noen ||
* pourivati II pourid nekoga
Hun skyndte p ham fordi han gikk s langsomt
ra je jep je * Pourivala ga je jer je sporo hodao
skypump|e -enj-a (meteor.) ir pijavica
2

skyskraper

504

skyskraper -en, pl. -e , ,

* neboder
skyss -en , ( ) * vonja,
prijevoz (tuira vozilom)
f skyss med noen ce
* povesti se neijim autom
Jeg fikk skyss med Mira je k
Mira me je povezla
Takk for skyssen Hr Hvala na
vonji
gratis skyss kc besplatan pri
jevoz
skyte skaut/skjot, skutl V
1) (med skytevpen) , . Hpucati, gadati, strijeljati
skyte med gevr k pucati iz
puske
skyte med pil og bue
* gaati lukom i strijelom
skyte p blink // y
Ar pucati/gadati/strijeljati u metu
2) (som straff) () Ar strijeljati (ne
koga)
Opprrerne ble skutt cy Ar
Pobunjenike su strijeljali
3) (treffe med skudd) || /, || , II , II Ar || raniti/ubiti, ||
pogoditi, II oboriti, || ustrijeliti
Tre mennesker ble skutt i dagens skuddveksling
/ cy oco -A- U dananjoj pucnjavi ranjene/ubijene su tri
osobe
skyte et dyr Ar ustrijeliti
ivotinju
4) (om film) || 'r snimati ||
sniimti
5) (med subst.)
skyte blader || Ar listati ||
prolistati
skyte bom () Hr promaiti
(metu)
* skyte fart , ,
ce Hr krenuti, uznapredovati, razmahati se
* skyte god fan ce Hr dobro se
razmahati
skyte knopper ]| * pupati ||
propupati
* skyte lyn med ynene kc strijeljati oima
:
skyte ml (sport.) y Ar puati u gol
skyte rot || Ar putati
II pustiti korijenje
* skyte rygg (om katt) ce,
(o ) Hr kostrijeiti se, napinjati leda (o
maki)
skyte salutt Hr ispaliti
poasni plotun
skyte satsen Hr lijevati
tiskarski slog
skyte skudd Hr tjerati mladice
* skyte spurver med kanoner
/ Hr pucati topovima na vrapce/komarce

skytterkonge

* skyte seg en kule for pannen

, ce Ar prosvirati si mozak, ustri
jeliti se
skyte i senk ( ) *
potopiti (neprijateljski brod)
skyte i vret , (),
(.) (, ) Hr sunuti uvis,
suknuti (plamenovi), (fig.) naglo narasti (cijene,
dijete)
skyte av || Hr ispaljivati || ispa
liti
skyte etter
*Det kan du skyte en hvil pinn etter! To je ! 3a TO ce ! Hr To si moe
prekriiti! To si moe zadjenuti za eir!
skyte fram.
1) skyte brystet fram ce Hr isprsiti se
2) skyte fram el motet (y
) Hr pomaknuti sastanak
(u drugo vrijeme ili datum)
skyte forbi Hr promasiti
skyte inn
1) skyte inn penger (y
) Hr investirati novac (u neto)
2) skyte inn en bemerkning ,
Hr ubaciti primjedbu, primijetiti
3) skyte inn i en tekst / y _
Ar ubaciti/umetnuti u tekst
skyte inn under
* skyte seg inn under noe ce
Hr zaklanjati se iza neega
skyte ned || Hr obarati || oboriti
skyte ned et fly Ar oboriti avion
skyte opp || , Hr
ispaljivati || ispaliti, lansirati
skyte sammen
skyte sammen til en gave ce Hr udruiti se za kupovinu zajednikog poklona
skyte til Hr priloiti
Hvis alle skyter til 5 kroner, fr vi nok
no 5 , Hr Ako
svak priloi po 5 kruna, imat emo dovoljno
skyter -en, pl. -e (fam.) Hr pucaljka
skytevpen -et.pl. - Hr vatreno oruije
skyting -en/-a
1) (lyd) , Hr pucnjava, pukaranje
;>t
VLhorAe-skytingJiynuj^QjrywiABy Ar uli
smo
2) (det skyte) , Hr pucanje,
gadanje
; 3) (henrettelse) Hr strijeljanje
henrette ved skyting Hr pogubiti strijeljanjem
4) (sport.) Hr streljaltvo
skyts -et , Hr artiljerija
tungt skyts Hr teka artiljerija
skytter -en. pl. -e Hr strijelac
skyttergrav -en Hr rov
skytterkong|e -en . y
Hr pobjednik dravnog natjecanja u
streljatvu

skyve

505

slag

nekim
skyve skjv/skauv, skjvet V || *
skle for noen k nazdraviti
gurati II gurauti
nekome
skyve tilside y , (.) ,
skltalje -en * zdravica
=
- gurnuti ustrariu, (fig.) izgurati, istisskn|e
-te

||

* potedivanuti
ti II potediti/potedjeti
skyve tankene fra seg
Ingen ble sknet * Nit odstranjivati/odbijati misli od sebe
ko nije bio poteen
skyve problemene foran seg
sknsom -/. -me A , kr blag, obziran
* odlagati rjeenje probleet sknsomt vaskemiddel
ma za kasnije
* blago sredstvo za pranje
Hun skyver ham ut ra (ca en sknsom kritikk * blaga kri tika
ja) * Ona ga istiskuje (sa poloaja)
vre sknsom mot noen
skyvedr -enj-a -k pomina vrata
, * biti obziran prema
skyveyindu -et, pl. -er ( )
nekome, tedjeti nekoga
poraini prozor (na dizanje)
s k r -et, pl. skyer -en, pl. -e , , , , * aljivdija, aljivina,
1) (bit) * krhotina
zafrkant, objeenjak, bekrija
2) (hakk) , , , kr rez, zasjek,
Din vesle skover! () ! *
zarez, urez
(djetctu) Ti mali zafrkante!
sl et skr i glasset k okrajiti
skyerfant -en ,

*
bekrija,
au
objeenjak
*Det var et skr i gleden for ham To je
skyerstrek -en , , * To mu je okmjilo radost
* objeenjatvo, manguparija, zafrkanslabbedask -en , , 1 *
cija
nitarija, lijenina, dripac
skyerung|e -en * nestako
sladder -en
skyt|e' -enj-a (bt) , * bar
1) (snakk) , , , ka, ribarska barka
* brbljanje, blebetanje, brbljarija, naredningsskyte klapanje
* brod priobalne slube za spaavanje
2) (nedsettende omtale) , ,
skyt|e -en (sport.) * klizaljka
kr ogovaranje, olajavanje, trac
g p skyter ce -k klizati se
fare med sladder * ogovarati
skyteban|e -ew- , * kli3) (p skolen) ( ) k tuzaka pista, klizalite
akanje (nekoga uitelju)
skytelp -et, pl. sladderhank -en , ,
1) (det g p skyter) kr klizanje
(.), (.); {p skolen) *
2) (konkurranse) * klizatracer (m.), traerica (f.); (p skolen) tuibaba
ko natjecanje
sladrje -etj-a V
skytelper -en, pl. -e (.) ? (.) *
1) (snakke ondsinnet) , , kliza (m.), klizaica (f.)
* ogovarati, traati, olajavati
skl -en
sladre om naboene kr olajavati
1) (bolle) , * zdjelica
susjede
'
2) (til kopp) * tanjuri .
2) (rope)
kopp og skl * alica i tanjuri
sladre p noen (fam.) ,
3) * zdravica
* odati nekoga, otcinkati nekoga
drikke en skl || *
sladre til lreren / ispijati II ispiti zdravicu
tuiti/tuakati nekoga uitelju
sladrekjerring -a * tra(l)erica
besvare en skl * odgoslafsje -etj-a V / voriti na zdravicu
utbringe n skl for noen -kr - -cp4yhxi-*-halapljiyo-jesti/pojesti mljacka-;
jui i srui
nazdraviti nekomu
slag' -et, pl. Skl! ! ! Ha ! , * ivio!
Uzdravlje! Nazdravlje!
1) , -k udarac, udar
Skl for deg! ! kc ivio!
2) (lett dask) * tapaj
skidje -etj-a V || , || , ||
3) (, , ) kr otkucaj (srca,
bila, sata) * _
II opariti, II ofuriti, || pofuriti
p slaget 3 3 kr tono 3 sata
sklde seg ce ( ) * opei
4) (med.) , kap, lag, kljenut
se (vruom tekuinom)
Han fikk slag ra je * Udarila ga je
skldhet -e A , * kipui, vreo
k a p . lagiran je
skl|e -te V || () *
5) (i krig) * bitka
nazdravljati || nazdraviti (piem)
skle med noen ce c ,
6) (i kortspill) kr partija
et slag kort * partija karata
ce c * nazdraviti se s nekim, kucnuti se s
2

slag

506

7) (p en dress) ( ) * rever (na

odijelu)
8) (i uttrykk)
*et slag i luften y , kr
pucanj uprazno, promaaj
*slag i slag , ne
prekidno, jedan za drugim
Det gikk slag i slag med vitser, sketsjer og danse
numre ,
* Vicevi, igrokazi i plesne
toke redali su se jedan za drugim
med ett slag * najednom
* ha fritt slag Hr imati
odrijeene ruke

* sl et slag for en god sak ce

Hr zauzeti se za neku dobru stvar
2
slag -et, pl. - (se ogs slagsJ , , k
vrsta, sorta, tip
av forskjellige slag H raznovrstan
steiner av forskjellige slag Hr
raznovrsno kamenje
det eneste i sitt slag Bpcfe
jedini primjerak svoje vrste
enestende i sitt slag Hr jedinstven primjerak
slager -en, pl. -e Hr slager
slagferdig -e A , , Hr dosjetljiv, dovitljiv, brz na odgovoru
en slagferdig debattant Hr do
sjetljiv diskutant
et slagferdig svar k dosjetljiv
odgovor
slagg -et (tekn.) , , , Hr
troska, zgura, ljaka, drozga
slaginstrument -et, pl. -er H- udaraljka
slagkraftig -e A , , Hr
snaan, efektivan, efikasan
slagmark -en , H bojno polje,
bojite
slagord -et, pl. - , H- parola, krilatica
slags S
hva slags Hr kakav
den slags , Hr takav, oyakav
en/et slags , -k neka vrst, nekakav
all slags , , H- svakojak, svakakav, svakovrsan
den slags ting k takve/takove stvari
DeWslags gjal^naiT'ikke^os^oss-^^KO-^Ta-ee-Re
- T a k o to se ini ovdje
kod nas
Vi har mange slags stoler i forretningen
y Hr
I m a m o mnogo vrsta stolica u svojoj prodavaonici
slagsbror -en. pl. -brdre Hr kavgadija
slagskip -et, pl. - . H bojni brod
slagsml -et, pl. - kr tua
Det kom til slagsml je kr D o l o
je do tue
komme i slagsml med noen ce c ,
c Hr potui se s nekim,
zapodjenuti tuu s nekim

slanke

slak -t, -e A Hr blag

en slak helling k blagi nagib
en slak sving * blaga okuka
slakk slakt, -e A kr labav
slakk|e -etj-a V
slakke p tauet k olabaviti
konop
slakke p farten kr smanjiti
brzinu
slakn|e -etj-a V (intr.) || , || k
II olabaviti, || popustiti
slakt|e -etj-a V
1) (avlive) || k klati || zaklati
slakte en sau k zaklati ovcu
slakte sparegrisen - kr
razbiti kasicu-prasicu
2) (myrde) || , || kr || poklati,
II poubijati
Krigsfangene ble slaktet ned
cy Hr R a t n i zarobljenici su bili
pobijeni
3) (fg-) II , || Hr || sasjed, || pokositi
Boken ble slaktet av samtlige kritikere Hr Knjiga je bila pokoena
od svih kritiara
slaktedyr -et, pl. - kr ivotinja
za klanje
sl ak te hus -et, pl. - Hr klaonica
slakter -en, pl. -e
1) (kjotthandler) , Hr mesar
2) (jig.) , Hr kolja, krvolok
slakteri -et, pl. -er
1) Hr klaonica
2) (myrderi) , * klanje, pokolj
slalm -en Hr slalom
slalomrenn -et, pl. - > y kr natjecanje u slalomu
slalmski -enj-a kr skije za slalom
slam -met Hr mulj
slamp -en , , , ,
Hr mamlaz, bitanga, klipan, vucibatina,
mrcina, nitarija, mulac
slang -en (eple-) (fam.)
Hr kraa voa iz tudeg vrta
slang 2 [slng] -en Hr sleng
slang|e' -en
1) (zool.) Hr zmija
2) (have-) , ( ) crijevo,
4njev,-guma (za-pobjevanje)
3) (sykkel-) , () Hr unutranja gum, zranica (bicikJa)
slang|e 2 -etj-a V
slange seg ce Hr previjati se
slangebitt -et, pl.'- / kr ujed/ugriz
zmije
slangetemmer -en, pl. -e Hr krotitelj
zmija
slank -e A kr vitak
en slank figur Hr vitak stas
sl ank I e -etj-a seg V ( >), II kr drati dijetu (radi mravljenja), II mraviti
1

slankediert

507

slankediert -en dijeta za

mravljenje
slankekur -en kura mravljenja
slant -en , * novi, para
bruke opp sine siste slanter
* potroiti svoju zadnju paru
Innsamlingen gav en pen slant til ungdomsarbeidet
je
* Akcija prikupljanja je dala lijepu
paru za rad s omladinom
slapp slapt, -e A
1) , ir mlitav, mlohav
et slapt hndtrykk ic mlitav
stisak ruke
slappe muskler * mlitavi miii
slapp hud ir mlohava koa
2) (energilos) , , ,
ir malaksao, slab, mlitav, iznuren
Jeg foler meg slapp ir Osjeam malaksalost
3) , ,
labav, lo, nemaran
slapp kontroll / * slaba/losa
kontrola
Han er slapp med leksene je c
ic Nemaran je s domaim zadacima
slapp|e et/-a V
1) (gjore mindre stramm) || ,
II * labaviti || olabaviti, oputati II opusdti
slappe et tau ir olabaviti ue
slappe musklene /
ir olabaviti/opustiti miie
2) slappe av ce || ce * o p utati se || opustiti se
/ fritiden bor man slappe av ce
* U slobodno vrijeme se treba
opustid
Slapp av! (fam.) He. ce! ce! *
Ne uzrujavaj se! Smiri se!
slappfisk -en , * mlakonja, mlitavac
slapphet -en , ,
* malaksalost, mlitavost, iznurenost
vrslapphet ir proljetna
malaksalost
slaps -et , * bljuzgavica
slapset(e) A * bljuzgav
slaraffenland -et ir zemlja dembelija
slaraffenliv^---^
* lagodan ivot, ivot dokolice i bezbrige
slav|e -en , ic rob, suianj
:
arbeide som en slave , ,
, , * craiti, rintad, diriniti, tegliti, kuluiti
slavearbeid(e) -et , , ,
* crnenje, dirinenje, rintanje, kuluenje
slavedriver -en, pl. -e * goni robova
slavehandel -en ir trgovina
robljem
hvit slavehandel * trgo

slekt

vina bijelim robljem

slavementalitet -en ,
* podloan, ropski mentalitet
slaver -en, pl. -e (folk) * Slaven
slaveri -et
1) , ir ropstvo, robovanje
avskaffelsen av slaveriet ic ukidanje ropstva
l
(f S-) >, , *
crnenje, kuluenje, dirinenje
slavinn|e -enj-a * robinja
1
slavisk -e A ir slavenski
de slaviske folk ic slavenski narodi
de slaviske sprk * slavenski
jezici
2
slavisk -e A , * ropski, robovski
slavist -en ir slavist(a)
slavistikk -en * slavistika
slavofil -en ,
* slavofil, ljubitelj svega slavenskoga
sled|e -en (.), (.) ( )
* saone (pl.), saonice (pl.) (koje vue konj)
hest og slede c ir sa
onice s konjskom zapregora
slegg|e -enj-a
1) (redskap) , * malj, bat
2) (sport.) ir kladivo
sleggekast -et (sport.) ic bacanje
kladiva
sleggekaster -en, pl. -e (sport.) *
baca kladiva
sleip -/, -e A
1) (glatt) , * klizav, ljigav
2) (snedig) , * podao, ljigav
1
sleiv
-enj-a (ose) , ic kuhaa,
varjaa
sleiv 2 -en
..
sleiv i nedslaget / ja y * proklizavanje/isklizavanje skija u
doskoku
sleivet -e A , * nehajan, nemaran
Han har en sleivete mte g p /
* H o d a nehajno/nemarno
en sleivet bemerkning *
neumjesna primjedba
slekt -enj-a
1) (familie) , , * rod, loza,
porodica, obitelj
~~Tilfwre en gammel slekt n o p o / * pripadad staroj obitelji/lozi
fore slekten videre * nastaviti
lozu
2) (beslektede) , , * rod
bina. roaci, svojta
slekt og venner * rodbina
i prijatelji
nrmeste slekt * najblia rodbina
3) (slektskap) , * srodstvo, rod
vre i slekt med noen y / c
* biti u srodstvu/rodu s nekim
4) (generasjon) * pokoljenje

slektning

508

kommende slekter * idua pokoljenja

5) (bot., zool.) * rod
slektning -en (.), (.) * roak
(m.), roakinja (f.), roaka (f.)
en fjern slektning * daleki roak
slektsgrd -en ,
Hr obiteljsko imanje, obiteljski posjed
slektskap -et
I)'(i familie) * srodstvo
st i nrt slektskap til noen y c Hr biti u uskom srodstvu s nekim
2) (sammenheng) Hr srodnost
slektskap mellom to ord k
srodnost dviju rijei
slektsnavn -et, pl. - -k obiteljsko
prezime
farens slektsnavn Hr prezime
oevog roda
slem
-me A
1) , * zloest, nevaljao
2) (lei) , k ruan, gadan
komme i en slem knipe y
Hr dospjeti u gadan kripac
en slem uvane * nina navika
slendrian -en , , *
aljkavost, loa navika. nemarnost
slengle -te V || , || , II Hr baeati fl baciti, vitlati || zavitlati,
II hitnuti
slenge seg p sofaen / ce
* zavaliti/baciti se na kau
slenge p seg klr *
nabacati na se odjeu
slenge igjen en dor * zalupiti
vratima
2
slenge slang, slengt V
1) (dingle) ce * klatiti se
Hengselet er lst, s doren henger og slenger
ce Hr
arka se olabavila tako da vrata vise i klte se
2) (g uvirksom) ce, ce, , ce, kr klatiti se, klatariti
se, potucati se, alabazati, lunjati
Han gr og slenger i byen hele dagen
/// no no Hr
Potuca se/alabaza/lunja po gradu po cio dan
slengkyss -et, pl. - () Hr
dobaeni poljubac (rukom)
slentr|e -etj-a V ce, ce * klatiti se
en slentrende gange , y
Hr nehajan hod, klaenje u hodu
slep -et, pl. 1) (p kjole) , * povlaka, lep
2) (mar.) , * teglenje, vua
ha noe p slep / *
vui/tegliti neto za sobom
*slit og slep * t r a d i muka
slep|e -te V
1) (mar.) * tegliti
2) , * tegliti, vui za
sobom
slepe p noe / Hr
1

slibrig
vui/tegliti neto za sobom
3) slepe seg ce k vui se
Tiden slepte seg av sted. ce Hr
Vrijeme se sporo vuklo
Den skadede greide s vidt slepe seg fram til folk
ce * Ranjenik
se jedva dovukao do ljudi
* slite og slepe , ce ,
* tegliti, ubijati se od posla, diriniti
slepebt -'en (mar.) , kr teglja, remorker
slepphendt -e A
1) , kr nespretan, kilav
2) vre slepphendt med penger
, biti iroke ruke, biti
rastroan
slesk
-e A , , , , licemjeran, udvoriki, puzav, prijetvoran, ljigav
Han er slesk je kr On je
ljigavo prijetvoran
et sleskt smil kr prijetvoran osmijeh
sleskje -etf-a V
sleske for noen ce , ce k ulagivati se nekome, dodvoravati se nekome
slett ADV
slett ikke , Hr uope ne, nikako
Arinka er slett ikke sint p deg ce
Hr Arinka se uope ne ljuti na
tebe
Vi har slett ingen betenkeligheter
Hr N e m a m o ama ba nikakvih sumnji u to
*rett og slett , Hr naprosto,
jednostavno
1
slettle -enf-a
1) (geogr.) , , Hr ravnica,
ravan, nizina
2) (flatmark) Hr poljana
3) (i skog) Hr istina
slett|e 2 -etf-a V
1) (jevne) || Hr ravnati || poravnati
Hun slettet litt p en kjolefold je
Hr Malo je poravnala nabor na
haljini
_^15^1
diti potekoe
2) (annullere) || Hr ponitavati || ponistiti
Gjelden ble slettet je Hr D u g
je bio poniten
3) (lydbndopptak) || ( ) Hr brisati || izbrisati (magnetofonsku snimku)
slibrig -e A , , , Hr bestidan, pokvaren, prostaki, pokvarenjaki
slibrige historier / Hr
prostaki/masni vicevi
slibrig snakk Hr bestidne rijei

509

slik

en slibrig type * pokvarenjak

slik'
-e ADJ, PRON , takav,
ovakav
Hva koster en slik maskin?
? * K o l i k o stoji jedan ovakav
stroj?
Slik en sot liten bror du har!
! * Ima t a k o s l a t k o g bracu!
Slike idioter! ! * Ka kve budale!
Slik er livet! je ! * Takav je ivot!
Dynamoer,
transformatorer
og slikt
,
* Dinama,
transformatori i t o m e slino
Han fikk visst lungebetennelse eller noe slikt
je, , * Do
bio je, izgleda, u p a l u plua ili tako nesto
Noe slikt hadde jeg ikke tenkt meg
kr T a k o neto nisam zamiljao
noe slikt som , *
neto slino, o t p r i l i k e k a o
slik 2 ADVTZKO, * t a k o , ovako
Se her, slik skal du gjore , ce
* Pogledaj, o v a k o se to radi
Hvis du fortsetter slik ... ... *
Ako tako nastavi ...
slik at * t a k o da
slik som , , * kako, tako
kao to, p o p u t
Nei, slik som du ser ut! , , ! * K a k o t o , z a b o g a , izgleda!
Vi skal ordne saken slik som De foreslr * Napravit emo
k a k o Vi predlaete
slikk 1 -en
* f noe for en slikk og ingenting
/ * d o b i t i neto u bescjenje, dobiti
neto za bagatelu
slikk -et
Hunden gav ham et slikk i ansiktet ra je no * Pas ga je liznuo po licu
slikkje -et/-a V || -k lizati || polizati
Katten slikket ungene je
* Maka je lizala m l a d u n c e ""*""'
slikke opp \\ ( ) * || polizati
(dokraja)
slikke seg om munnen ce ||
/ ce, (.) ce ( ) * oblizivati se || oblizati se/
obliznuti se, (fig.) oblizivati se (pri pomisli na
netoj
~
* slikke sol ce * sunati se
slikkepott -en * spatula
slikkeri -et , , *
bomboni, slatkii
slim -et , , , - sluz, slina,
lajm, bala
slim i nesen y , y * slina u
nosu, bala u nosu
hoste opp slim * iskaljavati
sluz/lajm
slimaktig -e A * sluzav
slimje -etj-a V * sliniti
Hunden slimer * Pas slini
2

slippe

slimet(e) A , ; (.) , *
sluzav, ljigav; (fig.) ljigav, p o d a o
slimete insinuasjoner * podle
insinuacije
slimhinn|e -en , * sluznica, sluzokoa
slingr|e -etj-a V
1) (mar.) ce * valjati se
Skipet slingret sterkt i de hoye sjene ce Ho * Brod se snano
valjao na visokim valovima
2) (rave) ce kr teturati (se)
3) (gynge) ce, ce * truckati
se, drndati se, drndusati se
Vognene midt i toget slingrer minst y cpe ce . * Vagoni/kola
u sredini vlaka se najmanje truckaju
slip|e -te || * brusiti || izbrusiti
slipe diamanter *. brusiti
dijamante
sliperi -et * brusionica
slipestein -en k brus
1
slipp -en
1) (mar.) ( ) * navoz (za
manje brodove)
p slipp kr na navozu
2) (talong) , -k odrezak, cedulja
lonnslipp ca * cedulja
s obraunom plae, odrezak od plae
slipp 2 -et, pl. r
1) (fra fly) poiljka
baena iz aviona
2) gi slipp p noe ce ,
* odrei se neega, odustati od neega
Han vil ikke gi slipp p sine privilegier ce
On se nee
lako odrei svojih privilegija
slippe slapp, sluppet V
1) (komme fra) || , || ce,
* II izbjei,7l izvui se, ne morati
Han slapp med en bot ce
/ -k Izvukao.se plativi samo globufj*
kaznu
.
Du slipper ikke s lett ce
* Nee se tako lako izvui
slippe militrtjeneste
kr ne morati sluiti vojni rok
slippe skatt * ne mo
rati platiti porez
*~stippe billig fra - -*-jeftrno
proi
slippe seg los ce, ce *
raspojasati se, razuzdati se
2) ( lsne sitt grep om) || , II , || *
putati II pustiti, isputati || ispustiti, otputati ||
otpustiti
slippe bomber ( ) *
isputati bombe (iz aviona)
slippe kltsjen () * (ot)pustiti
kvailo/kuplung
slippe noen fri *
pustiti nekoga na slobodu

slippe

510

Slipp meg! ! * Pusti m e !

slippe los hunden nea ca * pustiti
psa s l a n c a
Han slapp ham ikke av syne ra
* Nije ga isputao iz vida
Puddingen vil ikke slippe formen
ce * Puding nee da se odlijepi
od kalupa
Vi fortsetter der vi slapp sist
* Nastavljamo
t a m o gdje smo stali posljednji put
slippe forbi
1) slippe noen forbi || ,
II || pustiti nekoga da proe,
II propustiti nekoga
Slipp ham forbi! r a ! * Pusti ga
da prode!
2) slippe forbi || ce, || (
/) Ar || provui se, || mugnuti (pored
neega/nekoga)
slippe fra || ce Ar || izvui se
Jeg kommer hvis jeg slipper fra
ce Ar Doi u ako se uspijem izvui
slippe fram
Endelig slapp vi fram til disken ce
* Konano smo se domogli tezge
slippe gjennom || ce * || provui se
slippe gjennom tollen ce -Ar
provui se kroz carinu
slippe igjennom
slippe igjennom examen artium ce
* provui se na maturi
slippe inn Ar pustiti unutra
Slipp meg inn! ! Ar Pusti me
unutra!
slippe ls
slippe seg los || ce, || -A- II osloboditi se, || dati sebi oduka
slippe opp Ar || ponestati
Provianten slapp opp je -Ar
Ponestalo je namirnica
Han hadde sluppet opp for maten je
Ar Ostao je bez hrane
slippe til
1) slippe noen til || Ar || pripustiti nekoga
2) Da han endelig slapp til hadde han glemt hva han
skulle si je , -Ar K a d je konano
stigao na red, zaboravio je to je htio rei
slippe unna || , || Ar || umai, || pobjei
slippe ut || , || -Ar putati || pustiti, isputati || ispustiti
Skipet slapp ut spillolje je
* Brod je ispustio otpadnu naftu
slippe ut av fengselet Ar
biti pusten iz zatvora
Hemmeligheten slapp ut je "Ar
Tajna je procurila
slips -et, pl. - , Ar kravata
knytte slipset / Ar vezati
kravatu
slirje -enl-a (.) (, ) -Ar korice (pl.)

slitt

(noa, maa)
slit -et , , , , *
trud, napor, muka, trapljenje, teglenje
Det var et slit komme opp den bratte bakken
je ce Ar Bilo je
n a p o r a o uspinjati se uz strminu
slitasj|e -en , >, * istroenost, troenje, habanje
skifte ut delene p grunn av slitasje
Ar zamijeniti dijelove
zbog istroenosti
slite sle(i)t, slitt V
1) (arbeide hardt) ce, ce, , , ce, ce, ce A- muiti se, trapiti se, rintati,
tegliti, iscrpljivati se, satirati se, ubijati se od posla
slite med leksene ce c kr muiti se s domaim zadacima
Han sliter med en svar gjeld ce
-Ar M u d se da otplati ogroman dug
slite p jobben k rintati na
poslu
slite seg ul ce || /
ce * 15111 se || isciti /5511
se
Han sliter p meg -k On me
51
2) (pfre slitasje) || , II , || , || , II troiti || istroiti, habati ||
pohabati, derati || izderati, lizati || izlizati, || otrcati
Barna sliter bukser s det er utrolig
je * Nevjerojatno je koliko djeca poderu hlaa
en slitt dress * izlizano odijelo

slitte fraser Ar otrcane fraze

Overtidsarbeid sliter p kreftene
-Ar Prekovremeni rad
3) (rive) T p r a t n || / Ar trgati
II otrgnuti/rastrgnuti
Bten slet fortyningen je Ar
Brod je otrgnuo/rastrgnuo vezove
slite seg los fra ce Ar otrgnuti se od
sliten
-me ADJ , , -Ar
51, iznuren, izmoren
sliter -en. pl. -e , , ,
vrijedan radnik, pregalac, rintalo,
neimar
slitesterk -t, -e A ^.^-, -Ar vrst, nepoderiv, trajan, otporan,
solidan
slitesterke stoffer ,
/ tkanine otporne na
habanje, vrstc/solidne tkanine
slitsom -t, -me A , ,
* n a p o r a n , zamoran, 51
slitt -e A
1) (om klar) , , , ,
Ar iznoen, izlizan, otrcan, ofucan, p o haban
2) (om tekniske varer) , , -Ar dotrajao, istroen, izlizan
3) (om menneske) * 51

slokke

511

slokke -etj-ajslokte V || * gasiti ||

ugasiti
slokke lyset * ugasiti syjetlo
slokke en brann * ugasiti poar
slokke trsten || , ||
* taiti [| utaiti eu, gasiti || ugasiti
eu
sloknje -et/-a V ce || ce, ||
* gasiti se || ugasiti se, trauti || utrnuti
Ilden sloknet ce * Vatra se ugasila
slott -et, pl. 1) (kongens) ~k 4vor
Slottet i Oslo y ir Kraljevski dvor u Oslu
2) , * dvorac, zamak
de gamle engelske slott *
stari engleski dvorci
slovak -en (.), (.) ir Slovak
(ra.), Slovakinja (f.)
slovakisk -e A * slovaki
slovener -en, pl. -e (.), (.) -Ar
Slovenac (m.), Slovenka (f.)
Slovenia (geogr.) * Slovenija
slovensk -e A * slovenski
det slovenske sprket ir sloven
ski jezik
slu -e A , , , *
lukav, prepreden, prefrigan, p o d m u k a o
slu som en rev * prepreden
kao lisica
slubbert -en , ir klipan, mokljan
sludd -et * susnjeica
sludder -et/sludret , , , * lupetanje, glupost, budalatina,
besmislica
For noen sludder! ! ir Kojeta!
Sludder og vrvl! To cy ! -Ar To su besmislice!
1
sluk -en (fiskeredskap) , kr varalica
sluk" -et, pl. - k otvor od
odvodne cijevi
sluk|e -te V || kr gutati || progutad
Fisken hadde slukt kroken je
* Riba je progutala udicu
sluke maten ( ) ,
(na brzinu) progutad jelo, jesti halapljivo
Bilen sluker bensin * Auto guta
_benzin
~
* sluke med ynene * gutati oima
* sluke noe rtt , * primid zdravo za
gotovo, lakovjerno povjerovati u neto
slukhals -en , , *
izjelica, deronja, prodrljivac
slukk|e - slokke
slukret -e A , , -Ar kunjen, postiden, posraraljen
slum -men * sirotinjska etvrt
slump -en
1) (sammentreff) , Ar sluajnost, sluaj

slurt

Det var bare slump at vi mtte hverandre je

ce ir ista je siuajnost
da smo se sreli
gjore noe p slump
raditi neto naslijepo
2) (ubestemt
mengde)
en god slump penger ir lijepa
svota novaca
med en slump flaks ca * sa neto
sree
slump(e -etj-a V
slumpe i vei kr naslijepo zapoeti
Det slumper at ... ce ... * D o g a a se
da ...
Jeg slumpet p en god metode cao * Sluajno sam nabasao na
dobru metodu
slumre -etj-a V , * drijemati,
poivati'
slumrende flelser
osjeaji koji jo tinjaju
sluntr|e -etj-a V
sluntre unna * zabuavati
slurk -en -Ar gutljaj
ta seg en slurk av flasken
, * potegnuti gutljaj iz boce,
gucnuti iz boce
slurpje -etj-a || * srkad || posrkati
slurv -en , , , ,
* aljkavost, nehaj, nemar, nemarnost,
traljavost, prtljanje
slurv|e -etj-a V || ,
II Ar prtljati |j sprtljad
Han slurvet unna leksene p 10 minuter
je 10 -Ar Sprtljao je zadatke za
10 minuta
slurvet(e) A , , Ar aljkav, ne
m a r a n , traljav
Han er slurvete je * On je nemaran
slurvete arbeid / n o c a o Ar
aljkavo/traljavo urden posao
slus|e -enj-a ( ) * ustava (za
brodarenje)
slusk -en Ar fukara
slutning -en
1) (konklusjon) -A-zakljuak
.
en logisk slutning * Iogiki zakljuak
^-^^-^-Arkraj,zavretak,
konac
dramaets slutning / * kraj/
zavretak drame
3) (inngelse) , Ar zakljuenje, sklapanje
slutning av en avtale -Ar zakljuenje sporazuma
slutt -en , * kraj, zavretak, konac
fra begynnelse til slutt * od
poetka do kraja
rets slutt Ar kraj/konac godine
i slutten av uka Ar krajem
ovog tjedna

sluttattest

512

til slutt * na kraju/koncu

mot slutten av ikr pri kraju
f slutt p noe Hr okonati neto
ta slutt ce Hr svrsiti se
Tlmodigheten tok slutt je
Hr Strpljenju je doao kraj
Det er slutt med... je ca ... ...
Hr Gotovo je s ... Nema vie ...
Det var hun som gjorde slutt mellom dem je
je () Hr Ona je bila
ta koja je prekinula (vezu)
sluttattest -en o

Hr potvrda duini
trajanja radnog odnosa koju poslodavac izdaje zaposlenima po zavrsetku radnog odnosa
slutt|e -etf-a V
1) (trans.) (avslutte) || Hr
zavravati || zavriti
Han slutter skolen kl. 14 ca y
14 Hr Zavrava sa kolom u 14 sati
2) (intrans.) (ende) || , ce || ce, || * prestajati || prestati, zavravati se || zavrsiti
se, svravati || svriti
Det har sluttet regne je Hr Kia
je prestala
Han har sluttet je . ce Hr Prestao je puiti. Ostavio se
puenja
Han har sluttet hos oss Hr
Vie ne radi kod nas
Forestillingen slutter kl. 22 ce y 22 Hr Predstava se zavrava u 22 sala
Festen sluttet medfyrverkeri ce
Hr Proslava se zavrila vatrometom
3) (sitte stramt) ce, Hr zatvarati se, prilijegati
Vinduet slutter drlig ce HProzor se loe zatvara
Lokket slutter ikke til Hr
Poklopac ne pristaje
4) (i logikk) || Hr zakljuivati || zakljuiti
Av dette kan man slutte at ... ce
... Hr Iz ovoga se d zakljuiti da ...
5) (inng) || , ||
Hr sklapari sklopiti, zakljuivati za^.
kljuctfi
slutte fred Hr sklopiti mir
slutte vennskap med noen c Hr sklopiti prijateljstvo s nekim
slutte en kontrakt Hr sklopiti
ugovor
6) (elekt.) II Hr spajati || spojiti
slutte en stromkrets Hr
spojiti strujni krug
7) (samle)
slutte seg sammen ce || ce
udruiivati se || udruiti se
slutte seg til ce || ce,
ce || ce Hr pridruivati

slyfe

se II pridruiti se, prikljudvati se || prikljuiti se

slutte opp om noen ||
Hr podravati || podrati nekoga
sluttresultat -et Hr konaan rezultat
sluttscen|e -en Hr zavrna scena
sluttspill -et, pl. - , Hr zavrna. partija, zavrna utakmica
slyng|e -enf-a (kasteredskap) Hr praka
slyng|e 2 -etf-a V
1) (legge rundt) || ,
II Hr ovijati || oviti, obavijati || obaviti, svijati
II sviti
Hun slynget armene om hans hals je
H- Ovila mu je ruke oko vrata
Villvinen .slynget sine greiner rundt trestammen
je
Hr Divlja loza je ovijala svoje grne oko debla
2) (slenge) || , || H || hitnuti, ||
zavitlati
Han grep en stein og slynget den mot forflgerne
je u ra ! Hr Dograbio je kamen i zavillao ga prema
progoniocima
slyngel -en, pl. -gler
1) (kjeltring) , , ,
Hr hulja, propalica, nitkov, l o p u i a
2) (om ungdom) , , ra Hr huligan, besprizornik, bitanga
slyngplant|e -enf-a (bot.) Hr povijua
sier -et, pl. 1) Hr veo _
Hun gikk med sort slr je Hr
Nosila je crni veo
* ta sloret ce, ce y
Hr zarediti se u asnu sestru
2) (hos muslimske kvinner) Hr fereda
3) (poet.) , Hr veo, koprena
Tken l som et slr over fjorden je
Hr Magla je leala kao
l

'*

kopreaa nad fjordom..^

glemseleim-sf&^j^^^3^>a%"^[veo
zaborava
sls|e -te V, || , || Hr rasipati, || spiskati, tratiti || potratiti
slse med penger Hr rasipati
novac
slse bort lid Hr tratiti vrijeme
slser -en, pl. -e (.), (.) Hr
rasipnik (m.), rasipnica ()
slseri -et Hr rasipanje
-slv
-e A
1) Hr tup
en slv saks (.) Hr tupe skare (pl.)
2) , , Hr otupio, tup, obudovio
slve sanser Hr otupjela ula
gammel og slov Hr star i otupio
slyd -en (skolefag) Hr modeliranje
slyf|e' -enf-a
1) Hr masna
med slyfe i hret c y Hr s manom
u kosi
2) (slyfeslips) - Hr leptir-mana

slyfe

513

3) (mus.) * znak legata

slyfje -etJ-a V || , 11 * isputati || ispustiti, izostavljati
II izostaviti
Siste nummeret i konserten ble sloyfet
je * Posljednja toka koncerta je bila izostavljena
1
sl -en , * zasun, kraun
* stenge bak ls og sl ,
~ strpati onkraj brave, strpati
u bajbok
sl slo, sltt V
1) || , || * udarati II udariti, lupati || lupnuti
sl neven i bordet o
udariti akom o stol
* sl i bordet o ,
* tresnuti akom stol, zauzeti
odluan stav
sl p tromme y * udarati u
bubanj
sl takten * udarati takt
* sl pannen mot veggen o
lupati glavom o zid
* sl under beltestedet Hzadavati niske udarce
2) (et annet menneske) || , ||
, || / Hr
tui II istui, lupati || izlupati, mlatiti || izmlatiti/
namlatiti
Han slr sin kone - On tue enu
3) (beseire) || , || H || poraziti, ||
potud
Fienden er sltt je Hr Nepri
jatelj je poraen
sl en rekord Hr potui rekord
. 4) (gjore inntrykk p) || 2

3ettffi nieg at ... ... H Iznenauje me da ...

5) (om klokke) || Hr izbijati ||
izbiti
6) sl gress Hrkositi travu
7) (med subst.)
sl alarm Hr dii uzbunu
sl folge med noen c (
) H pridruiti se nekomu (na putu)
sl lag ce || ce H udruivati se II udruiti se
sl lens ce, ce,
H- pomokriti se, olakati se, obaviti
malu nudu
sl gnister ce || ce H- iskriti se
II zaiskriti se
* sl rotter ce Hr uvrijeiti se
sl sprekker || , || Hr || n a p u d ,
II napuknuti
sl leir || ce, || ce H- ||
ulogoriti se, || utaboriti se
sl mynt Hr kovati novac
sl noen til ridder y Hproizvesti nekoga u viteza
sl en sirkel * opisati krug

sl

sl med vingene ||
Hr lepetati || zalepetati krilima
8) sl seg ce || ce H- udarati se
II udariti se
sl seg for brystet ce y H- busati se
u prsa
sl seg los ce, ce H
raspistoljiti se, raspojasati se
* sl seg gjennom ce, ,
- probijati se, ivjeti od, ivotariti
od
sl seg gjennom en krise ce H
izvui se iz krize
sl seg til ro ce H- skrasiti se
sl seg ned ce H- nastaniti se
sl seg sammen ce H- udruiti se
Lsen slo seg vrang ce H- Brava
se zaglavila
Han har sltt seg p flaska ce Hr Odao
se piu
Kulden har sltt seg je Hr
Hladnoa je popustila
sl an
V (gjore lykke) , , (om vare) Hr uspjeti, upaliti, (om vare) imati
dobru produ
Stykket har sltt godt an je
* K o m a d je postigao lijep uspjeh
Det har sltt an je H- Upalilo je
2) sl an en tone p klaveret
Hr udariti ton na klaviru
* sl an en annen tone y Hr
udariti u drage ice
3) sl an med noen ce (
) H- prikljuciti se nekomu (na ulici)
sl av
1) sl av asken av en sigarett ca
H otresti pepeo s cigarete
2) sl av motoren H ugasiti m o t o r
3) sl av p prisen Hr dati popust
4) sl av en prat - malo p o priati
sl bort || (y ),
() - odbacivati || o d b a d t i (u
razgovoru), p r e d preko (neega)
sl noe bort i spok y
Hr u ali prei preko neega
sl etter
sl etter i et leksikon y ^
* potraziti u enciklopediji sl fast
1) , , ()
- uvrstiti, privrstiti, pribiti (avliraa)
2) (konstatere) , - konstatirati, utvrditi
3) (pvise) H- dokazati
sl i || Hr zabijati || zabiti
sl i en spiker Hr zabiti avao
sl igjennom
1) (om vte) || Hr || p r o m o d t i
2) (fig-) ce, ce Hr probiti
se, afirmirati se
sl ihjel || () H- ubijati || ubiti

sl

514

slss

d I) sklopid
(nekoga)
sl hendene sammen Ar sklopiti
* sl tiden ihjel / * utui vri
ruke
jeme
sl ned
en stol til sl sammen Ar
stolica na sklapanje
1) sl ned en pl (y ) Ar
zabiti balvan (u zemlju)
2) (forene) || Ar spajati || spojiti
sl sammen to rom y *
2) bli sltt ned p pen gate
spojid dvije sobe u jednu
* biti napadnut i isprebijan nasred ulice
De to kommunene er sltt sammen
cy * Dvije opine su spojene
3) sl ned paraplyen Ar sklo
sl til
piti kiobran
4) sl ned prisene Ar sniziti cijene
1) || -A- udarati || udarid
sl til av alle krefter *
5) (flS-) II , II ir || skriti, ||
udariti iz sve snage
uguiti
sl ned motstanden Ar skriti
2) y * p r e d u akciju
otpor
Politiet slo til kl. 14 je y sl ned en revolt Ar uguiti pojy y 14 Ar Policija je prela u akciju u 14 sati
bunu
3) (ved kjop) Ar
sl om
kupiti bez mnogo premiljanja
1) (forandre seg) ce || ce *
4) (g i oppfyllelse) ce * ostvariti se
mijenjati se || promijeniti se
Spdommen slo til ce *
Proroanstvo se ostvarilo
Varet har sltt om ce * Vrije
me se promijenilo
sl tilbake || Ar odbijati || odbiti
sl tilbake et angrep -Ar odbiti
2) sl om seg med noe ce Ar
napd
razbacivati se n e d m
sl om seg med penger ce
sl ut
Ar razbacivati se novcem
1) II Ar II izbiti
sl opp
sl ut tannen p noen Ar izbiti
nekome zub
1) sl opp paraplyen /
Ar rasklopiti/otvoriti kisobran"
* sl noe ut av hodet Ar
izbiti neto iz glave
2) sl opp teltet * p o d i d ator
3) sl opp plakater /
2) sl ut hret ,
Ar izlijepiti/izyjesiti plakate
Ar raspustiti kosu, rasplesti kosu
4) Saken ble sltt stort opp i alle avisene
sl ut armene pyxe Ar rairiti ruke
je Ar tampa je
sl ut med armene * razudarila stvar na velika zvona
mahivad rukama
5) sl opp en bok * rastvoriti
3) sl ut vannet / ( knjigu
) izliti/proliti vodu (iz posude)
6) sl et ord opp y *
4) sl ut i full blomst ce,
potraiti rije u rjeniku
ce -Ar rascvjetati se, rascvasti se
7) sl opp med noen ce , pa5) Hyere lnninger slr ut i hyere priser Bene
ce, Ar rastati se
Ar Vee plae
od nekoga, razii se, prekinuti hodanje s nekim
dovode do poveanja cijena
sl opp forlovelsen Ar raskinu6) ('i konkurranse) ,
ti zaruke
* porazid, izbacid iz igre
sl OVr
7) Jeg er helt sltt ut av varme je
1) sl over p en annen stasjon ir Vruina me je potpuno
( ) -A- promijeniti stanicu (na radiju)
smlavila
2) ~Hesren^sloover4~galopp y . -slbrok -en _ ( -
Ar K o n j je preao u galop
haljetak (za mukarce)
slende A , -Ar upadljiv, napadan
slpa
et slende bevis p / -Ar neobo1) || , || Ar udarati II udariti, lupad || lupnud
riv dokaz da/o
2) (med bryter) || , || Ar || upalislpetorn -en (bot.) (Primus spinosa) ,
d, (I ukljudd
-Ar trnjina, crni tra
3) (antyde) , Ar
slss sloss, slss V
dati naslutiti, dati razumjeti
1) (i slagsml) ce || ce * t u d se ||
p o t u d se
4) sl p trden (fam.) () Ar
nazvati (telcfonom)
slss med noen ce c -Ar t u d se s nekim
5) Han liker sl stort p ce
2) (kjempe) ce -Ar bori ti se
Ar Voli se pokazad na visokoj nozi
slss for fedrelandet ce -Ar
bori ti se za domovinu
sl sammen
slss for livet ce ir borid se za
1) (folde sammen) || Ar sklapa-

slssing

515

ivot
slssing -enj-a * tunjava
slsskamp -en , * tua, tunjava
sltt 1 -en (mus.) ,
* norveki narodni napjev, narodna muzika za ples
sltt -en (hoyonn) * kosidba
slttonn -a , *
doba kosidbenih radova, kosidba
smadr|e -etj-a V
1) II , II , || * ||
smrskati, || zdrobiti, || smryiti
2) (fg-J II * II skriti
smak -en
1) (smakssans) , * okus, ulo
okusa
2) (smakskvalitet) , * okus, tek
f en smak av maten k kunuti jelo
uten smak * bljutav
sette smak p noe ||
, * zainjavati ||
zainiti, poboljati tek neemu
* f smak p noe kr dobiti
tek za neim
*Han harftt smaken p restaurant livet
ce k Omilio mu je restoranski
ivot
3) (estetisk sans) * ukus
Det faller ikke i min smak To no
k To nije po morn ukusu
med smak , c * ukusno, s ukusom
Det har med smak og behag gjore To je
* To je pitanje ukusa
*Om smak og behag skal man ikke diskutere O
ce * O ukusima se ne
raspravlja
smakje -te V
2

1) (ha smak) () * imati (kakav)

okus/tek
Det smaker bittert To . To je r o p Ko * To ima gdrak okus. To je gorko
smake av noe ,
* imati okus neega, podsjeati na neto
Det smaker litt av lok To
* To ima malo okus na luk
Det smaker av juks (fig.) To
* To mirie na prijevaru
2) (smakskvalitet) / * biti
ukusan/neukusan
Matensmaker-godt^-^ycrlt JIo~~j~
ukusno
Maten smakte drlig je *
Jelo je bilo neukusno
3) ( falle i smak) * prijati
Smakte frokosten? Je ? *
Je li ti prijao doruak?
Det skulle smake med et glass ol
* Prijala bi aa piva
4) (spise el. drikke litt av) , , * kulati, probati, okusiti
Smak! ! ! * Probaj! Kuaj! Okusi!
d smake p noe * probati/kuati
neto
-

smart

Kokken smakte p maten je

* K u h a r je probao/kuao jelo
5) smake til maten () ||
k zainja(va)ti || zainiti jelo
til slutt smaker du det til med salt og pepper
* kraju zaini solju i p a p r o m
smakfull -fullt, -e A * u k u s a n
smakfull innredning av leiligheten
* ukusno uredenje stana
smakk INT * cmok
smakls -t, -e A
1) (om mat) , ,
blju
tav, neukusan, bezukusan
2) (som viser drlig smak) * neukusan
en smakls bemerkning kr neukusna primjedba
smakssak -en / kr pitanje/stvar
ukusa
Det er en smakssak To je / *
To je pitanje/stvar ukusa
smakssans -en * ulo okusa
smal -t, -e A
1) , * uzak, uzan
en smal trapp kr usko stubite
en smal vei * uzak put
et smalt ansikt / ir usko/uzano lice
2) (knapp) , ir oskudan, mrav
sette p smal kost >
* pripisati smanjenu ishranu
3) (enkelt) , , * lak, lagan,
jednostavan
*Det er en smal sak for ham To je ja
To je za njega igrarija
smalfilm -en k uskomilimetarski film
smalhans -en , * oskudica; kuburenje
Nr hosten slo feil, ble det smalhans
, ce * K a d bi urod podbacio,
kuburilo se
smaui|e -etj-a V ce || ce k suavati
se II suziti se
Veien smalnet (av/inn) ved'broen ce
* P u t se suavao kod mosta
smalsporet -e A * uskotraan
smalsporet jernbane * uskotrana pruga
smaragd -en kr smaragd
"
smart -e A '
1) (lur) , , e ,
, , , * lukay, p a m e t a n , koji se zna snai, vjet, spretan,
snalaljiv, p r o m u u r a n
en smart forretningsmann
* spretan poslovni ovjek
de som er smarte ( ), * oni koji znaju za se (u
ivotu), oni koji su vjeti
en smart reklame
vjeta reklama
2) (elegant) * elegantan
en smart kjole ir elegantna
haljina

smarting

516

smarting -en , , ,
, Hr Iukavac, denjak, dovitljivac, snalaTjivac, snalaljivko
smask INT * cmok
smask|e -etf-a V
1) (smatte) * mljackati
Han smasket mens han spiste je
* Mljackao je pri jelu
2) (kysse) (fam.) ce cmokati se
smatrje -et/-a V
1) (om automatvpen) Hr tektati
2) (om musikkinstrument) Hr tretati
smatt INT Ar mljac
smatt|e -etj-a V
1) || Ar mljackati || mljacnuti
Han smatter nr lian spiser Hr
Mljacka kad jede
2) smalte p pipen / * pukati lulu/lulom
3) smatte p hesten
( ) Hr dati konju znak za polazak
(puckanjem jezika)
smed -en Hr kova
* Enhver er sin egen lykkes smed je
Ar Svatko je kova svoje sree
smededikt -et , Ar rugalica, satirika pjesma
smekk 1 -en (bukse-) , , (
) Ar slie, raspor, razrez (na
hlaama)
smekk 2 -enj-et (lite smell) Ar u d a r a c
* sl to fluer i en smekk .
Ar jednim hicem dva zeca, jednim udarcem
dvije muhe
3
smekk
ADV
smekk full -Ar d u p k o m p u n
smekk|e' -enj-a
1) (barne-) Hr oprnjak, djeji podbrada
2) (flue-) Hr palica za
ubijanje muha
2
smekkje -etj-a V
1) smekke igjen dra Hr zalupiti
vrata
2) Lsen smekket igjen ce
Hr Brava se kljocnuvi zatvorila
Dra smekket igjen cy ce
Hr Vrata su se kljocnuvi zatvorila
3LcLsmekke med tungen Hr puckati jezikom
smekkfull -/, -e A Hr d u p k o m p u n
smekkls -en - ( ) Hr patentna b r a v a ^ a t e n t - b r a v a (za
automatsko zatvaranje vrata)
smell' -en (fam.) Hr udarac
Bilen fikk en smell i siden cy / Hr Kola su lupnuta/bubnuta postrani
2
smell -et
4) (med dor) () Hr tresak (vratima)
2) (eksplosjon) () Hr prasak
(eksplozije)
. .
3) (skudd) (), () Hr
pucanj (oruja), odjek (pucnja)

smertefri

smelle' smalt, smelt V || , , II ce, || Hr

odjekivati || odjeknuti, eksplodirati, || zalupiti se,
lupati I) lupnuti
Et skudd smalt je Hr Odjeknuo
je pucanj
Det smalt ce Hr Cula se eksplozija
Dren smalt igjen cy ce ca Hr Vrata su se s treskom zalupila
2
smel|le -te V
1) II , || Hr lupati || lupiti,
II zalupiti
smelle boken sammen Hr zalupiti
knjigu
smelle med dora () Hr (za)lupiti
vratima
smelle igjen dra Hr zalupiti vrata
* skjelle og smelle Hr psovati
i bjesnjeti
2) II , II Ar || opaliti, || zviznuti
smelle med pisken Hr zviznuti
biem
^ ..
smelle til noen (fam.) ^
Hr zviznuti nekoga, opaliti nekoga
smellvakker -t, -vakre A (fam.) Hr prekrasan
en smellvakker jente Hr prekrasna djevojka
smelt|e -etj-a V
1) (intr.) ce, ce || ce,
ce || - Hr topiti se, otapati
se II otopiti se, rastapati se || rastopiti se
Snoen smelter om vren ce y
Hr Snijeg se topi u proljee
Kakene formelig smeltet p tungen cy ce
Hr Kolai su se
doslovce rastapali na jeziku
2) (trans.) , || , II Hr topiti, otapati || otopiti, rastapa
ti (I rastopiti
Solen smeltet snen je Hr Sunce je otopilo snijeg
smeltet smr Hr rastopljeni
maslac
3) (om metall) || Hr taliti ||
rastaliti
smelte jern Hr taliti eljezo
smelte om _ -- pretapati-
pretopiti
Skrapjern smeltes om ce Hr
Staro eljezo se pretapa
smelte sammen kobber og sink
Hr stapati bakr i cink
smeltepunkt -et, pl. - Hr talite
smelteverk -et, pl. - Hr talionica, topionica
smergel -en (mineral) Hr smiraksmergelpapir -el - Hr smirgl-papir
smert|e -en Hr bol
lindre smerten Hr ublaiti bol
smertefri -tt, -e A
1) Pasienten er smertefri
Hr Pacijent nema vie bolove

smertefull

517

2) * bezbolan
smertefri boring * bezbolno
buenje
smertefull -t, -e A * bolan
smertelig -e A (fig.) * bolan .
et smertelig tap * bolan gubitak
en smertelig erindring -k bolno
sjeanje
smertestillende A * koji
ublaava bolove
smertestillende middel
* sredstvo za ublaavanje bolova
smette smatt, smettet V || , || *
II mugnuti, II kliznuti
Han smatt usett forbi vinduet je * mugnuo je neopaeno
pored prozora
smette unna || , || * || kliznuti, ||
umad
smi -dde V || * kovati || skovati
smi hestesko k kovati potkove
*a smi renker * kovati intrige
*Man m smi mens jernet er varmt ce
je * eljezo se kuje dok je vrue
smidig -e A , , , , , * gibak, savitljiv, mek, podatan, prilagodljiv, elastian
smidig som en katt ~k gibak kao
maka
et smidig materiale kr
materijal lak za o b r a d u
smidig lar , * meka
koa, podatna koa (za obradu)
en smidig ordning
,
* prilagodljivo rje
senje, rjeenje prihvatljivo za sve
smi|e -a kr kovanica
smiger -en * laskanje
smigr|e -etj-a V || -Ar laskati ||
polaskati
Din oppmerksomhet smigrer meg
* Laska mi tvoja panja
fole seg smigret ce kr osjeati se polaskanim
smigrende A * laskav
smigrer -en, pl. -e (.), (.) -Ar
laskavac (m.), laskavica (f.)
smijern -et * kovano eljezo
smil -et, pl. - . , -Ar osmijeh,
smijeak
- - ~
Det lekte et smil om hans lepper Ha je
* Na usnama mu je igrao sraijeak
et skjevt smil / kr kiseo
osmijeh/smijeak
smil|e -te ce || ce, ce II ce, ce * smijeid se
II nasmijeiti se, osmjehivati se || osmjehnuti se,
smjeskati se
smile gtefullt ce * tajanstveno se smijesiti
Lykken smilte til ham ce /
* Srea mu se nasmijeila/osmjehnula
smile til noen ce ,

smug

ce * nasmijeiti se nekome, osmjehnuti se

nekome
smilebnd -et
dra p smilebndet ce * nasmijeiti*
se
smilende A kr nasmijan
Hun var alltid smilende og glad je * Bila je uvijek nasmijana i vesela
smilehull -et, pl. - ( ) * jamica (na
obrazu)
1
sminkfe -enj-a * sminka, pomada
2
smink|e -etj-a V || k minkati II naminkati
sminke seg ce || ce *
minkati se || naminkati se
sminkr -en () kr sminker (zanimanje)
sminks|e -enj-a () * minkerica (zanimanje)
smiskfe -etj-a V ce, ce, ce * ulizivati se, ulagivati se, dodvoravati
se
smiske for noen ce k ulizivati
se nekome
1
smittje -en * zaraza
overfore smitte * prenositi
zarazu
2
smitt|e -etj-a V || , || -Ar ||
zaraziti, || prenijeti bolest
Hun ble smittet av sin bror jy je .
ce * Brat ju je zarazio. Zarazila se od brata
bli smittet av en sykdom * oboljeti od neke bolesti
Han ble smittet av tyfus je -Ar
Obolio je od tifusa
smitte av
1) (om farge) * putati boju
Denne genseren smitter av
kr Ovaj demper puta boju
2) (spre seg) || (), ce (I ce -* prelaziti || prei na
(drage), prenositi se || prenijeti se na
Hans latter smittet av p de andre ce
* Njegov smijeh se prenio na
ostale
smittebrer -en, pl. -e
1) (om menneske) * kliconoa
2^^^T^npeHOCHHK3apa3eJk-prenosnik-zarazesmittekild|e -en * iz\'or zaraze
smittsom -t, -me A * zarazan
smog [smggl -en k smog
smoking -en * smoking
smokk -en

. . t
1) (tte-) ( > )
* dudica ( boici za hranjenje beba), duda
2) (finger-) > -Ar gumeni naprnjak
smug -et, pl. - ,
* uzana ulica, tijesan prolaz izmedu kua
smug 2 S
i smug , , * potajice,
1

smugle

518

kriom, kradomice
Han royker i smug Hr On kriom
pui
smugl|e -etj-a V
1) (organisert) || Hr krijumariti || prokrijumariti
2) (ta med ulovlig) || * vercati || provercati
Han smuglet en /laske whisky gjennom tollen je * Provercao je kroz carinu jednu bocu viskija
3) (sende ubemerket) / , II * kriom/kradom proturiti, doturati || doturiti
Fangen fikk smuglet en beskjed ut av fengselet je
* Zatvorenik je iz taranice uspio proturiti poruku
smugler -en, pl. -e * krijumar
smuglergods -et * krijumarena
roba
smuglertrafikk -en Hr krijumcarenje
smugling -enf-a Hr krijumcarenje
smul
-e A
smul sjo , Hr mirno more, bonaca
smult farvann , Hr
mirno more, m i m a plovidba
smuldr|e -etf-a V
1) (opplse seg) ce || ce Hraspadati se || raspasti se
Trerester rtner og smuldrer bort
ce Hr Ostaci drvea trule i raspadaju se
2) (knuse i smdeler) || *
mrviti I) razmrviti
smuldre jorden Hr razmrviti
zemlju
smul|e' -en ( .) * mrvica (kruha i
sl.)
*hver smitt og smule Hr do
posljednje mrvice
* Smuler er ogs brod je H I para
je novac. Svaka sitnica dobro dode
2
smul|e -etf-af-te V || /
H mrviti II razmrviti/izmrviti
smule opp brdet H- razmrviti
kruh
Brdet smuler seg ce H K r u h se mrvi
smult -en - sviniska_mast
steke i smult / - priti/
pei na masti
smuss -et Hr prljavtina
* kaste smuss p noen ce ra Hr bacati se blatom na nekoga
smussblad -et.pl. -l-er H opsceni magazin
smusslitteratur - Hr opscena literatura
smutt S
kaste smutt ( no
) - bacati abice (igra kamenom
po povrini vode)
smutthull -et, pl. - , H- nipa, skrovite
Reven har mange smutthull

smrye

Lisica ima mnogo skrovita

et smutthull i loven y Hr rupa u zakonu
smyge smogfsmaug, smget V
smyge seg ce Hr uljati se
Tigeren smg seg gjennom gresset ce
H Tigar se uljao kroz travu
smyge seg inn gjennom en pning ce
* uuljati se kroz otvor
smykkle -et, pl. -er Hr komad nakita
smykker , H nakit, biuterija
smyklc|e -etf-a V || / H
kititi (I nakititi/okititi
* smykke seg med lnte fjr ce
Hr kititi se tudim perjem
smykkeskrin -et, pl. - Hr kutija za
nakit
smer -et , , * maslac
*smr p flesk ,
, - suvino ponavljanje, nepotrebno gomilanje rijei, pretjerivanje
Jomen sa jeg smr! E, ! ()
! (ironino) Moe si misliti! K a k o da ne!
Rolig bilferie! Jomen sa jeg smr!
c ! ! : Miran godinji
o d m o r s kolima! Moe si misliti!
*Han ser ut som om han har solgt smor og ingen
penger ftt cy
Hr Izgleda kao da su mu potonule sve lade
1

smrbrd -et, pl. - () Hr (otvoreni)

sendvi
smre smurte, smurt V
1) || Hr mazati || namazati
smre smor p brdet /
Hr namazati maslac na kruh
* smre tykt p || ,
II , || - cifrati ||
nacifrati, priati || napriati, pretjerivati || pretjerati
* smre sammen en artikkel nadrljati lanak
* smre sammen et maleri H
nadrljati sliku
smre seg inn med krem ce H
namazati se krem om
* smre seg med tlmodighet ce H strpiti
se
2) (tekn.) || Hr podmazivati (I podmazati
smre skiene / Hr pod_ mazivati skije
smre en aksel H- podmazati"
osovinu
* smre noen , Hr podmazati nekoga, podmititi nekoga
*Det gr som smurt no Hr Ide kao
po loju
smreri -el , Hr mazarija, loa
slika
smring -enf-a
1) (bestikkelser) (.), Hr podmazivanje (fig.), podmiivanje
2) (smurning) *
sredstvo za podmazivanje skija
smry|e -et (y ) H

sm

519

grudica maslaca (u tanjuru kale)

*Han har havnet midt i smryet je
y * Upala mu je sjekira u med
sm (flertall av Uten) A , , *
mali, sitni, maleni
bde sm og store , ,
* i mali i veliki, svi, sve ivo
skjre kjttet i sm biter
* izrezati meso na sitne komadie
til langt ut i de sm timer y * d o u
sitne sate
Han hadde sm tanker om sine evner
*
Nije imao visoko miljenje o svojim sposobnostima
sm -tt A
1) Han driver i det sm ~k Posluje
naraalo
selge i smtt * prodavati na
malo
Vi var tredve stykker med stort og smtt
je * Bilo nas
je trideset to malih to velikih
Det er smtt stell med fornuften der i grden Ty
* Tu nema pameti
2) (som adv.)
pomalo
*
Jeg begynner s smtt forst
* Pomalo poinjem shvaati
smtt om senn ~k malo p o m a l o
smbarn pl. , , - maliani, mala djeca, djeica
smborger -en, pl. -e * malograanin
smborgerlighet -en
malograautina
smbruk -et, pl. - * malo
seosko gospodarstvo/gazdinstvo
smbruker -en, pl. -e , * sitni poljoprivrednik, vlasnik mlog seoskog gospodarstva
smby -en * gradi
smen (best.) , * malia, mali
Hvor gammel er du, smen? je ,
? -k Koliko ti je godina, mali?
smfe -et, pl. - * sitna stoka
smgutt -en
1) (liten gutt) , , (.) *
djeak, deko, malian, (fam.) klinac
2) (ubetydelig person) * mala riba
smhost|e -etj-a V || /
* kaljucati || zakaljucati/kaljucnufi

:
"
smindustri -en * sitna industrija
smjent|e -enj-a kr djevojica,-curica
smkaker pl. * kolaii
smle -lo, -ledd V ce kr smijuckati se,
smijuljiti se
smlig -e A
1) (trangsynt) , , *
uskogrudan, triav, skuen
ta smlige hensyn kr biti
uskih pogleda
smlig misunnelse * uskogrudna zavist
2) (gjerrig) * krt
1

snakk

smpen -/, -e A , * ljepukast,

zgodan
smpenger pl. , , (.)
sitni, (fig.) mala para
smpirk -et * cjepidlaenje
smprat|e -etj-a V
1) (smsnakke) || kr askati
II proaskati
2) (om forstyrrende snakk) ( ce) * brbljati (i doaptavati se)
elever som smprater (
) * uenici koji brbljaju (na nastavi)
smredd -e A
vare smredd for noen ce *
pribojavati se nekoga
smrolling -en , , k malia,
vro, klinac
smskol|e -en *
tri prva razreda osnovne kole
smskrift -et, pl. -j-er , , kratka publikacija, knjiica, sveska
smsnakk|e -etj-a V || * askati
II proaskati
smsparer -en, pl. -e kr sitni tedia
smsted -et, pl. - , , *
mjestance, malo mjesto, naselje
smstykker pl.
1) knuse noe i smstykker y na k razbiti neto u paramparcad
2) (mus.) , *
kratke kompozicije, minijature
smting -en. pl. - , , (.) ,
* sitnica, malenkost, (fig.) trica, triarija
smtteri -et, pl. -er , *
malenkost, nevana stvar
*Det er ikke noe smtteri To
* To nije maji kaalj
snabel -en, pl. -bier (zool.)
surla
snackbar [snkk-] -en - * snek-bar
snadd\e--enj-a , k kratka lula,
lulica
snakk -enj-et
1) , kr govor, razgovor
gi seg i snakk med noen / ca kr poeti/zapodjenuti razgovor s
nekim
trekke ut tiden med lost snakk
kr odugovlaiti praznom orionL
~Nr~a't er snakk om penger... je o
... * Kad je rije o novcu ...
2) (rykte) (.), * prie (pl.),
brbljarija
Det er bare snakk! To je ! To cy
! * To je samo trac! To su samo prie!
3) (smprat) kr prianje
Snakken gikk ce, ce *
prialo se, razvila se pria
oppholde noen med snakk
* zadravati nekoga prianjem
4) snikksnakk , ,
* triee i kuine, kojetarija, bezveznost
Det er bare noe snikksnakk To cy

snakke

520

* To su samo gluposti
snakk|e -etj-a V
1) Hr govori ti
Barnet har ikke lrt snakke enn
* Dijete jo nauilo govo
ri ti
snakke i munnen p hverandre
) y , * upadati (jedno drugome) u rije, govoriti istovremeno/
istodobno
2) snakkes ved Hr razgovarati
Vi snakkes i morgen * Razgovarat emo sutra
snakke seg varm om noe ce
Hr zagrijati se za neto
snakke til fordel for noe y Hr govoriti u prilog neemu
snakke om o , o
Hr govoriti o neemu. priati o neemu
snakke pent om noen o
* lijepo govoriti o nekome
Snakk om regnvr! ! ! Hr Kakva kia! Kakva kiurinai
For ikke snakke om ... A ...
* A da i ne govorimo o ...
snakke forbi hverandre ce (y )
Hr ne razumjeti se (u razgovoru)
De snakket hele tiden forbi hverandre je TO
* Bio je to itavo
vrijeme razgovor gluhih
snakke ut , (
) otvoreno rei, otvoreno kazati (svoje
miljenje)
snakkesalig -e A . ,
* govorljiv, brbljav, razgovorljiv, blagoglagoljiv
en snakkesalig person
,
,
, Hr priaiica, prialo,
brbljavac, brbljavka
snapp|e -etj-a V
1) (gripe) II , || k || zgrabiti, f|cepati
-2) snappe opp || * || nauti
snaps -en * aica rakije
snar -t, -e A , * brz. hitar
Vr snar! ! ! ce! Hr Pouri!
uri! Pouri se!
N gjelder det vre snar! f !
* Sad treba biti hitar!
Man- skaUkke vre s snar til dmme andre He
ca .
, Hr Ne treba toliko uriti s
osudom drugih. Triput mjeri, jednom sijeci
* Bedre fore var enn etter snar
Bolje sprijeiti nego lijeiti
snar|e -enj-a , Hr zamka. klopka, stupica
fange et dyr i snare y
Hr uloviti ivotinju u zamku
sette ut snare Hr postaviti
zamku
bli fanget i sin egen snare y
, ce y Hr pasti u
vlastitu klopku, uhvatiti se u vlastitu zamku

snei

snarkjep -et, pl. - , Hr samoposluivanje, samoposluga

snarlig -e A , , Hr skor, brz, hitar
et snarlig svar Hr skori odgovor
Jeg imteser Deres snarlige svar
Oekujem Va skori odgovor
snarlig tiltredelse y
Hr stupanje na posao u kratkom roku
snarrdig -e A , , Hr
snalaljiv', domiljat, dosjetljiv
vise en snarrdig opptreden Hr pokazati domiljatost
snart AD V
1) , Hr brzo, uskoro
Kom snart tilbake! ce ! Hr Brzo se vrati!
Jeg kommer snart Hr Brzo u doi
s snart som mulig npe Hr to prije
2) (av og til) () Hr katkad(a)
Han sier snart det ene og snart det andre
, Hr Cas kae jedno, as drugo
snarvei -en=snarveg , Hr preac,
preica, krai put, prijeki put
De tok en snarvei til skolen cy
Hr Preicom su skratili put do skole
Det finnes ingen snarvei til fred
Hr N e m a kratka p u t a do mira
snau -t, -e A
1) (naken, bar) r o , Hr gol, ogolio
2) (kortklippet) Hr kratko oian
Han klippet seg hell snau ce Hr
Oiao se do glave
3) (knapt) Hr oskudan
Det begynte bli snaut med mat ce y Hr Poelo se oskudijevati u hrani
4) (tid) Hr nepun
om en snau time Hr za nepun sat
om en snau mned ,
Hr za nepunih mjesec
d a n a , za neto manje od mjesec dana
5) Han forstr snaut nok hva du sier
Hr Jedva razumije to govoris
6) i snaueste laget , *
na granici, jedva dovoljno
Buksene var i snaueste laget cy
Hr Hlae su bile malo krae
snaufjell -et Hr planinska golet
snauhogg|e -etj-a V () Hr pot
p u n o posjei (umu)
snauklippe -te V 10-43-- Hr oiati do glave, oiati dogola
snegl {sneil] -en=snil|e -en Hr pu
sneglefart [sneile-] -en , brzinom pua, puevim korakom
sneglehus [sneile-] -et, pl. - Hr pueva
kuica
snei -enj-a
1) (avskret skive) Hr krika, ploka
2) p snei , , , , Hr ukoso, nakoso, poprijeko, nakrivo
med hatten p snei ca /
Hr s nakrivljenim eirom
3) (beruset) * vre p snei ,
, Hr biti pod gasom,

snekker

521

biti pripit, biti podnapit, biti nakresan

snekker -en, pl. - Hr stolar
snekkerverksted -et * stolarsfca radionica, stolarija
snekr|e -etj-a V * raditi stolariju
snell|e -enj-a
1) (trdsnelle) * kalem za konac
2) (p fiskestang) () ( ) kalem, namot (na pecakom tapu)
3) sneller pl. (bot.) (Equisetaceae) ,
Hr preslice
4) (fam.) , -A djevojica,
curica, riba
snerk -en , , , Hr skorup, kajmak, pokoica, opna na
k u h a n o m mlijeku
snes -et, pl. - () * dvadeset
komada (neega)
snev -en , , ()
Ar blag nagovjetaj, daak, traak (neega)
en snev av influensa * blagi
simptom gripe
en snev av misunnelse ~k traak
zavisti
Det ligger en snev av sno i lufta ce
. Ar U zraku se
osjea miris snijega. Mirie na snijeg
snever
snevre A Hr uzak
sette en snever grense
Ar postaviti uske granice
Dette er kjent bare i en snever krets O B O ce
y * Ovo se zna samo u uskom
krugu
l" snever forstand y Ar u uem smislu
sneversynt -e A , -Ar uskogrud a n , ogranien
sniffje -etj-a V y , ce * udisati (drogu), drogirati se udisanjem
sniffer -en, pl. -e ce * onaj koji se drogira udisanjem
snike sne(i)k, sneket V ce, Ar
uljati se, njukati
Han gr og sniker rundt huset ce
Ar ulja se oko kue
snike seg ut ce * iuljati se
snike seg inn ce Ar uuljati se
Det hadde sneket seg inn en feil ce
* Potkrala n a m se greka
snike seg vekk ce -A- oduljati se
snike seg mii~p noen ce Hr
priuljati se nekome
d snike seg til gjore noe
Ar raditi neto kriom
snike seg fra gjore noe ce Hr
izvui se iz neega
snike i koen y , . <
* upadati u red, biti padobranac
snikmord -et, pl. - -Ar ubojstvo iz
zasjede
snikmorder -en, pl. -e -Ar ubojica iz
zasjede
snikmyrd|e -etj-a V ,
-Ar ubiti iz zasjede. muki ubiti

snor

snile -* snegl
snill snilt, -e A , -Ar dobar, Ijubazan,
ljubezan
vre snill mot noen ,
Ar biti Ijubazan prema
nekome, biti Ijubazan s nekim
S snilt av Dem! Bae! k Ba
ljubazno od Vas!
Var s snill! ! ! ! !
* Budi tako d o b a r ! Budite tako dobri! Budi tako
Ijubazan! Budite tako ljubazni!
*Han er snill som dagen er lang je
-A- D o b a r je k a o kruh
snipp -en
1) -Ar ovratnik
2) snippen av et torkle yrao * ugao
maramice
1
sno -enj-a , -A- otar vjetar, hladan vjetar
sno -dde
1) * okretati
sno noen rundt lillefingeren
-Ar okretati nekoga oko malog prsta
2) sno seg ce, ce,
ce, ce Hr savijati se, uvijati se, izvijati
se, previjati se
Han snodde seg som en l ce
A- Izvijao se k a o jegulja
Veien snodde seg gjennom skogen je
. je -Ar Put je
vijugao kroz umu. Put je krivudao umom
*Han vet sno seg ce -Ar On
se zna probijati "
snobb -en Ar snob
snobberi -et Ar snobizam
snobbet(e) -e A Ar snobovski
Han er snobbet ce ,
ce -Ar Ponasa se snobovski, Ponaa se kao
snob
snodig -e A Hr udan
Det var et snodig pfunn je cao Ar Bila je to udna zamisao
en snodig person k udna osoba
Han oppforte seg snodig ce kr
u d n o se ponaao
snok -en (Colubridae) (zool.) k bjelouika
snok|e -etj-aj-te V , kr
njukati^_svjm^_zabadati nos
snop -et , -Ar slatkii," slastice,
poslastice
snop|e -te V k jesti slatkie
snor -enf-a
1) (gardin-) , Hr uzica, paga, konop, konopac
2) (kles-) > k o n o p za
susenje rublja
henge klar p snoren
ce Hr objesiti rublje na k o n o p da se sui
3) mlsnor ( ) Hr trka
na eilju (trkalita)
4) som perler p en snor Hr kao
niz bisera
2

snorke

522

snork|e -etf-a V || * hrkati || zahrkati

snorrett -e A ,
* posve ra van, ravan kao zategnut k o n o p
snu -dde V
1) (trans.) || * okretati || okrenuti
snu seg ce || ce * okretati se
II okrenuti se
snu ryggen til noen *
okrenuti nekome leda
snu opp ned p noe
* preokrenuti neto naglavce
* snu p skillingen , o * prevrtati svaki dinar,
brinuti o svakom dinaru
snu stemningen > * pro
mijeniti raspoloenje
2) (intrans.) ce || ce
Trikken snur p endeholdeplassen ce ir Tramvaj se okree
-na posljednjoj stanici
Vinden snudde je . Be ce * Vjetar je promjenio pravac. Vje
tar se okrenuo
snubl|e -etf-a V || , ce
II / ce * posrtati || posrnud,
spodcati se || spotai se/spotaknuti se
snu|e -en * hunjavica, kihavica
snufs| -etf-a V || * mrcati ||
mrcnuti
Han snufset og grt je *
mrcao je i p l a k a o .
snurp|e -etf-a V
1) (snare sanmxen) || ir krpati ||
zakrpati
Han snurpet sammen hullet i strmpen je
* Zakrpao je rupu na arapi
2) (med not) * ribariti
Forrige natt ble det snurpet mye sild
je * Prole je
noi ulovljeno mreom mnogo haringa
snurrje -etf-a V
1) (trans.) , -k vrtjeti, okretati
snurre rimdt p noe * okretati
neto
2) (g rundt) (intr.) ce, ce *
vrtjeti se, okretati se
'Karuseiremsnarrerrundt--^/1^_|
ljak se vrti
snurrebass -en , -k zvrk
snus -en * burmut, duhan za umrkavanje
ta snus || ir umrkavati II mrkati burmut
snus|e -te V
1) (lukte) , * njuiti, njukati
2) (fig) snuse opp || , II ir njuiti || nanjuiti, eprkati ||
iceprkati
3) (bruke snus) ir umrkavati burmut
snusfornuft -en
1) (om voksne) *

snklokke

malogradansko razmiljanje
2) (om barn) * starmalo
razmiljanje
snusfornuftig -e A ir toboe pametan
snushan|e -en * njukalo
snut I e -enf-a
1) (dyre-) , ir njuka, gubica
*Festen koster kr. 300 pr. snute 300
no * Zabava kota/stoji 300 kruna
po glavi
2) (sko-) * vrh cipele
snylt|e -etf-a V
1) (biol.) * ivjeti kao
nametnik/parazit
2) (fis-) , , / ir ivjeti na tud
raun, ivjeti k a o gotovan, ivjeti gotovanski/
mukte
snylter -en, pl. -e
1) (biol.) -k parazit
2) (fis) , , , ,

*
gotovan,
parazit,
nametnik,
mukta .
snyte snyttefsnt, snytt V
1) snyte noen for noe || ( ), || (
),
varati || prevariti
(nekoga za neto), podvaljivati || podvaliti (nekome
neto), dobiti na prijevaru
Du er blitt snytt * Prevaren si
2) snyte seg ce || ce,
II * imrkivati se || imrknuti se, brisati || obrisati n o s
sn -en kr snijeg
Det er kommet sno i natt je k
Noas je p a o snijeg
Alle veiene er tilfoket av sn je
. cy ()
Sni
jeg je zameo sve putove. Svi su putovi zameteni
(smjegom)
Hvem tenker p snoen som falt i fjor? Ko
? * T k o
misli na lanjski snijeg? Briga me za lanjski snijeg
sn -dde V () * padati (snijeg), snijeiti
Det snor * Pada snijeg, Snijei
sno inne ,
* biti zameten snijegom, biti zamcten u
. Snijegu
snball -en ()
(snjena) gruda
kaste snball ce kr grudati se
snblind
-e A *
zaslijepljen od snjene bjeline
snfnugg -et, pl. - , * pahuljica,
pahulja
snfonn -enf-a , ,

snjeni nanos, snjeni smet, snjeni zapuh

sngg sngt, -e A , * brz, hitar
snhvit -/, -e , snjenobijel,
bijel kao snijeg
Snhvit og de sju dvergene * Snjeguljica i sedam patuljaka
snklokk]e -af-en (bot.) (Galantus nivalis)

snmann

523

* visibaba
snmann -en, pl. -menn * snjegovi
snmk|e -en/-a * lopata
za icenje snijega
snmking -enj-a * icenje snijega
snplog -en * ralica za snijeg
snras -et, pl. - , () * lavina,
(snjeni) usov
snr|e -et, pl. -r
1) (fiskesnre) , , kr
povraz, tunja, ribarska uzica
* f snaret i bnn (fam.) ycnexa * imati
uspjeha
snr|e -te V
1) (binde) snre igjen * vezati
vrpcom
snre skoene || , , || * zavezivati II zavezati cipele, nirati || zanirati cipele
2) snre seg sammen ce || ce *
stezati se || stegnuti se
Hjertet mitt snrte seg sammen av skrekk
ce * Steglo mi se srce od uasa
Nettet snrte seg sammen om dem ce
OKO ic Stee se obru o k o njih
snrr -etj-a (.), (.) * bale (pl.), sline
(pl.)
snstorm -en , * meava, vijavica
snl -t, -e A
1) (rar) * udan
2) (hyggelig) (reg.) , ic ugodn,
prijatan
soda -en
1) * soda
whisky med soda ca ic viski sa
sodom
2) kaustisk soda ic kaustina soda
sofa -en * sofa
sogn -et, pl. - * upa, ckrvena opina
sogneprest -en * upnik
sokk -en , , coKHima ic kratka
arapa, sokna, soknica
sokkel -en, pl. sokler , * postolje,
podnoje
sokn -* sogn
sokneprest -> sogneprest
sokn|e -etj-a V y
traiti neto potopljeno u vodi
sol -enj-a * sunce
-ligge-i- /----GyHiry -*-leati n a s u n c u
Sola gr ned kr Sunce zalazi, Sunce
zapada
Sola str opp * Sunce izlazi
st opp med sola || ca
-k ustati II ustajati sa suncem
*etter sol kommer regn
poslije kie dolazi sunce
*Ingen kjenner dagen fr sola gr ned He ce
, a * Ne zna se sto nosi
dan, a to n o
*Nr en snakker om sola, s skinner den o ,
a * Mi o vuku, a vuk na vrata
*Det er intet nytt under solen

som

* Nita novo pod suncem

* strle som en sol * blistati
kao sunce
solbad -et, pl. - * sunanje
ta solbad ce * sunati se
solbrent -e A
1) ( ), ca
* izgorio (od sunca), s opeklinama od sunca
2) (brun) , ( ) kr pocrnio, preplanuo (od sunca)
solbriller pl. ic naoale za sunce
solbr -et, pl. - (bot.) (Ribes nigrum)
* crai ribiz(l)
soldat -en ic vojnik
leiesoldat * plaenik
sole -etj-aj-te seg V ce, *
sunati se, leati na suncu
* sole seg i andres beundring * cvasti zbog pohvala drugih
soleklar -t, -e A , ,
* jasno kao sunce, kristalno jasno,
oito
Det er hennes soleklare rett To je
* To je njeno oito pravo
solenergi -en * Suneva energija
solformrkelse -en k pomrina
Sunca
soUd -e A , * solidan, vrst
solidarisk -e A , k solidaran,
drugarski
solidaritet -en * solidarnost
solist -en * solist
solnedgang -en kr zalaz(ak) sunca
soloppgang -en * izlaz(ak) sunca
solskinn -et , * sunce, suneva svjetlost
som 1 PRON (relativt)
1) , * koji, to
den jenta som bor her *
djevojka koja ovdje ivi
Dette er den boka (som) du bad om O B O je
* Ovo je knjiga koju si traio.
Ovb je knjiga sto si je traio
Det er mannen (som) jeg s To je
* To je ovjek koga/kojega sam vidio. To
je ovjek to sam ga vidio
2) den som () * tko (god)
Den som har barn, m ta seg av dem- Ko ()
, ce * Tko (god) ima
djecu, m o r a se brinuti o njima
Den som sier det, lyver Ko , ic Tko
to tvrdi, lae
enhver som * svatko t k o
ingen som * nitko tko
3) (med ubest, pron.) * sto
det som jeg s OHO * orio to sm
vidio
det eneste som * jedino to
noe som * neto to
alt som * sve to
4) (slik) som
kakav
slik som han er je kr onakav kakav
je

524

som

en bok som man sjelden finner maken til

ce * knjiga kakva se rijetko
nde
5).(s stor) som * koliki
Hun fikk s stor belnning som hun hadde fortjent
je je Hr Dobila je onoliku nagradu koliku je zasluila
6) noe som (til hel setning) * to
Det kom sno i mai, noe som sjelden forekommer hos
oss je y , ce
* je snijeg u svibnju, sto se kod nas
rijetko dogada
7) (om tid) Hr kad
n som det er sommer je Hr sada
kad je ljeto
8) (om sted) Hr gdje
alle sleder (som) jeg har vrt
Hr svugdje gdje sam bio
2
som KONJ (sammenlikning) Hr kao
1) sullen som en ulv * gladan kao
vuk
som alltid Hr kao i uvijek
som tidligere Hr kao i ranije
Hun har vrt som en mor for ham je
Hr Bila mu je kao majka
Hun er like gammel som han je
. Hr Ona je isto tako stara kao i o n . Ona je
isto toliko stara koliko i on
Hun er like flink som han je Hr
Bistra je kao i on
land som Norge, Sverige og Danmark
cy , ; , Hr zemlje kao
to su Norveka, vedska i Danska; zemlje poput
Norveke, vedske i Danske
2) (med verb) , Hr k a o to, poput
som jeg har sagt Hr k a o to
sam rekao
3) som om Hr kao da
som om det var i gr je Hr kao
da je bilo juer
Som om det spilte noen rolle! Kao ! ! Hr K a o da to igra
nekakvu ulogu! K a o da je to vano!
4) (slik som) Hr kako
som du vil Hr kako hoe
5) Hr kakav
som-far-r-s sann _. Hr kakav
otac, takav sin
som arbeidet, s ogs lnnen , Hr kakav rad, takva plaa
6) (forsterkende) Hr kao to
Som det regner! ! Hr Kakva kia!
Som du tuller! ! Hr kve to gluposti pria!
, som del dufter! Ox, ! Hr On, kako
mirie!
Det var som fanden! je ! Hr Bilo je
vraje!
Hun lop som bare det je Hr Trala je
7) som helst , Hr bilo, god
nr som helst , Hr bilo kad, kad
;

sommerhalvr

god
8).(svel) som - , - , Hr k a k o
- tako, i - i, kao i
Han tilgav alle, venner som fiender je onpo, Hr Svima
je oprostio, i prijateljima i neprijateljima
i byen svel som p landet y ,
Hr i u gradu i na selu,
kako u gradu tako i na selu
9) (med superlativ)
som oftest Hr obino
som snarest Hr na trenutak
Da det regnet som verst ... je
Hr K a d je najee lilo
10) (som objektspredikativ) , ( ce ) Hr kao, za (ili se prevodi
instrumentalom)
De valgte ham som formann cy ra
Hr Izabrali su ga za predsjednika
regne noen som gal Hr
smatrati nekoga ludim
11) (om tid) , Hr kad, dok
som vi satt der og pratet npu Hr dok smo sjedili priajui
som dagene gr ca , Hr s vremenom, danima
rett som det var , Hr odjednom,
iznenada
N som vi har det s hyggelig!
je ! Hr Ba sada kad nam je tako
ugodno!
sommel -et/somlet , , , ca () Hr
zatezanje, otezanje, odugovlaenje. zakanjavanje
s rjeavanjem (predmeta)
N m det bli slutt p dette sommelet!
ca ! Hr Prestanite s tim otezanjem!
soml|e -etj-a V || , ,
|| , > Hr zavlaiti || zavui,
odugovlaiti, otezati || otegnuti, petljati
Han somlet med gjore det je ca
Hr Odugovlaio je s tim poslom
somle bort noe || Hr
zametati || zametnuti neto
somme PRON , Hr neki, nekoliko
sommer -en, pl. somrer Hr ljeto
om sommeren , Hr ljeti, preko ljeta
/ sommer Hr ljetos
i sommer (kommende) , Hr naljeto, iduceg ljeta
- -
i sommer (forrige) Hr prolog ljeta
/ sommer (denne sommeren) , Hr
ljetos, ovog ljeta
til sommeren , Hr naljeto, idu
ceg ljeta
ettersommer Hr kraj ljeta
forsommer * rano ljeto
sensommer Hr kasno ljeto
sommerdekk -et, pl. - Hr ljetne gume
sommerferi|e -en Hr ljetovanje
sommerfugl -en (zool.) Hr leptir
sommerhalvr.-et, pl. - ( 14.
1 4 . ) Hr Ijetni dio godine (od

sommerhus

525

14. travnja do 14. listopada)

sommerhus -et, pl. - , * ljetnikovac, vikendica
sommerjobb -en nocao *
sezonski posao za vrijeme ljeta
sommerlukking -/-a . * ljetno
radno vrijeme
sommertid -en/-a
1) (sommer) * ljeto
2) (klokketid) * ljetno vrijeme
son|e -et(-a/-te V
1) || (), II () * odsluivati || odsluiti
(kaznu), izdravati || izdrati (kaznu)
Han har sonet straffen je ~k Izdrao je kaznu
2) (rei.) || , , II * okajavati || okajati, ispatati, iskupljivati || iskupiti
sop|e -te V || , ||
( ) * istiti || poistiti, mesti ||
pomesti (metlom ili etkom)
sope gulvet , iMecra -k istiti
pod, mesti pod
* sope inn penger || -k
zgrtati II zgrnuti novac
sopeu'mje -en * metla
sopp -en
1) , * gljiva
plukke sopp k brati gljive
2) fotsopp * gljivino
oboljenje nogu
soppforgiftning -en ~k trovanje gljivama
sopran -en * sopran
synge sopran * pjevati sopran
sorenskriver -en, pl. -e y
k sudac u seoskim kotarima Norveke
sorg -en , , (.) * alost, tuga, bol

(f.)
med sorg i hjertet ca y -k s tugom u
srcu
vre overveldet av sorg . *
biti skrhan bolju
ta sorgene p forskudd ce
zabrinjavati se unaprijed
bre sorg * nositi crainu
*Den tid den sorg O TOM kr O t o m p o t o m
*Det var et sorgens kapittel To je
* To je prava tragedija
sorgfull -t, -e A , , *
alostan, oalocen, ucviljen, rastuen .
sorgls -t, -e A ,
bezbrian,
nehajan
sort -e A * crn
2
sort -en
1) (slag) , -k vrsta, sorta
Vi har forskjellige sorter poteter cop * I m m o razne sorte krumpira
2) (kvalitet) , * kakvoa, kvaliteta
av beste sort * najbolje kvalitete
1

sosialkonom

en forbryter av verste sort ,

* okorjeli zloinac,
zloinac najgore vrste
sorter|e
-te
V
''
1) || , ||
, * razvrstavati || razvrstati.
svrstavati || svrstati, sortirati
2) (hore hjemme hos) ( ),
kr spadati (u nadlenosti),
biti u nadlenosti
Saken sorterer under Boligrdmannen
* Ovaj predmet spada u nadlenost naelnika uprave za stambene poslove
sosial -t, -e A
1) Han har en hoy sosial posisjon
* On ima visok drutveni
poloaj
Det er mange sosiale problemer i Norge k U Norvekoj ima mnogo socijalnih problema
2) sosiale trygder k socijalno osiguranje
sosiale utgifter (/)
* trokovi (poduzea/
drustva) za socijalno osiguranje
3) (omgjengelig) sosial * drutven
Han er ikke srlig sosial
* On nije ba drutven tip
sosialdemokrat -en () * socijaldemokrat
sosialdemokrati -et * socijaldemokracija
Sosialdepartementet [-mangej (best.) ^
CTBO - * Ministarstvo za zdravstveno-socijalna pitanja
sosialhjelp -enf-a * socijalna
pomo
sosialiserje -te V
1) * socijalizirati
'.'*'
Det er viktig at barna blir sosialisert s fort som
mulig je ce * Vano je da se djeca to prije socijaliziraju
2) (pol.) , * nacionalizirati, uiniti drutvenim vlasnitvom
sosialisme -en * socijalizam
sosialist -en () (.),
(.) * socijalist (m.), socijaiistkinja (f.)
"sosialistisk -e A k socijalistiki
sosialkontor -et, pl. -f-er
* ured za socijalni rad
sosialkurator -en * socijalni
radnik
sosialminister -en -
ministar za zdravstveno-socijal
na pitanja
sosialsekretr -en k socijalni
radnik
sosialskolte -en () * (visoka) kola za socijalne radnike
sosialkonom -en kr diplomirani ekonomist

sosialkonomi

526

sosialkonomi -en * politika

ekonomija
sosiolog -en * sociolog
sosiologi -en * sociologija
sosionom -en je
~ student koji je zavrio kolu
za socijalne radnike
sot -en/-a/-et (.), r a p * ada
sove sov, sovet V * spavati
Har du sovet godt? ? * Jesi
li dobro spavao?
Sov godt! () ! * Spavaj(te) dobro!
Jeg fr ikke sove He . He
* Ne mogu zaspati. Ne mogu spavati
* sove som en stein /
spavati kao top/zaklan
sove middag kr spavati poslije ruka
sove ut ce * ispavati se
ta noe sove p * uzeti
neto za spavanje
* Vi fr sove p det .
o * Prespavajmo to. Razmislimo jo jedanput o tome
sovekupe -en * spavai kupe
sovepill|e -en{-a / *
tableta/pilula za spavanje
sovepos|e -en * vrea za spavanje
soverom -met, pl. - -*r spavaa soha
sovetablett -en
/
*
tableta/pilula za spavanje
sovevogn -en/-a , *
spavaa kola, kola za spavanje
sovevrelsje -et, pl. -er kr spavaa soba
sovjet -et, pl. -l-er
1) Det verste sovjet * Vrhovni
sovjet
2) Sovjet * Sovjetski Savz
sovjetisk -e A * sovjetski
sovjeter -en, pl. -e * sovjetski
graanin
sovjetrusser -en, pl. -e Pyc (.), (.), * Rus (m.), Ruskinja (f.), sovjet
ski gradanin
Sovjetunionen (geogr.) * Sovjet
ski Savez
sovn|e -etf-a V || , || * || zaspati, ||
usnuti
Det tok lang tid fr han sovnet denne kvelden Tpe je *
Trebalo mu je mnogo vremena da zaspi te veeri
soyaolje -enf-q -k sojino ulje
r>spa -dde ^ kr kopati
spad|e -en , * lopata, tihaa
* kalle en spade for en spade n o n , a
* r e d popu pop, a bobu bob
spak -t,-e A , , ce ,
ce - pokoran, krotak, koji se ne
protivi, koji se ne opire
gjore noen spak , () *
ukrotiti, smekati (nekoga)
Til slutt svarte han spakt Ha je
k Na kraju je ponizno odgovorio

spare

Han ble spak som et lam je

* Postao je pitom kao janje
spalt|e -enfa
1) ,
raspuklina, rascjepina
2) (avis-) () * (novinski) stupac
3) (bot., zool.) , *
raspor, duga uska- pukotina
4) (anat.) ganespalte * zeja usna
spalt|e -etl-h V
spalte atomer / k
cijepati/razbijati a t o m e
Vann kan spaltes i oksygen og hydrogen
ce *
Voda se moe rastaviti na kisik i vodik
spaltet -e A * rascijepljen
en spaltet personlighet * scijepljena licnpst
spanderje -te V
1) II * astiti || poastiti nekoga
Skal vi g p kino? Jeg spanderer y
? Ja * Hoemo li u kino? Ja
astim
Det er ikke noe spandere tid og penger p
* Nije vrijedno ni
vremena ni novca
2) spandere noe p seg selv || . k
II priutiti sebi/si
span|e -etf-a V , , *
izviati, osmatrati, uhoditi
Spania (geogr.) , * panjolska
spanier -en, pl. -e=spanjoI , (.),
(.) * panjolac (m.), panjolka (f.)
spann -et, pl. 1) , * vedro, kanta, abar
melkespann * kanta za mlijeko
2) hundespann * psea zaprega
*De trekker godt i spann -
: D o b r o surauju. D o b r o vuku zapregu
spansk -e A , * panjolski
spar -en (i kort) mm -k pik
spar|e -tefa V
1) || * tedjeti || utedjeti
spare penger * tedjeti novac
spare plass k: tedjeti na
prostoru
^
spare p kreftene -k tedjeti snagu
spare seg noe ( .) *
utedjeti sebi trud (i sl.)
*Det kan du spare deg! Taj ! T o r a ! * trud
moe utedjeti! Toga se moe potedjeti!
*Det kunne du ha spart deg! To !
* To ti nije trebalo!
* spare p skillingen og la daleren g y
, a y * tedjeti u malim, a rasipati u velikim stvarima
2) (skne,
beskytte)
Hun sparte seg ikke ce k Ona
se nije tedjela

sparebank

527

Spar meg for dine tpelige vitser * Potedi me svojih glupih

viceva
De sparte livet hans cy *
Potedjeli su mu ivot
sparebank -en * tedionica
postsparebank ir potanska tedionica
sparebsse -enj-a * tedna kasica
sparegris -en -< * kasica-prasica
sparekonto -en ir tedni konto
sparekontrakt -en ir ugovor
tednji
spareordning -- ir vrsta
bankovne tednje
sparepenger pl. * uteevina, uteda
sparing -- * tednja
spark' -en (
) -Ar vrsta norvekih saonica (u obliku stolice)
spark -et, pl. - (), (),
* udar (nogom), u d a r a c (nogom), ut
Han fikk et kraftig spark p leggen je
y ir Dobio je snaan udarac
u nogu
* gjore noe p sparket * uiniti neto impulzivno
spark 3 -en
f sparken , ca
* dobiti otkaz, dobiti nogu
gi noen sparken ,
ca ir dati nekome otkaz, dati neko
me nogu
spark|e -etj-a V
1) || ir udarati || udariti
nogom
sparke ball , ir tje
rati loptu, udariti loptu
sparke bein for noen ,
|| ir podmetnuti neko
me nogu, sapletati || saplesti nekoga
2) (si opp) bli sparket , ca
dobiti otkaz, dobiti nogu
3) (kjre spark) ce ce * voziti se na saonicama
odguravajud se j e d n o m nogom
sparkel -en, pl. sparkler
lopatica
sparkl|e -etj-a V || -*r kitati ||
zakitati
_
sp'arsbra'^r-me A
1) (konomisk) * tedljiv
2) (knapp) * oskudan
* .
Det foreligger sparsomme opplysninger om ulykken
O *
nesrei postoje o s k u d n e obavijesti
sparsomhet -en * tedljivost.
sparsommelig -e A ir tedljiv ...
De levde meget sparsommelig cy
ir ivjeli su vrlo tedljivo
spaser|e -te V (ce) || (ce), y
* etati (se) || proetati (se), ii u etnju
spasertur -en ir etnja
spe -en
2

spekter

vre til spott og spe ,

* biti izvrgnut ruglu, biti izloen
ruglu
spe -dde V (tynne ut) || *
razrjedivati || razrijediti
sped spedt, spede A , ir mrav, slab,
slabunjav
en sped stemme * slab glas
fra sin spedeste barndom ir od najranijeg djetinjstva
Det er i sin spedeste begynnelse To je
ir To je na samom poetku
spedalskhet -en (med.) ry, * guba, lepra
spedbarn -et, pl. - , * dojene, beba
spedisjon -en , (,
, . ) -
otpremnitvo, pedicija (prijevoz, otpremanje, carinjenje i sl. robe za druge)
spedisjonsfirma -et , * otpremniko poduzee, peditersko poduzee
speid|e -etj-a V || *
traiti II potraiti pogledom
Han stod og speidet ut over havet je
* Pogledom je pretraivao
more
speider -en, pl. -e (.), (.), (.)
(.), (.) * skaut, skautkinja
(f.), (Jug.) izvia (m.), izvidaica (f.)
talentspeider * lovac na talente
speil -et, pl. - , * ogledalo, zrcalo
*Det er riset bak speilet je
U pozadini je prijetnja
ynene er sjelens speil cy *
Oi su ogledalo due
speilbild|e -et, pl. -er , .
* odraz, refleks kao u ogledalu
speilblank -t, -e A , * sjajan, uglaan
speil|e -te V
1) (se) speile seg ce y ,
ce y * promatrati se u ogleda
lu, promatrati se u zrcalu
2) (gjenspeile) speile seg ce || ce ir ogledavad se || ogledati se
3) (steke egg) jaje * ispei jaje
n a oko
speilegg -et, pl. - jaje * jaje na oko
speilglass -et, pl. - , * ogledalo,
zrcalo
speilvendt -e ^"^ )1*:"1>0
(kao u ogledalu)
spek|e -te V ir suiti na dimu
spekeflesk -et ir slanina
spekekjtt -et , ir sueno meso, dimljeno meso
spekemat -en * suhomesnati proizvodi
spekepls|e -enj-a * susena kobasica
spekesild -enj-a * sled iz rasola, haringa iz rasola
spekeskink|e -enj-a * prut
spekter -etj-tret, pl. -f-tre
spektar
2

spekulasjon

528

spekulasjon -en
1) (okon.) * pekulacija
Han tapte en formue p spekulasjoner je
~k Izgubio je imetak
na pekulacijama
2) (tenkning) * razmiljanje
spekuler|e -te V
1) (gruble) , * mozgati,
razmiljati
2) (konomisk) * pekulirati
spenn' -et, pl. - , Ar kopa, spona
Skiene str i spenn cy Ar Skije su
zategnute
Broen har et langt spenn *
Most ima dugi luk
2
spenn -et, pl. - (spark) () * udar(ac)
spenna ADV (fam.)
Han er spenna garen je * On je
p o t p u n o lud
spen|ne -te V
1) (stramme) || , || . || . ||
* zakopavati || zakopati, prikopavati
II prikopati, || prikaiti, spajati || spojiti
spenne p seg skiene Ar
staviti skije na noge
spenne buen Ar nategnuti luk, napeti
luk
spenne musklene Ar napeti miie,
nategnuti miie
spenne beltet -Ar pritegnuti
opasa
* spenne inn livremmen Ar stegnuti remen
* spenne forventningene for hyt npe Ar oekivati previe
* spenne noen p pinebenken y
. Ar drati nekoga u neizvjesnosti, drati nekoga na mukama
* spenne buen for hyt , * ciljati previsoko, pucati previsoko
2) spenne et gevar Ar otkoiti
puku
spenne en fjar * napeti oprugu
3) (sparke) || Ar udarati
II udariti nogom
4) spenne fast / ,
_ Ar sapeti/opasatiremenom, -vrstopritegnuti
5) (om tid)
Handlingen i boka spenner over flere r y
ce Ar Radnja
u knjizi protee se na nekoliko godina
spennende A , -Ar uzbudljiv, napet
Det er en spennende bok O B O je Ar
Ovo je napeta knjiga
Hun er ikke sarlig spennende
Ar Ona nije nita naroito
spenning -en
1) (sinnsstemning) , , , , - uzbuenost,
uzbudenje, uzrujanost, napetost, razdraenost

sperring

ndels spenning ,
Ar krajnja napetost, napetost bez daha
holde noen i spenning y * drati nekoga u napetosti
en film med fart og spenning
Ar film pun akcije i uzbudenja
2) (tekn.) -Ar napetost
3) (elektrisk) , Ar napon, voltaa
hyspenning Ar visoki napon
{avspenning -Ar niski napon
spenstig -e A , , , Ar gibak, elastian, energian, dinamian
en spenstig kropp -Ar gipko tijelo
en spenstig gange -Ar gibak hod
spent -e A Ar napet
Situasjonen er spent je Ar Situ
acija je napeta
et spent ansiktsuttrykk -Ar napet
izraz lica
Det er et spent forhold mellom dem
cy * Odnosi meu njima su
zategnuti
/ spent forventning y ~k u
napetom iscekivanju, u napetu icekivanju
Jeg er spent p f vite resultatet
-Ar Napeto oekujem rezultat
spermije -enj-et , -k sperma,
muko sjeme
sperr|e' -enj-a
1) (noe som sperrer) , , ,
-Ar prepreka, zapreka, smetnja, konica
2) (bjelke) , , ,
Akr roenica, ronica, ronik, krovna
kosa greda
sperr|e -etj-a V
1) || , || , || , ||
Ar zatvarati || zatvoriti, zakrivati ||
zakriti, zapreivati || zapreiti, prepreivati || prijeiti
Gaten er sperret je -Ar Ulica je
zatvorena
sperre veien for noen / Ar zatvoriti/blokirati nekome put
et stort omrde er sperret av je je Ar jedno veliko podruje je zatvoreno
2) sperre noen inne (fengsle)
(-)-/1 y Ar
zatvoriti nekoga unutra, zatvoriti nekoga (u z a F
vor), smjestiti/staviti nekoga u zatvor
3) sperre en konto -Ar blokirati
konto
4) Han sperret ynene opp je *
Razrogaio je oi
5) sperret skrift , , ca -Ar spacionirana slova,
spacionirano, slova s razmakom
sperring -- , , ,
Ar zapreka, smetnja, smetanje, ometanje
Politiet satte opp sperringer i gaten je
Ar Milicija je postavila prepreke na ulici
2

spesial

529

spesial ADJ , , * poseban, naroit, specijalan

spesialarbeider -en, pl. -e
* visokokvalificirani radnik
spesialbibliotek -et * specijalizirana struna knjinica/biblioteka
spesialisere -te V * specijalizirati
spesialisere seg p noe
k specijalizirati neto
spesialist -en
1) (ekspert) , * strunjak, specijalist
2) (lege) () * (lijenik) speci
jalist
spesiallitteratur -en () * specijalizirana (struna) literatura
spesialskol[e -en * kola za djecu metenu/zaostalu u psihikom ili fizikom razvoju
spesialundervisning -enj-a
*
posebna nastava za djecu oraetenu u psihikom ili
fizikom razvoju
spesiell
-e A , , *
poseban, naroit, specijalan
Hun er litt spesiell je . je
* Ona je malo posebna. Ona je
neto za sebe
Han er spesielt interessert i norske frimerker je

On je posebno zainteresiran za norveske marke
Har du noe spesielt fore i morgen?
? - Ima li neto posebno na programu sutra?
spesifiser[e -te V , , * specificirati, precizirati, posebno
navesti
Han spesifiserte ikke nrmere hva han egentlig mente je, ,
* Nije posebno naveo to je, ustvari, mislio
Hun bad om f regningen spesifisert je
Zamolila je da
raun bude specificiran
spetakkel -etjspetaklet (.), , ,
, * cirkus (fig.), galama, buka, guva,
mete
Det var et svare spetakkel je
k Bio je to pravi cirkus
spidd -et, pl.
__
--..:-z
1)
raanj
2) (mat) , ( ) , * drvce,
tapi (za ranjie)
spidd|e -etl-a V [| , ||
* nabadati || nabosti, probadati || probosti
spidde sommerfugler p nl
nabadati leptire na pribadae
spiker -en, pl. -j-krer , * avao . .
Han er tynn som en spiker je
k Mrav je kao bakalar
drajtrekke ut en spiker * izvui
avao

spill

* treffe spikeren p hodet OHO ,

* pogoditi ono pravo, pogoditi usrijedu .
* koke suppe p en spiker - *
praviti iz m u h e slona
spikr|e -etl-a V || , ||
, || /
* zabijati || zabiti, zakucavati || zakucati, zakucavati II zakucati avlima
* det sitter som spikret ce -k dri
se kao zakovan
Vinduet var spikret igjen je
k Prozor je bio zabijen avlima
1
spill -et, pl. 1) * igra
. .
Barna fikk et spill til jul cy
* Djeca su dobila igru za Boi
Dommeren satte spillet i gang je
* Sudac je d a o znak za
poetak utakmice
et falskt spill , *
lana igra, igra na prijevaru
kreftenes frie spill /
nesputana/neobuzdana igra
prirodnih sila
* spille et hoyt spill * igrati
opasnu igru
* drive et farlig spill * igrati
opasnu igru
* gi noen fritt spill
dati nekome slobodne/odrijeene ruke
* gi opp spillet k odustati od
igre
*d gjore gode miner til slett spill ce ,
ce * praviti se lud, praviti se
Englez
* folge spillets regler kr
sbjediti pravila igre
* ha en finger med i spillet ,
voditi igru iza scene,
imati svoje prste u igri
* la fantasien f fritt spill
k pustiti mati navolju
* sette livet p spill ,
* riskirati ivot, staviti ivot na
kocku
* selte noe(n) ut av spill /
* izbaciti neto/nekoga iz igre
*Det er mye som str p ^^_._
1 ~ *
M n o g o je stavljeno na kocku, TJ pitanju su m n o g e
vane stvari
*Det var avtalt spill To je * To je bila unaprijed dogovorena igra
* Spillet er tapt je * Igra je izgubljena
uavgjort spill * neodluena igra
under spillets gang y irrpe * u toku, t o k o m
igre, tijekom igre
2) (skiftende bevegelse) * igra
musklenes spill * igra. miia
fargespill * igra boja
3) (teater) , igra, gluma

spill

530

Skuespillerne visle meget godt spill cy ~ Glumci su

vrlo dobro odigrali svoje uloge
skuespill * kazaliai komad
4) (musikk) * sviranje
med faner og klingende spill
Ar muzikom i zastavama, svirkom i zastavama
gitarspill * sviranje na gitari
2
spUl -et (slosing) -Ar gubitak
spill av penger * gubitak novca
spill av tid * gubitak vremena
spill av krefter -k gubitak snage
spill|e' S
*g til spille |[ * p r o p a d a t i
II propasti
1
spiljle -te V
1) (sport.) * igrati
spille fotball * igrati nogomet
A spille kort * igrati karte, kartati
se
*Del spiller ingen rolle He .
* Ne igra nilcakvu ulogu. Nita
ne z n a d
3) (om farger/lys)
Solstrlene spilte i tretoppene cy ce
* Sunevi zraci
su se pomaljali kroz kronje divea
4) (teater) \, * glumiti, igrati
spille teater . Ar igrati predstavu, izvoditi predstavu
spille Ibsen / * igrati/
izvoditi Ibsena
spille komedie / ,
(.) ce igrati/izvoditi komediju, (fig.) praviti se ludim
* spille idiot/dum , , * izigravati idiota,
izigravati glupana, praviti se ludim
5) (musikk) * svirati
spille piano k svirati klavir, svi
rati glasovir
spille jazz * svirati dez
spille plater ,
ca svirati ploe, sluati glazbu/muziku s
ploa
3
spil[Ie -teV
1) (slse bort) * gubiti
Det er spilt mye To je *
To je uzalud uloen trud
La oss ikke spille tiden
* Da ne gubimo vrijeme u prianju
2) (sole) || * prosipati || prosuti
spille suppe p duken
* prosuti j u h u na stolnjak
* grte over spilt melk plakati za prosutim mlijekom
spillefilm -en -Ar igrani film
spiller -en, pl. -e
1) (sport.) * igra
fotballspiller * nogometa
Tre av spillerne p laget var skadet
cy * Trojica igraa bila su o-

spire
zlijedena/povrijedena
2) * kockar
Han var en lidenskapelig spiller je
' -Ar Bio je strastveni kockar
3)
(apparat)
Han la platen p spilleren je
-Ar Stavio je plou na gramofon
platespiller k gramofon
bndspiller * magnetofon
kassettspiller * kazetofon
spilleregel -en, pl. -gler "Ar pravilo igre
spinat -en k spinat
* trkke i spinaten ce y
* nai se u nebranom grou
spinkel -t, spinkle A , , , -Ar k r h a k , krljav, tanak, slabaan
spinkel benbygning * krhke kosti
en spinkel konstruksjon / -Ar krhka/slabana konstrukcija
Hun er meget spinkelt bygd je rpa * Vrlo je k r h k o gradena
spindelvev -et -Ar paucina
spinne spant, spunnet || ,
* presti II ispresti, napresti
* Vinningen gr opp i spinningen ,
. as sve, jednom
nita. Pojela d r a mjeru
*Nd larer naken kvinne spinne
kr Nuda i golog natjera da plete
Edderkoppen spinner sitt nett
Ar P a u k plete svoju mreu
Bilhjulene spinner p det glatte foret ce
* Kotai se kliu
na glatkoj podlozi
spinnesid|e -en/-a
1) (i slekt) , no , no
* enska loza, po enskoj lozi,
po enskoj liniji
2) (kvinnene) ,
-Ar enska polovica, enska strana
spion -en k: pijun
spionasjle -en -k pijunaa
industrispionasje * pijunaa u industriji
spioner|e -te V
1) k pijunirati
spionere for noen
pijunirati za nekoga
2) spionere p noen Ar uhoditi
~ nekoga
1:.

spiral -en
1) AT spirala
2) (prevensjonsmiddel) k spirala
spir|e' -en/-a
1) , ( ) -Ar klica, mladica
(iz korijena)
Man kunne se de frste sm spirene komme opp
av jorda cy ce 1
* Mogle su se vidjeu' prve
klice kako izbijaju iz zemlje
En bagatell ble spiren til en lang krangel
je -Ar Jedna
sitnica je izazvala dugotrajnu svadu

spire

531

2) forbryter spire ,
, * mladi potencijalni zloinac, budui
zloinac, mlado stvorenje skiono krirainalu
2
spir|e -te V || , ||
/, |[ (
) Hr klijati || proklijati, nicati || niknuti/
nid, izbijati || izbiti (pupovi na vokama)
Det spirer og gror * klija i raste
*et spirende hp / Hr nada to
nie/raste
spis|e -te V
1) II * jesti || pojesti, uinati, blagovati
Har du spist (opp) alt? ? * Jesi
li sve pojeo?
Vi m gi dem noe spise
. * r a m o ira dati neto jesti. M o r a m o im dati neto za
jelo
Vi har ikke noe spise Hr
N e m a m o nita za jelo
* spise noen utav huset Hr dovesti nekoga do prosjakog tapa
Mollen har spist hull i kjolen je
* Moljac je progrizao haljinu
Lnnstillegget er spist opp
je * Povienje cijena pojelo je
dodatak plau
spise aftens Hr veerati
spise frokost * donikovati
spise lunsj Hr rua ti
spise middag , Hr ruati, veerati
spise seg mett ce Hr najesti se
spise ute y , no Hr jesti u restoranu, jesti po restoranima
2) (innta mltider) ce Hr hraniti se
Studentene spiser vanligvis i kantinen ce
y Hr Studenti se
obino hrane u studentskoj menzi
spisebestikk -et, pl. - , (.)
Hr pribor za jelo, j e d a d pribor
spisebord -et, pl. -j-er ,
Hr stol za jelo
spisekart -et, pl. -j-er Hr jelovnik
spisekrok -en , y y
ce Hr kut za jelo, prostor u kuhinji u
kojem se jede
spiselig -e A Hr jesti v
Denne-5oppen-er-4kke-spiselig-QBar-fic4ypKarmije Hr Ova gljiva nije jestiva
spiserr -et, pl. - Hr jednjak
spiseskj|e -enf-a , Hr
velika lica, lica za j u h u
spisestu|e -enf-a Hr blagovaonica, trpezarija
spisevogn -enf-a - Hr vagon-restoran
1
spiss -en
1) , , Hr pic, pica, vrh, elo
* st i spissen for noe
Hr biti na udaru zbog neega
* sette (en) spiss p noe ' Hr z a d n i ti neto

splitte

* sette saken p spissen Hr

zaotriti problem
med formannen i spissen ca
Hr na elu s predsjednikom
2) (blyant, kulepenn) () Hr mina
(olovke)
2
spiss
-e A , , Hr otar, iljast
en spiss nl Hr otra igla'
et spisst ansikt , Hr
iljasto lice, uiljeno lice
en spiss blyant Hr zailjena
olovka
en spiss vinkel Hr otar kut/ugao
et spisst svar Hr otar odgovor
* ha spisse albuer Hr imati
otre laktove
spiss|e -etf-a V
1) II Hr otriti || naotriti
* spisse orer Hr nauliti ui .
2) spisse en blyant ||
Hr iljiti II zailjiti olovku
spissfindig -e A , Hr sitniav,
cjepidlaki
spjeld -et, pl. - y ,
Hr regulator za propuh u p e d , oduak
spjelk|e' -en (med.) , Hr ina, udlaga.
spjelk|e -etf-a y Hr staviti nogu
u inu
spjling -en , Hr goljavac, goljo
Han er en spjling je Hr On
je pravi goljo
spleis|e -etf-af-te V
1) (tau) Hr splesti krajeve konopca
2) (dele likt) Hr podijeliti trokovc
spleiselag -et, pl. - Hr
zabava uz zajedniki troak
splid -en , , , Hr nesloga, gloenje, trzavica, svada
* s splid Hr sijati sjeme
razdora
splint -en , , Hr tran,
krhotina, odlomljen komad
* se splinten i sin broders ye, men ikke bjelken i
sitt eget y , a
Hr vidjeti t r a n u tudem oku, a ne
vidjeti brvno u svom
splittje -etf-a V
.
/^/^ |f , || n o , || Hr razdvajati II razdvojiti, dijeliti || podijeliti, razjedinjavati II razjediniti
et splittet folk / Hr
razjedinjen/podijeljen narod
splitte en familie i to leire y
Hr podijeliti obitelj u dva tabora
*splitt og hersk na Hr zavadi pa
vladaj
2) splitte opp en eiendom ,
Hr rascjepkati imanje, iscjepkati
imanje
3) (spre) || , ||
2

splittelse

532

* rastjerivati || rastjerati, rasturati ||

rasturiti
Demonstrantene ble splittet av politiet
je -Ar Policija je rastjerala demonstrante
splittels|e -en , , , * nesloga, gloenje, razdor, podijeljenost
splitter ADV , , * sasvim, pot
puno, skroz
splitter gal , , *
p o t p u n o lud, sasvim lud, aav
splitter naken ro, ro * p o t p u n o
gol, pos ve gol
splitter ny HOB * sasvim nov, potpuno nov,
nov novcat
spoI|e' -en
1) -k kalem
Hun tredde filmen inn p spolen je
kr Namot'ala je film na kalem
2
spol|e -te V
spole frami tilbake en film -Apremotavati film
Vi m spole om p symaskinen M o p a * M o r a m o motati k o n a c na ivaem stroju
spoler|e -te V || ,
II , / ||
, || * kvariti
II pokvariti, unitavati || unititi, upropatavati/
upropacivati || upropastiti, oteivati || otetiti
Dagen ble helt spolert je Ar D a n je bio potpuno upropaten
Varet spolerte turen je
-Ar Vrijeme je pokvarilo izlet
sponpIat|e -enf-a * iverica
spontan -/, -e A , , Ar
spontan, nenamjeten, prirodan
spontant bifall . , ir
spontano odobravanje, pljesak
spontan glede * spontana radost
spor -et. pl. 1) (merke, avtrykk) * trag
dyrespor * ivotinjski tragovi
*d sette dype spor etter seg Ar ostaviti duboke tragove za sobom
* folge i noens spor * slije
diti neije stope
*a4comme-p^poKt-etter-noen-^hsi^^aii^e^M&f.
* ui u trag nekome, doi
na trag nekome
*Han var ikke det spor sint
Ar Nije bio nimalo ljut
2) (togspor) (.) -Ar tranice (pl.)
Toget kjrte av sporet je
k Vlak je iskoio iz tranica
3) (tekn.) * lijeb
Sylinderen passet akkurat inn i sporet je
y Ar Cilindar je tono
pristajao u leite
sporadisk -e A -Ar sporadian
spor|e' -en
1) (bot.) cnopa -Ar spora

spott

2) (p ridestvler) , -Ar ostruga

3) (stimulans) , * poticaj,
podstrek
La det gode resultatet i r vare en spore for neste rs
arbeid
-Ar Neka ovogodinji d o b a r rezultat bude poticaj za rad u iduoj
godini
2
spor|e -etf-af-te V
1) (hest) || () -Ar podbadati II podbosti (konja)
2) (stimulere) || , Ar poticati || potad/potaknuti, dati poticaj
3) (folge spor) , Ar tragati, ii
tragom
spore ryktet tilbake til kilden y
-Ar ui u trag izvoru glasine
Tyvene kunne spores tilbake til brygga
cy Ar Tragovi kradljivca vodili su do keja
Familien kan spore sine aner tilbake til 1600-tallet
Ta
17. Ar Ta obitelj moe pratiti svoje pretke sve
do 17. stoljea
4) Toget har sporet av je
kr Vlak je iskoio iz tranica
5) spore opp || , II , || Ar istraivati || istraiti, pronalaziti || pronai, otkrivati
II otkriti
Hvor har du sporet opp dette gamle brevet?
? * Gdje si
pronaao trag ovom starom pismu?
sporenstreks AD V Ar o d m a h
sporhund -en kr pas traga
sporls -t,-e A -A- bez traga
sport -en * sport
drive sport ce * baviti se
sportom
vare interessert i sport /
ce Ar zanimati/interesirati se za sport
* la det g sport i noe y
-Ar unijeti natjecateljski duh u neto
sportsidiot -en , _
-Ar zaokupljen jedino
sportom, koga osim sporta nista ne zanima
sportsklubb -en -Ar sportski klub
sportslig -e A -Ar sportski
Hun er av den sportslige-typen -
Ar O n a je sportski tip
*Det var sportslig gjort To je
k To je sportski udnjeno
sportsvogn -enf-a
1) (barnevogn) Ar
sportska kolica za djecu
2) (bil) Ar sportski auto
mobil
sporveiene pl. = Oslo sporveier
poduzee za gradski pro
met Osla
spott -en , , -Ar izrugivanje, podrugivanje, ruganje
bli hengt ut til spott og spe

sprang

533

* biti izvrgnut ruglu

gjore seg til spott og spe * uiniti sebe predmetom izrugivanja
sprang -et, pl. - CKOK * skok
/ store sprang ,
skokomice,
vrlo brzo
Han tok trappen i to sprang ce
y * Popeo se stubitem u dva skoka
Det gikk i fullt firsprang To ce kr To se dogodilo pri punoj brzini
/ ett sprang kr jednim skokom
legge p sprang k: potrati
*Han str p spranget til dra ce
k Upravo se sprema na put
* vge spranget ce ,
* odluiti se na rizian
korak, poduzeti odluan korak
spre -dde V
V (fig-) II kr iriti || rairiti
spre glede * iriti radost
spre opplysning ,
II - iriti znanja, prosvjeivati || prosvijetiti
2) (stro) || , II * rasprivati || raspriti, ratrkavati || ratrkati
spre mokk / *
rastresati gnoj
3) spre seg ce || ce * iriti
se II proiriti se
* spre seg som ild i tort gress ce
y * proiriti se kao vatra u
suhoj travi
Sykdommen spredte seg i befolkningen ce
k Bolest se
proirila meu stanovnitvom
Nyheten spredte seg som ringet i vannet Beer ce
* Vijest se irila
kao krugovi na vodi
Hun sprer seg for mye ()
* Ona rasipa (svoje) snage
spredning -en
1) * irenje
mot spredning av atomvpen
* protiv irenja atoraskog
oruja
spredning av lysstrler
* irenje syjetlosnih zraka
2)-(med.) * metastaza
Kreft m behandles tidlig for hindre spredning
*
Rak treba lijeiti da bi se sprijeilo irenje
spredt -e A
1) * ratrkan
Befolkningen bor spredt
+ Stanovnitvo ivi ratrkano
2) (mil.) spredt orden , * na rastojanju, u razmaknutim
redovima
3) (noen) * poneki
Vi har gjort noen spredte forsk
* Pokuali smo tu i tamo

sprellemann

Sykdommen dukker opp bare i noen spredte tilfeller

ce y
kr Bolest se pojavljuje samo u nekim sluajevima
sprek -t, -e A , , * krepak,
ustar, ivahan
Han er sprek for sin alder je
* Dosta je krepak za svoje godine
Det er sprekt gjort av henne To je
* To je hrabro od nje
sprekk -en , , * pukotina, raspuklina, napuklina
Det var kommet en stor sprekk i veggen ce
* U zidu se pojavila
velika pukotina
sl sprekker || / || , I) / ce, || * pucati II puknuti/pui, || napuknuti, || raspui se/raspuknuti se, || prsnuti
sprekke sprakk, sprukket V
1) II /, || / ce, II , || , ||
pucati II puknuti/pui, || raspui se/raspuknuti
se, II prsnuti, II poprskati, || napuknuti
Ballongen sprakk je * Balon je
pukao
* spise til man sprekker ce *
najesti se do guie
* sprekke av latter k pucati od
smijeha
* sprekke av sinne * pucati od
bijesa
2) ( gi opp)
ne izdrati
Alkoholikeren sprakk da han ble budt alkohol
* Alkoholiar nije odolio k a d mu je p o n u d e n o
pie
Krigsfangen sprakk under forhret je * Ratni zarobljenik je propjevao na sasluanju
3) (om hud) || /
pu- cati II popucati/ispucati
sprukken hud / ( )
* ispucala/popucala koa (na tijelu)
sprekkeferdig ADV
sprekkeferdig av latter * samo to ne pukne od smijeha
sprekkeferdig av nysgjerrighet
* samo to ne pukne od radoznalosti
sprekkmert ADJ
Jeg er sprekkmett ce
-* T a k o sam se najeo da u pui
sprellje -etf-alsprelte
1) (om fisk) ce || / ce * praakati se || praaknuti se/pranuti se
Fisken spreller i garnet ce y
. * Ribe se praakaju u m r e a
2) (baby) ce * bacakati se
Babyen spreller i vuggen ce no .
* Beba se bacaka po kolijevci. Beba mae ruicama i noicama u kolijevci
sprellemann -en, pl. -menn * lutka

spreng

534

na ici
spreng -en/-et
1) (med.) ha spreng for pannen
Ar puca mi glava
2) arbeide p spreng *
raditi punom parom
lese p spreng * bubati za ispit
sprengte -te V
1) ( f til eksplodere) , || *
minirati, || prsnuti
sprenge noe i luften y ()
Ar dii u zrak (eksplozivom)
sprenge miner / , Ar ispaljivati/paliti mine, minirati
sprenge en tunnel *
probiti tunel miniranjem
2) ( pne med makt) || *
razbijati || razbiti
De sprengte dora cy * Razvalili
su vrata
De sprengte i stykker pengeskapet cy
Ar Razbili su sef
* sprenge en organisasjon * razbiti neku organizaciju
3) (overbelaste) || , || * preoptereivati || preopteretiti, prenatrpavati || prenatrpati
Kapasiteten er sprengt cy Ar Kapaciteti su preoptereceni
4) (salte) sprengt torsk je j a o y Ar bakalar koji je odstajao u
slanoj vodi
sprengkuld|e -enj-a Ar cia zima
sprenglrd -e A Ar vrlo uen
sprengstoff -et, pl. -j-er * eksploziv
sprett -et, pl. 1) (hopp) CKOK Ar skok
2) (om ball) , * odskok, poskakivanje
3) Han er en liten sprett av en fyr je
/ Ar On ti je mali kico/fifiri
sprette spratt, sprettet V
1) (om ball) || (o ),
y -Ar skakati || odskakivad (o
lopti) trati u skokovima
2) (om fisk) ce || / ce -Ar praakad se || praaknuti se/pranuti se
Fisken spratt i vannet ce no
ir Riba se pracakjiula po vodi
3) (om trr) , ,
II Ar pupati, potjerati mladice, nicati ||
niknuti
Bladene spretter nynn * Lie pupa
4) (hoppe) sprette opp || * || iskoiti
Han spratt opp av sengen je
Ar Iskoio je iz kreveta
sprett|e 2 -etj-a V || * rasparati
II rasporiti '
sprette av kraven p en skjorte
ca Ar rasparati kragnu s kouljc
Han sprettet opp konvolutten je
* Otvorio je kovertu
*Skal vi sprette en flaske til (fam.)

sprute

? A- Da otvorimo jo jednu
bocu?
spretten -/, spretne A , *
lagan na nogama, okretan
sprik|e -te V
sprike med beina * raskreiti
noge
sprike med fingrene Ar rairiti
prste
Pstandene han kom med spriket til alle kanter
cy - -Ar Njegove
tvrdnje su bile zbrda-zdola
spring -en , -A- pipa, slavina
skru av springen Ar zatvoriti
slavinu
skru p springen * otvoriti
slavinu
springar -en (ca ) Ar norveki narodni ples (sa skokovima)
springe sprang, sprunget V
1) ir trati
springe etter hjelp no Ar otrati
po p o m o
springe, for livet *
trati glavom bez obzira
2) (hoppe) || Ar skakati || skoiti
Han sprang ut av vinduet je
Ar Skoio je kroz prozor
3) (pne seg) ce || ce -Ar otvar a d se || otvorid se
Dora sprang opp cy ce * Vrata
su se otvorila
4) springe ut (blomster) || * || procvjetati
5) (eksplodere) * cksplodirad
Et vannrr er sprunget je /
Ar Vodovodna cijev je prTa/pukla
springe lekk -A- procuriti
la bomben springe , (.) -
pustiti b o m b u da eksplodira, (fig.) ubaciti neoekivanu vijest u priu
6) * springe noen i ynene
ir svanuti nekome pred oima
sprinkel -en, pl. -kler , , * motka,
ipka, greda
sprint -en , Ar sprint, brza trka
sprint|e -etj-a V , * brzo
trati-r-sprintati
sprit -en
1) * alkohol
ren sprit -Ar spiritus
2) (fam.) Ar estoko pie
sprut -en , , ir mlaz, trcaj,
ikljaj
sprut|e -etj-a V
1) (skvette) (trans') || , (), () trcati ||
trcnuti, iknud mlazom, p o p r s k a d nekoga, popricati nekoga
De sprutet vann p hverandre cy ce
Ar Prskali su se vodom
2) (strle) (intr.) ||
ikljati

sprutflaske

535

|( iknuti
De sloss s blodet sprutet cy ce je
ir Tukli su se tako da je krv ikljala
Det regnet s det sprutet je * Pljuitalo
je
* sprute ut i latter y * prasnuti u
smijeh
sprutflaskje -enj-a ir boca za
prskanje
spmtred -t, -e A
Han ble sprutrod je /
* Pocrvenio je kao paprika/rak
spr -tt, -e A
1) (om mat) , ir prhak, hrskav
en spr salat * prhka sala ta
en spr kjeks * prhak keks
2) (om klang) * krhak
en spro stemme ir krhak glas
3) (skjr, gat) ir aav
Er du helt spro? ? ir Jesi li
poaavio?
spryt|e' -enj-a
1) (vannsproyte) ir trcaljka
brannsproyte ir vatrogasna
trcaljka
2) (med. instrument) * prica za injekciju
3) (injeksjon) () ir (potko) injekcija
De gav ham en spryte i armen cy
irajeramjy y ir Dali su mu injekciju u ruku
4) (redskap til lakkere) , kr
trcaljka, prica
De brukte en spryte til lakkere bilen med cy
* Upotrijebili su trcaljku za lakiranje automobila
spryt|e -etj-a V || ir trcati ||
trcnuti
spryte vann p et brennende hus
no * trcati vodu po zapaljenoj
kui
spryte frukttrr mot sykdommer
* prskati voke protiv bolesti.
Unyttige varer sprytes hver dag ut p markedet
ce
- Beskorisna roba se izbacuje svaki dan
na trite
spryte inn kapital * inicirati kapital
sprytelakker^ -te V -Ar lakirati strcaljkom
sprytevskje -enj-a * # t e k u i n a
za prskanje
sprk -et, pl. - * jezik
et fremmed sprk * strani jezik
skriftsprk -Ar pisani jezik
talesprk -k govorni jezik
*Ut med sprket! ! ! ! kr Reci!
K a i i ! Govori!
Han bruker et forferdelig sprk
* On ne bira rijei
*Det taler sitt tydelige sprk To Ac
To govori za sebe
2

spytte

*De taler ikke samme sprk . * Oni

nemaju zajedniki jezik. Oni ne govore istim jezikom
sprkbruk -en kr upo treba jezika
drlig sprkbruk * lo jezik
sprkferdighet -en * vladanje jezikom
sprkr|e -et
Hun har et godt sprkre /
* O n a ima sluha/dara za jezik
sprklig -e A * jezini
spurt -en , (y ,
.) * fini, krajnji napor (u trci, na poslu itd.)
Han ble sltt i spurten je y
* Bio je poraen u finiu
spurtje -etj-a V || * || utrcati
Hun spurtet i ml p beste tid je y
ca * Utrala je u cilj s najboljim vremenom
spurv -en (zool.) (Passer domesticus) * domai vrabac
* skyte spurver med kanoner
kr pucati na vrapce topovima
* fle seg som (en) spurv i tranedans ce
kr osjeati se k a o
patuljak medu divovima
spy 1 -et (.) -Ar bljuvotine (pl.)
2
spy -dde V
1) || , || * povraati || povratiti, bljuvati || izbljuvati
* spy ut edder og galle (.) kr
povraati u (fig.)
Det er s motbydelig at jeg kunne spy je
TO ce * Toliko je to
odvratno da mi se povraca
2) (sende ut) , * sukljati, blju
vati
Fabrikkpipen spyr ut ryk'
.
kr Tvorniki dimnjak riga dim. Iz tvornikog dimnjaka suklja dim
Fabrikken spyr ut biler p lpende bnd
ca
* Tvoraica bez prekida izbacuje automobile
s tekue vrpce
Vulkanen spydde ut ryk og ild je
ii kr Vulkan je rigao dim i vatra
spyd -et, pl. - * koplje
spydig -e A , -^-jedakrzajeilljiv^"
spydighet -en ir zajedljivost
spydkast -et, pl. - * bacanje koplja.
spyl|e -te V || , || ir ispirati
li isprati, II sprati
De spytte spevannet av bilen cy
ca * Isprali su sapunicu s auta
spytt -et * pljuvaka, slina
spytrje -etj-a V || kr pljuvati ||
pljunuti
spytte ut II * || ispljunuti
* spytte i nevene y , -Ar pljunuti u ake, zasukati rukave
* spytte i bossen () -Ar dati (svoj)

spyttklyse

536

prilog
spyttklys|e -enj-a Hr ispljuvak
spyttslikker -en, pl. -e , * ulizica,
ankoliz
spk -en * ala
Hun sa det i spok je y . je
TO Hr Rekla je to u ali. Rekla je to
ale radi
Du m ta det som en spok M o p a
* M o r a s to prihvatiti kao alu
Hun tler ikke spok .
* Ona ne podnosi alu.
Ona nema smisla za sale
Spok til side! ! * alu na stranu!
Dette er ingen spok O B O Hr
Ovo nije nikakva sala
drive spken for vidt ca Hr
pretjerivati sa alom
spk|e -te V
1) ce || ce, Hr
aliti se || naaliti se, zbijati sale
Jeg bare spkte ce Hr Samo sam
se sako
Han er ikke til spoke med C ce
Hr S njim se nije aliti
2) ( g igjen) ce, ce, (, ) Hr pojavljivati se, javljati se,
obilaziti (duh, sablast)
Det spker i det huset ce
Hr TJ toj se kui pojavljuju duhovi
3) (upersonlig)
Det spker stygt for planen vr ce
Hr Loe se pie naem planu
Den tanken spker stadig hos meg Ta ce
no Hr Ta mi se misao vrzma po glavi
spkefugl -en Hr aljivina"
spkefull -t, -e A Hr saljiv
spkels|e -et, pl. -er , , Hr duh, sablast
* se spkelser ved hylys dag /
Hr vidjeti sablasti usred
bijela dana
sprre spurte, spurt V || /
Hr pitati II zapitati/upitati
sprre noen om noe Hr
pitati nekoga za neto
sprre seg fram Hr raspitivanjem nai put
Del spors ... je ... Hr Pitanje je ...
sperreord -g/^p/^-- Hr upitna riie
sprresetning -en Hr upitna reenica
sprreskjema -et, pl. -er Hr upitnik
sprsml -et, pl. - Hr pitanje, upit
et vanskelig sprsml Hr teko
pitanje
et ledende sprsml ce
Hr pitanje kojim se navodi na
eljeni odgovor
et pent sprsml / Hr
otvoreno/nerijeeno pitanje
Det er ikke det det er sprsml om He ce o
Hr Ne radi se o tome, Nije rije o tome
stille et sprsml Hr postaviti
pitanje

stabel
rette et sprsml til noen , Hr postaviti neko
me pitanje, uputiti nekome pitanje
sprsmlstegn -et, pl. - , Hr
upitnik
sette (et) sprsmlstegn ved noe , Hr
postaviti upitnik.na neto, staviti neto pod pitanje
* se ut som et sprsmlstegn
Hr izgledati iznenaden
sp -dde V
1) II , || , || Hr prorei ||
proricati, pretkazivati || pretkazati, predviati ||
pred vidjeti
sp om noens framtid () Hr proricati (nekome) budunost
Kan De sp noe om resultatet? ? Hr Moete li predvidjeti kakav e biti rezultat?
*Mennesket spr. Gud rr a Hr ovjek snuje, a Bog odreuje
2) sp i hnden ,
Hr gatati iz dlana, gledati u dlan
sp i kaffegrut , Hr gatati iz alice za kavu, gledati u
alicu
spdom -men, pl. -mer
1) Hr proroanstvo
Spdommen gikk i oppfyllelse ce
/
Hr
Proroanstvo
se
obistinilo/ostvarilo
2) (forutsigelse)
,
,
Hr prognoza, proricanje, nagadanje
spkon|e -enj-a , Hr gatalica, vraara.
vraarica
spmann -en, pl. -menn , Hr gatalac, vraar
sta (-e) A , , Hr
tvrdoglav, svojeglav, nepopustljiv
vre sta som et esel
Hr biti tvrdoglav k a o magarac
stab -en
1) (mil.) Hr tab, stoer
2) (personale) Hr osoblje
Sjefen sa at han hadde en meget dyktig stab
je Hr ef je
rekao da ima vrlo sposobno osoblje
stabbur -et, pl. - () ce
Hr (drvena) zgrada na selu gdje^e
drala hrana stabel -en, pl. -bier
1) (haug ordnet lagvis) , , Hr hrpa,
gomila, k u p
vedstabel / Hr naslagana drva/cjepanica
Han bar p en stabel med bker je
Hr Nosio je gomilu knjiga
2) (mar.) Hr skeie brodogradilita
la et skip g av stabelen y
Hr porinuti brod u more
3) (fig) Skirennet gr av stabelen i morgen kl. 12
() 12 Hr

stabil

537

(skijaka) poinje sutra u 12 sati

stabil -/. -e A , , Hr stabilan, postojan. stalan
en stabil vrtype k stabilno vri
jeme
stabilitet -en * stabilnost
stabl|e -etj-a V * naslagati
Han stablet stolene opp hverandre je
* Naslagao je stolice
jednu na drugu
Veden l ferdig stablet cy * Cijepanice su bile naslagane
* stable p beina * postaviti
na noge
stadfest|e -etl-a V
1) II * utvrdivati || utvrditi
Loven
stadfester minoritetenes
rettigheter

* Zakon utvruje prava

manjina
2) stadfeste en dom * potvrditi presudu
1
stadig -e ADJ , , kr
stalan, neprestan, neprekidan
stadige klager * neprestane
albe
stadig ADV
1) stadig vekk , , ir ponovo,
nanovo, opetovano, stalno
Han gjorde stadig vekk de samme feilene
je * Stalno je inio iste greske
2) (ved komparativ) * sve
stadig bedre/verre / - sve bolje/gore
stadig strre ( ) * sve vei (i vei)
Det blir stadig vanskeligere kr
Postaje sve tee
i stadig stigende grad y k u sve
veoj mjeri
stadighet -en , , *
postojanost, stalnost, stabilnost
til stadighet * stalno
stadion -et * stadion
stadi|um -et, pl. -er , Hr stadij, faza
et forbigende stadium k prolazna
faza
Det er et tilbakelagt stadium
~ Prevladali smo taj stadij
stafett -en * tafeta
stagg|e -etj-a V
1) (stanse) || , >
||. Hr-obuzdavati || obuzdati,~zaustavljati II zaustaviti
Hun forskte stagge grten je - Pokuala je zaustaviti pla
2) (roe) || ; || / * utiati || utihnuti, umirivati ||
umiriti/smiriti
stagner|e -te V || ,
* zaostajati || zaostati, stagnirati
stahet -enj-a , k tvrdoglavost, svojeglavost
stakkar -en , . * jadnik bijednik, siromah
stakkars A , k jadan, bijedan
3

stand

Stakkars deg! ! ! !
Jadnie! Jadan ti! Jadni moj!
Stakkars fyr! ! * Jadnik!
*noen stakkars kroner k
nekoliko jadnih kruna
stall -en ( ) * tala (za konje)
sette hesten p stallen y
* ostaviti konja u tali
Han hadde en stall gode hester je
Imao je p u n u talu dobrih
konja
Disse spillerne tilhrer samme stall
Ovi igrai pripadaju
istom klubu
stam -t, -me A , * mucav, koji
muca
Han er stam je \ * On je raucavac
1
stamnrje -en
1) (tre-) , * deblo, stablo
2) (grunnelement) H- jezgra
Lagets opprinnelige stanune bestod av fire erfarne
spillere ce
* Prvobitna jezgra
momadi sastojala se od etiri iskusna igraa
3) (av ord) * osnova
4) (mennesker) * pleme
stammesamfunn * plemensko drustvo
5) (landbruk) , * vrsta, pasmina
2
stamm|e -etj-a V
1) II H- mucati || promucati
stamme fram * promucati
2) sta/time fra || ,
II , potjecati || potei
od, nastajati || nastati, imati porijeklo
De stammer fra en gammel bondefamilie
* Potjeu iz stare
seljake obitelji
stamming -enf-a * mucanje
stamp -en , , * abar, badanj, kaca
stand -en
1) (tilstand) stanje
Bilen er i god stand je y Hr
Auto je u d o b r o m stanju
vare i stand y , y
Hr biti u redu, biti u dobrom stanju
gjore i stand || k popravljati II popraviti
sette noen i stand til noe
_
" ~ ~* a a t r n e k o m e mogunost za neto
stelle i stand || Hr pripremati || pripremiti
f i stand noe * organizirati
neto
vare i stand til gjore noe y
Hr biti u stanju neto udniti
Han var helt ute av stand til gjre noe je
On je tu bio p o t p u n o
nemoan
holde stand ce, || Hr drati se,
II izdriati
2) (sosial gruppe) , Hr
drutveni sloj, stale

standard

538

gifte seg under sin stand ce

* vjenati se izvan okvira
svog drustvenog sloja
lrerstand * nastavniki
stale
forretningsstand
,

* trgovaki stale, trgovaki sloj

standard' -en * standard
en skole med hy standard ca
* kola s visokim standardam
levestandard * ivotni standard
Norsk Standard (tekn.) *
norveki standard
standard A , * redovan, obian
Han gav et standard svar je * D a o je klasian odgovor
standardisere -te V * standardizirati
standardiserte prover *
standardizirani testovi
standardkontrakt -en *: standardni ugovor
standpunkt -et, pl. -j-er , , ,
* stav, gledite, stajalite, miljenje
Jeg er helt uenig i dine standpunkter ce
ca * Uope se ne
slaem s tvojim stavovima
innta et klart standpunkt *
za uzeti jasan stav
ta standpunkt til noe
za uzeti stav prerna neemu
Jeg vil ikke ta noe standpunkt i denne saken He
ce y * Ne elim
se opredijeliti u toj stvari
standpunktkarakter -en *
~ prosjena godinja ocjena
standpunktprv|e -enj-a , "
* godinji ispit, godinja provjera
znanja
stang -enj-a
1) , - motka. sipka
2) (sving-) * vratilo
3) (fiske) / - tap/prut za
pecanje
4) (p herresykkel) kr preka
na biciklu
5) (fla5S-) * motka za zastavu
Flagget er p halv stang je
* Zastva je na pola koplja
stangje -etj-a V
1) II , || * bosti
II ubosti, nabadati || nabosti
stange hverandre * bosti
jedan drugoga
2) stange imot (Jig.) ,
* nailaziti na zapreke, udarati glavom o zid
stangselleri -en (bot.) , ( ca ) kr celer, (vrsta celera s debelom
stabljikom)
stank -en * smrad
stans -en >, , , , 2

stas

, * zaustavljanje, stanka, prekid,

zastoj, prestanak, obustava
Streiken forte til full stans ved fabrikken
je *
Strajk je doveo do potpunog zastoja u tvornici
stans|e -etj-a V
1) (trans.) || , I) * zaustavljati || zaustaviti,
obustavljati || obustaviti
stanse, en bldning * zau
staviti krvarenje
Utbetalingene ble stanset cy
k Isplate su obustavljene
Arbeidet ble stanset je *
Posao je bio obustavljen
2) (intr.) ce || ce * zau
stavljati se II zaustaviti se
Toget stanset ce k Vlak se zaustavio
3) (opphore) || * prestajati
II prestati
4) (bruke stansemaskin) ,
praviti kalup od lima, tancati
stapp|e -etj-a V || , || kr trpati || natrpati, nadijevati || nadjeti
stappe i seg mat y k trpati u
sebe h r a n u
stappmett ADJ * sit do gue
start -en
1) (sport.) * start
vare rask i starten y * biti brz u startu
2) (begynnelse) * poetak
fen flygende start , dobiti letei start, ispoetka
poeti d o b r o
/ starten , - poetku, u
poetku
f en god start i livet ,
d o b r o zapoeti
ivot, imati d o b a r start u v o t u
start|e -//-
1) (begynne) (intr.) || , II , * poinjati ||
poeti, zapoinjati || zapoeti, staviti u pogon
Kampen starter kl. 13 y 13
* Utakmica poinje u 13 sati
2) (sette i gang) (trans.) ||
pokretati || pokrenuti
starte-et-firma-ocHOBSim

*
osnuvati
poduzee
starte motoren k upaliti m o t o r
3) (sport.) , || kr star
ta ti, kretati || krenuti
Det startet 25 lpere je 25 *
Startalo je 25 trkaca
stas -en
V (pynt) * lijepa odjea i
nakit
Han motte i sin fineste stas ce y
cjajy * Pojavio se u p u n o m sjaju
*hele stasen (fam.) * sve skupa
2) (fest, moro)

staselig

539

Det ble stor stas da de fikk en gutt je

cy * Bio je veliki dogadaj kad su dobili sina
*Det var ingen stas * Nije to bilo nita narocito
* gjore stas p noen ,
* slaviti nekoga, ukazivati nekome
ast
3) For satt kvinnene ofte p stas cy
* Nekada su ene sluile
samo za ukras
staselig -e A , , , - impozantan, pristao, krasan, naroit
en staselig dame / -k
impozantna/naoita dama
stasjon -en , * stanica, stajalite,
kolodvor, postaja
stasjoner|e -te V
1) || * postavljati || po
staviti
2) (mil.) , ~k stacionirati, razmjestiti
stasjonsvogn -en * kombi
stat -en ir drava
De Forente Stater * Sjedinjene Amerike Drave
en stat i staten y * drava u dravi
stat og kommune * drava i
opina
vare ansatt i staten y
ir biti zaposlen u dravnoj slubi
statelig -e A * dostojanstven
Hun har en statelig skikkelse je * Ona je dostojanstvenog stasa
Statens lnekasse for utdanning
* Dravni zavod
za kreditiranje daka i studenata
Statens pensjonskasse *
dravni mirovinski fond, dravni penzijski fond
statist -en * statist
spille statistens rolle *
imati ulogu stadsta
statistikk -en + statistika
fore statistikk over noe o
* voditi statistitku o neemu
statistisk -e A * statistiki
en statistisk underskelse * statistiko istraivanje
stativ -et , * stativa, stalak
Hunhengte-dei-vte-toyetp
(torke-)stativet-Q6eGK- je.
Objesila m o k r o rublje na stalak za suenje rublja
statlig -e A * dravni
et statlig initiativ * dravna inicijativa
de statlige og kommunale myndigheter
* dravne i opinske vlasti
statsadvokat -en ir javni tuilac, javni tuitelj
statsansatt en * dravni namjetenik
statsbesk -et, pl. - . * dravni posjet
statsbidrag -et, pl. - * dravna

stavelse

subvencija
statsborger -en, pl. -e * dravljanin
statsborgerskap -et * dravljanstvo
statsbudsjett -et ir. dravni budet
statskirke -en\-a * dravna crkva
statskupp -et, pl. - * dravni udar
statslos -t, -e A
bez dravljanstva
statsmann -en, pl. -menn * dravnik
statsminister -en, pl. -tre , jep * predsjednik vlade, premijer
statsoverhod|e -et, pl. -er * ef drave
statssekretr -en ,
, 0 -) ir viceministar, zamjenik
ministr, (jug-) podsekretar
statsskatt -en * dravni porez
statsrd -en
(minister) , Qyr.) *
mimstar, (jug.) savezni sekretar
konsultativ statsrd *
ministar bez resora, ministar bez portefelja
statsrd -et , y ir ministarsko vijee, sastanak u
ministarskom vijeu
statstilskudd -et, pl. - * dravna
dotacija
statstjenestemann -en, pl. -menn
* dravni inovnik
statsvitenskap -en (.) ir politike
nauke (pl.)
statu|e -en , . * kip, spomenik
~
status -en
1) , - status, drutveni poloaj
Htm hadde hoy status je *
Imala je visok status
2) (regnskapsmessig) , , ,
* valjanost, vrijednost, izvadak rauna
Bedriftens status var ikke god
* Bilanca poduzea nije bila
dobra
gjore opp status for noe
napraviti bilancu neega
status quo , ,
* status quo, isto, nepromijenjeno stanje
staut -e A , * snaan, moan
staute karer * snani mladii
stav -en
1) , , * tap, prut, motka
2)r(ski-) " ujTan~llr^kijaki~tap
3) * falle i staver ce, y -*r zabezeknuti se, pasti u sanjarenje
stav|e -etf-a V

1) / no ,
* izgovarati/pisati slovo po slovo, sricati
stave et ord galt * pogreno napisati rije
Hvordan staves dette? ce ? *
K a k o se pie ta rije?
stave seg igjennom noe Ca
* S m u k o m d t a t i neto
stavels|e -en * slog
siste stavelse ir posljednji slog
1

stavkirke

540

stavkirkje -enj-a * crkva brvnara

stavsprang -et, pl. - * skok motkom
stearinlys -et, pl. - * svijea od.
stearina
sted -et, pl. -er Hr mjesto
et sted vre , * utoite, prebivalite
hvis jeg var i ditt sted Hr da
sam na tvom mjestu
* dra av sted Hr otii
*i stedet for * umjesto
Det m vre noe galt et sted
Hr Negdje mora biti neka pogreka
P stedet hvil! (mil.) Ha ! Hr Na mje
stu voljno!
f avskjed p stedet
Hr dobiti momentalan otkaz
* vre til stede Hr biti prisutan
*Jeg m p et visst sted .
/ WC Hr M o r a m na neko mjesto. M o ram u/na W C
Vi har et lite sted ved kysten
Hr Imamo malu kuu na moru
landsted , Hr vikendica,
Ijetnikovac
spisested Hr restoran
stedfortreder -en. pl. -e Hr zamjenik
stedsnavn -et, pl. - , Hr
ime mjesta, geografski nazjv
stefar -en, pl. -fedre Hr ouh
steg -* skritt
steik -en = stek
1) , Hr peenje, peenka
2) (kjottparti) Hr but
4
Den som vil vre med p lekenfr t lej smake steken
Ko ce , ce
Hr T k o se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije
steik|e -te = steke V || , || Hr pei || ispei, priti || ispriti
steike noe p grill / Hr
pei/priti na rotilju
steike noe p svak varme /
Hr pei/priti neto na slaboj vatri
steike p begge sider ca Hr
ispei s obje strane, ispei s obiju strana
for lite steikt Hr premalo peeno
steke seg i sola / ce Hr pei/
priti se na suncu
Det var stekende varmt je Hr
Bilo je uasno vrue
~
~
Sola stekte je . je Hr
Sunce je prialo. Sunce je peklo
steikeovn -en = steke- Hr penica
steikepannje -enj-a = steke- Hr tiganj
steikespad|e -en = steke- Hr lopata
za peenje
stein -en
1) Hr kamen
*En skal ikke kaste stein nr en sitter i glasshus

- Neka ne grde druge oni koji ni sami
nisu bez prigovora
* legge stein til byrden for noen

stelle

Hr oteati nekome ionako

teko stanje
* sove som en stein Hr spavati
kao top
* ha et hjerte av stein . Hr imati
kameno srce
*Han kunne erte en stein p seg
. Hr I vragu
bi iao na ivce. Dosadio bi Bogu i davolu
* ikke 'la stein tilbake p stein
Hr ne ostaviti ni kamena na
kamen u
*Det falt en stein fra mitt hjerte je
ca Hr Pao mi je kamen sa srca
brostein ( ), Hr kaldrma,
kocka (za.kolovoz)
edelstein Hr dragi kamen
gravstein Hr nadgrobni spomenik
2) (fruktstein) Hr kotica
appelsinstein . Hr kotica narane
steinansikt -et, pl. -j-er Hr kameno lice
steinalder -en Hr kameno doba
steinkast -et, pl. - Hr nedaleko
steinty -et , , Hr glineni sudovi, posuc
od peene gline, kuhinjski porculan
steinull -en ( ) Hr mineralna vuna (za izolaciju)
stek -* steik
steke -+ steike
stell -et
1) (pass, pleie) , Hr njegovanje,
njega
stell av dyr Hr njega ivotinja
stell av nyfdte Hr njega novoroenadi
;rZJS^:'..
stell av syke ^ n j e ^ % q t e s h i h
*Det var smtt stell med varme klr der i familien
cy ca y Hr Slabo su stajali s toplom odjeom u toj
porodici
2) (administrasjon) Hr upravljanje
st for styre og stell , Hr
upravljati, rukovoditi
Hun var med i bygdas styre og stell je
Hr Bila je elan seoske uprave
stel|le -te V
tyCpteie) , || ,
Hr njegovati, lijeiti || izlijeiti, dvoriti
bolesnika
stelle spedbarn Hr njegovati
dojenad
stelle pent med noen ce
Hr lijepo se odnositi prema nekome
2) (holde orden) || Hr spremati
II spremiti
stelle huset Hr spremati kuu
stelle hjemme , Hr raditi kune psolove, pospremati po
kui
3) stelle i hagen y ,

stellebord

541

stempling

-k raditi u vrtu, njegovati vrt

Kartet stemte ikke med terrenget ce no4) (drive med) ce () * baviti se
ca * Karta se ne poklapa s terenom
(neim)
Hva steller du med for tiden? ce
Her er det noe som ikke stemmer Ty ce
? k Cime se trenutno bavi?
*k Tu se neto ne slae
Hvem steller med oljesporsml? Ko stem|me -te V
* radi na pitanjima nafte?
Han stemte foten mot dora je Vi skal stelle i stand en fest
Svom je snagom stopalom
gurao vrata
* Pripremit emo zabavu
stelle til brk -k izazvati guvu
. stemmeberettiget -e A *
N har du stelt deg fint! ce ! *
koji ima pravo giasati
Lijepo si se udesio!
stemmebnd -et, pl. - k glasna ica
stemmerett -en , * pra
stelle seg dumt ce , vo glasa, glasako pravo
* glupo se ponaati, glupo postupati
stemmeseddel -en, pl. -sedler * glastellebord -et, pl. - *
saki listi
stol za previjanje dojenadi
stemming -en/-a (mus.) * ugadanje
stemmje1 -en
Pianoet trenger stemming 1) (rost) * glas
* Klavir treba utimati, Klavir treba ugomed dempet stemme * priguditi
enim glasom
Han hevet stemmen je * Povisio je
stemning -en , , *
ton
atmosfera, raspoloenje, ugoaj
Det var hoy stemning p festen i gr je
Han eier ikke stemme k: Nema
* Juer je na
nikakav glas
zabavi bilo veselo raspoloenje
frste stemme (mus.)
privi glas
komme i stemning ce * oraspo2) (pol.) * glas
loiti se
avgi stemme * giasati
Forslaget ble vedtatt med en stemmes overvekt
snu stemningen k pro
je ca * Prijedmijeniti raspoloenje
log je prihvaen s glasom vie
stemningsfull -t, -e A , ,
stem|me- -te V
, Ar pun dobre atmosfere, dirljiv, osjeajan, poetian
1) (pol.) * giasati
stemme for/mot / * giasati za/
et stemningsfullt dikt osjeajna
protiv
pjesma
stemme ned * odbaciti glastemor -en * maeha
sanjem
stemorsblomst -en (Viola hortensis) (bot.)
stemme inn k glasanjem
* mauhica
izabrati
stempel -et, pl. -ler
stemme over et forslag o
1) , * ig, peat
giasati o prijedlogu
underskrift med stempel k potpis
i ig
stemme p et parti *
giasati za neku stranku
2) (i motor) k klip, tap
2) (mus.) || (Stemplene gikk for fullt cy
) * ugaati || ugoditi (instrumente). utima * klipovi su radili punom parom .
vati II utimati (instrumente)
stempelavgift -en * administrattvna taksa
Pianoet m stemmes
* Glasovir treba ugoditi
stempl|e -etj-a V
stemme i ce ( ) *
1) ||
udarati || udariti
prikljuiti se (svirci ili pjesmi)
ig na
3 )-(-)- -Ar-raspo loen
~r^revet^arstemplet~den4[2rjuli ^cuo^oca-n.omz.
vre fiendtlig stemt overfor noen 12. * Pismo nosi potanski
* biti neprijateig od 12. srpnja/jula
ljski raspoloen prema nekome
2) (fig-) , * igosati,
vre stemt for noe > ,
staviti etiketu
* imati volje za neto, biti
Han ble stemplet som lgner je
raspoloen za neto
* Zigosan je k a o laljivac
4) (om uttale) stemt * zvuan
3) (i stemplingsur)
stemte og ustemte konsonanter
stemple inn no
/ * zvuni i bezvuni
cao * registrirati vrijeme dolaska na posao
suglasnici/konsonanti
stemple ut ca * registrirati vrijeme odlaska s posla
5) ( vre riktig) * tibi toan
stempling -enj-a
Svaret stemte je -k Odgovor
je bio toan
1) (i stemplingsur) no3

stemplingskort

542

stifte

cao ca * registriranje dolaska na

jalovost
posao i odlaska s posla
sterk -/, -e A
2) (det sette stempel) * ud1) , * jak, snaan
aranje iga, udaranje peata
ha sterk helse * biti zdrav
3) (fig.) * igosanje
ha sterk tro p noen y
stemplingskort -et, pl. - *
kr imati j a k u vjeru u nekoga
kartica za registriranje
ha en sterk karakter *
stemplingsur -et, pl. -
imati snaan karakter
* sat za regi
det sterke kjonn * jai spol
striranje dolaska i odlaska radnika i slubenika
en sterk 'drink / * jako/estoko
stemt - stemme
pie
steng|e -te V
en sterk lyd * j a k zvuk
1) (lukke med tverrstang) , Hun har mange sterke sider
, * navui zasun, zakraunati,
* Ona ima m n o g o dobrih strana
zamandaliti
en sterk mistanke / * otra/jaka
2) (blokkere) || * zakrivati
sumnja
II zakriti
bruke sterke ord *
stenge veien for noen *
upotrebljavati grube rijei
zakriti nekome put
ha sterke nerver * imati jake
3) (lukke) (trans.) || ,
ivce
|| * zakljuavati || zakljuet sterkt prisfall / * jak/velik
ati, zatvarati || zatvoriti
pad cijena
stenge noen ute * iskljuiti
2) (krydret) , * zainjen, ljut
nekoga
sterk mat * j a k a h r a n a
stenge noen inne -k zatvoriti
3) (grani.) sterke verb *
nekoga
nepravilni glagoli
stenge seg ute ce * zakljuati
stetoskop -et (med.) * stetoskop
se vani
stevn|e' -et , * skup, smotra, susret
4) (lukke) (intr.) ce || ce *
idrettsstevne * sportski susret
2
zatvarati se || zatvoriti se
stevn|e -etj-a V
Butikkene stenger kl. 17 ce 1) (styre) stevne mot * krenuti
jy y 17 / * Prodavaonice se zatvaraju
prema
u . 1 7 sati
2) (jur-) stevne for retten ,
stengetid -enj-a *
* prijaviti sudu, poslati
vrijeme zatvaranja prodavaonica
nekoga na sud
N er det stengetid . ! * Zatvaramo!
3) (jur.) la noen stevne som vitne
stengt -e~A * zatvoren
( )
pozvati nekoga kao svjeForretningen er stengt je k
d o k a (na sud)
Ducan je zatvoren
4) sette hverandre stevne /
stenografene -te V , * dogovoriti/ugovoriti sastanak
* stenografirati, pisati stenografijom
stevnemot|e -et , * sastanak, ranstensil -en
devu
1) ( ) * matrica (za urastevning -en (jur.) (y noavanje)
py) kr sudski poziv (u gradanskom sporu)
skrive noe p stensil * pisati
sti -en
na matrici
1) , * staza, put
2) (stensilert ark) * umnoak
* holde sin sti ren * biti ist
dele ut stensiler kr
2) (p yet) / * jemenac
dijeliti umnoke, dijeliti kopije apirografa
na oku
stensiler|e-te ^ ^ ^ ^ ! "stifta/T
stensilmaskin -en k
1) (liten spiker) , * avli
stroj za apirografiranje
2) (grammofon-) * gramofonstereo -en * stereo
ska igla
steril -t, -e A
3) (i motor) (y ) *
1) , * sterilan, neplodan
platinska dugmad (u motoru)
2) (naken) , ro k sterilan, gol
4) (hefte-) , (
et sterilt rom . gola
) * spojnica, klamerica (koja probija papir)
soba, sterilna spba
5) (leppe-) , - ru za usne
steriliser|e -te V * sterilizirati
stiftje -etj-a V
sterilitet -en
1) (I , || * osnivati
1) (med.) , * sterilnost,
II osnovati, II utemeljiti
neplodnost
stifte familie / -k
2) (fig-) , * besplodnost.
stvoriti/zasnovati obitelj
1

stiftemaskin

543

stifte kjem / *
stvoriti/osnovati svoj dom
stifte gjeld ce * zaduiti se
stifte bekjentskap med noen ca * uspostaviti poznanstvo s nekim
2) stifte sammen papirer
* spajalicom spojiti papire
stiftemaskin -en , -
spajalica, naprava za spajanje
stig|e

-en (.), (.) * ljestve

(pl-)
lauslige ~ ljestve od ueta
rangstige * drutvena ljestvica
stige steg, steget V
1) (bevege seg oppover) / ce ||
ce, ce || ce * penjati/peti se || popeti
se, dizati se || dii'se
Flyet steg til 3000 meters hyde ce
3000 * Avion se digao na
visinu od 3000 metara
Vannstanden steg ce ir Razina
se vode podigla
stige i gradene ir napredovati
* stige i noens aktelse y
ir porasti u neijim oima
*Suksessen steg ham til hodet je
y -Ar Uspjeh mu je udario u glavu
Prisene stiger * Cijene rasfu
^Temperaturen stiger ce * Temperatura se penje
2) (g) ir ii
stige inn || * ulaziti || ui
stige ut || / * izlaziti || izai/
i zid
stige av toget ca * s i d s vlaka
stige p toget y * ud u vlak
Stig p! (), ()! ()," !
* Izvoli(te) u d ! Udi(te), molim vas!
stigning -en
1) , * uspinjanje, uspon
Veien har sterk stigning *
Put ima veliki uspon
2) (kning) , , * rast, p o rast, povecanje
prisstigning * rast cijena
1
stikk -et, pl. 1) * ubod
vepsestikk oce ir ubod ose
Detgavnneg~er^tiklri'kjeneTYt\yiA
ir U b o me je ravno u srce
2) (kortspill) * tih
Dette stikket er mitt je * Ovaj
tih je moj
ta siste stikk * pokupiti posljednji tih
3) (knute) * vrsta vora
* holde stikk ce ir pokazad se
tonim
4) * ta en i stikken
ir ostaviti nekoga na cjedilu
2
stikk A D V * posve, sasvim
i stikk motsatt retning y
2

stikke

* u posve s u p r o t n o m smjeru
handle stikk i strid med noe
* postupiti sasvim suprotno
neemu
stikk|e l -enf-a -A- tapi
kaste p stikka ir igrati krajcarice
* la noen i stikken
-Ar ostaviti nekoga na cjedilu
trommestikker * bubnjarski
tapid
stikke stakk, stukket V
1) II * bosti || ubosti
Han ble stukket av en veps ra je oca Ar
Ubola ga je osa
Han stakk seg p nlen ce * U b o se
na iglu
*Hva er det som stikker deg? /
? * to te to mud/tjera?
2) Sola stikker * Sunce pri
3) (putte) || , || ,
|| * gurati || gurnuti, turati ||
turnuti, stavljati || staviti
stikke hendene i lommen /
y uen * gurauti/staviti ruke u dep
* stikke fingeren i jorda y *
staviti prst u zemlju
* stikke noe under en stol || ,
II * skrivati || skriti,
prikrivati || prikriti neto
* stikke hodene sammen ,
* meusobno aputati, urovati
* stikke seg fram ce || ce *
pokazivati se || pokazati se
* stikke seg ut ce || /
ce ir isticati se || istaknuti se/istad se
* stikke kjepper i hjulene for noen ||
,
* podmetati || podmetnuti nekome, bacati kiipove
pod noge
* stikke seg bort ce || ce * kriti se
II sakriti se
* stikke noe i brann * zapaliti
neto
* stikke ut kursen ,
() * o z n a d t i kurs, n a d pravi
smjer (kompasom)
3) (g, lpe)
stikke innom || , ||
-*-^1^^
titi
stikke til sjs (), ce
( ) * isploviti (brod), otisnuti se (na more)
stikke av || * || pobjei
. .
4) stikke dypt * duboko uroniti
Skipet stakk dypt i vannet je
ir Brod je duboko gazio morem
* Denne kritikken stikker ikke s dypt
* Ova kritika ne zalazi previe d u b o k o
*Her stikker det noe under Ty ce *
Tu se neto krije
5) (skyte opp) stikke fram , ,
2

stikkelsbr

544

* viriti, striti, strati

Blomstene stakk s vidt opp av snoen je
ce Ar Cvjee se
poelo pomaljati ispod snijega
Hret stakk fram under lua hans Koca je Kosa mu je izvirila ispod
kape
stikke av mot noe |[ /,
ce || ce * isticati || istaknuti/
istad, pomaljati se || pomoliti se
6) Dette kortet kan du ikke stikke
Ar Ovu kartu ne moe tud
*Stikk den! je! je! -Ar Pobij je! T u d
je!
stikkelsbr -et, pl. - (bot.) * ogrozd
stikkontakt -en
1) (stopsel) Ar utika
2) (kontakt) Ar utinica
stikkord -et, pl. - Ar lagvort
stikkpill|e -enj-a (med.) Ar epi
* gi noen en stikkpille , I! (/ )
Ar bockati nekoga, dobacivati || dobaciti nekomu
(uvredu/podrugljivu rije)
stil -en
1) (uttrykksmte) * stil
gjennomfre lpet i god stil y
* zavriti trku u visokom stilu
holde stilen 'r njegovati stil
Det er stil over henne * O n a ima
stila
* st i stil med ce ca, y ca
Ar slagati se sa, biti u skladu s(a)
* drive ister stil * poslovati
naveliko
2) (p skolen) Ar sastav
skrive stil , Ar pisati sastav, naplati
domau zadau na zadanu temu
stil|e -te V || * upudvati || upu
titi
Sknaden stiles til departementet ^ ce
-Ar Molba se alje ministarstvu
* stile hoyt , Ar imati velike ambicije, eiljati visoko
stilfull
-e A , , Ar elegantan, otmjen, ukusan
stilig -e A , , -Ar elegantan,
_^jmjen J _ukusan_
.
Det var en stilig kjole! To je !
Ar To je elegantna haljina!
stillas -et, pl. -j-er (.) ( ) Ak- skeie
(pl.) (pri gradnji)
1
stille A , , * tih, miran, smiren
Tiden stod stille ce Ar Vrijeme
se zaustavilo
Sitt stille! ! ! * Sjedi mirn o ! Budi miran!
*Det str helt stille for mef je
* P o t p u n o mi je stao mozak
en stille og rolig helg - miran
i tih vikend
tie stille Ar utjeti

stille o p p

* g stille i dorene , ce
* biti oprezan, neupadljivo se ponaati
* arbeide i det stille Akr
raditi bez mnogo galame
* tenke i sitt stille sinn , Ar misliti za sebe, razmiljati zatvorenih usta
be en stille bonn- Ar moliti
tihu molitvu
2
stil|le -te V || , ||
Ar umirivati || umiriti, smirivati || smiriti
* stilte stormen / Ar utiati/
smiriti buru
stille sulten / kr umiriti/
zatomiti glad
d stille smertene k smiriti bolove
3
stil|Ie -te V
1) (plassere) || . ||
Ar smjestati || smjestiti, stavljati || staviti
Han stilte bokene p plass i hyllen je
Ar Smjestio je
knjige na svoje mjesto na polici
stille klokken ... * namjestiti sat na ...
*d stille noen i skyggen * zasjeniti
nekoga
d stille noe til disposisjon -Ar staviti neto na raspolaganje
2) (komme med) || -Ar postavljati II postaviti
d stille et sprsml * postaviti
pitanje
d stille sprsml ved Ar
staviti znak pitanja na
d stille betingelser f krav /
Ar postaviti uvjete/zahtjeve
d stille noen fritt
-Ar ostaviti nekome odrijeene ruke
d stille noen overfor et valg y Ar dovesti nekoga u situaciju da
izabere
d stille noen til ansvar for ... -Ar udniti nekoga odgovornim za ...
d vare vanskelig stilt y Ar
biti u tekoj situaciji
d stille til start ce Ar pripremiti se za start
* stille sterkt Akr biti
d o b r o 4
2) stille seg || Ar || stati
d stille seg i k ce y Ar postaviti se
u red
stille seg i veien for noen
, Ar preprijedti nekome
put, stati nekome na put
Hun stilte seg ved siden av ham je
Ar Stla je uz njega/uza nj
fl stille seg likegyldig til noe ce
-Ar postaviti se prema necemu
ravnodusno
stille inn , (, ) Ar
narihtati, namjestiti (sat, radio)
stille opp

stillegende

545

1) (p skolen) y , ce sta ti u
red. poredati se
2) (hjelpe til) * pomoi nekome
stillegende A / koji radi/ide
tiho
Stillehavet (geogr.) , Tihi
ocean, Pacifik
stillestende ADJ , -k nepokretan. nepomian
stillestende vann kr ustajala voda .
stillferdig -e A , , * tih, miran,
smiren
Han er en stillferdig gutt je * On
je tih djeak
stillhet -en . * mir, tiina
Stillheten ble brutt av latter je
. je * Mir je poremetio
smijeh. Tiinu je razbio smijeh
ordne saken i all stillhet y * srediti stvari u tiini
stilling -enj-a
1) (posisjon) , , * mjesto,
poloaj, stanje
g i stilling (mil.) * zauzeti
poloaj
holde stillingen k drati poloaj
ha en ledende stilling
* biti na vodeem poloaju
Saken ble henlagt pga. bevisets stilling je
Predmet je
zakljuen zbog pomanjkanja dokaza
ta stilling til noe *
zauzeti stav prema neemu
2) (jobb) nocao, * posao, namjetenje
soke en stilling nocao * traiti posao
Hun har en god stilling nocao *
Ona ima d o b a r posao
sette sin stilling inn p noe ce
no * zaloiti se na neto po
cijenu svog poloaja
stillongs -en , ca *
hulahopke, arape s gaicama
stillstand -en , k zastoj, mirovanje
stillstand i produksjonen y kr
zastoj u proizvodnji
stiln|e -etj-a V ce || ce, ce || ce stiavati se || stiati se,
-utiavat-i-se-- utiati-se
Grten stilnet ce * Pla se stiao
Stormen stilnet ce . (.) ce Oluja se stiala. (fig.) U z b u enje se stialo
Trafikken stilnet je * Promet je jenjavao
stim -en () kr j a t o ( r i b a ) .
stimulerje -te V
1) (kvikke opp) , ||
/, ||
* stimulirati, poticati || potai/potaknuti, pobudivati II pobuditi, nadraivati || nadraiti
bli stimulert av noen I

stivne
* biti stimuliran od nekoga
et middel som stimulerer hrveksten

sredstvo koje potie rast
kose
i
2) (seksuelt) || , * nadraivati || nadraiti, stimulirati
stimulerende A * stimulativan
virke stimulerende p noen djelovati stimulativno na ne
koga
sting -et, pl. 1) (med.) -k probadanje
ha sting i siden y
* imati probadanje u slabinama
2) (med nl og trd) * bod
Han syr med store sting * On ije velikim bodovima
Legen mtte sy ti sting je * Lijenik je morao napraviti
deset avova
stink|e -etj-a V , k zaudarati,
smrdjeti
*Selvros stinker Ko ce , ce * T k o
se hvali, sam se kvari
stipend -et, pl. -j-er * stipendija
stipendiat -en (.),
(.) * stipendist(a) (m.), stipendistica (f.)
stirrje -etj-a V , , *
zuriti, buljiti, uporno gledati
Han stirret rett framfor seg je
k U p o r n o je gledao pred sebe
stiv -t, -e A
1) , * ukoen, krut
en stiv snipp * krut ovratnik
bli stiv av skrekk ce * ukoiti
se od straha
et stivt smil * ukoen osmijeh
2) (droy, sterk) * prilian
stive priser * visoke cijene
en stiv klokketime * pun sat
vremena
stiv kuling * jak vjetar
*Jeg er ikke s stiv i grammatikk He
* Ne znam dobro gramatiku
stivbeint -e A (fig.) k krut
Reglene er stivbeinte cy k Propisi
su kruti
stivels|e -en
1) (til toy) , k krob, tirka
2) (til-mat) ]> k sredTvo
za zgunjavanje
stivhet -en
1) , * ukoenost, ukruenost
2) (fig.) * krutost
stivkramp|e -en (med.) * tetanus
stivnakk|e -en ukoena vrata
Din stivnakke! (fig.) ! ! * Tvrdoglavi stvore! Tvrdoglave!
srtvn|e -etj-a V
1) ce II ce, ce || ce * koiti se || ukoiti se, ukruivati se ||
ukrutiti se

546
bli gradvis stiv ce || ce
Ar stvrdnjavati se || stvrdnuti se
Sementen stivnet ce Ar Cement
se stvrdnuo
Geleen stivnet ce
ele se
stvrdnuo
Smilet stivnet ce * Osmijeh se
ukoio
3) (om blod) ce || ce
zgrusavati se || zgruati se
stjele stjal, stjlet V
1) II * krasti || ukrasti
* stjele som en ravn 'r krasti
kao svraka
2) (kreve, om tidjsted) * zahtijevati
Arbeidet stjeler mye tid * Posao zahtijeva mnogo vremena
Hun stjeler all hans oppmerksomhet
* Ona zaokuplja svu njegovu
panju
* stjele showet kr
privui svu panju na sebe/ se
3) stjele seg || ce * || iskrasti se
Han stjal seg av grde ce ( ) * Iskrao se napolje (i otiao)
De stjal seg til en rykepause cy ce
* Iskrali su se na pauzu za
cigaretu
stjern|e -enj-a * zvijezda
* vare fdt under en lykkelig stjerne
* biti roden pod sretnom
zvijezdom
*Det str skrevet i stjernene . To
je y * T a k o zvijezde kau.
To je zapisano u zvijezdama
*Hun har en hy stjerne hos sjefen
* Ona visoko kotira kod efa
*Hans stjerne er dalende je * Njegova je slava na zalasku
stjernebild|e -et, pl. -er , * suzvijeze, zvijede
stjernehimmel -en , zvjezdano nebo, nebo posuto zvijezdama
stjerneklar -t. -e A , -Ar jasan,
bistr kao zvijezda
stjerneskudd -et. pl. - * meteorit
stjernenkkel -en * zvjezdasti
odvija
stvfL^LL
-j-er
1) (materie) , , -Ar tvar,
grada, materija
kjemiske stoffer * kemijske
tvari
2) (materiale) , * grada, gradivo
Han samlet stoff til en doktoravhandling
je * Skupio je materijal za disertaciju
Ulykken var godt stoff for avisene je
kr Nesrea je bila primamljiva za novine
* ha godt stoff i seg * biti
d o b r a kova
3) (ty) , * tkanina, materijal,

stolpe

tof
4) (narkotika) Ar droga
g p stoff -Ar uivati drogu
stoffmisbruk -et, pl. - ,
-Ar narkomanija, ovisnost od drogi
stoffskift|e -et ., -Ar
metabolizam, razmjena tvari, razmjena materija
1
stokk -en
1) (stav) Ar tap
g mek stokk ce -Ar potapati se
vare stiv som en stokk -Ar
biti krut kao daska
*Det gikk over stokk og stein ce
-Ar Ilo se preko drvlja i kamenja
2) (arbeidere) -Ar osoblje
fabrikkens faste arbeidsstokk Ar stalno osoblje tvoraice
3) (kort-) Ar snop/pil karata
4) (grade-) k termometar, toplomjer
5) (tommer-) (), Ar deblo
(odseeno), trupac
stokk 2 ADV , * p o t p u n o , sasvim,
posve
Han er slokk dov je -Ar On je
potpuno gluh
Hun er stokk konservativ je
-Ar Ona je nepopravljivo- konzervativna
stol -en
1) * stolica
stoler og bord -Ar stolice i stolovi
* falle mellom to stoler Ar
sjediti na dvije stolice
* stikke noe under en stol /
Ar tajiti/preutjeti neto
2) (vevstol) , ( ) Ar tkalaki
stan, razboj
stoI|e -te V
stole p ce, ce || ce
(y), || () Ar uzdati
se, pouzdavati se || pouzdati se (u), vjerovati ||
povjerovati (nekomu)
Ikke stol for mye p det du hrer He ce
y OHO -Ar Ne uzdaj se previse
u o n o to uje
Jeg stoler fullt og fast p deg Ja ce y kr Ja se potpuno pouzdajem u tebe/
u te
Sto! p det! EvflH_VBpejijy-To!^A^Budi-uvieren--ur
to!
En har bare seg selv stole p ce
* ovjek se moe
pouzdati jedino u samoga sebe
Du kan stole p det hun sier y
OHO -Ar Moe vjerovati u ono sto
ona kae
stoIp|e -en * stup
* prate oppetter stolper og nedetter vegger , Ar neprekidno govori ti,
brbljati
lyktestolpe ,
Ar elektrini stup
telefonstolpe * telefonski stup

stolt

547

stolt -e A * ponosan
vre stolt av * biti ponosan
na
Han er for stolt til be om tilgivelse je
* On je previe ponosan da bi molio za izvinjenje
Det er den stolteste dagen i mitt liv To je y ir To je najsretniji d a n
u mom v o t u
Hun gjorde et stolt kast med nakken je
* P o n o s n o je zabacila glavu
stolthet -en ir p o n o s
Har du ingen stolthet i livet? y
? * Z a r nema ponosa u ivotu?
stopp -enj-et , , , ,
, * zaustavljanje, stanka, pre
kid, zastoj, prestanak, obustava
De kjorte hele strekningen uten stopp cy
* Vozili su cijeli p u t
bez zaustavljanja
Han snakket uten stopp ir
Govorio je bez prekida
Stopp forbudt! ! * Zabranjeno zaustavljanje!
stopp|e -etj-a V
1) (trans.) || * zaustavljati II za usta vi ti
Trafikkonstabelen stoppet bilen je
* Saobraajac je zaustavio a u t o
2) (intr.) ce || ce ir zaustavljati se || zaustaviti se
stoppe for rodt lys ce
* zaustaviti se pred crvenim syjetlom
stoppe for trafikken som kommer fra hoyre npony ca * p r o pustiti vozila koja dolaze s desne strane
3) stoppe gjore noe || *
prekidati || prekinud
Stopp det tullet der! ca !
* Prekini s tim glupostima!
4) stoppe strmper || kr
krpati II zakrpati arape
5) stoppe en pipe * puniti
lulu d u h a n o m
6) stoppe ut fugler * puniti p d c e
7) stoppe munnen p noen
* zaepiti nekome usta
8) stoppe opp II , || , || ,
ce || ce * || stati, || presta-ti, JI zapeti; zaustavljati se"j| ZausTaviti e ~
Trafikken stoppet helt opp pga. en ulykke Ca je * Promet je
stao zbog jedne nesree
stoppested -et, pl. -er (, )
* stajalite, postaja, stanica (autobusa, tramvaja)
stor - / , -e A * velik
Han er stor for alderen je
ir Velik je za svoje godine
bli stor , * narasti, porasti
S stor hun er blitt! je ! ir K a k o je
porasla!
*Du store verden! ! * Boe!
*Du store min! ! ir Boe!

stormannsgal
* gjore store yne ce * uditi se
* tjene store penger p noe
- d o b r o zaraivati na neemu
*i det store og det fiele y ,
* u cijelini posmatrano, openito
uzevi
* se stort p det ir ne cjepidlaiti
*stort sett -k uglavnom
* sl noe stort opp ir
udariti na velika zvona
Det er meg en stor glede * Radujem se
ha stor verdi ir imati
veliku vrijednost
bruke store ord ir
upotrebljavati velike rijei
ha store tanker om seg selv
o * imad visoko miljenje o sebi
Dette er en stor dag for oss O B O je
* Ovo je veliki dan za nas
en stor kunstner ir velik umjetnik
* vre stor p det ce * drad
se uobraeno

* spise kirsebr med de store ce ca y * druiti se s ljudima u

visokom drutvu
storartet -e A , , * sjajan,
velianstven, divan
en storartet utsikt ir divan pogled
et storartet menneske ir sjajan ovjek
en storartet prestasjon ycnex
izvanredan uspjeh
Storbritannia (geogr.) * Velika
Britanija
storby -en * velegrad
storebror -en ir stariji brat.
storesster -enj-a, pl. -tre ir starija
sestra
storfe -et , * govedo, krupna
stoka
storm -en
1) , , * oluja, nevrijeme, bura
Det blser full storm + Pue j a k a
oluja
Stormen er stilnet ce / *
Oluja se stiala/smirila"
*Det er stille fr stormen
* Vlada zatije pred b u m
*en storm av protester * bura protesta
* stor mi ervannglass-. y - 7 ^4>-_
ai vode
*Den som sr vind. hster storm Ko ceje,
* T k o vjetar sije, b u m anje
2) (mil.) * juri
ta med storm
osvojiti na
juri
Festningen ble tatt med storm je ir Tvrava je osvojena na juri
g til storm imot * estoko
napasti
stormakt -en * velika sila, velesila
stormangrep -et, pl. - * juri
stormannsgal -t, -e A , o

storme

548

stramme

* megalomanfengselsstraff -k kazna zatvorom

ski, koji o sebi ima pretjerano visoko miljenje
2) (bot) -Ar globa
storm|e -etj-a V
3) (dom) , , * osuda, presu1) (blse sterkt) * bjesniti
da, kazna
2) (angripe) || Ar juriati ||
straffansvar -et Ar krivina
jurauti
odgovornost
De stonnet festningen cy
straffbar -/, -e A k kanjiv
* Juriali su na tvravu
straffle -etj-a V
3) (lpe fort) II Ar juriti || poju1) || kr kanjavati || kazniti
riti
Tiltalte er ikke tidligere straffet mye
kr Optueni nije ranije
Hun stormet nedover gaten je kanjavan
* Pojurila je niz ulicu
stormende A , , Ar buran,
2) straffe seg ,
moan, snaan
ce Ar imati loe posledice, osvjetiti se
stormende applaus -Ar buran pljesak
Det straffer seg i det lange lp To ce
et stormende mote Ar buran sas -Ar To e se na kraju osvjetiti
tanak
straffelov -en Ar krivino pravo
strafferegister -et o , Forestillingen hadde stormende suksess
je * Predstava je imala
* evidencija kanjavanju, kazneni
ogroman uspjeh
registar
storparten S Ar najvei dio
straffesak -en Ar krivina parnica
storslagen -t, -gne A , * velianstraffespark -et, pl. - (sport.) (y ),
stven, divan
, , (ca
) Ar jedanaesterac (u nogometu),
en storslagen natur * velianstvena priroda
kazneni udarac (s jedanaest metara)
storsinnet -e A * velikoduan
straffeutmling -enj-a * odmjeraStortinget (),
vanje kazne
-Ar Norveki parlament, Norveka
straks AD V , -Ar o d m a h , smjesta
Jeg kommer straks hy * Doi u
skuptina
storringskvinn|e -enj-a odmah
Ar lanica Norvekog parlamenta
Klokka er straks 12 *
Zaas e dvanaest sati
stortingsmann -en, pl. -menn / H o p straks etter kr o d m a h poslije
Ar poslanik/lan Norvekog
stram -t, -me A
parlamenta
stortingsmelding -enj-a 1) (fast) , Ar nategnut, zategnut
Beltet er for stramt je
-Ar vladin izvjetaj parlamentu
Ar Pojas je previe zategnut
stortingsrepresentant -en , /
* holde noen i stramme tyler
Ar drati nekoga pod stegom
Ar poslanik Norvekog parlamenta, lan/lanica
* vare stram i masken
Norvekog parlamenta
Ar imati usiljen izraz lica
stortingsvalg -et, pl. - , * izbori za Norve2) st i stram giv akt y
Ar stajati na strai u stavu m i r a o
ki parlament, parlamentarni izbori
3)J:knapp) Ar tijesan
stort -enj-a, pl. -tar Ar palac na nozi
- strabas -en / , ,
t stramt budsjett Ar tijesan budet
, Ar teak/naporan posao, teak
4) (sterk og ubehagelig) -Ar jak
en stram lukt , * jak smrad,
, trapac, zamor
smrad
strabasis -/, -e A , , Hr napoL
en stram smak -Ar rezak ukus
ran, teak, zamoran
~Strammfe -etj-a V
~ ~~~
en strabasis reise A r n a p o r a t r p u t
straff -en
1) |] * stezati || stegnuti
stramme en knute Ar zategnuti
1) , Ar kazna, kanjavanje
vor
livsvarig straff -k doivotan
zatvor
stramme et tau / *
nategnuti/napeti ue
sone sin straff Ar odsluivati
kaznu
stramme en skrue / -Ar
zategnuti vijak/raf
sette ned en straff Ar smanjiti
kaznu
. r
stramme inn livremmen / Ar
stegnuti pojas
utmle en straff Ar odrediti kaznu
* stramme opp noen ,
bli idmt lovens strengeste straff
Ar disciplinovati nekoga,
Ar biti osuen na
pritegnuti nekoga
najstrou kaznu po zakonu
ddsstraff Ar smrtna kazna
2) (vare trang) ce || ce -Ar stezati

stran

549

II s tegn uti se
Buksen strammer rundt livet
y * Hlae me steu u struku
3) stramme inn p budsjettet *
smanjiti budet
strand -enj-a ic plaa
strand|e -etj-a V
1) ( g p grunn) II ce * || nasukati se
2) (mislykkes) || + propadati II propasti
Ekteskapet deres strandet je *
Brak im je propao
Planen strandet pga. drlig konomi je npo * Plan
je p r o p a o zbog loe materijalne situacije
strateg -en * strateg
strategi -en * strategija
strategisk -e A , * strategijski, strateki
et strategisk viktig omrde * strateki vano podruje
strategiske atomvpen ic strateko atomsko oruje
streif -et, pl. 1) et streif av sol , *
zraak sunca, traak sunca
et streif av lys * traak svjetla
et streif av hp ic traak nade
2) (beroring) , ic dodir, lak
doticaj
streifje -etj-a V
1) ce * skitati se
streife omkring i skog og mark ce y * skitati se naokolo u prirodi
2) (berore lett) || / *
doticati || dotai/dotaknuti
Hun streifet ham med hnden ra je * Lagano ga je dotakla r u k o m
Han streifet henne med blikket jy je
* Ljetimino ju je pogledao
Skuddet streifet ham i skulderen je
* Metak mu je okrznuo rame
Den tanken har aldri streifet meg Ta
* Ta me misao nikada
nije ni dotakla
streifdyr -et, pl. - * rvotinja
(utalica
streifskudd -et, pl. - * zalutali metak
streik -en , * trajk, obustava
_.-.rada
~.
g til streik y , * krenuti u trajk, zapoeti obustavu rada
avblse en streik /
* otkazati/obustaviti trajk
streikebryter -en, pl. -e * trajkolomac
streikevakt -en * trajkaka
straa
streikekass|e -enj-a * trajkaki
fond
streik|e -etj-a V , || ic strajkati, obustavljati || obustaviti
rad

strekke
Arbeiderne streiket en time cy * Radnici su trajkali jedan sat
*Motoren streiker .
je * M o t o r strajka. Motor je otkazao
streikerett -en ,
* pravo trajk, pravo na obustavu rada
strek -en
1) * erta
d tegne en strek * povui ertu
* vre tynn som en strek
* biti tanak kao ibica
*Det var en strek i regningen To je
* To nam je pomrsilo raune
*d sl en strek over noe
* prei spuvom preko neega
*d g over streken , , * ii predaleko, ii preko
granice, prevriti mjeru
*Det var en genial strek je
* Bilo je genijalno rjeenje
2) (pfunn) ic trik
guttestrek , ic vragolija,
nestasluk
narrestrek , * glupava ala, neslana sala
skyerstrek , ic
psina, nepodoptina, nevaljaltina
strek|e -etj-aj-te V || , * povlaiti || povui crtu, crtati
. d streke over || ic || prekriiti, preertavati || preertati
d streke under || , (.) (I / * podviaiti || podvui,
(fig.) isticati || istai/istaknuti
strekk -enj-et, pl. - ic stezanje
miia
d ligge med beinet i strekk y , ca
* leati u utezi, s utegom na nozi
*/ ett strekk , * bez prekida, neprekidno
1
strekke strakk, strukket || / * dosezati || dosed/dosegnuti
S langt hans evner strekker * Koliko mu sposobnosti doseu
A strekke til , ,
* dostajati, biti dovoljno, dosezati
Tiden strekker ikke til *
Nema dovoljno vremena
2
strekke strakte)strekte, strakt V
1) (ce) I) (),-1(ce), (ce) || (ce) * pruati
(se) II pruiti (se), rasprostirati (se), protezati (se)
II protegnuti (se)
d strekke (p) beina ||
* pruiti II ispruiti noge
strekke hals ( ) * istezati vrat (da bi se neto vidjelo)
d strekke et laken ic rasprostrijeti plahtu
d strekke hnden ut etter noe
() * pruiti ruku za (neim)
* strekke vpen (y je) * poloiti oruje (u znak predaje)

strekking

550

strekke seg s langt en kan ce

Ar pruiti se onoliko koliko raogunosti doputaju
Tomta strekker seg ned til innsjen ce
kr Zemljite se protee sve
do jezera
2) (vare) * trajati
Kurset strekker seg over tre dager Kype
Teaj e trajati tri dana
strekking -enj-a , k rastezanje
protezanje
Strekking av laken Ar
rasprostiranje
plahte
strekning -en
1) (distanse) nyra, , npyra Ar ko
mad puta, relacija, pruga
tilbakelegge en lang strekning
* ostaviti za sobom dobar dio
puta
Disse bussene brukes bare p kortere strekninger
ce
* Ovi se autobusi upotrebljavaju samo na kraim relacijama
3) (omrde) , , k
udaljenost, razmak
over store strekninger ,
* preko irokih draja, preko velikih udaljenosti
streng' -en
1) , -k ue, konopac
2) (mus.) , k strana, ica
*Hun spiller pflere strenger
. je -Ar O n a
radi raznovrsne poslove. Ona je visestruko obdarena
*Han spiller alltid p de samme strengene
On uvijek pjeva istu pjesmu
2
streng -l, -e A
1) , * strog, nepopustljiv ta strenge forholdsregler
Ar poduzeti otre mjere
stille strenge krav -Ar
postavljati stroge zahtjeve
en streng disiplin Ar stroga
disciplina
en streng lrer kr strog uitelj
Han har en streng moral je
. je * On je strogih
moralnih naela. On je strogo moralan
en streng nytralitet kr stroga
neutralnost
lovens strengeste straff
-Ar najstroa kazna prema zakonu
vre streng mot noen
Ar biti strog prema nekome
2) (barsk) Ar otar
streng kulde Ar otra zima
strengt ADV CTppro Ar strogo
strengt tatt kr strogo uzevi
strengt ndvendig -Ar jako p o t r e b n o
strengt forbudt Ar strogo zabranjeno
strenghet -en , , -

strid

-Ar strogost, neumoljivost, nepopustljivost

stress -enj-et , ( )
Ar stres, napetost (duevna i fizika)
vre under stress * biti
izloen stresu
stresset -e A Ar napet
vre stresset ( ,
.) Ar biti napet (zbog posla, briga i sl.)
stresskoffert -en ,
-Ar koferi za spise/dokumente, aktovka
strev -et , , , Akr trad, napor, naprezanje, muka
et svare strev Ar teke muke
hste fruktene av strevet
Ar brati plodove trada
etter mye slit og strev klarte vi ...
... Ar nakon mnogo
muke i napora uspjeli smo ...
strevje -de V ce || ce,
ce II ce, ce -Ar naprezati se ||
napregnuti se, traditi se || potruditi se, boriti se za
slite og streve fra morgen til kveld
Ar crniti od j u t r a do sutra
Hun strevet hardt med leksene ce ca
Ar Ona se muila sa
svojim domaim zadacima
strevsom -t, -me A
1) (flittig) , k marljiv, radian
2) (slitsom) Ar n a p o r a n
Det var strevsomt je * Bilo je naporno
1
stri -a (strev) , Ar napor, t r a d
2
1
stri -tt, -e=strid -t, -e A
1) (om personer) , ,
* tvrdoglav, neposluan, teak
Han har en strid natur je k
N e p o k o r n e je prirode
2) stridt hr / Ar kutrava/neposluna kosa
3) en strid dag -Ar n a p o r a n d a n
Det var en strid trn je / nocao
A- Bio je teak/naporan posao
4) Det er strid strm i elva je
Ar U rijeci je jaka straja
Det regner i stride strmmer
Ar Kia lijeva kao iz kabla
Trene rant i stride strmmer cy -Ar Suze su Ule potocima
2
strid -en
^ ^ W i ^ l ^ K o 6 7 6 o p 6 7 " 6 n T K a * sukob, borba,bitka
yppe til strid Ar pobuditi sukob
/ stridens hete y , y
Ar u aritu bitke, u a r a sukoba
2) (uenighet) (.), , *
trzavice (pl.), svada, neslaganje
Det oppstod strid om arven je
Ar Nastala je svada oko nasljeda
*stridens eple ,
kr kamen smutnje, uzrok razdora
vre i strid med noen y ca k
biti u sukobu s nekim
vekke strid ||

stridbar

551

uzrokovati || prouzroiti sukob

3) (strev) nocao, * naporan posao,
muka
julestrid * guva zbog Boia
stridbar -t,-e A , * svadljiv, prgav
strife -dejstre(i)d, stridt V.
1) (kjempe) ce ir boriti se
stride mot overmakten ce
ir boriti se protiv vee sile
2) (krangle) ce ir svaati se
strides om bagateller ce ir
svadati se zbog sitnica
stride imot ce * boriti se protiv
* Derom strides de lrde ce OKO
* Uceni se ljudi spore oko toga
stridig -e A , ir tvrdoglav,
neposlulan
* gjre noen rangen stridig , * osporid
nekome poloaj, ugroziti nekome prvenstvo
stridighet -en
1) (stahet) * tvrdoglavost
2) (strid) . , * prepirka, spor,
svada
stridsdyktig -e A * sposoban za
borbu
stridsvogn -enj-a (mil.) -Ar tenk
strikk -en * gumilastika, gumena vrpca
hoppe strikk (
) * skakati preko gumilastike (djeja igra)
gummistrikk -Ar gumica
strikkje -etj-a V || /, (.)
II Ar plesti || isplesti/oplesti,
(fam.) trikati || itrikati
strikkejakk|e -enj-a ir vunena
pletena jakna
strikkepinn|e -en > Ar pletea igla, igla
za pletenje
strikkety -et, pl. - ir pletivo
strip|e -enj-a
1) npyra * pruga
2) flystripe -Ar pista
landingsstripe , *
staza za sputanje, sletna staza
stripen ADJ * prugast
struktur -en , , ,
ir struktura, grada, ustrojstvo, sustav
sprkets struktur ir struktura
jezika
oljeholdigestrukturer--
AF
naftonosne strukture
struma -en (med.) , * guavost, gua
srrupje -en
1) , * grkljan, grlo
skjre strupen over p noen
Ar prerezati grkljan nekome
* sette noen kniven p strupen
Ar staviti nekome no pod grlo
2) (innvendig) (Larynx) * grlo
* fukte strupen , Ar
smoiti grlo, popiti neto
Rykere kan f kreft i strupen * Puiai mogu dobiti rak na grlu

strykebord

strupehodfe -et, pl. -er (anat.) -Ar grkljan

strupetak -et, pl. ta strupetak p noen ,
,
-Ar uhvatiti nekoga za vrat, poeti daviti nekoga,
hvatati nekoga za guu
stryk -enj-et
1) (juling) (.) * batine (pl.)
* f stryk Ar dobiti batine
2) (til eksamen) ,
-A- neuspjeh na ispitu, padanje na ispitu
3) (i elv) , ,
Ar brzak, vrlo jaka struja, matica u rijeci
stryke strok/strauk, strket V
1) I) , || Ar gladiti || pogladiti, milovati || pomilovati
stryke noen over hret /
no Ar pogldati/pomilovati nekoga po
kosi
* stryke noen etter hrene (fig.)
* ii nekome niz dlaku
2) (gni) || , || ,
II Ar brisati || izbrisati, guliti ||
oguliti, strugati || ostrugati
stryke (med) buen over strengene ry * povlaiti gudalom preko
struna
stryke av tavla -A- izbrisati plou
3) stryke ty || , ||
Ar glaati || izglaati, peglati || ispeglati
4) (fjerne) || * brisati || izbri
sati
Stryk det som ikke passer
-Ar izbrii ono to ne odgovara
stryke en bevilgning * uskratiti dotaciju
stryke noen som medlem
* ispisati nekoga iz lanstva
stryke et avsnitt i en tekst
* ukloniti odlomak iz nekog teksta
5) (ikke best eksamen) ||
* padati II pasti na ispitu
Han strk i matematikk je .
je -Ar je iz raatematike.
Pao je na matematici
6) (bevege seg raskt) * juriti
Flyet strk like over hustakene je npo -Ar Avion je proiao krovove
*Han strk p dor je ir Naglo je
otiao -
~
..
* stryke sin kos , * otputovati,
otii
* stryke med , -Ar poginuti,
stradati
strykende A
V (fort) , -Ar brzo, glatko
Det gikk strykende nedover bakken p ski ce Ar Strelovito
se ilo nizbrdo na skijama
2) Salget gikk strykende je * Prodaja je izvrsno tekla
strykebord -et, pl. - cio Af stol za
glaanje/peglanje

strykebrett

552

strykebrett -et, pl. - * daska za

glaanje/peglanje
strykefri -tt, -e A ce * koji
se ne treba glaati
strykeinstrument -et, pl. -er *
gudaki instrument
strykejern -et, pl. - * glaalo, pegla
stre -dde V , || , ||
, || , * sipati, posipati || posuti, rasipati || rasuti,
prosipati II prosuti, razbacivati razbacati
str gatene med sand *
posuti ulice pijeskom
Lekene ligger strdd omkring Hr Igrake lee razbacane naokolo
* str sand p noe ce ca
Hr preutno se sloiti s neim
stro for hestene Hr
prostrijeti slamu konjima
stro sukker p grten
* posipati kau eerom
stro om seg med komplimenter * sipati komplimente oko sebe
stro om seg med penger
* rasipati novac na sve strane
strk -et, pl. 1) (maling) * premaz bojom
Veggen trenger to strk Hr Zid treba dvaput premazati
2) (med hnden) () * glaenje
(rukom)
3) (geogr.) , , * podruje,
kraj, predio
Han bor i et fint strk av byen y * On stanuje u otmjenom djelu
grada
/ hyereliggende strk y Hr u
viim podrujima
/' lavereliggende strk y Hr u
niim podrujima
/ tettbygde strk y
* u gusto naseljenim podrujima
strm -men
1) (elektrisk) crpyja Hr struja
Strmmen er gtt je H- Nestalo je
struje
skru av strmmen Hr iskljuiti
struju
-sknt-p-suominenjVKJbWHum Hr ukljuiti
struju
sterkstrm crpyja Hr jaka struja
svakstrm Hr slaba struja
likestrm Hr jednosmjerna
struja
vekselstrm Hr naizmjenina
struja
2) (i elv) , Hr matica, struja
Det er sterk strm i elva je
Hr U rijeci je j a k a struja
Blodet rant i stride strmmer je Hr Krv je tekla potocima
en strm av flyktninger Hr rijeka
izbjeglica

strlende
* folge med strmmen ,
Hr Kud svi Turci, tud i oravi Mujo
* snu strmmen Hr okrenuti raspoloenje
* kjerringa mot strmmen - ,
Hr strieno - koeno, ii ubrk
* g mot strmmen ,
Hr ii svojim putem, ii uz dlaku
strmbrudd -et, pl. - Hr prekid struje
strmfrende A je , Hr koji je pod naponom, kojim protie
struja
strmm|e -etj-ajstromte V Hr tei
Regnet strmmet ned je Hr Kia je lila
Pengene strmmet inn je Hr Novac je stalno pristizao
*Hun strmmet over av begeistring je y
Hr Bila je sva u zanosu
srrmp|e -enj-a Hr
knestrompe , Hr dokoljenica, arapa do koljena
strmpebuks|e -enj-a , ca Hr hulahopke, arape s gaicama
strmpelest -en Hr donji dio arape
g i strompelesten y Hr ii u arapama
strmstyrk|e -en Hr jaina struje
strsukker -et - Hr kristal-eer
str -et, pl. - , Hr slamka, slamica
tygge p et str Hr grickati
slamku
* trekke det korteste stret
Hr izvui najkrau slamku
*Han er kommet hyt p str je
Hr Daleko je dogurao
* klamre seg til et halmstr ce
Hr hvatati e za slamku
srrl|e -en
1) Hr zraka
solstrle Hr zraka sunca
ultrafiolette strler Hr ultraljubiaste zrake
rntgenstrle Hr rendgenske
zrake
2) (vann-) Hr mlaz
strlje -te V
1) (skinne) , , Hr sijati,
blijetati, zraiti
Solen strler Hr Sunce sija
strle som en sol Hr sijati kao
sunce
Ansiktet hennes strlte av glede je Hr Njeno lice je sijalo od veselja
strlende A
1) , Hr blistav, sjajan
en strlende sol Hr bljetavo sunce
et strlende smil Hr bUstav osmijeh
2) (glimrende) , Hr odlian, bli
stav
et strlende resultat Hr odlian
rezultat
en strlende eksamen Hsjajno poloen ispit
l

strleovn

553

en strlende id / * sjajna/
izvrsna ideja
Hun gjorde en strlende innsats je * Dala je izvanredan doprinos
vare strlende fornoyd -k
biti jako zadovoljan
strleovn -en () * (elektrina)
grijalica
strmann -en, pl. -menn ( y ) posrednik (esto u nezakonitim poslovima)
strtak -et, pl. - . , *
slamnati krov, krov od slame
stubb|e -en k panj
student -en (.), (.) * stu
dent (m.), studentica (f.)
studentby -en ,
studentski grad, studentsko naselje
studentmoderasjon -en (y /
) * studentski popust (u vlaku/avionu)
studer|e -te V
1)
studirati
studere medisin
studirati
medicinu
2) (underske) * prouavati
studere kartet / ~k prouavati kartu/mapu
studere menyen * prouavati jelovnik
3) (lure p) k razmiljati
Han studerte p hvor gammel hun var \
je o * Razmiljao je o
tome koliko ima godina.
studiegjeld -enf-a
* zajam za kolovanje dospio za vracanje
studieln -et, pl. - * studentski
kredit/zajam
studieretning -en y
* smjer usmjerenog obrazovanja
u srednjoj koli
allmennfaglig studieretning , * opi smjer, opestruni smjer
studio -et, pl. -er
1) (kunstnerverksted)
() , pa -k (umjetniki) studio, radionica
2) (radio, TV) y ce
, . *
prostorija u kojoj se izvode radioemisije, televizij
ski programi itd.
3) helsestudio /
* studio za zdravlje, rekreativni studio
studijum -et, pl. -er
1) , , (.) - studiranje,
uenje, studij
fullfore sine studier
zavriti svoj studij
2) (underskelser) . k istraivanja
gjore studier i marken
* izvriti istraivanje na terenu
stu|e' -enf-a
1) (i leilighet) , * dnevna soba, soba za dnevni boravak
2) (sykehus) , *

stund

bolnika soba, mala bolnica

3) (hytte) * koliba
2
stu|e -etf-a V
1) (om mat) , * pirjati, dinstati
stuet kl y / * kupus u
bijelom umaku/sosu
2) (pakke tett sammen) ||
(/), || * natrpavati ||
111 (robu/stvari), zbijati || zbiti
Lasten m stues godt ce
* Teret se mora d o b r o zbiti
Passasjerene ble stuet sammen i bussen
cy y * Putnike su nagurali u
autobus
stuegris -en *
osoba koja voli sjediti kod kue
stuing -enf-a:
ertestuing y cocy/ k grasak u
umaku/sosu
klstuing y / k kupus u
bijelom umaku/sosu
stum -t. -me A * nijem
en stum konsonant ce
suglasnik koji se ne izgovara
bli stum av skrekk * zanijemiti od straha
* vare stum som en osters *
utjeti kao zaliven
stumfilm -en * nijemi film
stummende ADV.
*Det er stummende mrkt je y pory
k Mrano je kao u rogu
* g i stummende no
* ii po mrklom mraku
stump' -en
1) (rest, bit) , * badrljak, komadi
Stumpen av en sigarett , * opuak, d k
taustump -k komadi ueta
gatestump * kratka ulica
* sl noe i stumper og stykker y
* razbiti neto u paramparad
* redde stumpene k spasavati
ostatke
* g p stumpene ,
* koristiti posljednja sredstva, koristiti posljednje rezerve
2) (rumpe) (fam.) * guza'
2
stump -e A * tup
en stump vinkel y r a o * tup kut
i
Han ble sltt med en stump gjenstand je
Udaren je tupim predmetom
stum tjener -en. pl. -e () ,
* vjealica, stalak za odjeu
stund -enf-a , , - asak,
kratko vrijeme, trenutak
om en liten stund k zaas
enda en stund * jo malo
etter en liten stund
nakon
nekog vremena
/ ledige stunder y * u slo-

stundom

554

styre

stygg stygt, -e A
bodnim trenucima
1) * ruan
*med tid og stunder y * u svoje vri
en stygg skrift * ruan rukopis
jeme
stygt var * runo vrijeme
*i nodens stund y u sluaju nude
en stygg kollisjon * teak sudar
* vare preget av stundens alvor et stygt sr * gadna rana
* imati peat ozbiljnosti
en stygg mistanke * ozbiljna
*all den stund at c , ce
sumnja
* s obzirom na, ako se uzme u obzir
2) (slem) , * opak, zao
to
vare stygg mot noen /
stundom ADV (), * katkad(a), po ir biti opak/gadan prema nekome
nekad
stygt ADV
stup -et, pl.
1) (slemt) * runo
1) (sport.) CKOK y * skok u vodu
Det var stygt gjort av deg! To je !
naglavce
To ! * runo od
Hun er norgesmester i stup je tebe! To nije bilo lijepo od tebe!
y y * Ona je prvak Norveke
u skokovima u vodu
2) (forsterkende) * strano
Jeg er stygt redd for at det kommer til skje 2) (avgrunn) , * ponor
ce ce + Strano se
Han fall utfor stupet je y * Pao je u
ponor
bojim da ce se to dogoditi
styggvr -et * runo vrijeme
3) (fly, fugl, osv.) ( .) *
stykk|e -et, pl. -er
obruavanje (ptica i sl.)
stupje -te V
1) (bit) , ir komad
et stykke // * komad kruha
1) || y () * ska
ka ti li skoiti u vodu (naglavce)
* sl i stykker , *
De stupte ut i vannet cy (y
razbiti, razbiti na komade
) -k Skoili su naglavce (u vodu)
* g i stykker ce * raspasti
2) (fugl) ce, ce () *
se na komade
sunovratiti se, okomiti se (ptica)
*De to er alen av samme stykke cy
k Om su istog kova
3) (fly) ce, () *
obruavati se, ponirati (avion)
*Vi fr gjore det stykke for stykke
Flyet stupte fra stor hyde ce
no * Uinit emo to dio po dio
ca ir Avion se strmoglavo
Frisen er kr 5 pr stykk(e) je 5 no
spustio s velike visine
* Cijena je 5 kruna po komad u
4) (falle framover) || ce * || sruiti se
3) (avstand) , * udaljenost,
Han lop til han stupte je ce
komad puta
* Trao je dok se nije srusio
De bor et stykke fra byen
Bussen brstoppet og alle stupte framover
ir Stanuju dosta doleko od grada
je , cy *
Det er et godt stykke igjen
Autobus je naglo zakoio, i svi su poletjeli naprijed
*r I m a jo d o b a r komad puta
stupebrett -et.pl. - y , 4) (kulturprodukt) , * komad, djelo
* daska za skakanje u vodu, trampolin
musikkstykke * glazbeni/muziki
stur|e -te V , ce ir biti tuan,
komad
duriti se
teaterstykke

*
kazalini
srussje -etj-a V
komad
1) (klippe) || (,
De skal sette opp et stykke av Ibsen
), () * podrezivati || podre * Postavit e jedan Ibsezati (brkove, bradu), podiati (kosu)
nov komad
^2^^W^-averF5^e^^aayee(eey)-*-audi-- rf)fregneoppgave^3S]ia.Tax-ir-zaaaa:
.ti se (neemu)
regnestykker * matematike
Jeg stusset over det To je * To me
zadae
je zaudilo
stykkevis ADV no * komad po komad
3) Han stusset ballen je ir Vodio
styrbord -et (mar.)
desna
je loptu
strana b r o d a
stut -en
styr|e' -et, pl. -er
1) (zool.) BO ir vol
1) (sykkel) * upravlja na
* brole som en stut * rikati k a o
biciklu
vol
2) (ledelse) , * vodstvo, ru2) (fig) BO, , , , ,
kovodstvo
, * YOI, volina, glupak, seljak,
ta del i landets styre og stell y
prostak, klipan, glupan
* sudjelovati u drzavDu er dum som en stull ! ir G l u p
n o m rukovodstvu
si k a o vol!
3) (utvalg) , * uprava, odbor

styre

555

sitte i styret / ir biti

lan uprave/odbora
Det er valg av nytt styre
* Bit e izbor nove uprave
2
styr|e -te V
1) || () * upravljad ||
upraviti (neim)
styre en bil ir upravljati autoraobilom
2) (bevege seg) ce || ce ir
upuivad se || uputiti se
Bten styrte mot land je * Brod je plovio prema k o p n u
* styre imna vanskelighetene
* izbjegavati tekoe
4) (kontrollere) || () *
vladad || ovladati (neim)
styre seg || * vladati
II ovladati sobom
styre sin lyst ||
ir vladati || ovladati svojim eljama
*Jeg kan styre min begeistring ir Nisam ba oduevljen
styremt|e -et, pl. -er , * sastanak uprave, sastanak o d b o r a
styrer -en, pl. -e
1) (leder) , ir upravitelj,
ravnatelj, rukovodilac, rukovoditelj
2) (skole-) , *
direktor kole, upravitelj kole
3) ordstyrer ,
* voditelj sastanka, predsjedavajui
styring -en/-a -k upravljanje
De hadde mistet styringen p konomien
cy * Izgubili su kontro
lu nad privredom
miste styringen p bilen

izgubiti kontrolu nad a u t o m

styrk|e' -en
1) (det vare sterk) * snaga
Bjornen har tolv manns styrke
ir Medvjed ima snagu dvanaestorice
gi noen styrke til komme gjennom vanskelighetene
dati nekome snage da prebrodi tekoe
*Han har ikke sin styrke i matematikk ir Matematika mu
nije najjaa strana
2) , jaKTx^7 _ CHarar* _ jaina7Jakosti-snaga vindstyrke * jaina vjetra
lydstyrke kr jaina zvuka,
3) (makt) * mo
krigsstyrke kr vojna m o
4) (fasthet) , * vrstoa, snaga
karakterstyrke
/

vrstoa/snaga karaktera
Han hadde ikke styrke til motst fristelsen
ce kr Nije
imao snage da se suprotstavi iskuenju
5) (i briller) ,
* veliina dioptrije, jaina stakla
na naoalima

stdig
2

styrk|e -etf-a V
l) (gjre sterkere) || * jaati ||
ojaati
styrke samarbeidet * jaati suradnju
* ta seg noe styrke seg p
* uzeti neto za jaanje radi
ohrabrenja
styrmann -en, pl. -menn ( ) * prvi oficir (na trgovakom ili putnikom brodu)
styrt -en
1) , > * pad, rusenje
flystyrt * pad aviona
2) (dial.) * tu
ta en styrt * ii pod tu
styrthjelm -en , ir
zatitna kaciga, zatitni ljem
styrtrik -e A , * prebogat,
bogati kao Krez
vare styrtrik * biti bogata
styrtregn -et * pljusak
styrt|e -etf-a V
1) (falle ned) ce || ce * ruiti se
II srusiti se
Bygningen styrtet sammen ce *
Zgrada se sruila
Flyet styrtet ce kr Avion se srusio
Regnet styrtet ned je * Kia je lila
2) (lpe) II , II , || ir
II odjuriti, II izjuriti, || izletjeti
De styrtet av grde cy * Odjurili su.
Hun styrtet ut av huset je . je * Izjurila je iz kue. Izletela je
iz kue
3) styrte seg. ut i noe ce
baciti se na neto
4) (velte, felle) , || *
bacid, zbacivati || zbaciti
Regjeringen ble styrtet je . cy * Vlada je zbaena. Sruili su vladu
str -en
1) (zool.)
vorak
2) (med.) grnn star , * glaukom, povean oni tlak
3) (med.) gr star * mrena oka
1
ste -tt, -e A
1) (fast, jevn) , * stalan, stabilan
Bordet slr ikke sttt * Stol
ne-stoji-vrsto

~
:
vare sto p hnden * imati
sigurau ruku
holde st kurs * drati
stabilan kurs, drati stabilan smjer
* vare st i norsk y
biti siguran u norvekom
2) (plitelig) kr pouzdan
Hun er rolig og st je
* Ona je smirena i pouzdana
2
ste -a ir pristaniste
stdig -e A , , * postojan,
stabilan, stalan
Han er en stdig kar je
1

stdig

556

* On je stabilan mukarac
Bilen er stodig p veien je
* Auto je stabilan na putu
stdig , * stabilno, smireno
Hun kjorer rolig og stodig
* Ona vozi smireno i stabilno
stl -en * planinska
pastirska koliba
stl -/. -e A , Ar ukoen,
ukoenih miia
stnad -en * naknada, pripomo
stonad til arbeidslse * naknada/pripomo zbog nezaposlenost!
stonad til etterlatte * nakanda/pripomo obitelji preminulog
stonad til ugifte mdre - naknada/pripomo samohranim majkama
stonad ved ufrhet *
naknada/pripomo zbog invalidnosti
stonad ved yrkesskade
- naknada/pripomo zbog povrede na radu
2

stnn -et, pl. - * stenjanje

et stnn av smerte * stenjanje
od boli
Han utsttte et stnn je * Zastenjao je
stnn|e -etf-a V || * stenjati ||
zastenjati
stonne av smerte * stenjati od
boli
stp|e -te V || * liti || izliti
stope el ror * liti cijev
stope et lys * liti svijeu
stope en mur ~k izliti zid
* sitte som stopl * pristajati kao saliven
stpsel -et, pl. -sier (elektr.) -k utika
sette stpselet i stikkontakten y
* staviti utika u utinicu
strkn|e -etj-a V ce || ce Ar
zgruavati se || zgruati se
Blodet strknet ce -Ar Krv se zgruala
Sementen strknet ce * Cement
se stvrdnuo
strre (komp. av storj
1) * vei
Han er strre enn jeg je * On
je ved od mene
2) (temmelig stor) , * poved, ved
i en />^//^-----jednom veem poduzeu
strrcls|e -en
1) Ar velidna
befolkningens strrelse * broj
stanovnika
genserens strrelse , * velidna dempera, broj dempera
husets strrelse * veliina kue
2) (mat.) regne med ukjente strrelser
ca -Ar raunati s nepoznanicama
3) (kjent person) , Ar ve
lidna, poznata osoba
Han er litt av en strrelse je Ar On je poprilina velidna

stte

Hun er en kjent strrelse i byen je

y * Ona je poznata velidna u
gradu
strst (sup. av stor^ * najved
med storste fornyelse ca Ar s najveim zadovoljstvom
med storste glede ca * s najveom radou
/ storste laget Ar prevelik
Kjolen var i storste laget je Ar
Haljina je prevelika
Det er av den storste betydning To je
Ar To je od najveeg znaaja
/ den storste fare y * u najveoj opasnosti
Hun gjorde det med den storste letthet je
TO -Ar U d n i l a je to bez napora
Jeg trenger den storst mulige sum je
je * Potrebna mi je to
je mogue vea suma
i strst mulig utstrekning je ,
, * to je
mogue vie, to vie, u najveoj moguoj mjeri
storst mulig effektivitet -Ar najvia mogua djelotvornost
strsteparten (best.) () -Ar najved
dio (neega)
stt -et, pl. 1) , , * udar, udarac, sudar
* gi sttet til noe -Ar gurnuti neto
elektrisk stt Ar strujni udar
Han kjente et stol av glede je -Ar Osjetio je val radosti
2) (i horn) kr trubljenje
stt|e -te V
1) Skipet sttte p grunn ce Ar Brod
se nasukao
stole sammen ce || ce -Ar sudarati se || sudariti se
stte dolken i noen y Ar zabiti
no u nekoga
stte bort noen * odbaciti ne
koga
stte ut noen , Ar izopdli,
izbadti
2) (fornrme)
stte noen || Ar vrijedati
II uvrijediti nekoga
-//-^/-_1 Ar biti uvrijeden
virke stolende p Ar djelbvati uvredljivo
3) (krydder) || ,
* tucati II istucati, mrviti tukom
4) (gevr) () -Ar trgnuti natrag (puska)
5) stte til , ce, ce
Ar d o d d o , dogoditi se, neoekivano se zbiti
Det sttte til komplikasjoner etter operasjonen HaKOH je Ar
N a k o n o p e r a d j e je dolo do komplikacija
6) stte opp til ce ca * granidti se s
stole p vanskeligheter -Ar naii
na tekoe

sttfanger

557

st

sttfanger -en, pl. -e , * otresti prasinu s neega

* branik na automobilu
*Hun har stov p hjernen joj je
sttt ADV
* Samo joj je ienje na pameti
:
*Det virvler opp mye stov To
stott og stadig , , * uvijek,
k To podie mnogo praine
neprestano, stalno
2) bli til stov og aske ce y
sttt|e' -en
Ar pretvoriti se u prah i pepeo
1) , * potporanj, podupira
Biene samler blomsterstv sette stotter under noe
Ar Pele sakupljaju cvjetni prah
* staviti potporanj pod neto
stv|e -etj-a , ||
2) (moralsk) , * uporite,
podrka
* praiti, zapraivati || zapraiti
gi noen moralsk sttte
Grusveier stover i tort vr cy
* pruiti nekome moralnu podrku
je * Makadamski putovi su
Taleren fikk sttte fra uventet hold je
pranjavi kad je su ho
* Govornik je do
Gamle ting str og stover ned
bio neoekivanu podrku
Ar Stare stvari stoje i skupljaju
3) (konomisk) , * dotaciprasinu
ja, subvencija
stvel -en, pl. -stvler -Ar izma
f stotte fra det offentlige
* sl noen ned i stvlene ,
dobiti dotacije od drave
* nekog dobro istui, pobijediti
Disse skolene fr ingen offentlig stotte
nekoga
-Ar Ove kole ne dobivaju
gummistvel * gumena izma
dotacije
sjstvel () "Ar (mornarBokene er trykt med konomisk stotte fra ...
ska) gumena izma
cy ... * Knjige su tiskane uz
skistovel , ,
pomo ...
Ar pancerica, skijaka izma, cipele za
stotte til utdanningsforml
skijanje
Ar p o m o za obrazovanje
beksomstovel , * bakanda,
4) (statue) -Ar kip
gojzerica
reise en stotte over noen stvet -e A -Ar pranjav, praan
* podii nekome spomenik
stvlett -en () , ( )
sttt|e -etl-a V
~ (enska) izma, visoka cipela (za grad)
1) (holde) || -Ar podupirati
stvsug|e -etl-a V ||
II podupreti
() Ar usisavati || usisati prasinu (usisiTaket er stttet opp med bjelker je
vaem)
k Krov je poduprt gredama
stvsuger -en, pl. -e * usisava
2) (lene) || * oslanjati || oslo
za prainu
niti
stoy -en , "Ar buka, galama
Han stttet hodet mot veggen je
stov fra gaten ca * buka s ulice
* Oslonio je glavu na zid
trafikksty * prometna buka
stotte hodet i hendene ,
lage stoy || , Ar buati
-Ar osloniti glavu na
II buiti, galamiti
ruke, podboiti glavu na rukaraa
st stod, sttt V
2) (moralsk) || * podra1) kr stajati
vati II podrati
st p trne -Ar stajati na
stotte et forslag * podrati
prstima
prijedlog
st p ski ce Ar skijati se
stotte en god sak -Ar poKom som du str og gr! ! kr Dodi
drati dobru stvar
kakav jesi!
~tre //1^-//^----^*p-stende fot -1, fr bez
tei nekome u pomo
razmiljanja, o d m a h
stttebind -et, pl. - -Ar elastini zavoj
st i ko y * stajati u redu
sttteundervisning -enj-a p o 2) (vre uvirksom) Ar ne raditi
mona nastava
Maskinene str Ar Strojevi stoje
stv -et
Klokken str * Sati stoji
1) -Ar praina
Munnen str ikke p ham . Je torke stov Ar brisati prasinu
kr Neprestano pria. Je
Det bare str og samler stov To
zik mu neprestano melje
* To samo stoji i skuplja
3) (til eksamen) || (), ||
prasinu
( ) * I) poloiti (ispit), || uspeti (na ispitu)
* boye seg i stvet for noen ce
Hun stod til eksamen je * pokloniti se nekome
Ioila je ispit
* blse stovet av noe ca
4) (vre, befinne seg) , ce * biti,
2

st bak

558

nalaziti se
Bilen str der Hr Auto stoji tamo
La st! ! He ! * Pusti! Ne diraj!
Nr skal bryllupet st? ? K a d e biti svadba?
5) (passe) -Ar pristajati
Jakken str til buksene Ar Jakna pristaje uz hlae
6) Det str respekt av henne A- Ona ulijeva potovanje
Jubelen stod i taket je
Ar Veselje je bilo na vrhuncu
* st brud -A: biti mladom
st modell () A: pozirati (ne
kome)
st vakt Ar straariti
Saknaden hennes str sterkt * Njena molba ima velike izglede
* st en etter livet Hr
prijetiti neijem ivotu
st og falle med noe o Hr ovisiti
o neemu
det fr st sin prve
* Vidjet emo kako ce ispasti
st en distanse y
Ar izdrati u istom tempu dokraja
st bak , * stajati iza,
prouzrokovati
Det er sikkert han som str bak denne planen Cac je Hr
Sasvim je sigurno da on stoji iza tog plana
st fast
1) st fast p noe Ar
vrsto stajati iza neega
Det str fast! To je ! Ac To je definitivno!
2) Han stod helt fast je -Ar Stla
mu je pamet
st for
1) st for et arrangement
Hr biti odgovoran za neku priredbu
2) Vi vet hva hun str for .
Z n a m o njen stav. Znamo
koliko ona vrijedi
3) st for tur Hr biti na redu
Denne saken str n for tur je
Sad je taj predmet na redu
4) Han kunne ikke st for hennes sjarm
_ Ar_Niie_mQgao odoljeti
njenom armu
5) Dette str ikke for kritikk To %
Hr To ne podnosi kritiku
st fram ce || ce, |^ Hr javljati se || javiti se, istupati |j istupiti
st fram med noe javno izrazdti neto .
sti
1) Det str i avisen / y Hr
Pie/stoji u novinama
2) st i med noen y
ca H biti u in tim ni m odnosima s nekim
3) st i forbindelse med noen y ca
H- stajati u vezi s nekim

s t til

st i ledtog med noen ca , ca - suradivati s nekim, konspirirati s nekim

st i stil med noe y ca H biti
u skladu s neim
st i forhold til noe y ,
* biti u odnosu na
neto, stajati u odnosu na neto
Det str ikke i forhold til prisen To y
ca Hr To nije u skladu sa cijenom
st i forhold til noen ca H
imati vezu s nekim
Han str i forhold til en gift dame
ca - On odfava
vezu s jednom udatom enom
st i motsetning til noe(n) y ca
/, y ca /
H- biti u suprotnosti sa neim/nekim, stajati
u suprotnosti sa nedm/nekim
st i gjeld til noen (),
Hr biti nekome
duan (novac), biti nekome duan zahvalnost
st imot ce || ce Hsuprotstayljati se || suprotstaviti se
st imot et press ce H
suprotstaviti se pritisku
st om ce (o ) Hr raditi se (o neemu)
Det str om livet for pasienten ce o
H- Radi se o ivotu pacijenta
st opp || , ce || ce Hr
ustajati || ustati, dizati se || d i d se
Nr str du opp om morgenen? yjy? H- K a d a ustaje ujutro?
Sola str tidlig opp H Sunce
r a n o izlazi
st over
1) II Hr || preskodti
Han stod over kampen je Hr
P r e s k o d o je utakmicu
2) st det over Hr preivjeti
st overfor
st overfor et problem ce
Ar n a d se pred problemom
st p
1) Maten str p bordet je Hr
H r a n a je na stolu
Dora str p gltt cy * Vrata
su odkrinuta
* st p spranget ce Hr upravo se spremati nesto udniti
st p Hr izdrati
2) st p sitt ,
- ustrajati na svorne, ne popustati
st p sin rett Hr braniti
svoje pravo
3). st seg p noe y * id u
nedju korist
st sammen , biti
sloni, biti solidarni
st til
1) Hvordan str det til? ? ? *
K a k o si? K a k o ste?
2) la det st til () H pokuati

st tilbake

559

(srecu)
Vi fr la det st til * Daj da
riskiramo
3) st til rest med et belp y
* ostati zaduen u iznosu od
st tilbake * zaostajati
ikke st tilbake for noen
* ne zaostajati ni za kim
st ved * ostajati pri neemu
Jeg str ved det jeg har sagt
* Ostajem pri o n o m e to sam
obeao
stl -et Ar elik
rustfritt stl -Ar nerajui elik
* ha nerver av stl Ar imati
eline ivce
stlorm -en (Anguis fragilis) (zool.) kr slepi
stltrd -en * elina ica
stlull en Ar elina vuna
stplass -en Ar stajae mjesto
subjekt -et, pl. -/-er
1) * subjekt, subjekat
et forelpig subjekt -Ar privremeni subjekt
2) (ting) , ir predmet, stvar
subsjdije -en , -k subvencija,
dotacija
subsidier|e -te V -Ar subvencionirati
Regjeringen subsidierer jordbruket -Ar Vlada subvencionira
poljoprivredu
substantiv -et, pl. -j-er * imenica
subtraher|e -te V (mat.) || *
oduzimati || oduzeti
subtraksjon -en (mat.) -Ar oduzimanje
sug -et, pl. - (), * potezanje (dima), povlaenje
Han flte et sug i magen j e / y
Ar osjeao je glad/nemir u elucu
Han tok et sug av sigaretten je
Ar Povukao je jedan dim cigarete
sug|e -de V
1) II -Ar upijati || upiti Blomstene suger vann Ar Cvijee
upija vodu
2) II * sisati || usisati
suge p tommelen Ar sisati palac
suge seg fast ce, ce *
prilijepiti se, priljubiti se
*a~suge~p labben 6ero^HBeTirArbijedno zxvjfT
suge ut * isisati
suge i seg * usisati
suge til seg * usisati
* suge noe av eget bryst Ar
neto sam smisliti
*Han har ikke suget det av eget bryst
. Ar Nije
to naao sam od sebe. Nije to sam smislio
sugen -t, sugne A
1) vre sugen Ar biti gladan
2) ( ha lyst p) * biti eljan
vre sugen p noe nytt
* biti eljan neeg novog

sum

sugerr -et, pl. - , ( mrjee>e) -Ar

slamica, cjevica, slamka (za pijenje)
sugetablett -en Ar tableta za
sisanje
sukk -et, pl. - -Ar uzdah
Hun trakk et sukk av lettelse je
k Uzdahnula je od olakanja
sukk|e -etf-a V || * uzdisati ||
uzdahnuti
Hun sukket tungt je Ar Teko
je uzdahnula
Han sukket lettet je ca *
O d a h n u o je s olakanjem
* sukke etter noe / k
uzdisati/eznuti za neim
sukker -et -k eer
brunt sukker -k uti eer
strsukker y * eer u kristalu
sukkerbiter pl. -Ar eer u kockama
sukkerfri -tt, -e A -Ar bez eera
sukkersyk|e -en kr eerna bolest
sukkerst -//, -e A , *
eerno, slatko kao eer
Hun var alltid s sukkerst je
-Ar Uvijek je bila slatka kao eer
sukkerty -et, pl. - -k bombon
sukr|e -etf-a V
1) , || ,
Ar zaeeriti, sladiti || zasladiti, posuti
eerom
2) (fig.) ,
-Ar ublaiti slatkim rijeima, zaeeriti
suksess [sykse] -en * uspjeh
sulamitt -en (fam.) , -Ar uture, sve
skupa
Her kommer hele sulamitten
Ar Evo nas svih duture
Du kan f hele sulamitten
* Moe dobiti sve skupa
sult -en Ar glad
do av sult ir umrijeti od gladi
stille sulten -Ar utoliti glad
sult|e -etf-a V , , * gladovati, umrijeti od gladi, skapavati
sulte ut noen Ar izgladniti
nekoga
Hun sultet seg slank je Ar
Smravila je gladujud
sulten -t. sultne A
^
1) Ar gladan
* vre sulten som en skrubb
Ar biti gladan kao vuk
2) (begjrlig) Ar eljan
*d vre sulten p noe kr biti
eljan neega
*Jeg er sulten p noe nytt
Ar Zeljna sam neeg novog
sultegrens|e -enf-a
vre p sultegrensen kr biti
na ivici gladi
sultestreik -en * trajk glau
sum -men
1) , , Ar svota, iznos, surna

summe

560

en pen sum -k lijepa svota

den nette sum av ... ... * isti iznos
od ...
2) (mat.) , * zbroj, suma
summ[e -etf-a V
1) , * zujati, brujati
insektene summer * kukci zuje
Det summer i ledningene / * ice
bruje
2) summe seg || ce, || c e * ||
sabrati se, || srediti se
Jeg skal svare deg nr jeg fr summet meg ce -k Odgovorit u ti kada
se sredim
summer|e -te V || * zbrajati ||
zbrojiti
summere opp noe * zbrojti neto
sumraeton|e -en k znak slobodne Iinije
sund -et, pl. - * morski tjesnac
sunn sunt, -e A k zdrav
sunn mat k zdrava hrana
sunn fornuft * zdrav razum
vare sunn og frisk k biti zdrav
*en sunn sjel i et sunt legeme y
* u zdravom tijelu zdrav duh
ha sunne interesser Ar
imati zdrave interese
sunnhet -en Ar zdravlje
super -t, supre A , * odlian, sjajan
Det er hell supert'. ! * Odlino!
superbensin -en cynep * benzin super
supermakt -en * supersila
supermann -en, pl. -menn k supermen
supermarked -et, pl. -er ,
k samoposluivanje, supermarket
supersonisk -e, ADJ , *
nadzvuni, supersonian
et supersonisk fly Ar supersonian avion
supertanker -en, pl. -e k supertanker
supp|e -enf-a cyna * j u h a
en tynn uppe cyna * rijetka juha
* koke suppe p en spiker - -Ar
kuhati klin-orbu
* vare et hr i suppen for noen
* biti nekome kao dlaka u juhi
suppler[e -te V || , || dopunjavati || dopuniti,
nadopunjavad || nadopuniti
De supplerer hverandre ce * Oni
se dopunjuju
supplerende A k dodatan
Vi trenger supplerende opplysninger cy
kr Potrebne su nam
dodatne informacije
sur -t, -e A -Ar kiseo
* bite i det sitre eplet y
Ar zagristi u kiselu jabuku
*Det er ikke verdt en sur sild To
Ar To ne vrijedi ni piljiva boba
sur melk Ar kiselo mlijeko
2) (delagt) sur mat ()

suse

Ar (prokislo) pokvareno jelo

3) (kaldt) Ar hiadan
sur vind , -Ar bladan
vjetar, otar vjetar
Det er surt ute i dag je
Ar Danas je prohladno vani
4) (gretten) , * kiseo, ljut
Ingen sure miner, takk! , ! Ar
Nema aljenja, molim!
vare sur p noen * biti ljut
na nekoga
bli sur for noe ce *
ozlovoljiti se zbog neega
*d vare sur som eddik kr biti
kiseo kao ocat
* vare sur som en potte * biti
jako kiseo
sur kritikk * otra kritika
* gjre livet surt for noen
* zagorati nekome ivot
*surt ervervede penger Ar
teko zaraen novac
surn|e -etf-a V
1) II Ar (I prokisnuti
2) (om mat) || ce -Ar || pokvariti se
3) (om personer) || -Ar || postati
kiseo
1
surr -enf-et , * zujanje, zvrndanje
Det var et surr av stemmer i rommet ce
k U sobi se uo amor glasova

surr ADV
Det gikk i surr for meg ce k Sve
mi se pobrkalo
Det er surr i regnskapene cy "Ar
Rauni su pobrkani
surre -etf-a V
1) (binde fast) || ,
II Ar uvezivati j| uvezati, privezivati ||
privezati
2) (lyd) , Ar zujati, brujati
Det surrer i hodet p meg y -A- Zuji
mi u glavi
3) (mat i stekepannen) , k priti,
cvrati
4) (svirre) * lutati
Han surret rundt i gatene ulen ml og mening
je Ar Lutao je ulicama bez cilja i smisla
surstoff -et -Ar kisik
sus -et
1) , + sum, zujanje
vindens sus -Ar um vjetra, zujanje vjetra
resus / y -Ar zujanje/um u
uima
2) (fest) cjaj sjaj
* leve i sus og dus y cjajy -Ar
ivjeti u sjaju i raskoi
Det manglet den store susen je npaBo * Nedostajalo je pravo uzbudenje
sus|e -te V
I) (lyd) , Ar umiti, hujad
Vinden suser i tretoppene
* Vjetar umi kroz drvee

suspendere

561

Det suser for orene mine y Ar Zuji

mi u uima
2) (kjore fort) || letjeti ||
proletjeti
suse forbi (, .) * proljetjeti (automobilom. na skijama
itd.)
3) * la humla suse , -Ar tjerati brigu na veselje, pustiti da stvari teku svojim tokom
suspender|e -te V * suspendirati
bli suspendert fra sin stilling
ca * biti suspendiran s posla
suspensjon [suspangsjon] -en ir suspenzija
sutr|e -etl-a V , , *
cmizdriti, sliniti, kmeati
Han sutrer og klager stott
* On stalno cmizdri i prigovara
Babyen sutret fordi den var trett je jep je ir Beba je cmizdrila jer je
bila umorna
suvenir -en * suvenir
suveren -t, -e A
1) , * suveren, vrtiovni
en suveren vinner ir suveren pobjednik
2) en suveren stat * suverena
drava
3) (overlegen) , * sjajan, odlian.
en suveren forakt for andres meninger npe -Ar veliki prezir pre
ma tudim miljenjima
svai|e -etl-a V ce, ce * njihati se,
lelujati se
Treerne svaiet i vinden cy ce
* Stabla su se njihala na vjetru
svak
-e A * slab
Han er svak i armene y -Ar
Nema snage u rukama
Han har svak helse je * Slabog
je zdravlja
Han har svake nerver . * On
ima slabe ivce
det svake kjnn ir slabiji spol
Hun kjenner hans svake sider * Ona zna njegove slabe strane
en svak drink * slabo pie
en svak farge , Ar
slaba boja, jedva vidljiva boja
et svakt hp * slaba nada
* vare svak for noen *
biti slab prema nekome
Eleven er svak i matematikk je y
* Uenik je slab u matematici
bli svakere || * slabiti || oslabiti
Han blir svakere for hver dag je
* Svaki dan je sve slabije
Lyden blir svakere * Zvuk
postaje slabiji
svakhet -en , * slabost, slaba
strana

svarporto

en menneskelig svakhet Ar ljudska

slabost
ha en svakhet for noen
Ar imati slabost prema nekome
svakstrm -men ir slaba struja
svaksynt -e A * koji slabo vidi
Hun er svaksynt ir O n a slabo vidi
sval -/, -e A Af svje
en sval sommernatt + svjea
Ijetna no
en sval vind -Ar svje vjetar
Det er svalt i skyggen je y -A- Svjee
je u hladu
sval|e -enf-a (Hirondinidae) (zool.) Ar lastavica
*En svale gjr ingen sommer
ir Jedna lastavica ne ini proljee
svamp -en * spuva
* drikke som en svamp / *
piti kao spuva
svan|e -enf-a (Cygnus) (zool.) * Iabud
svanesang -en Ar labua pjesma
(fig.), labudi pjev
svanger
svangre A , , ,
* trudna, bremenita, nosea, gravidna
svangerskap -et, pl. - Ar trudnoa
avbryte et svangerskap Ar
prekinuti trudnou
svangerskapsavbrytels|e -en , Ar prekid trudnoe, abortus
svangerskapskontroll -en Ar kontrola trudnoe
svar -et, pl. - * odgovor
f svar p et sprsml
dobiti odgovor na pitanje
* f svar p tiltale Ar dobiti
milo za drago
* bli svar skyldig Ar ne m o d
odgovoriti
svar|e -le V
1) || -Ar odgovarati || odgo
voriti
svare godt for seg ce ,
-Ar dobro se braniti, dobro odgovoriti
svare ja , -k pristati, prihvatiti
svare p et tilbud Ar odgo
voriti na p o n u d u
* svare med samme mynt A- odgovoriti istom mjerom
svare for noe -Ar biti
odgovoran na neto
svare tilforventningene , ir ispuniti oekivanja, zado
voljiti nekoga
2) (betale) || -Ar isplaivati II isplatiti
svare avgift * isplatiti trokove
svare seg ce -Ar isplatiti se
Det svarer seg ikke To ce Ar To se ne
isplati
svarporto -en Ar povratna potarina

svart

562

svart -e A
1) * c m
svart royk -Ar crni dim
svart p hvitt , * na
bijelo, napismeno
svart kaffe * erna kava
Plassen var svart av mennesker ce
~k Trg se craio od ljudi
For svarte! ! -Ar Dovraga!
gjre svart til hvitt y *
pretvoriti crno u bijelo
svart-hvitt tenking - kr
crno-bijelo razmiljanje
2) (skitten) * prljav
Han er svart i ansiktet je y k Prljav
je u Iicu
3) (dyster) * cm
Det ser svart ut ce * Crno se pie

en svart dag k cm dan

svartebrs -en * erna burza

svarteliste -enj-a * c m a lista
Han er kommet p svartelisten je
k D o a o je na emu listu
svartemarja (best.) ( ) * marica (policijsko vozilo)
svartmalje -te V ,
kr vidjeu' sve crno, gledati crnim naoalima
svartnje -etf-a V ce || ce,
II kr mraiti se || smraiti se, crni ti ||
zacrniti
Det svartnet for ynene p ham je
kr mu je mrak na oi
sveis|e -etf-a V
1) || , || kr
zavarivati || zavariti, variti || zavariti
2) (fig.) sveise noen sammen ,
ca * sjediniti ljude,
uvrstiti odnos s ljudima
sveiseapparat -et ,
* zavariva, aparat za zavarivanje
sveiseflamm|e -en * plamen zavarivaa
sveiser1 -en, pl. -e k varilac
sveiser -en.pl. -e (fjsrkter)
* nadglednik na farmi
Sveits (geogr.) * vicarska
sveitser -en, pl. -e (.), (.)
Ar vicarac (m.), vicarka (f.)
sveitsisk -e A Ar vicarski
sveiv -enf-a ( ), * ruica (za pokretanje motora), kurbla
svekk|e -etf-a || * slabiti || oslabiti
konomien var svekket je k
Privrcda je oslabila .
ha en svekket helse Ar imati
slabo zdravlje
svekkelsje -en () * oteenje
(materijala)
svelg -et, pl. 1) * drijelo
Han er sr i svelget r a Ar Boli ga grlo

sverme
2) (avgrunn) * provalija
Foran ham pnet det seg et bunnlst svelg
ce kr Ispred njega se
otvorila provalija
svelg|e -etf-a V || -Ar gutati || progutati
*Den svelger han ikke -A:
On to nee progutati
svelge sin stolthet *
prei preko svog ponosa
svelge grten , ,
* progutati pla, uguiti pla,
potiskivati pla
Han svelget tappert j e Ar O n je
hrabro gutao
svenn -en
1) (hndverker) * obrtnik, zanatski obrtnik
2) (tjener) (hist.) * sluga
svennebrev -et, pl. - o
-Ar diploma o poloenom ispitu za
obrtnike
svenneprvje -enf-a Ar ispit za obrtnika
svensk -e A -Ar vedski
SYensk|e -en (.), (.) Ar vedanin (.), veanka (f.)
sverd -et, pl. - -k ma
trekke sverdet , * izvui
ma, isukati ma
stikke sverdet i sliren y k
staviti m a u korice
sverdliljje -enf-a (Iris pseudacorus) (bot.) ne, ,
divlja p e m n i k a , uta perunika, vodena pemnika
sverdsid|e -enf-a * muska
linija potomstva
sverg|e -etf-a ce, ce || ce,
|| /,
-Ar kleti se, zaklinjati se || zakleti se,
prisezati || prisei/prisegnuti, iskazati pod zakletvom
sverge dyrt og hellig ce *
kleti se svim i svaim
Jeg sverger p at han er uskyldig ce je
* K u n e m se da je nevin
Han har sverget p at han skal holde p hemmeligheten ce -Ar Zakleo se da
e uvati tajnu
sverge falsk ce -Ar l a i n o se zakleti
sverge troskap ce -Ar zakleti
se na vjemost
banne og sverge Ar psovati
Sverige (geogr.) -Ar vedska
sverm -en poj Ar roj
en sverm av bier poj Ar roj pela
sverm|e -etf-a V
1) (insekter) ce kr rojiti se
Biene svermer ce poje * Pele se roje
2) (myldre) k vrvjeti
Folk svermet omkring i gatene cy no
* Ljudi su vrvjeli po ulicama
3) (vare forelsket) * biti
zaljubljen

svermeri

563

Han svenner for henne je ()

y ir On je (pomalo) zaljubljen u nju
3) (vre sterkt opptatt av) , * biti zaokupljen, voljeti
Jeg svermer for rodt ir Volim
crvenu boju
svermeri -et, pl. -J-er
1) * simpatija
Hun er mitt svermeri je Ac
Ona je moja simpatija
2) religist svermeri = k
religiozna zanesenjaitvo
svert|e' -enj-a (trykk-) , * grafiko crnilo, tamparska boja
svertje2 -etj-a V
1) ( gjore svart) || , ||
Ar crniti II nacrniti, || zacrniti
sverte yenbrynene * nacrniti
obrve
2) (baktale) * ogovarati
Han svertet sine kolleger je re * Ogovarao je svoje kolege
* banne og sverte ir psovati
svett -e A , * znojan, oznojen
bli svett ce * oznojiti se
svett|e' -en * znoj
vre badet i svette ce y * kupati
se u znoju
Han var dyvt av svette je
* Bio je skroz mokar od znoja
Svetten rant av ham ce ca .
je ca > * Znoj se cijedio s njega. Znoj
je curio s njega
2
svett|e -etj-a V ce || ce ir znojiti
se I) oznojiti se
kaldsvette * biti
obliven hladnim znojem
svetting -enj-a ir znojenje
svev|e -etj-aj-de V * lebdjeti
sveve fritt i verdensrommet y
* slobodno lebdeti u svemiru
* sveve i livsfare y *
biti u ivotnoj opasnosd
* sveve mellom liv og dd
-Ar lebdjeti izmeu ivota i smrti
svevende A , , -Ar nejasno, nedoreeno, lepravo
Alt er temmelig svevende je * Sve je to prilino nejasno
svi' -dde V
1) (brenne lett) || , ||
, || * priti-1| opriti,
paliti II opaliti, gorjed || izgorjeti
Store deler av skogen ble svidd av
cy * Veliki dijelovi ume bili
su spaljeni
svi maten * pregorjeti hranu
-ddejsvedfsvei V , , * pei,
ariti, palid
Sret svir / kr R a n a pee/ari
Ryken svir i ynene * Dim tipa
oi
* f svi for noe * trpjeti zbog

svi

svime

neega
*Det skal du f svi for Ar
Pladt e zbog toga
svi|e -en (smerte) Ar bol
f erstatning for tort og svie
Ar dobiti nadokandu za uvredu i nepravdu
svigerfar -en
1) (mannens far) Air svekar
2) (konas far) * tast
svigerforeldre pl.
1) (konas) * svekar i svekrva
2) (mannens) * tast i punica
svigerinn|e -enj-a
1) (brors kone) * snaha
2) (mannens sster) -Ar zaova
3) (konas sster) , Ar ogorica,
svastika
svigermor -enj-a
1) (mannens mor) ir svekrva
2) (konas mor) , k tata, punica
svike sve(i)k, sveket V || ,
|| -Ar iznevjeravati || izneyjeriti,
izdavati || izdati
svike sin venn -Ar
izneyjeriti svog prijatelja
svike sine idealer *
izneyjeriti svoje ideale
svike sitt fedreland *
izdad svoju domovinu
svikt -en
1) (feil) -k greska
Det var svikt i maskineriet je y ^
* Bila je greka u mehanizmu
menneskelig svikt * ljudska greska
stromsvikt * prekid stmje
2) (sport) stupebrett med god svikt ^
ca -Ar odskona daska
s d o b r o m elastinocu
3) (nedgang) * pad
svikt i ettersprselen * p a d pOtranje
svikt i tilgangen * pad priliva
svikt|e -etj-a V
1) (gi etter) || Ar poputati
II popustiti
Broen sviktet pga. stor belastning je nonyc > -Ar Most je popustio zbog
optereenja
- Beina sviktet under ham H o r e cy ra Ar N o g e
su ga izdale
Helsa svikter * Zdravlje mu
poputa
2) (vre uplitelig) || Ar izdavad
II izdati
Motoren sviktet ra je -A- M o t o r ga
je izdao
Strmmen sviktet je Ar Struj je
nestala
svikte sine venner -Ar
izdati svoje prijatelje
svim|e -etj-aj-te V
svime av ce || ce,

svimle

564

|| y * onesvjeivati se ||
onesvijestiti se, padati || pasti u nesvijest
s v i m l [ e -etj-a V
Det svimler for meg ce. * Vrti mi se. Hvata me vrtoglavica
svimlende A k vrtogiav
en svimlende sum / k vrtoglava svota/suma
/ en svimlende fart * vrtglavom brzinom
svimmel
svimle ADJ
Han flte seg svimmel je .
ra je * Osjetio je vrtoglavicu. Uhvatila ga je vrtoglavica
Hyden gjorde ham svimmel je * Visina mu je izazvala vrtoglavicu
svimmelhet -en * vrtoglavica
svin -et, pl. 1) , npace * svinja, prase
* kaste perler for svin
* bacati biserje pred svinje
* ha sine svin p skogen * prikrivati svoju nesavjesnost
2)
(nedsettende)
Han er et svin je * On je svinja
Ditt svin! ! * Svinjo jedna!
svindel -en
prevara
drive svindel med noe ca * varati
s neim
svindl|e -etf-a V || * varati || prevariti
svindler -en, pl. -e , * varalica,
prevarant
svinekjtt -et , npaceTiraa * svinjetina,
prasetina
svinemeld|e -en (bot.) (astriplez patula) -k
loboda
svineri -et * svinjarija
svinestek -enj-a * svinjsko peenje
sving -en
1) , , -k zavoj, zaokret,
skretanje
Han tok for liten sving je k Napravio je premali zaokret
2) sette noe i sving * zapoeti
neto
vare i sving med arbeidet y ,
* biti u poslu, raditi neto
f sving p noe ,
* dati zaleti neemu, ubrzati neto
3) (dans) * sving
svingle -et\-a\-te V
1) (snu) || * skretati || skrenuti
Veien svingte til hyre je *
Put je skretao nalijevo
Han svingte rundt hjrnet je *
Zaokrenuo je na uglu
2) (bevege i bue) || * okretati
II okrenuti
svinge med armene ce * raz
mahati se rukama
svinge seg i dansen ce y * okretati

svr

se u plesu
* svinge seg opp , ce (y )
k Uspjeti, uzidid se (u drutvu)
3) (bevege seg) ce * kretati se
svinge mellom hp og fortvilelse ce kretati se izmeu nde i
oaja
Stemmegaffelen svingte je k Glazbena/muzika viljuka je titrala
svinget -e , . * krivudav, zavojit, pun zavoja
Veien var smal og svinget je -A- Put je bio uzak i zavojit
svingom -en (fam.)
ta seg en svingom , * zaplesati, id na ples
svinn -et . * kalo, manjak na
mjeri
svinne svant, svunnet V
1) || , || , ce * iezavati || ieznuti, nestajati ||
nestati gubiti se
Kreftene svinner ce * Snage se gube
Hpet svinner / * N a d a
iscezava/nestaje
2) (g, passere om tid)
Tiden svinner * vrijeme prolazi
" svunne tider kc prohujala vre
mena
svisk|e -enj-a
1) * suha ljiva
* bli borte som en sviske *
nestati kao dim
2) (fam.) * popularna melodija
svoger -en, pl. -e
1) (ektemannens bror) kr djever
2) (konas bror) kr urjak
3) (ssterens mann)
ogor
4) (mannen til konas, sster) * svak,
paanac
svovel -enj-et (kjem.) * s u m p o r
svoveldioksyd -en (kjem.) * sum
por dioksid
svoveIsyr|e -enj-a (kjem.) *
sumporna kiselina
svull -en , , * oteklina, izboina
issvull * izboina n a j e d u
svulm|e -etj-a V
1) ce || / ce * naduvavati se || naduvati/naduti se
2) svulme av stolthet ce *
naduti se od ponosa
3) (med.) || * oticati || o t e d
svulst -en (med.) , -k tumor, izraslina
godartede og ondartede svulster
* dobroudni i zloudni tumori
svr -i, -e A
1) , , * golem,. velik,
ogroman
et svart hus * golema kua

svrt

565

sylte

svre summer / Ar goleme svote/

stveno osiguranje
sume
sykefravr -et, pl. - * odsut*Han er svr til danse * On
nost zbog bolesti
odlino plee
sykehjem -met, pl. - (
2) (vanskelig) , * teak, golem
) njegovalite za
en svr oppgave , -Ar
bolesne (koji ne mogu biti na kunoj njezi)
teak zadatak, golem zadatak
sykehus -et, pl. - Ar bolnica
svrt ADV , , , * vrlo, veoma,
sykehusbehandling -enf-a ,
silno, j a k o
y -Ar bolniko lijeenje, hjeenje u bolnici
Han er svrt gammel je * Vrlo je
sykehusopphold -et, pl. - borastar
vak u bolnici
Det var en svrt vanskelig oppgave To je
sykelig -e A
* To je vrlo teak zadatak
1) (som lett blir syk) -A- boleljiv
Det var da svrt! ! * Avaj!
2) (avvik fra det normale) ,
svm S'
Ar bolestan, patoloski
legge p svom kr zaplivati
sykelig nysgjerrighet -Ar bosvm|me -te V * plivati
lesna radoznalost
* svmme i penger y * plivati u
sykekass|e -enf-a Ar zdravstvena
novcu
kasa
svmme over * preplivati
sykelnn -enf-a /
begynne svomme * proplivati
Ar plaa za vrijeme bolesti/bolovanja
lre svomme , *
sykemelding -enf-a () o ,
nauiti plivati. proplivati
-Ar (lijenika) potvrda o bolovanju, dozsvmmebasseng -et, pl. -/-er k
naka
bazen za plivanje
sykemeldt -e ADJ je k koji je
svmmebelt|e -et Ar pojas za
na bolovanju
spasavanje
vre sykemeldt Ar biti na
svmmedyktig -e ADJ * koji zna
bolovanju
da pliva
bli sykemeldt -Ar dobiti b o svmmehall -en () ,
lovanje
(zatvoreni) bazen, zimski bazen
sykemelde seg * otii na
sy -dde V || * iti || saiti
bolovanje
sy i en knapp , *
Legen sykemeldte pasienten je priiti dugme, zaiti dugme
.
sy inn klr - suiti odjeu
* Lijenik je dao pacijentu bolovanje.
Legen sydde igjen sret je -k
Lijenik je poslao pacijenta na bolovanje
Lijenik je zaio ranu
sykepenger pl. Ar naknada za
syd 5 = ser jyr Ar jug
bolovanje
/ syd jyry * na jugu
sykepermisjon -en mot syd jyry -Ar prema jugu
plaeni dopust zbog bolovanja
Syden S jyr, * jug, Juna Evropa
sykepleier -en, pl. -e -Ar medicin/ Syden y Ar u junoj Evropi
ska sestra
sydlandsk -e A * junjaki
sykep!eierskol|e -en Ar
sydlandsk temperament
kola za medicinske sestre
Ar junjacki temperament
sykestu|e -enf-a -Ar bolnika soba
sydlig -e ADJ Ar juni
sykestnad -en Ar naknada za
en sydlig vind ca , jyro Atbolovanje
vjetar koji dolazi s juga, jugo
syketrygd -enf-a * n a k n a d a
sydpol -en Ar Juni pol
za bolovanje
:
sydvest ----Hr-kapa-za-kiuT-:
" s y k k e l -en, pl. -sykler -Ar bicikl
sydvest ADJ -Ar jugozapadni
sykkelsti -en Ar staza za bicikle
syfilis -en Ar sifilis
syklje -etf-a V ce , ce
syk -t. -e A * bolestan
-Ar voziti se na biciklu, voziti se biciklom
* Dette er helt sykt To je Ar
syklist -en k biciklist(a)
To je izvan pameti
sykn|e -etf-a V || , || ,
vre syk av lengsel Ar
, biti bolestan od enje
* II poboujevati, obolijevati || oboljeti, dobiti
sykdom -men Ar bolest
neku bolest, pokazivati znakove bolesti
lnn under sykdom /syl -en -Ar silo
* plaa za vrijeme bolesti/bolovanja
sylinder -en, pl. -ef-drer , Ar cilindar,
sykebesk -et, pl. - -Ar posjet bolesvaljak
niku
sylt|e' -enf-a () , *
sykeforsikring -en -Ar zdrav(svinjska) tlaenica, hladetina
1

sylte

synke

566

sylt|e -etl-a V
1) (frukt, br) , , () * pripremiti zimnicu, konzervirati, ukuhati (voe)
2) (grnnsaker) ( ) *
ukiseliti (povre za zimu)
sylta ADJ (fam.)
Jeg er helt sylta * Strano sam prehlaen
syltety -et , , * marmelada,
pekmez, dem
symaskin -en * ivai stroj
symbol -et, pl. -j-er k simbol
matematiske symboler *
matematiki simboli
Duen er symbol p fred je *
Golub je simbol mira
symbolisere -te V * simbolizirati
Duen symboliserer fred
* Golub simbolizira mir
symbolsk -e A , * simbolian, simboliki
ha symbolsk betydning * imati simbolino znaenje
en symbolsk framstilling *
simboliki prikaz
en symbolsk gave k simbolian poklon
symfon| -en * simfonija
sympati -en , -k simpatija, sklonost
sympatisere -te V * simpatizirati
sympatisk -e A kr simpatian
symptom -et, pl. -J-er * simptom
syn -et, pl. 1) * vid
Han mistet synet je . je *
Izgubio je vid. Oslijepio je
*for syns skyld * radi vanjskog izgleda
komme til syne ir doi na vidjelo
tape/slippe noen av syne
* izgubiti nekoga iz vida
* f syn for sagn ,
ce kr vidjeti vlastitim oima, osobno se
uvjeriti
*ute av syne, ute av sinn ,
* Daleko od odju, daleko od srca
2)J<oppfatninz) kr miljenje
etter mitt syn no , ja * po mom miljenju, kako ja to vidim
Jeg har ikke forandret syn p den saken O
* toj
stvari nisam promijenio miljenje
3) (drm) * privienje
se syner * imati privienja
Jeg hadde et syn i natt
* Usnuo'sam noas jedan san
synd -en rpex * grijeh
beg en synd , * zgrijetiti,
sagrijeiti
f syndenes forlatelse
* dobiti oprost grijeha

*Han skal ikke do

! * Jo
Det er synd!
Det er synd p ham

i synden!
e on vidjeti svoga boga!
()! Steta ()!
ra (je) ir ao mi ga

Ge)
Det er synd si at han er doven
je Bilo bi krivo r e d da je on
lijen
synd|e -etl-a V || * grijeiti ||
zgrijeiti'
Han har syndet mot Gud je
Zgrijeio je prema Bogu
synde mot trafikkreglene ce o cao k ogrijeiti se o prometna pravila
synder -en, pl. -e (.), (.) *
grenik (m.), grenica (f.)
synderlig -e A , * n a r o d t o , osobito
Jeg liker ikke dette synderlig He * Ne volim to osobito
syndflod -en , * potop, poplava
Etter meg kommer syndfloden
* Nakon. mene potop
syndig -e A * grean
leve et syndig liv y rpexy * ivjeti u
grijehu
* holde et syndig spetakkel /
* stvarati/praviti vraju buku
syne S
komme til syne || ce, || ce *
II pokazati se, || pojaviti se
synes syn(e)s, syntes, syn(e)s V
1) (vises) ce * vidi se
Flekken p duken synes nesten ikke
ce * Mrlja na stolnjaku
se skoro ne vidi
Det synes ikke p henne at hun er trett He ce
je kr Ne vidi se na njoj da je
umorna
Det synes som om han ei trett je
. ce je * Izgleda kao da
je u m o r a n . ini se da je umoran
2) (mene) , -k misliti, smatra ti
Hva synes du om filmen? o ?
ir to misli o filmu?
Jeg synes vi skal spise n je
* Mislim da je vrijeme za jelo
synge sang, sunget V ^^
otpjevati
synge fra bladet no * pjevati po
notama
Fuglene synger om vren y
kr Ptice pjevaju u proljee
* synge ut je ,
* r e d sto je na dui, otvoreno red svoje
* synge p siste verset -k biti pri
kraju
synke sank, sunket V || k tonuti ||
potonuti
Skipet gikk p grunn og sank ce
* Brod se nasukao i p o t o n u o
Terrenget synker * Teren tone

synlig

567

Han sank sammen av tretthet ce

k Sruio se od umora
* synke dypt ,
* duboko potonud, j a k o propasti
*Han var som sunket i jorda K a o je y
* K a o da je u zemlju
* synke maten * probavid hranu
synlig -e A * vidljiv
Han viste synlige tegn p tretthet je
* Pokazivao je vidljive znakove umora
synsbesvr -et ca , ca
* problemi s vidom, potekoe s vidom
synsmt|e -en , , * nain promatranja, gledite, stajalite
synspunkt -et, pl. -J-er , * stajalite, gledite
Jeg kan ikke dele dine synspunkter He
* Ne dijelim tvoje stajalite
Fra et konomisk synspunkt er dette uheldig Ca
je * S ekonomskog gledita to je nezgodno
synsvinkel -en, pl. -kler , ,
, , * kut gledanja,
promatranje, stajalite, gledite, aspekt
betrakte noe fra alle synsvinkler
ca * razmotriti stvar sa svih
strana
* under evighetens synsvinkel ca kr s gledita vjenosti
synl -enj-a * ivaa igla, igla za
ivanje
syr|e' -enj-a
1) (kjem.) * kiselina
2) (bot.) (Rumex acetosa) , *
kiseljak, kiselica
2
syr|e -etj-a V
syre deigen * dodati kvasac
tijestu
syslje -etj-a V
sysle med noe ce * baviti se neim
sysle med tanken p noe ce *
baviti se milju da
sysselsette -satte, -satt || ,
|| * zapoljavati || zaposliti, namjetati || namjesdti
sysselsetting -enj-a , *
zaposlenost, zapoljavanje
system -et, pl. -j-er * sistem, sustav
-setie-noe-4-system
1--
sistematizirati neto
nervesystem , *
ivani sistem/sustav, nervni sistem/sustav
statssystem *. dravni sistem/sustav
solsystem
sunev sistem/sustav
tippesystem * sistem/sustav
igre na sreu
systematisk -e A * sistemadan
g systematisk til verks *
raditi sistematino
g systematisk gjemiom noe ,
sistematino

srprege

pregldati neto, provjeriti neto

sytrd -en , k konac, nit
sytten TALL * sedamnaest
sytti TALL * sedamdeset
syv=sju TALL * sedam
sd -en
1) (mannlig) * sperma :
2) (korn) ( ) k sjeme (za sjetvu)
sdcell|e -enj-a , , , - muko sjeme, sperniij,
spermatozoid, sjemena stanica
sr -t, -e A , , * udan, osobit,
poseban
Han er litt seer je * On je malo
udan
srdeles / , , , * naroito, osobito, posebno, izuzetno
Til srdeles hye priser no * po izuzetno visokim cijenama
en srdeles viktig sak k: po
sebno vana stvar
et srdeles godt resultat
k izuzetno d o b a r rezultat
Srdeles godt ( y ) kr Odlino (ocijena u koli)
srdeleshet -en
i srdeleshet , , -k nar o d t o , osobito, posebno
sregen -gne A
1) (spesiell) , * svojstven, osebujan, n a r o d t
Dette er et sregent problem for Norge O B O je
* Ovo je pro
blem svojstven Norveskoj
p en sregen mte * na svoj
stven nain
Dette har en sregen smak O B O
* Ovo ima osobit okus
2) (underlig) , , , *
stran, tu, udan, neobian
Han er litt sregen je / kr
Malo je neobian/udan
srei|e -et * odvojen imetak
srfradrag -et. pl. - ,

. * posebna
porezna oiakica, stavka u poreznoj prijavi koja
umanjuje porez za posebne trokove bolesti i sl.
srlig -e ADJ , , pose1

:
ban,- i z u z e t a n r o s o b i t - ^
/ srlige tilfeller kan man f dispensasjon ce * U
izuzetnim sluajevima moe se dobiti oprost
srlig 2 ADV , , , , * posebno, spedjalno, izuzetnOi
osobito
Det er ikke srlig kaldt i dag
* D a n a s nije osobito hladno
srpregje -etj-a V || , || -*r obiljeavati || obiljeiti,
oznaavati || o z n a d t i
Det som srpreger ret som gikk ... OHO IUTO n o ...
O n o to

sppel

568

srs

posebno karakterizira proteklu godinu ...

srs A . , , Ar
poseban, naroit, izvanredan, osobit
Srs godt ( y ) Ar Odlino
(ocijena u koli)
srskilt -e A , , A- pose
ban, odijeljen, pojedinaan
Denne saken ble behandlet srskilt Taj
je * Taj je sluaj posebno
obradivan
sok|e -te V
1) (lete etter) || Ar traiti ||
potraiiti
soke hjelp -A: traiti pomo
soke havn Ar traiti luku
soke ly Ar traiti zaklon
soke kontakt / * traiti
kontakt/vezu
Hvem soker De? Kora ? * Koga traite?
* Krake sker make .
: Lonac trai poklopac.
Krpa trai zakrpu
2) (anmode skriftlig) , -Ar moliti.
traiti
soke jobb *
predati molbu za zaposljenje
soke etter kontorhjelp Ar oglasom traiti sekretaricu
soke om erstatning ,
Ar traiti odtetu, zahtijevati odtetir
soke seg bort ( )
Ar traiti promjenu (radnog mjesta)
soke om tillatelse -k traiti
doputenje
soke seg utenlands y Ar traiti premjetaj u inozemstvo
sker -en, pl. -e
1) (en som ber om noe) -Ar tradtelj,
trailac
2) (p stilling) , -Ar
molilac, molitelj, podnositelj molbe, podnosilac
molbe
3) (foto) Ar
trailo na fotografskom aparatu
skkvt
-e ADJ m o k a r do koe
sknad -en * molba
sende en sknad p en ledig stilling * poslatijmilbjiJiajiatjecaj-M-slobodno-Fadno-mjesto
Jeg hper at De vil se med velvilje p min sknad
ce
Ar N a d a m se da ete povoljno rijeiti moju molbu
sknadsfrist -en * rok podnoenja molbi
sknadsskjema -et, pl. -j-er Ar
formular za molbu
sksml -et, pl. - , -k parnica,
tuba sudu *
anlegge sksml mot noen /
Ar pokrenuti
pravni/zakonski postupak protiv nekoga
anlegge erstatningssksml mot noen
/ Ar dii
4

tubu radi obeteenja/odtete protiv nekoga

sl -et , , , .
Ar brljanje, mrijanje, umrljanost. umazanost, mazanje
Det er noe sol! To je ! -Ar To je bestidno!
papirsol namip Ar razbacani papir
oljesol , Ar
uprljano naftom, zagadeno naftom
*Jo flere kokker, dess mer sol ' Ar Mnogo babica - kilavo dijete
sl|e' -enj-a , -A: blato, kal
trkke i sole no -Ar gaziti po blatu
* trekke noens navn ned i sola
, Ar ukaljati neije
ime. osramotiti neije ime
sl|e -te V
1) [| , || , II , || mrljati || umrljati, brljati || brljati, prljati || uprljati, kaljati ||
ukaljati
sole p duken no ,
* prolili po stolnjaku, uprljati stojnjak
2) (slse) || -Ar rasipati || rasuti
Han solte bort alle pengene sine je- /
pacyo Ar On je rasipao/rasuo sav
svoj novac
slete ADJ , , ., ,
Ar blatan, blatnjav, zamazan, umazan,
uprljan
slj|e -enj-a , (
) Ar srebrni bro, srebrna kopa
(posebno uz nardnu nonju)
slv -et Ar srebro
slvsmed -en , Ar srebrnar. kujundija
slvty -et, pl. - , , - srebrnina. jedai
pribor od srebra, pribor za jelo od srebra
sm -men , Ar rub, av
* g noe etter i smmene
k preispitivati neto
smmelig -e A , * dolian, pristojan
en smmelig oppfrsel Ar
pristojno ponasanje
sndag -en Ar nedjelja
om sondagen(e) -Ar nedjeljom
p sndag y , Ar u nedjelju,
iduce-nedjeljeforrige sndag * prole ndjelje
sndagsskolte -en 'r
kola vjeronauke nedjeljom
sndre ADJ , . Ar
juni, okrenut prema jugu, na jugu
snn -en k sin
en av landets store snner Ar jedan od velikih sinova drave
en snn av folket * sin naroda
snnavind -en , , -Ar juni
vjetar, j u g o , junjak
snnedatter -enf-a -Ar unuka po sinu
snnesnn -en no -Ar umik po sinu
sppel -et/soplet , , Ar smee, ot2

sppelbtte

569

pari

*Det er bare noe sop pel T o je Ar T o

je samo smee
sppe!bott|e -enj-a * kanta za smee
sppelplass -en , *
smetlite. deponij za smee
soppelpos|e -en ic vrea za smee
sppelsjakt -enj-a (
ce ) ic
aht za smee (iroka cijev kroz koju se u visokim
novogradnjama baca smee)
sppelspann -et. pl. - / * kanta
za smece
sr-+syd
Sr-Afrika (geogr.) * Juna Afrika
Sor-Amerika (geogr.) * Juna
Amerika
sren INT ! ! * doavola! dovraga!
srg|e -etj-a V
1) II * aliti || zaaliti
sorge over noen ,
, || ,
, * aliti za nekim, tugovati za nekim, oplakivati || oplakati nekoga, nositi
crninu, biti u alosti
2) sorge for ce * pobrinuti se za
Det skal jeg sorge for ja ce
* Za to u se ja pobrinuti
Vi m sorge for at jobben blir skikkelig gjort M o p a Mo ce
Ar M o r a m o se pobrinuti da posao bude obavljen kako treba
sorge for familien ce / ic brinuti se za obitelj
srgelig -e ADJ
1) , , je * alostan, tuan, koji je za aljenje
Det er sorgelig at ... j e ... ic Zalosno
je d a ...
et sorgelig budskap ic alosna vijest
2) (ynkelig) * bijedan
et sorgelig resultat * bijedan re
zultat
srgelig ADV , * alosno, tuno
Jeg ble sorgelig skuffet * Bila sam duboko razoarana
Det kom sorgelig f folk j e
* Dolo je alosno malo ljudi
sorgmodig^-' -_* tuan, alostan
Srlandet (geogr.) * juni priobalni dio Norveke
srlig -e A * juni
srover ADV * p r e m a jugu .
srp AD V jyry * na jugu
De dro sorp cy j y r ic Otputovali
su na jug
srvest AD V * j u g o z a p a d n o
ssken pl. * braa i sestre
sskenbarn -et - brati ili
sestrina
sster -enj-a, pl. sstre ic sestra .
st -f. -e A
1

J) * sladak
Hun er sot je. je ic Slatka je.
Draesna je
sot vin Ar slatko vino
sot melk * slatko mlijeko
2) (behagelig) , ic sladak, prijatan
Hevnen er sot je ic Osveta je slatka
det sote liv * sladak ivot
s er du sot! ! * budi tako dobar!
S sott av deg! je ! * K a k o je
lijepo od tebe!
stsaker pl. * slatkii
stten-* sytten
sorti->sy tri
svn -en , ic san, spavanje
en lett sovn * lak san
falle i sovn * zaspati
dysse noen i svn ,
Hetfor * uspavati nekoga, uljuljati nekoga
u san
snakke i svne / y *
priati/govoriti u snu
Han gr i sovne je . y *
On je mjesear. On hoda u snu
svndyssende ADJ * koji uspavljuje
svndyssende middel *
uspavljujue sredstvo
svnforstyrrelser pl. * poremeaj sna
svnig -e A , * pospan, snen
svnls -t, -e A * besan
svnlse netter * besane noi
svnlshet -en , ~k nesanica, besanica
lide av sovnloshet * patiti
od nesanice
syl|e -enj-a , , * stup,
potporanj, podupira
ryggsyle * kraljenica, kraljenica, kima
ryksyle * stub dima
s -dde V || / ic sijati ||
posijati/zasijati
s korn * sijati penicu
* s tvil om noe o ic sijati
sumnju o neemu
*Som man sr, s hoster man ,
* K a k o sije, tako e i eti
s2 ADV
1) (om tid) S er det din tur *
Sad si ti na redu
2) (derfor) na * pa
Det var ingen hjemme, s vi gikk videre
, * Nitko nije
bio kod kue, pa smo krenuli dalje
Det var ikke flere billetter, s vi kom ikke inn
, -
Nije bilo vie karata, pa oismo mogli ui
3) (i s fall) -Ar o n d a
Hvis du er trett, s fr du heller bli hjemme
, je Ar
Ako si u m o r a n , onda je bolje da ostane kod kue
4) (omtrent) , *
t a k o neto, otprilike toliko
1

sdan

570

De kommer om en mned eller s

* Doi e za mjesec dana
ili neto tako
5) (om graden) * tako
Det er ikke s lett * Nije tako
Iako
S enkelt var det! je ! -k
T a k o je jednostavno bilo!
til en s hy pris * uz tako
visoku cijenu
p s kort tid * za tako
kratko vrijeme
i' s store mengder y *
u tako velikim koliinama
Vi kan ikke betale s mye He

Ne moemo platiti toliko

S mye kan sies om dette o
ce * Toliko o tome moe da se kaie
s stor som k tako velik kao
s at k tako da
*s som s - * tako - tako
*Det er s som s .
* Nije ba tako dobro. Nije ba
najbolje
Hun er nok klokere enn som s je
* Ona je vjerojatno pametnija
od- toga
Det er s sin sak si det. men gjre det er verre
je , * Jednostavno je rei, ali nije tako Iako
uiniti
6) (sprrende) S? Je raf? Je mi ? ? +
Je li? Je li tako? Tako?
7) (trstende) S, s! , ! * Hajde,
hajde!
8) (befalende) S, kom n her! , ! *
Hajde, o v a m o !
9) (lettelse) S, endelig! , ! * Eto,
konano!
10) S vel som ... , ... * i ... i,
kao to ... tako
s vel den ene som den andre ,
; * k a o j e d a n , tako i drugi;
i j e d a n i-tfcegi
sdan PRON * takav
sdanne mennesker * takvi ljudi
staten som sdan * drava kao
takva
i en sdan stund y k u takvu/
takvom-trenutku

: - .- ~
sframt KONJ , * ako, uz uvjet
da, pod uvjetom da
skalt -e A * takozvani
slje -enf-a
'
1) (sko-) , , * potplat, don
2) (fotsle) * taban
3) (innleggssle) ,
- uloak za cipele, uloak za
sputena stopala
4) (plattform) , ()
podnoje, donji dio (kipa)
slje -te V || , *
oniti II podoniti
sledes ADV
1

sre

1) , , tako, ovako, na
ovaj nain
Det gikk sledes til To je k To je bilo
ovako
2) (derfor) , * zato, dakle
Vi vet sledes ingenting *
Zato ne znamo nita
snn snt, snne A (se slik, sdan) (fam.)
Snn ja! ! k Ba tako!
Hva gjr man i snne tilfeller? ce y
? k to da se radi u takvim
sluajevima? Sto raditi u takvim sluajevima?
Snne jenter liker vi * Takve djevojke volimo
spass AD V , * tako, toliko
en spass stor ordre k
t a k o velika narudba
spass mye vet vi * toliko znamo
Er han spass frisk at han kan klare det? je
? kr Da li
je dovoljno zdrav da to moe izdrati?
sp|e -enf-a * sapun
sr
-et.pl1) , * rana, ozljeda
ha sr i ansiktet * imati
r a n u na licu
forbinde et sr * previti ranu
*d rippe opp i gamle sr y *
dirati u stare rane
sette plaster p sret ,
(.) , *
staviti flaster na ranu, (fig.) ublaid ranu, staviti
melem na ranu
* slikke sine sr * lizati svoje
rane
2) (hull) * ozljeda
et sr i treet * ozljeda na stablu
sr i lakken y ( ) k
pukotina u laku, (na automobilu)
sr
-e ADJ
. 1) * bolan^
Halsen er sr . *
Boli me grlo. Grebe me u grlu
en sr grt * gorak pla.
2) bli sr * biti uvreen
Han er sr fordi du ikke har ringt je jep
k Uvrijeden je jer nisi telefonirao
srt ADV
_J_ '
Vi trenger det srt - * ~
treba
" " ..
'.'.
A angre srt p noe ce
kc gorko se kajati zbog neega
srbar -/, -e A k ranjiv
sr|e -etf-a V
1) || , * ranjavati
II raniti, zadati ranu
d bli sret * biti ranjen
2) (fornrme) || , || , / * vreati || uvrijedid,
II povrijedid, zadad/nanijeti uvredu
a bli sret , ce * biti uvrije
den, uvrijediti se
1

571

ta

ta

T
ta tok. tatt V
1) II kr uzimati || uzeti
Hun tok en kake je Hr. Uzela je
kola
ta telefonen , * dii telefonsku
slualicu, odgovoriti na telefonski poziv
Ingen tok telefonen ce * Nitko se nije odazvao na telefon
Gjerningsmennene ble tatt cy
Hr Uhvatili su poinitelje
* ta skjeen i en annen hnd ,
- okrenuti novi list, promijeniti taktiku

* ta med den ene hnden og gi med den andre

, a *
davati na jedno, a uzimati na drugoj strani
*Det ene ordet tok det andre no (
* * ) * rije po rije (i izbi svada)
2) (reise med) * ii
Vi tar bussen . * Idemo autobusom. Ii emo autobusom
La oss ta en taxi! , ! * Hajde,
uzmimo taksi!
Dit kan du ta toget * Do
t a m o moe vlakora

3) (om mat og drikke)

La oss ta en kopp kaffe ! Hr H a j demo na kavu!
Kom inn og ta en drink! !
! * Udi i popij neto! Dodi na pice!
Jeg tar et smorbrod * Uzet
u jedan sendvi
4) (om tid) Hr t raja ti
Del tar bare 5 minutter To
* To traje samo pet minuta
Det tok oss 8 r skrive ordboka j e
8 * Trebalo nam je 8
godina za pisanje rjenika
Det vil ta lang tid for de blir ferdige
.
* Treba jo mnogo vremena
dato^zavre^ Potrajat e to jo d o k ne zavre
Det vil ta for lang tid Hr
Predugo e to trajatt
5) (romme) || stajati || stati
Flasken tar 2 liter . Hr
U bocu stanu dvije litre
Bilen tar 5 personer () * U auto stane pet osoba (petero)
ta for stor plass *
zauzimati previe mjesta
6) (erobre) || * osvajati || osvojiti
ta en festning * zauzeti tvrdavu

ta publikum med storm Hr

osvojiti publiku

ta f or ste premie ,
* osvojiti prvo mjesto, osvojiti prvu
nagradu
7) (om sol og vind)
Sola tar / k Sunce pri/pee
Vinden tar hardt ute * Vani
j a k o pue

8) (reagere) ta det:
Hvordan tar hun det? ? * K a k o
to ona prima?
*De tok det pent cy kr' Lijepo
su to primili
Ta det med ro! 1) He ! He ce! 2)
He ! Hr 1) Ne zabrinjavaj se! Ne uzrujavaj se!
2) Ne uri!
Vi tar det med godt humor ca
* Prihvaamo to s dobre strane
*Han tok det timgt j e * Teko
mu je palo
9) (gram.: styre) , kr zahtijevati, traiti
Dette verbet tar dativ
Hr Ovaj glagol zahtijeva dativ
10) (beregne seg) || Hr
naplaivati || naplatiti
Han tok 100 kroner je 100 Hr
Naplatio je 100 kruna
ta overpris Hr previe naplatiti
De tok for hoy pris cy
Hr Naplatili su previsoku cijenu
11) Ta og les denne boken! ()
Hr Proitaj (svakako) ovu knjigu
12) (f feste)
Bremsene tar ikke Hr Konice
ne hvataju
13) (velge)
La oss ta et eksempel
. Hr Ilustrirajmo
to jednim primjerom. Uzmimo neki primjer
ta utgangspunkt i noe , .
f Hr polaziti od neega, uzeti kao
polaznu toku
14) (kjope)
Jeg tar denne boken .
Hr Uzimam ovu knjigu. Kupujem ovu
knjigu
15) (undervisning)
ta et kurs i norsk
Hr pohaati teaj norvekog jezika
Hun tar privatundervisning i engelsk
.
Hr Ona uzima privatne satove engleskog jezika. Privatno uci engleski

ta av

572

16)
(oppfatte)
ta noe som en spok ,
Ar shvatiti neto k a o alu,
uzeti neto za alu
Ingen tar ham alvorlig ra /
() ~ Nitko ga ne shvaa/uzima (za)
ozbiljno
Hvem tar du meg for? ? -Ar Za
koga me dri?
Jeg kan ikke ta henne He je ce
-k Ne raogu je se prisjetiti
17) ta sitt liv * oduzeti sebi
ivot
ta eksamen , * ii
na ispit, polagati ispit
Hun har tatt eksamen je * Poloila je ispit
Flyet tok bakken je ir Avion je
sletio
ta avstand fra noe ce ir
ograditi se od neega
ta del i noe y * sudjelovati
u neemu
ta farvel med noen ce / * rastati se od nekoga/s nekim
ta fatt p noe ce * prihvatiti
se neega
ta hensyn til noe ,
Ar obratiti panju na neto, uzeti u
obzir
ta kontakt med noen y ca ,
ca * stupiti u vezu s
nekim, uspostaviti vezu s nekim
ta knekken p , * dokrajiti, slomiti
ta overhnd , , -Ar nadjaati, nadvladati, prevagnuti
ta skade av noe ,
* pretrpjeti tetu zbog
neega, biti oteen zbog neega
Barn kan ta skade av voldsfilmer
- Djeci mogu tetiti filmovi nasilja
ta skrekken av noe ce,
ce * prestraiti se, preplaiti se
Vi tok skrekken av den hendelsen Taj
je * Taj dogaaj nas je uasnuo
ta slutt , Ar zavriti, svriti
Filmen tar aldri slutt * Filmu
"hlkad kraja
~"
~.... . Drikkevarene tok slutt je rurila ir Nestalo
je pica
Tlmodigheten tok slutt je
Ar Strpljenju je dosao kraj
ta vare p noe || //
* uvati || sauvati/priuvati/ouvati
ta noe p avbetaling Ar
uzeti neto na otplatu
ta noen i forhr Ar sasluavati nekoga
ta noen i forsvar ,
/ * braniti nekoga, uzeti neko
ga u obranu/zatitu

ta a v

18) ta seg et bad ce Ar okupati se

ta seg fri * uzeti slobod
no vrijeme
Jeg tar meg den frihet () *
Uzimam (si) slobodu
ta seg en lur Ar pridrijemati
Jeg tar meg en lur -Ar Malo u
odrijemati
ta seg en tur y , ce Ar
poi u etnju, proetati se
ta seg godt betalt ( ) *
d o b r o (si) naplatiti
ta seg sammen ce, ce * pribrati se, sabrati se
ta seg av noe , ce
Ar poduzeti neto, pobrinuti se za neto
Det skal jeg ta meg av . Ja ce
Ar Ostavi to meni. Ja u se pobri
nuti za to
ta seg av noen o , /
ce Ar voditi brigu o nekome,
brinuti/pobrinuti se za nekoga
ta seg godt ut / -Ar dobro/
lijepo izgledati
ta seg helt ut ce , * napregnuti se do krajnjih
granica, dati sve od sebe
ta seg opp ce || ce *
poboljavati se || poboljati se
Forretningen har tatt seg opp ce no Ar Poslovanje se poboljalo
ta sin straff * prihvatiti kaznu
ta av
1) ta av (seg) (ce) || (ce), (ce) II (ce) Ar skidati (se) || skinuti (se),
svlaiti (se) || svud (se)
ta av seg skoene || (), I) -Ar izuvati || izuti (cipele),
skidati || skinuti (cipele)
2) (bli magrere) || /, Ar mraviti/mravjeti ||
smraviti/smravjeti/omraviti/omravjeti, pasti na
vagi
Hun har tatt av 10 kilo je 10 ir Smravila je 10 kilograma
3) (om fly: lette) || ,
II Ar polijetati || poletjed, uzlijetati || uzletjeti
4) ta seg av noeJnoen ce ||
--/--^^-/ * brinuti se || pobrinuti se o neemu/nekome,
voditi brigu o neemu/nekome
Jeg skal ta meg av det . Ja ce
Ar Ostavi to meni. Ja u se pobri
nuti za to
5) (svinge) || Ar skretati || skrenuti
Ta av forste vei til venstre y
. * Skremte u
prvu uUcu lijevo. Idite prvom ulicom Iijevo
6) (dempe) || ,
II * ublaavati || ublaiti, smirivati || smiriti

ta

etter

573

ta opp

Fjrene tar av for stotet nagnuo, ali se zatim ispravio

. * Opruge spreavaju
ta kritikken inn over seg ,
pritisak. Opruge amortiziraju
* uzeti kritiku k srcu,
7) (om vei) ce || ce,
primiti kritiku k-srcu

ce * odvajati se || odvojiti se, ravati se

ta inn Sverige (p TV) / 8) (kortspill) (y ) ir pre ( TB) * hvatati/primati vedski
sjei karte (u karatanju)
program (na TV)
ta etter
ta inn p hotell || y Ar
1) Hun tok etter hnden hans je
odsjedati || odsjesti u hotelu
* Posegnula je za njegovom
ta innp
rukom
De andre tok stadig innp cy
2) Barn tar lett etter de voksne Ar Drugi su nas stalno sustizali
* Djeca lako oponaaju
ta med
od rasle
Ta med deg fotoapparatet ca ta for seg
* Ponesi sa sobom fotografski
Jeg skal ta henne for meg Ja ca
aparat
ir Ja u razgovarati s njora
Ta med deg din soster ca *
Han tok godt for seg av maten ce
Povedi sestru sa sobom
* D o b r o se posluio hranom
ta opp
ta hjem
1) II (ca ) -Ar podizati ||
vin som tas hjem p flasker ce y
p o d i d (sa zemlje)
, -A- vino koje se uvozi
2) (trekke fram) || , Ar
u bocama/fiaama, fiairano vino
vaditi I) izvaditi, izvui
ta i
Han tok opp pengepungen je
Vil du ta i med meg? ?
* Izvadio je novanik
* Hoe li mi pomoi?
ta opp poteter Ar vaditi krumpir
ta i av alle krefter ,
3) (p film, bnd) || ir snimati
, * zapeti iz sve
II snimiti
snage, uprijeti sve snage, napregnuti sve snage
Han har tatt hennes forelesning opp p kassett ta i seg
je * Snimio je
ta i seg noe ce || ce
njeno predavanje na kazetu
( ) * suzdravati se || suzdrati se (pri
4) (pne) || ir otvarati || otvo
govoru)
riti
Den uttalelsen mtte han ta i seg Ty je
Vil du pne flasken ?
* Terje izjavu m o r a o povui
-Ar Hoe li otvoriti bocu?
ta igjen
5) (nevne) || , ||
ta igjen med noen ir uzvratiti
-k pokretati || pokrenuti, iznositi || iznijeti
nekome
Det var han som tok opp sprsmlet je ta igjen og gi bort , na * davati,
Ar On je pokrenuo pitanje
pa uzimati
6) (p skole oJ.) || , ta igjen det forsmte ,
li Ar primati || primiti, prihvacati ||
( , ) * na
prihvatiti
doknaditi izgubljeno, nadoknaditi zaostatak (u
Det tas opp bare 15 elever
uenju, u poslu)
15 * Bit e primljeno samo 15 uenika
Vi tok henne igjen p veien je
Han ble ikke tatt opp * Nije
ir Sustigli smo je putem
bio primljen
ta imot
7) (passasjer) || ,
ta imot en ball * uhvatiti loptu
II , - II * primati || primiti,
ta imot gjester * primati goste
prihvaati || prihvatiti, - || pokupiti
ta imot et tilbudnpnxBaTHT-jijioHVfly^prihvatiti- Vi-tok-opp
enJlaike-v^J:L^YJ.ocorlev
ponudu
kr Primili smo autostopera
ta imot en utfordring ir pri
Bussen tok opp passasjerer je
hvatiti izazov
* Autobus je pokupio putnike
t a inn
8) ta seg opp || , ||
Bten tar inn vann ().
-Ar oivljavati || oivjeti, || ivnuti
ce * Brod proputa (vodu). Brod se
Interessen har tatt seg opp je puni vodom
* Zanimanje je oivjelo
Avisen tok ikke inn mitt innlegg 9) ta noe ille opp -Ar uzeti
* Novine nisu objavile moj
neto za zlo
prilog
10) ta opp ln || / *
Skihopperen kom skjevt ut, men tok seg senere inn
dizati II d i d / p o d i d kredit
ce () , ce
ta opp kampen || / * Pri odskoku skaka se (krivo)
, II / ,

ta over

574

|| * poeti ||
otpoeti/zapoeti borbu, poinjati || otpodnjati/
zapoinjati borbu, prihvaati j| prihvatiti borbu
ta opp konkurransen ce y ca
-A- uhvatiti se ukotac s konkurencijom
ta opp jakten p noe *
zapoeti lov na nekoga
ta opp fortegnelse over ,
, * popisati, napraviti po
pis, sastaviti listu
ta over || ir preuzimati || preuzeti
ta over en grd ir preuzeti
imanje
Hvem skal ta over arbeidet etter deg? Ko nocao ? ir Tko e preuzeti posao
nakon tebe?
ta p seg , ce ir
primiti neto, prihvatiti se neega
ta til med || / * poeti ||
zapoeti/otpoeti
ta ut
ta ut penger av banken ||
* podizati | podii novac iz banke
tabell -en , * tablica, tabela
en tabell over alle lnnstrinn
Ar tabela svih plaevnih razreda
multiplikasjonstabell * tablica
mnoenja
tablett -en , Ar tableta, pilula
en smertestillende tablett
* tableta protiv bolova
sugetablett ce y -Ar
tableta koja se rastvara u ustima
taburett -en
1) (krakk) ( ), , ir stolica (bez naslona), hoklica, tronoac

2) (ministerpost)
regjeringens taburetter ( .) -Ar ministarska (direktorska i sl.)
fotelja
klamre seg til taburetten ce
(, .) *
vrsto se drati (ministarske, direktorske i sl.)
fotelje
tak' -et, pl. 1) (innvendig) , Ar strop, plafon,
tavanica
_
Tenn /^7~/7^/ ~ ! "~
! ir Upali glavno syjetlo! Upali
svjetlo na stropu!
* Jubelen stod i taket je
* Veselje je doseglo vrhunac
* hoppe i taket av glede /
* skoiti uvis od sree/od radosti
*Det er hyt under tket ce .
. *
T a m o se ne sitniari. Tamo nema sputavanja.
T a m o se m o i e disati
* sette tak p noe ,
* ograniiti neto, odrediti plafon
2) (utvendig) Ar krov

takk

klatre opp p taket ce Ar popeti

se na krov

ha tak over hodet Ar

imati krov nad glavom
2
tak -et, pl. 1) (grep) Ar zahvat
gripe tak i noe || , || , || , II Ar || uhvatiti, || dohvatiti, || zgrabiti, II epati
miste/slippe taket || (, y , ) Ar popustati || popustiti
(zahvat, u snazi, na poslu)
ha et godt tak p noe Ar
vrsto drati neto
Taket hans glapp je "Ar Popustio je
2) (fig-) f tak i/p noe ,
-Ar nabaviti, uhvatiti neto
Det er vanskelig f tak i en leilighet je
Ar Teko je n a d stan
Han er ikke lett f tak i . -Ar Njega nije Iako
uhvatiti. Njega nije Iako uloviti
Jeg m f tak i den boka
-Ar M o r a m nabavaiti tu knjigu
Jeg fr ikke tak i hva han sier He .
He Ar Ne ujem to
k a i e . Ne shvaam to hoe r e d
Frst n begynner jeg f tak p dette
-Ar Sada tek poinjem shvaati sve ovo
Han har et godt tak p sin yngre bror
Ar Zna kako
mora prii svom mladem bratu
Den gamle direktoren begynner miste taket p
tingene -Ar Stari direktor podnje gubiti
kohtrolu nad stvarima
3) (ans trengende f kraftig bevegelse) *
zamah
ro med kraftige tak ir veslati snanim zaveslajima
ta et tungt tak , + snano zapeti, snano potegnuti
4) Det er ikke noe tak i henne je -Ar
O n a je slabi
takgrind -enf-a Ar prtljanik, nosa
prtljage na krovu
takk -enf-a Ar hvala
Takk skal du /iq/! Ar Hvala JijepaJ
Mange takta f usen takk! !
(/) ! -Ar Najlepa hvala! Najlepa ti/
Vam hvala!
Takk for presangen! !
! Ar Hvala na poklonu! Hvala za poklon!
Vil du ha kaffe? - Ja, takk! ? - ,
Ar Hoe li kavu? - D a , hvala
Nei, takk! He, , Ar N e , hvala, n e d i
Det blir ti kroner, takk , ir
Deset kruna, molim
si ja takk til noe ir pristati
na neto
Hun sa ja takk til invitasjonen je
-Ar Prihvatila je poziv

takke

575

Takk for i dag! ! /

! * Hvala za danas! Hvala Vam/ti!
Takk for meg/oss! ! (
) * Hvala na svemu! (kae gost pri
odlasku)
Takk for besoket! ! 3 (
) * Hvala na posjetu! Zahvaljujem vam
na posjetu (kae domain pri odlasku gosta)
Takk for sist! ( :)
! . ! - (pri n o v o m vienju:)
Hvala za prosli put! Bilo mi je lijepo kod Vas
proli put. Hvala Vam!
Takk for maten! (
:) !.
/! * (pri ustanjanju od stola poslije
nekog obroka:) Hvala na jelu!. Hvala na rucku/
veceri!
Takk i like mte! ! ,
! - Hvala takoer! Hvala, na isti nain!
P forhnd takk! (/) ! *
Unaprijed (Vam/ti) hvala!
Selv / ! ! * Hvala
Vama! Hvala tebi!
Takk og pris ! * Hvala Bogu!
Takk skjebne ! * Hvala Bogu!
* ta til takke med noe ce ~k
zadovoljiti se neim
takk|e -etj-a V || ir zahvaljivati II zahvaliti
takke noen for noe ;
* zahvaljivati nekome za neto
Hun takket ham for gaven ce
. *
Ona mu se zahvalila na poklonu. O n a mu se zahvalila za poklon
takknemlig -e A * zahvalan
et takknemlig publikum * zahvalna publika
en takknemlig oppgave * zahva
lan zadatak
Han er Dem takknemlig for alt De har gjort for
ham je
* On Vam je zahvalan za sve to ste mu
uinili
takknemlighet -en * zahvalnost
De folte stor takknemlighet cy
ir Osjeali su veliku zahvalnost
-takras-*f ^~"~ ca * o d r o n smjega
s krova
Se opp for takrasl ! ca ! *
Pazi! Snijeg pada s krova!
takrenn|e -enj-a * oluk, lijeb
Takrennen lekker og m repareres ir lijeb prokinjava i
mora se popraviti
taksameter -etI-metret, pl. -metre * taksimetar
takser|e -te || , , * procjenjivati
II procijemti, ustanoviti vrijednost, izvriti procjenu
taksere en eiendom

tale

ir procijeniti vrijednost imanja

takst -en ir procjena vrijednosti
f takst p leiligheten ()
* dobiti (slubenu) procenu vrijednosti stana
Leiligheten selges til takst ce no
* Stan se prodaje po procijenjenoj vrijednosti
skattetakst * tarifna osnova za oporezivanje nepokretne imovine
likningstakst * porezna osnova
branntakst je
ir svota na koju je nepokretna imovina osigurana od poara
2) (pris) , * tarifa, cijena
busstakst ir autobusna tarifa
drosjetakst - ir taksi-tarifa
3) (tradisjon, vane) ir obiaj
Det er fast takst To je . To je .
To je * To je obiaj. To je tradicija.
To je uobiajeno
taktfull -t, -e A , , ir
taktian, uvidavan, diskretan
taktikk -en -k taktika
taktisk -e A 1) 2) , *
1) taktiki 2) pametan, m u d a r
et taktisk trekk ir taktiki potez
av taktiske grunner * iz
taktikih razloga
en taktisk klok beslutning * taktiki pametna odluka
taktles -/. -e A , , ,
,
neuviavan, bez takta, bezobziran, neotesan, grub
en taktls oppfrsel ,
ir bezobzirao ponaanje, grubo ponaSanje
tal|e' -en * govor
holde en tale || * drati
II odrati govor
indirekte tale / *
neupravni/indirektni govor
direkte tale / * upravni/
direktni govor
Ikke tale om! ! * Ni govora!
Det kommer ikke p tale! To je ! He
y ! ir To je iskljueno! Ne dolazi u
obzir!
~~1~*1-~Ar^edvosmislerr
govor
/ skrift og tale ,
* pismeno i usmeno, rijeju i perom
tal|e 2 -te V * govoriti
Det er ikke noe tale om O ce
. * tome ne treba
govoriti. Nije vrijedno spomena
*Det taler til din fordel To y
* To govori tebi u prilog
*Mye taler for at han vinner
y * M n o g o toga govori
u prilog njegovoj pobjedi
bokstavelig talt (), (ro-

talefrihet

576

) * doslovce (reeno), doslovno (govorei)

praktisk talt * praktino
reeno "
talefrihet -en * sloboda govora
talefeil -en * govorna mana
taleml -et * govorni jezik
talent -et. pl. - , , * talent,
dar, nadarenost
Han har talent for ... ... * On
ima talenta da ...
taler -en. pl. -e * govornik
Det var mange talere p talerlisten Ha je * Na Iisti govornika bilo je mnogo prijavljenih
talerstol -en Hr govornica
talevansker pl. , y Hr govorne tekoe, potekoe u govoru
Barnet har store talevansker r o * Dijete ima velike govorne p o tekoe
talj|e -en/-a (tekn.) , * ekrk, vitlo
tall -et, pl. 1) * broj
like tall * parni brojevi
ulike tall Hr neparni brojevi
Jeg kunne ikke holde tall p dem alle
() * Nisam ih mogao (sve)
izbrojiti
legge sammen tall Hr izbrojati
2) (siffer) . Hr brojka, cifra, znamenka
/
et tall p 7 sifre Hr broj od
sedam znamenki
et sjusifret tall Hr sedmeroznamenkasti broj
tallerken -en Hr tanjur
dyp tallerken ( cyny) Hr duboki
tanjur (za j u h u )
flat tallerken Hr plitki tanjur
flyvende tallerken Hr letei tanjur
tallord -et, pl. - Hr broj
Tallordene deles inn i grunntall og ordenstall ce Hr Brojevi
se dijele na glavne i redne brojeve
tallrik -t, -e A , Hr brojan,
mnogobrojan
tallskiv|e -enj-a Hr brojanik
talles
-e A Hr bezbrojan
DeX-e44allose-planeterri-verdeiJsronmfei~y

Hr U svemiru ima bezbroj

planeta
talsmann -en, pl. -menn Hr zagovornik
gjore seg til talsmann for noe
Hr biti zagovornik neega
tam -/, -me A Hr pitom
tamp -en
1) (taustump) Hr kratak k o n o p
Tampen brenner ! (y ) Hr
Vrue! (u igri skrivalice)
2) (ende) Hr kraj konopa
3) rtamp , Hr neotesanko,
prostak
tampong -en Hr tampon

tanke
1

tang -enj-a (tekn.) (.) Hr klijeta (pl.)

tang -enj-et (bot.) ( )
Hr morska trava (razne vrste algi)
tangent -en
1) (mus.) , Hr tipka, dirka
2) (mat.) Hr tangenta
trekke en tangent p en sirkel
Hr povui tangentu na krugu
tank -en
1) (beholder) , Hr tank, rezervoar
Jeg skal ha full tank Hr N a punite rezervoar
bensintank Hr rezervoar za
benzin
2) (mil.) Hr tenk
tank|e -en H* misao
komme p andre tanker ce Hr
predomisliti se
komme p bedre tanker Hr
nai bolje rjeenje
falle i tanker ce y .
ce Hr zadubiti se u misli. zamisliti se
Hennes tanker var langt borte >
cy Hr Njene misli bile su daleko
*To sjeler og en tanke - Hr
Dva tijela - jedna dua
Det var min eneste tanke To je
Hr To mi je bila jedina misao
Det var min forste tanke To je
Hr To mi je bila prva misao
en nrliggende tanke Hr bliska misao
Den tanken falt meg inn at ... Ha je
... Hr Na um mi je pala misao da ...
lese noens tanker Hr itati
neije misli
lufte tanken Hr izloiti misao
Det ofret jeg ikke en tanke O
.
Hr tome nisam uope razmiljao. Tome
nisam posvetio ni najmanju panju
samle sine tanker Hr srediti misli
Tankene vandret bakover ce y
Hr Milju se prebacio u prolost
Det var ikke i mine tanker fornrme deg
Hr Nisam te namjeravao povrijediti
2

Jeg blir syk bare ved tanken je

Hr M u k a mi je ve pri pomisli na

"
- ...
r
f noen p andre tanker
, ,
Hr navesti nekoga na druge misli,
skrenuti nekome misli na drugu stranu, uvjeriti
nekoga
Hva fikk deg p den tanken?
? Hr K a k o si doao na tu misao?
Sl det ut av tankene! ! Hr Izbij
to iz glave!
uten tanke p at ... ... Hr
nemajui namjeru da ...
Jeg grsser ved tanken p at ... ce
... Hr Grozim se pri pomisli da ...
Hun hadde bare n ting i tankene je

tankefull

577

* Ona je mislila samo na

jednu stvar
Sl den tanken fra deg! ! * Odbaci tu misao!
st i andre tanker *
misliti na druge stvari
Det ble med tanken je *
Ostalo je kao zamisao
* Kpen er en tanke for lang je -k Kaput je malo predug
tankefull -/. e A , y , ypo y , * zamiljen,
zadubljen u misli, uronjen u misli, zaokupljen mislima
tankegang -en , * nain
miljenja, tok misli
Jeg forstr ikke tankegangen hans He TOK
. He
* Ne shvcam tok njegovih mis
li. Ne mogu razumjeti njegov nain miljenja
tankels -t, -e A , *
lakomislen, nepromiljen

Brannen skyldes tankels omgang med fyrstikker

j e - Do vatre je dolo zbog lakomislenog rukovanja ibicama
tankelshet -en ,
* nepromiljenost, lakomislenost
tankestrek -en * crtica
tanks -en (mil.) * tenk
tankskip -et, pl. - k tanker
tann -en{-a, pl. tenner
1) * zub
pusse tennene * prati zube
trekke en tann * vaditi zub
hakke tenner * cvokotati
zubima
flekke tenner k iskesiti zube
* vise tenner || -k p o kazivati || pokazati zube
* skjre tenner ,
* kripati zubima, krgutati zubima.
bite tennene sammen kr stisnuti
zube
*Der var det grt og tenners gnidsel je * T a m o je vladao pla
i krgut zubi
* vre rustet til tennene
* biti naoruan do zubi
_
*^/~7^71^ //-1--7 opipavati nekome puls,
pogledati nekome zube
Min datter feller tenner akkurat n Mojoj
/ * Mo
joj keri upravo ispadaju mlijeni zubi/mljenjaci
tidens tann * zub vremena
tannbrste -en k etkica za zube
tanngard -en , * zubalo
tannglass -et, pl. - * aa
za etkicu za zube
tannhjul -et, pl. - * zupanik
tannkjrt -et , (.) * Z u b n o meso,
desni (pl.)

tape

tannkrem -en * pasta za zube

tannleg|e -en , * zubar, subni
lijenik
g til tannlegen * ii zubaru
tannlegebehandling -enf-a * lijeenje
zubi
tannpasta -en pasta za zube
tannpin|e -enj-a k zubobolja
tannpirker -en, pl. -e * akalica
tannplei|e -enj-a * njega i lijeenje zubi
Riktig tannpleie bevarer tennene
Ispravna njega uva zube
tannpuss -en k pranje zubi
tannregulering -enj-a ,
* ispravljanje zubi, korekcija zubala
tannrt|e -en (med.) * karijes
tannstein -en
zubni kamenac
tannsykdom -men, pl. -mer kr zubna
bolest
.
tannuttrekning -enj-a * vadenje zubi
tant|e -enj-a
1) (mors eller fars sster) , k teta, tetka
2) (mors brors kone) * ujna
3) (fars brors kone) k strina
4) (tante i barnehagen) parktante y
k teta u djejem vrtiu
tap -et, pl. - k gubitak
tapet av et skip kr gubitak broda
tap av tid -Ar gubitak vremena
tap av menneskeliv k
gubitak ljudskih ivota
bre et tap * snositi gubitak
dekke et tap pokriti gubitak
g med tap ca * poslovati
s gubitkom
lide et betydelig tap
* pretrpjeti znatan gubitak
selge med tap ca * prodavati s gubitkom
tap|e' -te V
I) Ij * gubiti || izgubiti
tape en fotballkamp * izgubiti nogometnu utakmicu
tape penger || k gubiti ||
izgubiti novac

tape interessen ||
* gubiti II izgubiti zanimanje

tape en rettssak k izgubiti

paraicu

- -

* :

tape et veddeml * izgubiti

okladu

tape et valg Ar izgubiti izbore

tape et slag (mil.) k izgubiti
bitku

tape noen av syne *

izgubiti nekoga iz vida
* tape hodet * izgubiti glavu
d g tapt ce, * izgubiti se,
propasti
gi tapt ce k predati se
*Han er ikke tapt bak en vogn
. ce * On nema uplju glavu.

578

tape

Uvijek se snae
2) tape seg ce || ce * gubiti se ||
izgubiti se
Smaken har tapt seg ce -k Okus se
izgubio
Hun har tapt seg je
* O n a nije vie to je nekad bila
tap|e [teip] -en
1) . * selotejp, ljepljiva
trka
feste noe med tape
* zalijepiti neto selotejpom
2) (lydbndf video) * vrpca, trka
ta opp noe p tape ||
(, ), ||
- * snimati || snimiti neto na vrpcu (magnetofon, kazetofon), snimati II snimiti neto na videotraku
tap|e [teipe] -et V || ,
* lijepiti || zalijepiti, privrstiti
tapende A * koji gubi
vare den tapende part ir biti
onaj tko gubi
taper -en, pl. -e
1) * gubitnik, gubitelj
2) (i kamp) ir poraeni
Han er en god taper *
On dobro podnosi poraz
valgets taper * poraeni
na izborima
taperne i skolen ir neuspjeni
uenici
tapet -et
1) , (.) * zidna
tapeta, zidne tapete (pl.)
2) * bringe p tapetet / ,
* staviti/iznijeti na tapet,
iznijeti pred javnost
* vare p tapetet , , - biti
na tapetu, biti na dnevnom redu, biti predmetom
javne rasprave
tapetser|e -te V ir oblijepti
zid tapetama
tapp -en
1) (tonnetapp) , (
) * drveni ep, drveni zapua (na buretu)
2) (bolt) , , * klin, zavoranjrsvorajak
tapp|e -etj-a V
1) II ( /) * toiti ||
natoiti (iz esme/bave)
tappe vin p flasker || y
* toiti || natoiti vino u boce
tappe vann i badekaret ||
ir puriiti || napuniti kadu vodom
2) tappe ut || * istakati ||
istociti
?
tappe vann ut av karet ,
* ispustiu' vodu iz kade, isprazniti kadu
3) (fig.)
Det har tappet henne for krefter cy
2

taue
joj ir Istroili su joj sve snage
Landet ble tappet for sin beste arbeidskraft
je * Zemlja je
izgubila najbolju radnu snagu
4)
(avlytte)
Politikernes telefon ble tappet apa je * Telefon pobtiara je prislukivan
tapper -t, tapre A , , , ,
'* odvaan, smjel, smio, smion, junaan,
junaki
Han gjorde et tappert forsk ce .
je * Junaki se ponio. H r a b r o
je pokuao
tapperhet -en , , ,
, ir junatvo, hrabrost, odvanost, smjelost, smionost
tapsbringende A * nerentabilan
tar|e -en (bot.) (.) * smee
morske alge (pl.)
tariff -en * tarifa
tariffavtale -en ( .

- ) * tarifni ugovor
(dogovor izmedu sindikata i poslodavaca o plai
za odreeno razdoblje - obino godinu dana)
tarifforhandling -enf-a ir pregovori tarifnim ugovorima
tarifflnn -enf-a no * plaa po
odredbama opeg ugovora izmedu sindikata poslqdavaca
tariffoppgjr -et * rezultat pregovora plaama izmeu sindikata i poslodavaca
tariffrevisjon -en o * revizija ugovo
ra plaama izmeu sindikata i poslodavaca
tariffstridig -e A y ca yro o
u suprotnosti s odredbama ugovora o plaama izmedu sindikata i poslodavaca
tarm -en (anat.] ir crijevo
tarmkatarr -en (med.) ,
* crijevni katar, k a t a r crijeva
tarmslyng -enf-et ir zaplet crijeva,
zapletaj crijeva
tarvelig -e A , , , * bijedan, jadan, knkavan, mi7eran
Det var tarvelig gjort av demi To je c
* To je bilo bijedno s njihove
strane
en tarvelig person ir bijedna osoba
tatovering -enf-a * tetoviranje
tau -et, pl. - , ir konopac, ue
hoppe tau * preskakati ko
nopac
klatre i tau ce
penjati se
uz konopac
taubanje -en * iara
taubt -en , , * teglja, remorker, sleper
tau|e -etf-a V , , ir vui,

taus

579

tegliti, lepati
taus -t, -e A , , -k utljiv, tih,
mualjiv
taushetslflft|e -et, pl. -er *
obeaoje da e utjeti
taushet -en , * utnja, utljivost
en trykkende taushet kc
utnja koja pritie
bringe noen til taushet () * uutkati (nekoga)
*Taushet er gull je * utnjaje zlato
taushetsplikt -en * obveza
uvanja taj ne
Legen har taushetsplikt je
* Lijenik ima obvezu uvati tajne
tavlje -enj-a
1) (skole) * ploa, tabl
2) * tabl
oppslagstavle * oglasna ploa/
tabl
kontrolltavle * kontrolna ploa/
tabl
minnetavle - * spomen-ploa
taxi [taksi] -en * taksi
kjore taxi ce * voziti se taksijem
ta taxi + uzeti taksi
Vi bestiller en taxi ir Naruit
emo taksi
te -en ir caj
teater -et/teatret, pl. -jteatre , *
kazalite, teatar
spille teater , (.) *
glumiti, (fig.) praviti teatar
teaterstykkje -et, pl. -er * kazalini komad
teft -en kr njuh
Han har god teft ...
* On ima d o b a r nos za ... On zna
nanjuiti
en hund med god teft * pas otra
njuha
tegl -en , , * opeka, crijep
tegn -et, pl. - * znak
kinesiske tegn * kineski znakovi
kjemiske tegn / ir kemijski simboli/znakovi
Det er et tegn p at hun er fornyd To je
je * To je znak da je zadovoljna
piavtalrtgWHa~yToBopemL * na ugovorni
znak
gi tegn (bilist) , k
davati znakove, signalizirati
gjore tegn til noen * dati znak
nekomu
vise tegn til bedring
pokazivati znakove poboljanja
gjre korsets tegn ce * prekriiti se
tegn|e -etj-a V
1) (skisse) || , || * crtati II nacrtati, risati || narisati
tegne etter modell * crtati
prema modelu

tekstbok

2) (avtale) ce || ce *
potpisivati se || potpisati se
tegne en kontrakt ,
* sklopiti ugovor, potpisati ugovor
tegne forsikring
kr potpisati policu osigurnja
3) (varsle) , ce * izgleda ti, initi se
Vret tegner bra
Izgleda da e vrijeme biti lijepo
Vre planer tegner bra . kr
Nai planovi dosta obeavaju. Nai planovi imaju
dobre izglede
4) tegne seg som deltaker ce
ir upisati se kao sudionik
tegnestift -en kr pribadaa
tegning -en
1) , * crte, nacrt
bygge etter tegning k
graditi prema nacrtu
2) (det tegne) , * crtanje, risanje
teknisk tegning k tehniko
crtanje
3) tegning av abonnement * upis
pretplate
tegnsprk -et
1) * jezik gluhonjemih
2) (symboler) k matematiki simboli
teknikk -en * tehnika
beherske teknikken i slalm
* svladati tehniku slaloma
teknikkens framskritt * napred a k tehnike
teknikkens verden kc svijet tehnike
Vi lever i teknikkens tidsalder y
* ivimo u d o b a tehnike
teknisk -e A * tehniki
teknisk fagskole * srednja tehnika kola
teknisk skole * tehnika kola
teknisk hyskole tehniki
fakultet
teknisk feil * tehnika greka
teknisk innsikt y , * uvid u tehniku, poznavanje tehnike
teknisk tegning * tehniko
crtanje
teknologi -en * tehnologija ~
teknologisk -e A ir tehnoloki
tekst -en
1) * tekst
holde seg til teksten ce kr drati
se predmeta
* lese noen teksten *
oitati nekome bukvicu
2) (rei.) ir predmet propovijedi
4) filmtekster * titlovi
Filmen har norske tekster
* Film ima norveke titlove
tekstbok -en, pl. -boker , -

tekste

tenke

,580

* zbirka tekstova, hrestomatija

tekst|e -etl-a V * titlovati
tekste en film Ar titlovati film
Programmet er tekstet for hrselshemmede je *
Program je titlovan za osobe oteena sluha
tekstil -en , * tekstil, tkanina
tel|e -en Ar smrznuta zemlja
telefon -en ir telefon
legge inn telefon -A- uvesti telefon
Ta telefonen! ! ! Ar Digni slualicu! Dignite slualicu!
Han sitter bestandig i telefonen
ir On stalno sjedi na telefonu
Vil De vente litt i telefonen?
? * Moete Ii priekati kraj telefona?
Du kan bestille pr. telefon Ar Moe naruiti telefonom

gjennom

temm|e -et/-altemte || , || Ar krotiti || ukrotiti, pripitomljavati || pripritomid

temme en love ir ukrotiti lava
temmelig ADV Ar prilino
temmelig god -Ar prilino dobar temmelig kaldt -Ar prilino
hladno
temmeligt drlige utsikter -Ar
dosta loi izgledi
temperament [-mangl -e/ pl. -l-er ,
-Ar temperament, ud
Hunden har et rolig temperament n a c je -Ar Ovaj pas je m i m e udi
temperatur -en -A- temperatura
hy temperatur Ar visoka
temperatura
lav temperatur Ar niska tempe
ratura
ta temperaturen (med.)
Ar izmjeriti tempera tu ru
tempo -et, pl. -l-er/tempi , * tempo,
brzina
i et forrykende tempo Ar
strahovitom brzinom
tendens -en , -Ar sklonost, tendencija
ha en tendens til ., *
naginjati emu, biti sklon
Hun har en tendens til drikke for mye je
. *
O n a je sklona piu. Ona voli malo vie popiti
tenkje -te V
1) (tro) II -Ar misliti || pomislid
Jeg tenker det gr i orden
Ar Mislim da ce sve biti u redu
Jeg tenker han kommer i morgen
-Ar Mislim da e doi sutra
tenke hyt -Ar glasno misliti
tenke godt om noen o
, -A- imati dobro
miljenje nekome, d o b r o misliti o nekome
*Som tenkt, s gjort , .
, * to mislio,
to i uinio. K a k o smiljeno, tako i uradeno
Tenk at vi skulle treffes her! Ko
ce ! -Ar T k o bi pomislio da emo
t

telefonapparat -et, pl. -l-er Ar

telefonski aparat
telefonboks -en * telefonska kabina
De fr samtalen i boks 3 /
y 3 Ar Razgovor/vezu
imate u telefonskoj kabini broj 3
telefoner|e -te V Ar telefonirati
telefonkatalog -en -Ar telefonski
imenik
telefonkiosk -en * telefon
ska govornica
telefonnummer -et, pl. -/-numre ,
* telefonski broj, broj telefona
Hvilket telefonnummer har du? je
? je ? -Ar
Koji je tvoj broj telefona? Koji je tvoj telefonski
broj?
telefonsamtale -en Ar telefon
ski razgovor
teltgraf -en ir telegraf
telegrafene -te V -Ar telegrafirati,
brzojaviti
telegram -met, pl. - -Ar telegram, brzojav
teleks -en
1) (apparat) ir teleprinter
2) (tekst) Ar teleks
Televerket
(best.)
1) Ar
Norveka dravna telefonska sluba
2)-(Jug,) ,--
se ovdje sresti!
: ~~
(pota, telefon i telegraf)
Tenk, s stor du er blitt! , ,
televisjon -en Ar televizija
Ar Vidi, vidi, kako si samo porastao
teller -en, pl. -e
2) (ha i sinne) "A- namjeravati
1) (brok) () -Ar brojitelj, brojHvor har du tenkt deg i sommer?
nik (razlomka)
? ir K a m o e naljeto?
2) (apparat som teller) -Ar brojilo
Jeg har tenkt bli lege
tellerskritt -et, pl. - ,
Ar Namjeravam postad lijenik(om)
Ar telefonska jedinica, impuls
tenke^ etter || -Ar razmiljtelt -et, pl. - o p Ar ator
ati II razmisliti
ligge i telt ir spavati pod
Nr jeg lenker nrmere etter atorom
. * Kad bolje raz sette opp et telt * razapeti ator
mislim. Kad poblie razmislim
ta ned et telt * sklopiti ator
tenke gjennom || Ar razmitema -et, pl. -/-er , -Ar tema, predmet
ljati II razmisliti

tenke p

581

Du m tenke bedre gjennom dette problemet

* Mora
. bilje razmisliti torn problemu
tenke p
1) Han tenker p gifte seg ce
-k On se namjerava oeniti, On se kani
oeniti
2) Vi m tenke p de gamle
* M o r a m o misliti na stare osobe
En kan ikke tenke p alt He
* Ne moe se misliti na sve
Jeg har tenkt s mye p deg i det siste
~ M n o g o
sam mislila na tebe u posljednje vrijeme
3) Det gav oss litt tenke p To je
* To nam je dalo misliti
Det m jeg tenke nrmere p O
* tome m o r a m malo bolje
razmisliti
Jeg skal tenke p deg * Mislit
u na tebe
tenke tilbake
tenke tilbake i tiden y ce * u mislima se vratiti natrag
tenke ut || * || izmisliti
tenke ut nye lsninger
* izmisliti nova rjeenja
tenke seg || * zamiljati ||
zamisliti
Han kunne ikke tenke seg gjore det
* Ni zamisliti nije mogao
da to uradi
Kunne De tenke Dem hjelpe meg?
? * Da li biste mi mogli pomoi?
Det kunne jeg vel tenke meg To kr
To sam (si) i mislio
tenke seg om || * razmiljati II razmistiti
Hun tenkte seg lenge om for hun bestemte seg
ce ce * Dugo
se predomiljala prije nego se odluila
Hun gjorde det uten tenke seg om je
TO -* Uinio je to bez rasmiljanja
tenke seg til || * zamiljati
II zamisliti
Tenke seg til at noe slikt kan skje ce

Zamisli
da se tako neto uope moglo dogoditi
tenkelig -e A 7^7-*-5liv, mogu, pojmljiv
Det er tenkelig at ... ce
... je ... * M o e se pretpostaviti da ...
Mogue je da ...
tenkning -en , \, * proces miljenja, razmiljanje, mozganje, promiljanje
tenksom -/, -me A , , * zamiljen, zanesen u misli, misaon
et tenksomt uttrykk * zamiljen izraz lica
ten|ne -te V || / * paliti ||
zapaliti/upaliti

termin

tenne lyset / * zapaliti/

upaliti svjetlo
tenne en sigarett * zapaliti
cigaretu
tenne et hp * pobuditi n a d u
Motoren vil ikke tenne .
* M o t o r ne pali. Motor nee
upaliti
*Han har lett for tenne . ce
* On Iako plane. Lako se raspali
tenning -enj-a
1) -k paljenje
2) (tekn.) ( ),
() * ureaj za paljenje (kod motora),
(auto) starter
tennis -en * tenis
tennisspiller -en, pl. -e (.), (.)
* tenisa (m.), tenisaica (f.)
tennplugg -en () * svjeica (motor)
tenor -en (mus.) * tenor
tentakler pl. (zool.) * pipci
tentamen -en () ,
(
) * (pismeni) ispit, pismena provjera
znanja (najee polugodinja provjera znanja u
koli)
tenring -en , (.), (.)
* tinejder, iparac (m.), iparica (f.)
teologi -en , * teologija, bogoslovlje
teologisk -e A , * teoloki,
"'"rogoslbvni
et teologisk sprsml * teoloko pitanje
teologisk fakultet , * teoloki fakultet, bogoslovni fakultet
teoretisk -e A * teoretski, teorijski
vre teoretisk anlagt * imati sklonost za teoretiziranje
teori -en kr teorija
sette fram en teori k postavi
ti teoriju
omsette en teori i praksis y , ca * pretvoriti teoriju
u praksu, prijei s rijei na djelo
tepp|e -et, pt. -er
1) (gulvteppe) , , c a r . * tepih, sag
* feie noe under teppet kr
zabauriti-problem
:

~
~
2) (sengeteppe) () k (ukrasni)
prekriva
3) (sceneteppe) , kr zavjesa, zastor
4) rykteppe * dimna zavjesa
5) (ullteppe) , * vuneni
pokriva, deka
. . .
terg|e -etj-a , zadirkivati, nervirati
termin -en
1) * r o k
Denne terminen utlper om to uker
* R o k istjee za dva tjedna
2) (beregnet dag for fdselen)

termometer

tid

582

* termin porodaja
Hennes termin er ... ce ...
* Trebalo bi da se porodi ...
termometer -et, pl. - * termometar,
toplomjer
termos -en , - k termos, termosboca, termosica
termostat -en * termostat
terning -en -k kocka
' kaste terninger , ce ,
ce * bacati kocke, igrati se kocke, kockati
se
* Terningen er kastet je * Kocka je
baena
skjre kjttet i terninger
* isjei meso na kockice
terpentin -en * terpentin
terreng -et , , k teren, zemljite,
tlo
kupert terreng ,
- breuljkast predio, breuljkast teren
pent terreng * lako p r o h o dan teren
et vanskelig terreng *
teko prohodan teren
Militret hadde velser i terrenget je * Vojska je imala vjebe na
tcrenu
territorijum -et, pl. -er kr teritorij
terror -en * teror
bli utsatt for terror * biti
izloen teroru
terroriserte -te V * terorizirati
terrorism|e -en * terorizam
terrorist -en * terorist
teskj|e -enj-a , * liica,
kavcna liicia
*Han m ha det inn med teskjeer
ce * Njemu se sve mora
objanjavati postupno
* f noe inn med teskjeer
no , * dobivati neto malo po malo
* gi noe inn med teskjeer
davati nekome neto malo po
malo
tess ADJ
Det er lite tess
N e m a nikakve koristi od toga
Hun er ikke noe less * Nije
o n a ni za to
test -en
1) (psykologisk) * test
2) (i skolen) , * , test
3) (tekn.) , ,
* testiranje, ispitivanje, provjeravanje
4) alko-test - -k alko-test
testament -et, pl. -er , , * oporaka, testament
testamente -et (rei.) * zavjet
Del gamle testamentet
Stari zavjet
Det nye testamentet * Novi zavjet
testamenterte -te V , -

, , * oruiti, ostaviti oporukom, ostaviti testamentom

test|e -etj-a V
1) , ,
* testirati, provjeravati, provjeriti testom
2) (fig-) , ||
, * staviti na kunju, iskuavati I) iskuati, testirati
testikler pl. (anat.) , , jaja testisi,
muda, jaja
tetn|e -etj-a V
1) ce || ce kr zgunjavati se
II zgusnuti se
Tken tetner * Magla
postaje sve guca
2) Avlpsroret tetnet til ce
* Odvodna cijev se zaepila
tett -e A
1) (motsatt av spredt) r y e r * gust
tett skog k gusta surna
tett bebyggelse * gusto naseljeno mjesto
tett tke * gusta magla
2) (sammentrengt) * zbijen
sitte tett i tett
sjediti zbijeni jedan do drugoga
P stranden l folk tett i tett Ha cy
* Na plai su ljudi leali
jedan do drugog
3) (motsatt utett) k nepropustiv
Vinduene er ikke tette * Prozori ne prianjaju d o b r o
Stvlene er ikke tette k izme
proputaju
4) (tilstoppet) * zaepljen
Vasken er tett ce kr Lavabo se
zaepio
Jeg er tett i nesen je HOC * Zaepljen
mi je nos
*Han er tett i ntta je /.
je * On je tupav/glup. Glava mu je
puna slame
Thailand (geogr.) * Tajland
thailender -en, pl. -e (.), (.) * Tajlananin (m.), Tajlandanka (f.)
ti TALL * deset
tid -enj-a -k vrijeme
sammensatte tider (gram.) -k
sloenaHvremena

usammensatte tider (gram.)

prosta vremena
*Det var alle tiders! je ! * Bi lo
je fantastino!
*Det er alle tiders mulighet To je * To je izvrsna mogunost
*Andre tider - andre skikker
- * D r a g a vremena - dragi
obiaji
Det var andre tider den gang cy
* Bila su tada d r a g a vremena
hpe p bedre tider ce y *
uzdati se u bolja vremena
drlige tider
teska vremena
:

583

rid

en tid * neko vrijeme

noen tid * neko vrijeme
fra de eldste tider * od
najstarijih vremena
tidens gang TOK ir tok vremena
gode tider .kr d o b r a vremena
harde tider , ir loa
vremena, teka vremena
hele tiden * cijelo vrijeme
Tiden er kostbar je * Vrijeme
je dragocjeno
tidens losen ,
* osobitost vremena, karakteristika vre
mena
*Tid er penger je
Vrijeme je
novac
/" tid og rom y * u Yremenu
i prostom
* Kommer tid, kommer rd
ir Vrijeme e to rijeiti
/ en svunnen tid y , y * u prohujalom vremenu, u iezlom
vremenu
tidens tann * zub vremena
urolige tider , *
nemirna vremena, burna vremena
/ vr tid y * u nae doba
efter en tid ir poslije nekog
vremena
kort tid etter * poslije/
nakon kratkog vremena
for en tid * za neko vrijeme
for tiden , * trenutno, sad
for tid og evighet * zauvijek
for en tid siden , *
prije neko vrijeme, odnedavno
for lengre tid ir na due vrijeme
p lengre tid *: za due vrijeme
vre forut for sin tid
ir biti ispred svog vremena
fra den tid av ir od onog casa
fra tid til annen c * s vremena
na vrijeme
for tiden * ranije, prije vremena
for i tiden , * prije, nekad, neko
gjennom tidene * stoljeima, vjekovima
i tide kr na vrijeme
i tidens fylde ce , ce
* kad se navri vrijeme, kad se ispuni vrijeme"
~ : :: -
.
__
/ tidens lep TOKOM ir tijekom vremena
*i tide og utide y ir u
zgodno i nezgodno vrijeme
/ god tid , * prije vremena, neto prije zakazanog vremena
*i grevens tid y * u zadnji as, u
posijednji as
/ lang tid har det vart slik je
* D u g o vremena je bilo tako
/ lengre tid * kroz due vrijeme
et ord i rette tid y kr prava
rije u pravo vrijeme
;

rid
/ den senere tid y ir u posljednje
vrijeme
i sin tid y kr u svoje vrijeme
/ uminnelige tider ,
kc od pamtivijeka, od prastarih vremena
Nr tiden er inne ... * Kad doe
vrijeme
N er tiden inne je / k Sad je as/
vrijeme
innen den tid ir do tog vremena
innen en viss tid y
u okviru odredenog vremena
med tiden (ca) * (s) vremenom
folge med tiden ca , y
ic ivjeti s vremenom, biti u toku
vremena
tid nok ir dosta vremena
om et rs tid * za godinu dana
p en tid da y * u vrijeme kad
p denne tiden i fjor y OBO *
u ovo d o b a prole godine
p romernes tid y * u rimsko doba
det er p tide at ... je ... * vrijeme je da
Det er p hy tid je * Krajnje je
vrijeme
p kortest mulig tid y *
u najkrae moguce vrijeme
p rette tid og sted y
kr u pravo vrijeme i na pravom mjestu
p samme tid som y * u isto vrije
me kao
siden den tid * od tog vremena
til avtalt tid y * u ugovoreno
vrijeme
til den tid * do tog vremena
til alle dgnets tider y *
u svako d o b a dana i noi
til bestemte tider y ic u odredeno
vrijeme
til enhver tid y kr u svako d o b a
/// evig tid , * zauvijek,
za vjena vremena
alt til sin tid y ir sve u svoje
vrijeme
til (sine) tider * povremeno
bli tiden ut ,
* ostati do isteka vremena, ostati d o kraja
Tiden-arbeider-for-oss- --me radi za nas
avtale en tid kr ugovoriti vri
jeme
Man m bruke tiden mens man har den
ce * Vrijeme treba
koristiti dok se ima
Tiden faller lang * Vrijeme
sproro prolazi
Som tiden flyr! ! ! ir K a k o vrijeme tee! K a k o vrijeme prolazi!
Tidene har forandret seg cy ce * Vremena su se promijenila
fordrive tiden || , -

tidlig

II * ubijati || ubiti vrijeme,

prekraivati || prekratiti vrijeme
Hvordan fr du tid til alt?
? * K a k o nalazi vremena za sve ovo?
gi seg god tid , ,
- Ar dati si vremena, ne uriti
se, ne radid navrat-nanos
Gi meg tid til tenke over det Nm
o Ar Dajte mi vremena da
razmisiim o tome
glemme tiden () ir zaboravi
ti (na) vrijeme
Tiden gr Ar Ide vrijeme
ha god tid * imati
dovoljno vremena
ha drlig tid ,
ca * imati malo vremena, biti skuen s
vremenom
Jeg har ikke tid . -Ar N e m a m vremena. Skuen sam vremenski
Vi skal ta oss tid til det
Ar Nai emo mi ve vremena za to
ha tid til overs \1 * imati
vremena napretek
Har De tid et yeblikk? ?
Ar Imate li malo vremena?
Din tid kommer nok ... ,
* Tvoje vrijeme tek dolazi, I
tvoje vrijeme e d o d
*Tiden leger alle sr ir Vrije
me lijed sve rane
Den tid nrmer seg da ... ce ...
* Blii se vrijeme kad ...
passe tiden ir paziti na vrijeme
Vi fr se tiden an .
* Vidjet erao. Prepustit emo to vremenu
skru tiden tilbake * vratiti vri
jeme
spille tiden , ,
* rasipati vrijeme, t r a d t i vrijeme,
u t u d vrijeme
Det tar sin tid To * To trai
svoje vrijeme
ta tiden ir mjeriti vrijeme
Det tar all min tid To ir To
mi uzima sve vrijeme
Det er ingen tid miste >
-Ar N e m a vremena za gubljenje
tilbringe tiden med lese y
-Ar provoditi vrijeme u itanju
trekke ut tiden ca .
* odugovladti s vremenom,
rasvladti vrijeme
vinne tid Ar dobiti na vremenu
Det vil tiden vise * Vrijeme
e pokazati
Stopp mens det er tid ce je
Ar Zaustavi se dok je jo vrijeme
tidlig -e ADJ -Ar rani
2
tidlig AD V -Ar r a n o
1

tidsnok

584

for tidlig , npe -Ar prerano, prije

vremena
Bussen kom for tidlig . je
Ar Autobus je doao prerano
Det var ikke et yeblikk for tidlig je y
Ar Bilo je ba u pravi as
Det skader ikke komme litt for tidlig je
. je
* Bolje je poraniti nego zakasniti. Bolje
je ranije nego kasnije
i dag tidlig , Ar jutros, rano
jutros
tidlig om morgenen Ar rano ujutro
tidlig p kvelden , * rano uveer, predveer
tidlig p ret Ar poetkom godine
s tidlig som mulig je npe * to je
prije mogue
Jeg kommer s tidlig jeg kan je npe
* D o d u to je prije moguce
tidligere1 (komp.) A
l^- -A- raniji
ved en tidligere anledning je Ar jednom prilikom ranije
2) (forhenvrende) , -Ar bivi,
prijainji
min tidligere mann Ar moj bivi
suprug
den tidligere eier Ar bivi vlasnik,
prijanji vlasnik
3) , * prijanji, neka" danji, negdanji
et tidligere ekteskap * prijanji
brak
tidligere AD V , npe Ar ranije, prije
Vi har bodd i Oslo tidligere
y Ar Ranije smo stanovali u Oslu
en uke tidligere * tjedan dana
ranije
p et tidligere tidspunkt , npe Ar prije, ranije
fortsette som tidligere npe * nastaviti kao prije
som tidligere nevnt je -Ar kao
sto je ve reeno
tidligst1 (superl.) ADJ Ar najraniji
fra de tidligste tider Ar od
najranijih vremena
2
tidligst ADV Ar najranije
Varene kan vre ferdige om tidligst tre uker
Ar
R o b a moe biti gotova najranije za tri tjedna
tidsalder -en epa, -Ar era, d o b a
Vi lever i teknikkens tidsalder y
* ivimo u d o b a tehnike
tidsbegrensning -en Ar rok
tidsfordriv -et , * kraenje vremena, prekradvanje vremena
tidsmessig -e A , -Ar suvremen, moderan
tidsnok ADV Ar navrijeme
Han kommer aldri tidsnok p arbeidet Ha nocao
Ar Na posao nikada
ne dolazi navrijeme
2

tidspunkt

585

tidspunkt -et, pl. -l-er , * trenutak,

vrijeme
p det nvrende tidspunkt y * u
ovom trenutku
Tidspunktet for avreisen er ikke fastsatt
Vrijeme polaska nije
utvreno
tidsregning -enj-a , epa * raunanje vremena, era
Vr tidsregning begynner ved Kristi fdsel
ca
* Nae raunanje vremena poinje s roenjem
Krista
500 r for vr tidsregning 500 epe
* 500 godina prije nae ere
tidsrom -met. pl. - , k razdoblje.
period
for et lengre tidsrom * za due
razdoblje
ut over det nevnte tidsrom * preko naznaenog vremena/razdoblja
for et tidsrom av 4 uker 4 *
vrijeme od 4 tjedna
tidsskrift -et, pl. -j-er k asopis
ti|e -dde || / * utjeti ||
zautjeti/uutjeti
tie med noe k preutjeti neto
f noen til tie * uutkati
nekoga
tie noe ihjel * zatakati neto utnjom
*Den som tier, samtykker Ko , .
* T k o uti, taj se slae.
utnja znai slaganje
Ti stille! "! ! * uti! Tiina!
tiende' (TALL) * deseti
:
tiend|e -en (hist.) ( ) *
(crkveni danak) desetak
tier -en, pl. -e
1) (pengeseddel) , * novanica od deset kruna, desetica
2) (nummer) , k desetica, desetka
Jeg tar tier'n (trikk nummer ti) ( ) * Idem desetkom (tramvajem broj deset)
tiger -en, pl. -e (zool.) (.), (.) *
tigar (m.), tigrica (f.)
tigge tagg/tigde V , * prositi,
prosjaiti
tigge ved dorene || * moliti ||
zamoliti
tigge og be k preklinjati
Han tigget henne om komme tilbake
jy je ce * Moljakao ju je da se vrati
tigger -en, pl. -e (.), (.) *
prosjak (ra.), prosjakinja (f.)
tikk|e -etj-a V (o ), ||

kucati (o satu), otkucavati || otkucati

til' PREP
1) () k do (neega)
til n , , * do sada, dosad,
dosada

til

fra morgen til kveld od jutra

do veeri
Det er 490 km fra Oslo til Bergen 490 + Ima 490 kilometara
od Osla do Bergena
fra sted til sted * od
jednog mjesta do drugog
til og fra (tur-retur) * tamo i natrag
Det er ikke lenge til jul
*: Nije daleko do Boia
2) (ved bevegelse) y (), () * u
(neto), na (neto)
Vi skal reise til utlandet / y * Idemo/putujemo u inozemstvo
Jeg skal til Beograd y * Idem u
Beograd
Jeg skal til ya Hvar *
Idem na otok Hvar
Hun ble kjrt til og fra arbeidet cy je
nocao * Vozili su je na posao i natrag
3) (i tidsut trykk, abstrakt) (), y ()
* na (neto), u (neto)
til hosten * najesen
til vren k naproljee
til sommeren k naljeto
til vinteren k nazimu
tit salgs k na prodaju
/// hoyrejvenstre / * nadesno/nalijevo
til alle sider * na sve strane
/// alles overraskelse //
* na iznenadenje sviju/svih/svima
til enhver tid y * u svako doba
til tegn p vr takknemlighet y u znak nae zahvalnosti
4) (bort til, om personer) () () * k(a)
(nekome)
Han gikk bort til henne joj je k Priao
joj je
Kom til oss i kveld k Doite
nam veeras
Jeg m til tannlegen * M o r a m
zubaru
or
5) (f > ' anledning) () * za (neto)
Hva skal vi ha til middag?
? * to emo imati za ruak?
til inntekt for noe y k u korist
neega
Hva nsker du deg til jul? ?
- * to eli za Boi?
til en pris av no * po cijeni od
6) (p) () * na (neemu)
til lands og til vanns H * na
k o p n u i na m o r u
til hest * na konju

\ ADV
1) (i tillegg) -k j o . .
en til * jo jedan
Hvor mange uker til? ? * Ko
liko jo tjedana?
Gi meg to kaker til, takk ,
* Molim, dajte mi j o dva kolaa
en halv gang til s lang * za

til dels

586

polovicu dui
2) (om tid) , * dok, dok ne
Vi skal vente til han kommer
: ekat emo dok ne dode
Vi skal arbeide til det blir mrkt
. - Radit emo
dok ne padne mrak. Radit cemo do mraka
Jeg venter til du har spist frokost
ekat u dok ne dorukuje
Bare vent til sommeren kommer!
* ekaj samo dok ljeto dode
Han bodde der til de kastet ham ut je
ra - Stanovao je
tamo sve dok ga nisu izbacili
av og til , , , * nekad, katkad, kadikad, gdjekad
Det er enn lenge til pske * Jo ima dugo do Uskrsa
3) til , * da, za
Han er ikke frisk nok til arbeide
* Nije dovoljno zdrav
da bi mogao raditi
Han er for liten til vre med oss je
ca * Premalen je da bude s nama
Du er altfor stor til gjre slikt
* Prevelik si ve da tako
neto ini
Han er liten til vre 6 r je
* Premalen je" za est godina
Ikke drlig til vre ham je, je.
ce -
Od koga je, d o b r o je. Bolje nego sto se moglo
oekivati od njega
4) (tilsvarer
genitiv):
moren til Anna * Anina majka
Huset til naboen niin * kua
moga susjeda
5) (tilsvarer
dativ):
Han gav boka til lreren je
* D a o je knjigu uitelju
Han sa det til henne joj je TO * Rekao joj
je to
Han sendte brevet til faren je
* Poslao je pismo ocu
6) (med verb):
bli-til || * nastajati || nastati
Det er vanskelig forklare hvordan verden er blitt
til je je
T e s k o je oojasmfi"1slrje~svrjet-nastao
vre til , * biti, postojati
Slik har det vart s lenge menneskene har vrt til
je * T a k o je bilo
otkad ljudi postoje
Hva skal det vre til? ?
je ? je ? * emu to
slui? Od kakve je to koristi? emu je to potrebno?
st med ryggen til ( ) ir stajati okrenut ledima (prema ne
kome)
Det gjr ikke noe fra eller til To
* To nita ne mijenja
Hva skal det brukes til? ? ? * emu to moe

til sammen

posluiti? Za to e se to upotrijebiti?
Du kan vre glad til at ...
... ... * Moe biti sretan
to ... Budi sretan to ...
Hvordan str det til? ? ? * K a k o
si? K a k o ste?
lytte til musikk * sluati
muziku/glazbu
Se til f gjort det! ! ' * Daj uradi to konano! N a stoj da to uradi
bli valgt til president - biti izabran za predsjednika
bli utnevnt til ambassadr , * biti
imenovan ambasadorom, biti imenovan za ambasadora
til dels , , * djelomice,
djelomino, dijeldm
med til dels gode resultater ca
* s djelomice dobrim rezultatima
til gode
Vi har 1000 kroner tilgode av dem
1000 * K o d njih imamo 1000 kruna
De har 100 kroner til godeJ vr butikk for byttede
varer
100
- U zamjenu za reklamiranu robu ima te
kod nas pravo na drugu robu u vrijednosti od 100
kruna
til keys y , y * u krevet, u krpe
g til kys y , * ii
u krevet/postelju, ii spavati, id na spavanje
til og med
1) (inkludert) , * ukljuivo,
ukljuivi
til og med den siste dagen i mneden
y , ca
* ukljuivi posljednji dan u mjesecu, zakljuno s posljednjim d a n o m u mjesecu
2) (selv) , , - ak, ak i, i
Til og med de kom cy .
cy kr ak i oni su doli. I oni u doli
til overs
1) ha/vre til overs || *
preostajati || preostati
Jeg hadde 25 kroner til overs da jeg hadde betalt
regningene ()___25 kr K a d sam platila sve
raune (pre)ostalo mfje 25 kruna
- 2) Jeg fler meg tiFovers ce k
Osjeam se suvinim
3) Jeg har ikke noe til overs for ham * N e m a m nikakve
simpatije prema njemu
til salgs , ce * na prodaju, prodaje se
Denne bilen er ikke til salgs ce . * Ovaj auto
se ne prodaje. Ovaj auto nije za prodaju
Huset er til salgs ce . je
* Kua se prodaje. Kua je za prodaju
til sammen kr ukupno

til side

587

Det blir til sammen ... T o je ... T o

...
To je ukupno ... To ukupno iznosi ...
til side , , ca * nastranu,
postrance, sa strane
g til side for noen * pustiti
nekoga
legge arbeidet til side nocao * odloiti
posao
legge til side penger ,
* stavljati novac nastranu, pritedjeti
til sist , -A: konano, nakraju
til syvende og sist , * na koncu konca, na kraju krajeva
fra forst til sist * od poetka
do kraja
til slutt , , , * napokon, najzad, konano
na kraju krajeva, na koncu konca
til stede * prisutan, nazoan
Samtlige elever var til stede cy
* Svi su uenici bili prisutni
tilbake ADV * natrag
Hun gikk fram og tilbake til arbeidet hver dag
je nocao ce ca
* O n a je ila na posao i vracala se s
posla svaki dan pjeice
ha noe falle tilbake p y
(/), ; , * imati neto u rezervi (novca/
sredstva), imati neto sauvano; imati, zlu ne trebalo
komme tilbake til noe ce ( ) *
vratiti se (na neto)
Det skal vi komme tilbake til Ha ce * N a to cemo se vratiti kasnije
Det ligger s langt tilbake at jeg ikke husker det To
j e c e *
To je bilo ve t a k o davno da se vie ne sjecam
tilbakeblikk -et , ( ) * pogled unatrag, osvrt na prolo(st)
kaste et tilbakeblikk p noe * baciti pogled unatrag tilbakefall -et, pl. 1) y c t a p o , y
* povratak na staro, povratak u prijane
stanje
2) (med.) Ar recidiv
f tilbakefall y , y
- * - 5 5 1 5 1 , zapasti
u prijanje stanje
Han fr stadig tilbakefall c e
* Bolest mu se stalno vraca
u
3) (j r.) , * povra
tak kriminalu, recidiv
tilbakegang -en , , *
opadanje, smanjivanje, nazadak
tilbakeholden -t, -due A , k
suzdrljiv, suzdran
Hun er tilbakeholden je * O n a je
suzdrana
tilbakelegge -la, -lagt V || , npe || * prelaziti || prijed, pre-

tilby

valjivati || prevaliti
Flyet tilbakela distansen Oslo-New York p seks
timer je
* Avion je prevalio
razdaljinu od Osla do New Yorka za est sati
Det er et tilbakelagt stadium To je
k To je prevladan stadij
tilbakeskritt -et, pl. - k korak unatrag
Den nye trygdeordningen er et tilbakeskritt
* Novi sustav socijalnog osiguranja
predstavlja korak natrag
tilbakestende A k zaostao
vare mentalt tilbakestende /
/

*
biti
duevno/
mentalno/umno zaostao
Landet er fremdeles tilbakestende p noen omrder
Ta je y * Ta zemlja je jo uvijek zaostala u nekim
podrujima
tilbakevendende A ce k koji se ponavlja
tilbe -bad, -bedt V
1) -Ar oboavati . . .
Han tilber sin kone * On
oboava svoju enu
2) (rel.J , * potovati,
oboavati
Grekerne tilbad forskjellige guder cy * Grei su oboavaU razne b o gove
tilbeder -en, pl. -e (.),
(.) * oboavatelj (m.), oboavateljica (f.)
tilbehr -et kr pribor
med alt tilbehr ca * sa svim
priborom
tilbered|e -te V || , || , || *
pripravljati || pripraviti, pripremati || pripremiti,
gotoviti II zgotoviti
filberedels|e -en , pripremanje, gotovljenje
tilbringe -brakte, -brakt V
1) (om tid) * provoditi
Jeg tilbringer tiden med lese y
. * Provodim
vrijeme u itanju. Provodim vrijeme itajui
2) (befinne seg) || Ar provoditi 11 provesti
Han tilbrakte 10 r i utlandet je 10
y k Proveo je 10 godina u inozemstvu
tilbud -et, pl. - * ponuda
akseptere et tilbud k prihvatiti p o n u d u
tilbud og ettersprsel k ponu
da i potranja
kjope noe p tilbud no kr
kupiti po snienoj cijeni
Det er et godt tilbud! To je ! * To je
prilika!
tilby -bod, -budt V || (
) * nuditi || ponuditi (nekome neto)

tilbygg

tilfye

588

Han tilbod seg vaske opp ce onepe

* Ponudio se da opere sude
tilbygg -et , * prigradnja, dogradnja
tilbyelighet -en * sklonost
Han har en tilbyelighet til overdrive je
-k Sklon je pretjerivanju
tildel|e -te V || (
) * dodjeljivati || dodijeliti (nekome neto)
Han ble tildelt en medalje je
k Dodijeljena mu je medalja
tilegn|e -etf-a V
1) |[ ( ) *
posveivati |[ posvetiti (nekome neto)
Boka er tilegnet min kone je
* Knjiga je posveena mojoj eni
2) tilegne seg || * usvajati ||
usvojiti
tilegne seg kunnskaper |[
* usvajati || usvojiti znanja
tilfeldig -e A
sluajan
et tilfeldig bekjentskap -k
sluajno poznanstvo
Han levde av tilfeldjge jobber je * ivio je od povremenih poslova
en tilfeldig forbipasserende k
sluajan prolaznik
tilfeldighet -en * sluajnost
Det var en ren tilfeldighet je * Bila je to p u k a sluajnost
ved en ren tilfeldighet k pukim
sluajem
tilfeldigvis AD V * sluajno
rilfell|e -et, pl. -er * sluaj
et isolert tilfelle * izoliran sluaj
et komplisert tilfelle /
* kompliciran/sloen sluaj
et rent tilfelle * puka sluajnost
et ytterst sjeldent tilfelle *
krajnje rijedak sluaj
et tenkt tilfelle * izmiljen
sluaj
Er det tilfelle? Je ? Je
? * Je li to istina? Je li to stvarno tako?
Hvis det virkelig er tilfelle ... AKO je
... * A k o je to doista tako
kao to kae ...
Vi mottes ved et tilfelle ce *
Sreli-smo-se sluajno

:
for alle tilfellers skyld ,
* za svaki sluaj, za svaku sigurnost
/ tilfelle han kommer y * u sluaju
da doe
/ alle tilfeller y * u svakom
sluaju
i alle tilfeller der dette skjer y
ce * u svim sluajevima kad se to
dogodi
i et gitt tilfelle y * u d a t o m sluaju
/ hvert enkelt tilfelle y
* u svakom pojedinom sluaju
ikke i noe tilfelle y KOM *: ni u kom
sluaju

/ pkommende tilfelle k za svaki

sluaj
/ s tilfelle y TOM ir u tom sluaju
i verste tilfelle y -k u najgorem
sluaju
i visse tilfeller y * u nekim
sluajevima
tilflukt -en
1) , * zaklon, sklonite
ske tilflukt / *
traid zaklon/sklonite
2) (fig.)
utoite
Han skte tilflukt i alkohol je y * Potraio je utoite u alkoholu
tilfluktsrom -et, pl. - ( ) * sklonite (od zranog napada)
tilfreds -e A * zadovoljan
vre tilfreds med noe *
biti zadovoljan neim
Hun var tilfreds med resultatet je
ir Bile jc zadovoljna rezultatom
Hun er tilfreds med lite ce () ca
* Ona se zadovoljava (i) malim
tilfredshet -en * zadovoljstvo
tilfredsstujle -te V || k
zadovoljavati || zadovoljiti
tilfredsstille behovet * za
dovoljiti potrebu
Arbeidsforholdene
tilfredsstilte
ikke
arbeidsmiljlovens krav > * Uvjeti na radnom mjestu
nisu zadovoljavali zahtjeve koje postavlja zakon o
zatiti radne sredine
tilfredsstillels|e -en * zadovoljstvo
tilfredsstillende' ADV
zadovoljavajui
Han gav en tilfredsstillende forklaring p hendelsen
je o
ir D a o je zadovoljavajuce objanjenje o dogadaju
tilfredsstillende ADV
1) , ir na zadovoljst
vo, kako treba
2) (karakter i skolen) * dovoljno
tilfrsel -en , , ,
* dovoz, dotok, dobavljanje, opskrba snabdijevanje
en rikelig tilfrsel (av noe) (era)Ht-^bilaTrTnTliv^ne"ga)
-~.
Tilfrselen av matvarer er god
Opskrba
ivenim namirnicama zadovoljava
Kroppen trenger daglig tilfrsel av vitaminer
cy * Tijelu su
svakodnevno potrebni vitamini
tilfyle -de V
1) || , || *
dodavati || dodati, pridavati || pridati
Har du noe tilfye? ? *
Ima li neto dodati?
2) (pfore) || * nanositi || nanijeti
tilfye noen et tap
2

tilgang

589

nanijeti nekome gubitak

tilgang -en
1) (adgang) , * pristup, prilaz
ha tilgang til hemmelige dokumenter * imati pristup tajnim
dokumentima
2) (tilfrsel) , , * dovoz,
dovod, opskrba, snabdijevanje
ha rikelig tilgang p noe ,
ce * obilovati neim, lako se
opskrbljivati neim
Det er knapp tilgang p arbeidskraft * Nema dovoljno radne snage
tilgi -gav, -gitt V || (),
|| (),
II () - opratati || oprostiti (ne
kome), ispriavati || ispriati (nekoga)
Tilgi meg at jeg glemte det
. ce ~ Oprosti mi to sam to zaboravila. Ispriavam se to sam to zaboravila
Kan du tilgi meg? ?
? * Moe li mi oprostiti?
Moe li me ispriati?
tilgivelsfe -en , ,
* opratanje, oprotenje, oprotaj
be om tilgivelse () , ce, ce * zamoliti (za) oprotenje, izvinjavati se, ispriati se
f tilgivelse for noe ,
- dobiti oprotaj za
neto, dobiti izvinjenje za neto
tilgjengelig -e A , * pristupaan, dostupan
lett tilgjengelige opplysninger ce ,
* obavijesti do kojih se lako dolazi, lako dostupne
obavijesti
et vanskelig tilgjengelig verk
-k teko snvatljivo djelo
Han er tilgjengelig for fornuft je * Razu
man je
tilgodehavend|e -et, pl. -er * potraivanje
Vi sender Dem 700 kroner som dekning for Deres
tilgodehavende - 700
* aljemo Vam 700 kruna kao pokrice
iznosa koji seJ^ojLnas_knitLu_Vau .korist
tilgodelapp -en / y (
) * potvrda/bon za razliku u cijeni
(pri zamjeni robe)
tilhenger -en. pl. -e
1) (p bil) * prikolica
2) (sympatiser) , * pristaa, pristalica
Han er ingen tilhenger av selskapelighet
() />
* On nije nikakav (naroit) ljubitelj drutva/
druenja
Partiet har flere tilhengere blant unge velgere * Partija ima vie pristasa meu mladim

tillegg
biraima
3) (sport.) * navija
tilhr|e -te V || () *
pripadati || pripasti (nekomu)
Eiendommen tilhrer kommunen
* Imanje pripada opini
Han tilhrer Arbeiderpartiet . ir
On pripada Radnikoj partiji. On je lan Radnike
partije

tilhrer -en. pl. -e * sluatelj, slulalac

tilkal|le -te ^ || (),
II * slati || poslati po (nekoga), pozivati
II pozvati
tilkalle lege , no
* pozvati lijenika, poslati po lijenika
tilkalle hjelp no , y
ir poslati po pomo, pozvati u pomo
tilknytning -en , ir veza, povezanost
/ tilknytning til dette y c kr u vezi s time
Partimedlemmerne foler en sterk tilknytning til par
tiet cy kr lanovi partije j a k o su privrzeni partiji
tillate -lot. -latt || , II doputati || dopustiti, dozvoljavati || dozvoliti
Hvis vret tillater det
* Ako vremenske prilike budu
dopustile
Hvis tiden tillater det kr Ako
vrijeme dopusti
Jeg tillater meg med dette ske den utlyste stillingen ce Ovim se prijavljujem na natjeaj za raspisano slobodno r a d n o
mjesto
Jeg tillater ikke at det skjer
ce * Neu dopustiti da se to dogodi
Mine inntekter tillater meg ikke holde bil * Prihodi
mi ne doputaju da imam auto
tiUatelsfe -en , * doputenje,
dozvola
ha tillatelse til noe *
imati dozvolu na neto
gi tillatelse til noe ()
(iz)dati dozvolu za neto
Du m frst soke om tillatelse ir Najprije moras zatraiti dozvolu
~

tillatt -e A , * doputen, dozvoljen

tillatt hastighet * doputena
brzina
Parkering er ikke tillatt . Parkiranje nije d o puteno. Zabranjeno parkiranje
Rking er ikke tillatt .
je * Puenje nije doputeno.
Puenje je zabranjeno
tillegg -et, pl. - , , ,
dodatak, d o p u n a , nadopuna, viak
lnnstillegg , *

590

tilleggspensjon

poviica plae, povienje plae

pristillegg * dodatak na cijenu
Vi fr 5% tillegg i lonnen fra 1. mai 1.
5% * Od 1. svibnja
dobit emo 5% veu plau
Vi fr 50% tillegg for overtidsarbeid
5 0 % * Dobivamo
5 0 % dodatka za prekovremeni rad
/ tillegg , , * osim toga, k
tome, jo
tilleggspensjon -en
Hr dodatna mirovina na osnuvu rada
tilleggsskatt -en * dodatni porez
tillit -en * povjerenje
ha tillit til noen ce y ,
y uzdati se u nekoga, imati
povjerenje u nekoga
Han har min fulle tillit ce y
. Pot
p u n o se uzdam u njega. On uiva moje puno povjerenje
miste tilliten til noen > y ra Hr izgubiti povjerenje u nekoga
vise seg tilliten verdig ce
Hr pokazati se vrijednim povjerenja
vise noen tillit H ukazati nekome povjerenje
absolutt tillit Hr bezuvjetno
povjerenje
tillitsfull -t, -e A * pun povjerenja
Barnet er tillitsfullt je Hr
Dijete je puno povjerenja
tillitsmann
-en=tillitsvalgt
1) , - zastupnik, zagovornik
2) (fagforening) , predstavnik sindikata, povjerenik
3) (i klassen) predsjednik razredne zajednice
Det velges ny tillitsmami i klassen hvert r
ce Hr Svake godine bira se novi predsjednik
razredne zajednice
tillitsverv -et, pl. - , poasni zadatak, poasna dunost

tillp -et
1) (begynnelse) Hr zametak
Det var tillp til panikk je jce_Hr-Skoro-je-dolo do-panike.

Det var tillp til brann je pa H- Skoro je dolo do pozara

2) (sport.) Hr zalet
hopp med og uten tillp ca
Hr skok sa zaletom i bez zaleta
3) (i hoppbakke) H zaletite
Hopperen er i tillpet je Hr Skaka je upravo na zaletitu
tilnsrmelsje -en'
1) (polit.) Hr zbliavanje
Det er skjedd en tilnrmelse mellom de to landene
je
Hr Dolo je do zbliavanja gledita izmeu tih dviju zemalja
7

tilsetting
2) (kurtise) H- udvaranje
Han gjorde tilnrmelser je joj ce pa H- Poeo joj se udvarati
tilpasning -en , Hr prilagodavanje, prilagodivanje, prilagodba, prilagodenje
tilpasningsevn|e -en , m o prilagoavanja, sposobnost prilagoavanja
tilpasningsvansker pl.
tekoe u prilagodavanju
tilpass|e -etf-a V
1) tilpasse noe etter noe || Hr prilagoavati/prilagodivati II prilagoditi neto neemu
2) tilpasse seg ce ||
ce H- prilagodavati se/prilagodivati se || prilagoditi
se
Han har evnen til tilpasse seg - On ima sposobnost
prilagoavanja
tilpasse seg nye forhold ce
/ H- prilagoditi se no vim
prilikama/okolnostima
tilreisende S , H pridoli putnik, pridolica
tilrettelegge -la, -lagt V
1) (ordne) || , II Hr priredivati || prirediti, pripremati II pripremiti
Alt er tilrettelagt for at besket skal bli vellykket
je
Hr Sve je pripremljeno da bi posjet bio
to uspjeniji
2) (bearbeide) || Hr preradivati || preraditi
Ibsens skuespill er blitt tilrettelagt for 7
cy /
Hr Ibsenove su drame obradene/preradene za televizijsku izvedbu
tilrop -et. pl. - , , H povik, dovikivanje, navijanje
Publikum kom med sinte tilrop je
Hr Publika je ljutito dovikivala
tilr -dde V || (
), ( ) preporuiyati II preporuiti (nekome neto), savjetovati (ne
kome neto)
VLtikr^Dem_Asire det
Hr Mi Vam savjetujemo da to uradite
tilrdelig -e A Hr preporucljiv
tilsagn -et, pl. - Hr obeanje
Banken gav bindende tilsagn ce
* Banka se obvezala da e dati
kredit
tilsette -satte, -satt V
1) (til mat) || Hr dodavati ||
dodati
Maten er tilsatt vitaminer cy Hr Jelu su dodani vitaraini
2) (ansette) || ,
H- namjetati || namjestiti, zaposliti
tilsetting -enf-a , Hr nam-

tilsettingsbrev

591

jetenje
tilsettingsbrev -et, pl. - o
obavijest o dodjeli namjetenja
rilsettingsstopp -en
* zabrami otvaranja novih radnih mjesta
tilsettingsvilkr -et. pl. - > * uvjeti
namjetenja
tilsi -sa. -sagt V || * nalagati |{
naloiti
Forholdene tilsier at vima vise forsiktighet
* Prilike nalau oprez
handle som fornuften tilsier
* postupati kao to razum nalae
tilsidesettels|e -en , , * zaobilaenje, zaputanje, zanemarivanje
At han ikke fikk jobben, var en tilsidesettelse
nocao jep cy ra -Ar
Nije dobio posao jer su ga jednostavno zaobili
tilsiktet -e A , * namjeran, hotimian
Det var ikke tilsiktet Ar Nije
bilo namjerno
De nye tiltakene hadde ikke den tilsiktede virkningen
-Ar
Nove mjere nisu imale oekivan uinak
tilskudd -et. pl. 1) (konomisk sttte) , , * doprinos, dotacija, subvencija
Konununen fikk tilskudd til bygge skolen je *
Opina je dobila dotaciju za izgradnju skole
2) (tillegg) * d o d a t a k
Grnnsaker gir et viktig tilskudd av C-vitaminer
je -Ar
Povre je vaan dodatni izvor vitamina C
tilskuer -en. pl. -e . * gledalac,
gledatelj, promatra
Det samlet seg mange tilskuere p ulykkesstedet
ce
Ar Mnogo promatraa se okupilo na mjestu nesree
30 000 tilskuere var til stede p fotballkampen 30 000
je * 30000 gledalaca je prisustvovalo nogometnoj utakmici
tilskyende A
Det ventes tilskyende var i ettermiddag
ce y * Oekuje se
naoblaenje u toku popodneva
t i l s l u t n i n g -=enj^a n r . .
1) (tekn.) -k prikljuak
2) (tilknytning) , *
prikljuenje, prikljuivanje
/ tilknytning til y ca * u Vezi sa
3) (oppslutning) Akr podrka
f tilslutning for noe
* dobiti podrku za neto
tilsluttet -e A , * prikljuen,
pridruen
Vr organisasjon er tilsluttet hovedorganisasjonen
je
* Naa je organizacija 'prikljuena
matinoj organizaciji

tilsynelatende

tilslr|e -te V
1) (hemmeligholde) || *
prikrivati || prikriti
Han forsokte tilslre det faktum at...
je ... * Pokuao je prikriti
injenicu da ...
tilslrt -e A
1) (skjult) kc prikriven
2) , kc zastrti velom, pokriti velom
Muslimske kvinner er ofte tilslrte cy
* Muslimanke su esto
pokrivene feredom
tilspissje -etj-a V
1) (bli kritisk) || * zaostravati || zaostriti
2) tilspisse seg ce || ce
* zaotravati se || zaotriti se
tilstand -en * stanje
Pasientens tilstand er alvorlig
je * Pacijentovo je stanje ozbiljno
i bevisstls tilstand y kc u nesvjesnom stanju
i beruset tilstand y kr u pijanom
stanju
Det hersket lovlse tilstander je -Ar Vladalo je bezakonje
tilstelning -en , kr zabava, priredba
dansetilstelning * ples
Det skal vre en tilstelning i parken
y * Bit 6e zabava u p a r k u
tilstt|e -te V || ce * || zadesiti se, dogoditi
se
De var redd det hadde tilsttt ham en ulykke cy ce ce -Ar Bojali
su se da mu se nije dogodila nesrea
tilst -stod. -sttt V
1) || kr priznavati .j| priznati
Den fengslede tilstod til slutt je jy Ar Uhapenik je na kraju priznao
2) (tildele) || Ar dodjeljivati
II dodijeliti
Han ble tilsttt en gave i form av penger
je y -Ar Dodijeljen mu je poklon
u novcu
tilsvar|e -te V kr odgovarati
tilsvarende A -k odgovarajud
tilsyn -et, pl. - , , , Ar nadzor, nadziranje, n a d e l e d a n j e . J n ^
spekdja ~
~
"
under tilsyn av kr pod nadzorom
ha tilsyn med noe ,
, * nadzirati
neto, nadgledati neto, vrsiti nadzor nad n e d m
Hvem har tilsyn med barna mens moren arbeider?
Ko ? * T k o pazi na
djecu dok majka radi?
tilsynelatende A , , ce -Ar
naoko, prividno, kako se d n i
tilsynelatende uten grunn Ar
prividno bez razloga
Det hersker tilsynelatende stor aktivitet der
* T a m o via-

592

tilta

da prividno velika aktivnost

Varene var i tilsynelatende god stand je OKO y * R o b a je naoko bila
u dobrom stanju
tilta -tok, -tatt V || , ||
, ce || ce, ce || ce * rasti || porasti, prirastati
II prirasti, pojaavati se || pojaati se, poveavati
se II poveati se
Ettersprselen tiltar .
ce * Potranja raste. Potranja se poveava
tiltak -et, pl. 1) * mjera
sette i verk tiltak Ar poduzeti
mjere
drastiske tiltak * drastine mjere
2) (foretagende) * pothvat
bygge det kraftverket er et stort tiltak
je ir Gradnja je ove hidrocentrale velik pothvat
3) (ork) , , * naprezanje,
napor, teret
Det var et tiltak f begynt p det je
* Bila je muka zapoeti time
4) ha tiltak til noe * imati
snage za neto
Jeg har ikke tiltak til noe .
* N e m a m energije ni za to
mottiltak * protumjere
tiltal|e' -en
1) (jur. dokument) Ar optunica
vre skyldig i folge tiltalen
* bid kriv prema optunici
2) (innhold) * optuba
frafalle en tiltale
Ar osloboditi nekoga o p t u i b e
reise tiltale mot noen
* podii optubu protiv nekoga
Den anklagede ble funnet skyldig i alle tiltalens
punkter je no
* Utvrdena je krivnja
optuenog po svim tokama optunice
2) (henvendelse) * oslovljavanjc
Han fikk svar p tiltale je
je * Dobio je odgovor kakav je i
zasluio
tiltal|e -te V
2

^-^^/:-|7-- || -Ar oslovljavati || oslovid

Jeg ble tiltalt av en mann p gaten
je -Ar Jedan me je ovjek oslovio
na ulici
2) (jur.) || * optuivati ||
optuiti
Hun stod tiltalt for tyveri je
* Bila je optuena za kradu
3) (tiltrekke) || -Ar privladd
II privud
Tanken tiltaler meg *
Privlad me ta misao
tiltalende A * privlaan
Det er lite tiltalende * Nije

time
ba privlano
Han gjorde et tiltalende inntrykk p publikum je * Ostavio
je ugodan dojam na publiku
Det er en tiltalende tanke
* Privlad me ta misao
tiltalte S ir optuenik, optueni
Tiltalte nektet all skyld je
ir Optuenik je poricao svaku
krivnju '
tiltre -trdte V || , || * stupad || stupiti, nastupati || nastupiti
Han tiltrer jobben 1. oktober y npo ir Stupa u slubu prvog listopada
tiltrekke -trakk, -trukket V ||
* privladd (I privud
Planen tiltrekker ham ikke ra
* Plan ga ne privlad
tiltrekke seg oppmerksomheten
ir privladd panju na sebe
Han fler seg tiltrukket av henne ra
* On osjea da ga ona privlad
tiltrekkende A -Ar priviaan
Hun virker tiltrekkende p menn je
Ar Mukarcima je vrlo privlana
tiltrekning -enj-a Ar privlanost
ove tiltrekning p Ar privladd
tiltro -en -Ar povjerenje
ha tiltro til noen y -Ar
imati povjerenje u nekoga
tiltro -dde V || Ar vjerovati ||
povjerovati
Jeg hadde ikke tiltrodd dem noe slikt He cy -Ar Ne
bih vjerovao da su kadri tako neto napraviti
Det kunne jeg godt tiltrodd ham To je * To je njemu slino
tilvend|e -te V || * prisvajati
II prisvojiti
tilvende seg andres eiendom er tyveri je Ar Prisvajanje
tudeg vlasnitva je krada
tilven|ne -te seg V ce || ce,
ce || / ce, ce || ce -Ar privikavati se || priviknuti se, navikavati se || navid se/naviknuti se,
priuavati se || p r i u d t i se
tilvenning -enf-a Ar privikavanje, navikavanje
tilvnningsperiod|e -n /
Ar period/vrijeme navikavanja
tilYsrels|e -en * ivot
en behagelig tilvrelse * ugodan
ivot
en omtumlet tilvrelse ir nemiran
ivot
en kummerlig tilvrelse * bijedan
ivot
*kampen for tilvrelsen -Ar borba za opstanak
tim|e -en
1) (60 min.) , * sat
etter en time Ar nakon jednog

timeglass

593

sata, poslije jednog sata

for hver time , * za svaki sat,
na sat
fra time til time y * iz sata u sat
/ timen Hr na sat
Bussen gr en gang i timen y
Hr Autobus ide j e d n o m u toku sata
Jeg har ventet i en time Hr
Cekala sam jedan sat
om en time Hr za jedan sat
Jeg skal komme tilbake om en time ce
Hr Vraam se za jedan sat
pr. time Hr na sat
*p timen Hr o d m a h
tte timers arbeidsdag /
Hr osmosatni radni dan
*/ den ellevte time Hr pet do dvanaest
en halv time Hr pola sata
hver time , Hr svaki sat, svakog sata
om en times tid Hr za jedan sat
med en times varsel Hr rok od
jednog sata
*Hans time er kommet je .
je Hr Doao mu je sudnji
as. Dolo je njegovo vrijeme
2) (undervisning) Hr sat
gi timer Hr davati sate
Hun har time (om lrer) .
. Hr Ona predaje. Ona je na
satu
ta timer Hr uzimati satove
ta en time for en annen lrer
Hr zamjenjivati nekoga na satu
3) (avtalt tid) * vrijeme
bestille time hos noen
Hr zakazati vrijeme kod nekoga
f time hos legen Hr
zakazati vrijeme kod lijenika
timeglass -et Hr pjeani sat
timelnn -enj-a no Hr plaa po satu
timeplan -en
1) (i skolen) Hr raspored sati,
satnica
2) (fig) , Hr raspored,
vremenski plan
Arbeidet gr ikke helt etter timeplanen
no Hr Posao ne ide po
r
vremenskom~planu
timevis ADV
i timevis Hr satima
timian -en (bot.) (Thymus) , Hr majina duica
tind -en
1) () Hr (planinski) vrh
* st p maktens tinde Hr
biti na vrhuncu m o d
2) (tann p kam) ( ) Hr zubac (na
elju)
tindr|e -etj-a (ce), Hr syjetlucati (se), blistati
tin|e -etj-aj-te V

tinnvarer

1) (om sno Itele) (intrans.) ce ||

ce, || Hr topiti se || utopiti se,
kopnjeti II okopnjeti .
Snoen tiner ce Hr Snijeg kopni. Snijeg
se topi
2) (trans.) || , || pa Hr otapati || otopiti, rastapati || rastopiti
Solen tiner snoen / Hr
Sunce otapa/rastapa snijeg
3) (fig-) tine opp || ce, ||
ce Hr II razgaliti se, || raskraviti se
Han tinte litt opp ce Hr M a l o se
raskravio
1
ting -en , Hr stvar, predmet
Det er en ting jeg har glemt
Hr Jedno sam zaboravio
Jeg har tusen ting gjore
Hr M o r a m obaviti sto stvari
Det har skjedd ting vi ikke forstr cy ce
.
Dogodile
su se stvari koje ne moemo razumjeti
Han kan sine ting nocao Hr On zna
svoj posao
*Alle gode ting er tre Hr Trip u t Bog pomae
* ingen verdens ting Hr ba nista
slike ting Hr takve stvari
ta tingene som de kommer
jecy Hr prihvatiti stvari kakve jesu
*Det er tingen! To je ! Hr To je upravo
to!
Uff, jeg solte p meg! - Det gjor ingenting ,
ce! - Hr Uf, zamazao
sam se! - Nista zato
Unnskyld! - Det gjor ingenting! ()! ! Hr Oprostite/Oprosti! - Nema na
emu!
*En god ting kan ikke sies for ofte
Hr Lijepih rijed nikad dosta
Det var en stor ting To je Hr
To je bila velika stvar
Det er store ting p gang ce Hr Dogodit e se vane stvari
2
ting -et, pl. 1) (hist.) Hr sabor
2) (fam.) , (y )
Hr parlament, skuptina (u Norvekoj)
Han sitter p Tinget je y Hr On je poslanik u Parlamenru
tinglysje -te V y ^^"* unijeti u
zemljinu knjigu
tinglysning -enj-a y Hr upis u
zemljinu knjigu
tinn -et
1) (metall) Hr kositar
2) (tinnlegering) ,
Hr engleski tvrdi kositar, slitina
od kositra i olova
tranfolile -en , Hr
staniol, aluminijumska folija
tinning -a (anat.) Hr sljepoonica
tinnvarer pl. ,
- stvari od kositra, posue od kositra

tippe

594

tipp|e' -etj-a V
1) || * pogaati || pogoditi
Kan du tippe hvem jeg har med meg?
? * Moes li pogoditi
koga sam doveo?
Jeg tipper det blir brk om det ce
* Kladim se da e biti svae
oko toga
2) (sport) * igra
ti na sportskoj prognozi/kladionici
Han tipper hver uke
* On svaki tjedan igra na
sportskoj prognozi/kladionici
3) (tipse) * dati napojnicu
2
tipp|e -etj-a V
1) (velte) ce || ce * prevrtati se II prevrnuti se
Bilen veltet (over) cy ce Ar Auto
se prevrnuo
2) (tomme) () ,
, * (kipovanjem) isprazniti
kamion, istovariti, kipovati
Lastebilen tipper snen i sjen
() * K a m i o n istovaruje
snijeg u more (kipovanjem)
tippekamp -en Ar utakmica sportske prognoze/kladionice
t i p p e k u p o n g -en * listi
sportske prognoze/kladionice
tippepremile -en dobitak na sportskoj prognozi/kladionici
tipping -enj-a

k
sportska
prognoza/kladionica
vinne i tipping
* dobiti na sportskoj prognozi/kladionici
t i p p o l d e f a r -en * ukundjed
t i p p o l d e m o r -enj-a i r ukunbaba
tips -et, pl. 1) (driks) , * napojnica
2) (vink) , , * mig, upozorenje, savjet
Jeg har ftt et tips dm hvor vi kan kjpe billigere
matvarer ce Doznao sam gdje se mogu
kupiti jeftinije narmirnice
Han gav politiet et tips om hvor de skjulte seg
je ce * Otkucao je policiji g d j e se skrivaju
_3}_(^eUiing)j^eji^o:a3K&,
.!-Ar pretpostavka, nagadanje, prognoza
Tipsene gikk i vr favr cy ce
y -Ar Prognoze su se okrenule u nau
korist
t i r s d a g -en -Ar utorak
tisp|e -a
1) (zool.) -A-kuja
2) (fam.) * kuja
Din tispe! ! * Kujo jedna!
1
tiss -et (fam., barnesprk) - * pi-pi
2
tiss -en (fam., barnesprk) peca k pimpek
tistel -en, pl. tistler (bot.) , Ar kalj, iak
ritt 1 -en , , * pog
led, kradomian pogled, virenje

tjene

ta en titt p , *
pogledati, baciti pogled na
2
titt AD V esto
titt og ofte , -Ar svaki as, stalno
Han besker henne titt og ofte je je Ar On je esto posjeuje
titt|e -etj-a || , || Ar viriti II virnuti, gledati || pogledati
Om morgenen titter jeg p avisen
Ar Ujutro pogledam novine
Blomstene titter opp av snen ce
-Ar Cvijee se promalje ispod snijega
Solen titter fram bak skyene
Ar Sunce proviruje iza oblaka
Han titter ut bak gardinene -Ar
On viri iza zavjese
tittel -en, pl. titler . Ar naslov, naziv
filmens norske tittel Ar
norveki naslov filma
Forlaget gir ut 100 tiller i ret 100 * Izdavako poduzee objavljuje 100 naslova godinje
2) (stilling) , -Ar titula, naziv
zvanja
en akademisk tittel -Ar akademska titula
tituler|e -te V , ||
() * titulirati, oslovljavati || osloviti (titulora)
tivoli -et, pl. -j-er - Ar luna-park
tiring -en epa -Ar novi od deset
era
tir -et, pl. - , -Ar desetljee, dekada,
decenij
tja INT na, Ar pa, hm
tjafset(e) A , , Ar upav,
razbaruen, racupan
en tjafsete hund -Ar upav pas
Hret hans var tjafsete Koca je
Ar Kosa mu je bila neuredna i upava
tjen|e -te V || k sluiti || posluiti
Hva tjener det til? ? * emu to
slui?
tjene et forml * siuiti
nekoj svrsi
Det tjener hans interesser To je y ecy Ar To je u njegovu interesu
Hunden ikke tient med det To joj
* To joj nije u korist
Du er best tjent med at ... ...
Ar Bit e ti najbolje da ...
2) (penger) || -Ar zaradivati
II zaraditi
tjene sitt brd Ar zaradiva
ti svoj kruh
Penger spart, er penger tjent -
-Ar Utedeno - zaraeno
tjene inn * zaraditi
tjene til livets opphold Ar
zaradivati za ivot
3) tjene seg rik ce || ce
Ar obogadvati se || obogatiti se

tjener

595

tjener -en, pl. -e (.), (.) sluga

(m.), slukinja (f.)
tjenest|e -en
1) (arbeid) * sluba
gjore tjeneste som * sluiti kao
vre i tjeneste (hos) y () biti
u sluzbi (kod)
Til-tjeneste! ! * Vama na usinzi!
melde seg til tjeneste ce y
-k javiti se dobrovoljno u slubu
Hun er ivrig i tjenesten ce *
Ona se predala poslu
2) (hjelpsom handling) ycjiyra * usluga
st til tjeneste ,
* biti na raspolaganju, pomagati
Hva kan jeg st til tjeneste med?
? ? * irne vam
mogu pomoi? ime vas mogu usluiti?
gjore noen en tjeneste *
uiniti nekome uslugu
Kan jeg be deg om en tjeneste?
Mogu li te zamoliti
za jednu uslugu
*Den ene tjenesten er den andre verd
k Usluga za uslugu
varer og tjenester * roba. i usluge
tjenestebolig -en AT- slubeni stan
tjenestegjre -gjorde V , ,
Ar sluiti, raditi, vrsiti slubu
tjenestemann -en, pl. -menn Ar
dravni slubenik
tjenestereiste -en , - slubeni put, slubeno putovanje
tjenestevillig -e A , Ar
revan u slubi, usluan
tjern -et, pl. - * jezerce
tjue - tyve
tjukk tjukt, -e A (se ogs tykk) * debeo
* smre tjukt p || -Ar pretjerivati || pretjerati
*han er litt tjukk i hue (fam.) je Ar
Malo je tupav
tjukken (best.) , Ar debeli, debeljko
Se p den tjukken * Vidi onog
debelog
* komme p tjukken , * zatrudniti, zanijeti
tjuv -en -* tyv
tjuvstart -en * preuranjeni start
tjuveri
et-tyveri
.

tjr|e' -a , * katran
2
tjarje -etj-a V , -Ar
namazati k a t r a n o m , katranizirati
1
to S
Det er god to i ham je -Ar
On je ovjek d o b r a kova
Det er annet to i henne enn ssteren je
* Drugaije je sazdana
od svoje sestre
2
to TALL , , , * dva, dvije,
dvoje, dvojica
Hun har to barn -Ar O n a ima
dvoje djece

tolke

Jeg har to brdre og to sstre

Imam dva brata i dvije sestre
De har to biler -k Imaju dvoja
kola
to ganger to -Ar dva puta dva
to og to n o -Ar dva' po dva
Du m velge en av de to (mennene)
-Ar Moras odabrati jednog od te dvojice
Om en dag eller to - -k 22. dan-dva
*Det er like sikkert som at to og to er fire To je
cy .
-Ar To je sigurno kao to su dva
i dva etiri. To je sigurno kao amen
Det skal vi bli to om! O ja ! Ar tome treba i ja da odluim!
tobakk -en Ar d u h a n
tobakksfabrikk -en -Ar tvoraica duhana
tobakkshandler -en, pl. -e , trgovac d u h a n o m
toalett -et, pl. 1) W C , , , Ar WC (vece), toalet, zahod, nunik
2) (antrekk) , , kr toaleta,
haljina, odijelo
toalettmappje -enj-a ca Ar futrola s toaletnim priborom
toalettpapir -et, pl. - * toaletni papir
toalettsaker pl. -Ar toaletni pribor
toaIettvesk|e -enj-a Ar toaferrna"
torbica
toetasjes A
et toetasjes hus ,
Ar jednokatnica, kua na kat
tog -et, pl. - Ar vlak
Jeg tar toget * Idem vlakom
ekspresstog Ar ekspresni vlak
hurtigtog * brzi vlak
lokaltog kr lokalni vlak
*Det gr flere tog * I m a t
e jo prilike
2) (opptog) Ar p o v o r k a
17. mai gr barna i tog 17. y Ar 17. svibnja djeca idu u povorci
tokt -et, pl. - -Ar krstarenje
dra p tokt -Ar krstariti morem
tolerans|e [tolerangse] -en
1) , "Ar t o l e r a n c i j a j ^
7
^^rpeljivost
~"
~
~~~
2) (om materialer) , kr
izdrljivost, snoljivost
tolererje -te V , || , II , || * tolerirati, trpjeti || otrpjeti, doputati || dopustiti, podnositi II podnijeti
Jeg har vanskelig for tolerere en slik framgangsmte je -Ar Teko mi je trpjeti takav nain postupanja
tolk -en , () * tuma, (usmeni) prevodilac, (usmeni) prevoditelj
tolk|e -etj-a V

tolker

596

1) (oversette) , () ||
ir tumaiti, (usmeno) prevoditi || prevesti
2) (tyde) || * tumaiti ||
protumadti
tolke drammer * tumaiti snove
Hans uttalelser kan tolkes p mange mter
ce Ar Njegove izjave mogu se protumaiti na razne
naine
Hvordan skal jeg tolke dette?
? * K a k o da to razumijem?
3) (fremfore) || , , * izvoditi || izvesti, interpretirati,
tumaiti
Hun tolket romansene med folelse je
ca ir Izvodila je romanse s
osjeajem
tolker ~en.pl. -e , * interpretator, tuma
Han er en god Shakespearetolker je
/ ir On je dobar
interpretator/tuma Shakespearea
tolkning -en
1) (oversettelse) , ()
*r tumaenje, (usmeno) prevoenje
2) (fremforing) . * interpretacija, izvedba
toll -en
1) ir carina
betale toll for en vare
* platiti carinu na*neku robu
2) (tollkontroll) * carinska
kontrola
Han ble tatt i tollen cy ra *
Uhvatili su ga na carini
tollekniv -en () , * (lovaki) finski no, no u koricama
toller -en, pl. -e ir carinik
tollfri -it, -e A ,
- osloboen carine, koji ne podlijee ca
rini
tollpliktig -e A * podloan carini
tolv TALL * dvanaest
*fem p tolv y , y
* u posljednji trenutak, u posljednji as
*p halv tolv * bez reda
*Alt gr p halv tolv .
Sve ide naopako. Nema reda
x
to\vfmgerturm--en~fajmL)^amc^^^^ ^o
.
,

*
dvanaestopalano
crijevo, dvanaesnik, duodenum
tolvte TALL * dvanacsti
*/ tolvte time y / * u poslje
dnji trenutak/as
tom -/, -me A * prazan
Tanken er tom je ir Rezervoar
je prazan
tomme/ , * prazne
rijei, prazne fraze
tomt snakk , * brbljari, kojetarija
Vi m passe p at vi ikke kjorer tom for bensin

tone

* M o r a m o paziti da ne ostanemo b e z benzina

tomannsbolig -en * kua za
dvije obitelji
tomannshnd S
p tomannshnd y * u etiri oka
tomat -en (bot.) * rajica, paradajz
tomatketchup -en , * keap
tomatpur -en . * pire od rajica
tomatsaus -en coc -k umak/sos od rajica
tomflask|e -en * prazna boca/flaa
tomgang -en ir prazan hod
tomhendt -e A -*r praznih ruku
Han kom tomhendt hjem ce
ir Vratio se kui praznih ruku
tomhet -en * praznina
x
tomm|e -en ( = 2 /2 ) ir palac (mjera =
2'/, cm)
*tomme for tomme - k malo-pomalo
*ikke vike en tomme *
ne popustiti ni za dlaku
tommel -en, pl. tomler ( ) k palac (na
ruci)
* reise p tommelen k pu
tovati autostopom
* vende tommelen nedfor noe
biti protiv neega
tommelfinger -en, pl. -gre = tommeltott -en
( ) * palac (na ruci)
*Han har ti tommeltotter je .
Kao * Strano je nespretan.
K a o da radi lijevom rukom
tomt -en () , * (graevinsko) zemljite, plac
* vare p gamle tomter ce y ,
ce
nai se u staroj
sredini, n a d se na starim lovitima
ton|e' -en
1) TOH * ton
angi en tone * davati ton
en lett tone (fig.) * lagana at
mosfera
*d rose noen i hye toner
* naveliko hvaliti nekoga
lang tone (mil.) (y ) k poveerje
(u Yojsci)
* sl an en spkefull tone *
okrenuti na alu
*Det er ikke god tone To * lo nije pnstojno ponaanje '
regler for god takt og tone ,
* pravila ponaanja, bonton
2) (melodi) , * melodija, zvuk
til lonene av Mendelsohn k
uz zvuke Mendelsohna
3) (farge) () ir nijansa (boje)
2
ton|e -te V
1) (lyd) * zvuati
tone ut ce (o ), || ,
, ce * gubiti se
(o tonu), jenjavati || jenjati, postupno nestajati,
stiavati se
2) (gi fargetone) , *

tonefall

597

nijansirati, dati nijansu

3) * tone flagg * iskazati
svoj stav
tonefall -et, pl. - , -Ar akcent,
intonacija
tonelag -et, pi - -A- tonski akcent
tonn -et, pl. - * tona
tonnasj|e -en -k tonaa
topp -en
1) Ar vrh
klatre til topps ce || ce *
penjati se || popeti se na vrh
*fra topp til t A- od glave do
pete
*Han er klar i toppen je.
Ar Bistr je. Rade mu klikeri
Flagget gikk til topps cy Ar Digli
su zastavu
g til topps i en konkurranse * pobijediti na natjecanju
Humoret er p topp je
Ar Raspoloenje je na vrhuncu
2) (fig.) -Ar vrhunac
vare p toppen Ar biti na
vrhuncu
Hun er p toppen av sin karriere je
-Ar O n a je na vrhuncu svoje karijere
3) (hrtopp) Ar punda
4) Det er toppen! To je ! je !
je ! Ar To je vrhunac!
Sad mi je dostar Sad je prevrsilo svaku mjeru! .
topp!u|e -enf-a -A- pletena
sportska kapa
toppunkt -et, pl. -f-er
1) , -A- vrhunac, kulminacija
2) (mat.) Ar vrh kuta
torden -en
1) , Ar grom, grmljavina
2) (kanon-) , () Ar tutnjava, gruvanje (topova)
tordenskrall -et, pl. - . -Ar prasak groma
tordentaI|e -en Ar otar prijekoran govor
holde en tordentale () ,
Ar (o)drati gromovit govor, grmjeti i bjesniti protiv nekoga
tordenvr -et * oluja
tordnle -etf-a V
- r ~ r 1) II -Ar grmjeti || zagrmjeti
Det tordner * Grmi
2) (om kanon) || Ar gruvati ||
grunuti
3) (flg-) Han tordnet mot myndighetene
je . je
* Grmio je protiv vlasti. Bacao je drvlje i
kamenje na vlast
tore tor, torde, tort , ce ||
ce Ar smjeti, usuivati se || usudid se
Jeg tor ikke g inn He ce -Ar Ne
usudujem se ui
Han tor ikke protestere ce -

trafikkere

-A- On se ne usuduje i protestirati

Hvordan tor du? ce ? * K a k o se
usuuje?
Hva gjor du her, om jeg tor spor re?
, ? Ar Sto radi ovdje, ako
smijern pitati?
Jeg tor si... ce ...
... 'A- Usudujem se rei ... Rekao bih ...
torg -et, pl. - Ar trnica
* vare ledig p torget (/
) * biti slobodan (neoenjen/neudata)
torn -en (bot.) , Ar trn, bodljika
* Ingen roser uten torner > Ar
N e m a rua bez traja
* vare en torn i oyet p noen y
Ar Biti nekome trn u oku
torsdag -en k etvrtak
torsk -en (zool.) * bakalar
sprengt torsk ,
* usoljeni bakalar, usoljena bijela riba
tortur -en , , *
muenje, tortura, zlostavljanje
torturerte -te V || ,
Ar muiti || izmuiti, zlostavljati
torv 1 -et -* torg
torv 2 -enj-a
1) (i myr) kr treset
2) (gresstorv) () k busen (trave)
tosidig -e A , * dvostran, bilateralan
tosidige handelsavtaler
Ar bilateralni trgovinski ugovori
tosk -en , , , , ,
-Ar budala, luda, bena, glupak, glupan, tikvan
Din tosk! ! ! -A- Budalo
jedna! Beno jedna!
toskete A , , * budalast,
glupav, luckast
total
e A , (), *
totalan, (sve)ukupan, cjelokupan
Det hersket total forvirring je
Ar Vladala je p o t p u n a pometnja
total solformrkelse
-k totalna pomrina Sunca
totalitr -t, -e A * totalitaran
en totalitar stat kr totalitarna drava
tradisjon -en k tradicija
tradisjonsrik -t, -e A k bogat
tradicijom
tradisjonell -neit, -e A -Ar tradicionalan
trafikant -en y -Ar sudionik u
prometu
trafikk -en Ar promet, saobraaj
kjrende og gende trafikk
- promet vozila i pjeaka
motende trafikk
Hr promet iz suprotnog smjera
hindre trafikken /
Ar zakriti/spreavati promet
trafikker|e -te V * saobracati, prometati

trafikklys

598

Dette toget traffikerer linjen Oslo-Bergen

- * Ovaj vlak
saobraa/prometuje na liniji Oslo-Bergen
sterkt traffikerte gater *
vrlo prometne ulice
trafikklys -et. pl. - * semafor
trafikkonstabel
-en

*
prometni
policajac/milicajac
trafikkork -en -Ar zastoj prometa
trafikkpoliti -et , (.) ca * prometna policija, (Jug.)
prometna milicija
trafikkregel -en, pl. -regler -Ar
prometni propis
trafikkulykk|e -enj-a -Ar pro
metna nesrea
trafikky -a * prometni otok
trafikkr|e -enj-a * prometnica
tragedi|e -en * tragedija
tragisk -e A * tragian
trakasser|e -te V , , II Ar gnjaviti, maltretirati, dodijavati II dodijati
trakke -> trkke
trakt -enj-a (omrde) , , *
predio, kraj, podruje
/ disse trakter y * u ovim predjelima
vre p gamle trakter ce y Ar
nai se u starom kraju
trakt 2 -enj-a (redskap) () * lijevak
(posude)
trakt|e' -etj-a V , || k filtrirati, procjedivati || procijediti
trakte kaffe ,
, * filtrirati kavu, procjedivati
kavu, skuhati kavu
2
trakr|e -etj-a V
1) * teiti za neim
Det er ingenting trakte etter
/ At Za tim ne vrijedi eznuti/teiti
2) Han trakter meg etter livet o
Ar On mi radi o glavi
trakter|e -te V / ||
( , ) * sluiti/posluivati II posluiti (nekome neto, nekoga neim)
Hva skal vi traktere gjestene med? ? * ime emo posluiti goste?
traktor -en -Ar traktor
trall -en (sang) , , Ar pjesmica, pjevuckanje, napjev
ta en trall kr zapjevati pjesmu
1
rrallje -etj-a V , * pjevuckati,
pjevuiti
trall|e -enj-a
1) (hnd-) ( ) *
runa kolica (za prijevoz robe)
2) (heste-) -Ar teretna zaprena kola
trample -etj-a V , , || , || Ar
tabati, tapkati, udarati || udariti nogom o zemlju,
lupati II lupnuti nogom
1

trass

Han trampet i golvet je o

* Bijesno je udario nogom o zemlju
trampe takten k nogom
udarati takt
* trampe i klaveret
* rei neto nepromiljeno
tran -en * riblje ulje
1
trang -en ,. * potreba, nuda
fole trang til noe Ar
osjeati potrebu za neim
2
trang -/, -e A , -Ar uzak, tijesan
trange kr k teki uvjeti
trange tider -A: teka vremena
gjennom den trange porten -Ar kroz
uska vrata
* vre trang i notta Ar biti tup
Det er for trangt her je . je
-Ar Ovdje je prelijesno. Ovdje je suvie tijesno
Kjolen er for trang je /
* Haljina je preuska/pretijesna
trangsynt -e A , Ar uskogrudan
rransjstor -en * tranzistor
transistorradio -en , pa -k tranzistor, tranzistorski radio
translatr -en Ar sudski tuma
transport -en , * prijevoz, trans
port
transportbnd -et, pl. - -Ar transportna trka
transporterte -te V || , -Ar prevoziti || prevesti, transportirati
transportfirma -et, pl. -j-er *
prevozno poduzee
transportmiddel -et, pl. -midler -Ar
prijevozno sredstvo
trapp -enj-a (.) -Ar stepenice (pl.), stube
(pl-)
rulletrapp -Ar pomine stepe
nice
opp trappen k uza stepenice
ned trappen -Ar niza stepenice
trappeoppgang -en -k stubite, stepenite
trappetrinn -et, pl. - , k stuba,
stepenica
trappevask -en -Ar pranje stubista,
pranje stepenita
Vi har trappevask en gang hver 14. dag y
14-- kr Tednom u 14 dana
peremo stubite
trasig -e A , , -Ar dosadan, gadan, muan
Det er et trasig arbeid T o je nocao * T o
je dosadan posao
traske -etj-a V ce, / , -Ar vui se, teko/sporo hodati, tumarati
Vi trasket rundt i byen hele ettermiddagen
Ar Cijelo popodne smo tumarali gradom
trass -en , Ar prkos, inat
gjore noe p trass *
uiniti neto iz inata
trass i det Ar unato tome, usprkos

trassalder

599

treffe

tome
tre istedenfor ,
trassalder -en , (
doi na mjesto nekoga, namjesto
) dob protivljenja, d o b otpora (u djece)
tre sammen (mote) . || ce k
vre i trassalderen y ,
sastajati se || sastati se
( ) * biti u dobi
tre stttende til || ,
protivljenja, biti u dobi otpora (u djece)
, ir pomagati || pomoi ne
trasse -> trosse
kome, podrati, poduprijeti
trassig -e A , , * prko tre tilbake , ce * odstupiti,
san, inatljiv, svojeglav
povui se
vre trassig , ce * prkositi,
tre ut av et firma k
inatiti se
istupiti iz poduzea
trassigpomp -en , ,
tre ut av en komit * istupiti
* jogundija, jogunica, svbjeglavac
iz odbora
3
traust -e A , * vrst, nepokotre -dde V || kr uvlaiti || uvui
lebljiv
tre i en nl y ,
travel -/, -vie A
uvui konac u usicu igle, uvuci
1) (opptatt) * zaposlen
konac u iglu
Jeg har hatt en travel dag i dag
tre perler p en snor *
* D a n a s sam imala mnogo posla
nizati perle na konac
4
Jeg har det travelt . ce *
tre TALL * tri
U urbi sam. uri mi se
*Alle gode ting er tre * Tri2) (livlig) , * iv, prometan
put Bog pomae
en travel by , * iv grad,
*Det var gjort p en, to, tre je
ivahan grad
* Bilo je gotovo u tren oka
en travel gate * prometna ulica
tredje TALL k tred
Sommeren er den travleste tiden for hotellene Det tredje riket Pajx * T r e d Reich
*
den tredje verden kr zemlje
Hoteli imaju najvie prometa u Ijetnjoj sezoni
treeg svijeta
travelhet -en
tredjedel -en ir t r e d n a
1) (opptatthet) * zaposlenost
to tredjedels flertall * dvo2) (liv) * urba
t r e d n s k a veina
tre -et, pl. -/trr
treff -et, pl. 1) (. , ), kr drvo (pl.
1) (tilfelle) * sluaj
drveta, drvee), stablo
Det var et pussig treff at vi skulle motes her!
*Penger vokser ikke p trr
ce !
-A- Novac ne raste na drveu
! * udna sluajnost da smo
* ta midt p treet ( ) ce
se ovdje sreli! Otkud da se upravo ovdje n a d e m o !
kr (pri pogodbi) nai se na pola puta
2) (mte) * sastanak
* ikke se skogen for bare trr
eldretreff * zabava za stare-.
, * od drvea
ungdomstreff * zabava za mlade
ne vidjeti umu, od sume ne vidjeti drvee
.3) (blink) kr pogodak
2) (materiale) (. ) * drvo (pl. drva)
Han skjot fire treff p fem skudd Ca
av tre , * drven, od drveta
je S pet metaka imao je
bygd av tre * graden od drveta
etiri pogotka
2
treffe traff, truffet V
tre trdte, trdt V || * stupati ||
stupiti
1) (ramme) || ir pogadati ||
tre av / * odstupogoditi
piti, napustiti poloaj
Skuddet traff i blinken je
Tre av! (mil) ! * Voljno!
y . (.) To je * Metak je
^fegm^re^avj)
naturens^vegneMopRM^naro^eM- -rpogodio4ontD-u^rljr(fig7)"To^e"b1o p u n pogodkT
ua * M o r a n otii na neko mjesto
treffe noen p et mt punkt y
tre fram ce || ce, , ir
II * pojavljivati se || pojaviti se, istupogoditi nekoga u ivac, pogoditi nekoga na osjepati II istupiti
tljivo mjesto
Loven trer i kraft kr Z a k o n
fle seg truffet ce k osjeati
stupa na snagu
se pogodenim
De reglene trdte ut av kraft for en mned siden
* treffe spikeren p hodet *
cy ce
pogoditi ono pravo
* Ti propisi su prestali vrijediti prije mjesec
2) (mte) || (ce), || cadana
(ce) * sretati || sresti (se), sastajati || sastati
tre inn i y * stupiti u
(se)
tre inn i ekteskapet y * stupiti u
Jeg traff ham p gaten Cpeo ra *
brak
Sreo sam ga na ulici
1

treffende

600

treffe noen hjemme nai

nekoga kod kue
3) (foreta)
treffe en avtale * sklopiti
ugovor
treffe en beslutning / donijeti odluku/rjeenje
treffe forholdsregler Ar poduzeti
mjere
treffe sikkerhetstiltak poduzeti mjere sigurnosti
treffe et valg ce Ar odluiti se
4) treffes ce || ce, ce (|
ce * sretati se || sresti se, sastajati se ||
sastati se
Skal vi treffes i kveld? ce
? Ar Hoemo li se sastati veeras?
5) Det traff seg slik at ... ce ...
ce ... ce ... Ar
Desilo se tako da ... Dogodilo se tako da ... Zbilo
se tako da ...
treffende A , , ,
, , , Ar koji gaa, odgovarajui, prav, toan, na mjestu, umestan, prikladan
Det var en treffende bemerkning je -Ar Bila je to primjedba na
svorne mjestu
treffetid -enj-a , Ar vrijeme primanja, vrijeme konsultacija
treg -/. -e A , , cnop, * lijen, trom,
spor, tup
treg mage Ar loa probava
treg avfring , , , Hr tvrda stolica, zaepljenost,
opstipacija
Arbeidet gikk tregt je cnopo -Ar Posao
je iao sporo
Han er treg og langsom i bevegelsene Cnop je
y -Ar Spor je i trom u pokretima
Han er litt treg i oppfattelsen On teko shvaa
Han er helt treg je -Ar Posve je tup
trehjulssykkel -en, pl. -sykler , *
trokolica, tricikl
trekant -en Hr trokut
en likebeint trekant H istokraan trokut
trekantforhold -et, pl. - H branr
trokut
trekk -et, pl. 1) (karakteristisk egenskap) , H- erta
osobina
Det er et sympatisk trekk ved ham To je
/ H- To je njegova simpatioia erta/osobina
i grove trekk y Hr u grubim ertama
/ store trekk y Hr u glavnim
ertama
et eiendommelig trekk H neobina
erta
2) i trekk y , * u nizu, uzastopno
tre ganger i trekk - triput uza

trekke

stopno
en hel uke i trekk Hr
itav tjedan bez prekida
3) (det trekke) - potez
Det var et klokt trekk To je
Hr To je bio pametan potez
4) (fradrag) , , H
odbitak, odbijanje, oduzimanje
trekk i lnnen , " - odbitak od plae, odbitak od osobnog dohotka
5) (vare-) , H navlaka, presvlaka
dyne- H presvlaka za perinu/
poplun
pute- H jastunica
6) (gjennom-) H- propuh
7) Det er ikke trekk i pipa H
Dimnjak ne vue
trekke trakk, trukket V , ||
H vui, povlaiti || povui
Fiskerne trakk garnet cy
Ribari su vukli mreu
De trekker hver sin vei Svatko vue na svoju stranu
trekke en linje fra et punkt til et annet
Hr povui crtu od
jedne do druge toke
trekke noe etter seg - vui
neto za sobom
trekke stolen inntil bordet
Hr privui stolicu stolu
trekke noen med seg (ifallet)
( ) Hr povui nekoga za sobom (pri
padu)
2) (fig.)
trekke en konklusjon || Hr izvlaiti || izvud zakljuak
trekke i langdrag () H (pre)dugo
trajati
Det trekker i langdrag ce TO Hr Razvlad
se to
Den filmen trekker fullt hus Taj Hr Taj film puni filmske dvorane
trekke pusten || Hr udisati ||
udahnuti
trekke i tvil || Hr sumnjati
II posumnjati
De trekker hans forklaring i tvil y
Hr Sumnjaju U njegov iskaz
trekke lodd || Hr izvlaiti
II vui drijeb
Vi skal trekke lodd om hvem som skal gjore det

- Zdrijebom emo odluiti tko treba to uraditi
trekke p gaten Hr biti uliarka
3) (klokken) || () Hr navijati
II naviti (sat)
4) (mbler) || H presvladti
II presvui
Vi skal trekke om de gamle mblene vre
Hr M o r a m o presvui svoj stari namjetaj

trekke av

601

5) (tann) || () * vaditi ||
izvaditi (zub)
6) (kortspill) || () * izvlaiti (I izvui (kartu)
7) (blse) Det trekker fra vinduet
Ar Propuh vue od prozora
Pipen trekker drlig ~ Diranjak slabo vue
8) trekke te , * sipati vrelu vodu na aj i ostavi
ti, skuhati aj
La teen st og trekke *
Pusti da aj odstoji
9) Fuglene trekker mot sor ce
* Ptice se sele na j u g
10) ( gi drlig karakter)
trekke en skihopper for drlig stil
* oduzeti skakau na skijama bodove zbog
loeg stila pri skakanju
trekke aY
1) II , || * odsukati I) odsui, tegliti || otegliti
De trakk bten av grunnen cy
* Oteglili su nasukani brod
2) (skyte) , ( ) *
opaliti, povui okida (na puki)
3) trekke av seg klarne || , II * svlaiti || svui, skidati ||
skinuti odjeu
trekke av seg stvlene || ,
II * izuvati || izuti, skidati || skinuti
izme
trekke bort til || * odvlaiti ||
odvui
trekke sengen bort til vinduet
odvui krevet do prozora
trekke for || * navlaiti || n a v u d
trekke for gardinene / -k
navui zavjese/zastore
trekke fra
1) trekke fra gardinene ||
, Ar odraai || odraaknud
zavjese, dignuti zastore
2) (mat.) || ~k odbijati || odbiti
trekke noe fra p regningen Ar
odbiti od rauna
trekke fra i lonn * odbijati
od plae
trekke fram II . * jzvlaitiII izvui, povui
trekke fram et sprsml * povui
pitanje
trekke i
1) (dra i) || -A: povlaiti ||
povui
trekke i snora (y ) * povui
za konopac (u zahodu)
2) ( ta p seg) || * oblaid ||
obui
trekke i smoking! selskapsklr /
* o b u d smoking/sveanu haljinu
trekke inn || * uvlaiti || uvui

t r e k k e til

trekke noen inn i samtalen y * uvui nekoga u razgovor

trekke inn rene , (.)
* uvui vesla, (fig.) dii ruke od neega
trekke ned
1) (om klr) || , || * svlaid || svud, skidati || skinuti
trekke lua nedover orene /
* navui/natud kapu na ui
2) || * sputati || spustiti
trekke ned rullegardinene /
-Ar spustiti roletne/platnene zav
jese
3) (gjore drligere)
Hans arbeid er unyaktig, og trekker ned karakteren hans ,
- On ne radi briljivo, i to mu snizuje
ocijenu
trekke opp
1) (lekety, klokke) || (,
) -k navijati || naviti (sat, igraku)
2) (flaske) || , ||
() * otepljivati || otepiti, otvarati II otvorid (bocu)
3) (grense) || () Ar
povlaiti II p o v u d (granicu)
4) (uvr) ce k spremati se
Det trekker opp til uvr ce kr
Sprema se nevrijeme
trekke over || -A- navladti || n a v u d
Jeg har trukket over kontoen / je
y Ar Raun/saldo mi je u minusu
Uvret trakk over je * Nevrije
me je prolo
trekke p
- 1) || , || , || -Ar
navladti || n a v u d , || nataknuti, || n a t a d
trekke p seg hanskene * na
v u d rukavice
2) trekke p rene , *
starjeti, n a v u d Ijeta/godine
3) trekke p beinet * epati
4) trekke p skuldrene || /
-A: slijegati || sled/slegnuti ramenima
5) trekke p en veksel Ar p b t ^
pisati mjenicu
* trekke veksler p noens vennskap Ar mnogo zahtijevati
od nedjeg prijateljstva
6-)-Hun-trakkp
det/^//^^
-k Oklijevala je s odgovorom
trekke sammen
1) (leseinnlring)
* sastaviti slogove od glasova
2) (likning) -A- izraunati
jednadbu
3) (p trikken) Trekk bedre sammen!
ce ! ! Ar Pomaknite se napri
jed! Podite naprijed!
4) trekke seg sammen (om ty) ce -Ar
skupljati se
trekke dl
1) (en mutter, skrue) || , -

trekke tilbake

602

II * stezati || stegnuti, pritezati ||

pritegnuti
2) Bremsene trekker til den ene siden
* Konice vuku na jednu
stranu
3) trekke til seg || * privlaiti II privui
trekke til seg oppmerksomheten
* privlaiti na sebe panju
trekke tilbake
1) II * povlaiti || povui
2) trekke seg tilbake ce || ce
* povlaiti se || p o v u d se
trekke ut
1) (om skuff) || () *
izvlaiti || izvui (ladicu)
2) trekke ut forhandlingene || * razvlaiti || razvui pregovore
3) trekke ut tiden / ca
* odugovlaiti/razvlaiti s vreraenom
4) trekke ut en tann ic izvaditi zub
5) trekke seg ut av ce || ce *
povladti se || povui se
Han har trukket seg ut av det ce ca r o r
* Povukao se s tog posla
trekke seg (fra noe) || era * odustajati || odustati od neega
Han trakk seg fra eksamen je
* Odustao je od ispita
trekkfugl -en * ptica selica
trekkoppgav|e -enf-a o (
) * izvjetaj odbicima (izvjetaj poslodavca o iznosu
poreza koji je d a n o m zaposlenom odbijen u prethodnoj godini)
trekkplaster -etf-stret * m a m a c
Arrangrene brukte en kjent popsanger som trekkplaster cy
- * Organizatori su upotrijebili poznatog pop-pjevaa kao mamac
trekkspill -et, pl. - * harmonika
trekktabell -en * tablica oporezivanja
trekning -en
1) (lotteri) * izvlaenje
2) (muskelbevegelse)
,
,

() trzaj, trzanje, grenje (miia)

trelast -en , * drvo, drvena grada
4relasmandeL=e7ijpraBHi!a-flpBeTOM-H-flpBeHOM-Fpa kr trgovina drvetom i drvenom gradom
trell -en * rob
tren|e -etf-af-te V
1) (sport.) * trenirati
2) (andre ferdigheter) ce || ce
* vjebati se || izvjebati se
trene p noe k vjebati neto
Hun trener hver dag O n a
vjeba svaki dan
Disse velsene m vi trene mer p
* Ove vjebe moramo bolje
uvjebati
trene inn noe kr uvjebati neto

trenge sammen

Den nye' teknikken m trenes inn

ce ic Nova se tehnika mora uvjebati
2) trene noen kr trenirati ne
koga
En jugoslav trente det norske landslaget i hopp Je je * Jedan je Jugo
slaven trenirao nOrveku momad skakaa na skijama
trener -en, pl. -e , * trener, in
struktr
trener|e -te V kr odugovladti
trenere en sak ca , kr odugovladti s odlukom, zavladti neku stvar
treng|e -te V
1) (behve) || , , ( ) * trebati |[ zatrebati, biti potrebno, osjeati potrebu (za n e d m )
De tingene sbm trengs cy
* Stvari koje su potrebne
Nr det trengs * K a d treba
Jeg trenger en dag til *
Treba mi jo jedan dan
Hvis De skulle trenge mer ... Axo
... * A k o Vam treba jo ...
Jeg trenger srt til hans hjelp je
* Jako mi je potrebna njegova
pomo
Han trenger lege * Treba mu
hjenik
Han trenger f barbert seg ce
* Trebalo bi da se obrije
Du trenger ikke minne meg om det
* N e m a potrebe da me
podsjea na to
2) (presse) || * gurati || gurnuti
trenge fram || , (ce) II (ce) prodirati || prodrijeti
naprijed, probijati (se) || probiti (se)
Fienden trengte (seg) fram til sjen
, ce k Neprijatelj se probio do
mora
trenge gjennom || ,
(ce) II (ce) * prodirati || prodrijeti, probi
jati (se) II probiti (se)
Blodet trengte gjennom skjorten je npo/ kr Krv je pro- dirala/prodria kroz"
. ... . :
~
trenge gjennom fiendens rekker probiti neprijateljske redove
trenge inn i || ic prodirati ||
prodrijeti
trenge inn i problemets kjerne
ic prodrijeti do srin problema
Tyven trengte seg inn i huset ce
y * Kradljivac se uvukao u kuu
trenge p ce || ce, *
tiskati se || tisnuti se, gurati se || gurnuti se, navaliti
na
Ikke treng p! He () ce! ic Ne guraj(te) se!
trenge sammen (ce) || (ce) * sti-

trenge tilbake

603

skati (se) ]| stisnuti (se)

trenge tilbake || -Ar potiskivati II potisnuti
Fienden ble trengt tilbake fra byen cy
* Potisnuli su neprijatelja
iz grada
trenge til side || Ar potiskivati II potisnuti
Politiet trengte folkemassen til side je
* Policija je potisnula
masu na stranu
trenge seg fram ce, ce ||
ce * gurati se, probijati se || probiti se
trenge seg inn p noen ce || ce
, ce * naturati se || naturiti se nekome, nametnuti se nekome
trenge seg sammen ce || ce -A:
stiskati se || stisnuti se
Alle trengte seg sammen i ett rom cy ce
y Ar Stisnuli su se svi u jednu sobu
trengsel -en , Ar guva, stiska
Salen var fylt til trengsel je npe Ar Dvorana je bila 1
Hun var pyntet til trengsel je
* Ona je bila gusto okicena
trening -enf-a
1) (sport.) , , -Ar tre
ning, vjebanje, uvjebavanje
Fotballaget har trening n gang i uka
Ar Nogometna
momad trenira jednom tjedno
2) (velse, erfaring) -Ar iskustvo
Han har for liten trening i lose slike oppgaver
y
* On ima premalo iskustva u rjesavanju
ovakvih zadataka
sosial trening Ar socijalno prilagodavanje
treningsdrakt -enf-a Ar trenirka
tresk|e -etf-a V () || Ar vriti, vrijei (vrem)
Kornet blir tresket etter innhstningen ce
* ito se vre nakon kosidbe
treskru|e -en , , -Ar drveni vijak, zavrtanj, araf
treskurd -en , Ar rezbarija
tresliperi -et, pl. -er Ar mlin za drvo
tresnitt -et, pl. - , Ar drvorez, duborez
tresteg-er 7 ^or-r.->^ocKOK-Ar T troskok
tretne - trtne
trett -e = trtt A
1) (sovnig) -Ar pospan
2) (sliten) -Ar umoran
bli trett ce, ce -Ar umoriti se,
se
3) (lei) Ar sit
vare trett av noe ,
ce ( ) * biti sit neega, zamoriti se (od
neega)
Jeg er trett av alltid gjenta det samme
Ar Dosadilo
mi da uvijek ponavljam jednb te isto
:

trille

trett|e' -en , * svada, prepirka

Vi hadde en fryktelig trette ce no Ar Strano smo se posvadili
trett|e -etf-a V (krangle) ce ||
ce, ce || ce, ce Ar
svadati se || posvadati se, svaditi se || posvaditi se,
prepirati se
3
trett|e -etf-a V (gjre trett) || , || , ||
A- iscrpljivati || 55^, uraarati || umoriti, zamarati
II zamoriti
tretten TALL * trinaest
1
trettende A
1) (kjedelig) * dosadan
2) (utmattende) , -Ar zamoran,
2
trettende TALL Ar trinaesti
tretthet -en
1) , , , -
umor, izmorenost, 5151, zamor
2) (svnighet) -Ar pospanost
3) (det vare lei av) , Ar zasienost, d o s a d a
4) (materialtretthet) -Ar zamor
materijala
tretti TALL -k trideset
trettiende TALL * trideseti
treull -enf-a ,
Ar drvena vuna, meka drvena strugotina
trevarer pl. , -Ar
proizvodi od drveta, drvenarija
treverk -et (), ,
~ drvena grada (kue), drveni dijelovi, drvenarije
trevl -en
1) , Ar konii, iskidani
konci
2) (anat.) - ilica
triangel -et, pl. -ler
1) (trekant) Ar t r o k u t
2) (mus.) * triangl .
rribun]e -en Ar tribina .
1
trikk -en * tramvaj

2
trikk -et, pl. - (knep) , -Ar trik,
majstorija
trikkestans -en Ar zastoj tramvaja
trikotasjle -en * trikotaa
triU ADV
Det gikk trill rundt for ham je /
Ar Bio je posve smeten/zbunjen
trill|e -etf-a V
- - - - 1) (intr.) (ce) || (ce), (ce) II (ce) * kotrljati (se) || otkotrljad (se), koturati (se) || otkoturati (se)
Ballen triller ce Ar Lopta se kotrlja
Han 16 s trene trillet cy -Ar Od smijeha su mu suze potekle niz
lice
Sykkelen triller nedover ce Ar Bicikl se sputa nizbrdo
2) (trans.) || //
, || /
Ar kotrljati || otkotrljati/zakotrljati/dokotrljati, ko2

trillebr

604

turati II okoturati/zakoturati
trille en ball * tjerati loptu
3) sl triller (om fugler) ,
* urlikati, cvrkutati
trillebr el. -br -/-a (.),
(.)
runa kolica (pl.), take (pl.)
trilogi -en * trilogija
trim -men , ir trim, vjeba
trimm|e -etj-a V (trene) * vjebati
trinn -et.pl. - , * stepenica, stuba
* trinn for' trinn , no -k postupno, postepeno, korak po korak
trinnvis -t. -e A k postupan, postepen
trins|e -enj-a
1) (talje) , , , * ekrk,
kolotur, kotur, kolut
2) (p skistav) *
k o t u r na skijakom tapu
3) (lite hjul) , , * kolotur,
kotur, kolut
trio -en * trio
tripp -en , () ,
* kratkotrajna etnja, (kratko) putovanje,
izlet
r r i p p j e -etj-a V
1) (mte g p) , *
sitno koraati, skakutati
2) (p stedet) / kr
tapkati/cupkati na mjestu
trist -e A , , * alostan,
tuan, sumoran
et trist liv * tuan ivot
Det er virkelig trist! To je ! *
To je stvarno alosno!
tristhet -en kr tuga
tritt -et
holde tritt med ca (/)
* id ukorak s (nekim/vremcnom)
triumf -en , * trijumf, pobjeda
triumfbu|e -en , *
slavoluk, trijumfalna kapija
triumfer|e -te V trijumfirati
trive treiv, trevet/trivd V
trive til seg () , * (naglo) zgrabiti, uhvatiti
trivelig -e A , ir ugodan, prijatan
en trivelig person ir prijatna
osoba
trives trivdes V
T)~7omplanter) , *:
bujno rasti, dobro uspijevati
2) ( fole seg vel) ce , ( ), * osjeati se
d o b r o , biti zadovoljan (na nekom mjestu), uivati
Han trives ikke i Oslo He ce y Qcny *
Ne svida mu se u Oslu
Han trives ikke i jobben
* Nije zadovoljan na poslu
triviell -elt. -e A , , * otrcan, plitak, trivijalan banalan
tro' -en = tru -a
1) * vjera
den kristne tro k kranska

tro

vjera
vre sterk i troen y * biti jak u
vjeri
avsverge sin tro ce ir o d r e d
se svoje vjere
*Tro kan flytte fjell Bepa *
Vjera i brda premjeta
* handle i god tro
je , , ir uraditi neto iz uvjerenja da je dobro, uraditi neto u dobroj vjeri,
uraditi neto dobronamjerno
ha tro p framtida y k vjerovad u budunost
* Enhver er salig i sin tro je y
* Svatko je sretan u svojoj vjeri
2) (overbevisning) , ,
* uvjerenje, miljenje, shvaanje
Det er en utbredt tro at... je
... * Ope je misljenje da ..
La ham bli i den tro at ... ra
... * Pusti ga neka vjeruje da ...
3) (tiltro)
povjerenje
Jeg har ingen tro p ham
ir U njega uope nemam povjerenja
tro 2 -dde V = tru
1) (anta) || 1\ ir mislid || pomislid
Jeg tror det blir regn i morgen
kr Mislim da e sutra bid kie
Du skal vite. ikke tro je ,
* Zaludu je vjerovati, treba biti
siguran
Det er bare noe du tror
* Ti to samo tako misli
Det hadde jeg ikke trodd om deg He
kr Ne bih to nikad pomislio o
tebi
2) (ha tiltro til) || ir vjero
vati II povjerovati
En skal ikke tro alt en horer He y
ce ir Ne treba vjerovati u sve to se
uje
Jeg trodde ikke mine egne oyne
ir Nisam vjerovao vlasdtim
oima
tro p det gode i mennesket y y
* vjerovad u dobro u ovjeku
Tro det den som vil! y
(ja )! * N e k a u to povjeruje tkrriroe (ja
neu)!
De trodde henne p hennes ord cy joj
* Povjerovali su joj na rije
3) (rei.) * vjerovati
tro p Gud y Bora kr vjerovati u Boga
4) (uttrykk for
tvil)
(Skal/mon) tro. om det blir regn? ,
? - to misli, hoc li bid kie?
tro 3 A
1) (trofast)
en tro tjener k sluga
for lang og tro tjeneste *
za dugu i odanu slubu

trofast

605

vre tro mot sin ektefelle

biti vjeran svome branom drugu
tradisjonen tro * tradiciji vjeran
2) (nyaktig lik) en tro kopi
prava kopija
Han er en tro kopi av sin far je
* On je pljunuti otac
trofast -e A , , * vjeran, odan,
privren
Han er meget trofast je * On
je vrlo privren

Den hunden var svrt trofast mot sin herre Taj je

* Taj je
pas bio posve odan svome gospodaru
trofasthet -en , , *
vjernost, odanost, privrenost
trof -et, pl. -er * trofej
trolig -e A , -k vjerojatan, mogu
Det er Ute trolig at ... je ...
* Malo je vjerojatno da ...
Dette blir trolig siste gang at ... To je
... - To je vjerojatno posljednji
put da ...
troll -et, pl. 1) ( ) *
trol (mitsko bie iz norvekog predanja)
*Det kan g troll i ord He o ,
. je * Ne
priaj zlu, da ne doe. to je reeno moe se
ostvariti
2) (om person) * vrag
Hun er et troll je * O n a je pravi
vrag
trolldom -men , * arolija, aranje
trollet -e A , , * zao, opak, los
trollkjerring -en/-a * vjetica
trollungle -en (fig.) * vraje dijete, zloesto dijete
trollmann -en , , * arobnjak, vraar, vjetac
trolsk -e A , + aroban, tajnovit
tromm|e' -enf-a , * bubanj
d sl p tromme || * bubnjati
II zabubnjati
* sl p stortromma *
udarati ne velika zvona
2
tromm|e -etf-a V || kr bubnjati
II zabubnjati
* tromme sammen noen gjester __, ( ) * skuplja ti
drutvance, skupffi goste (nabrzinu)
trommehinnje -enf-a (anat.) , *
bubnji, bubna o p n a
trommeslager -en, pl. -e * bubnjar
trompet -en -k truba
trommel -en. pl. tromler , ,
* tobolac, cilindar, tuljak
tronarving -en (.), (.) * prijestolonasljednik (m.), prijestolonasljednica (f.)
tron|e -en , , >
prijestol, prijestolje, tron
tropene pl. * tropi

trost

tropehjelm -en * tropski ljem

tropesykdommer pl. * tropske bo
lesti
tropisk -e A * tropski
tropp -en
1) (mil.) () * vod (vojnika)
2) tropper * trupe
3) (speidertropp) , *
izviaki od red, izvidnica
troppestyrker pl. k trupe
tropp|e -etf-a V
troppe opp ce, * pojaviti
se, iskrsnuti
trosbekjennels|e -en k vjeroispovijest
trosfrihet -en ,
vjerska sloboda, sloboda vjere
troskap -en * vjernost
troskyldig -e A , , , * naivan, bezazlen, prostoduan, lakovjeran
troskyldighet -en , , HOT, * naivnost, nevinost, prostodunost, lakovjeraost
tross -en
1) , , , kr prkos,
prkoenje, inat, neposluh
2) p tross av (), ()
u n a t o (neemu), usprkos (neemu)
Han gjorde det p tross av forbudet j e TO
* Uinio je to usprkos zabrani
1

Hun gjennomfrte forestillingen til tross for at hun

var syk je y je
* Nastupila je u predstavi iako je bila
bolesna
2
tross PREP (), () *
unato (neemu), usprkos (neemu)
Han var ganske kjekk, tross feberen Ocehao ce
je *
Osjeao se prilino d o b r o iako je imao temperaturu
trossamfunn -et. pl. -
vjerska
zajednica
tross|e' -a ,
, * debelo ue, debeo konop za vezivanje broda, elo
tross|e 2 -etf-a V () * prkositi
(neemu)
trosse alle vanskeligheter prkositi svim tekoama
__trosse skjebnen :1-prkositisudbini
trosse noens anbefaling , Hr prkositi
nedjoj zapovijedi, ne izvriti neiju naredbu
trossig -e A , prkosan, svojeglav
trost -en (zool.)
1) (mltrost) (Turdus philomelus) (),
* drozd (pijevac), drozd cikelj
2) (grtrost) (Turdus pilaris) *
drozd bravenjak
3) (svarttrost) (Turdus menda) k crni
kos

troverdig

606

troverdig -e A
1) (om mennesker) , * pouzdan, povjerljiv
2) (om papirer) , * uvjerljiv, vjerodostojan
1
1
tru -fl-^tro
2
2
tru -dde V - tro
tru|e -etj-a V || () -k prijetiti II zaprijetiti (nekome)
Han truet med g til rettssak je
* Zaprijetio je da ce podnije
ti tubu sudu
Bten truet med g rundt ce * Brod se zamalo prevrnuo
Huset truet med styrte sammen ce
* Kua se skoro sruila
Han folle seg truet ce * Osjeao
se ugroen(im)
Landet trues av okonomisk sammenbrudd
* Zemlji prijeti privredni
slom
truende A , -k prijetei, koji pri
jeti
truende skyer * prijetei oblaci
truger pl. * krplje
trumf -en (i kortspill) * adut
trumfle -etj-a V
1) , pobiti
kartu, baciti j a k u kartu
2) trumfe igjennom * silom
ostvariti
Han trumfet igjennom sitt syn je
* Silom je nametnuo svoje
miljenje
rrusje -enj-a () (.), ir (enske) gaice (pl.), kilote
trussel -en, pl. trusler k prijetnja, gronja
tomme trusler kr prazne prijetnje
en trussel mot naturen k prijetnja
prirodi
gjore alvor av en trussel kr
ostvaritit prijetnju
trutn|e -etj-a
V || / * ||
nabreknuti/nabred
trutt ADV
De arbeidet jevnt og trutt cy
kr Radili su strpljivo i vrijedno
trygd -enj-a kr osiguranje
trygd|e -etj-a V || * osigurarvatrihosigurati

trygdebolig -en * stan koji dodjeljuje zavod za socijalnu pomo

trygdekass|e -enj-a * socijalno osiguranje
trygdekontor -et, pl. -j-er * ured socijalnog osiguranja
trygdeordning -enj-a
* vrsta socijalnog osiguranja
rrygg trygt, -e A
1) (sikker) , * siguran
fole seg trygg ce * osjeati se
sigurnim

trykkefrihet

2) (rolig) , , , ,
ir siguran. uvjeren, miran, bezbrian,
smiren
Du kan vre trygg * Budi bez
brige
trygg|e -etj-a V || * osiguravati II osigurati
trygge sin alderdom ce *
osigurati se za strost
trygghet -en , kr sigurnost
fole trygghet * osjeati si
gurnost
trygl|e -etj-a V ( ) *
preklinjati (nekoga za neto)
trygt AD * sigurno
trykk -et, pl. 1) * pritisak, tlak
hyt (blod) trykk () * visoki
(krvni) tlak
arbeide tmder hytrykk *
raditi p u n o m p a r o m
mle trykket i bilringene y ry () * mjeriti pritisak u gumama
(automobila)
fle trykket * osjeati pritisak
legge trykk p || ,
II k istad || istaknuti, naglaavati || naglasiti
sette under trykk kr staviti
pod pritisak
ve trykk p noen
* izvriti pritisak na nekoga
under trykk * pod pritiskom
2) (boktrykk) * tisak, stampa
liten trykk
sitno
tiskana/tampana slova
Boka er i trykken je y k Knjiga
je u tisku/tampi
3) (betoning) , * naglasak, akcent
legge trykk p frste stavelse
* staviti naglasak na prvi slog
4) srtrykk , k separat,
poseban otisak
tryk|ke -te V
- 1) (presse) , || , || , || *
pritiskivati, pritiskati || pritisnuti, stiskati || stisnuti,
stezati || stegnuti
^^^^2^^15nuti na dugme
Han trykte henne inntil seg jy je ce
* Privio ju je uza se
trykke noen i hnden /
* stisnuti/stegnuti nekome ruku
*Den vet hvor skoen trykker som har den p Ko
ra * Tko dpelu nosi
zna i gdje ga ulja
2) (bker) || * tampati
II odtampati, tiskati || otisnuti
trykke bker * tiskati/tampati knjige
trykkefrihet -en * sloboda tiska,

trykkeri

607

sloboda stampe
trykkeri -et Hr tiskara, tamparija
trykkende A Hr koji pritie
Det var trykkende varmt j e . je
/ Hr Bilo je sprno. Bila je zapara/
omorina
trykket A * potiten
trykket stemning , Hr potitenost, neugodna atmosfera
trykkfeil -en Hr tiskarska/tamparska greka
trykking -- Hr tiskanje, tampanje
trykkluft -en , Hr zrak pod pritiskom, komprimirani
zrak
trykknapp -en
1 ) H r taster
. . .
2) (p klr) , Hr dugme
na pritisak, druker
trykksak -en Hr tiskanica
tryll|e -etf-a V ,
(I , || Hr
izvoditi madioniarske trikove, arati || zaarati,
opinjavati || opiniti
Hun tryllet fram mat p kort tid je Hr Zaas je pripremila
hranu kao arohjom
tryllekunstner -en, pl. -e , ,
Hr maionicar, arobnjak, iluzionist
trylleslag -et , Hr arobni dodir, aranje
som ved et trylleslag Hr kao na dodir arobnog tapia
tryllestav -en Hr arobni tapi
tryn|e -et, pl. -er
1) (zool.) , Hr gubica, njuka
2) (fig., fam.) Hr lice
Han fikk en midt i trynet je rio Hr
Dobio je po gubici
Jeg liker ikke trynet p ham He ce
Hr Ne svia mi se njegova faca/njuka
trl -en Hr ulj
trbbel -el , , , Hr briga, tekoa, problem, nevolja
Jeg har trbbel med ... ca ... Hr
Imam problema s(a) ...
trnder -en, pl. -e Hr stanovnik Trndelaga
trst -en Hr utjeha
__JJan^ktetrst^alkoholen-^a^cHo^^yr^xy y
Hr Traio je utjehu u alkoholu
Det er en mager trst / j e j o Hr
Slaba/jadna je to utjeha
trstfe -etf-a || Hr tjeiti || utjeiti
Jeg forskte trste henne s godt jeg kunne je
Hr Pokuao sam je utjeiti kako sam najbolje znao i umio
trstesls -t, -e A
1) Hr neutjean
2) (trist) Hr oajan .
et trsteslst vr Hr oajno vrijeme
trrn|e -etf-a V || , || Hr || umoriti,

trkke
II z a m o r i t i

De er trtnet av det arbeidet je

Hr Dosta im je tog posla
Materialet har trtnet ce Hr
Materijal se zamorio
trtt -e -* trett
trtte trette
try|e -enf-a
1) (undertrye) Hr potkoulja
* bli varm i trya ce, ce *
iihodati se, priuiti se
2) (jakke) Hr pletena j a k n a
t r -ddeftro ^ || / Hr gaziti
II pogaziti/nagaziti
Tr forsiktig, her er glatt! , j e
! Hr Hodaj paljivo, tu je sklizavo/sklisko!
tr p gasspedalen () rac Hr pritisnuti (na) gas
tr vannet Hr gaziti vodu
Tr ikke p gresset! H e ! Hr N e gazi
travu!
t r -tt, -e A
1) (harsk) , (o //
) Hr uegnut, uegao (o maslacu/masti/ulju)
2) (langsom) , H r spor, polagan
. Det gr trtt cnopo Hr Ide sporo
Dra gr trtt ce Hr Vrata se teko otvaraju i zatvaraju
trd -en
1) , Hr konac, nit
Han var uten en trd p kroppen je r o . Hr Bio je gol
golcat. Nije imao krpicu na sebi
*Det er knute p trden ce . 3a cy ce Hr Zapetljao se neto. Zakaili su se
*Hun er lett p trden H>y j e Hr Nju
je lako upecati
*Livet hans henger i en trd o
/ Hr Zivot mu visi o koncu/niti
* Dette er helt i trd med det jeg mener T o je
y ca Hr To je posve u
skladu s mojini miljenjem
* ta opp trden j e , ce ,
Hr nastaviti gdje je prekinuto, nadovezati se na
neto, pronaci izgubljenu nit
* miste trden ,
Hr izgubiti nit, izgubiti kontakt
*Han trekker i trdene Hr O n
vucVsve^konce^rr-z:
..... .
* samle alle trder i n hnd y
Hr drati sve konce u rukama
*Den ideen gr som en rod trd gjennom stykket Ta
ce
Hr Ta se misao provlai kroz d r a m u kao crvena nit
2) (metalltrd) Hr ica
* sl p trden , Hr nazvati nekoga telefonom,
telefonirati nekome
trdsneUje -enf-a , , () Hr
kalem, pula, navitak (konca)
trkk|e -etf-a V Hr gaziti
trkke ned , Hr ugaziti, izgaziti
3

trkle

608

trkke p stedet ( ) *
tapkati (nogama na mjestu)
* trkke noen p trne ,

stati nekome na
kurje oko, stati nekome na ulj
* trkke i salaten ce ^ , - ponijeti se kao
slon u staklarskoj radnji, napraviti kiks
* trkke p noens folelser n o
* gaziti po neijem osjeanju
trkl|e -etl-a V || , ||
~k proiti || proivati
tsar -en () -k (ruski) car
tsjekker -en, pl. -e (.), (.) * eh (m.),
ehinja (f.)
tsjekkisk -e A * eki
Tsjekkoslovakia (geogr.) * ehoslovaka
tuba -en (mus.) * tuba
rub|e -en k tuba
en tube majones * tuba majoneze
en tube tannpasta * tuba paste
za zube
tuberkidinprv|e -enj-a
() * tuberkulinsko testiranje (proba)
ruberkulos|e -en (med.) , , cymima
* tuberkuloza, TBC, suica
fuberkuloseunderskels|e -en k
fluorografiranje
tu|e -a
1) (forhyning) , , , , ispupenje, neravnina,
povienje, uzviica, humak
*En liten tue kan velle et stort lass
. * Mala iskra upali velik
plamen. Male stvari mogu uzrokovati velike po
sljedice
2) (maur-) * mravinjak
tufs -en , * budala, luda
1) For en lufs! ! ! *
Kakva budala! Kakav glupan!
2) (ubetydelig person) ,
kr beznaajna osoba, bedak
3) (hr-) , k pramen, uperak
4) (gress-) () * uperak (trave)
tukl|e -etj-a V
tukle med n o (), ca
(), no (^^11/-
ce ca * prkati po (neem), petljati s
(neim), eprkati po (neem), baktati/muiti se s
neim
tukt|e -etl-a V
Den Gud elsker, tukler han K o r a ,
- Koga Bog voli, njega i kori
Han tuktet sin sonn j e * U k o rio je svog sina
tulipan -en (oor.J, k tulipan
mil -et , * glupost, budalatina
Slutt med det lullet! ca ! *
Prestani s glupostima!
1
tullle -a , djevojica, curica

tunge
2

tull|e -etj-a V
1) (tullprate) , kr priati gluposti, priati kojetarije
2) (miste veien) || ce * || izgubiti se
Han tullet seg bort i byen ce y k
Izgubio se u gradu
3) (rulle sammen) || * smotavati I) smotati
tulling -en , ,
budala, luda,
ludak
Han er en tulling je / * On je
luak/aav
tullprat -en (.), (.) *
gluposti (pl.), kojetarije (pl.)
tuml|e -etj-a V
1) (snuble) || , *
posrtati II posrnuti, teturati
2) tumle seg () ce k (igra) prevrtati
se
et sted hvor barn kan tumle seg fritt ce
* mjesto
gdje se djeca mogu slobodno kretati i igrati
3) tumle med ce , * baviti se neime, raditi na neemu
tumle med tanken ce ,
* baviti se milju, smiljati
tummel -en , kr mete, zbrka
turmnelumsk -e A , , kr smulen, smeten. izbaen iz koncepta
tumult -en
1) , , * zbrka, strka, komeanje
2) tumulter (pl.) (pol.) , * nemiri,
neredi
h m -et, pl. 1) k seosko dvorite
2) (samling hus) * seosko gospodarstvo, seosko imanje
tung
-e A * teak
tung luft / * zaguljiv/
teak zrak
en tung plikt * teka dunost
et tungt sinn / * teka ud/narav
en tung skjebne teka sudbina
et tungt slag teak udarac
tunge tanker / k mrane/
teke misli
vre tung i hodet / k biti
mamuran

Det faller meg tungt for brystet

/.
Teko mi je pri
dui/srcu. Teko mi to pada
Ta det ikke s tungt! He !
Ne uzimaj to tako k srcu!
tung olje (tekn.) (o ) (o
viskozitetu) teko ulje
tung mat k teka hrana
en tung bakke * teak uspon
puste tungt * teko disati
* vre tung p labben / *
imati teku ruku/apu
tung|e -enj-a
1) * jezik

tunghrt

609

en belagt tunge / * bijel/obloen jezik

Onde tunger sier -k Zli jezici kau
*Han fikk tungen p gli ce * Raspriao
se
* lope med tungen ut av halsen ca * trati s isplaenim jezikom
rekke tunge til noen -k
isplaziti jezik nekome
* holde tungen rett i munnen ce,
k koncentrirati se, ne gubiti glavu
*Jeg har det p tungen Ha je *
Na vrhu jezika mi je
*Det var tungen p vektsklen To je OHO
je * To je bilo ono sto je prevagnulo
* holde tann for tunge ,
* drati jezik za zubima, utjeti
Man kunne hore mange fremmede tunger
ce * Moglo se uti
mnogo stranih jezika
tale i tunger (rei.) je -* govoriti nerazumljivim jezicima
2) (land-) rt
tunghrt -e A , * nagluh, prigluh
tungnem -/, -me A / * koji
teko/sporo shvaa
tungpusten -f, -tne A , k zadihan, kratka daha
tungvint' -e ADJ
1) (om mennesker) , , * nespretan, neokretan, nevjet
2) (mbler od.) , * nepraktian, neprikladan
tungvint 2 ADV , , k nespretno, nezgodno, teko
tunnel -en * tunel
tunnelban|e -en , * me
tro, podzerana eljeznica
tur -en
1) (omgang) , * red, p u t
/ dag er det din tur til vaske opp je
* Danas je na tebe
red da opere posue
/ sin tur vil han gjore det ferdig Biera
, K a d doe na njega
red, on e to zavriti
*i tur og orden no * po redu
st for tur * bid na redu
2) (reise) , , * izlet, etnja,
-putovanje

Hun pleier g en tur hver kveld

* O n a obino svake veeri
ide u etnju
Vi gr p tur i skogen hver sndag
* Svake nedjelje idemo
na izlet u umu
Vi skal en tur p hytta y
-k Idemo u svoju vikendicu
Jeg tar en tur til Jugoslavia hvert r
y * Svakog ljeta putujem
u Jugoslaviju
tur-retur A , - * tamo i natrag, tur-retur

tust

tur-retur billett * povratna karta

turje -et/-a/-te V
1) (drikke) || * lokati || polokati
2) (feste) , , ir pijanevati, baniti, lumpati
3) ture fram (fig.) ]| *
gurati I) progurati svoje
turism|e -en k turizam
turist -en * turist
turn -en * gimnastika, tjelovjeba
turne -etl-a ce , * baviti se gimnastikom, gimnasticirad
turn -en , k turaeja, kruno putovanje
Teateret reiser p turn rundt i landet
je no * Kazalite je na turaeji
po zemlji
turner -en, pl. -e * gimnastiar
turnips -en (bot.) , () k repica,
(stona) repa
turnsko -en () (.) k (gimnastike) patike (pl.)
turoperatr -en , * organizator putovanje, turoperator
NSB er turoperator je y /

-
*
Putovanje je
u
aranmanu/organizaciji NSB-a
turteldu|e -enf-a (zool.) * grlica
..
* leve som to turtelduer c * ivjed kao golub s golubicom
tusen TALL * tisua, hiljada
tusen og en natt tisuu i
jedna n o
*Jeg har tusen ting tenke p
* M o r a m misliti na sto stvari
* Tusen takk! ! * H vaia lijepa!
*f de tusen hjem y , y ,
u svakoj kui, u svakom domu,
irom zemlje
tusenlapp -en (//
.), ir novanica od tisuu
(kruna/maraka/dinara i sl.), hiljadarka
tusenbein -et, pl. - (zool.) * stonoga
tusenfryd -en (bot.) (Bellis perennis) , * tratinica, bijela rada
tusenvis AD V k na tisue, tisuama
tusenkunstner -en, pl. -e k sveznalica
tusj -en () * (tinta) tu
tusl|e -etl-a V , ce * vrljati,
vrzmati-se-
7 7 -
:
tusle rundt i huset ce no * vrzmati
se p o k u d
/ dag har jeg tuslet rundt i byen
no * D a n a s sam vrljao po gradu
tuslet -e A , , , ,
slab, nikakav, klonuo, onemoao, slabunjav
Etter sykdommen s han tuslete ut
je * N a k o n bolesti izgledao
je vrlo slabo
tusmrk|e -et , * sumrak, suton
tusseladd -en , * ovjeuljak, kepec
tust -en

tut

610

1) (hr-) , * pramen, uperak

2) (gress-) * uperak trave
1
tut -en (p kanne) , , (/
) * kljun, pisak, ispust (ajnika/vra)
2
tut -en (tuting) , * tuljenje,
trubljenje
tut|e -etj-a V || ir trubiti || zatrubiti
Bilen tutet p meg je ir Auto mi
je trubio
2) II , ir tuliti || zatuliti,
zavijati
tute noen rene fulle *
probiti nekome ui
3) (grte) ir cmizdriti
TV [teve] -en ir televizija
TV-apparat -et, pl. -J-er ir televizor
TV-kann|e -enf-a , ., -
( ) ir termos, termosica, termos-boca (za
kavu)
tvang -en , ir prisila, prisiljavanje
tvangsarbeid -et * prisilan rad
tvangsauksjon -en , * prinudna draba, prisilna licitacija
tvangsdiriger|e -te ir prisilno
upravljati
tvangsforestillinger pl. , , * opsesija, fiksna ideja, opsjednutost
tvangsinndrive -dre(i)v, -drevet () * prisilno skupljati (njavac)
tvangsinnlegging -enf-a , * prinudni smjetaj u bolnicu, prinudna hospitalizacija
tvangstray|e -enf-a * luaka
koulja
tverke S
p tverke , ir naopako, naopake
Alt er gtt p tverke for meg i dag je
* Sve mi je danas ilo naopako
tverr tvert, -e A (gretten) , ,
mrzovoljan, mrk, namrten
tverrbjelk|e -en * poprena greda
tverrgatje -enf-a ir poprena ulica
tverrpolitisk -e A
tverrpolitisk samarbeid
* medupartijska suradnja
jyers^/4D V * poprijeko
g tvers over gaten *
poprijeko prelaziti ulicu
p kryss og tvers , * uzdu i
poprijeko,
tvers igjennom - * skroz-naskroz "tvers over * tono nasuprot
tversoverslyf|e -enf-a . - * leptirmalna
tvert ADV
bryte over tvert /
* potpuno raskinuti/prekinuti
tvert om , * o b r n u t o , obratno
tvert imot
1) , * naprotiv, nasuprot

tvilsom

Er du sint? - Nei, tvert imot ? - He,

* Jesi li ljut? - Ne, naprotiv
2) , () * nasuprot, unato, usprkos (neemu)
tvert imot alle forventninger * nasuprot svim oekivanjima
tvetydig -e A * dvosmislen
Han gav et tvetydig svar je ir D a o je dvosmislen odgovor
tvetydighet '-en ir dvosmislenost
tvil -en , , * sumnja,
dvojba, nedoumica, dvoumljenje
Vi er i tvil om hva vi skal gjre He
. *
Ne z n a m o to emo uiniti. U dvojbi smo to cemo
raditi
Det er hevet over enhver tvil T o je
ir To je van/izvan svake sumnje
dra noe i tvil y ,
y ir posumnjati u neto, dovesti
neto u sumnju
Du m ikke dra hennes motiver i tvil He
y . He
* Ne smijes sumnjati u njezine p o b u d e . Ne smije dovoditi u sumnju njezine
pobude
Det rder tvil om ... ... * stoji sumnja da ...
skape tvil om noe || y
Ar stvarati || stvoriti sumnju u neto
Han ble grepet av tvil je . ra je > * Poeo je sumnjati. Zahvatila
ga je sumnja
under tvil , ir pod sumnjom, sumnjajud
uten tvil ir bez dvojbe, bez sumnje
tvil|e -te V || , , . ir sumnjad || posmnnjati, dvojiti, dvoumiti, kolebati se
tvile p noe y -Ar sumnjati u'neto
Jeg tviler p at han kommer
* Sunmjam da e doi
Jeg tviler ikke p at det er slik
je * Uope ne sumnjam da je to tako
tvilende A ir sumnjiav, dvojben
stille seg tvilende til noe
, * biti sumnjiav prema
neemu, sumnjad u neto
Jeg stiller meg ^^^^^^^
. Ar Su
mnjam u to to govori. Sumnjam u tvoje rijei
tvilling -en (.), (.) * blizanac (m.), blizanka (f.)
eneggede tvillinger * jednojajani blizanci
tvilsom -t, -me A ir sumnjiv
en tvilsom sak nocao ir sumnjiv posao
et tvilsomt tilfelle ir sumnjiv sluaj
Det var en tvilsom fornyelse je
* Bilo je to sumnjivo zadovoljstvo
Det er en tvilsom person To je *
To je sumnjiva osoba
Han driver tvilsomme forretninger ce cy-

tvilsomt

611

* On se bavi sumnjivim poslovima

tvilsomt AD V * nesigurao
Det er tvilsomt om han kommer
* Nije sigurno da e doi
tvils tilfell I e -et, pl. -er
i tvilstilfelle y , je * u sluaju sumnje, ako je nejasan sluaj
1
tvinge -en (redskap) ( ) *
stegaa (stolarska sprava)
- '
tvinge* tvang, tvunget V , ||
, || , II , () || * siliti, prisiljavati || prisliti, primoravati
II primorati, prinudivati || prinuditi, (silom) nametati II nametnuti
Ingen vil tvinge deg ~
Nitko te nee prisiliti
Han tvang maten i seg je y
* Silom je trpao hranu u sebe
tvinge noe igjennom * namet
nuti svoje
Jeg tvang ham til ... ra ... -Ar
Primorao sam ga da ...
Hun ble tvunget til gjore det je
~k Bila je prisiljena to uiniti
Han tvang seg igjennom ce . je -A: Progurao se silom. Proao je
nasilu
tvingende A
Hun hadde sine tvingende grunner je
Ar Imala je svoje j a k e razloge
Det er tvingende nodvendig To je
* To je prijeko potrebno
tvinn|e -etj-a V || , / || * ovijati || oviti,
isprepletati/ispreplitati || ispreplesti
Hun tvinnet de to trdene sammen je
-Ar Ispreplela je te dvije niti
tvinne tommeltotter * okretati palevima
* tvinne noen rundt lillefingeren
Ar oviti nekoga oko raalog prsta
1
tvist -en (uenighet) , , Ar spor,
sukob, neslaganje
avgjre en tvist , y cnopy
Ar rijeiti spor, presuditi u sporu
grensetvist cnop -Ar granini spor
lnnstvist cnop_OKQ, AV spor o k o plaa, spor o k o osobnih dohodaka
tvist 2 -en (pussegarn) , -Ar otpaci p a m u k a , k u d n a
tvisteml -et, pl. - -Ar gradanska
parnica
tvungen
-ne A
1) (obligatorisk) , Ar prisilan,
prinudan
tvungen verneplikt -Ar
obvezrja/obavezna vojna sluba
2) (hemmet) , -Ar usiljen, neprirodan
Han oppforer seg tvungent ce -Ar

tydeligvis
Ponaa se usiljeno
3) tvungen voldgift (jur.)
cy ce
, , * arbitrana odluka za koju su
se stranke unaprijed obavzale da ce je prihvatiti,
presuda u arbitranom sporu, arbitrana presuda
tweed [tvid] -en () Ar tvid (tekstil)
tweed-jakke -Ar sako od tvida
ty -dde V , ,
ce || /
traiti zatitu, traiti pomo, obraati se
II obratiti se nekome za zatitu/porao
ty til noen -Ar
traiti utoite kod nekoga
ty til noe ||
(/ .) Ar pribjegavati || pribjei
neemu (alkoholu/ubojstvu i sl.)
Et skur hvor folk kan ty inn nr det regner ce
Ar Nadstrenica pod koju se ljudi mogu skloniti od
kie

tyd|e -etl-a V
1) II , || * tumaiti || protumaiti, odgonetati ||
odgonetnuti
tyde en kode Ar tumaiti kod
Han kan tyde drmmer
- On moe protumaiti snove
Skriften hans er vanskelig tyde
je Ar Njegov je rukopis teko itljiv
2) (vitne om) || -Ar ukazivati
II ukazati na, pokazivati || pokazati na, upuivati
II uputiti na
Alt tyder p at prisene vil stige sterkt i r ogs

Ar Sve upuuje na to da ce cijene i ove
godine j a k o porasti
Det er ingenting som tyder p at ...
/ ... * Nita ne ukazuje/
upuuje na to da ...
tydelig -e A , * jasan, oit
Det var tydelige spor i snen etter innbruddstyven
je y -Ar
Provalnik je ostavio jasne tragove u snijegu
Det var tydelig at noe hadde skjedd je ce -Ar Bilo je oito da se
neto dogodilo
*klartog tydelig -Ar glasno i j a s n o
Han uttrykte~se^~klTrdg^ydeligrH3Tia3H0-cc-jacHO
* Izrazio se jasno i nedvosmisleno
et tydelig vink -Ar jasan mig
med tydelig lettelse ca *
s oitim olakanjem
Det taler sitt tydelige sprk To
Ar To govori samo za sebe
tydelighet -en , , ,
* jasnoa, razgovjetnost, bistrina, oitost
Det er bevist med all nskelig tydelighet
je ca CBOM * Dokazano je
sa svom potrebnom jasnoom
tydeligvis ADV , , *

tyfus

612

Tyskland

3) (mots. tett) * rijedak

en tynn suppe cyna * rijetka juha
tynn luft * razrijeen zrak
en tynn drink -Ar razblaeno pie
et tynt befolket omrde -Ar
rijetko naseljen kraj
en tynn besvarelse () k slaba
(pismena) zadaa/radnja
Han er litt tynn i hret je * On
je malo clav
4) be tynt kr usrdno moliti
tynnkledd -kledt, -e A / , / kr lagano/slabo odjeven, lagano/slabo
obuen
tykk tykt, -e = tjukk A
tynnslitt -e A , , * izlizan,
1) , , * debeo, gojazan,
istroen, stanjen
ugojen
tynnslitte nerver k istroeni
en tykk mann * debeo ovjek
ivd
et tykt lag med stav kr debeo
tynntarm -en (anat.) kr tanko crijevo
sloj praine
tyntflytende A , * idak, rijedak
typ|e -en
2) (tett) * gust
tykk tke * gusta magla
1) (slag) * vrsta
Det var tykt av folk der je
alle typer skip * sve vrste bro -k Bila je tamo gomila ljudi
dova
*De holdt sammen i tykt og tynt cy 2) (om personer) * tip
y * Bili su nerazdvojni i
Hun er ikke min type - Ona
u dobru i u zlu
nije moj tip
*Blod er tykkere enn vann ~k Krv
en skummel type / kr opasan/
nije voda
mraan tip
*Hun smrer tykt p * Ona pretjeHan er en kjekk type je * On
ruje
je zgodan m o m a k
rykkels|e -en
Han er typen p en streber je 1) * debljina
pa -Ar On je olienje trebera
2) (tetthet) * gustoa
3) (typografisk) * slovo
tykkfallen -/, -falne A * debeljast
typisk -e A * tipian
tykkhudet -e A * debelokoac
Er det ikke typisk? ? * Zar
tykklegg -en (anat.) * list noge
to nije tipino?
tykn|e -etj-a V (ce) || (ce) *
typografisk -e A , * tipozgusnjavati (se) || zgusnuti (se)
grafski, tiskarski, tamparski
tyktflytende A
gust
tyr -en (zool.) * bik
tylft -enj-a -k tuce
* ta tyren ved hornene ce
tyngd|e -enj-a kr teina
kr odvaiti se na opasan pothvat
tyngdekraft -enj-a , -k sila
tyrann -en , , ,
teie, gravitacija
* silnik, tiranin, tladtelj, ugnjeta
tyngdepunkt -et, pl. - kr teite
tyranniserte -te V , , ,
tyng|e -etj-a V || , * tiranizirati, tladti, kinjid, ugnjeta || kc optereivati || opvati
teretiti, preopteredvati || preopteretiti
tyrefektning -enj-a ca , *
Hun
ertynget-av -sine-problemer-OmepeheHZ- j e _
borba s bikovima, korida. -Ar Optereena je svojim protyri -en () * (borova) smola
blemima
tyrker -en, pl. -e (.), ( . ) ,
Alderen tynger ham ikke ra (.) Turcin (m.), Turkinja (f.), Turci (pl.)
je * Starost ga ne optereuje
Tyrkia (geogr.) Hr Turska
Landet er tynget av gjeld je
tyrkisk -e A * turski
* Zemlja je optereena dugovima
tysk -e A * njemaki
tynn tynt, -e A
Han er tysk je * On je Nijemac
1) -Ar tanak
tysker -en, pl. -e (.), (.) Nijemac
en tynn trd kr tanak konac
(m.), Njemica (f.)
et tynt stoff Ar tanak materijal
Tyskland (geogr.) * Njemaka
tynne klr * lagana odjea
Vest-Tyskland , tynne strmper kr tanke arape
* Z a p a d n a Njemaka, Sayezna
2) (om personer) , , * mrav,
Republika Njemaka
tanak, vitak
st-Tyskland ,
od to, odgledno, ocevidno
Han forstr tydeligvis ingenting je
* O d t o je da nita ne razumije
tyfus -en (med.)
tifus
tyg|ge -de || * vakati || savakati
Han tygger alltid tyggegummi * On uvijek vae vakau gumu
*Jeg m tygge p det
* M o r a m promisliti prije
nego to odgovorim
tyggegummi -en . , - guma za vakanje, zvaka, vakaa
guma

tyst

613

* Istona Njeraaka, Demokratska Republika Njemaka

tyst -e A , , * tih, miran, neujan
vre tyst * utjeti
bli tyst * uutjeti
tyt|e -teftot-, tytt V (), ()
* viriti (iz), (polako) istjecati
Det tot papirer ut av alle sku/Jer
cy * Iz svih ladica virili su papiri
Vannet tot ut av kjelleren je
* Voda je procurila iz p o d r u m a
Tannkremen tot ut av tuben je * Zubna pasta je izlazila iz tube
tyttebr -et, pl. - (bot.) (Vaccinium vitisidaea) * brusnica
tyv -en = tjuv , * kradljivac, tat,
lopov
tyve = tjue TALL * dvadeset
tyvegods -et * ukradena roba
tyvende TALL * dvadeseti
tyvepakning -en / 20 *
kutija/paklica od 20 cigareta
tyveri -et = tjuveri * krada
tr|e -te V || , || , || , || , II * izjedati || izjesti, nagrizati II nagristi, podgrizati || podgristi, izgrizati ||
izgristi, slabiti || oslabiti
tre p ens krefter *
nagrizati neije snage
Dette trer p vr konomi To To nagriza nau privredu
to -dde V || , (ce) ||
(ce) * topiti || istopiti, odmrzavati (se)
II odmrznuti (se)
Det tor ce * Snijeg se topi
to opp (fig.) || , II , || * omekavati || omekati, otkravljivati || otkraviti, raskravljivati || raskraviti
tff tft, -e A
1) , kr teak, naporan
en toff jobb ( ) n o c a o * teak (i
opasan) posao
2) (barsk) en toff type / ,
* opasan/straan tip, tip
tofler pl. * papue
tom|me -te V
1) II * prazniti || isprazniti
-tomme-postkassen -- ~-~
* isprazniti potanski sandui
tomme en flaske / *
isprazniti/ispiti bocu
tomme sppel / k izbaciti/
odnijeti smee
2) (helle ut) || * izlijevati || izliti
tommeenbotte * isprazniti kantu
tomme badekaret * isprazniti
kadu
Han tomte i seg i en hel flaske Cacyo je y
* Sasuo-je u sebe cijelu bocu
tmmer -et
1) (stokk) , , -k balvan, tru-

trn

pac, deblo
2) (virke) ,
graevinsko drvo, gradevno drvo
hogge tommer sjei drva
tmmerhogger -en, pl. -e kr drvosjea
tmmermann -en, pl. -menn
1) , * tesar, drvodjelja
2) * ha tmmermenn * biti mamuran
tnn|e -enf-a , * bava
Han kjpte en tonne med sild je
* K u p i o je bavu sleeva
* st som sild i (en) tonne
Ar stajati stisnut kao sardine
u konzervi
* Tomme tnner ramler mest Prazne kante najjae zvee
trk -en * suenje
henge opp til trk ce * objesiti
da se sui
Bonden fikk god trk p hyet ce
* Seljaku se sijeno d o b r o osuilo
* ha tennene p trk * imati
izboene zube
trk|e' -en * sua
trkje -etj-a V
1) (intr.) ce || / ce
* suiti se II osuiti se/posuiti se
Malingen trker fort ce k Boja
se brzo sui
trke inn (ce), (ce), .
ce, * osuiti (se), posuiti (se),~sasuiti se, presuiti
Elva trket inn je -k Rijeka je
presuila
2) (trans.) || / * suiti
II posuiti/osuiti
trke hy * suiti sijeno
trke hret * suiti kosu
trke ty * suiti rublje
.
3) (gni) II k: brisati || obrisati
trke (opp) oppvasken * brisati
posude
torke sto v * brisati prainu
trke vekk/bort , * izbrisati,
obrisati
torke en tre * obrisati suzu
torke av tavlen . k obrisati plou
trke av bordet kr obrisati stol
4) torke seg ce || ceHTbnatr
se II obrisati se
torke seg p hendene k obrisati
ruke
torke seg p beina
obrisati noge
trkl|e -et, pl. trklr * (enski) rubac, m a rama
trn -en
1) (skift) , * deurstvo, smjena
2) (jobb) nocao, * posao, dunost
en strid torn nocao * teak posao
ta den tyngste torn
* obaviti najtei dio posla
Alle tok sin torn som formann cy ce
2

614

trr

* Svi su se izredali na
funkciji predsjednika
3) Nei, ta n trn! ! ! *
ekaj malo! Stani malo!
trr tort, -e A * suh
en trr vin * suho vino
* ha sitt p det tor re * biti na
sigurnom
lope torr (om elv) * presuiti
* vare uten vlt eller tort
* ostati bez jeia i pia
trre -* trke
trre -* tore
trrfisk -en ( ) (. )
* (na vjetru) suena riba (npr. bakalar)
trst -en
1) * ed
do av tor si * umrijeti od edi
2) (higen) , ( ) * enja,
udnja (za neim)
trst -e A * edan
Jeg er trst * edan sam
bli trst || * ednjeti || oednjeti
Jo mer du drikker, jo torstere blir du
, * to vie pije, sve si
edniji
trst|e' -en -* trst
trstje -etl-a V
1) , , * eati, biti
edan, udjeti
Jorden trster etter regn
kr Zemlja udi za kiom
torste ihjel * umrijeti od edi
2) (Jig.) torste etter hevn

eznuti/edati za osvetom
trstedrikk -en -k osvjeavajue
pie
ts -en/-a , , * kurva,
uliarka, prostitutka
tv -et , , * glupost, budalatina, kojetarija
Slutt med det tvet! () ca !
* PFestani(te) s glupostima!
tv|e -etj-a V , * priati gluposti, priati kojetarije
ty -et, pl. -er
1) (stoff) , , * tkanina,
materijal, tof
Hun kjpte ty til skjrt Kymuia je
-k Kupila je tkaninu za suknju
2) (klar) * odjea
ta av seg tyet k skinuti odjeu
vaske ty * oprati rublje
barnety * djeja odjea
ty|e -de V
1) || , || * rastezati || rastegnuti, protezati || protegnuti
Boy og ty! ce - ce! k Protegni
se - savij se!
2) tye seg ce || ce, ce || ce * rastezati || rastegnuti
1

tlmodighet

se, protezati se || protegnuti se

Han tyde seg langt for gjre henne til lags joj je y je kr Iziao
joj je ususret koliko je mogao
tyelig -e A , * rasteljiv, elastian
et tyelig stoff k elastina tka
nina
et tyelig begrep /
* rasterjiv/fleksibilan pojam
en tyelig bestemmelse *
rasteljiva odredba
tyl|e -en , * uzda, dizgina
gi hesten frie tyler *
pustiti konju uzde
gi fantasien frie toyler k dati
mati maha, pustiti mati na volju
* holde noen i stramme toyler
* drati nekoga vrsto na udi
tylesls
-e A * neobuzdan
tys -et , , *
glupost, budalatina, kojetarija
tys|e -etf-a V
1) * priati gluposti
Ikke tys! ce ! He ! * Nemoj se aUti! Ne priaj kojeta!
2) (somle) tyse bort pengene sine * spiskati novac
t -enI-a
1) (anat.) , * prst na
nozi, noni prst
g p trne / * hodati/
ii na prstima
*fra topp til t -k od glave do
pete
tr noen p tame no ,
, (.)
* gaziti nekoga po prstima, stati nekome
na nogu, (fig.) dirnuti nekoga u ivac
vare lett p t * biti lakonog
2) (p strmper, sko) /
kr prednji dio cipele/arape
ha hull p ta * imati
nipa na arapi
tk|e -enf-a * magla
Tken letter ce * Magla se razilazi
tkesyn -et * zamuen pogled
^^^^
zamagljen, mutan
tl|e -te V || , , , || -Ar podnositi || podni
jeti, trpjeti, tolerirati, izdravati || izdrati
tle hardhendt behandling * izdrati grub postupak
Materialet tler ikke sterk varme
* Materijal ne
podnosi visoku temperaturu
Jeg tler ham ikke He ra. He ra
Ne trpim ga. Ne podnosim ga
tlmod -et -* tlmodighet
tlmodig -e A * strpljiv
tlmodighet -en , * strpljcnje,

uatskillelig

615

tpelig

le s trene triller ce * sraijati

StrpljlVOSt
ha en engels tlmodighet
* imati aneosko strljenje
ha tlmodighet med noen ca
, ca * imati strpljenja
s nekim, biti strpljiv s nekim
miste tlmodigheten * izgu
biti 511
Det er slutt p min tlmodighet
je Hr Mome je 11 kraj
tpelig -e A , * glup, budalast
tr -en . Hr .gutljaj, kapljica
ta en tr / * popiti
gutljaj/kapljicu
en tr kaffe * gutljaj kave
tr|e -enf-a Ar suza
ha trer i ynene y * imati
suze u oima
med trer i ynene ca y Hr sa suzama
u ocima
felle trer / , || Hr roniti/pustiti suze, plakati || zaplakati

se do suza

vre rrt til trer -Ar biti ganut

do suza
'
Han har lett for ta til trene Hr
On lako zaplae
Hun fikk trer i ynene cy joj ce
* Oi su joj se napunile suzama
trekanal -en (anat.) Ar suzni kanal
trn -et, pl. - , -Ar toranj
trnet i en hoppbakke Ar
toranj na skakaonici
kontrolltrn -Ar kontrolni toranj
fyrtrn Ar svjetionik
branntrn Ar vatrogasni toranj
stupetrn ( ), Ar skakaonica (na bazenu), toranj za
skakanje
tspiss -en () Hr vrh (nonog) prsta
tteflask|e -enf-a / Hr
boica/flaica za dojenad/bebe
ttesmokk -en Hr d u d a

U
uakseptabel -t, -ble A Hr neprihvatljiv
uaktsom -t, -me A , , Hr
nemaran, nehajan, nepaljiv
uaktsom kjring Hr nepaljiva
vonja
uaktsomt drap Hr ubojstvo iz
nehata
uaktsomhet -en , , Hr nehat,
nemar, nemarnost
grov uaktsomhet Hr gruba
nepanja
uaktuell -elt, -e A Hr neaktualan
'
ualminnelig -e A Hr neobian
uanet -* uant
uanfektet ADV , , Hr
staloeno, neuzbueno; mirno
Han sa det helt uanfektet je Hr Rekao je to bez uzbudenja
uangripelig -e A Hr nepobitan
uanmeldt -e A Ar nenajavljen
uanselig -e A , , Hr neznatan, beznaajan, nevaan
et uanselig kryp , Hr
beznaajan bijednik, jadnik
uansett PREP , (),

, () Hr bez obzira na, usprkos/

u n a t o (neemu), uza sve, i pored (neega)
Jeg kommer uansett hva som skjer
Hr Dolazim bez
obzira na to to e se dogoditi
uanstendig -e A , , Hr nedolian, nepristojan, nemoralan
d oppfre seg uanstendig ce Hr nedolino se ponaati
uanstrengt -e A Hr bez.napora
uansvarlig -e A , Hr neodgovoTan^nesavjestan

;
Det var uansvarlig gjort av ham To je ca Hr To je bilo neodgovorno s njegove strane
uant -e = uanet A Hr neslucen
Det kan f uanede flger T o
Hr To moe dovesti do nesluenih posljedica
uappetfrtelig -e A , ,
Hr gadan, oduran, koji odbija
svojim izgledom
uatskjllelig -e A
'l) , Hr nerazdvojan, nerazdruiv

uavbrutt

616

De er uatskillelige venner cy
ir Oni su nerazdvojni prijatelji
2) (fysisk, om ting) ir nerastavljiv
uavbrutt -e A , * neprekidan,
neprestan
Det regnet uavbrutt hele dagen je Ho * Kia je neprekidno padala
cijeli dan
uavgjort -e A * neodluen, nerijeen
Fotballkampen endte uavgjort je ir Nogometna utakmica je zavrila neodlueno
uavhengig -e A ir nezavisan, neovisan
vre uavhengig av noe
* biti nezavisan od neega, biti neovisan o neemu
uavhengighet -en * nezavisnost, neovisnost
uavkortet -e A ir neskraen
uavlatelig -e /, * neprestano, neprekidno
uavvendelig -e A , ir neizbjean, neminovan
ubarbert -e A * neobrijan
ubarmhjertig -e A , , ir nemilosrdan, nemilostiv, bezduan
ubarmhjertighet -en , *
nemilosrdnost, nemilosrde
ubebodd -e A , ir nenaseljen.
nenastanjen. nenapuen
ubeboelig -e A
,
,
/ * nenastanjiv, neuseljiv, neupotrebljiv/nepodesan za stanovanje
Huset var blitt ubeboelig etter jordskjelvet
je
Poslije
potresa kua je postala neuseljiva
ubebygd -e A ir neizgraden
ubebygde tomter /
ir prazna/neizgradena zemljita
ubedt -e A , * nezvan, nepozvan
en ubedt gjest ir nezvani gost
ubegavet -e A , ir nenadaren, netalentiran
ubegrenset -e A , * neogranien, bezgranian
ubegrensede midler * neograniena sredstva
Jeg stoler ubegrenset p ham / - Bezm-anino/nejzmierjiO-muvjeTujm
ubegripelig -e A , * neshvatljiv, nerazumljiv, nepojmljiv
Det er ubegripelig at slikt kan skje
je ce * Neshvadjivo
je da se tako neto moe dogoditi
Han er ubegripelig dum je
* On je neshvatljivo glup
ubegrunnet -e A * neosnovan
ubehag -et , * nenaklonost,
gadenje
fle ubehag ved noe ce ir gaditi se
neega
ubehagelig -e A , * neprijatan,

ubestridelig
neugodan
ubehagelighet -en , ir neprijatno&t, neugodnost
ubehersket -e A , * neobuzdan, nekontroliran
ubehjelpelig -e A ir nespretan
ubehvlet -e A * neotesan
ubekreftet -e A * nepotvrden
ubekvem -t, -me A ir neudoban
ubekymret e A * bezbrian
ubeleilig -e A , , ir
nezgodan, nepodesan, nepogodan
komme p et ubeleilig tidspunkt y
, y ir doi u nezgodno vrijeme, doi u nezgodan as
ubemannet -e. A * bez posade
ubemerket -e A , ,

* neopaen, nezapaen, neprimijeen

ubemidlet -e A , ( )
nezbrinut, bez sredstava (za ivot)
uberegnelig -e A ir nepredvidljiv, nepredvidiv
uberettiget -e A , , , * neopravdan, nepravedan, ne
osnovan
uberettiget kritikk ir neopravdana kri tika
uberrt -e A , * nedirnut, netaknut
uberrt natur ir netaknuta
priroda
Han var helt uberrt av kritikken

Kritika uope nije utjecala na nj/njega
ubesatt -e A * slobodan
ubeseiret -e A , -k nepobijeden, nesavladan
ubesindig -e A , , * nepromiljen, lakouman, lakomislen
et ubesindig lofte * nepromiljeno obeanje
ubeskjeden -t, -dne A ir neskroman
ubeskrivelig -e A , ,
* neopisiv, neizreciv, neiskazan
ubeskyttet -e A * nezatien
ubesluttsom -t, -me A * neodluan
ubesluttsomhet -en
neodlunost
ubestemmelig -e A ir neodreden
enatbestemmelig^person / oco6a ir neodredena/nejasha osoba
ubestemt -e A
1) * neodreden
ubestemt pronomen ir neodredena zamjemca
ubestemt artikkel
neodreeni
lan
p ubestemt tid
na neodreeno vrijeme
Han svarte ubestemt je *
Odgovorio je neodredeno
2) (ubesluttsom) ir neodluan
ubestikkelig -e A * nepodmitljiv
ubestridelig -e A , ,

ubestridt

617

* neosporan, neosporiv, neoboriv

Det er et ubestridelig faktum To je
* To je neosporna injenica
Det er vr ubestridelige rett To je
Hr To je nae neosporno pravo
ubestridt -e A , * neosporiv,
neosporan
Han er en ubestridt leder je
* On je neosporni voda
ubesvart -e A
1) (ikke gjengjeldt) Hr neuzvracen
ubesvarte flelser Hr neuzvraeni osjeaji
2) (uten svar) kr bez odgovora
Brevet er ubesvart Ha *
Na pismo nije odgovoreno
Sporsmlet forble ubesvart je
* Pitanje je ostalo bez odgovora
ubetenksom -/, -me A , ,
k nepromiljen, nesmotren, nepaljiv
ubetenksomhet -en , , * nepromiljenost, nesmotrenost, nepaljivost
ubetinget -e A * bezuvjetan.;,
Han ble domt til 6 mneders ubetinget fengsel je 6
kr Osuden je na bezuvjetnu kaznu zatvora od 6
mjeseci
den ubetinget beste * bezuvjetno najbolji
som du kan stole ubetinget p ce y * na kojega se u potpunosti
moe osloniti
ubetydelig -e A , kr neznatan,
beznaajan
ubetydelig nedbor * neznatne
oborine
ubetydelighet -en , k nezna'tnost, beznaajnost
ubevegelig -e A
1) , -k nepomian, nepokretan
Han ble stende helt ubevegelig je
k Stajao je sasvim nepomino
2) (urokkelig) * nepokolebljiv
1
ubevisst -e ADJ , kr nesvjestan, podsvjestan
et ubevisst onske / kr
nesvjesna/podsvjesna elja
ubevisst ADV , ,
nehotice, nehotino, nenamjerno
Han gjorde det helt ubevisst .
Hr Uinio je to posve nehotice
ubevoktet -e A , ,
Hr nenadziran, bez nadzora, neuvan
i et ubevoktet yeblikk y Hr u
trenutku nepanje
ubevpnet -e A , Hr nenaoruan, bez oruja
ublid -t. -e A , , Hr nemilosrdan, okrutan, svirep
en ublid skjebne Hr okrutna sud
bina
2

udyrket

Han fikk en ublid skjebne C ce Hr S njim se o k r u t n o postupilo

ublu -(tt), -(e)
en ublu pris / ,
, Hr
pretjerana/prekomjerna cijena, cijena preko svake
mjere, sramotno visoka cijena
ubotelig -e A , Hr nenadoknadiv, nepopravljiv
en ubotelig skade Hr nenadoknadiva teta
ubrudden -/, -dne A
ubrudden brok Hr j e d n o struki razlomak
ubrukelig -e A , Hr.neuporabiv, neuporabljiv, neupotrebiv, neupotrebljiv
ubuden -t. -dne A , Hr nezvan, nepozvan
ubudne gjester Hr nezvani gosti
ubnnhrlig -e A , Hr neumoljiv, nepopustljiv
Han er helt ubnnhrlig i det sporsmlet T O M
je Hr U tom pitanju
je posve nepopustljiv
Dden nrmet seg ubnnhrlig cc Bo Hr Smrt se neumoljivo pribliavala
uboyd -e A
1) , Hr prav, uspravan
2) (gram.) , Hr nekonjugiran, nedekliniran
et uboyd verb Hr nekonjugirani glagol
et uboyd substantiv Hr
nedeklinirana imenica
ubyelig -e A >, , Hr nesklonjiv, nepromjenjiv. nepromjenljiv
et uboyelig substantiv Hr
nepromjenljiva imenica
ubt -en Hr podmornica
udannet -e A , ,
Hr neodgojen, nekulturan, neuljudan, nepristojan
udelelig -e A Hr nedjeljiv
udramatisk -e A , , Hr nedramatian, bez dramatinosti, bez dramatike
udrey
-e A ce , Hr
koji se brzo troi, nedostatan
Pengene er udroye ce Hr Novci
se brzo t r o e -
"
T
udugelig -e A Hr nesposoban
udyktig -e A , Hr nesposoban,
nevjet
Han ble kjent udyktig til militrtjeneste je Hr Proglaen
je nesposobnim za vojnu slubu
udyr -et, pl. - , , , Hr
neman, udovite, grdoba, nakaza
udyrkbar -t, -e A ,
Hr neobradiv, nepodesan za obradu
udyrket -e A , Hr neobraen, nekultiviran
udyrket mark . yrapy Hr zemlja na ugaru

uddelig

618

uddelig -e A ir besmrtan
en uddelig person * besmrtnik
udd -en , , , *
nedjelo, zloinstvo, zlodjelo, zloin
uegennyttig -e A * nesebian
uegnet -e A , * nepodesan,
neprikladan, nepodoban
uekte A
1) , + laan, umjetni, patvoren
uekte hr ir umjetna kosa
uekte smykke ir la zn i nakit
2) uekte barn * vanbrano dijete
3) (mat.) uekte brok ir nepravi
razlomak
4)
uekte/ekte
sammensatt
verb

ca
/ ir glagol s razdvojivim/nerazdvojivim prefiksom
uendelig -e A , * beskrajan,
beskonaan
Han er uendelig snill je ir
On je beskrajno dobar
en uendelig mengde (mat.)
* beskonani skup
uendelighet -en ,
beskrajnost, beskonanost
uendelighetstegn -et ir znak
za beskonanost
uensartet -e A , ir raznorodan,
razliit
uenig -e A , ir nesuglasan, nesloan
vre uenig med noen mi , ce * ne dijeliti neije
miljenje, ne sloiti se s nekim
uenighet -en , * nesuglasnost,
nesloga
uer -en, pl. -e (zool.) (Sebastus marinus)
* crvena grgeka
uerfaren
-me A * neiskusan
uerstattelig -e A , , , ir nenadoknadiv, nenadomjestiv, nezamjenljiv, nezamjenjiv,
nepopravljiv
uetterrettelig -e A , ,
nepouzdan, neprovjeren, nesiguran
en uetterrettelig person * ne
pouzdan ovjek
en uetterrettelig nyhet ir neprov- jerena vijest
ufaglrt -e ADJ * nekvalificiran
en ufaglrt arbeider *
nekvalificirani radnik
ufarbar -t, -e A ir neprohodan
ufarlig -e A , , * bezopasan, bezazlen, nekodljiv
en ufarlig hund nac
bezopasan pas
en ufarlig operasjon ir bezazlena operacija
ufarlig mat * nekodljiva
hrana
Det er ikke helt ufarlig reise med fly
* Nije ba
posve bezopasno letjeti avionom

uforfalsket
ufattelig -e A , ,
* neshvatljiv, nepojmljiv, nerazumljiv
Det er helt ufattelig at noe slikt kan skje
je ce * Sasvim je nesbvatljivo da se t a k o neto moe
dogoditi
ufeilbar(lig) -/, -e A * bezgrean
uferdig -e A , . *
nedovren, nesvren, nedoraen
uff INT ax,'ox, o * ah, oh, o
ufin -/, -e A , , , ,
ir grub, prost, prostaki, nepristojan,
neuljudan, nekulturan
en ufin bemerkning /
ir neprilina/nepristojna primjedba
uflaks -en , , * nesrea, peh,
smola, baksuz
ha uflaks . * nemati
sree, imati peh/smolu
Der hadde du uflaks! Ty nex * Tu si imao
peh/smolu!
Jeg hadde uflaks til eksamen
ir Nisam imao sree na ispitu
uforanderlig -e A ir nepromjenljiv, nepromjenjiv, nepromjenjiv
uforandret -e A >, * nepromijenjen, neizmijenjen
Pasientens tilstand er
uforandret

je * Pacijentovo stanje je
nepromijenjeno
uforbederlig -e A * nepopravljiv
Han er en uforbederlig optimist je nenonpa * On je nepopravljiv optimist
Han er en uforbederlig alkoholiker je * On je neizljeiv alkoholiar
uforbeholden -t, -dne A , , ir bezrezervan, bez okolianja,
bez sustezanja
uforbeholden tilstelse -k
bezrezervno priznanje
uforbeholden unnskyldning ir
iskrena isprika, iskreno izvinjenje
uforbeholdent ADV , ir iskreno,
bezuvjetno
uforberedt -e A , k nepripremljen, nespreman
ufordelaktig -e A , k nepovoljan, los
ufordervet -e A , * neiskva_ ren, nepokvaren
ufordragelig -e A , , -k nepodnoljiv, nepodnosiv, nesnosan
ufordyelig -e A , k neprobavljiv, nesvarljiv
Maten er ufordyelig je
Ova je hrana teko probavljiva
*Han er helt ufordyelig je Hr Potpuno je nepodnoljiv
uforenlig -e A , , *
nespojiv, neuskladiv, nezdruiv
Dette er uforenlig med regjeringens politikk To je
ca * To je nespojivo s vladinom politikom
uforfalsket -e A * nefalsificiran,

uforgjengelig

619

nepatvoren
uforgjengelig -e A , , *
neprolazan, vjean, besmrtan
uforglemmelig -e A kr nezaboravan
Den turen var en uforglemmelig opplevelse Taj
je *
Taj mi je izlet predstavljao nezaboravan dogadaj
uforholdsmessig -e A , ic nerazmjeran, pretjeran
Det legges uforholdsmessig stor vekt p det
ce -*r T o m e se pridaje
pretjerana vanost
uforklarlig -e A , ic neobjanjiv, nerazjanjiv
p en uforklarlig mte *
na neobjanjiv nain
av en eller annen uforklarlig grunn ic iz nekog neobjanjivog
razloga
uformelig -e A ic bezoblian
uformell -elt, -e A , * neformalan, nesluben
en uformell sammenkomst *
neslubeni sastanak
ufomuft -en * glupost
ufornuftig -e A ~k nerazuman, nerazborit
uforrettet -e A
komme tilbake med uforrettet sak ce
* vratiti se neobavljena posla
sende noen bort med uforrettet sak
* otpraviti nekoga praznih
ruku
uforsiktig -e A , , ,
* nepaljiv, neoprezan, nesmotren,
neprorailjen
Hun kjorer uforsiktig * O n a
vozi nepaljivo
en uforsiktig bemerkning * nepromiljena primjedba
uforsiktighet -en , , ,
nepaljivost, neopreznost, nesmotrenost, nepromiljenost
uforskammet -e A , , , * drzak, bezobrazan, besraman, bestidan
uforskammethet -en , , ,
drskost, bezobrazluk, besramnost, bestidnost
uforskyldt -e A * nezasluen
oppn en uforskyldt bermmelse ic sted neasluzenu slavu"
bli uforskyldt straffet / ,
* biti neopravdano/nezaslueno kanjen, biti
kanjen ni kriv ni duan
uforsonlig -e A , * nepomirljiv, nepopustljiv
Han er en uforsonlig motstander av dette je
kr On je nepomirljiv protivnik ovoga
innta en uforsonlig holdning til noe * zauzeti nepomirljiv
stav prema neemu
uforsonlighet -en kr nepomirljivost
_

ufullendt

uforstand -en
1) (ufomuft) , * nerazboritost, nerazumnost
2) (det ikke forst) ,
nerazumijevanje, neshvaanje
uforstandig -e A , ic nera
zuman, nepromiljen, nerazborit
uforstyrret -e A kr nesmetan
arbeide uforstyrret * nesmetano raditi
uforstelig -e A , * nerazumljiv, neshvatljiv, nepojmljiv
uforsvarlig -e A , , kr nedopustiv, neprihvatljiv, neobranjiv
en uforsvarlig forbikjring * nedopustivo pretjecanje
ufortjent -e A * nezasluen
ufortrdent ADV ,
nepokolebljivo, u p o r n o
uforutsett -e A ic nepredviden
pga. uforutsette utgifter * zbog nepredvienih trokova
Det kan f uforutsette konsekvenser To
* moe
dovesti do neoekivanih posljedica
uforvarende ADV
. .
1) (uten vilje) , * nehotice,
sluajno
Jeg kom uforvarende til rive ned vasen
* Nehotice sam sruio vazu
2) (uventet) , * iznenada,
neoekivano
Det kom uforvarende p oss je . je
* Zateklo nas je nepripremljene. Dolo nam je
posve neoekivano
uframkommelig -e A , * neprohodan, neprolazan
ufrankert -e A , * bez mar
ke, nefrankiran
ufravikelig -e A , kr bez
odstupanja, ob(a)vezan
en ufravikelig regel k ob(a)vezno pravilo
ufred -en
1) (krig) , kr rat, nemiri
2) (strid) , , ,
* razdor, nesloga, gloenje, trzavica
ufri -tt. -e A
1) (pol.) , , * neslobodan, potlaen, ugnjeten
et ufritt folk / * potlaen/
ugnjeten narod
2) (hemmet) * sputan
Han oppforer seg p en ufri mte je y
* Sputan je u svom ponaanju
ufrivillig -e ADJ , ,
kr nehotian, nenamjeran, sluajan
ufrivillig2 ADV
1) (utilsiktet) * nehotice
.
2) (ikke frivillig) kr bez svoje volje
ufruktbar
-e A , * neplodan, jalov
ufullendt -e A , k nedovren.
1

ufullkommen

620

nedotjeran
ufullkommen -t, -mne A , ca , * nesavren, s manama, nepotpun
ufullstendig -e A , , ,
. * nepotpun, nedostatan, manjkav, nedovoljan, kraj
Han gav en ufullstendig forklaring til politiet
je * D a o je nepotpun
iskaz policiji
Skjemaet var ufullstendig utfylt je
* Obrazac je bio nepotpuno
ispunjen
ufyselig -e A , , ir odvratan,
gadan, oduran
For et ufyselig veer! ! ir
Kakvo odvratno vrijeme!
uflsom -t, -me A , , , * neosjetljiv, ravnoduan, bezosjeajan, beutan
vre uflsom overfor noe .
/ * biti neosjetljiv na neto/
prema neemu
ufr S , , ir invalid,
bogalj, sakat ovjek
ufr -/, -e A , * sakat, hendikepiran
ufr|e -et * bespue
* bringe noen opp i et ufre y
* dovesti nekoga u teak poloaj
ufrepensjon -en * invalidska
mirovina
ufretrygd -enf-a * invalidsko osiguranje
ufrhet -enj-a , * invali
ditet, invalidnost
ugagn -en , , ir nestaluk, nepodoptina, teta
gjore ugagn -k praviti
nepodoptine
ugagnskrk|e -enj-a * nestako
ugift -e A
1) (mann) ir neoenjen
2) (kvinne) * neudata
ugjendrjvelig -e A , , ,
, * neoboriv, nepobitan, neosporan, neoporeciv
ugjenkallelig -e A , * neopoziv, definitivan"
- ugjenkjennelige- - frmeprepoznatljiv
ugjennomfrlig -e A , , , , * neizvediv,
neizvodljiv, neizvodiv, neprovediv, neostvarljiv,
neostvariv
ugjennomsiktig -e A * neproziran
ugjennomtrengelig -e A ,
nepropustiv, neprobojan
t ugjerne AD V * nerado
ugjerning -enj-a , ir zlodjelo, zloin
ugjerningsmann -en, pl. -menn * zloinac
ugjestfri -tt, -e A ir negostoljubiv
ugjrlig -e A , , *
neizvediv, neizvodljiv, neizvodiv
1

uhensiktsmessig

Det er ugjrlig To je ir To je neizvedivo

ugl|e -enj-a (zool.) (Strigidae) ir sova
*Det er ugler i mosen .
je ir Ima neto ispod ita. Neto
je sumnjivo
ugras -et ir korov ugrei|e' -enf-a ir nered
Tauene er kommet i ugreie cy ce
Konopi su se zapleli
2
ugrei|e -ddef-de V ||
, || * poremeivati
II poremetiti red, praviti || napraviti nered
ugrunn|et -e A , * neosnovan, bezrazloan
en ugrunnet mistanke kr neosnovana sumnja
ugrunnet frykt k neosnovani
strah
ugudelig -e A * bezboan
ugunstig -e A kr nepovoljan
en ugunstig pris k nepovoljna
cijena
p et ugunstig tidspunkt y * u
nezgodan as
ugyldig -e A * nevaei
iBilletten er ugyldig * Karta ne
vrijedi
Frerkortet er ugyldig je * Vozaka dozvola je nevaea
Passet er ugyldig je k Paso je
nevaei
Vedtaket er ugyldig je * Odlu
ka je nevaea
uhederlig -e A , * nepoten, neastan
uhederlighet -en * nepotenje
uhelbredelig -e A * neizljeiv
uheldig -e A
1) , * bez sree, bez uspjeha
Hun var uheldig til eksamen
* Nije imala sree na ispitu
2) (som passer drlig) , ,
ir neprikladan, nezgodan, nesretan
Han uttrykte seg uheldig ce ir
Nezgodno se izrazio
uheldige sider , , *
loe strane, mane, nedostaci
under uheldige omstendigheter
* pod nesretnim okolnostima
uheldigvis ADV , ,
* na nesreu, nesreom, naalost
uhell -et, pl. - , , * nesrea,
nezgoda, zla srea
Han fikk et uhell med bilen je ca
ir Imao je nezgodu s a u t o m
Det gikk bra likevel nr uhellet forst var ute je
je
kr Sve je jos dobro prolo kad se ve tako
moralo dogoditi
*hell i uhell y * srea u nesrei
uhensiktsmessig -e A , , * neprikladan, nepodesan, nesvrsis-

uhildet

621

hodan
uhildet -e A , nepristran, objektivan
Han hadde et uhildet syn p saken je Ar Imao je nepristran stav
uhindret -e A k nesmetan
Han har hatt uhindret adgang til arkivet je
Ar Imao je nesmetan
pristup arhivi
u-hjelp -en y * pomo
zemljama u razvoju
uholdbar -t,-e A
1) (uakseptabel) , * neodriv, neprihvatljiv
en uholdbar hypotese * neodriva hipoteza
2) (om matvarer) * pokvarljiv
3) (uutholdelig) * neizdriv
uhorvelig -e A k ogroman, goieman
uhumskhet -en , * gadost,
prljavtina
uhygg|e -enf-a
1) (ukoselig stemning) , *
nelagoda, nelagodnost
Krangel skaper uhygge *
Svada stvara nelagodu
2) (nifs stemning) , , ,
uas, strava, groza, jeza
uhyggelig
A
1) (ukoselig) , * neprijatan,
neugodan
2) (nifs) , , ,
uasan, stravian, grozan, jezovit
en uhyggelig fornemmelse *
stravian osjeaj
uhygienisk -e A * nehigijenski
uhyr|e' -et , -Ar neman,. udovite
Ditt uhyre! ! * udovite j e d n o !
uhyre 2 ADV , -Ar izvanredno, silno
Hun er uhyre dyktig je k O n a
je silno vrijedna
uhflig -e A , , Ar nepristojan, neuljudan, neutiv
vre uhflig mot noen
* biti nepristojan prema nekome
uhflighet -en * neuljudnot, neutivost
uhrlig -e A * neujan
uhrt -e A kr neuven
eu-uhorJ-oppforsel#e3jyBGMo
rioHamajbejArnecuveno ponasanje
Dette er uhrt! O B O je ! Ar O v o je neuveno!
uhytidelig -e A -Ar neformalan
uhndterlig -e A , * glorazan,
nezgrapan
uidentifiserbar -t, -e A ce /
-Ar koji se ne moe prepoznati/identificirati
uidentifisert -e A Ar neidentificiran
uimotsigelig -e A , -Ar neprotuslovljiv
uimotstelig -e A * neodoljiv'
Han flte en uimotstelig trang til le je

uklar

* Osjetio je neodoljivu potrebu za smijehom

Det var en uimotstelig fristelse je Ar Bilo je to neodoljivo
iskuenje
uimottakelig -e A , * neprijemiv, neprijemljiv
Han er uimottakelig for argumenter Ar On ne prihvaca nidje
argumente
uinnbundet -ane A
en uinnbundet bok ,
meko ukoriena knjiga,
broirana knjiga
uinnskrenket -e A , Ar neogranien, bezgranian
uinnskrenket makt Ar neograniena mo
uinteressant -e A , *
nezanimljiv, neinteresantan
uinteressert -e A Ar nezainteresiran
ujevn
-e A , , -Ar
neravan, nejednak, neujednaen
en ujevn fordeling -k nejednaka raspodjela
Filmen er ujevn je * Film je neujednaene kvalitete
uk|e -enj-a , k tjedan, sedmica,
nedjelja
til uken Ar slijedeeg tjedna
ukeblad -et, pl. -er Ar
tjedni ilustrirani list
ukelnn -enf-a
1) , Ar tjedni osob
ni d o h o d a k , plaa
2) (til barn) Ar tjedni deparac
ukentlig -e A , Air tjedni, sedmini,
nedjeljni
Han kommer p besok ukentlig * Svakog tjedna dolazi u posjet
ukepenger pl. Ar tjedni deparac
ukevis ADV
i ukevis Ar tjednima
ukjennelig -e A ,
* neprepoznatljiv, neraspoznatljiv
Hun er helt ukjennelig He je
Ar Ne moe je uope prepoznati
ukjent' S (mat.) Ar nepoznanica
2
ukjent -e A , * nepoznat, tud
et ukjent lan~ * npoznata
zemlja
Det er ukjent for meg To je * To
mi je nepoznato/tude
den ukjente soldat * neznani junak
uklanderlig -e A Ar besprijekoran
uklar -r, -e A
V (grumset) , -Ar mutan, zamuen
en uklar vske * mutna t e k u d n a
2) (vag) , , -Ar san, neodreen, maglovit
ha et uklart begrep om noe * imati nejasnu predodibu
neerau

uklarhet

622

3) (senil) , , * senilan,
oronuo, ishlapio
4) ryke uklar med noen ce ca
* posvaditi se s nekim
uklarhet -en , , Hr nejasnoa, zamagljenost, neodreenost
uklok -/, -e A , Hr nerazuman,
nerazborit, nepametan
ukomplisert -e A , Hr
nekompliciran, jednostavan
ukontrollert -e.A Hr nekontrohran
ukrenkelig -e A , , , * nepovrediv, neprikosnoven, nenaruiv, neprekriv
ukritisk -e A * nekritian
ukrutt -et * korov
* Ukrutt forgr ikke s lett Hehe y
* Korov se ne da tako lako istrijebiti. Korov nie
i gdje ga ne sije. Nee grom u koprive
ukuelig -e A (), * nes(a)lomljiv, nepokolebljiv
ha ukuelig tro p noe ()
y Hr imati nes(a)lomljivu vjeru u neto
ukultivert -e A
1) (udyrket) , * nekultiviran, neobraden
2) (uoppdragen) * neodgojen, nekulturan
ukurant -e A , * nekurentan,
bez proe
ukurante varer ,
Hr nekurentna roba, roba bez prode
ukvemsord -et, pl. - , ,
* grdnja, pogrda, uvredljiv izraz
Det haglet med ukvemsord cy
* Pogrdc su pljutale
ukvinnelig -e A Hr neenstven
ukyndig -e A , Hr nestruan, nekvalificiran
ul -et, pl. - k urlik
ulag|e -et
1) (drlig humor) vare i ulage
Hr biti loega raspoloenja
2) (uorden) vare/komme i ulage || ce
* II zapetljati se
u-land -et y * zemlja u razvoju
ulastelig -e A * besprijekoran
vare ulastelig kledd Hr
bitrbesprijekoiTKrobuen
ul|e -te V , * zavijati, tuliti
Ulven uler / Hr Vuk zavija/tuli
Vinden uler Hr Vjetar zavija
uleilighet -en kr smetnja
ulerap|e -en/-a , * mana,
nedostatak, manjkavost
Alt har sine ulemper Hr
Sve ima svoje nedostatke
ulendt -e A Hr neprohodan
et bratt og ulendt terreng * strm i neprohodan teren
uleselig -e A , kr neitljiv, neitak
ulik
-e A
1) (forskjellig) , , ,

ulyd

* drugaiji, drukiji, nejednak, razliit

ulike betingelser * nejednaki
uvjeti
*Han snakket om likt og ulikt je o
* Priao je o svemu pomalo
Han er helt ulik sin far
kr Uope ne slii svom ocu
2) Det var ulikt ham snakke slik * Nije mu svojstveno tako
govoriti
ulikhet -en , * nejednakost, nejednadba
linear ulikhet (mat.) / * linearna nejednadba
ulikhetstegn -et, pl. - k znak
nejednakosti
ulk|e -en/-a (zool.)
1) (Cottus gobio) , * pe, glavo
2) (Myoxocephalus) * morski
skorpion
ull -en/-a k vuna, runo
*De er alle av samme ulla cy
* Svi su oni na isti nain tkani
*Mye skrik og lite ull ce , ce
kr Tresla se brda, rodio se mi
ullgarn -et , , *
vuna, vuneno predivo, vunena prea
ullteppje -et, pl. -er ,
kr vuneni pokriva, vunena deka
ulm|e -etf-a V
1) (glde) * tinjati
Det ulmet i peisen je y * Tinjalo
je u kaminu
2) (gjare) * previrati
Det ulmer i folket () * U narodu tinja (nezadovoljstvo)
ulogisk -e A * nelogian
ulovlig -e A , ,
kc nezakonit, protuzakonit, nepropisan
en ulovlig streik * nezakonit
trajk
ultimatum -et, pl. -/-mata Hr ultimatum
stille et ultimatum * post
aviti ultimatum
stille noen overfor et ultimatum
* postaviti nekoga pred ulti
matum
ultimo ADV * krajem
ultimo_mars_ Hr krajein_oujka
ultrafiolett -e A Hr ultravioletan
ultrafiolette strler Hr ultravioletne zrake
ulv -en , Hr vuk, kurjak
*ulv ifreklar y Hr vuk u ovjoj
koi
*En fr tute med de ulver som er ute Ca
Hr S vukovima treba zavijati
*Han er en ensom ulv je Hr On
je usamljeni vuk
*i disse ulvetider y Hr u
ovim vujim vremenima
ulyd -en , , ,
Hr buka, nesklad, nesuglasje, disharmonija

ulydig

623

umulig

Det hores en ulyd i motoren ce

* Pitanje je j o uvijek nerijeeno
* U m o t o n i se uje neki udan
umak(e) -en , , * trud, rauka, napor
zvuk
gjore seg umak med noe ce,
ce OKO * potruditi se, pomuiti se, dati si
ulydig -e A , * neposluan,
t m d a oko neega
nepokoran
vare ulydig mot noen
Det er ikke umaken verdt He * Nije
* biti neposluan nekome
vrijedno truda
ulydighet -en , , * f lnn for umaken /
* neposlunost, neposluh, nepokomost
* biti plaen za trud/napor
ulykk|e -enf-a , , ,
umak I e -etj-a seg V ce ||. ce,

nesrea, nesretan sluaj, zla kob, nevolja,

ce || ce, ce || bijeda
ce
truditi se || potruditi se, dati si truda,
starati se || postarati se, zalagad se || zaloiti se
Hun har vart utsatt for en alvorlig ulykke joj ce * Dogodila joj se teka
umalt -e A
nesrea
1) (uten maling) , ir ne*En ulykke kommer sjelden alene
obojen
. 2) (hel) * nesamljeven
, a ir Nesrea nikad ne dolazi
umalt kaffe y * kava u zrnu
sama. Dva dobra rijetko kad idu zajedno, a dva
umandig -e A , ir nemuevan,
zla esto
nemuki
*Han er stygg som en ulykke je
umedgjrlig -e A , ,
* Ruan je kao vrag
* tvrdoglav, krut, teak za suradnju
* bringe en pike i ulykke y umennesk|e -et, pl. -er
neovjek
ir dovesti djevojku u nepriliku
umenneskelig -e A , -k neovjeulykkelig -e A , , , *
an, neljudski
'nesretan, jadan, bijedan, nevoljan
umerkelig -e A
ulykkesforsikring -enj-a 1) , , ir ne, *
zamjetljiv, neprimjetan, neprimjetljiv
osiguranje za sluaj nesree, osiguranje prodv nes2) (ubemerket) , * nezaretnog sluaja
mijecen, neprimijeoen
ulykkesfugl -en , * nesretnik, bakumettelig -e A , , ir
suz, pehist
nezasitan, nezasitljiv
ulykkessted -et, pl. -er ir mjesto
umiddelbar -/. -e A , ir neposnesrece
redan, izravan, direktan
ulykkestilfell|e -et, pl. -j-er , / byens umiddelbare nrhet y , , * oesretan sluaj, nezgoda,
* u neposrednoj blizini grada
nesrea
Dette er umiddelbart forstelig To ce
ulykksalig -e A * nesretan
* To se o d m a h razumije
ulyst -en/-a , , Han er en umiddelbar person je /
, * nesklonost, nenaklonost, ne () * On je neposredan/spontan
raspoloenje, nevoljnost, bezvoljnost
(ovjek)
fole ulyst ved noe //
Forslaget fikk en umiddelbar oppslutning
* biti neraspoloen/
je * Prijedlog je do
nesklon/nenaklon prema neerau
bio neposrednu podrku
ulystbetont -e A ir koji - uminnelig -e A
izaziva odbojnost
i uminnelige tider * od pamtivijeka
ulnnsom
-me A . ir neuumiskjennelig -e A ir nedvojben, nenosan, nerentabilan
sunmjiv
:
ulnnet -e A ir neplacen
umoden -/ A
ulseIig-^^4

:; . 1) * nezreo
: .
1) (kjem.) , * neraumodne epler ir nezrele jabuke
stopljiv, nerastopiv, neotopiv
2) (ikke voksen) , , *
Dette stoffet er ulselig i vann je nedozreo, nezreo
y * Ova je tvar nerastopiva u vodi
en umoden person / *
2) (som ikke deles) ,
nedozrela/nezrela osoba
* nerastvorljiv, nerastvoriv
umoderne A * staromodan
3) (fis) , * n e r a z r j e i v , n e r umoral -en * nemoral, neudorednost
jeiv
umoralsk -e A ir nemoralan, neudoet ulselig problem * nerjeiv
redan
problem
leve et umoralsk liv * nemoulst -e A ,
nerazrijeen, neriralno ziyjed
jeen
umotivert -e A ir nemotiviran
Sprsmlet er fremdeles ulst je
umulig -e A , , * ne-

umulighet

624

mogu, neizvediv
Det er umulig gjore det je
k Nemogue je to uiniti
Han er umulig ha med gjore C je
* S njim je nemoguce suradivati
umulighet -en * nemogunost
1
umyndig 5 * maloljetnik, malodobnik
2
umyndig -e A , * maloljetan,
malodoban
umyndiggjre -gjorde, -gjort V
1) (J ) / k proglasiti nekoga nesposobnim/nenadlenim
2) * staviti
nekoga pod starateljstvo
umblert -e A ., *- nenamjeten, bez namjetaja
Umoblert hybel til leie ce
* Izdaje se nenamjetena soba
umtelig -e A , k neizmjeran,
beskrajan, silan
Han er umtelig glad je * Silno je
veseo
Jeg er umtelig lei for det je
* Neizmjerno mi je ao zbog toga
unaturlig -e A
1) ic neprirodan, nenaravan
et unaturlig sprk * neprirodan
govor
2) (abnorm) * protuprirodan
3) (affektert) , , k
usiljen, afektiran, umjetan
en unaturlig oppfrsel k usiljeno ponaanje
under -etf-dret, pl. -Jd(e)re * udo
Det var et under at han ikke ble drept je
. je *
Pravo je udo da nije poginuo. udom je ostao
iv
under 2 PREP
1) (), () * pod (neim),
ispod (neega)
sitte under bordet ,
* sjediti/sjedjeti ispod stola, sjediti/
sjedjeti pod stolom
svomme under vann k plivati
pod vodom
Hun har 15 stykker under seg 15
j^Im a _15 ud i p o d^Lohsm
vare under noen i rang /
biti nieg poloaja/ranga od
nekoga
Dette behandles under kapittelet om energi O
ce y o k O ovome se
govori u poglavlju o energiji
Barn under 16 r har ikke adgang je
16 * Zabranjeno je za djecu
ispod 16 godina
2) (om bevegelse) () * p o d (neto)
falle under bordet pasti pod stol
3) (i lpet av) (), (),
* za vrijeme (neega), za (neega), u toku,
tijekom
ur

underfundig

under krige/i . y -*r za

vrijeme rata, tijekom rata
under hans fravr *
za vrijeme njegove odsutnosti
do under en operasjon y
* podlei u toku operacije
under sakens gang je y *
dok je predmet u postupku
Ordboka er under arbeid ce k
Radi se ria rjeniku
ta en sak under behandling
y kr uzeti neki predmet u postupak
Maskinen er under reparasjon je on * Stroj je na popravku
4) (mmdre enn) , k manje od, prije
levere noe til under avtalt tid
* isporuiti neto prije dogovorenog roka
5) skrive under p noe k potpisati neto
under alle omstendigheter y * u
svakom sluaju
legge under seg noe k savladati
neto
Mblene selges under ett ce
y * Namjetaj se prodaje samo u
kompletu
sende varene under ett
poslati svu robu istom poiljkom
g under || * propadati |[
propasti
*Her stikker (det) noe under ce
* Ovdje se neto krije
bukke under for en sykdom *
p o d l e d bolesti
Forbrytelsen horer inn under den lovparagrafen
* Prestup
podlijee pod taj ian zakona
underarm -en * podlaktica
underavdeling -enj-a
1) * pododjeljenje
2) (filial) , ic podrunica,
filijala
underbevisst -e A * podsvjestan
underbevissthet -en k podsvijest
underbitt -et * isturena
donja vilica
underbuks|e -enj-a (.) * gae (pl.)
.underbyg|ge--Je-J^a^ea^ope- z *
potkrepljivati || potkrijepiti
d underbygge sine pstander /
* braniti/dokazivati svoje tvrdnje
underdanig -e A , -k pokoran,
posluan
underernring -enj-a , kr neishranjenost, pothranjcnost
underforst -stod, -sttt V ic podrazumijcvati
underforsttt -e A:
Det var stilltiende underforsttt To ce
/ * To se preutno
podrazumijevalo/prihvaalo
underfundig -e A , k lukav, hu-

undergang

625

moristian
undergang -en
1) (deleggelse) * propast

dornt til undergang "

osuen
na propast
g sin undergang i mote y
* ii ususret vlastitoj propasti
verdens undergang / * smak/
propast svijeta
2) (fotgjenger-) ,
pothodnik, podzemni prolaz
undergrave -grov, -gravde V || ,
|| * podrovati/podrivati
II podriti, potkopavati || potkopati
undergravingsvirksomhet -en
* podrivaka djelatnost
undergrunnsban|e -en ,
* podzemna eljeznica, metro
undergrunnsbevegels|e -en * pod
zemni pokret
underhandl|e -etf-a V * pregovarati
Han underhandlet med fienden je ca
* Pregovarao je s neprijateljem
underhold
-et

()
*
uzdravanje/izdravanje (obitelji)
tjene til sitt eget underhold
k zaradivati za ivot
underhold|e -/ V
1) (forsrge) k uzdravati, izdravati
Han tjener knapt til underholde kone og barn
*
Zarauje jedva za uzdravanje ene i djece
2) (more) kr zabavljati
Han underholdt publikum med sang je
kr Zabavljao je publiku pjevanjem
underholde seg med noen e ca
* zabavljati se s nekim
3) (opprettholde) * odravati
underholdende A * zabavan
underholdning -en * zabava
underholdningsbidrag -et, pl. - * alimentacija
underholdningsmusikk -en , * zabavna glazba/muzika, Iaka glazba/muzika
underholdningsprogram -met, pl. -f-mer * zabavni program
underhanden ADV, * neslu^
beno, privatno
forhandle underhnden
* neslubeno pregovarati
underkant -en
1) , * donji kraj, donja
strana
Skuddet traff i underkant av blinken je no
Metak je pogodio donji
kraj mete
2) i underkant av * neto manje
od
underkast|e -etf-a V || /
, || , -

undermls

II , || *
podvrgavati || podvrgnuti/podvri, podreivati ||
podrediti, potinjavati || potiniti, pokoravati || pokoriti
underkaste seg en operasjon ce k podvri se operaciji underkjenne -kjente, -kjent V
1) (ikke godkjenne) || , || , ||
, || * ne
odobravati || ne odobriti, ne priznavati || ne prizna
ti, osporavati || osporiti, ne prihvacati || ne prihvatiti
underkjenne en eksamen proglasiti ispit nezadovoljavajuim
2) (jur.) underkjenne en dom ,
* ukinuti presudu, ponititi
presudu
underkjoI|e -en * kombine
underkuje -etf-a V
1) , k tlaiti, ugnjetavati
Diktatoren underkuet folket je /
* D i k t a t o r je tlaio/ugnjetavao
narod
2) (fig) (I / * guiti ||
uguiti/zaguiti
Han underkuet sine flelser je -k Guio je svoje osjeaje
underlag -et, pl. 1) (fundament) , * osnovica,
temelj
2) (fig.) k podloga
underlegge -la, -lagt seg V || * potinjavad || potiniti
underlegen -t, -gne A , ,
slabiji, podreen, manje vrijedan
De var underlegne i antall cy * Bili su brojano slabiji
vre motstanderen underlegen
* biti slabiji od protivnika
Han folte seg underlegen ce
* Osjeao se manje vrijednim
underlig -e A , * udan, neobiari
Det var et underlig sammentreff je
Bila je to u d n a sluajnost
Det er ikke s underlig at ...
/ ...
Nimalo nije udno da/to ...
*Han er en underlig skrue je * On
j e udan tip :
::
De kom likevel, underlig nok
, * Koliko god to bilo
u d n o , oni su ipak doli
underliggende A , - koji
lei ispod, osnovni
underliv -et, pl. 1) (nedre del av magen) , * trbuh, trbuna upljina
2) (kvinnens kjnnsorganer) * enski spolni organi
underminer|e -te V || * podrivati II podriti
undermls A

underordnet

undersake

626
2

underst AD V , Hr ispod, najnie

Det du leter etter ligger alltid underst O H O
je Hr O n o to trai uvijek
je n a dnu
understell -et, pl. - Hr donji trap,
postolje automobila
understellsbehandling -enf-a ( ) Hr premaz (za zatitu vozila od
korozije)
Bilen trenger understellsbehandling je Hr Autu je potrebna
zatita od korozije
understrek|e -te el. -etf-a V
1) || Hr potcrtavati f| potcrtati
2
) (fig-) || , || Hr isticati || istaknuti/istad, naglaavati ||
naglasiti
Taleren imderstreket sterkt ndvendigheten av det
je
Hr Govornik je narocito istakao nunost toga
understreking -enf-a
1) Hr potcrtavanje
2) (fig-) , Hr isticanje,
naglaavanje
understtt|e -etf-a V
1) || , ||
, , Hr podravati II podrati, pruati || pruiti podrku, subvend o n i r a t i , dotirati
Staten understtter jordbruket med subsidier Hr Drava dotira poljoprivredu subvencijama
Revolusjonen ble understttet av et fremmed land
je ()
Hr Revoluciju je podra(va)la jedna strana
drava
2) sttte opp under || Hr
poduprijeti II podupirati
Taket blir understttet av bjelker
Hr Krov podupiru grede
undersk|e -te V
1) (hos lege) () || Hr
pregledavati || pregledati
Legen underskte pasienten je
Hr Lijecnik je pregledao pacijenta
2) (granske) || , fl , () ||
Hr ispitivati || ispitati, istraayati || istraiti, pregle dekke et underslag / -~ ~idavaTi~||^)regledati
Hr pokriti/vratiti pronevjerao
Dette m underskes To ce Hr To
undersl -slo, -sltt V
treba ispitati
1) (okon.) || Hr proTolleren underskte innholdet i pakken
nevjeravati || pronevjeriti
je Hr Carinik je pregle
d a o sadraj paketa
2) undersl sannheten ||
Hr prikrivati || prikriti istinu
etter ha underskt saken je undersl opplysninger Hr
Hr nakon to je sluaj ispitan
zatajiti informadje
underske terrenget Hr ispitati
1
underst -e A , , Hr najnii,
teren
donji, najdonji
underske en klage Hr razmaJeg vil se p den underste av de tre bokene
trati albu
Hr Pogledao bih
underske rsaken til en ulykke
najdonju od ovih triju knjiga
Hr ispitivati uzrok nesree
vare undermls * biti
duevno zaostao
underordnet -e A
1) (mindre viktig) , * sporedan, manje vaan
Det er av underordnet betydning To je
* To je sporedno
2) (gram.) en underordnet setning Hr zavisna reenica
3) (med lavere stilling) , Ar podreen, nii
en underordnet funksjonar -Ar nii
slubenik
en underordnet stilling /
Ar nii/podreeni poloaj
underretning -en Hr obavijest, obavjetenje
underrett|e -etJ-a V || ,
|] , || , ca || Hr obavjetavati || obavijestiti, izvjetavati || izvijestiti, javljati || javiti, saopcavati || saopdti
De ble underrettet om saken cy
o Ar Bili su obavijeteni o sluaju
undersid|e -enf-a / Ar donja
povrina/strana
underskjrt -et, pl. - Ar podsuknja
underskrift -enf-a Ar potpis
egenhendig underskrift Ar vlastoruni potpis
underskrive -skrev, -skrevet V || -Ar potpisivati || potpisati
*Det kan du underskrive p! /
y TO! TO ! Ar Budi
uvjeren/siguran u to! To moe slobodno potpisati!
underskudd -et, pl. - , , Hr
gubitak, manjak, deficit
g med underskudd ca Ar
poslovati s gubitkom
ha underskudd p sovn Hr biti
neispavan
Regnskapet viste et underskudd p 1000 kroner
je 1000 Hr
Proraun je pokazao manjak od 1000 kruna
Det er underskudd p arbeidskraft Hr Nedostaje radne snage
underslag -et, pl. - Hr pronevjera
beg underslag Hr izvriti
pronevjeru

underskelse

627

3) (ransake) || , II * pretresati || pretresti, traivati || pretraiti

Politiet undersakte huset je
* Policija je pretresla ktiu
underskelsje -en , , (), * ispitivanje, pregled, pregled(av)anje, inspekcija
gjore en grundig underskelse av pasienten - izvriti
temeljit pregled bolesnika
gjore en underskelse av behovet n o * ispitivati potrebe
en noye underskelse av rsakene * paljivo ispitivanje u z r o k a
ved nrmere underskelse * pomnim/paljivim ispitivanjem
Politiet gjorde noye underskelser p stedet je
* Policija je izvrila paljiva ispitivanja na licu mjesta
vitenskapelige underskelser
* znanstvena istraivanja
husunderskelse , *
pretres stana, premetaina
undertegn|e -etj-a V || *
potpisivati || potpisati
undertegnede S / -k dolje/nie
potpisani
undertiden /ID F , , , c * ponekad, katkad, gdjekad, s vreme
na na vrijeme
undertryk|ke -te V
1) (kue) , , ||
* ugnjetavati, tlaiti, potiskivati || potisnuti
Folket ble undertrykt je kc
Narod je bio ugnjetavan
2) (holde tilbake) || , || , || ,
|| , /
II - * obuzdavati || obuzdati, svladavati
II svladati, zatomljivati || zatomiti, suzprezati ||
suspregnuti/susprei, potiskivati || potisnuti, suzdravati || suzdrati, guiti/prigusivati || priguiti
Barnet undertrykker grten * Di
jete suspree pla
Han klarte undertrykke sitt raseri je
* Uspio je svladati svoj bijes
-undertrykkels|een
.
1) (det kue) , , * ugnjetavanje, tlaenje, potiskivanje
2) (det holde tilbake) , ', , 1, , , * susprezanje,
suzdravanje, obuzdavanje, zatomijivanje, zatomljavanje, svladavanje, priguivanje, potiskivanje,
zatajivanje, pritajivanje
undertroy|e -enj-a , -k potkoulja, majica
underty -et () kr (donje) rublje
underutviklet -e A ,
* nerazvijen, nedovoljno razvijen

undres

et underutviklet land * nerazvijena zemlja

et underutviklet barn
* nedovoljno razvijeno dijete
undervannsbt -en * podmornica
underveis ADV , , na putu,
putem, usput
Vi hvilte tre ganger underveis ce
* Usput srao se tri puta odraarali
Pakken er underveis je *: Paket je
na putu
Planene ble forandret underveis cy
* Usput su planovi izraijenjeni
undervektig -e A , * ispod normalne teine, nedovoljno
teak
underverk -et, pl. -j-er kc udo
verdens sju underverker /ca * sedam svjetskih uda/udesa
undervis|e -te V , , ,
() * pouavati, predavati, poduavati uiti (nekoga)
undervise i fysikk * predavati
fiziku
undervisning -enj-a * nastava
folge undervisningen i engelsk /
kr pratiti/pohaati nastavu
iz engleskog
Han har vanskeligheter med folge undervisningen
kr On teko prati nastavu
undervisningsinspektr -en (oc ) * zamjenik direktora (osnovne
skole)
undervisningsmateriell -et , * nastavna sredstva, kolski pribor
undervisningsplikt -- * nastav
na ob(a)veza
undervurdere -te V

1) || , ||
k potcjenjivati || potcijeniti, omalovaavati || omalovaiti
De undervurderte sine motstandere cy
* Potcijenili su svoje protivnike
2) (om verdi) || *
obescjenjivati || obescijeniti
undr|e -etj-a V || -k uditi || zauditi
Det skulle ikke undre meg om hun likevel dukket
._opp He __
* Ne bi mi'bilo udno kad bi se ona
ipak pojavila
Det undrer meg at du kom je
kr u d n o mi je to si dola
undre seg over noe ce * uditi se
neemu
undrende A * zauen
undres undres, undres V ce || ce,
ce II ce * pitati se || upitati se,
uditi se || zauditi se
Jeg undres om ... ce je ... * Pitam se je
li ...
Det er ikke noe undres over ce

undring

628

* Tome se ne treba uditi

undring -- , , *
uenje, zapanjenost, zauenost
undulat -en (zool.) * australska papiga
unektelig AD V , ,
* neosporno, nepobitno, neoborivo
ung -t, -e A
1) k mlad
din unge generasjon * mlada
generacija, mlado pokoljenje
i unge r y , * u mladosti, za mladih dana
*Her trengs ungt blod .
cy / * Treba tu
mladih snaga. Potrebni su tu mJadi/svjei ljudi
vare ung av sinn * biti mlad
duhom
2) (ny) HOB, -k nov, mlad
Psykologien er en ung vitenskap je
* Psihologija je mlada znanost
ungarer -en, pl. -e, -. (.), (.),
(.), (.) ir M a a r (m.), Maarica (f.), Madar (m.), Madarica (f.)
Ungarn (geogr.) , * Maarska, Madarska
ungarsk -e A , ir maarski,
madarski
ungdom -men
1) * mladost
i min ungdom y * u mojoj mladosti
2) (unge mennesker) ir omladina,
mlade
Ungdommen n til dags! ! *
Dananja mlade!
3) (person) (.), (.) *
omladinac (m.), omladinka (f.)
ungdommelig -e A , , ir mladenaki, mladoUk
Hun har et ungdommelig utseende . Ima mladenaki izgled. Izgleda mladoliko
ungdomsherberga -et, pl. -er , * omladinski hotel, omladinsko prenoite
ungdomsklubb -en * omladinski
klub
ungdflmskriminalitet^en, * omladinska delinkvencija, omladinski kriminal
ungdomsskoI|e -en 7 . 9 .

o d 7 . d o 9 . razreda osnovne kole

ungdomstrinnet (best.) 7 . 9 .
* 7 . d o 9 . razreda osnovne kole
ung|e -en
1) (barn) * dijete
2) (dyre-) * mladune
f unger || * kotiti || okodti
Katten fikk fem unger je
* maka je okotila pet/petoro maia
ungeflokk -en ir hrpa djece
ungeskrik -et, pl. -

unng

1) (grt) ir djeji pla

2) (skrik) / * djeja vika/krika
ungkar -en * neenja
ungkarsleilighet -en ir neenjin stan
ungkarsYaner pl. * neenjine navike
uniform -en ir uniforma, odora
union -en , , ir unija,
sjedinjenje, zajednica
Sovjetunionen * Sovjetski Savez
univers -et, pl. -j-er , , * svemir, kozmos
universalmiddel - pl. -j-dler *
univerzalno sredstvo
universell -elt, -e A * univerzalan
universitet -et, pl. -j-er ir sveuilite,
univerzitet
universitetsbibliotek -et, pl. -j-er
ir sveuihna knjinica
universitetslektor -en ( ),
* predava (na sveuilitu), docent
universitetseksamen -en
ispit na sveuiiitu
universitetsniv -et
p universitetsniv ir na akademskoj razini
unna ADV
langt unna k: daleko
Det er ikke langt unna * Nije daleko
Varene gikk fort unna je /
* R o b a je ubrzo nestala/rasprodana
f arbeidet unna nocao * zavriti
posao
unnagjort A * svren
Det verste er unnagjort
* Zavrili smo najgori dio
unndra -dro, -dratt seg V || /
izbjegavati || izbjed/izbjegnud
Du kan ikke unndra deg oppmerksomhet He
ir Ne moe izbjei panji
un|ne -te V
1) ( ) * eljeti (nekome
neto)
Det er deg vel unt! je ! To
! ! * D a n o ti je
od sveg srca! To si zasluio! Bilo d u zdravlje!
Jeg unner ham vinne
elim mu da pobijedi
---. || *
II priutiti si, doputati si || dopustffili
Vi unner oss en lang sommerferie i r
* Ove emo
godine sebi priutid dugo ljetovanje
unnfangels|e -en k zaee
unngjeldje -te V || * || platiti
Dette vil han f unngjelde for! !
ce ! * Za ovo e platiti! Pokajat
oe se za ovo!
unng -gikk, -gtt V || ir izbjega
vati II izbjei
De unngikk svare p sprsmlene cy
* Izbjegli su odgovoriti na
pitanja

unnlate

629

Jeg kunne ikke unng hore hva du sa

* Nisam mogao
a da ne ujern to si rekao
Hun unngikk s vidt bli pkjrt je ()
. je * U m a l o je (bila) pregaena. Jedva je izbjegla
da ne bude pregaena
unnlate -lot, -latt V || , || * proputati || propustiti, zanemarivati || zanemariti
De unnlot gjre sin plikt cy
. cy * Zanemarili su svoju dunost. Izbjegavali su svoju dunost

uoffisiell

nr unntas c , Ar s izuzetkom, oim

unntak -et, pl. - * iznimka, izuzetak
uten unntak -Ar bez iznimke
alle med unntak av ... ... Ar svi osim ...
gjre et unntak * napraviti
izuzetak
*Ingen regel uten unntak -* Nema pravila bez iznimke
*et unntak som bekrefter regelen
* iznimka koja potvruje
pravilo
unntakels|e -en , > Ar izuzetak, iz
nimka, izuzimanje
Dette gjelder uten unntakelse To Vi vil ikke unnlate gjore Dem oppmerksom p det
* To vrijedi bez iznimke

Hun er en hederlig unntakelse je ->r Neemo propustiti da Vara skrenemo
* O n a je asna iznimka
panju na to
med unntakelse av eldre mennesker ca
unnselig -e A , , Ar
Ar s izuzetkom starih osoba
bojaljiv, stidljiv, srameljiv
unntakstilstand -en k izvanredno
unnsetning -en , , -k spas,
stanje
spaavanje, pomo
unntatt PREP (), (),
komme noen til unnsetning y
(), : () Arosim (neega), izu
* pritei nekome u pomo
zev (neega), izuzevi (neto)
unnskyld|e -te V
alle unntatt jeg * svi osim mene
1) || ( ), unnvike -vek, -veket V |J * izbje || , ||
gavati (I izbjei
( ) * opratati || oprostiti (nekome
De unnviker aldri sitt ansvar ()
neto), opravdavati || opravdati, ispriavati || ispri Oni nikad(a) ne bjee
ati (nekome neto)
od svoje odgovornosti
De unnskyldte ham alltid cy
Hun unnviker alltid det sprsmlet * Uvijek su mu opratali
- Ona uvijek izbjegava to pitanje
Dere fr ha meg unnskyldt, men ... ,
unnvr|e -te V () , ||
... * Oprostite mi, ali ...
, || * (moi) biti
Unnskyld! ()! * Oprosti(te)!
bez, prolaziti || proi bez, snalaziti se || snai se bez
Det kan ikke unnskyldes To ce Kan du unnvre denne boka noen dager?
* To se ne da opravdati
? * Moe
li biti bez ove knjige nekoliko dana?
Moren unnskyldte barna je
Mye av det vi har i dag kan vi unnvre
* Majka je opravdala djecu
-Ar M n o g o
2) unnskylde seg ce ||
od onoga to imarao danas ne treba nam
ce, || ce k opravdavati se ||
opravdati se, ispriavad se || ispricati se
unormal
-e A , * nenorHun unnskyldte seg med at hun hadde liten tid malan, abnormalan
ce * Ispriala se
unyttig -e A , ,
da ima malo vremena
* nekoristan, beskoristan, nepotreban
unnskyldning -en , , Ar
undig -e A , , isprika, izlika, opravdanje
, - koji nije nuan/nudan,
prijeko potreban, bez potrebe, bespotreban, nepo komme med unnskyldninger ce k ispritreban
ati se, opravdati se

be -om-unnskyJdning-fbr^oe-mBifmTH~<x-36or -undven(tig^-^-HenoTpe6aH7^yamnaH * nepotre Ar ispriati se zbog neega

ban, suvian
unnslippe -slapp, -sluppet V
unyaktig -e A , k neprecizan,
netoan
1) (komme unna) || Ar bjeati ||
pobjei
Han besvarer ofte oppgavene unyaktig Fangene unnslapp fra fengselet cy n o Ar esto nepreciz * Zatvorenici su pobjegli iz
no odgovara na zadake
za tvora
unyaktighet -en , * nepre2) (komme til si) || / ce Ar ||
ciznost, netonost
omai se/omaknuti se
und|e -en -k nemilost
Det unnslapp ham en ed ce Ar
vre i unde y Ar biti u nemilosti
Omakla mu se psovka
falle i unde y Ar pasti u nemilost
unnta -tok. -tatt V || -Ar izuzimati
uoffisiell -elt, -e A , kc neII izuzeti
sluben

uomtvistelig

uredd

630

uomtvistelig -e A . * neosporiv, neosporan

uoppdragen -/, -gne A , , , * neodgojen, neotesan, nekulturan,
prost
uoppfordret -e A , * nepozvan,
sam od sebe
Hell uoppfordret kom han og ba om unnskyldning
je ce
Doao je bez iijeg nagovora i ispriavao se
uopphrlig -e A , * neprekidan, neprestan
uopplagt -e A
1) (uten lyst) ( ),
(), () * bezvoljan (ma neemu), nesklon (neemu), nenaklonjen
(neemu)
2) (syk) ce - koji se loe/nevoljko osjea
Jeg folte meg s uopplagt i gr at jeg ikke orket g
ce
* Juer sam se osjeao tako da
nisam imao elju da idem bilo k a m o
uoppmerksom
-me A , * paljiv, rastresen, rasijan
Han bruker vare uoppmerksom i timene je
* On je cesto rastre
sen na satovima
Jeg var uoppmerksom et yeblikk
Bio sam na trenutak
nepaljiv
uoppnelig -e A -k nedostian
uopprettelig -e A , kr nepopravljiv, nenadoknadiv
Det er gjort uopprettelig skade je -k Uenjena je nepopravljiva
greka
uoppsigelig -e
1) * neopoziv
2) uoppsigelig stilling k stalno
zaposlenje
uorden -en
1) (rot) * nered
2) (ustand) * kvar
Maskinen er i uorden je y .
y ca * Stroj je u kvara.
Neto nije u redu sa strojem
uoYerensstemmeIs|e -en , , , kr nesklad, neslaganje, razdor,
razmirica
uoverkommelig -e , , * nesavladljiv, nepremostiv
uoverlagt -e (jur.) k bez predumiljaja
uoversiktlig -e A * nepregledan
uoverskuelig -e A , , nepredvidiv, nepredvien, nesaglediv
/' uoverskuelig framtid y * u nepredvidivoj budunosti
Det kan f uoverskuelige flger To
* To moe imati nepredviene posljedice
uoverstigelig -e A , , -

* nesavladiv, nepremostiv, neprelazan

uovertreffelig -e A * nenadmaiv
uovertruffen
-fne A , ,
* nenadmaan, nedostian
uoverveid -e A , * nepromiljen, nesmotren
uovervinnelig -e A , , * nepobjediv, nesavladiv, neosvojiv
upartisk -e A , , , kr nepristran, neopredijeljen,
objektivan
upassende A , , * neprikladan, neprilian, nepristojan
en upassende kjole neprikladna haljina
oppfore seg upassende ce
ponaati se nepristojno
Hans bemerkning var upassende I- ^1
je * Njegova je primjedba bila
neumjesna
upersonlig -e A , * bezlian, neodreen
upolitisk -e A .
nepolitian, apolitian
upopulr
-e A k nepopularan
upraktisk -e A ir nepraktian
upresis -/, -e A , * neprecizan,
netoan
uproduktiv -t, -e A * neproduktivan
upklagelig -e A
besprijekoran .
uplitelig -, -e A , , * nepouzdan, nevjerodostojan, nesiguran
et uplitelig vitne * nevje
rodostojan svjedok
upvirkelig -e A ,
neosjetljiv, neprijemljiv
upvirket -e A koji ne
pada pod utjecaj
Han var helt upvirket av tidens strmninger
*
Nije bio pod utjecajem strajanja svog vremena
Han var helt upvirket av kritikken
* Kritika nije djelovala na /
njega
1
ur -et, pl. ,
sat, ura (reg.)
lommeur kr depni sat
veggur * zidni sat
ur -a (stein-) , * urvina,
sipina
_
raaTstemiiuig~ew (oiuiiTe)
(ope) glasanje, referendum
uransakelig -e -k zagonetan
urbanisering -enj-a k urbanizacija
urealistisk -e A , , * ncrealistian, nerealan, nestvaran
uredd 1 -e A * nenamjeten
en
uredd seng

,
/ * nenamjelen
krevet, nepospremljen/raspremljen krevet
uredd -e A , , , *
neustraiv, smion, hrabar, odvaan
en uredd handling * hrabar postupak
2

uregelmessig

631

en uredd kar Hr smion m o m a k

uregelmessig -e A , Hr neredovan, neredovit
uregelmessighet -en , Hr
neredovnost, nepravilnost
uregjerlig -e A , ce neobuzdan, kojim s moe vladati
uren
-e A Hr nedst
uren hud * neista koa
synge urent Hr pogreno pjevati
urenset -e A Hr neden
urenslig -e A , Hr nehigijenski,
nedst
urenslighet -en Hr n e d s t o t a
urett -en Hr nepravda
Jeg har gjort ham urett
Hr Uinio sam mu nepravdu
Man har gjort meg urett je
Hr Nanesena mi je nepravda
bote p den urett som er begtt Hr popraviti udnjenu nepravdu
urettferdig -e A , Hr nepraved a n , nepravian
en urettferdig avgjorelse Hr nepravedna odluka
urettferdighet -en Hr nepravda
Han ble utsatt for en grov urettferdighet
je Hr U d n j e n a mu je velika
nepravda
urettmessig -e A , Hr ne
zakonit, protuzakonit
urgammel
-gamle A , Hr prastar,
davni
urfolk -et, pl. - , , , Hr prastanovnici, starosjedioci, domoroci, urodenici
uriktig -e A , , , , Hr netoan, pogrean, neispravan, neprav, nepravilan
uriktige opplysninger Hr netocni
podaci
Vi finner det uriktig at...
... Hr Smatramo nepravilnim to sto ...
urimelig -e A , Hr pretjeran,
neprihvatljiy
et urimelig krav Hr pretjeran zahtjev
en urimelig pstand Hr neprihvatljiva tvrdnja
en urimelig pris^ /- -Hrpretjerana/previsoka cijena
urin -en , Hr mokraa, urin
urinblr|e -enf-a (anat.) Hr mokrani mjehur
urinleder -en, pl. -e , , Hr mokraovod, mokrani kanal,
uretra
urinnvner -en, pl. -e , , Hr prastanovnik, starosjedilac,
domorodac
urinprv|e -enf-a Hr uzorak mokrae
urinrr -et, pl. - (anat.) , ,
Hr mokrana cijev, vodopust, uretra

urd

urinveisinfeksjon -en (med.)

/ Hr infekcija mokranili putova/kanala
urmaker -en, pl. -e Hr u r a r
urnje -enf-a
1) Hr urna
2) (valg-) Hr glasaka kutija
urnordisk -e A Hr pranordijski
uro -enf-a
1) (polit.) (.), (.) Hr nerniri
(pl.), neredi (pl.)
2) (engstelse) , ,
Hr nemir, uznemirenost, uzrujanost
fole uro vedfover noe Hr biti uznemiren zbog neega
fle uro i kroppen y Hr osjeati nemir u sebi
3)
(rastlshet)
, Hr nemir,

4) (opphisselse) , , ,
Hr nemir, uzbudenje, uzbudenost, uz
rujanost
uro|e -etf-af-dde V || Hr
uznemirivati || uznemiriti
uroe seg for noe Hr
biti zabrinut zbog neega
uroelement -et, pl. -f-er , Hr element nemira, uznemirujud
element
urokkelig -e A , , , Hr nepokolebljiv, neslomljiv,
postojan, neuzdrmljiv, nenaruiv
urokket -e A , , ,
Hr nepokoleban, neuzdrman, neslomljen, nenaruen
urolig -e A , , , Hr nemiran, uznemiren, nespokojan, uzbuden
Det er urolige tider cy Hr Vremena
su burna
Han satt urolig je Hr Nemirno je
sjedio
Han er urolig for hva som kan hende je
Hr Uznemi
ren je zbog onoga to bi se moglo dogoditi
uroligheter pl. , Hr nerniri, neredi
raseuroligheter Hr rasni nerniri
urostifter -en, pl. -e, -ne ,
Hr izaziva nereda, smutljivac
urovekkende A , Hr uz n e m i r a v a j u d r a l a r m a n t a n
_
urskog -en Hr prauma
urt -enf-a Hr biljka
helbredende urter ,
Hr Ijekovito bilje, ljekovite trave
urviser -en, pl. -e () ( ) Hr kazaljka (na satu)
uryddig -e A , , Hr neurelan, nemaran, nehajan
urrlig -e A , Hr nepomian,
nepokretan
urrt -e A Hr netaknut
urd 5
1) ane urd ,

USA

632

* nasluivati neugodnosti, slutiti nevolju

2) Det er urd forutse je
Nemogue je predvidjeti
USA (geogr.) ,
* S A D . Sjedinjene Amerike Drave
usaklig -e A , -k neobjektivan, neosnovan
et usaklig argument * neosnovani argument
usammenhengende A , * nesuvisao, nepovezan
snakke usammenhengende *
govoriti nesuvislo
usann usant, -e A , kr laan, neistinit
Han gav en usann forklaring je
* D a o je laan iskaz
usannhet -en , * neistina, la
usannsyidig -e A * nevjerojatan
Det er usannsynlig at det vil skje
ce ce * Nije vjerojatno da e se
to dogoditi
usedelig -e A , -*- neudoredan, nemoralan, razvratan
usedvanlig -e A , , *
neuobiajen, neobian, izuzetan, izniman
Hun er usedvanlig dyktig je
kr Neobino je sposobna
uselvisk -e A k nesebian
uselvstendig -e A * nesamostalan
usikker -t. usikre A
1) (tvilende) , , *
nesiguran, neodluan, kolebljiv
2) (uviss) , * nesiguran,
neizvjestan
en usikker framtid * neizvjesna budunost
3) (farlig) , * nesiguran,
nepouzdan
en usikker arbeidsplass *
nesigurno radno mjesto
Om vren er isen usikker je * U proljee je led nepouzdan
4) (usta)
usikker
gange
/

*
nesiguran/teturav hod
g usikkert , * teturati, posrtati
usikkerhet -en , * nesigurnost. neizvjesnost
usjenert -e , * zaklonjen, na miru
uskadd -e A ,
neozlijeden,
nepovrijeden
uskadelig -e A , k nekodljiv,
bezazlen
uskikk -en , , lo obiaj, loa navika, loe ponaanje
Det er en uskikk To je ~k To je losa
navika
uskikkelig -e A , ,
* neposluan, nepristojan, nevaljao
et uskikkelig barn * neposluno
dijete
uskikket -e A k nesposoban

ustyrlig
uskyld -en , , k nevinost. ednost, neporonost
uskyldig -e A , , * neduan,
nvin, bezazlen
De trodde han var en tyv, men han viste seg vare
uskyldig cy je , ce je * Mislili su da je lopov, ali se
pokazalo da je neduan
Hun s p meg medet uskyldig blikk
je k Pogledala me je nevinim
pogled om
vare uskyldig * biti nevin
usmakelig -e A
1) (om mat) , * neukusan,
bljutav
2) (om person) * neukusan
usnakket A
Jeg har ikke noe usnakket med ham Ja
* Ja sam mu svoje rekao
uspiselig -e A , - nejestiv, koji nije za jelo
*Han er uspiselig je -k On
je neprobavljiv ovjek
ussel -t, usle A , * j a d a n , bijedan
Det var itsselt gjort To je kr To je
bijedno uinjeno
De lever i usle kr y *
ive u bijednim uvjetima
ustabil -t, -e A , , ir nestabilan, labilan, labav
ustadig -e A , , , kr nestalan, nepostojan, nesiguran, promjenjiv, promjenljiv
et ustadig var ir promjenljivo
vrijeme
et ustadig humr * nestalno raspoloenje
ustand S
i ustand y * u kvaru
Heisen er i ustand JI je y .
Dizalo je u kvaru. Dizalo ne radi
ustanselig -e A , ,
k neprekidan, neprestan, neprekinut
mase ustanselig * nepre
kidno gnjaviti
ustelt -e A
1) (om hr) , , * nepoeljan, razbaruen, raupan
^-/--/^-_. Koca
je * Bio je nepoeljan. Kosa
mu je bila neuredna
3) (forsmt) , , *
neuredan, zaputen, zanemaren
Hagen var ustelt je / * Vrt je bio neuredan/zanemaren
ustemt -e * neudeen, neutiman
ustraffet -e A , * nekanjen,
nekanjavan
ustyrlig -e A , * neobuzdan,
razuzdan
Klassen er ustyrlig je * Raz
red je neposluan
et ustyrlig barn * nepokorno di-

ustyrtelig

633

jete
ustyrtelig ADV , , ', * strano, nevjerojatno, strahovito,
uasno
ustyrtelig morsomt * strano
smijeno
usto -it, -e A , , * nesi
guran, labav, nestabilan
Han er usto i matematikk je y * Nesiguran je u matematici
Stolen er usto je * Stolica je
labava
en usto gange * nesiguran hod
usunn -usunt, -e A k nezdrav
Det er usunt spise fet mat je
Ar Nezdravo je jesti masnu hranu
en usimn konomi -k nezdrava ekonomija
usympatisk -e A , Ar
antipatian, nesimpatian
usynlig -e A * nevidljiv
usystematisk -e A .,
* nesistematian, nesistematski
usmmelig -e A , , , Ar nepristojan, nedolian,
neumjestan, neprilian
en usmmelig oppfrsel
* nepristojno ponaanje
usmmelige klar * nedolina
odjea
en usmmelig bemerkning k
neumjesna primjedba
usrlig -e A , Ar neranjiv, nepovrediv
ut ADV
1) , -Ar van, napolje
g ut || k izlaziti || izai
Kom deg ut! ! Ar Napolje!
2)
(avsted)
dra ut til kysten ce * uputiti
se na more
dra ut p fjorden ce y ,
y Ar odvesti se u fjord, otploviti
brodom u fjord
reise ut p landet Ar otii na selo
3)
kjenne noen ut og inn . Temeljito
poznavati nekoga. Znati nekoga izvana i iznutra
Ar Na kiu je. ini se da e kia
Det ser ut til bli et godt r
* Izgleda da e godina Biti d o b r a
Jeg vet verken ut eller inn .
Ar Ne znam to da radim
' g ut fra , * oekivati, pretpostavljati
Jeg gr ut fra at han kommer / * Oekujem/pretpostavljam da
e doi
Jeg skal ut med et stort belp
Ar M o r a m platiti veliku svotu
Han ville ikke ut med det -Ar

utarbeide
Nije htio r e d
Jeg forstr ikke hva det gr ut p He o
ce -Ar Ne razumijem o emu je rije
4) (ferdig)
fylle ut et skjema Ar ispuniti
tiskanicu/formular/obrazac
snakke ut Ar r e d sve do kraja
snakke ut om alt som ligger en p hjertet
* izred sve to nam
l e a na srcu
5)
(tidsuttrykk)
Han var formann ret ut je
-Ar Bio je predsjednik do kraja godine
uken ut Ar do kraja tjedna
bli varende uken ut kr ostati
cijeli tjedan
f/7 langt ut p natten y Ar do kasno
u noe
ut gjennom det 20. rhundre 20. , TO
KOM 20. + kroz cijelo 20. stoljee, tijek o m cijelog 20. stoljea
dag ut og dag inn y -Ar iz dana u dan
r ut og r inn y Ar iz godine u
god i nu
Det gr ut over ham To /
. To ce To pada na
njegova lea/plea. To e se na njemu slomiti
sette seg ut over reglene ce
, Ar postaviti se
iznad pravila, ne potivati pravila
utabords A , -Ar izvan broda,
izvanbrodski, vanbrodski
utaskjrs A k na otvorenora
moru
utad AD V * izvana
Utad viste han ingen tegn til opphisselse
Ar Izvana nije pokazivao znakove uzbudenosti
utadvendt -e A Ar otvoren
utafor - utenfor
utakk -en/-a -Ar nezahvalnost
* Utakk er verdens lnn * nea
. He * Pomiluj psa da te ujede za ruku. Ne treba
od svijeta oekivati zahvalnost
utakknemlig -e A * nezahvalan
en utakknemlig jobb nocao * nezahva
lan posao
utakknemlighet -en -Ar nezahvalnost
utakt -en
komme i utakt ,
-A- izgubiti ritam, izgubiti korak
utall -et , -Ar bezbroj, mnogo
Han har et utall av venner Ar Ima bezbroj prijatelja
utallig -e A * bezbrojan, nebrojen
utallige ganger Ar bezbroj puta
utarbeid|e -etf-a V || -Ar izradivati II izraditi
De utarbeidet en plan cy -Ar Izradili
su plan
Planen er ferdig utarbeidet je Ar Plan je dokraja razraden

utarbeidelse

634

utarbeidels|e -en * izrada

utarmet -e A , , , * osiroraaivan, osiromaen,
iscrpljivan, iscrpljen
Landet var utarmet etter krigen je
/ * Zemlja je bila iscrpljena nakon/zbog rata
utart|e -etj-a V || ce, ce || ce y ,
|| izroditi
se, razvijati se || razviti se u loem smjeru, postati
lo
Diskusjonen utartet til krangel ce y * Diskusija se izrodila u svadu
utbe -bad, -bedt V || , || * ||
zamoliti, || zatraiiti
Svar utbes! ! * Molimo za
odgovor!
utbe seg en forklaring > *
zamoliti objanjenje
utbedr|e -etj-a V || * popravljati (I popraviti
Skadene p veien ble utbedret
cy * Oteeoja na cesti su vljena
utbedring -enj-a , ic popravak
utbetalje -te V || ic isplaivati II isplatiti
utbetaling -enj-a * isplata
utblsing -enj-a (raca
) * eksplozija (plina ili tekuine pod
pritiskom)
utbre -ddej-dte V || , II * iriti || rairiti, proirivati ||
proiriti
utbre seg om en sak ce o *
raspriati se o neemu
utbredels|e -en
1) (det utbre) , *
irenje, rasprostiranje
2) > * rasprostranjenost
Denne oppfatningen har stor utbredelse jc
> / *
T a k v o je shvaanje vrlo rasprostranjeno/raireno
utbredt -e A , ic rairen,
rasprostranjen
Det er en utbredt misforstelse To je
/

*
To je
ve
uobiajen/est nesporazum
utbrudd -et, pl. 1) (angrep) , , ic provala,
nastup, navala, izljev
et rasende utbrudd / ic provala
gnjeva/bijesa
Han kom med et plutselig utbrudd je
ic Iz njega je odjednom provalilo2) krigsutbrudd p a r a * izbijanje rata
3) utbrudd av en vulkan , * erupcija, provala vulkana
utbryte -brot, -brutt V || , || *
II uskliknuti, || uzviknuti
Hva? utbrt han ? - je ic Sto?
- uskliknuo je

utdype
utbygg -et, pl. - * dogradnja
utbyg|ge -de V || ,
II * izgraivati || izgraditi, podizati \\
podii/podigmiti
utbygging -enj-a , >
izgradnja,
podizanje
kraftutbygging
* izgradnje elektrinih centrala
distriktsutbygging

* izgradnja nerazvijenih podruja

utbyggingsplan -en * plan izgradnje
utbyggingstempo -et * brzina iz
gradnje
utbytt|e' -et
1) , , * korist, dobit, do
bitak
Fikk du noe utbytte av kurset?
? * Jesi li imao neke koristi od
teaja?
2) (okon.) * profit
utbytte av aksjene * divi
dende od dionica
Handelen gav stort utbytte je * Poslovanje mu je donijelo
veliku dobit
2
utbytt|e -etf-a V * izrabljivati || izrabiti, eksploatirati
utbytterik -t, -e A , , *
unosan, probitaan, koristan
utbytting -enj-a , ic
izrabljivanje, eksploatacija, iskoritavanje, iskoricivanje
utdann|e -etj-a , , Ar odgajati || odgojiti, kolovati, naobravati ||
naobraziti, izobraavati || izobraziti
utdanne seg til noe ce ( )
II ( ) * obrazovati se (za neto) stjecati || steci obrazovanje
(za ne to)
utdanning -enj-a = utdannels|e -en ,
ic obrazovanje, kolovanje, naobrazba, izobrazba
Hun har en god utdanning ic Ona ima dobru naobrazbu
Hennes utdanning tok 5 r je
5 * Njezino je obrazovanje trajalo 5 godina
utdebatter|e -te * 511/15sti predmet
utdeling -/-^~;~,- -*r- razdioba, raspodjela, dijeljenje, podjela
Etter konkurransen var del utdeling av premier cy ce * Poshje
natjecanja dijeUle su se nagrade
utdrag -et, pl. 1) (tekst) , * odlomak, izvadak
2) (mus.) et utdrag av musikken til Peer Gynt av
Edvard Grieg ra
* Glazbeni ulomak iz Peer Gynta Edvarda Griega
3) (okon.) konto- () * (bankovni) izvod iz iro-rauna
utdyp|e -etj-a V || * pro-

utddd

635

dubljivati || produbiti
utdype et problem y , -*r ui dublje u problem, produbiti
problem
utddd -e A , , -k izumro,
mrtav, icezao
et utdodd sprk / -k izumrli/
mrtvi jezik
Grden var utdodd je * Posjed je bio naputen
en utdodd vulkan / *
ugasnuo/mrtav vulkan
ute ADV
1) (mots. inne)
vani, napolju
Det er fint var ute je kr Vani
je lijepo vrijeme
hjemme og ute (i verden) y y kr u
zemlji i u svijetu
Jeg har ikke vart ute av huset p to dager
* Nisam bio izvan
kue ve dva d a n a
Han bor ute ved kysten y
* On stanuje u primorju
2) (med verb)
Han har vart ute for et uhell ce
kr Dogodila mu se nesreca
vare ille ute || kr stradati
II nastradati
vre ute av stand til gjre ^ y
* ne biti u stanju neto udniti
vare ute av seg av glede * biti izvan sebe od radosti
Det er deg de er ute etter * Tebe trae
De er alltid ute etter ham .
cy * Njega uvijek progone.
Njemu su uvijek na vratu
Hun er ute etter pengene hans
* eli izvud novac od njega
Hva er du ute etter? ? ? * to trai? to namjerava? K a m o
smjera?
3) (slutt) , kr pri kraju, gotov
Tiden er ute je k Vrijeme je
isteklo
Snipp, snapp, snute, eventyret er ute - * ia-mia - gotova pria
Det er ute med oss .
* Gotovi smo. Nastradali smo
utearbeid -et
-!-)-(
utenfor/|/>7/^-/---*rad/posao izvan kue
2) (i friluft) , -
rad na zraku, rad u prirodi
utebli -ble(i), -blitt V || * izostajati II izostati
Han uteble fra mtet je ca kr
Izostao je sa sastanka
Han uteble etter permisjon ce
-k Nije se pojavio n a k o n odsustva
Resultatet uteble je kr Rezultat
je izostao
uteblivelsje -en (jur.) ir izostanak
utedo -en * poljski zahod, poljski

utenfor

nunik
utelate -lot. -latt V
(ikke ta med) || , II izostavljati || izostaviti, preskakati || p r e s k o d t i
d
utelate
viktige
argumenter

izostaviti
vane
gumente
uteligger -en, pl. -e *: beskunik
utelukk|e -etj-a V || *
iskljudvati || iskljudti
utelukke noen fra en forening
* iskljudti nekoga iz drutva
Jeg utelukker ikke den mulighet at... He ... * Ne iskljuujem mogunost
da ...
Det ene utelukker ikke det
andre

ir Jedno ne iskljuuje drugo

utelukkende ADV , ir iskljudvo,
jedino
uten PREP
1) (foruten, fri for) () * bez (neega)
Hun kunne ikke lese uten briller
Nije mogao d t a t i bez naoala
vare uten arbeid k biti bez posla
uten vanskeligheter ir bez (po)tekoa
uten videre , * bez
daljnjega
uten sammenlikning ,
* neusporedivo, bez usporedbe
uten tvil , * bez suranje,
nesumnjivo
2) (unntatt) (), () * osim
(neega)
alle uten en ~ svi osim jednoga
4) uten at, uten a ir a da ne
Han gikk uten si adj je .
je a ce k Otiao je
bez pozdrava. Otiao je a da se nije pozdravio
Jeg kan ikke gjore det uten at du hjelper meg He
TO * Ne
mogu to u d n i t i ako mi ne pomogne
Ikke gjr det uten at jeg vet om det He
Ne d n i to bez moga znanja
De skiltes uten at de ble enige cy ce
ce ir Rastali su se ne sloivi se
Han gikk uten at noen s det je Ho -k Otiao je neprimjetno
utenat ADV * napamet, naizust^

dV^re^fe/zf^HTniHanaMetlFudti
napamet
utenbygds A * iz drugog kraja
Han er utenbygds fra / ir
On nije iz ovog/tog sela
utenbys A je Hr koji je izvan grada
Han kommer utenbys fra
*r On nije iz ovog grada
Han bor utenbys * Stanuje
izvan grada
utendrs A je , , ,
* koji je izvan kue, vani, na zraku,
na otvorenom, napolju
utenfor' ADV
1) * vani, napolju

utenfor

636

Hun venter utenfor ir Ona eka

vani
2) (ved bevegelse) * van, napolje
Hun gikk utenfor en tur je
ir Otila je van naas
3) (med verb)
Hold ham utenfor det ra * Dri
ga izvan toga
fole seg helt utenfor ce , ce * osjeati se strancem, osjeati da se ne pripada drutvu
Han er helt utenfor ce
* On nema pojma to se dogaa
utenfor PREP (), () * izvan
(neega)
vre utenfor fare * biti
izvan opasnosti
vre utenfor rekkevidde ,
* ne biti na dohvatu, biti izvan
dohvata
De bor utenfor byen ir Oni
ive izvan grada
et barn utenfor ekteskapet * vanbrano dijete
utenforstende 5 je no ir koji je po
strani
utenfra ADV * izvana
pvirkning utenfra * vanjski
utjecaj
utenkelig -e A * nezamisliv
Det er helt utenkelig je *
Sasvim je nezamislivo
utenlands ADV y , y *
u inozemstvo, u inozemstvu
dra utenlands y * putovad u inozemstvo
soke seg utenlands nocao y * potraiti posao u inozemstvu
De har bodd utenlands i mange r cy y
* ivjeli su u inozemstvu mnogo godina
utenlandsk -e A , ir inozeman, stran
en utenlandsk statsborger *
strani dravljanin
utenlandsopphold -et y ir boravak u inozemstvu
utenlandssaker pl. / *
vanjski poslovi
utenom' PREP () * okolo (neega)
a ga utenom ^7)1/* udaljiti se od predmeta/teme
g utenom noe ,
zaobilazid, izbjegavad ncto
utenom AD V * okolo
Det er ikke til komme utenom ir Nema drugog izlaza
G utenom! ! * Zaobidi!
utenomekteskapelig -e A * vanbrani
utenomekteskapelige forbindelser
ir vanbrane veze
utenomsnakk -et / *
suvian/izlian razgovor
utenp' PREP (), no () * na (ne2

utflod

emu), po (neemu)
Man kan se det utenp ham To ce
/
To se moe vidjeti po/na njemu
utenp ADV * izvana
Esken er bl utenp og rod iimi je
, a ir Kudja je izvana plava,
a iznutra crvena
utenriks A , * inozemni, vanjski
seile i utenriks fart MopifMa,
. ir ploviti stranim morima, ploviti medunarodnim linijama
utenriksdepartement
1) / ,
/ *
ministarstvo za vanjske/inozemne poslove, ministarstvo vanjskih/inozemnih poslova
2) (Jug.) * savezni sekretarijat za vanjske poslove
utenriksfart -en * prekooceanska plovidba
utenrikshandel -en * vanjska trgovina
utenriksminister -en, pl. -e
1) / ,

ministar za vanjske/inozemne poslove, ministar

vanjskih/inozemnih
poslova
2) (Jug.) *
savezni sekretar za vanjske poslove
utenrikspolitikk -en * vanjska politika
Utestengt -e A , * izbaen,
iskljuen
utestende A * neplaen
ha noe utestende med noen ca ir imati neraiene raune
s nekim
utett -e A , * propustljiv,
koji curi
utfall -et, pi 1) (resultat) , ir rezultat, ishod
f et drlig utfall ce * loe se
zavriti
f et heldig utfall , * usp
jeti, sretno ispasti
2) (angrep) ir napad
Han kom med et sterkt utfall mot sine motstandere
je
Otro je
napao svoje protivnike
3) (// ir mogue rjesenjeutfart -en , -k odlazak. naputanje
stor utfart fra byen *
masovni odlazak iz grada
utfartssted -et. pl. -er * izletite
utferd -enj-a , (y )
* odlazak, putovanje (u inozemstvo)
utferdig|e -etj-a V || * izdavad ||
izdati
utferdstrang -en y
enja za putovanjem u inozemstvo
utflod -en (med.) &, ir bijelo pranje,
fius
2

utflukt

637

utflukt -en(-a
1) (tur) , - izlet, ekskurzija
dra p utflukt * ii na izlet
2) (unnskyldning) , * isprika, izlika
Det er tomme utflukter To cy ir
To su prazne isprike
komme med utflukter , ce * izbjegavati otvoren razgovor, izmotavati se
utfoldje -etj-a V || * razvijati ||
razviti
Han fikk anledning til utfolde sine evner
je ir D o bio je priliku da razvije svoje sposobnosti
Elevene fikk utfolde seg fritt je * Uenicama je omoguen
Slobodan razvoj
utfor 1 S (sport.) ( ) *
spust (skijaka disciplina)
utfor PREP
falle utfor et stup y * pasti u p o n o r
Bilen kjorle utfor veien je ca
* Automobil je sletio s p u t a
3
utfor ADV * nizbrdo
Det gikk raskt utfor je
* Ubrzo je krenulo nizbrdo
utfordr|e -etj-a V [| ir izazivati
II izazvati
utfordre skjebnen ir izazivati
sudbinu
utfordre noen til duell
* izazivati nekoga na dvoboj
utfordrende A * izazovan
Han s p oss med et utfordrende blikk
je H- Pogledao nas je
izazovnim pogledom
Hun gikk med utfordrende klr ce
Hr Izazovno se oblaila
utfordring -enj-a Hr izazov
st overfor en utfordring ce
H nai se pred izazovom
ta imot en utfordring ir prihvatiti izazov
utform|e -etj-a V , , Hr oblikovati, dati oblik, formulirad
utforme et forslag H- formulirati prijedlog
utforme en lov H formulirad
zakon :
: :
- utforming -enj-a , , ir oblikovanje, opremanje, formjranje
utforrenn -et, pl. - ( ) Hr
spust (skijaka disciplina) utforsk|e -etj-a V || , II Hr istraivati || istraid, ispitivati II ispitati
utforske et terreng ir istraiti
teren
utforskning -en Hr istraivanje
utfyl|le -te V || , >
II H- ispunjavati |( ispuniti, popunjavati
II popuniti

utgangspunkt

utfylle et tomrom ir popuniti

prazninu
Han utfyller sin plass
ir On zadovoljava na svom mjestu
en utfyllende kommentar Hr
dopunski komentar
De utfyller hverandre ce H Oni
se dopunjavaju
utfylling -enj-a , H ispunjavanje, popunjavanje
utfr|e -te V
1) (eksportere) || H tzvoziti ||
izvesti
2) (sette ut i livet) || , II izvravati || izvriti, obavljati
II obaviti
utfore en ordre / ir
izvriti naredbu/nareenje
Han utforte arbeidet tU alles tilfredshet
je nocao H Izvrio je po
sao na ope zadovoljstvo
3) (gjore) || Hr izvoditi || izvesti
Dette kunstverket er utfort i bronse O B O
je y Hr Ovo umjetniko
djelo je izradeno u bronci
utfore en dans mrpy Hr izvesti ples
utfrels|e -en
1) , H- izvrenje, izvodenje
2) (form) Hr oblik
utfrlig -e A , , ,
Hr opiran, opsean, iscrpan, detaljan, podroban
en utfrlig beretning /
" detaljan/opsiran izvjetaj
behandle noe utfrlig
Hr 15 obraditi neto
forklare utfrlig /
Hr podrobno/detaljno objasniti
utfrsel -en ir izvoz
utgang -en
1) H izlaz
ndutgang y , izlaz
u nudi, izlaz za nudu
2) (resultat) Hr ishod
Ulykken fikk en trist utgang Hecpefia je
H Nesrea je dobila alostan
epilog
en sykdom med ddelig utgang , ca ir smrtonosna bolest, bolest sa smrtnim posljedicama
ved arets ^ 7 | ^ _ 7 - - Hr na kraju godine, krajem godine
utgangsdr -enj-a , izlazna vrata, vanjska vrata
utgangspunkt -et , Hr polazna toka, polazite
utgangspunktet for vr reise
ir polazna toka naeg putovanja
utgangspunktet for forhandlingene Hr osnova za pregovore
ta utgangspunkt i , ce
Hr polaziti od, zasnivati se na
hvis vi tar utgangspunkt i realitetene
ir a k o polazimo od stvarnosti

utgave

638

med utgangspunkt i Deres brev

* polazei od Vaeg pisma
utgav|e -en/-a * izdanje, naklada
Boka er nettopp kommet i ny utgave je
HOBO * U p r a v o je izalo
novo izdanje knjige
utgi -gav, -gitt V
1) || , || ,
|| * izdavati [j izdati, objavljivati || objaviti, objelodanjivati |[ objelodaniti
2) utgi seg for ce () * izdavati se (za)
Han utgav seg for vre ekspert ce
* Izdavao se za strunjaka
utgift -en , ic troak, izdatak
faste utgifter * stalni izdaci
ekstra utgifter / ic
trokovi/izdaci dodatni
utgiftspost -en * stavka rashoda
utgivelsje -en -k izdavanje
utgivelse av boker * izdavanje
knjiga
utgiver -en, pl. -e * izdava, nakladnik
utgjre -gjorde, -gjort V
1) || , ||
, * predstavljati || predstaviti,
sainjavati || sainiti, initi
Det utgjr en del av et strre hele To
* To ini dio vee cjeline
2) (om belop) * iznositi
Overskuddet utgjorde 10.000 kroner je 10.000 ic Viak je iznosio 10.000
kruna
utglidning -en
1) (skred) , , ic odron, odronjavanje, postupno klizanje
2) (avvik) , * odstupanje,
naputanje
utgravning -en ic iskopavanje
utgreiing -enf-a * razjanjenje
utgytels|e -en ic izlivanje
utgtt -e A
1) utgtte sko / *
iznoene/izlizane cipele
2) Denne varen er utgtt ce
* Ova roba se vie ne proizvodi
uthev|e -etf-a V
1) (fremheve) || * isticati || istaknuti
2) (typogr.) y ic tiskati u kurzivu ili polumasnim
slovima
utholdende A
1) (fysisk) , , * izdrljiv, ilav, otporan
2)
(psykisk)
,

*
ustrajan,
uporan
utholdenhet -en .
1) (fysisk) , ,
* izdrljivost, ilavost, otpornost
2) (psykisk) , * ustrajnost,
uporaost
De viste stor utholdenhet cy -

utkjrsel

* Pokazab' su veliku ustrajnost

uthus -et, pl. 1) / * pomona/dvorina zgrada
2) (p grd) , * staja, tala
uthvilt -e A ic odmoren
Han var enn ikke uthvilt etter den lange reisen
ce * Jo
se nije odmorio nakon duga puta
uti PREP y (, ) ic u (neto, neemu)
Han falt uti vannet y ic P a o u vodu
utidig -e A
1) (upassende) , * neprikladan, neumjestan
utidig mas ic dosadna gnjavaa
en utidig bemerkning * neumjesna primjedba
2) (masete) , * zloest, nemogu
utidige barn * zloesta djeca
utilbrlig -e A , , ,
- neprikladan, neumjestan, nepodesan, nedolian
utilfreds -e A * nezadovoljan
vre utilfreds med noe
* biti nezadovoljan neim
utilgivelig -e A ic neoprostiv
utilgjengelig -e A , , * nepristupaan, nedostian, nedokuiv
utilnrmelig -e A -k ncpristupaan
utilpass A
vre utilpass ce * ne osjecati
se dobro
utilregnelig -e A * neuraunljiv
utilstrekkelig -e A ic nedovoljan, nedostatan
uting -en * loa stvar
Det er en uting To . To * To
ne valja. To nije d o b r o
utjevning -en = utjamning -a , * izjednaavanje, ujednaavanje
utkant -en ic periferija
/ utkanten av byen , y
ic na gradskoj periferiji, u predgradu
utkantstrk -et, pl. - / *
zabiti/zabaeni krajevi
utkast -et, pl. - , ic nacrt, skica
utkastelsje -en
izbacivanje
Verten truet med utkastelse je
^ ic Vlasnik je zaprijetio izbacivanjem
utkaster -en, pl. -e
* radnik kavane koji izbacuje pijance
utkikk -en
vre p utkikk etter noe * ogledavati se za neim, traiti neto
st p utkikk , ,
* straariti, motriti, paziti na
utkikkstrn -et, pl. - (),

osmatranica, straarski toranj, promatranica

utkjrsel -en, pl. -sier * izlaz
utkjrsel av en garasje * izlaz iz
garae
utkjrsel p hovedvei * izlaz

utkjrt

639

na glavni put
Utkjrsel forbudt! ! * Zabranjen
izlaz!
utkjrt -e A , * iscrpljen, izmoren
Han var helt utkjrt je *
Bio je sasvim iscrpljen
utklipp -et, pl. - * izrezak
avisutklipp * izrezak iz novina
utkomm|e' -et , * prihodi, sredstva za ivot
utkomm|e -kom, -kommet V || *
izlaziti || izad
utkrystalh'ser|e -te seg V || ce * ||
iskristalizirati se
utlad|e -etj-a V || ir prazniti ||
isprazniti
Batteriet er utladet ce *
Baterija se ispraznila
utladning -en
1) (elektr.) * pranjenje
2) (fig-) ( ) ir provala (jakih osjeaja)
urland -et * inozemstvo
reise til utlandet y *
putovati u inozemstvo
i inn- og utland y * u zemlji
i inozemstvu
/ det store utland y * u bijelome
svijetu
utled I e -e'j-a V * deducirati
utlegg -et, pl. - , * izdatak, troak
f dekket sine utlegg
* dobiti pokrie trokova
udei|e -enj-a * iznajmljivanje, unajmljivanje
bilutleie ir iznajmlji
vanje automobila
udeier -en, pl. -e , * iznajmljiva, iznajraitelj, unajmljiva, unajmitelj
utiendighet -en ir tudina
udending -en ir stranac
udendingskontor -et ,
* uprava za strane dravljane,
ured za strance
udever|e -te P || , ||
* izrudvad || izrudti, predavad || p r e d a d
utlevere en flyktning * iz
rudti izbjeglicu
Nklene utleveres i resepsjonen ce jy ^-Ar-K-ljueevi se-predaju-na jecepcijiDe utleverte alle opplysninger cy * Dali su sve obavijesti
*Han utleverte seg selv ce * O d a o se
utlign|e -etf-a = utlikne V || , || , ||
ujednadvati || ujedn a d t i , izjednadvad || izjednadti, raspodjeljivad ||
raspodijelid
2

Utgiftene ble utliknet p medlemmene

cy no * Trokovi su jednako raspodijeljeni po d a n o v i m a
utlodning -en , (), ()
* drijeb, rijeb, izvlaenje (lutrije)

utmatte

udysje -te V || ir oglaavati j|

oglasiti
utlyse en ledig stilling
,
* oglasiti slobodno r a d n o mjesto, raspisad
natjeaj za slobodno radno mjesto
udysing -enf-a , ,
* raspis, raspisivanje,
oglaavanje slobodnog radnog mjesta
utlrt -e A ir nauen
utlp -et, pl. 1) (av elv) -Ar ue
2) (av tid) -A: istek
ved rets utlp no Ar po isteku godine
innen fristens utlp * do isteka
roka
kontraktens utlp * istek ugovora
3) (fig-) Ar oduak
gi utlp for sine flelser
ir dati o d u l k a svojim osjeajima
utlp|e -lp. -lpt V || ,
ir istjecad || isted, prestati vrijediti
Fristen utlper i morgen -Ar R o k
istjee sutra
utlper -en, pl. -e (av fjell) () *
obronci (planine)
utls|e -te V
1) (frigjre) || , II ir oslobadati || oslobodid, otputati II otpustiti
Spenningen ble utlst je Ar
N a p e t o s t je popustila
utlse en fallskjerm -A: otvo
riti p a d o b r a n
2) (fremkalle) || , -A: izazivati || izazvati, uzrokovad
Vedtaket utlste en storm av protester je
-Ar Odluka je izazvala
buru protesta
utlse et snskred * izazvati
lavinu
utlsning -en
1) , ir oslobaanje, otputanje
2) seksuell utlsning * orgazam
udn -et, pl. 1) , , -k posudba, posudivanje
BibliqtekeUiar-ttiange-boker-tilutln^Ba6jmoTSK3r
HM a ir Knjinica
ima mnogo knjiga za posudivanje
2) (okon.) , -Ar kredit, zajam
udnsbibliotek -et, pl. -f-er *
posudbena knjinica/biblioteka
utlnsfrist -en ce *
rok posudbe, rok na koji se neto posuuje
udnsrent[e -enf-a Ar kamate na
kredit
utmark -enj-a , , Ar ispaa, udaljen panjak, neobra e n o zemljite utmatt|e -etj-a V || , ||

utmattelse

utro

640

, II * iscrpiti || iscrpljivati,
crpsti II iscrpsti, izmarati || izmoriti, || izmudti
Taktikken var unnatte motstanderen je
* Taktika je bila
izmoriti protivnika
utmattels|e -en . , , Hr iscrpljenje, iscrpljenost, izmorenost, izmuenost
falle sammen av utmattelse Hr klonuti od iscrpljenosti
utmattelsestaktikk -en Hr taktika zamaranja protivnika
utmattet -e A . , Hr iscrpljen, izmoren, izmuen
utmelding -enj-a , Hr ispis, istup
utmerkje -etj-a V
1) Hr odlikovati
Det som utmerker henne er hennes gode humor je > Hr D o b r o raspoloenje je njezina odlika
2) utmerke seg ce, ce ||
ce Hr odlikovati se, isticati se || istai se,
istaknuti se
'' De utmerket seg ved sin innsats cy ce
* Istakli su se svojim doprinosom
utmerkels|e -en , Hr odlikovanje, priznanje
utmerket -e A , Hr odlian, izvrstan
Varen er av utmerket kvalitet je
Hr R o b a je odline kvaiitete.
utnevn|e -te V || (), || Hr II (na)imenovati, postavljati || postaviti
Han ble utnevnt til minister je Hr Imenovan je za ministr
utnevnels|e -en , > Hr postavljanje, imenovanje
urnytt|e -etj-a V || ,
Hr iskoritavati || iskoristiti, eksploatirati
Det gjelder utnytte alle muligheter Hr Treba iskoristiti sve mogunosti
Han utnyttet sine venner je
Hr Iskoritavao je svoje prijatelje
utnyttels|e -en , , , , Hr koritenje, iskoritavanje, iskoriavanje, eksploatacija
jredeligutny^lsTayiitomkraften-Mapo^&mcx^}^.
Hr miroljubivo korienje atomske energije
utopj -en Hr utopija
1
utover ADV Hr prema van(i)
Vinduene gr utover ce
Hr prozori se otvaraju prema vani
en tid utover Hr za neko vrijeme
2
utover
PREP
1) (), () Hr preko (neega),
izvan (neega)
utover et belop p Hr preko surne/
svote od
Utover dette vet jeg ingenting
Hr Vie od toga ne znam

2) Han solte vann utover gulvet je

Hr Prolio je vodu na pod
Det blir penere var utover dagen ce no y Hr Vrijeme ce se poboljati
tijekom d a n a
utpek|e -te V
1) || Hr naznaivati || naznadti
2) utpeke seg ce || ce Hr isticati
se II istai' se/istaknuti se
utpost -en , Hr
istaknut poloaj, izloeno mjesto
utpreget -e ADJ Hr izrazit
Hun har en utpreget sans for humor Hr Ona ima izrazit smisao
za humor
i utpreget grad , y Hr izrazito, u visokoj mjeri
utpressing -enj-a , Hr ucjena, ucjenjivanje
utp PREP no (), Hr po (necemu),
tijekom
Det ble regn utp natten je
Hr Kia je pala tijekom noi
Han rodde utp fjorden je y Hr
Odveslao je u fjord
utp ADV
Isen er utrygg, s dere m ikke g utp je
, Hr Led je
nesiguran, i ne smijete hodati po njemu
utradisjonell -neit, -e A , Hr
neuobiajen, originalan
utred|e -etj-a V || , II (), / Hr ispitivati || ispitati, obraivati || obraditi
(predmet), analizirati
utrede et sprsml , Hr obraditi neko pitanje,
preispitati neki predmet
utredning -en , , , Hr analiza, elaborat, obrada, obraivanje
utreis|e -enj-a ( ) Hr odlazak (iz
zemlje)
utrenskning -enj-a (pol.) Hr istka
utrett|e -etj-a V || , ||
, || Hr initi uiniti,
poduzimati || poduzeti, postizad || postignuti/
postii
Dpt hie utrettet mye p kort tid je Hr M n o g o je postignuto za
kratko vrijeme
utrette noe stort Hr udniti
neto veliko
Han kunne ikke utrette noe
Hr Nita nije mogao udniti
utrettelig -e A , , Hr
- neumoran, ustrajan, neiscrpan
utringning -en ( ), Hr izrez
(oko vrata), dekolte
utrivelig -e A , , Hr
neugodan, nezgodan
utro A Hr nevjeran
vare utro mot noen Hr biti
1

utrolig

641

nekom nevjeran
en utro tjener kr nevjerai sluga
utrolig -e A , * nevjerojatan, neshvatljiv
Det hores helt utrolig ut Zvui posve neyjerojatno
Hun er utrolig flink je /

Ona je nevjerojatno bistra/sposobna

/ eventyr skjer de utroligste ting ce
* U bajkama se dogaaju najnevjerojatnije stvari
utrop -et, pl. - , , * uzvik, usklik,
povik
Han kom med et utrop je -k Uzviknuo
je
utropstegn -et, pl. - , * usklinik
utroskap -en , , *
nevjera, nevjernost, vjerolomnost
utrustje -etj-a V || ,
II k opremati || opremiti, opskrbljivati ||
opskrbiti, snabdijevati || snabdjeti
utrustning -en
1) (utstyr) k oprema
Ekspedisjonen hadde mye proviant og utrustning
je *
Ekspedicija je imala mnogo hrane i opreme
2) (det utruste) >, * manje, spremanje
Utrustningen av skipet tok lang tid je Opremanje broda je dugo
trajalo
utryddje -etj-a || /, || , ||
* tamaniti || utamaniti/potamaniti,
istrebljivati || istrijebiti, iskorjenjivati || iskorijeniti
utrydde insekter * tamaniti
insekte
utrydde mus * potamaniti
mieve
utrydde misforstelser *
ukloniti nesporazume
utryddels|e -en , , , * istrebljenje, tamanjenje,
iskorjenjivanje, unitavanje
utrygg -e A , * nesiguran,
neizvjestan
utrygghet -en , * nesigurnost, neizvjesnost
utrykning -en * izlazak na teren
utrykningspoliti -et k prometna milicija
utrstelig -e A * neutjean
utsagn -et, pl. 1) (uttalelse) , * iskaz, tvrdnja
2) (matem.)
falskt
utsagn
/
/ * neistinita/lana tvrdnja, neistinit/
laan sud
utsalg -et, pl. 1) (billigsalg) () * rasprodaja
(robe)
2) (butikk) prodavabnica
Firmaet har flere utsalg

utsikt

* Poduzee ima nekoliko prodavaonica

utsalgspris -en * cijena na rasprodaji
utsalgsvar|e -enj-a k roba za
rasprodaju
utsatt -e A
1) , * odgoen, odloen
Eksamen er utsatt je * ispit je
odloen
Forestillingen er utsalt je k
Predstava je odgodena
2) (om sted) ~k iloen
p et utsatt sted * na izloenom mjestu
Fotgjengerne er en utsatt gruppe i trafikken
-* Pjeaci predstavljaju izrazito izloenu skupinu u prometu
utseend|e -et k izgled
Jeg kjenner henne av utseende je no
* Z n a m je po izgled u
1
utsending -en , -* poslanik, izaslanik, delegat
Hun var utsending til motet je
k Bila je delegat na sastanku
3
utsending -enf-a
1) (av varer) * odailjanje
Utsendingen av varene er forsinket
. je * Poiljka
robe kasni. Otprema robe je zakasnila
2) (radio-) k emisija
utsette -satte, -satt V
1) (vente med) || ,
II , || *
odgaati || odgoditi, ostavljati || ostaviti za kasnije,
odlagati || odloiti
De mtte utsette motet cy ca k Morali su odgoditi sastanak
2) (la risikere) || k izlagati ||
izloid
utsette noen for fare
~k izloiti nekoga opasnosti
utsette seg for noe ce kr izloiti
se neemu
vre utsatt for en ulykke *
doivjeti nesreu
3) (kritisere) * kritizirati
jits^els[e_=e?LJ3^ar^H^_Qjpr_ariaae k odgoda, odgaanje, odlaganje
utsid|e -enj-a , * vanjtina, vanjska strana
p utsiden av huset ca kr s
vanjske strane kue
p utsiden av gjerdet * na vanjskoj strani ograde
utsikt -en
1) ,
pogled, vidik
utsikt over byen * pogled na grad
Det er fin utsikt fra toppen Ca ce
* S vrha se p r u i a lijep pogled
2) (mulighet) , * izgled, mogunost

utsiktspunkt

642

Det er ingen utsikt til bedring y no * N e m a nade u poboljanje

stille noe i utsikt * obeavati
neto
Det er utsikter til regn ce * Oekuje
se kia
utsiktspunkt -et, pl. -/-er * vidikovac
utskeiels|e -en
1) (.umoral) , , * razvrat, razbludnost, rasputenost
2) (overdrivelse) , , * neumjerenost, pretjeranost, pretjerivanje
utskiftning -en , , , , ir zamjena, zamjenjivanje,
izmjcna, izmjenjivanje, promjcna
utskil|le -te V
1) (fysiol.) || * izluivati ||
izluiti
2) (kjem.) || , ||
, || * odvajati
II odvojiti, izdvajati || izdvojiti, razdvajati || razdvoultjT(Mg*\ji/-a
1) (det skjre ut) * rezbarenje
2) (gjenstand) * rezbarija
utskrapning -en (med.) , * kiretaa, ienje
utskrift -en/-a * izvod
utskrift av protokollen * izvod
iz zapisnika
utskrive -skrev, -skrevet V
1) (med.) || ,
II * otputati || otpustiti, ispisivati || ispisati
Pasienten ble utskrevet je
* Pasijent je otputen iz bolnice
2) (mil.) || , *
pozivati II pozvati, regrutirati
utskrive rekrutter til militrtjeneste * pozvati vojne
obveznike na vojnu obavezu
utskudd -et, pl. - , , , * izrod,
o t p a d , ljam, olo
utskret -e A , ca ir izrezan, s
rezbarijama
utslag -et * uinak, efekt
utslagsgivende A * odluujui
utslett -et, pl. - (med.) * ~ o s t p ~

utslett|e -et/-a V || , || , || , II * unitavati || unititi, ponitavati

II ponititi, razarati || razoriti, satirati || satrti
Byen ble utslettet je ir Grad je
bio razoren
Regnet utslettet alle spor je /
* Kia je izbrisala/uklonila
sve tragove
utslipp -et, pl. - , * isputanje,
ispust
utslitt -e A
1) (om klr) , , , * iznoen, izlizan, istroen, pohaban

utstrekning

2) (trett) , , , * iscrpljen, istroen, iznemogao, onemoao, malaksao

utsmykkje -et/-a V || ,
II * kititi || okititi, ukraavati || ukrasiti,
resiti II uresiti
utsmykning -en , , *
ukras, ukraavanje, ures, kienje
utsnitt -et. pl. 1) , * isjeak, izrezak
et utsnitt av et bilde ir detalj slike
2) (utvalg) * presjek
et utsnitt av befolkningen () * (reprezentativni) uzorak stanovnitva
utsolgt -e A * rasprodan
Boka er utsolgt je * Knjiga
je rasprodana
Vi er utsolgt p melk i dag je
* Mbjeko je za danas rasprodano
utsondr|e -et/-a V || k izluivati II izluiti
utsovet -e A , ir ispavan, naspavan
utspekulert ''it-A , * prepreden,
lukav
utspill -et, pl. ha utspillet , ()
, ir imati inicijativu,
(po)krenuti prvi, uiniti prvi korak
-komme med et utspill ,
prvi odigrati, zapoeti
utspiljle -te seg V ce * odigravati se
utspekulert -e A , , * pre
preden, lukav
utspring -et, pl. 1) (kilde) , * izvor, vrelo
2) (fig-) , , ir
izvorite, ishodite, polazite
3) (framspring)
izboina
utsprunget -e A , , ,
ir rascvjetan, rascvaten, procvao, u cvatu
utsprre -spurte, -spurt V || , || * presluavati || presluati, ispitivati || ispitati
utsted|e -te, -t V || * izdavati ||
izdati
utstede et pass
izdati paso
utstede en sjekk
izdati ek
utstedels|e--en-H3flaBaH>e-^r-izdavanje - -^g.-.
utstiljle -te V || * izlagati || izloiti
utstilling -en/-a
izloba
arrangere en utstilling *
prirediti izlobu
utstopp|e -etI-a V || (),
|| () * puniti || ispuniti (ivotinje), nadijevati || nadjenuti (ivotinje)
utstrakt -e A
1)
prostran
V (fig-) , -k opscan, opiran
utstrekning -en
1) * rasprostranjenost
Byen er stor i utstrekning ce

utstrle

643

* G r a d se rasprostire nadaleko .
2) (grad) , Hr mjera, opseg
/ stor utstrekning y ,
* u velikoj mjeri, velikim dijelom
/ sin fulle utstrekning y , y
* u punoj mjeri,' u p o t p u n o m opsegu
i en viss utstrekning y , Hr
u stanovitoj mjeri, donekle
utstrl|e -te V , , Hr isijavati, sjati, zraiti
Han utstrler lykke Hr Sav sja
od sree. Zrai sreom
utstrling -enj-a Hr zracenje
utstyr -et , Hr oprema, pribor
Soldatene hadde frsteklasses utstyr cy
Hr Vojnici su imali
prvoklasnu opremu
ekstrautstyr H d o d a t n a oprema
utstyr|e -te V || , ||
Hr opskrbljivati || opskrbiti, snabdijevati
II snabdjeti, opremati || opremiti
De utstyrte bten med alt som trengtes
cy je Hr Opremili
su brod svime to je bilo potrebno
utst -stod, -sttt V
1) (vente) Hr biti odgoen
Saken m utst til neste mote ce
Hr Ovaj predmet se
odgaa za slijedei sastanak
2) (gjennomg) || Hr prolaziti ||
proi
Etter ha utsttt lretiden fikk han jobb je
, je nocao Hr N a k o n
sto je proao naukovanje, dobio je posao
3) (tle) || , ||
Hr trpjeti I) otrpjeti, podnositi || podnijeti
Jeg kan ikke utst ham He ra Hr Ne
podnosim ga. Ne raogu ga smisliti
utsultet -e A Hr izmoren gladu
utsvevelser pl.
1) (moral) , , pa Hr rasputenost, razvratnitvo, raskalaenost
2) (drikking) , Hr banenje, terevenka
utsvevende A , ,
Hr razvratan, raskalaen, rasputen
utsyn -et, pl. 1) (utsikt) , Hr yidik, _p_ogled____
2) (oversikt) Hr pregled
utskt -e A , , , ,
, , Hrizvrstan, biran, probran, istanan, profinjen, rafiniran
en utskt smak Hr istanan ukus
en utskt vin Hr birano vino
uttak -et, pl. 1) (av penger) / Hr
podizanje/vaenje novca
2) (valg) , () Hr izbor,
biranje (kandidata)
3) (teknisk) , Hr utinica,
prikljunica
uttak for telefon Hr tele-

utuktig

fonska prikljunica
uttal|e' -en Hr izgovor
Hun har god uttale Hr
Ona ima d o b a r izgovor
2
uttal|e -te V
1) (artikulere) || Hr izgovarati || izgovoriti
Denne lyden er vanskelig uttale je
Hr Ovaj glas je teak za izgovor
2) (ytre) , ||
, || Hr iskazivati || iskazati, izraavati || izraziti, izricati || izrei
Han uttalte nsket om fortsatt samarbeid
je Hr Izrazio je elju
za daljom suradnjom
3) uttale seg |j (), ||
, > ce ||
ce Hr davati || dati (izjavu), iznositi || iznijeti
miljenje, izjanjavati se || izjasniti se
uttalels|e -en Hr izjava
komme med en uttalelse Hr dati iz
javu
innhente sakkyndig uttalelse
Hr pribaviti struno miljenje
uttelling -enj-a , Hr izdatak, isplata
* f full uttelling ,
ce Hr dobiti pun pogodak, isplatiti
se u potpunosti
uttrykk -et, pl. - Hr izraz
et stende uttrykk ,
Hr stalna izreka, ustaljeni izraz
gi uttrykk for noe Hr izraziti
neto
komme til uttrykk Hr doi do
izraaja
ansiktsuttrykk Hr izraz bca
matematisk uttrykk /
Hr materaatiki izraz/termin
uttryk|ke -te || , ||
Hr izraavati || izraziti, izricati || izrei
ha evnen til uttrykke seg
Hr imati sposobnost izraavanja
Jeg kan ikke uttrykke det med ord He
Hr Ne mogu to izraziti rijedma
Vi vil f uttrykke vr tilfredshet Hr elimo izraziti svoje
zadovoljstvo
uttrykkelig -e A Hr izriit'
f
gav'demuttrykkelig-beskjed-om-detteMzpmnTO.
CMO HM o Hr Izriito smo im
dali do znanja o tome
uttrykksmiddel -et, pl. -dier Hr
izraajno sredstvo
uttrykksmt|e -en Hr nain izraavanja
uttrykksfull -t, -e A Hr izraajan
uttmmende A Hr iscrpan
uttrret -e A , Hr presuen, isuen
et uttrret elveleie Hr sueno korito rijeke
utukt -en , Hr bludnienje,
obljuba
utuktig -e A , , , -

utvalg

644

*- bludan, nemoralan, razvratan, razbludan

utuktig omgang med mindrerige ca

-k
bludan
odnos
s
malodobnicama/maloljetnicama
utvalg -et, pl. 1) * izbor
foreta et utvalg || , * odabirati || odabrati, izvriti izbor
Butikken hadde et stort utvalg i tepper
je * Prodavaonica
je imala velik izbor sagova/tepiha
et tilfeldig utvalg (mat.) slobodan sluajni izbor
2) (komit) * odbor
sitte i et utvalg y * biti u odboru
nedsette et utvalg /
* imenovati komisiju/odbor
utvalgt -e , * izabran, odabran
utvandr|e -et/-a V ce || ce, k iseljavati se || iseliti se, emigrirati
De utvandret til USA cy ce y *
Iselili su se u S A D
utvandrer -en, pl. -e , * iseljenik,
emigrant
utvandring -enf-a , k iseljenje,
emigracija
utvei -en , * izlaz, rjeenje
Det finnes alltid en utvei ce
* Uvijek se nae neki izlaz
Dette er siste utvei O B O je
* Ovo je posljednja mogunost
utveksl|e -etj-a V || , || * razmjenjivati || razmijeniti, izmjenjivati || izmijeniti
utveksle meninger * razmijeniti miljenja
De krigfrende stater utvekslet krigsfanger cy -
Zaraene drave razmijenile su rtne zarobljenike
utveksling -enj-a
1) * razmjena
utveksling av meninger
razmjena miljenja
2) (tekn.) * prijenos
Sykkelen har stor utveksling
Bicikl ima velik prijenos
utvekst -en , k izraslina, izrataj
:
:
utvelge -valgte, -valgt V |[ , II * odabirati || odabrati, izabirati II izabrati
utvelgels|e -en , * odabiranje, odabir, izbor
uhendig -e A * vanjski, izvanjski
Huset ble malt utvendig je ca * Kua je obojena s vanjske strane
utvetydig -e A , nedvosmislen, neosporan
utvid|e -etj-a V || ,
II , || * iriti ||
proiriti, rairivati || rairiti, poveavati || poveati
De skal utvide bedriften

utvisning

-k Proirit e djelatnost poduzea

Vann utvider seg nr det fryser ce
ce ~k Voda se Siri kad se zaledi
utvide sine kunnskaper
k proirivati svoja znanja
utvidels|e -en k proirenje
utvikl|e -etl-a V || * razvijati ||
razviti
utvikle seg ce || ce k razvijati
se II razviti se
utvikle sine evner
* razvijati svoje sposobnosti
utviklet -e A * razvijen
utvikling -enj-a
1) , k razvoj, razvitak
vre under utvikling y k biti u
razvoju
en rivende utvikling * snaan
razvoj
2) (det utvikle) k razvijanje
utviklingshemmet -e ADJ
1) (psykisk) * u m n o zaostao
2) (fysisk) y , , zaostao u razvoju, atrofiran, hendikepiran
utviklingshjelp -enj-a y *
pomo zemljama u razvoju
utviklingslren (best.) * evolucijska teorija
utvilsomt ADV , >, Hr nesumnjivo, bez sumnje, nedvojbeno,
bez dvojbe
utvinne -vant, -vimnet V || , II * vaditi || izvaditi, dobivati || dobiti
utvinne olje fra Nordsjen Ce vaditi naftu iz Sjevernog mora
utvinne salt av saltvann co
* dobivati sol iz slane vode
utvinning -enj-a , k vaenje,
eksploatacija
utvis|e -te V
1) (fra stat) || * protjerivati II protjerati
En journalist ble utvist fra landet
je Jedan novinar protjeran
je iz zemlje
2) (fra institusjon) || ,
|| , || * iskljuivati
||-iskljuCTti7tstjeTivari || istjeratir||"otjerati
Han ble utvist fra skolen je
Iskljuen je iz kole
3) (legge for dagen) || , no || -k pokazivati || pokazati,
ispoljavati || ispoljiti, |[ oitovati
utvise forsiktighet k poka
zati opreznost
utvise grov uaktsomhet kr pokazati grubu neobazrivost
utvisk|e -etj-a V || k brisad ||
izbrisati
utvisning -en
1) (fra stat) , * protjerivanje.
izgon

utvortes

645

Han ble truet med utvisning cy npo -Ar Zaprijetili su mu protjerivanjem

2) (fra institusjon o.l.) , *
iskljuenje, izbacivanje
utvortes A , * vanjski
kun til utvortes bruk ~
samo za vanjsku upotrebu
utvungen -t, -ngne
1) (fri) , , , - neusiljen, nenamjeten, prirbdan, slobodan
2) (frivillig) > * neprisiljen, dobrovoljan
utydelig -e A , , * nejasan,
neodreden, mutan
utysk|e -et , * neman, grdoba
utorst -e A
vare utorst ir ne biti edan, ne
edati
drikke seg utorst * ugasid/utaiti
e
utv|e -de V || , ce
() * izvravati || izvriti, baviti se (neim)
utvende A
1) (pol.) * izvrni
den utvende makt * izvrna vlast
2) (person) (, .) *
koji izvodi (glumi, svira itd.)
en ulovende kunstner , * reproduktivni umjetnik, izvoa
utoy -et * gamad
utylet -e A * neobuzdan
utlmodig -e A * nestrpljiv
utlmodighet -en * nestrpljivost
utndje -etl-a V\\ , || ir || izdahnuti, II preminuti
uunngelig -e A * neizbjeiv.
uunnvrlig -e A , *
nuan, nudan, prijeko potreban
uutgrunnelig -e A , , * nedokuiv, nepojmljiv, neshvatljiv
uutholdelig -e A , , * nepodnoljiv, nepodnosiv, nesnosan, nesnoljiv
uutslettelig -e A * neizbrisiv
gjore et uutslettelig inntrykk p noen
* ostaviti neizbrisiv
dojam na nekoga
uuttmmelig -e A Hencnpnaj^r_nejscrpan_
uvan|e -en , * loslTnavika7
Io obiaj
legge seg til en uvane * stei
lou naviku
legge av seg en uvane ce
* odviknuti se od loe navike
uvanlig -e A * neobian
uvant -e A , , ir neuobiajen, neobian, stran
Arbeidet var uvant for ham je
nocao * Bio je nenaviknut na taj posao
uvederheftig -e A * nepouzdan
uvedkommende A , ir nebitan,
irelevantan

urbdig

Uvedkommende
adgang forbudt

ir Nezaposlenima pristup zabranjen

Det er meg uvedkommende Ta ce
* Ta me se stvar ne de
uvegerlig ADV * neizbjeno
uveisom
-me A * besputan
uveisomt terreng * bespue
uvel A
Jeg foler meg uvel j e . *
Zlo mi je. Nije mi d o b r o
uvenn -en * neprijatelj
uvennlig -e A , , *
neljubazan, neprijazan, neprijatan, odbojan
uvennlighet -en , , , * neljubaznost, neprijaznost, nesusretljivost, osoraost, odbojnost
uvennskap -et. pl. - * neprijateljstvo
uventet -e A * neoekivan
et uventet besk * neoekivan
posjet
uverdig -e A * nedostojan
uvesen -et , * sraetnja, neprilika
uvesentlig -e A , , * nebi
t a n , nevaan, sporedan
uvettig -e A , ir nepametan, glup
uvilj|e -en , * nevoljkost,
neraspoloenje
vekke noens uvilje ir
izazvati neiju zlovolju
Jeg har uvilje mot gjore det To ce .
ir To mi se ne radi.
N e m a m elje da to uradim
uvilkrlig -e A , , * nehotian, nenamjeran, nekontroliran
uvillig -e A -k nerad
uvirkelig -e A ir nestvaran
uvirksom -t, -me A , , , * nedjelatan, neaktivan, besposlen,
dokon
uviss -t, -e A , , *
nesiguran, neizvjestan, nepoznat
en uviss framtid ir neizyjesna
budunost
Det er uvisst om han kommer
* Nije sigurno da e doi
Alt er p det uvisse je * Sve je
neizvjesno

uvisshet -en , * nesigurnost, neizyjesnost

uvitenhet -en >, ,
Ar neznanje, neupuenost, nepoznavanje
uvurderlig -e A ir neprocjenjiv
uvpnet -e A * nenaoruan
.
uvr -et * nevrijeme
uvren -t, -ne A , , ,
, * nesmotren, neobazriv, ne
maran, nehajan, nebriljiv
uvren kjring ir neobazriva
voznja
urbdig -e A , * neutiv,
neuljudan

urlig

646

urlig -e A
1) (uhederlig) , * nepoten,
neastan
2) (ikke oppriktig) * neiskren
urlighet -en * nepotenje
ukonomisk -e A , * ne-

vakuumpakket
tedljiv, neekonomian
unsket -e A , Ar nepoeljan,
neeljen
uvd -e A , Ar neizvjeban,
nevjet
ur -et, pl. - * nerodna godina

V
vad|e -ddej-dd V , * gacati, gaziti
vade over en elv peicy * pregaziti rijeku
vadefugl -en (zool.) , * ptica movarica
vaffel -en, pl. vafler
* tanak kola iaran na objema
stranama k a o sae
vaffeljern -et, pl. -
dvokrilni
eljezni tiganj za peenje kolaa sa arom p o p u t
saa
vagg|e -et\-a V ce k gegati se
vag -t, -e A , * neodreen, nejasan
ha en vag forestilling om noe
o * imati nejasnu predodbu o
neemu
vage hentydninger * nejasni nagovjetaji
vai|e -etj-a V , (ce) Ar leprati,
vijoriti (se)
Flagget vaier i vinden ce
* Zastava se vijori na vjetru
yaier -en, pl. -e k elino ue
vak|e' -+vke
vak|e 2 -etj-a (om fisk) ce ||
ce Ar praakati se || praaknuti se
yakker -t, vakre A * lijep, krasan
som^eM-vakk-eH-lieter-KaKO
-"
Ar kako se to ve lijepo kae
*en vakker dag -Ar jednog lijepog dana
vakl|e -etj-a V
1) (g ustott) ce, ce * terurati
se, klimati se
Han vaklet bort til dora ce Ar
Oteturao se do vrata
2) (nle) ce * kolebati se
vakle mellom to muligheter ce
Ar kolebati se izmeu dviju mogunosti
vakne- vkne
vaksinasjon -en , -Ar cije-

pljenje, vakcinacija
vaksin|e -en Ar cjepivo, vakcina
vaksiner|e -te V , , k
cijepiti
Han ble vaksinert mot kopper je n p o Ar Cijepljen je protiv velikih
boginja
vaksinering -enj-a , Ar
cijepljenje,
vakcinacija
vakt -enj-a
1) (vakttjeneste) Ar deurstvo
ha vakt * biti deuran
vre p vakt * biti na deurstvu
Hvilket apotek har vakt denne helgen? Koja je
? Ar Koja je ljekarna deurna ovog vikenda?
nattevakt -Ar nonu deurstvo
2)
(mil.) , Ar straa,
straarenje
vare p vakt , Ar
straariti, biti na strai
aresvakt -k poasna straa
3) (utkikk) -Ar oprez
vare p vakt Ar biti na oprezu
4) (vaktmann) , Ar straar, uvar
5) (vaktstue) (mil.) Ar straaraica
6) (drvakt) , -k vratarni
ca,
portirriica
.
r
Du m melde deg i vakten ce
Ar M o r a s se javiti na prijavnici
vaktel -en, pl. -tier (zool.) Ar prepelica
vakthavende S , Ar deurni,
deurna
vaktmester -en, pl. -e
1) , , , Ar
nadstojnik, kuepazitelj, pazikua, domar
2) (i offentlig institusjon) Ar d o m a r
vaktpost -en Ar straa
vakttjenest|e -en Ar deurstvo
vakuum -et, pl. -j-er -Ar vakuum, zrakoprazni
prostor
vakuumpakket -e A , -

valg

647

* vakumirano, vakuum-pakirano
valg -et, pl. 1) (alternativ) * izbor
gjore et godt valg ,
* d o b r o izabrati, napraviti d o b a r
izbor
Jeg hadde ikke noe valg *
Nisam imao izbora
De hadde valget mellom flykte eller bli
cy *
Mogli su birati izmeu bijega ili zatvora
etter eget valg no * po vlastitu
izboru
2) (avstemning) , * izbori, biranje
g til valg * id na izbore
stille til valg ce *
kandidirati se na izborima
valgdag -en * dan izbora
yalgfri -tt, -e A no ,
* po slobodnom izboru, neobvezan, neobavezan
valgfrie fag / *
izborni/fakultativni predmeti
valgfrihet -en -k sloboda izbora
valgkamp -en kr preizborna
kampanja
valgkrets -en * izborni okrug
valgresultat -et, pl. -f-er k izborni
rezultat
valgsprk -et, pl. - , , , ,
geslo, lozinka, krilatica, deviza, parola
valgperiodje -en , * razdoblje izmedu dvaju izbora, izborno razdoblje
valfart -en * hodoae
valmuje -en (bot.) (Papaver) * m a k
valntt -enj-a (bot.) opax * orah
valnttre -et, pl. -trr opax * orah
valp -en , , * tene, psetoance
vals -en * va leer
danse vals * plesati valcer
*Ikke noe slinger i valsen! ,
! ! N e m a labavo, samo
otro! N e m a poputanja!
vals|e' -en (tekn.) * valjak
2
vals|e -etf-a V
1) (danse) * plesati valcer
De_mlsel_iundt p gulvet no
* Kruili su po podu plesuci
-* Vi skal nok valse opp med dem
! kr Ve emo ih mi prijed!
2) (tekn.) * valjati
valthorn -et, pl. - (mus.) ,' * rog
valuta -en (.), * devize (pl.), valuta
veksle norske kroner i utenlandsk valuta y * promijeni
ti norveke krune u stranu valutu
* f valuta for pengene kr
dobiti mnogo za malo
valutakurs -en * devizni teeaj
valutareserver pl. * devizne rezerve
vandalismje -en , * vandali-

vanfr

zam, divljatvo
vandel -en
(livsfrsel) , * vladanje, ponaanje
Han har en plettfri vandel
+ Nema primjedbi na njegovo
vladanje
Han er rlig i handel og vandel je
* On je poten i kao
ovjek i k a o radnik
vandelsattest -en
1) (privat attest) o /
* potvrda o vladanju/ponaanju
2) (politiattest)
* potvrda iz kaznene evidendje
vandr|e -etf-a V
1) (spasere) ce * etati se
De vandret hnd i hnd cy ce ce
* etali su se d r e d se za ruke
2) ('f/ellet) kr planinariti
3) (streife om) , ce, ce
* lutati, skikati se, potucati se
4) (flytte) ce k seliti se
Nomadene vandrer fra sted til sted ce
c y * N o m a d i se sele s mjesta u
mjesto
vandrer -en, pl. -e
1) (omstreifer) , , *
lutalica, skitnica, potucalo
2) (fjell-) + planinar
vandring -enf-a
1) (folke-) , ,
seljenje, migracija, seoba naroda
2) (kretslp) * kretanje
Jordens vandring rundt sola
* Zemljino kretanje oko Sunca
3) (omstreifing) , , *
lutanje, skitanje, potucanje
4) (flytting) , * seljenje, seIjakanje
5) (fjell-) kr planinarenje
yan|e -en , kr navika, obicaj
drlig/god vane / k loa/dobra
navika
av gammel vane no , no
* po staroj navici, po starom obiaju
Det er blitt en vane To je * To
je postalo navika
bli en vane y kr prijed u naviku
* (Jammel vane er vond vende je
kr Teko je staro drvo savijati
vanedannende A k koji stvara
naviku
vanedyr -et, pl. - * r o b navike
vanemessig -e AD V , , , - rutinski, izvjebano, naviknuto, vino
vanesak -enf-a kr stvar navike
vanetenkning
-en
/
-k konvencionalan/ablonski
nain razmiljanja
vanfr -t, -e A , , kr sakat,
osakaen, obogaljen
vanfr 5" , * bogalj, invalid
1

vanfrehjem

648

vanfrehjem -met, pl. - ,

* invalidski dom, dom za invalide
vaniljje -en * vanilija
vaniljeis -en * sladoled od vanilije
vaniljesukker -et H vanilin eer
vankje -etf-a V
1) (feres) , , * vrljati, tumarati, lutati
2) (besoke ofte) / kr
esto posjeivati/pohadati
vanlig -e A , * obian, uobiajen
et vanlig ord Hr obina rije
som vanlig * k a o obino
det er varmere enn vanlig je
* toplije je nego obino
noe utenom det vanlige k
neto izvan obinog
vanligvis ADV, Hr obino, uobiajeno
Vi pleier vanligvis gjore det slik * Obino to radimo ovako
Jeg gr vanligvis ved 8-tida
Obino odlazim oko osam sau
vann -et, pl. - = v a t n
1) Ar voda
et glass vann -Ar aia vode
Gi meg litt vann /() Hr Daj/
(te) mi malo vode
*Mye vann er rent i havet siden den gang
je -Ar Mnogo je ve
vode odonda proteklo
*d sitte p vann og brod y Ar sjediti
u zatvoru
* g over bekken etter vann
Ar traiti kruha preko pogae
* ta seg vann over hodet
* precijeniti svoje snage
* g for lut og kaldt vann y Ar ivjeti
u bijedi
* sl kaldt vann i blodet p noen /Mirra Hr opametiti/urazumiti nekoga
*Det er som skvette vann p gsa . Kao ce - Gluhome
priati priu. K a o da se kamenu govori
sette bten p vannet / y
Hr porinuti/spustiti brod u more
* g i vannet ce Hr nasamariti se
*d holde hodet over vannet ce , || Hr odrzati se na povrini,
uspijevati || uspjeti
* vge seg ul p dypt vann ce
, ,
Hr uputiti se na
klizav teren, pokuati sreu, riskirati govoriti o
neemu u sto nismo sigurni
2) (innsj) Hr jezero
Hytta ligger ved et vann * Vikendica lei uz jezero
3) (urin) , * mokraa, urin
late vannet , ce H mokriti,
pomokriti se
vann|e -etf-a || Hr zalijevati || zaliti

vanskapt
Har du vannet blomstene? ?
Jesi li zalio cvijee?
vannflatje -enf-a Hr povrina vode
vannklosett -et, pl. -j-er WC (), ,
(ca ) - WC (vece), klozet, nunik (s vodom)
vannkopper pl. (med.) k vodene kozice
vannkraft -enf-a , * vodena snaga, hidroenergija
utnytte'vannkraften iskoristiti vodenu pogonsku snagu
vannkraftverk -et, pl. - , - hidrocentrala, hidroelektrana
vannlating -enf-a , mokrenje,
uriniranje
vannlilj|e -enf^a (bot.) (nkkerose) (Nymphaeaceae)
Hr lopo
vannmangel -en H oskudica vode,
nestaica vode
Vannmannen (best.) (astrol.) ( ) Hr vodenjak (astroloki znak)
vannmelon -en , Hr lubenica
vannplante -enf-a Hr vodena biljka
vannpolo -en. Hr vaterpolo
vannpumpje -enf-a / * crpka/
pumpa za vodu
vannrett -e A , Ar vodoravan, horizontalan
vannrott|e -enf-a (zool.) (Arvicola terrestis)
Hr vodeni voluhar
vannrr -et, pl. - Hr vodovodna cijev
vannskad|e -en Hr teta od vode
vannski -enf-a / Hr skije za vodu
st p vannski / ce Hr
skijati se na vodi
vannskill|e -et, pl. -er , Hr razvode, vododijelnica
vannskorp|e -enf-a H povrina vode
*Det ligger i vannskorpa ce
H eka se p o g o d n a prilika
vannskrekk -en Hr strah od vode
vannslang|e -en
1) , mrk, gumeno ili plastino crijevo za polijevanje
2) (zool.) (Natrix) k bjelouka
vannstand -en H vodostoj
vannstoff -et Hr vodik
vannsto^)ombie--e/--x-pre(a^oa-H^d^
genska b o m b a
vanntett -e A Hr n e p r o m o d v
vanntette stvler H nepromoive izme
vanntrn -et, pl. - H vodotoranj
vannverk -et, pl. - Hr vodovod
yanry -et "/ Hr lo/zao glas
Han er kommet i vanry Ha je . ra
H- Na zlu je glasu. Bije ga lo glas
vansir|e -etf-af-te V || , I) Hr unakazivati || unakaziti,
nagrdivati || nagrditi
vanskapt -e A . , H- unakaen, nagren, izoblien

vanske

649

vanskfe -en , * potekoa,

tekoa
lage vansker for noen * praviti nekomu potekoe
*fl legge vansker i veien for noen
* bacati nekomu klipove p o d
noge
vanskelig -e A , , , , * teak, naporan, muan, tegoban, mukotrpan
et vanskelig liv ir 1
ivot
en vanskelig eksamen * teak ispit
en vanskelig arbeidsoppgave
* teak radni zadatak
Han er vanskelig tilfredsstille je
* Njega je teko zadovoljiti
Han er vanskelig ha med gjore C ce
caparjyje. C je ir S njim
se teko suraduje. S njim je teko imati posla
Det er vanskelig for meg je * Teko
mi je
vanskeliggjre -gjorde, -gjort V || , || , ir oteavati || oteati, priinjavati ||
priinid tekoe, komplicirad
vanskelighet -en , ,
* potekoa, tekoa, neprilika
alvorlige vanskeligheter * ozbiljne tekoe
a overvinne alle vanskeligheter * svladati sve potekoe
* Vanskeligheter er til for overvinnes
ce . cy
* Tekoe postoje da bi se prebrodile.
Problemi su za rjesavanje
lage vanskeligheter ir stvarati potekoe
ha vanskeligheter med noen c
* imati potekoe s nekim
vre i finansielle vanskeligheter y
* biti u novanim neprilikama
vanskjtt|e -etj-a V || , II * zanemarivati || zanemari
ti, zaputati || zapustid
Barna ble vanskjttet cy / * Djeca su zanemarena/zaputena
en vanskjttet grd * zaputeno
imanje
vansmekt|e -etj-a V
1) (lide) -Ar amiti
2) (lengte) , eznuti, udjeti
vanstell -et
1) , , * nebriga, nemar, zanemarivanje
2) , Ar Ioe
voenje, slabo gospodarenje
vant -e A
1) , , , * naviknut,
navikao, nauen, vian
Han er vant med hardt arbeid je
-Ar Navikao je na teak rad
A vre vant til ,

vare

* biti naviknut na. biti vian neemu

bli vant til ce * naviknuti se na
2)
(vanlig) , * uobiajen,
:
obian
Han liker sitte p sin vante plass
Ar Voli sjediti na
svom uobiajenom mjestu
vant|e -enj-a , *
pletena rukavica, vunena rukavica
vantriv|es -des V
1) , ce
-Ar biti nezadovoljan, ne osjeati se ugodno
Hun vantrives i Norge He joj ce y * Ne svida joj se u Norvekoj
2) (om planter) * ne uspijevati
Plantene vantrives i skyggen y
* Biljke ne uspijevaju u hladu
Ville dyr vantrives i bur Ar Zvijeri teko pqdnose kaveze
vantrivsel -en * nezadovoljstvo
vantro' S * nevjerica
2
vantro - A
, * skeptian, sumnjiav
Han s helt vantro p meg je ca * Gledao me je s nevjericom
vanvare S
av vanvare * nehotice
vanvidd -et
1) (med.) , -A ludilo, bezumlje
vre p vanviddets rand ir
biti na rubu pameti
Han driver meg til vanvidd Tepa y *
Tjera me u ludilo
2) (fig.) ir ludost
Det er det glade vanvidd To je -Ar
To je prava ludost
1
vanvittig -e ADJ , , Ar lud,
sumanut, umobolan
2
vanvittig AD V , -Ar ludo, uasno .
vre vanvittig forelsket -Ar
biti ludo zaljubljen
De kjrte vanvittig fort cy -AVozili su luaki
vanr|e' -enj-a -Ar sramota
2
Yanaer|e -te V || Ar sramotiti
I) osramodti
1
var -et
(beskyttende overtrekk) Ar presvlaka
_ / ^ _ --Arjastunica
.
Yar2
-e A * opfezan
a bli var noe ,
II * biti svjestan necega, primjeivati || primijetid neto
* Bedre fore var enn etter snar
Ar Bolje sprijeiti nego lijeiti
varamann -en. pl. -menn * zamjemk
var|e' -en
1) -Ar roba
matvarer ir ivene namirnice
drikkevarer , * pia, napici
2) ta vare p (), ,
ce , * (pri)pazid, nadgledati, brinuti se

650

vare

za, uvati
3) ta seg i vare for || (),
ce, ce Hr paziti || pripaziti
(na), uvati se, pribojavati se
var|e 2 -te V || * trajati |( potrajati
Filmen varer i to timer Hr
Film traje dva sata
Det varte og det rakk je Hr
Trajalo je i trajalo
Det varte lenge for ... je
... Hr Dugo je trebalo prije nego to ...
Vi hadde det bra s lenge det varte je ,
* Bilo je slatko, ali kratko
*rlighet varer lengst je
. cy .
Hr Potenje je najdueg vijeka. U lai su
kratke noge. Potenje je due od smrti
varebeholdning -en * zalihe robe
varebil -en , * kombi
varebytt|e -et, pl. -er * robna razmjena
varefakta S , o
* deklaracija, podaci o kvaliteti robe
varehus -et, pl. - Hr robna kuca
varemerk|e -et, pl. -er Hr zatitni znak
varemessje -enf-a Hr (vele)sajam
vareopptelling -enf-a ,
Hr inventura. popisivanje robe
vareta -tok, -tatt V || ,
II , || , ||
Hr tititi || zatititi, uvati || sauvati,
braniti || obraniti, brinuti se || pobrinuti se
vareta noens interesser
Hr uvati neije interese
varetaxi -en - Hr kombi-taksi
varetekt -enf-a
1) (jur.) Hr pritvor
sitte i varetekt y , Hr biti u pritvoru, biti pritvoren
2) ha noe i varetekt Hr
imati neto na uvanju
varetektsfengsel -et, pl. -ler Hr pritvor
varetransport -en Hr prijevoz robe
varetrekk -et. pl. - Hr zatitni omot
vareundersekels)e -en , >
Hr ispitivanje robe, testiranje robe
varevogn -enf-a , Hr kombi
1
variabel -en, pl. -bier (mat.) ,
* promjenljiva vlicinaT^artjabla
variabel -t, -ble A , , Hr promjenljiv, nestalan, varijabilan
variasjon -en
1) (forskjell) Hr razlika
Det er stor variasjon i elevenes prestasjoner
je y Hr Velika je
razlika u dostignuu uenika
2) (avveksling) , , , Hr promjena, mijena, mijenjanje, variranje
variasjon i arbeidet y Hr promjene
u poslu
3) (mus.) Hr varijacija
varier I e -te V
1) (vare ujevn) , ce, 2

varme
Hr biti promjenljiv, mijenjati se, varirati
Temperaturen
varierte
sterkt
je
Hr Temperatura je bila
vrlo promjenljiva
Det varierer ... To ... Hr To varira ...
2) (skape avveksling) || , Hr initi || uiniti raznolikim,
praviti izmjene
De varierte programmet cy y
Hr Pravili su izmjene u programu
variere kosten / Hr
mijenjati/varirati prehranu/ishxanu
varig -e A , Hr trajan, stalan
en varig ordning Hr trajno rjeenje
sikre en varig fred Hr
osigurati trajan mir
en varig farge Hr trajna boja
et varig minne Hr trajno sjeanje
varighet -en . Hr trajanje, trajnost
filmens varighet Hr trajanje filma
av kort varighet Hr kratkotrajno
varm -f, -e A
1) (motsatt av kald) Hr t o p a o
arbeide seg varm og svett ce
Hr oznojiti se od posla
bruke varme klar Hr
upotrijebiti toplu odjeu
2) bli varm ce Hr ugrijati se
bli varm i trya ce, ce
, ce Hr priviknuti se, osjeati se
kod kuce, u d o m a d t i se
*Smi mens Jernet er varmt! ce je
! Hr Zeljezo se kuje dok je vruce!
varme farger Hr tople boje
3)
(heftig)
Det gikk varmt for seg under diskusjonen ja je . je .
je Hr Diskusija je postala vrua. Diskusija je bila b u r n a . Nastala je burna diskusija
4) (ivrig)
vare en varm tilhenger av noe
Hr biti oduevljen pristaa
neega
Hun interesserer seg varmt for bedre de fattiges
kr ce
Hr Ona se silno
zanima za poboljanje ivotnih uvjeta siromanih
i) (hjertelig) , topao,-srdaan
Han har et varmt hjerte Hr On
ima toplo srce
en varm anbefaling Hr topla preporuka
et varmt vennskap /
k srdano/prisno prijateljstvo
anbefale noe p det varmeste / Hr najsrdanije/najtoplije preporuiti neto
Jeg takker p del varmeste ce Hr Najtoplije se zahvaljujem
varmblodig -e A Hr toplokrvan
1
varmle -en
1) , Hr toplina

varme

651

avgi varme * isijavati toplinu

f varmen i seg ce, ce *
ugrijati se, utopliti se
slippe ut varmen * isputati
toplinu
2) (temperatur) ic temperatura
30 graders varme 30 *
temperatura od 30 stupnjeva
Varm opp til 200 graders varme e 200
Ar Zagrijete do 200 stupnjeva
Sett kjelen over svak varme
ir Stavite lonac na laganu vatru
3) (ild) ic vatra
gjore opp varme * naloiti vatru
sette kjelen over varmen
* staviti lonac na vatru
:
varm|e -et/-a V
1) (gjore varm) || / *
grijati II ugrijati/zagrijati
varme hendene / ir
ugrijati/zagrijati ruke
varme opp maten * podgrijati
jelo
Vi varmer opp bare ett rom
* Grijemo samo jednu sobu
2) (avgi varme) * grijati
Ovnen varmer godt rpeje ir Pe dobro
gdje
Sola varmer rpeje
Sunce grije
Det varmet mitt hjerte To rpeje ir To mi
grije srce
3) varme seg ce || /
ce * grijad se |[ ugrijati se/zagrijati se
varmebehandling -enf-a , ir lijeenje toplinom, toplotno lijeenje
varmeflaskje -enf-a * termofor
varmegrad -en ( ) kr stupanj topline (iznad nule)
Det er ni varmegrader je
* Devet je stupnjeva iznad nule
varmekabel -en, pl. -bier , elektrina ica za grijanje, grijaa spirala
varmeput|e -enf-a ir elektrini
jastuk
Yarmeovn -en k elektrina
grijalica
YarmtvamisbehoIder^g/L_p/^ ie_ k bojler
varmtvannsbereder -en, pl. -e
bojler
vask -en
1) (vasking) ic pranje
vask av ty * pranje rublja
. Bilen trenger vask ce
* Automobil treba oprati
Dette toyet kryper i vask ce y
* Ovo rublje se skuplja u pranju
sende tyet til vask *
Poslati rublje na pranje
2) (vasket ty) * o p r a n o rublje
henge opp vasken ce cyiim *
objesid rublje da se sui
3) (utslags-) * slivnik, lavabo

varseltrekant

* g i vasken * propasti
vaskfe -etf-a V || * prad || oprati
Du m vaske hret
Mora oprati kosu
Han har vasket golvet je * Oprao je
pod
Vi har vasket ty i dag
D a n a s smo prali rublje
vaske opp || / kr prati
II o p r a d sude
2) (gjore rent) || * istiti ||
oistiti
3) vaske seg ce || ce, ce ||
ce *- umivati se || umiti se, prati se || o p r a d
se
*Det er gutt som har vasket seg To je ! -k To je pravi momak!
vaskeekte A
1) , - * koji
ne puta boju, stalne boje
2) (virkelig) * pravi
vaskefat -et, pl. - * lavor
vaskefill|e -enf-a * krpa za pranje
vaskeklut -en ( ) * krpa
za pranje (obino tijela)
vaskekon|e -enf-a
1) (vasker ty) * pralja
2) (rengjring) * istaica
vaskemaskin -en kc stroj za
pranje rublja, ve-maina
vaskemiddel -et, pl. -midler (ca) kr sredstvo za pranje (sapun)
vaskepulver -et * praak za pranje
vaskeri -et, pl. -er , (.)
praonica rublja, veeraj (fam.)
vaskerom -met, pl. 1) (for ty) , (.) *
praonica rublja, veeraj (fam.)
2) (for mennesker) ir umivaonica
vaskevannsfat -et, pl. - , kc umivaonik, lavor
varsel -et, pl. -sier
1) (forhndsbeskjed)
()
,
() , * (prethodna)
obavijest, (prethodno) saopenje, opomena
f varsel om oppsigelse () * dobiti (prethodnu) obavijest
otkazu
_p kort varsel y kr u kratkom roku
2) (vr-) kr prognoza vremena
3) (tegn) , * znak, predznak
4) (overnaturlig) , kc znamenje, znak
d tro p varsler y ca *
vjerovati u znakove s neba
5) (advarsel) , ir opomena,
upozorenje
la meg f et varsel om det kr
Upozorite me na to
varselskudd -et, pl. - ic pucanj
upozorenja
varseltrekant -en (y ca ) kr trokut upozorenja (u sluaju prometne nesree)

varsku

652

varsku -dde V || , || , || ,
Ar obavjetavati || obavijestiti, saopavati II saopiti, upozoravati || upozoriti, dati znak
Varsku meg nr han kommer
Ar Javi mi kad bude doao
varsl|e -etj-a V
1) (gi beskjed) || , ca || * obavjetavati || obavi
jestiti, saopavati || saopdti
varsle brannvesenet -Ar poz
vati vatrogasce
Arbeiderne har varslet streik cy
* Radnici su najavili obustavu
rada
2) (forutsi) || , II , || * proricati || prorei, pretkazivati || pretkazati, unaprijed najavljivati || najaviti
Det er varslet regn ce * Predvia
se kia
Uglens skrik varsler ulykke . , Ar Sovino hukanje nagovjetava nesreu. Sova hue, bit
e nesree
varsom
-me A , * oprezan, paljiv
Vr varsom! ! * Budi oprezan!
et varsomt kyss * njean poljubac
lukke dora varsomt
Ar paljivo zatvoriti vrata
Vr varsom ved bruk av fyrstikker
* Budite oprezni pri upotrebi ibica
Vr varsom ved bruk av det elektriske apparatet

* Budite oprezni pri rukovanju elektrinim aparatom
varsomhet -en , ic opreznost,
paijivost
vart|e -etj-a opp V ( ) ||
|| * (kod stola) dvoriti
II podvoriti, posluvati || posluiti
yas|e -en (blomster-) * vaza
vassdrag -et, pl. - ~k sliv
vasskraft -enj-a k vodena snaga
vater -et.pl. -tre , , k razulja,
ravnjaa, libela
vre i vater ,, y , kr biti vodoravan, biti u horizontali, biu" u ravnini
vaterpass -et. pl. - , , -Ar ra
zulja, ravnjaa, libela
vatn- vann
vatne-*vanne
vatt -en * vata
vattepp|e -et. pl. -er * poplun
ved' -en
1) (materiale) * drvo
hard ved -k tvrdo drvo
2) (brensel) (.) * drva (pl.)
hogge ved * sjei drva
fyre med ved * loili drvima
ved PREP
2

vedbli
1) (nr) (), (), (),
() * kraj (neega), kod (neega), do <neega), uz (neto)
sitte ved vinduet // *
sjediti kraj/do/kod pfozora
Huset ligger ved sjen ce
-Ar Kua se nalazi uz jezero
Han sitter ved siden av meg //
-Ar On sjedi do/pokraj/uz mene
skulder ved skulder Ar rame uz rme
2) (p, om institusjoner) / (), () -Ar u/na (neemu), pri (neemu)
ved universitetet kc na sveuilitu
ved instituttet (), / -Ar na odsjeku (fakulteta), u/na institutu
3) () * pri (neemu)
ved inngangen , ic pri ulazu, uza sam ulaz
ved solnedgang Ar pri zalasku
sunca
ved bruk Ar pri upotrebi, pri uporabi
4) ved flere anledninger y Ar u vie
navrata
5) (/) Ar za (neim/neto)
sitte ved bordet * sjediti za
stolom
sitte ved rattet AT sjediti za
volanom
sette seg ved bordet * sjesti za stol
6) (om tid) OKO (), y (/) -Ar
oko (neega), u (neto/neemu)
ved daggry y , y Ar u ranu zoru,
u svitanje
ved midnatt -Ar oko polnoi/ponoi
ved sjutiden * oko sedam sati
ved psketider -Ar oko Uskrsa
7) (rsak, middel)
ved en misforstelse , Ar nesporazumom, zbog nesporazuma
ved et rent tilfelle , Ar pukim sluajem, posve sluajno
Han reddet seg ved hoppe ut av vinduet C n a c a o
ce Ar Spasio se skokom kroz
prozor
Ved lese lrer man mye ce
-Ar itanjem se mnogo n a u d
8) Programmet var ved... . je
... -Ar Autor programa je bio ...
Innledningen var ved ... ... Ar t J v o d - o d - ^
9) (forbundet med) , y ca () -Ar pri,
u vezi s ( n e d m )
Det er ikke noe mistenkelig ved det
y c ic N e m a niega sumnjivog
u vezi s tim
Det er noe ved ham y * Ima
neto u njemu
Det var det gode ved det at
je -Ar Pri svemu tome bilo je d o b r o sto
Ulykken oppstod ved at ... ce
... -Ar Nesrea se dogodila zbog ...
vedbli -ble, -blitt || ic nastavljati II nastaviti
Han vedble avbryte meg je

vedde

653

* Nastavljao me je prekidati
Slik vil det vedbli vre ce
* Tako e se i nastaviti
vedd|e -etj-a V ce || ce * kladiti
se II okladiti se
vedde mot ce * kladiti se
na suprotno
vedde med noen om at ce ca
... k kladiti se s nekim da ...
Jeg vedder ti kroner p at han taper ce y
10 rie * Kladim se u 10
1
kruna da e on izgubiti
veddeml -et, pl. - , * oklada, opklada
inng et veddeml ce || ce k
kladiti se || okladiti se
veddelpsban|e -en ,
trkalite za konjske utrke, hipodrom
Yeddelpshest -en > kr trkai konj
vederlag -et, pl. - , * naknada,
odteta
f vederlag for noe *
dobiti naknadu za neto
Han gjorde meg en tjeneste som vederlag
je , je * Uinio
mi je protuuslugu, uzvratio mi je
uten vederlag , * bez n a d o knade, badava
vederstyggelig -e A , , *
odvrtan, mrzak, odbojan
vedg -gikk, -gtt V || k priznavati || priznati
Han vedgikk at han hadde gjort det je
je TO * Priznao je da je to uinio
vedkjen|ne -te seg V
1) || -k priznavati || priznati
Han^ vedkjente seg uttalelsen je je
kr Priznao je da je izjava njegova
2) ikke vedkjenne seg ce || ce
() || , ||
* odricati se || odrei se (neega) poricati II porei, ne priznavati || ne priznati
vedkomme -kom, -kommet V ce () *
ticati se (neega)
Det vedkommer ikke meg ce *
Mene se to ne tie
Hva vedkommer det deg hva de gjor ce
* Sto se tebe tie to oni rade
-ved^onmiendeL^jioTH3ra^^o^ni
vedkommende firma kr spomenuta tvrtka/firma
vedkommende instans ** nadleni
organ
vedkommende- S
Han henvendte seg til rette vedkommende
ce * Obratio se pravoj osobi
vedlagt -e A k priloen
vedlagte liste kr priloeni popis
Regningen flger vedlagt ce cy
Raun se prilae dopisu
vedlegg -et, pl. - * prilog
vedlegge -la. -lagt V || (cy) * prilagati || priloziti (dopisu)

vegg

Jeg vedlegger svarporto

* Prilaem potarinu za odgovor
vedlikehold -et * odravanje
vedlikeholde -holdt V || , odravati || odrati,
drati u ispravnom stanju
Huset var drlig vedlikeholdt je * Kua je loe odravana
vedlikeholde sine kunnskaper ce * struno se zaputati
vedlikeholdsutgifter pl. k trokovi odravanja
vedovn -en * pe na drva
vedrrende ADJ ce (), c
() * to se tie (neega), s obzirom na
(neto)
vedrrende dette firmaet... ce
je ... * to se tie
ove tvrtke
kad je u pitanju ova tvrtka ...
Yedrr|e -te V ce ()
ticati se (neega)
Det vedrrer ikke saken To ce
* To se ne tie predmeta
vedst -stod, -sttt (seg) V || *
priznavati || priznati
vedst seg farskapet k priz
nati oinstvo
Han hadde gjort det, men torde ikke vedst det
je TO , ce *
On je to uinio, ali se nije usudio priznati
vedta -tok, -tatt V
1) (akseptere) || * prihvaati || prihvatiti
vedta en dom / k pri
hvatiti osudu/presudu
Det er opplest og vedtatt je kc Odlueno je i prihvaceno
Forslaget ble enstemmig vedtatt je * Prijedlog je jednoglasnb
prihvaen
2) (beslutte) || * odluivati
II odluiti
De vedtok utsette motet cy ce k Odluili su odgoditi sastanak
vedtak -et, pl. - * odluka
fatte/gjre et vedtak k donijeti
odluku
vedtekt -en , , -k propis, uredba, pravilo
vedtre -et, pl. -trr ,_ -Hr-ogrjevno drvo, drvo za ogrjev
vedvar|e -te V k trajati
veg-vei
vegetarianer -en, pl. -e (.), (.) - vegetarijanac (m.), vegetarijanka
(f.)
vegetasjon -en , kr vegetacija,
biljni svijet
vegg -en kr zid
Han hadde mange bilder p veggen je
* Imao je mnogo slika na zidu
bo vegg i vegg * stanovati
zid do zida
leve innen fire vegger y *

veggavis

ivjeti u etiri zida

* male fanden p veggen
* crtati vraga na zidu
Dora str p vid vegg cy
* Vrata su irom otvorena
Del er bort i veggene To je /
* To je bcsmisleno/smijeno
Det er som snakke til veggen K a o ce
* K a o da se pria zidu
* sette noen til veggs ,
/ -A- dotjerati
do duvara, stjerati nekoga u kut/do zida
veggavis -enf-a (.) * zidne novine
(pl.)
veggmaleri -et, pl. -er -k zidna slika
veggseksjon -en kr regal
Yegg-til-vegg-teppe -et, pl. -er * tapison
Yeggdyr -et, pl. - (zool.) * stjenica
vegne S
p vegne av y () kr u ime (nekoga)
p hans vegne y u njegovo ime
opptre p egne vegne y *
postupiti u svoje ime
vegr|e -etf-a seg V ce || ce, ce * ustezati se || ustegnuti se, ustruavati
se
Han vegret seg for gjore det ce
TO * Ustruavao se da to uradi
Jeg vegrer meg for tro det y
* Odbijam da u to vjerujem
vei -en =Yeg
1) (ferdselsre) , * cesta, put
Veien er lang je * Put je dug
Vi m g andre veien
* ii drugim putem
Det var mange biler p veien je Bilo je mnogo automobila na
cesti
Veien var stengt pga. rasfare je
* Cesta je bila
zatvorena zbog opasnosti od odronjavanja
2) (adgang) , , * put, pristup,
ulazak, ulaz
De stengte veien for ham cy kr
Zakrili su mu put
Han banet seg vei gjennom folkemengden
ce * Probio se kroz gomilu
- -komme til-veis-ende-Rohii j j a j c p a j j r y r a kr doi
na kraj puta
3) (fremgangsmte) * p u t
veien til fred * put prema miru
g rettens vei k ii sudskim
putem
g nye veier * ici no vim
putovima
g sine egne veier * ii svojim
putem
4) (retning) , strana, smjer
Han snudde ansiktet den andre veien je
* Okrenuo je lice na drugu
stranu
Hvilken vei skal du? ?
? * K u d a ide? Kojim pravcem ide?
4

veiledning

654

Samme veien som du /

kr Istim putem/pravcem kao i ti
g sin vei kr ii svojim putem
5) (avstand) * p u t
Han har kort vei til skolen je
K r a t a k mu je put do skole
6) (fig.)
* ikke komme noen vei * nita
ne postid
* rydde noen av veien ce , ca - rijeiti se nekoga, ukloniti
nekoga s puta
*Du er i veien for meg kr Smeta mi
*Hva er i veien med ham? je? * to mu
je?
*Kjor i vei! ! ! * Hajde! Kreni!
* vre p vei (til) ... () * biti
na putu (za)
*Jeg var nettopp p vei til ringe til deg
* U p r a v o sam ti
htio telefonirati
*Hun er 3 mneder p vei je y
k Ona je u treem mjesecu
* ta p vei ce, ce * uzrujavati se, sekirati se
* Hvorfor tar du slik p vei?
? ? * Zato
te to toliko potresa? Zatoj>e toliko uzrujava?
veiarbeid -et, pl. -er
1) (reparasjon) * rad na cesti
2) (veibygging) * putogradnja, cestogradnja
veiarbeider -en, pl. -e , -k cestar, cestovni radnik, putar
Yei|e -de V
1) (bestemme vekten av) || , * vagati || vagnuti, mjeriti na vagi
Han veide varene je * Izvagao je
robu
veie sine ord k vagati rijei
veie seg ce || ce
vagati se ||
vagnuti se
* veie for og i mot * vagati
za i protiv
2) ( ha en viss vekt) , k teiti,
biti teak
Hvor mye veier pakken? je ?
* Koliko je teak paket?
Han / ^ ^ ^ 7 ^ 0 1 ^ - 8 0 :
. 80 * Teak je 80
kilograma. Ima 80 kilograma. Teak je 80 kilograma
veik -t, -e A -k slab
veikryss -et, pl. - , * raskrce,
krianje, raskrije
veiled|e -etf-a V || , * upuivati || uputiti, dati upute
Lreren veileder eleven
* Nastavnik vodi uenike
veileder -en, pl. -e kr mentor
veiledning -en
1) (instruks) * uputa
2) (rdgivning) , kr upui4

veiskilt

655

vanje, savjetovanje
gi veiledning , ic savjetovati,
uputiti
veiskilt -et, pl. -/-er *
prometni znak na cesti
veiviser -en, pl. -e ic putokaz
veivesenet (best.) ic
sluba za odravanje putova
veivokter -en, pl. -e , ic cestar, nadglednik putova
yek|e -en , ic stijenj, fitilj
vekk ADV
1) (bort) , * dalje, odatle
G vekk! ce ! ce ! ic
Makni se dalje! Skloni se odatle!
Vekk med fingrene! ! * Prste k sebi!
komme seg vekk / || ,
* umaknuti/umai || umicati, pobjei
Kom deg vekk! ! ! * Bjei! Odlazi!
2) (borte)
Han er vekk je. ra ic Otiao je.
Nema ga
holde seg vekk fra , ce
* izbjegavati, drati se daleko od
holde seg vekk fra alkohol ce
* uzdravati se od pia
3) stadig vekk ic neprestano
vekk|e -et/-af vekte V
1) f til vkne || * buditi ||
probuditi
Vekk meg klokka seks! y
ic Probudi me u lest sati
2) (framkalle) || , / II
izazivati || izazvati,
buditi/pobuivati || pobuditi
vekke interesse for
* pobuditi zanimanje/interes za
vekke allmenn forargelse * izazvati ope negodovanje
vekke latter * izazvati smijeh
vekke mistanke * pobuditi
sumnju
vekke beundring * pobuditi
divljenje
vekkerkIokk]e -en/-a * budilica
vekkerur -et, pl. - * budilica
vekking -en/-a ic budenje
veksel -en, pl. -veksler
m
1) (okon.) * mjenica
-
a utstede en veksel * izdati mjenicu
* trekke veksler p * koristiti
se nekim
2) (jernbane) * skretnica
vekselstrm -men
izmjenina
struja
vekselvirkning -en
uzajamno
djelovanje
vekselvis ADV,
naizmjenino, naizmjence
veksl|e -etf-a V
1) || , || (), || ic rnijenjati II promijeniti, zamjenjivati || zamijeniti (novac),

vekt
razmjenjivati || razmijeniti
Kan De veksle 100 kroner i dinarer
? * Moete li mi
promijeniti sto kruna u dinare?
veksle en tier i kroner
10 ic razmijeniti novanicu od 10 kruna
2) (utveksle) || * raz
mjenjivati II razmijeniti
veksle noen ord * razmijeni
ti nekoliko rijei
veksle blikk * razmijeniti
poglede
3) (skifte) ce || ce, * smjenjivati se || smijeniti se, alternirati
De vekslet om gjore det cy ce
TOM * Smjenjivali su se na tom poslu
med vekslende hell ca , ca
* s promjenljivom sreom, s promjenljivim uspjehom

4) (sport)
De vekslet korrekt je ic
Izmjena je bila pravilna/ispravna
vekslepenger pl. , , *
sitan novac, sitni
veksling -enf-a ic mijenjanje
1) veksling av penger ic mijenjanje
novca
2) (forandring) , , * promjena, izmjena, smjena
rstidenes veksling * smje
na godinjih d o b a
3) (sport) ( .), ( .) * promjena (staze i sl.), izmjena (tafeta
i sl.)
vekst -en
1) , , * rast, porast, razvijanje
vatre i sterk vekst y * biti
u naglom porastu
veksten i industriproduksjon
ic rast industrijske proizvodnje
stanse veksten ce y * zausta
viti se u razvoju
plantenes^ vekst ic rast biljke
2) (strrelse) , * rast, uzrast
Han er liten av vekst je //
. je * On je niska rasta/
uzrasta/stasa. On je nizak rastom'
5^//^--*?41

nyttevekster ic korisno bilje

vekstrat|e -en * stopa rasta
vekt -enf-a
1) , * vaga
Han veide varene p vekten je
* Vagao je robu na vagi
2) (tyngde) ic teina
Vekten hans er 60 kilo OE 60 .
je 60 * On ima 60 kilograma.
Teak je 60 kilograma
g ned i vekt ,
izgubiti na teini, pasti na vagi
kjpe noe i los vekt y ic kupovati u rinfuzi

vektig

656

3) (fig.) , * vanost, teite

legge vekt p noe *
pridavati vanost neemu
Han legger ikke vekt p det He ce .
He ir Ne obazire se na to. Ne
smatra to vanim
4) (sport.) * uteg
vektig -e A
vektige argumenter / *
jaki/uvjerljivi argumenti
vektlfter -en, pl. -e * diza utega
vektlfting -enj-a - dizanje utega
vektishet -en i: besteinsko
stanje
vel ADV
1) (bra, god) * dobro
Jeg nsker deg alt // ! *
elim ti svako dobro!
Han folte seg ikke vel ce *
Nije se osjeao dobro
Gid det var s vell ! !
Kad bi bilo tako! K a m o sree!
Hun mener det vel joj je ir Narajera joj je dobra
Vel mott! ce. / ! *
Vidjet emo se. D o b r o mi/nam doli!
Vel hjem! ! * Sretno stigli!
2) (litt mer enn) * preko
Jeg har vel 100 kroner
* Imam neto preko sto kruna
3) (temmelig) , , ,
* neto, prilino, zaista, dosta
Du kommer vel sent, synes jeg ce
* ini mi se da si prilino
zakasnio
Prisen er vel hy je * Cijena
je dosta visoka
Talen var vel lang je *
G o v o r je bio suvie dug
4) (riktignok) , , na ir istina, zaista,
pa
Vel kan det hende, men jeg tror det ikke To ce,
, , ja
To se, istina, moe dogoditi, ali ja ne vjerujem
u to
5) (sannsynligvis) * vjerojatno
Han er vel syk je . je * Bit e da je bolestan.
Prtposfavljanrda je b o l e s t a n - - ; ;

:
Det er ingen som tar telefonen, det er vel ingen
hjemme da ,
* Nitko ne die slualicu,
vjerojatno nema nikoga kod kue
6) (selvflgelig) na, , ir pa, naravn o , valjda
Hvor er broren din? - Hjemme, vel! je ?
- , ! * Gdje ti je brat? - Pa, kod kue!
Det er vel ikke noen som tror p det
* Valjda nitko ne vjeruje u to
Det m du da vel forst! je !
, ! * Pa to ti je valjda jasno!
Pa razumije, valjda!
7) , * valjda, da

velgende

Du er vel ikke syk? ? * Da nisi

bolestan?
Du er vel ikke sint p meg? He ce
? * Ne ljuti se valjda na mene?
Du er vel glad i ham? ra ? * Pa
valjda ga voli?
velbefinnende -et * osjeanje
zadovoljstva/ugode
velbegrunnet -e A ir dobro
obrazloeh
velberget -e A , ic siguran, neozlijeden
velbrukt -e A , ,
iznoen. dosta koristen, polovan
veldedig -e A ic dobrotvoran
til veldedige forml y * u dobrotvorne svrhe
1
veldig -e ADJ , , (
)
golem, vrlo velik, glomazan (za stvari)
Det er en veldig oppgave To je *
To je golem zadatak
2
veldig ADV, , * silno, j a k o ,
vrlo, veoma
Jeg er veldig glad i ... ... ir Silno
volim ...
Han er veldig rik je ir On je silno
bogat
Hun er veldig liten je * Ona je
j a k o mala
velferd -enjza , ir socijalno staranje, drutvena briga
velferdssekretr -en ic referent za kulturni i zabavni ivot
velferdsstat -en , ca *
drava socijalne skrbi, drava sa socijalnim osiguranjem za sve graane
velfortjent -e A * zasluen
velge valgte, valgt V / ||
k birati/izabirati || izabrati
velge noen til leder *
izabrati nekoga za vodu
Hun ble valgt til statsminister je
ir Ona je izabrana za predsjednika vlade
Han valgte ikke gjore det ce
* Odluio da to ne ini
* velge og vrake * birati
do-mile-volje

velge sine ord med omhu
* paljivo odabirati rijei
velge ut || * odabirati ||
odabrati
velger -en, pl. -e * bira
velgjerning -enj-a , * do
b r o djelo, dobroinstvo
velhavende A , * imuan, bogat
velholdt -e A , y ,
, * d o b r o odravan, u dobrom
stanju, sauvan, ucuvan, ouvan
velkjent -e A , , *
uven, glasovit, d o b r o poznat
velgende S

velkledd

657

/ beste velgende y kr u najboljem zdravlju

velkledd -e A , -k elegantan,
lijepo odjeven
1
velkommen TNT (.),
(.), (.)
dobro doao (m.), dobro dola (f.), d o b r o doli (pl.)
nske noen velkommen * zaeljeti nekome dobrodolicu
Vi onsker dere velkommen til Norge!
y ! * D o b r o n a m doli u Norveku!
velkommen -mne A * d o b r o d b a o
en velkommen avveksling *
dobrodola promjena
velkomst -en k dobrodolica
Hun fikk en storartet velkomst cy joj
k Priredili su joj sjajan doek
velling -en/-a * rijetka kaa
* gjore vei i vellinga () ,
(pro)kriti put, srediti stvari
vellyd -en , , blagoglasje, blagozvuje, blagozvunost,
umilni zvuk
vellykket -e A
1) , , * uspjean, uspio,
sretan
Turen var vellykket je ycneo * Izlet je uspio
Det var en vellykket lsning To je
k Bilo je to uspjeno rjeenje
2) (om person) * uspjean
en
vellykket forretningsmann

uspjean poslovni ovjek

vellyst -enf-a
1) , , , ,
ushit, zanos, uitak
2) (seksuell) , , , , * p o h o t a , strast, pouda, sladostrasnost, sladostrase
velmaktsdager pl.
i sine velmaktsdager * na vrhun
cu moi
velmenende A Ardobronamjeran
velment -e AD V * dobronamjerao
Det var klosset, men velment je ,
* Bilo je nespretrio, ali dobro
namjerao
veloppdragen -t, -ne A , ,
j*__dgbro_ odgojen, pristojan,
~ u g l a e n , d o b r a vladanja
veloverveid -e A , k do
b r o odmjeren, promiljen
velprvd -e A , * prokuan,
iskuan
velrennomert -e A , , ,
* ugledan, dobru glasu, uven,
renomiran
velsign|e -et\-a V || *
blagoslivljati blagosloviti
Gud velsigne deg! ! * Bog te
blagoslovio!
velsjgnels|e -en * blagoslov
velskapt -e A , / *
2

vemmes

skladan, dobro/skladno graden

et velskapt barn ,
* zdravo roeno dijete,.normalno dijete
velsmakende A k ukusan, tean, slastan
velstand -en , * blagostanje,
blagodat
velstelt -e A
1) k njegovan
Hun er alltid velstelt p bret
* Ona uvijek ima urednu frizuru
en velstelt person >
* ovjek odnjegovane vanjtine
2) (Ims o.l.) , * uredan, ureeno
et velstelt hjem k uredan dom
velstende -e A , k imuan,
d o b r o stojei
veltalende A , y * rjeit,
izraajan u govoru
velt|e -etj-a V
1) (trans.) (skyve over ende) || , || , ||
prevrtati || prevrauti, obarati || oboriti, ruiti ||
sruiti
Han veltet sykkelen min je *
Oborio mi je bicikl
velte en regjering / *
sruiti/oboriti vladu
Det veltet alle mine planer To je
* To je sruilo sve moje planove
*En liten tue kan velte et stort lass
* Od male iskre velika vatra
2) (intr.) (kantre) ce || ce
-* prevrtati se || prevrnuti se
Bilen veltet ce k Automobil
se prevrauo
3) (strmme) || , || cy, , ce * izbijati || izbiti,
sukljati II suknuti, kuljati, valjati se
Tykk royk veltet ut av ronunet je
* Gust dim je sukljao iz sobe
velvalgt -e A / k dobro/pomno odabran
velvillig -e A , ,
naklonjen, sklon, blagonaklon, dobrohotan, dobronamjeran
Kritikken var velvillig je * Kritika je bila blagonaklona
vare velvillig stemt overfor noen * biti blagonaklon prema
nekome
~
velvr|e -et * ugodan osjeaj
vemmelig -e A , , k gadan,
odvratan, gnusan
Jeg synes han er vemmelig je -k
Meni je odvratan
et vemmelig var k gadno vrijeme
vemmels|e -en , , *
gadenje, gnuanje, gadljivost
vemmes vemtes, vemmes V ce || /
ce, ce * gaditi se || zgaditi se/
ogaditi se, gnuati se
vemmes over noe
* osjead gaenje prema neemu

vemod

658

Jeg vemmes ved det To ce Hr To mi se

gadi
vemod -et , Hr sjeta, tugaljivost, nujnost
vemodig -e A , Hr sjetan, tugaljiv, nujan
vend|e -te V
1) |[ , || Hr
okretati || okrenuti, obrtati || obrauti
vende blikket mot Hsvrnuti pogledom prema
* hvordan man enn snur og vender p det
Hr kako god to obrtao i
okretao
* vende noen ryggen Hr
okrenuti nekome leda
* vende noe til sin fordel y
Hr okrenuti neto u svoju korist
*Alt vendte seg til det beste ce
Hr Sve se okrenulo na dobro
* vende seg mot noen ce
Hr okrenuti se p r e m a nekome
* vende tommelen ned for noe
( ,
) Hr oboriti palac prema dolje za neto
(osuditi neto, izraziti svoje protivljenje)
2) (henvende seg) ce || ce Hr
obraati se || obratiti se
vende seg til noen for f rd ce
Hr obratiti se nekome za savjet
3) vende tilbake ce || ce Hr
vraati se || vratiti se
4) vende ut mot ,
Hr gledati na, biti okrenut prema
Rommet vender ut mot gaten
Hr Soba gleda na ulicu
vendepunkt -et, pl. -l-er Hr prekretnica
vending -enj-a
1)
(dreining)
en vending til venstre , , ,
/ Hr zaokret, okret, okretanje, zaokret nalijevo/ulijevo
Saken tok en ny vending je
Hr Dolo je do zaokreta
*d vre rask i vendingen ce , , Hr brzo se snai, brzo shvatiti, brzo reagirati
2) (omgang) , , Hr navrat, put, m a h
i to vendinger y Hr u dva navrata
Jes mtte g i to vendinger ___.
n y r a Hr M o r a o sam id dva puta
3) (uttrykk) , Hr izraz, fraza
ord og vendinger Hr rijed i izrazi
stende vendinger , Hr ustaljeni izrazi, fraze
ven|e -en (anat.) Hr vena
venerisk -e A (med.) , Hr spolni,
venencki
en venerisk sykdom Hr spolna bolest
venetiansk -e A , (.) Hr
venedjanski, (hist.) mletaki
Venezia (geogr.) , (.) (.) Hr
Venedja, (hist.) Mleci (pl.)
venn -en , Hr prijatelj, drug

venstrevridd
en venn av meg Hr jedan moj
prijatelj
vre venn med noen . Hr
biti prijatelj nekome
bli venner med noen ce ca
Hr sprijateljiti se s nekim
bli venner igjen ce ( ) Hr
pomiriti se (poshje. svade)
Min lille venn! ! ! Hr Mali
moj! Mala moja!
holde seg til venns med
ca Hr odravati prijateljske odnose
s nekim
Yen|ne -te V
1) venne av || / Hr
odvikavati || odviknuti/odvid
venne noen av med noe
Hr odviknuti nekoga od neega
venne seg av med noe ce ||
ce Hr odvikavati se || odviknuti se od
neega
venne barnet fra brystet Hr
odbiti dijete od sise
2) venne til || /
|| Hr navikavati ||
naviknuti/navid, privikavati || priviknuti
venne seg til noe ce ||
/ ce ce || / Hr privikavati se ||
priviknuti se/privid se na neto navikavati se ||
naviknuti se/navid se na neto
venninn|e -enj-a , Hr prijateljica, drugarica
vennlig -e A Hr ljubazan
Vr s vennlig ... ... Hr Molim ...
Vil du vre s vennlig /
Hr Budi tako ljubazan/dobar
vennlighet -en Hr ljubaznost
vennligsinnet -e A , Hr prijateljski, ljubazno
vennskap -et, pl. - , Hr prijateljstvo, drugarstvo
vennskapelig -e A Hr prijateljski
ha vennskapelige forbindelser med noen y
ca Hr biti u prijateljskim odnosima s nekim
vennskapsby -en ,
Hr zbratimljeni grad, grad prijatelj
venstre A
/) Hr lijevi
venstre arm Hr hjeva ruka
2) (venstre side) Hr lijcva strana
Se til venstre Hr Pogledaj nalijevo
fra venstre ca Hr s hjeve strane
g til venstre / Hr skrenuti
nahjevo/lijevo
3) (polit.) Hr ljevica
4) Venstre (y ) Hr
(u Norvekoj) Liberalna stranka
venstrehendt -e A Hr ljevak
venstrevridd A , ! Hr hjevo orijentiran, ljeviarski nastrojen

vente

659

vent|e -etj-a V
1) || * ekati || doekati
Han ventet p henne utenfor jy je
* ekao ju je vani
Kan du vente en liten stund? ? ! * Moe Ii
priekati trenutak? Priekaj raalo!
Hva er det vi venter p? ? ~k to da
ekamo?
Den som venter p noe godt, venter ikke forgjeves
Ko - ! -k T k o eka - doeka!
2) (forvente) * oekivati
Hun venter brev fra mannen sin
* Ona oekuje pismo od svog mua
Det hadde jeg ikke ventet av ham To
To nisam od njega oekivao
Jeg hadde ventet at du skulle gjore det
k Oekivao sam da to uini
Det venter deg en overraskelse - eka te jedno iznenaenje
Svaret lot vente p seg ce
* D u g o se ekalo na odgovor
3) Vi venter oss mye av ham - Od njega mnogo oekujemo
Toget ventes kl. 17 ce y 17 *
Vlak se oekuje u 17 sati
Jeg ventet ikke det av ham
* Nisam to oekivao od njega
Hadde du ventet noe annet?
? Da li se oekivao nesto drugo?
4) (utsettes) Dette m nok vente til i morgen To
To 6 morati
priekati do sutra
ventelist|e -enj-a * lista ekanja
venterom -met, pl. - * ekaonica
vcnteYrels|e -et, pl. -er * ekaonica
ventil -en , ir ventil, oduak
veps -en (zool.) oca k osa
vepsebol -et, pl. - * osinjak
* stikke hnden i et vepsebol y
* dirauti u osinjak
vepsestikk -et, pl. - oce k ubod ose
veranda -en * veranda
verb -et, pl. -j-er * glagol
verd -t A * vrijedan
Bilen er verd 60.000 kroner je 60.000 * Vrijednost automobila je
60.000 kruna
vare lite verdt ,
* malo "vrijedTli, biti od male vnjednosti
Det er ikke verdt bryet He .
* Ne vrijedi truda. Nije vrijedno
truda
*Det er forsket verdt
Vrijedi
pokuati
Filmen er verd se
Vrijedi pogledati taj film
verden -en k svijet
reise verden rundt kr putovati
oko svijeta
den tredje verden , y *
trei svijet, zemlje u razvoju

verdi

* Verden er ikke bedre je .

Takav ti je svijet. T a k o ti
je to na tom svijetu
* komme til verden ce,' ,
* roditi se, doi na svijet.
ugledati svjetlo dana
*Saken er ute av verden Ta je * Ta
je stvar rijeena
*Du store verden! ! k Zaboga!
*den vide verden , * iroki
svijet, bijeli svijet
*Det er ikke all verden !
* Pa nije to sve na svijetu!
* Aldri i verden! !
! * Ni za to na svijetu! Ni za ivu glavu!
drmmenes verden k svijet snova
dyrenes verden -k svijet ivotinja
musikkens verden * svijet glazbe/muzike
i forretningsverdenen y ir u posIovnom svijetu
*Hvem i all verden har sagt det? Ko je ?
je TO ? * T k o li je to rekao?
Pa tko je to m o g a o reci?
*Hva i all verden er det for noe? je
? * to je sad to, zaboga?
* Hvorfor i all verden gjorde du det?
? * Zato si to uinio, zaboga?
verdensbtld(e -et, pl. -er , o
* slika svijeta, predodba o vijetu
Verdensbanken (best.) * Svjetska
banka
verdensbermt -e A ,
* svjetski poznat, syjetskog glasa
verdensborger -en, pl. -e , - graanin svijeta, kozmopolit
verdensdel -en * kontinent
verdenshav -ei, pl. - * ocean
verdenshistori|e -enj-a ,
* svjetska povijest, povijest svijeta
verdenshjrne -et, pl. -er k strana svi
jeta
verdenskart -et, pl. -j-er * karta svijeta
verdenskrig -en * svjetski rat
frste verdenskrig * prvi svjetski
rat
under den 2. verdenskrig
* za vrijeme drugog syjetskog rata
verdensmester -en. pl. -^--Ar-svrets
prvak
verdensmesterskap -et, pl. - *
syjetsko prvenstvo
verdensmlestokk -en k svjetsko
mjerilo
i verdensmlestokk no ir po
syjetskim mjerilima
verdensrekord -en * svjetski rekord
verdensrom -met, pl. - , ,
svemir, kozmos
verdensomspennende A ,
* svjetski, koji obuhvaa itav svijet
verd| -en * vrijednost
Pengenes verdi synker stadig

verdifull

660

Vrijednost novca stalno opada
til en verdi av 500 kroner y 500
* u vrijednosd od 500 kruna
Uerstattelige verdier gikk tapt i brannen
cy * TJ
poaru su izgubljene nenadoknadive vrijednosd
ndelige verdier * duhovne
vrijednosti
verdifull -t, -e A , * dragocjen,
vrijedan
et verdifullt smykke * dragocjen
nakit
Han gav oss verdifulle opplysninger je
> ir D a o nam je dragocjene
obavijesti/podatke
verdig -e A , , * dostojan,
vrijedan, zasluan
vre verdig til noe /
* biti dostojan/vrijedan neega
en verdig representant for ungdommen *: pravi predstavnik omladine
med en verdig mine , * dostojanstvena dranja
verdighet -en ir dostojanstvo
Det er under min verdighet To je
ir To mi je ispod asti
holde p sin verdighet , ir drati do svog dostojanstva, do svoje asti
verdigjenstand -en * predmet
od vrijednosti
verdils -t, -e A * bezvrijedan
verdipapir -et, pl. -er * vrijednosni
papir
verdipost -en
vrijednosna postanska poiljka
verdisaker pl. ir dragocjenosti
verdsette -satte, -satt V , || , || * cijeniti, ocjenjivati | ocijeniti, procjenjivati || procijeniti
Varene ble verdsatt til ... ce
/ ... ir Vrijednost robe se procjenjuje/cijeni na ...
Hans innsats ble hyt verdsatt ce
* Njegov doprinos se visoko cijeni
verdslig -e A , ir syjetovni, laiki
veritabel -t, -ble A ir pravi pravcati
verft -et, pl. - * brodogradilite
yerg|ei-^en^/ME^-iriapaTi_^is^
oppnevne verge for noen * imenovati nekome staratelja
2
vergje -etf-a V || , ||
* tititi || zatititi, braniti || obraniti
verge seg mot fienden ce * braniti se od neprijatelja
verk' -en
1) (smerte) * bol
tannverk * zubobolja
Jeg har verk i kneet * Boli me
koljeno
2) (betennelse) * gnoj
Det satte seg verk i sret je *
Rana je zagnojila

verksmester
2

verk -et, pl. 1) * djelo

samlede verker * sabrana djela
livsverk ir ivotno djelo
2) (arbeid, virksomhet) nocao, ir posao, rad
* sette noe i verk * zapoeti
neto
* legge siste hnd p verket *
zavriti rad
*g forsiktig til verks /
ir paljivo zapoeti/raditi nelo
mnedsverk * jednomjeseni
rad
3) (bedrift) * tvoraica
Jeg fikk arbeid p verket nocao y -k D o b i o sam posao u tvornici
jernverk * eljezara
smelteverk * topionica
kraftverk *: elektrina centrala
gassverk * plinara
4) (offentlig etat) , ir zavod, sluba
postverk * pota
renholdsverk ir duzee za 'gradsku istou
skoleverk * kolstvo
5) (mekanisme) * mehanizam
urverk ir satni mehanizam
telleverk ir brojilo
verk|e -etf-af-te V
1) ir boljeti
Det verker i kneet * Boli me
koljeno
2) verke av lyst etter gjore noe
ce ir gorjeti od elje da se neto
uradi
3) Hun gr og verker p noe, men tor ikke si hva
je , ce
* Neto je raud, ali se ne usuduje r e d sto
verkefinger -en, pl. -re * kukac, zagnojen prst
verken KONJ= hverken
verken - eller - , - * ni ti - ni ti,
ni - ni
Jeg ser verken ham eller,henne He
* Ne vidim ni njega ni nju
verken mer eller mindre * ni
manje ni vise
-Det-gfor^kke-noe-^rken-fra-elleiLJil Oa

.
- Od toga ni tetc ni koristi. Time
nita md dodaje niti oduzima
De kan verken lese eller skrive He
* Ne znaju ni d t a t i ni pisati
Jeg verken kan eller vil gjore det Ja
* Ja to niti mogu niti hou
udniti
Verken han eller jeg kan komme i kveld He
ja ir Ne moemo
d o d veeras ni on ni ja
verksmester -en, pl. -e /, * glavni predradnik/nadzornik,
poslovoa

verksted

661

verksted -et, pl. -er

1) * radionica, radiona
bilverksted

*
automehaniarska radionica
Bilen er p verksted je * A u t o
je na popravku
2) (bedrift) * tvoraica
mekanisk verksted - tvornica strojeva i sl
verkstedsindustri -en * industrija strojeva, strojogradnja
verkty -et, pl. -J-er , * alat, orue
verktykass|e -enj-a * kutija za alat
vern -et, pl. - * zatita
varig vern * trajna zatita
barnevern * zatita djece
heimevern * teritorijalna
obrana
brannvern kr zatita od poara
dyrevern * zatita ivotinja
vern|e -etj-a V || -k tititi ||
zatititi
verne noen mot noe
-* tititi nekoga od neega
verne om noe , ce o
* tititi neto, brinuti se o neemu
en vernet bedrift
* poduzee u kojem se
mogu zaposliti hendikepirani
verneombud -et, pl. -
-* referent za zatitu na radu
verneplikt -en -k vojna obveza
avtjene verneplikten *
odsluiti vojni rok
vernepliktig -e ADJ
vernepliktig alder ce
- uzrast kad treba odsluiti vojnu
obvezu
Han er i vernepliktig alder je *
Stasao je za vojsku
en vernepliktig soldat * vojni obveznik
vernepliktig S * vojni obveznik
verp|e -etj-af-te V || Qaja),
(jaja) * nesti || snijeti (jaja), lei Oaja)
verre A (komparativ)
1) , * gori, Ioiji
* gjore vondt verre r o p e k uiniti
od zla gore
~~*Det er verre~enn-verst-r-ope ---G o r e ne moe biti
Dette er en utvikling til det verre , -*r
Ide nagore
2)
(forsterkende)
Jeg strevet verre for bli ferdig
* Zapeo sam iz sve snage da
zavrsim
verseml -et. pl. - , , (y ) k
stopa, mjera, metar (u stihu)
vers -et, pl. 1) (strofe) * strofa, kitica
salmevers -k strofa crkvene
pjesme

verv

* synge p siste verset ce kr bliiti

se kraju
2) (dikt) * stih
p vers , * stihovan, rimovan
en tale p vers
stihovan govor
skrive p vers y k pisati u
stihovima
3) (bibel-) ( ) kr redak (iz Biblije)
versjon -en , ~k verzija, varijanta
verst A (superlativ) , * najgori,
najloiji
Det er om hosten vi har de verste stormene
cy * Ujesen su kod nas
najgore oluje
i verste fall y kr u najgorem
sluaju
Da jeg strevet som verst ce
k K a d a sam se najvie trudio
Det verste er at... Hajrope je ... * Najgo
re j e to to ...
Hvordan gr det? - Ikke s verst ? -
* K a k o si? - Nije loe
Synes du filmen er god? - Den er ikke s verst
je ? -
* Misli li da je film dobar? - Nije tako lo
vert -en
1) * domain
Verten onsket gjestene velkommen je * Gostima je domain zaelio dobrodolicu
Regjeringen var vert for delegasjonen je
* Vlada je bila domain delegaciji
* gjore opp regning uten vert
* praviti raun bez krmara
2) (vertshusholder) , ,
* krmar, gazda, gostioniar
hotellvert : vlasnik hotela
3) (hus-) , ,
kuevlasnik, vlasnik kue, gazda
vertikal -/. -e A , , *
vertikalan, okomit, uspravan
vertikaldelt -e A
vertikaldelt hus
* vertikalno podijeljena kua za dvije
obitelji
vertinn|e -enj-a
1) , -k domaica, kuanica
2) (hus-) , , ua^kucevlasnica^lasnica^cucey-gazdariea
:
hybelvertinne * gazdarica
vertshus -et, pl. - , - gostionica,
gostiona, krma
vertskap -et. pl. -J-er , * domain i domaica, domaini
vertsland -et, pl. - * zemlja domain
verv -et, pl. - () , -
(povjerljiva) dunost, zaduenje
Hun har et viktig verv *
O n a ima vanu dunost
pta seg et verv k prihvatiti zaduenje
tillittsverv / * povje-

verve

662

rena dunost/funkcija
verv|e -etj-a V
1) (mil.) * regrutirati
la seg verve som soldat ce
y , (y ) Hr dobrovoljno se javiti u vojsku, postati dobrovoljac
(u vojsci)
en vervet soldat , Hr profesionalni vojnik, plaenik
2) (knytte til seg) , || Hr vrbovati, pridobivati || pridobiti za neto
Jeg har vervet henne som medlem i foreningen je * Pridobila sam je za lana organizacije
verve medlemmer / Hr pridobivati/vrbovati lanove
Yesen -et, pl. -j-er
1) (egenart) , , , , ,
* bit, bitak, bitnost, sutina, sr, jezgra
2) (natur) , * priroda, svojstvo
Han har et vinnende vesen je * On
je privlaan
3) (skapning) , * bie, stvorenje
Det fantes ikke et levende vesen
* Nije biio ivog stvorenja
et overnaturlig vesen * natprir o d n o bie
et ynkelig vesen * prostak
4) (etat, i sammens.) * sluba
skolevesen Hr kolstvo
tollvesen Hr carina
5) * gjore vesen av noe
dii buku oko neega vesensforskjell -en / Hr
bitna/sutinska razlika
vesensforskjellig -e A /
bitno/sutinski razliit
vesentlig -e A
1) Hr bitan .
Det er av vesentlig betydning for landet To je
- To je od bitna
znaenja za zemlju
i alt vesentlig y Hr u biti
2) (betydelig) * znatan
en vesentlig del H znatan dio
i vesentlig grad y Hr u znatnoj mjeri
vesk|e -enj-a , H torba, taka
"1 )reise- - Hr putna t o r b a
skulder- ca . Hr torba s remenom
2) (hndveske - damer) , ,
Hr runa torba, torbica, taka
3) (dokumentmappe) , Hr taka, aktovka
veskenapper -en, pl. -e * otima torbi
vesle sm (best.) A Hr mali
vesla Hr mala
den vesle gutten Hr taj malian
veslevoksen -t, -ne A H stannali
1
vest -en Hr prsluk, oprnjak
redningsvest H prsluk za
spaavanje
vest A, S Hr zapad
2

veve

i vest H na zapadu
vest for Hr zapadno od
mot vest H prema zapadu
vestavind -en , Hr zapadnjak, zapadni vjetar
Vesten (best.) -k Zapad
Vest-Europa (geogr.) k Zapadna
Evropa
vesteuropeisk -e A k zapadnoevropski
vestibyl|e -en Hr predvorje
vestkanten (best.) Hr zapadni dio
grada
Vestlandet (geogr.)
zapadni dio june Norveke
vestlending -en , osoba iz zapadnog dijela
june Norveke, Vestlananin
vestlig -e A Hr zapadni
den vestlige verden k Zapad
vestmaktene pl. Hr zapadne sile
vestover AD V k prema zapadu
vestp ADV sa. k na zapadu
Vest-Tyskland (geogr.) k Zapad
na Njemacka
vesttysk -e A Hr zapadnonjemaki
vestre A Hr zapadni
veteran -en
1) Hr veteran
2) (krigs-) , () - ratni
veteran, (stari) borac
veterinr -en Hr veterinar
veto -et, pl. -er Hr veto
nedlegge veto mot , Hr uloiti veto protiv, staviti veto na
absolutt veto kr apsolutni veto
utsettende veto Hr privremeni
veto
vett -et Hr pamet
Han har ikke bedre vett On ne
zna bolje
Er du gtt fra vettet? ca ?
? Hr Jesi li siao s urna? Jesi li poludio?
ta til vettet ce, ce Hr opametiti se, urazumiti se
Ta til vettet! ce! ce! Hr Saberi se!
Urazumi se!
1
vev -en
1) (vevstol) k tkalaki stan, razboj
2) (stoff) , HrTkanje, tkanina
2
vev -et, pl. 1) (anat.) kr tkivo
muskelvev Hr miino tkivo
2) (toys) , , k
kojetarije, kojeta, brbljarije
Det du sier er noe ordentlig vev . - Brblja kojetarije. Brblja prave gluposti
vev|e -dejvov, vevd V
1) II * tkati || satkati
Hun vever tepper Ona tka tepihe
2) veve sammenjinn || k utkivati

veveri

663

II utkati
3) (tyse) , , / * brbljati,
naklapati, priati
kojetarije/kojeta
veveri -et, pl. -er * tkaonica
vi PRON k mi
via PREP () * preko (neega)
reise til Beograd via Kbenhavn y kr putovati u Beograd
preko Kopenhagena
vibrasjon -en , , ,
* vibracija, treperenje, podrhtavanje, titranje
vibrer|e -te V , || , (I * vibrirati, titrati || zatitrati, treperiti || zatreperiti
vid -t, -e A
1) * irok
den vide verden , ,
ir iroki svijet, daleki svijet, bijeli svijet
Buksa er for vid cy *
Hlae su preiroke
i vide kretser y ir u irokim
krugoviraa
*p vid vegg * irom otvoren
*Dora str p vidt gap cy
k Vrata su sirom otvorena
/ videste forstand y ir u najirem smislu
* snakke i det vide og det brede * priati nadugako i nairoko
et vidt begrep * irok pojam
2) -*vidt
vidd -et , * duhovitost, dosjetljivost
vidd|e' -enf-a * irina
livvidde / * irina o k o
pasa/pojasa
synsvidde , ," * vidno
polje, vidik, vidljivost
2
vidd|e -a (fjell-) * visoravan
* komme helt ut p viddene (y ) * izgubiti nit (u kazivanju)
vid|e -etf-a V
vide ut || * iriti || proiriti
vide seg ut ce || ce * iriti se
II prosiriti se
videre ADJ
1) (bredere) ir Siri
ivideK-forstandy-uiupeM-ctxticJiyTr u sirem
smislu
2) (ytterligere) , * daljnji
den videre utvikling ic daljnji
razvitak/razvoj
Jeg har ikke noe videre lyst til det
* Nisam ba eljan toga
inntil videre , ir do daljnjega
uten videre , * bez
daljnjega
3) ikke noe videre * nita naroito
Jeg har ikke sovet noe videre
* Nisam ba d o b r o spavao
videre ADV ir dalje
1

vidunder

arbeide videre * raditi dalje

g videre , * ii dalje, nastaviti
og s videre (osv.) (.) * i tako
dalje (itd.)
videreforedl|e -etf-a V || *
preradivati || preraditi
videregende A
1) videregende opplring * srednjokolsko obrazovanje
videregende skole ir srednja kola
2) (kurs o.l.) , , * vii,
napredni, produni
viderekommen -t, -mne A * napredan
viderekomne studenter ir na
predni studenti
kurser for viderekomne kr
teajevi za napredne
videreutdanning -enf-a /, ir produno
kolovanje/obrazovanje, d o d a t n o obrazovanje
videreutviklje -etf-a V || *
razvijati || razviti dalje
videokassett -en -/ * videokaseta/
kazeta
videospiller -en, pl. -e - * video-re. korder
vidjje -enf-a''(bot.) (Salix) ir vrba
^
ridleftig -e A , * sloen, kompliciran
vidstrakt -e A * irok
vidt ADV
1) kr iroko
vidt og bredt kr nairoko i
nadaleko
reise vidt omkring i verden * putovati irom svijeta
*g for vidt , , , - ii predaleko,
pretjerati, prelaziti svaku mjeru, prekardaiti
*N gr det for vidt! To je !
! * To je ipak previe! Sad si
prekardaio!
2) (i den grad)
s vidt * koliko
s vidt mulig je ir ukoliko je
moguce
s vidt jeg vet * koliko znam
.
3) for s vidt ^
donekle, u stanovitom smislu
For s vidt har du rett y
. - TJ izvesnom smislu
,:
si u pravu. Donekle si u pravu
4) (knapt)
s vidt * jedva
Det er s vidt jeg kan hore deg kr
Jedva te ujem
Det var bare s vidt (at) han ikke kolliderte 3a
je . ce Za dlaku je izbjegao sudar. Samo to se
nije sudario
vidunder -etf-ret, pl. -f-ef-dre
1) * divota, krasota

vidunderbarn

664

2) (under) * udo
Vr hushjelp er det rene vidunder je * Naa kuna pomonica
je pravo udo
vidunderbarn -et, pl. - * udo od
djeteta
vidunderlig -e A , , * krasan,
divan, udesan
vidvinkelobjektiv -et, pl. -
ir irokokutni objektiv
vi|e -etf-a/-dde/vigde V
1) (ofre) || ( ) * posveivati || posvetiti (neto neerau)

vie noe oppmerksomhet

* posvetiti neemu panju

vie seg til noe ce * posvetiti
se neemu
Han viet sitt liv til kampen for fred je
* Posvetio je svoj zivot
1
borbi za mir
2) (gifte) || , ce ||
ce ir vjenavati || vjenati, vjencavati se ||
vjenati se
De ble viet i kirken cy ce y -Ar
Vjenali su se u crkvi
En ambassadefunksjonr viet dem je
* Vjenao ih je slubenik
ambasade
la seg vie borgerlig ce *
vjenati se kod matiara
3) (iimsette som prest) (
) -Ar zaredivati |( zarediti (nekoga za
sveenika)
-- .
4) (gjore hellig) || * posveivati || posvetiti
viels|e -"en * vjenanje
vielsesattest -en ,
* vjenani list, izvod iz matine
knjige vjenanih
Vietnam (geogr.) * Vijetnam
vietnameser -en, pl. -e (.), (.) * Vijetnamac (m.), Vijetnamka (f.)
vietnamesisk -e A Ar vijetnamski
vift -en
vre ute p vift ce,
k provoditi se, biti na provodu
vift|e' -enj-a
1) (hnd) * lepeza
2J-^/eAr/i.J-BeH33inaiop_Ar_Yentilator_
_
2
vift|e -etj-a V
J) (vinke) || () Ar mahati
II mahnuti (neim)
Hun viftet med et lommetrkle je Ar Mahala je rupiem
2) (vaie) (ce) -Ar leprati (se)
Flagget viftet i vinden je
. ce -Ar Zastava
je leprala na tvjetru. Zastava se leprsala na vjetru
vifteovn -en -Ar kalorifer
vigsel -en, pl. vigsler Ar vjenanje .
vigsel(s)attest -en ,
Ar vjenani list, izvod iz matine
knjige vjenanih

viktig

vigr -en
vre i full vigr y * biti u
punoj snazi
Han holder seg i vigor ce .
j ir On se d o b r o dri. Aktivan je
Han er ikke i vigor i dag y Ar
D a n a s nije u formi
vik -enj-a
1) , () , , Ar draga,
(mali) zaljev, zaton, uvala
2) munnvik Ar usni kut, kut usana
3) (i hret) * zalizak
vikar -en ( ) Ar zamjenik (na poslu)
vikariat -et, pl. -j-er ,
( ) Ar zamjena
na odredeno vrijeme, privremeno zaposlenje (kao
zamjena)
Hun har ftt et rs vikariat je nocao
. *
Dobila je posao na godinu dana kao zamjena.
Dobila je jednogodinje privremeno zaposlenje
kao zamjena
vikarier|e -te V || ( ) * zamjenjivati || zamijeniti (na odred
eno vrijeme)
Jeg vikarierer som formann Ar Zamjenjujem predsjednika
vike vekjveik, veket V || (). || ( /
), || ( /
) * poputati || popustiti (nekomu), uzmicati
Hl uzmaknud (pred nekim/neim), povlaiti || povui se (pred nekim/neim)
Bilen m vike for fotgjengerne * Auto
mora propustiti pjeake na pjeakom prijelazu
vike for fienden ce
Ar povui se pred neprijateljem
vike fra Ar odstupati od
vike tilbakejunna ce || ce Ar
povladti se || povui se
vike til side ce, ce y -Ar
ukloniti se, p o v u d se ustranu
vikeplikt -enj-a * obveza proputanja vozila
Alle kjrende har vikeplikt fra hoyre

- - Sva-vozila mpraju-dati prednosL
vozilima koja dolaze s desne strane
viking -en (
9-11. ) Ar viking (staroskandinavski ratnik i trgovac iz 9-11. stoljeca)
viking(e)tid -enj-a * vikinko doba
viking(c)skip -et, pl. - ir vikinki
brod
viktig -e A
1) ir vaan
_ en viktig beskjed Ar vana poruka
Det er viktig gjore det je ce
Ar Vano je to^uraditi na pravi
nain
2) (innbilsk) , ir uobraen,

viktigper

665

umiljen
viktigper -en * uobraenko
vilj|e -en * volja
Guds vilje -Ar volja boja
Jeg gjorde det ikke med vilje
Ar Nisam to u d n i o svojevoljno
vise vilje til samarbeid capa * pokazati elju za suradnjom
sette sin vilje igjennom *
provesti svoju volju
av egen fri vilje * dobrovoljno
la noen f viljen sin -Ar
pustiti nekome na volju
med beste vilje * uz najbolju
volju
Det skjedde mot min vilje To ce
* To se dogodilo protiv moje volje
den siste vilje Ar posljednja elja
viljestyrk|e -en , Ar snaga volje,
odlunost
ha stor viljestyrke Ar imati
snanu volju
vilkr -et, pl. - * uvjet
p disse vilkr -A- pod tim uvjetima, uz te uvjete
p det vilkr at... ... Ar pod uvjetom da ...
Jeg aksepterer det p visse vilkr
* Prihvaam to uz stanovite uvjete
Han fikk gode vilkr i den nye jobben je
.
Ar Dobio je dobre uvjete na
novom poslu. Zaposlio se pod dobrim uvjetima
*Ikke p vilkr! ! ! ! Ar Ni sluajno!
Ni pod kojim uvjetom! Ni "pod kakvim uvjetima!
Ni uz kakve uvjete!
vilkrlig -e A

villig
raste divlje
* vre vill etter noe Ar ludovati
za n e d m
Han er helt vill etter henne Ar
On iuduje za njom
3) (meningsls) kr besmislen
ville pstander / -Ar
besmislene/nedokazane tvrdnje
vill forvirring , -Ar p o t p u n a pometnja, p o t p u n a smuenost
Det er helt vilt! To je ! To je
! * To je posve besmisleno! To
je izvan svake pameti!

et vilt rykte
-A- neosnovana glasina bez repa i glave
4) g seg vill || -Ar lutati || zalutati
De gikk seg vill i skogen cy y Ar
Zalutali su u umi
5) (forsterkende) * p o t p u n o
Du m ikke stole p vilt fremmede mennesker He
ce y
Ar Ne smije se pouzdati u potpuno nepoznate
ljude
villa -en , Ar vila, obiteljska
kua
villand -enj-a (zool.) , -Ar
divlja patka, p a t k a gluhara
ville vil, ville, villet V
1) (nske) , -Ar htjeti, eljeti
Hun gjorde det uten ville det je TO
-Ar Uinila je to nenamjerao
Hva vil du mer? ? k to jo hoe?
Jeg verken kan eller vil gjore det Ja
* Ja to niti mogu niti hou
udniti
* ville noen til livs o -Ar
raditi nekome o glavi
2) (futurum) -Ar htjeti
1) k- sluajan
Den sterkeste vil vinne * Pobiet vilkrlig valgt tall / jedit e najjad
-Ar sluajno/nasumce/proizvoljno odaArbeidet vil bli gjort p tre uker
bran broj
* Posao e biti zavren
2) (rettsls) * proizvoljan, samoza tri tjedna
voljan
Det vil ta lang tid Ar D u g o e
Det rder vilkrlige tilstander trebati
-Ar U zemlji vlada bezakonje i
Han vil aldri kunne se mer
samovolja
* On vie nikada nee m o d vidjeti
vilkrlighet -en Ar sluajnost
3) (nske) , Ar bih, bi itd
vill vilt, -e A
Bare han ville komme . Ar
1) f mots. av (~~5 Ar divlji -rr : K a d - b t - b a r e m - d o s a o - : :
r
ville dyr og planter -Ar
Hva ville du ha gjort i mitt sted?
divlje ivotinje i biljke
?
2) (ustyrlig) , , -Ar bije ? * to bi ti u d n i o da si bio
na mome mjestu? to bi ti u d n i o kad bi bio na
san, divljaki, neobuzdan
mom mjestu?
en vill dans Ar divlji ples
et vilt skrik Ar divlji urlik
villdyr -et, pl. - Ar divlja ivotinja
et vilt barn Ar divlje dijete
villed|e -etf-a V || , y vare vill av begeistring , || ,
* biti izvan sebe od oduevljenja
* zavoditi || zavesti, dovesti u zabludu, zavaravati II zavarati, voditi na krivi p u t
vre p vill flukt y / k biti u divljem/bezglavom bijegu
villfarels|e -en , , -Ar zabluda,
en vill streik Ar divlji trajk
obmana, opsjena
Ugresset vokser vilt Ar Korov
villig -e A , Ar voljan, spreman

villighet

666

Jeg er villig til gjore det

Ar Spreman sam to uiniti
Han'erklrte seg villig til hjelpe je
je * Izjavio je da je spreman
pomoi
Fisken bet villig je * Riba
je spremno grizla
Fangen fulgte villig med je
k Zatvorenik je poao bez protivljenja
* villig vekk Ar rado
villighet -en * spremnost
vise villighet til hjelpe
ce Ar pokazati spremnost da se pomogne
villmark -enf-a , -Ar divljina, pusto
>illrede S
vre i villrede y Ar biti u nedoumici
villskap -en , , Ar divljatvo, neobuzdanost, nesputanost
villspor -et, pl. vre p villspor Ar biti
na krivom tragu
Du er nok p villspor ce! -Ar Varas se!
d fore noen p villspor
"Ar zavesti nekoga na krivi put
villsvin -et, pl. - (zool.) (Sus scrofa) -Ar
divlja svinja
villvin -en (bot.) (Ampelopsis quinque folia)
() Ar divlja loza (penjaica)
vilt -et, pl. - -k divlja
viltkjtt Ar meso od divljai
* fle seg som jaget vilt ce
Ar osjeati se progonjenim
vilter -t, -tre A , -Ar ivahan, neobuzdan, obijestan
viltvoksende A , *
koji raste divlje, divljerastui
vims|e -etf-a V ce, ce, ce -Ar
vrtjeti se, mota ti se
Han gikk bare rundt og vimset ce
* Samo se m o t a o i vrtio naokolo
vimsebtt|e -enf-a , ,
Ar smuenjak, smuenko, smetenjak
vimsekopp -en , , ,
Ar smuenjak, smuenko, smetenjak,
smetenko
vimset(e) A , Ar smeten, smuen
vin -e/i
~
:

1) Ar vino
rod vin Bifflo Ar crno vino
hvit vin * bijelo vino
hetvin Ar j a k o vino
trr vin Ar suho vino
legge vin -Ar praviti vino
2) (bot.) () -Ar (vinova) loza
dyrke vin * gajiti vinovu
lozu
vind -en * vjetar
Vinden blser fra nord ca k
Vjetar pue sa sjevera
* ha vind i seilene , , * imati uspjeha, uspijevati,

vinduspusser
ploviti punim jedrima
* bli spredt for alle vinder
Ar biti ratrkan na sve strane svijeta
flau vind , , -Ar lak vje
tar, blag vjetar, lahor .
svak vind , , Ar slab
vjetar, vjetri, povjetarac
* vre i vinden Ar biti traen
* vende kappen etter vinden ce
, -Ar okretati kabanicu
prema vjetru
virvelvind , Ar vihor, kovitlac
vinddrag -et, pl. - , -Ar pov
jetarac, strujanje vjetra
vindeltrapp -enf-a (.),
Ar zavojite stube (pl.), zavojite stepenice (pl.), kruno stubite
vindjakk|e -enf-a , Ar vjetrovka,
vindjakna

vindkast -et, pl. - * udar vjetra

vindmel]|e -enf-a -Ar vjetrenjaa
vindpust -et, pl. - , , *
d a h vjetra, daak vjetra, lahor
vindretning -en , smjer
vjetra, pravac vjetra
vindru|e -enf-a , Ar zrno groda,
boba
vindruer Ar grode
vindskjerm -en * vjetrobran
vindstille -enf-a , * bezvjetrica,
zatije, bonaca (reg.)
vindstyrk|e -en * jaina/jakost vjetra
vindtett -e A -Ar nepropustiv za
vjetar
vindty -et Ar tkanina
neprobojna za vjetar
vindyrking -enf-a Ar vinogradarstvo
vinda -et, pl. -er
1) -Ar prozor
st i vinduet * stajati na
prozoru
sette inn nye vinduer , -Ar staviti nove prozore,
promijeniti prozorska stakla
Lukk vinduet! ! * Zatvori prozor!
bilvindu Ar staklo na automobilu
2) (utstillings-) * izlog
-g_og_sej_vinduer / Ar razgledati/razgledavati izloge
vindushasp)e -en *
kvaka/ruica za zatvaranje prozora
vinduskarm -en
1) -Ar donja daska na
prozoru
2) (ramme) * prozorski okvir
vinduspost -en Ar donja da
ska na prozoru .
vindusplass -en ,
- sjedalo/mjesto pokraj prozora
vindusrut|e -enf-a , k prozorsko staklo, okno
vinduspusser -en, pl. -e (person) -Ar

vindus viske r

667

pera prozora
vindusvisker -en.pl. -e ( ) * brisa (stakla na automobilu)
ving -en (sport) * krilo
ringle -en -Ar krilo
sl med vingene * mahati krilima
*f luft under vingene ce, * razmahati se, dobiti krila
* ta noen under sine vinger * uzeti nekoga pod svoje okrilje
* vare p vingene . , Ar
biti na kriliraa, letjeti
vinglet -e A , , *
neodluan, nepostojan, nestalan
1
Ikke veer s vinglete . !
Ne budi tako neodluan!
vinglass -et, pl. - , *
vinska aa, asa za vino
vink -et, pl. - , * mig, znak
gi noen et vink ,
* dad nekome mig, natuknuti nekome
ta et vink // k
shvatiti nagovjetaj/mig/znak
Han fikk et vink om det cy k
Nagovijestili su mu
et nyttig vink * koristan savjet
vink|e -etj-a V || * mahati || mahnuti
vinke p noen kr mahnuti ne
kome
vinke med lommetorklet k
mahati rupiem, mahati maramicom
vinke til seg || ,
II * domahivati || domahnuti,
mahanjem dozivati || dozvati
vinkjeller -en, pl. -e ~k vinski podrum
vinkel -en, pl. -kler
1) (mat.) yrao * kut
rett vinkel yrao * pravi kut
stump vinkel yrao * tupi kut
spiss vinkel yrao * otar/iljast kut
likevinklet trekant * istokutan trokut, istokraan trokut
rettvinklet trekant kr pravokutni trokut
Linjene danner en vinkel p 30 grader
30 * Pravci ine kut od 30 stu
pnjeva
2-)-(-mil.) -; -irit - -
3) (fig-) se noe fra en annen vinkel
, ca , * promatrati iz drugog gledita, promatrati s
drugog stajalita
se noe fra forskjellige vinkler
* promatrati neto iz razIiitih uglova
vinkelrett -e A * pravokutan
vinkelstu|e -enj-a cy
kr dnevna soba graena u kut
vinne vant, vunnet V
1) (seire) || * pobjeivati
II pobijediti

vinterdvale

Hvem vant? Ko je ? * T k o je pobjedio?

vinne over fienden * po
bijediti neprijatelja
vinne fram med sine ideer ca
* pobijediti sa svojim idejama
2) (trans.) || -Ar dobijati || dobiti
han vant 1000 kroner i tipping je 1000 * D o b i o je 1000 kruna
na sportskoj prognozi
vinne en fotballkamp * dobiti nogometnu utakmicu
vinne en krig * dobiti rat
vinne en rettssak k dobiti parnicu
a vinne en pris kr dobiti nagradu
3) (oppn) || , ||
, || k zadobivati || zadobiti,
dobivati || dobiti, stjecati || stei
a vinne tid * dobiti na vremenu
vinne noens sympati
* zadobiti neije simpatije
vinne noen for seg
pridobiti nekoga za sebe
A vinne bermmelse * stei slavu
A vinne anseelse kr stei ugled
*A vinne terreng ce Ar iriti se
*d vinne innpass hos noen , * biti prihvaen
od nekoga, sted povjerenje kod nekoga
d vinne en seier ,
odnijeti pobjedu, postid pobjedu
vinning -enj-a , , k dobit, dobitak, korist
for ussel vinnings skyld * zbog
bijedne dobiti
* Vinningen gr opp i spinningen
. .
-Ar vuk magare. Skuplja da ra
nego mjera. Skuplja pita nego tepsija
vinningsforbrytels|e -en Ar
kraa radi osobne dobiti
Vinmonopolet (best.)
1)
, Ar dravni monopol
na promet estokim piima, vinom i alkoholom
2) (utsalg)
* dravna prodavaonica estokih pia i
vina
vinrank|e -1$6 , , kr vinova loza,
okot, trs
vinstokk -en * loza, okot, trs
vinter -en, pl. -trer kr zima
/ vinter , / , Ar ove zime,
uzimu, nazimu, zimus
i fjor vinter 31 * prole zime
om vinteren Ar zimi
sist vinter * prole zime
/// vinteren / , , * uzimu,
nazimu, ove zime, zimus
midt p vinteren -Ar usred zime
vinterdekk -et, pl. - Ar zimska guma
vinterdval|e -en () * zimski

vinterferie

668

san (votinja)
vinterferi|e -en (.), * zimski praznici (pl.), zimski raspust
vinterfrakk -en k zimski kaput
vinterhalvr -et, pl. - * zimsko
polugodite
vintersolverv -et * zimska
kratkodnevica, zimski solsticij
vintersport -en * zimski sport
vinyl -en * vinil
vipp|e -etl-a V
1) (intr.) ce, ce * njihati se,
ljuljati se
st og vippe mellom to sokere ce
Ar kolebati se izmeu dva molitelja
2) vippe rundt ce || ce *
prevrtati se || prevrnuti se
Bilen vippet rundt ce * Auto se
prevrnuo
"
3) vippe over || * || prevagnuti
4) (trans.) II , || * || prevr
nuti
* vippe noen av pinnen
* izbaciti nekoga iz sedla
virk|e -etf-a V
1) (funksjonere) , * radi
ti, funkcionirati
Heisen virker ikke * Dizalo/lift ne
radi
2) (arbeide) , , -Ar raditi, djelovati, vriti funkciju
virke for en sak y -
raditi u korist neke stvari
3) (gjore virkning) ic djelovati
Medisinen virket godt je *
Lijek je dobro djelovao
Det virket sterkt p ham To je ic To je na nj j a k o djelovalo
virke avskrekkende k
djelovati zastraujue
4) virke inn p * utjecati na
Det har ikke virket inn p vr beslutning To
* To nije utjecalo na
nau odluku
5) (synes vre) ce, ic initi
se, izgledati
Det virker ekte je * Izgleda da
ie-pravo/nepatvoreno
Han virker trett ic izgleda
umoran
Det virker som om ... ... * Izgleda
kao d a ...
-
virkedag -en -Ar radni d a n
1
virkelig -e ADJ , , ,
* stvaran, istinit, istinski, pravi
en virkelig venn / *
pravi/istinski prijatelj
Filmen bygger p en virkelig hendelse ce * Film se osniva
na istinitu dogadaju
2
virkelig ADV , , , *
zaista, doista, uistinu, stvarno
Det er virkelig hyggelig se deg je

virvle

* Zaista mi je drago da te
vidim
Har du virkelig klart eksamen?
? * Jesi li doista poloio ispit?
virkeliggjre -gjorde, -gjort V || , || Ar ostvarivati
II ostvariti, obistinjavati || obistiniti
virkeliggjre sine drmmer * ostvariti svoje snove
virkelighet -n , k stvarnost, zbilja
en historie fra virkeligheten
kr pria iz stvarnosti
Planen ble til virkelighet ce * Plan
se ostvario
/ virkeligheten , y * zapravo, ustvari
virkemiddel -et, pl. -midler , ic sredstvo, mjera
ta i bruk kraftige virkemidler
* primijeniti otre mjere
virkning -en , * djelovanje, uinak
ha virkning , * djelovati,
imati uinka
Det hadde ingen virkning .
je * Nije uope djelovalo.
Ostalo je bez ucinka
Voldsfilmer kan ha skadelig virkning p barn ca
Filmovi nasilja mogu tetno utjecati na djecu
virkningsfull -t, -e A , , * djelotvoran, efikasan
virksom -/, -me A , kr djelatan, aktivan
en virksom vulkan k aktivan
vulkan
virksomhet -en
1) , , k djelovanje,
djelatnost, aktivnost
en hektisk virksomhet for jul * grozniava aktivnost pred
Boi
g over i annen virksomhet * prijei na drugu djelatnost
vre i virksomhet * djelovati
henlegge sin virksomhet til et annet sted /

prenijeti/prebaciti svoju djelatnost na drugo mjesto
Maskinene er i full virksomhet cy y
~rrorcry^ArStrojevi s u u p u n o m pogonu
~ ~
Loven trer i virksomhet *
Zakon stupa na snagu
=

2) (nrings-) * privredna
djelatnost
virus -el. pl. - * virus
virvar -et , , Ar vreva, mete,
gungula
virvel -en=hvirvel
1) , , * vrtlog, vir, kovitlac
2) (anat.) ryggvirvel , , , -Ar kraljeak, kraljeak
virveldyr pl. * kraljeci
virvelvind -en , Ar vihor, kovitlac
Yirvl|e -etf-a V (ce) Ar kovitlati (se), kolu-

vis

669

tati (se)
Vinden virvlet opp sand je ne * Vjetar je uskovitlao pijesak
1
vis -et, pl. - (mte)
nain
p det viset * na taj nain
p et vis * na neki nain
p sett og vis * na stanovit
nain
p lovlig vis , no -k zakonito, po
zakonu
2
vis
-e A , * mudar, pametan
vis--vis () * preko puta (neega)
visdom -men * raudrost
visdomsord -et, pl. - * m u d r a izreka
visdomstann -enf-a, pl. -tenner * umnjak
vis|e' -enf-a
1) (folke-) * narodna pjesma
*Det er den gamle visen To je k To
je stara pria
* Enden p visen ble at ... Kpaj je
... Ha je ... - Kraj prie bio je
taj da ... Na kraju krajeva je ...
2) (ny) , , pjesma
uz gitaru, ansona, song
vis|e -te V
1) || * pokazivati || poka
zati
Kan du vise meg veien?
? Hoe li mi pokazati put?
vise passet k pokazati paso
* vise tenner * pokazati
nekome zube
* vise noen doren , * pokazati nekome vrata, izbaciti
nekoga
*Jeg skal vise deg! ja ! k Pokazat
u ja tebi!
vise noen til rette 1) , 2)
* 1) ukoriti nekoga, 2) ukazati
pomo nekome
2) (dukke opp) vise seg ce || noja ce k pojavljivati se || pojaviti se
Han har ikke vist seg hele dagen ce
* Cijelog se d a n a nije pojavio
Det viste seg at jeg hadde rett ce
y * Pokazalo se da sam bio u pravu
Han ville^ bare vise seg je ce no * elio se samo pokazati
viseseg frasin_beste side __ caoje.
" , ce
prikazati se sa svoje najbolje strane, pokazati se
u najboljem svjetlu
Det vil vise seg om han kommer ce
* Pokazat ce se boce li d o d
Det vil tiden vise * Vrijeme
ce to pokazati
3) (fim, teaterstykke) ||
* prikazivati || prikazati
Svenske filmer vises ofte i Oslo
ce y * vedski se filmovi
esto prikazuju u Oslu
vise bort
vise noen bort ,

vispe

otjerati nekoga, udaljiti nekoga

vise fram
vise noe fram kr pokazati neto
Hun viste fram presangene je
* Pokazala je poklone
vise rundt
vise noen rundt n o , * provesti nekoga p o , voditi nekoga
kroz
Guiden viste turistene rundt i museet je
* Vodi je proveo
turiste kroz muzej
vise tilbake
vise noe tilbake || * odbacivati II odbaciti
Kravet ble tilbakevist av arbeiderne cy
* Radnici su odbili zahtjev
vise ut
vise noen ut , ,
izbaciti nekoga, istjerati neko
ga, udaljiti nekoga
Eleven ble vist ut je ca *
Uenik je izbaen sa sata
Utlendingen ble vist ut je
* Stranac je protjeran iz zemlje
viseformann -en, pl. -menn * potpredsjednik
visepresident -en * potpredsjednik
visedirektr -en * zamjenik direktora
viser -en, pl. -e k kazaljka
visesanger -en, pl. -e , *
ansonijer, pjeva ansona
visiter|e -te V || ,
* pretresati || pretresti, izvriti pretres
Tollerne visiterte turistene cy * Carinid su pretresli turiste
visitt -en
1) (besok) * posjet
avlegge noen en visitt * posjetiti
nekoga
hflighetsvisitt * kurtoazni po
sjet
2) (lege-) , * lijeniki
pregled, vizita
visittid -enf-a ( .) *
vrijeme posjeta (u bolnid i sl.)
visk|e -etf-a V || /, II^TJJTJIJ^brisati || izbrisati/obrisati, otirati
II otrti
~
viske bort med svampen *
izbrisati spuvom
viskelr -et. pl. - , * gumi, guma za brisanje
visn|e -etf-a V || * venuti || uvenuti
Blomstene er visnet je * Cvijee
je uvenulo
Han visnet helt hen je
* On je posve usahnuo i u m r o
visp -en , , * mijealica, bukalo, tucalo
hjulvisp * runa mijealica
visp|e -etf-a V / (jaja, ) *

viss

670

tui II istui (jaja, vrhnje)

vispe egg jaja Hr tui jaja
vispe flte Hr tui vrhnje
1
viss -t, -e A
1) (sikker) k siguran, nedvojben
vare viss p noe y Hr biti
siguran u neto
Det er den visse dd To je Hr To je
siguraa smrt
Det er sikkert og visst at... je
... Hr Posve je sigurno da ...
2) (bestemt) . Hr stanovit, odreden, izyjestan
av visse rsaker Hr iz odredenih razloga
med visse mellomrom y Hr
u odredenim razmacima
/ en viss fart k odredenom
brzinom
/ en viss forstand y Hr u izvjesnom
smislu
til en viss grad Hr donekJe
* g p et visst sted Hr ii na
jedno mjesto
viss2- hvis
vissen -/, visne A
1) , , , , Hr uveo,
uvenuo, sveo, svenuo, usahnuo
Blomstene er visne je / Hr Cvijee je uvenulo/uvelo
2)
(flelsesls) , Hr utrnuo,
obamro
Armen min er helt vissen je / Hr Ruka mi je sasvim utraula/obamrla
visshet -en , Hr uvjerenje, sigurnost
f visshet for noe o ,
, ce
Hr dokuiti istinu neemu, doi do spoznaje o
neemu, uvjeriti se u neto
d vite noe med visshet ca Hr znati neto sa sigurnou
visst
1) (selvflgelig) , , Hr svakako, dakako, naravno, zacijelo
Visst er jeg enig! ce ! Hr Daka
ko da se slaem!
Ja visst! ! Hr K a k o da ne!
1>^/:%/--1
navodno
Skal han reise bort? - Ja, han skal visst det
? - , Hr Hoe li otputovati? - D a , vjerojatno
Han er visst syk je Hr Bit e da
je bolestan
De er visst venner cy, , Hr
Oni su, izgleda, prijatelji
visstnok ADV
1) (antakelig) Hr vjerojatno
Det er visstnok slik je . je Hr Bit e da je tako. Pretpostavljam da je tako
2) (riktignok) , Hr dodue, istina

vitenskapsakademi
Visstnok har han mange penger, men ... je
, ... Hr Istina je da ima
mnogo novaca, a l i . . .
visum -et, pl. visaf-er Hr viza
soke visum til et land
Hr traiti vizu za neku zemlju
turistvisum -et Hr turistika viza
visum tvang -en Hr obavezna viza
vital -f, -e A , Hr vitalan, ivotan
Det er av vital betydning To je Hr To je od vitalne vanosti
vitamin -en Hr vitamin
vitaminmangel -en , Hr manjak vitamina, pomanjkanje
vitamina
vitebegjrlig -e A , Hr eljan
znanja, radoznao
vite ve(i)t, visste, visst V
1) Hr znati
Man kan aldri vite ce Hr Nikad se
ne zn a
for alt jeg vet (ja) Hr koliko (ja) znam
Du skulle bare visst... ... Hr Kad
bi samo znao ...
Hvor vet du det fra? () ? Hr Odakle
(to) zna?
Det er det beste jeg vet To .
To je Hr To volim vie od
svega. To mi je neto najbolje
Nei, vet du hva! ! Hr Sluaj!
S vidt jeg vet... ... Hr Koliko znam
S vidt du vet det! ! Hr Tek
toliko da zna!
Jeg vil ikke vite av at ... He
... Hr Ne elim ni uti da ...
Han vet innrette seg ce Hr Zna se
snai
Det skulle jeg gjerne vite! To !
Hr To bih htio znati!
Gudene m vite! Ko ! ra ! Hr
T k o to zna! Bog ce ga znati!
Jeg visste verken ut eller inn
. Hr Nisam
znao to da inim. Nisam znao kamo da se okrenem
Det er ikke godt vite je . Ko
? Hr Teko je znati. Tko bi znao?
2-)-ja-vite-\ |-7-||--^*_||_5,_|1
doznati
Nr fikk du vite det? ? Hr Kad si
to saznao?
viten -en Hr znanje
vitend|e S
uten mitt vitende Hr bez mog znanja
med vitende og vilje , ,
Hr svjesno, namjerno, hotimice
Han gjorde det mol bedre vitende je TO
je Hr Uinio je to iako je
znao da ne treba
vitenskap -en Hr znanost, nauka
vitenskapelig -e A Hr znanstven, nauni
vitenskapsakademi -et, pl. -[-er Hr

vitenskapsmann

671

akademi] a zn a nos ti
vitenskapsmann -en, pl. -menn * znanstvenik, uenjak
" vitn|e' -et, pl. -er
1) (.), (.) * svjedok (m.),
svjedokinja (f.)
bli stevnet som vitne for retten
* biti pozvan pred sud kao svjedok
/ vitners nrvr 'r pred svjedocima
ta noen til vitne ce
Ar pozvati se na nekoga kao svjedoka
rettsvitne -Ar svjedok na sudu
2) (person som overvrer noe) ,
-Ar svjedok, oevidac
Vi var vitne til en bilulykke /
* Bili smo oevici/
svjedoci prometne nesree
vitn|e 2 -et/-a || * svjedoiti
II posvjedoiti
Han vitnet i rettssaken je -Ar
Svjedoio je na suenju
vitne for noen y *
svjedoiti u neiju korist
vitne mot noen -k svjedoiti protiv nekoga
vitne falsk -Ar lano svjedoi ti
Det vitner om stor forstelse To o
* To svjedoi o velikom razumijevanju
vitneavhr -et. pl. - Ar presluavanje svjedoka
vitneboks -en * pregrada za
svjedoke
vitneml -et, pl.-.
1) (eksamens-) -Ar svjedodba
2) (i retten) -Ar svjedoenje
avlegge vitneml , Ar dati
iskaz, svjedoiti
vitneprov -et. pl. - , -Ar
izjava svjedoka, iskaz svjedoka
vitnesbyrd -et Ar svjedoanstvo
vitneutsagn -et, pl. - ,
* izjava svjedoka, iskaz svjedoka
vits -en
1) , -k sala, vie
fortelle vitser Ar priati ale/
viceve
2) (hensikt) -Ar svrha
#^^1///^7121421_21
Ar Koja je svrha tome? emu to? TJ emu je vie?
vits|e -et/-a V ce, ,
-Ar aliti se, zbijati ale, praviti ale
vittig -e A , , * duhovit, domiljat, dosjetljiv
vittighet -en , Ar duhovitost, domiljatost, dosjetljivost
vodka -en Ar votka
vogg|e' -a =vugg|e -/-a Ar kolijevka, zipka
*fra vuggen til graven Ar od
kolijevke do groba
2
vogg|e -etl-a = vugge V
1) (trans.) k ljuljati, zibati

vokse

med

vogge et barn i sovn Ar uspavati

dijete
2) (intrans.) ce Ar ljuljati se
Han satt og vogget i gyngestolen ce y k Ljuljao se u stolici za ljuljanje
Bten vogger ce * Brod se ljulja
vogn -enl-a
1) (kjerre) (.) Ar kola (pl.)
kjore med hest og vogn ce .
AT voziti se zaprenim kolim
*Han er ikke tapt bak en vogn n a o ca
Mapca. ~ Nije on s Marsa. Nije
lud
* fle seg som femte hjul p vogna ce
.
Ar osjeati se kao deveta rupa
na svirali. Osjeati se kao peti kota na kolima
2) (bil) , (.), -Ar auto, kola
(pl.), automobil
3) (jernbane-) Ar vagon
4) (barne-) (.) -Ar djeja kolica
(pl.)
vognkort -et, pl. - -Ar prometna
dozvola
vokal -en (gram.) , -Ar vokal, samoglasnik
vokaljst -en ,
(.), (.), (.), (.) * vokalni solist, vokalna solistica, vo
kalist (m.), vokalistica (f.), pjeva (m.), pjevaica
(f.)
vokativ -en (gram.) , k vokativ,
peti pade
voks -enfet -Ar vosak
Y o k s | e -te V (gro) || / -Ar rasti
II narasti/porasti
Denne planten vokser fort Ta *
Ta biljka brzo raste
Gutten har vokst mye det siste ret je
Ar Djeak je mnogo narastao za ovu godinu
Uroen vokser -Ar Uznemirenost raste
* Arbeidet har vokst meg over hodet ce
* Posao mi se nagomilao
*Penger vokser ikke p trr
* Novac ne raste na drvetu
vokse fra noe || Ar prerastati ||
prerasti
HuuJiar-^okst^a^jolen-lpepacn&-y;rza&my~1~
Prerasla je haljinu
vokse noe av seg
Legene sier hun vil vokse av seg sykdommen
-Ar Lijenici kau da e bolest nestati s godinama
vokse fram
Det har vokst fram en helt ny by p dette stedet Ha
OBOM je - Na
ovom mjestu izrastao je p o t p u n o nov grad
vokse opp || -k odrastati || odrasti
Hun har vokst opp i Jugoslavia je y Jyro * Odrasla je u Jugoslaviji
vokse med

vokse

sammen

672

vokse med oppgaven ce y ,

, * usavravati se u slubi, ucid kroz praksu, uiti
zadacima
Yokse sammen |( * srastati || srasti
Greinene er vokst sammen cy - Gra
ne su srasle
vokse ut || Hr izrastati || izrasti
Han er vokst ut av dressen sin je
H Izrastao je iz odjee
voksen -t, -ne A
1) , H odrastao, punoljetan
de voksne * odrasli
billetter for to voksne og to barn
Hr ulaznice za dvoje odras
li h i dvoje djece
2) (moden) - dorastao
* vre oppgaven voksen
Hr biti dorastao zadatku
voksenopplring -enj-a obrazovanje odraslih
Yokt|e -etj-a V
1) II Hr uvati || ouvati
Hunden vokter huset * Pas uva
kuu
En politimann vokter inngangen
Hr Policajac uva ulaz
vokte p noen . drati
na oku, paziti na
2) vokte seg ce, H- uvati se,
biti oprezan
Vokt Dem for hunden! ce nea! * uvajte
se psa!
Yold -en
1) , Hr nasilje, sila
vold mot politiet H- na
silje protiv policije
bruke vold mot noen
- upotrijebiti silu protiv nekoga
politivold Hr policijsko nasilje
2) (herredmme) Hr vlast
vare i noens vold y H- biti
u neijoj vlasti
vold|e -te V
1) (forrsake) || , II , || * uzrokovad || prouzrokovati, uzroiti || prouzroiti,
nanositi || nanijeti
volde noen bry --_\ prouz^
roiti nekome brigc
voldgift -en Hr arbitraa
tvungen voldgift
Hr presuda redovnog ili arbitranog
suda za koju su se stranke obvezale da e je prihvatili
voldgiftsrett -en Hr arbitrani sud
voldsom -t, -me ADJ , H- silovit,
estok
en voldsom eksplosjon Hr estoka eksplozija
en voldsomt vindkast ir silovit
udar vjetra

vond
en voldsom person , *
nasilna osoba, nasilnik
voldsomt ADV, , H jako, uasno,
silno
Jeg er voldsomt sliten Hr Jako
sam gladan
*Det var da voldsomt! ! Hr Pretjeruje!
Yoldta -tok, -tatt V Hr silovati
Hun ble voldtatt je Hr Bila je silovana
voldtekt -en ir silovanje
voldtektsforbryter -en, pl. -e Hr silovatelj
voldtektsforsk -et. pl. - H pokuaj silovanja
voll -en
1) (festnings-) H- bedem
2) (jord-) H nasip
volleyball -en H odbojka
volum -et, pl. -j-er
1) (rominnhold) , * volumen,
obujam
3
et volum p JO m 10 H volumen
3
od 10 m
2) (lydstyrke) Hr jaina zvuka
skru opp' volumet p radioen H
pojaati radio
Kan du skru ned volumet? ? Hr Moe li malo stiati?
Yolt -en, pl. - H volt
220 volts spenning 220 Hr napon
od 220 volti
vom -ma, pl. -mer
1) (zool.) ( ) - burag (dio eluca preivaa)
2) (fam.) , trbuina, mjeina
vond -t, -e A
1) (smertefull) , Hr bolan, koji
boU
en vond finger , *
bolan prst, prst koji boli
Det gjor vondt H Boli me
ha vondl i hodet Hr imati glavobolju
Jeg har vondt i hodet H Boli me
glava
snakke vondt om noen o
ir govoriti loe o nekome
*Det man ikke vet, har man ikke vondt av
, Hr to oi ne vide,
elucu ne smeta
2) (ubehagelig) , - neugodan,
gadan
en vond lukt Hr smrde, smrad, vonj
Det smaker vondt To * To ima
gadan okus
Det lukter vondl To H- To gadno
smrdi
3) (vanskelig) H teiak
Jeg har vondt for tro det je y Hr Teko mi je povjerovati u to
Hun har det vondt joj je H- Teko joj je
*Gammel vane er vond vende ce
Hr Staro se drvo teko savija
3

vondskap

673

4) ha vondt av noen Ar saaljevati nekoga

Jeg_ har vondt av henne jy je. je
* ao mi ju je. alim je
vondskap -en , * zloba, pkost
verdens vondskap Ar
uroena zloba ovog svijeta
vordende A * budui
en vordende mor * budua majka
vort|e -enj-a Ar bradavica
brystvorte Ar bradavica na
dojci
voter|e -te V * glasati
votere for noe * glasati za
neto
votere mot noe * glasati
protiv neega
votere over et forslag o *
glasati o prijedlogu
votering -enj-a Ar glasanje
Yott -en ca ( )
Ar rukavica s jednim prstom (samo palcem)
vrak -et, pl. - Ar olupina
skipsvrak * olupina broda
bilvrak Ar olupina automo
bila
Bilen ble totalt vrak etter kollisjonen je / y * Auto je potpu
no uniten/slupan u sudaru
Han er blitt et vrak av et menneske je
-Ar Postao je prava
ruevina od ovjeka
Han er nervevrak je . cy
Ar Izgubio je ivce. Propali su mu ivci
* kaste vrak p noe || , II * odbijati || odbiti, odbacivati II odbiti neto
vrak|e -etj-aj-te || ,
II * odbacivati || odbaciti, odbijati || odbiti
Den nye planen ble vraket je -Ar Novi plan je bio odbaen
Han ble vraket ved opptaksprven cy ra
* Odbili su ga na prijemnom
ispitu
* velge og vrake * birati
do mile volje
vrakgods -et *
ostaci olupina izbaeni na obalu
vrang -t, -e A
J) (tverr) poEa-^r_tdoglav
sl seg vrang , , ce Ar postati nemogu, postati
zlovoljan, uzjoguniti se
2) (skjevt) , . * n a o p a k o , krivo
Alt gikk vrangt je ir Sve je
krenulo n a o p a k o
3) (omvendt) , , ,
Ar okrenut, n a o p a k o , o b r n u t
ta strmpene vrangt p *
n a o p a k o obui arape
4) strikke vrangt -Ar plesti krivo
strikke to rette og to vrange ,
-Ar plesti dvije krivo, dvije pravo

vri

vrangforestilling -enj-a ir iskrivljena predodba

vrangker|e -enj-a jepec, * hereza, krivovjerstvo
vrangstrup|e -en
f noe i vrangstrupen || ce -Ar || zagrcnuti
se
*d f noen i vrangstrupen
, Ar imati averziju pre
ma nekome, ne podnositi nekoga
vrangvilj|e -en , Ar tvrdoglavost, samovolja
vrangvillig -e A , * tvrdoglav,
samovoljan
Yred|e -en , , , Ar gnjev, bijes,
srdba, ljutnja
>reng|e -te V
1) (ta innsiden ut) || ,
|| Ar izvrtati ||
izvrnuti naopako, preokretati || preokrenuti na
opako
vrenge en genser ,
* izvrnuti demper, preokrenuti demper
Han vrengte lommene je Ar izvrnuo je depove
Vinden vrengte paraplyen je
-Ar Vjetar je preokrenuo kiobran
Han vrengte av seg klarne je ca
* Strgao je odjeu sa sebe
2) vrenge med oynene /
Ar preokretati/prevrtati oima
3) vrenge p (forvrenge) || ,
|| , || * izvrtati || izvrnuti, izopaavati || izopaiti, preokretati || preokrenuti
Hvorfor skal du alltid vrenge p det jeg sier?
? Ar
Zato moras uvijek izvrnuti ono to kalem?
vri' -en , Ar okretanje, obrtanje
gjore en vri -A- krenuti
drugim putem
Det er en ny vri To je . To je
-Ar To je nov nain. To je nova varijanta
vri2 -dde/vredj vrei, vridd V
1) (dreie) || , || , (I * okretati || okrenuti,
obrtati II obrnuti, vrtjeti || zavrtjeti
vri p rattet Ar okretati volan
vri om nkkelen Ar okrenuti klju
^111 'A-iaiti ruku
vri halsen om p noen ,
* zavrnuti nekomu
vrat, zavrnuti nekome vratom
vri p bryteren Ar okrenuti
prekida
vri p hodet * okretati glavom
2) (toy) || (/), II * cijediti || iscijediti (rublje), mikati II imikati
3) vri seg ce || ce Ar
migoljiti se || izmigoljiti se
vri seg som en l . ce jeryuba Ar
izmigoljiti se kao jegulja

vrien

674

vri seg av smerte ce Hr previjati se od bola

4) vri seg unna nocao, ce
Hr izbjei neki posao, izvui se od
nekog posla
vrien
-e\-ne A
1) (innviklet) , , * zapleten, teak, sloen
Det var en vrien oppgave je
Hr Bio je to teak zadatak
2) (umedgjorlig) , , , - teak, svojeglav, neprilagodljiv, krut
vrikk|e -etj-a V
1) (vri) , H zibati, ljuljati
vrikke p hoftene , (ce
y) , (ce y) Hr vrckati
bokovima, zibati (se u) bokovima, ljuljati (se u)
bokovima
2) (forvri) vrikke foten H uganuti
nogu
vri maskin -en , /> Hr centrifuga, stroj za imikavanje vlanog rublja
vriml|e -et/-a V Hr vrvjeti
Det vrimler av folk i gatene Ha
Hr Na ulicama vrvi od ljudi
vrimmel -en, pl. vrimler , Hr vreva,
komeanje
vrinsk|e -etj-a V || Hr njitati ||
zanjitati
vriompeis -en , Hr tvrdoglavac, svojeglavac
vrist -en (fot-) Hr svod stopala, rist
vrl|e -te V ce, Hr derati se,
glasno plakati
vrvl -et
1) , , Hr glupost, besmislica, budalatina
Det er det rene vrovl To je Hr To
je prava glupost
2) (brk) , Hr graja, vika
Vi skal ikke ha noe vrovl Hr Neemo nikakvih gluposti
vrvl|e -etj-a V , Hr lupetati, govoriti gluposti
vulgr -t, -e A , , Hr vulgaran, prost, prostaki
vulkan -en Hr vulkan
en utbrent vulkan / Hr ugaen/
mrtav vulkan
vulva -en (med.) , Hr vulva, stidnica
vurderje -te V , || ,
|| Hr cijeniti, procjenjivati ||
procijeniti, ocjenjivati || ocijniti
Hvordan vurderer du situasjonen? ? Hr K a k o procjenjuje/ocjenjuje
situaciju?
vurdering -enj-a , , ,
Hr procjena, procjenjivanje, ocjena,
vrednovanje
vpnet -e A
1) (bevpnet) , Hr naoruan,
oboruan

vre

Kapreren var vpnet je

Hr Otmiar je bio naoruan
2) (militr) Hr o r u i a n
en vpnet konflikt Hr oruani
sukob
et vpnet overfall * oruani napad
de vpnede styrker Hr oruane
snage
vr -et
1) H- vrijeme
Det blir drlig vr Hr Bit e loe
vrijeme
/ allslags vr no Hr po svakom
vremenu
* vre ute i hardt vr ce Hr
nai se u vjetrometini
2) i vret , Hr uvis, nagore
kaste ballen i vret Hr bacati
loptu uvis
Hendene i vret! ! Hr Ruke uvis!
til vrs y Hr uzrak, gore, uvis
stige til vrs ce Hr dii se
vr2 -et, pl. - (fiske-) Hr ribarsko
naselje
Yr|e' -etj-a (lukte) || Hrnjuiti
II nanjuiti
vre er, var, vrt V
1) Hr biti
Han er min bror je Hr On je moj brat
To og tre er fem cy Hr Dva i tri su
pet
2) (finnes) , Hr ima, biti
Det er mange mennesker her
Hr Ovdje ima puno ljudi
Han var ikke hjemme Hr Nije
bio kod kue
Det er mange som tror at ... /
... Hr Mnogi vjeruju/misle da ...
3) (om alder) Han er 20 r 20 Hr Ima
20 godina. Njemu je 20 godina
Hvor gammel er hun? ? joj je ? Hr Koliko ima godina? Koliko
joj je godina?
4) (finne sted) , || Hr biti,
dolaziti || doi do
Bryllupet skal vre om en uke
Hr Svadba e biti za tjedan dana
Nr skal mtet vre? ? Hr
K a d a e biti sastanak?
Var det mte i gr? je ?
Hr Da li je juer bio sastanak?
5) (vente) Hr ekati
Det kan vre til i morgen To
Hr To moc poekati do sutra
6) la vare || , II Hr propustati || propustiti, odustajati II odustati od
Han lot vare lese brevet je
Hr Propustio je da ita pismo
vre fra seg Hr biti izvan sebe
vare fra seg av sinne/sorg
/ Hr biti izvan sebe od bijesa/tuge
vre med Hr sudjelovati, uestvovati
1

vre m e d p

675

Vil du vre med? ca ? Ar Hoe li

s nama?
Yre med p , ic sudjelo
vati, prisustvovati
Alle har vrt med p det cy y
* Svi su sudjelovali u tome
Jeg har aldri vrt med p en slik tur
* Nikad nisam bio na
takvu izletu
Jeg har aldri vrt med p en slik aksjon
y ic Nikad ni
sam sudjelovao u takvoj akciji
vre over * biti zavren
...
Operasjonen er over je +
Operacija je zavrena
Eksamen er over je ic Ispit je gotov
vre sammen * biti zajedno
De liker vre sammen
* Oni vole biti zajedno
De var sammen om det To cy
* To su zajedniki uinili
vre til ic postojati
S lenge jorden har vrt til je
* Otkad je svijeta i vijeka
vre igjen || , || npe * ostajati || ostati, preostajati || preostati
Det er ikke noe mat igjen ()
* Nije ostalo nita (od) hrane
Han er igjen i byen je y * Ostao je
u gradu
vre ute for * || doivjeti
Han har vrt ute for en ulykke ce
* Dogodila mu se nesrea
Hva har du vrt ute for? ce ? * to
ti se dogodilo?
Jeg har aldri vrt ute for en slik person
* Nikad nisam
naiao na takvu osobu
vre ute etter ic traiti
Hva er du ute etter? ? ?
* to hoe? to trai?
Jeg er ute etter nye sko *
Traim nove cipele
Han er alltid ute etter meg *
Neprekidno/stalrio me gnjavi
vre yed ce, ce () *
pridrzavati se, d r i a t i se (neega)
Du fr vre ved det du har sagt ce
.
*.Mora.sejdratiJ)nQga_
to si prije rekao. Moras ostati pri onome to si
prije rekao
Hun vil ikke vre ved det
j(r O n a to nee priznati
vrelsje -et, pl. -er , * soba, prostorija
en tre vrelses leilighet ic trosobni
stan
vrelseskamerat -en , * ei
men), sobni drug
vrelsespik|e -en/-a * sobarica
Yrelsestemperahir -en * sobn
temperatura

vge

vrfast A
ligge vrfast ,
ic biti sprijeen nevremenom, biti sprijeen vremenskim neprilikama
vrforbehold -et, pl. Det tas vrforbehold
* Uz uvjet da bude lijepo vrijeme
vrgudene pl.
Hvis vrgudene tillater det... ... * Ako to vremenske prilike dopuste ...
vrhard -/, -e A
Den norske kysten er vrhard om vinteren je
* Zimi je norveka obala izloena vremenskim nepogodama
yrhr -et, pl. - ( ) ic brkovi (u
votinje)
Katten har vrhr * Maka
ima brkove
Yrkart -et, pl. -/-er -Ar raeteoroloka karta
vrmelding -en/-a ,
, ic vremenska
prognoza, prognoza vremena, metebroloki "181
vjetaj
vromslag -et, pl. - () *
(nagla) promjena vremena
vr s god , -Ar izvoli, izvolite
vrvarsel ^t/slet, pl. -er/-sler ! ,
, ic
vremenska prognoza, prognoza vremena, meteoroloki izvjetaj
vrvarsling -en/-a
1) (vrmelding) ,
, ic vremenska
prognoza, prognoza vremena, meteoroloki" izvjetaj
2) (institusjon)
-Arodjel za vremensku prognozu
vsk|e -en/-a * tekuina
vske tap -et, pl. - * gubitak t e kudne
vt|e' -a/-en , ic vlaga, mokrina
vt|e -te V
1) II , || / * moiti || smoiti, kvasiti || pokvasiti/skvasiti
2) vte seg ce, ce * upikiti
se, p o m o k r i t i s e
vorterol -et (
) vrsta bezalkoholnog piva (od slada i
hmelja)
vrterkak|e -enf-a ca * kruh
s d o d a t k o m slada
vdeskudd -et, pl. - Ar zalutali metak
vg -en (bukt) * zaljev
vgal -t, -e A * vratoloraan
vg|e -etfaj-de
1) (tore) ce || ce ic usudivati
se II usuditi se
Han vget ikke gjore det ce
* Nije se usudio to uiniti
2

vgelig

vt

676

*Den som intet vger, intet vinner Ko ,

. * Tko
ne poskoi, ta} ne d o s k o d . Hrabroga sreca prati
2) ( sette p spill) * riskirati
vge livet * riskirati ivot
vgelig -e A Ar riskantan, opasan
vgemot -et, pl. - , ir smjelost, neustrasivost, odvanost
vgestykk|e -et. pl. -er ,
* smion pothvat, vratolomija
vk -en (zool.)
1) fjellvk (Buteo lagopus) * skanja
2) musvk (Buteo buteo) () * (ptica)
miar
vk|e -et/-af-te = v a k e , * bdjeti,
biti budan
vke over en syk * bdjeti uz
bolesnika
vke over sin frihet
A- b u d n o uvati svoju slobodu
vken -t, -ne vaken A
1) ir budan
ligge vken * leati budan
Jeg er lys vken -Ar Sasvim sam
budan
/ vken tilstand -Ar budan
vare politisk vken * biti
politiki budan
ha et vkent ye med * b u d n o
motriti
2) (oppvakt) Ar bistr
en vken jente * bistra djevojka
vkn|c -etf-a = vakne V ce || ce
* buditi se || probuditi se
Hun vknet midt p natten ce
Ar Probudila se usred n o d
Dette fikk de ansvarlige til vkne To je
. To je ce ir To je osvijestilo odgovorne. To je navelo
odgovorne da se probude
vningshus -et, pl. - Ar stambena
zgrada
vpen -et, pl. 1) Ar oruije
bare vpen * nositi oruje
jaktvpen Ar lovako oruje
De brukte streik som vpen cy ce
-Ar Koristih su se trajkom kao oruiem
,
gripe til vpen ce * latiti se oruja
* strekke vpen ce, Ar
se, poloiti oruje

2) vpengren Ar rod vojske

flyvpen () ir (ratno) zrakoplovstvo
3) (emblem) ir grb
byvpen * gradski grb
riksvpen k dravni grb
vpenhvil|e -enj-a , -A- prekid
vatre, primirje
vpenfr -/, -e A Ar sposo
ban da nosi oruje
vpengren -en * rod vojske
vpenskjold -et, pl. - Ar grb
vpenstillstand -en ,
Ar primirje, stanje prekida vatre
vr -en * proljee
i vr , / , Ar
ovog proljea, u proljee, na proljee. proljetos
i fjor vr -Ar prolog proljea
om vren y Ar uproljece
sist vr -Ar prolog proljea
til vren / Ar uproljece, naproljee
v r -/, -e PRON Ar na
vrfrakk -en ir proljetni ogrta
Vrherre -Ar Gospod(in) Bog
vrjevndgn' -et, pl. - *
proljetna ravnodnevica, proljetni ekvinocij
vrlig -e A Ar proljetni
vrlsning -enj-a /> (
) -Ar kopnjenje snijega i leda (u proljee)
vrmned -en -Ar proljetni mjesec
vronn -a paflOBnAurnjoljetni
poljski radovi
vrsemester -etj-tret, pl. -erj-tre
Ar proljetni semestar
vrslapp -/, -e A , * mlitav od proljea, trom od proljea
vs -et , Ar glupost, bedastoa
vset(e) A , -Ar glup, bedast
vt -t, -e A
1) (fuktig) , Ar mokar, vlaan
Hun tok av seg de vte klarne je
* Skinula je m o k r u odjeu
2) (regnfull) -Ar kiovit
en vt sommer Ar kiovito ljeto
3) (flytende) Ar tekui
vt gass r a c ir t e k u d plin
*vte varer ir alkoholna pia
*De smakte verken vtt eller tort ' cy '
cy rmnH-ir_Nit!-sujeu-nitl-su pili
_
* f en vt grav ce, y Ar
utopiti se, nai grob u moru
1

677

xylofon

w
w [dbbeltve] -en (y ce
) * duplo v (u norvekom se izgovara kao v)
walkie-talkie [vki-tki] -en -, pa- * voki-toki, prijenosni radio-telefon
Wales [veils] (geogr.) -k Wales
Warsawa [varsjava] (geogr.) * Warszawa,
Varava
watt -en, pl. - * vat
wc [vese] -el W C , ,
wc (vece), zahod, nunik, klozet
Washington [vsjington] (geogr.) k
Washington, Vaington
week-end [vikend] -en , * vi
kend, kraj tjedna
i week-enden * preko vikenda
reise p week-end * otii na
vikend

western [vestern] -en , *

vestern, kaubojski film
whisky [viski] -en * viski
whist [vist] -en ( ) vist (igra kartama)
white-spirit [vaitspirit] -en k terpentin
Wien [vin] (geogr.) * Be
wiener [viner] -en, pl. -e kr Beanin
wienerbrd [viner-] -et, pl. - * vrsta kolaa od lisnatog tijesta
wienerinn|e [viner-] -enj-a k Beanka
wienerschnitzel [vinersnitsel] -en, pl. -schnitzler
, * beki odrezak, beka
nicla
wienervals [viner-] -en beki valcer
wire [vaier] -en * elino ue
world cup [vrldkp] -en * svjetski kup

X
x [eks] -en (y ce c
, ks) iks (u norvekom
se izgovara kao s na poetku rijei, inae kao ks)

x-krok [eks-] -en ( .) *

kukica (za vjeanje slika i sl.)
xylofon [sylofon] -en (mus.) * ksilofon

678

yrkesorganisasjon

Y
y * ipsilon
yacht fjt] -en * jahta
yale-ls [jei-] -en - -k patent-brava
Yankee [jngki] -en * Jenki
ydmyk -t, -e A , * ponizan, smjeran
ydmyk|e -etj-aj-te || , || k poniavati j| poniziti,
omalovaavati || omalovaiti
a fole seg ydmyket ce (), ce () * osjeati se ponien(im),
osjeati se omalovaen(ira)
ydmykels|e -en
1) * ponienje
2) (det ydmyke) ,
* poniavanje, omalovaavanje
ydmykende A ,
poniavajui, omalovaavajui
ydmykhet -en , , ,
* poniznost, pokornost, skruenost,
smjernost
yen Qen] -en ( )
jen (japanska novana jedinica)
ymt -et, pl. - ,
nagovjetaj, mig
ymt|e -etj-a V || , II - nagovjetavati || nagovijestiti, nabacivati || nabaciti
Han ymtet noe bm reise je he
* Nagovijestio je da ce otputovati
ynd|e' -en , , * dra, Ijupkost, ar
yndje2 -etj-a V , * uivati, voljeti
Han ynder fortelle grove historier
* Uiva priati kakljive
prie
yndig -e A , , * draestan,
ljubak, umiljat
yndling -en , ljubimac, miljenik
yndlings- , ,
omiljen, najomiljeniji, najmiliji
Det er min yndlingsrett To je
* To je moje omiljelo jelo
yngel -en
1) (fiske-) k mlad
2) (dyreunger) , * mladunci,
legio
yngl|e -etj-a V ce || ce, ce || ce, ce, pac ce || ce k mnoiti se ||
razmnoiti se, razmnoavati se || razmnoiti se,
ploditi se, rasplodavati se || rasploditi se
yngre (komp. av ung) A * mladi
yngst (sup. av ung) A k najmladi
ynk|e -etj-a. seg V || , ||
* jeati || zajeati, stenjati || zastenjati
ynke seg som en hund > * stenjati
kao pas
ynkelig -e A , , * bijedan, ja

dan, mizeran
ynkelig lonn * bijedna plaa
* gjre en ynkelig figur *
ostaviti bijedan dojam, ostaviti bijedan utisak
yoga |jga] -en j o r a * joga
yoghurt fjggurtj -en j o r y p r * jogurt
ypp|e -etj-a seg ^ ce || ce,
II * prsiti se || isprsiti se, zametati
II zametnuti svadu
ypperlig -e A , , *
izvrstan, odlian, izvanredan
yppersteprest -en , * prvosveenik, vrhovni sveenik
yppig -e A , k bujan, obilan
1
yr -et
1) (smregn) , k rosulja, kiica
2) (mylder) , * vreva, komeanje
yr -tj-e ADJ , * uzbuen, oamuen
yr av glede oamuen od
radosd
| -etj-aj-te V
1) (regne) , kr sipiti, rominjati
Det yrer . * Kia sipi.
Kia rominja
2) (myldre) * vrvjeti
Det er et yrende liv i byen
U gradu vrvi od svijeta
yrk|e -et, pl. -er , * zanimanje,
zvanje
Han er snekker av yrke je
* Po zanimanju je stolar
yrkesaktiv -t, -e A * zaposlen
yrkeserfaring -enj-a * radno
iskustvo
yrkesfaglig -e A
struan
yrkesfaglig studieretning
( . :
, ,
) * usmjereno obrazovanje (za uenike u
privredi. Ranije: sjednja struna kola, kola za

lienikeMTprivredi, zanatska-kola)
yrkesgrupp|e -enj-a ,
* struna grupa, grupa ljudi iste struke
yrkeskvinnje -enj-a k zaposlena
ena
yrkesliv -et , * poslovni
ivot, radni vijek
g ut i yrkeslivet ce, y
* zaposliti se, stupiti u radni odnos
yrkesnevros|e -en * profcsionalna neuroza
yrkesopplring -en/-a
struno obrazovanje
yrkesorganisasjon -en >,
* struno udruenje, sindikat

yrkesorientering

679

yrkesorientering -enj-a * profesionalna orijentacija

yrkesrettleier -en, pl. -e
* savjetnik za profesionalnu orijentaciju
yrkesrettet -e A /
* struno/profesionalno usmjeren
yrkesskad|e -en * povreda na radu
yrkesskadestnad -en * novana naknada zbog povrede na'
radu
yrkesskadetrygd -enj-a
* osiguranje od povrede na radu
yrkesskoI|e -en , .
,
- srednja struna kola, npr. kola za uenike
u privredi, srednja tehnika kola i sl
yrkessykdom -men
fesionalno oboljenje
yrkesvalg -et * izbor zanimanja
yrkesveiledning -en
* profesionalna orijentacija
yst|e -etj-a V * praviti sir
yt|e -etj-aj-te V
1) (gi) II , || -k
pruati II pruiti, davati || dati
yte motstand * pruiti o t p o r
yte assistanse * pruiti p o m o
yte et bidrag * dati doprinos
yte et ln -*r dati zajam
yte noen rettferdighet kr biti pravedan prema nekome
2) (prestere) || * davati ||
dati od sebe
Han yter sitt beste kr On daje
sve od sebe
ytels|e -en
1) (utbetaling) , * davanje,
isplaivanje
sosiale ytelser * socijalna
davanja
2) (prestasjon) , ir uinak, do
prinos
lonn etter ytelse no
plaa po
uinku
motorens ytelser ir uinak mo t o r a
ytr|e' -et , * vanjtina,
vanjski izgled
ytr|e -etj-a V || ,
~||~ * izraavati || lzraati^izjaTljivaTfX
izjaviti
d ytre onske om noe *
izraziti elju za neim
ytre tvil om noe y *
izraziti sumnju u nes to
3
ytre -etj-a seg V ce || ce *
izraavati se || izraziti se
1) (si) ce || ce kr izjanjavati se || izjasniti se
2) (vise seg) ce || ce, n o ce || ce, ce |(
ce * pojavljivati se || pojaviti se, pokazivati se || pokazati se, oitovati se, ispoljavati se ||
2

ytterst

ispoljiti se
Sykdommen ytrer seg ved blemmer ce
y k Bolest se oituje
u obliku plikova
4
ytre ADJ (komparativ) , * vanj
ski, izvanjski
det ytre k vanjtina
/ det ytre , no , *
po vanjtini, naizgled
de ytre bydeler , k predgrade, periferija
p de ytre strok (meterol.)

na najudaljenijim
priobalnim podrujima
ytre hyre (sport) k desno krilo
ytring -enj-a * izjava
en frimodig ytring k otvorena
izjava
gledesytring ir izraz zadovoljstva
meningsytring * izraavanje miljenja
mishagsytring izraz nezadovoljstva
ytringsfrihet -en k sloboda izraavanja
ytterdr -enj-a * vanjska vrata
yttergrens|e -enj-a * krajnja granica
1
ytterligere ADJ , , *
dodatni, dopunski, detaljniji
uten ytterligere forsinkelser kr bez naknadnih zakanjenja
Vi trenger ytterligere opplysninger
Trebaju nam dodatne
obavijesti
2
ytterligere ADV kr jo
Det trengs ytterligere tusen kroner -* Treba jo tisuu/hiljadu kruna
ytterliggende A , ,
krajnji, pretjeran, ekstreman
ytterlighet -en , ,
* krajnost, ekstremnost, pretjeranost
fra den ene ytterlighet til den andre iz jedne krajnosti u drugu
g til ytterligheter * upotrijebiti zadnja sredstva
ytterpunkt -et, pl. -j-er * krajnja toka
ytterst' -g ADJ
1) (ekstrem) * krajnji
/ den ytterste nd y kr u krajnjoj
bijedi
ytterste hyre (politisk) * kra
jnja desnica
gjore sitt ytterste * initi
krajnje napore
2) (fjernest) * najudaljeniji
p de ytterste yene
kr na najudaljenijim otocima
2
ytterst
ADV
1) , , * na rubu, na
ivici, na kraju
ytterst p kanten ,

680

ytterty

ivici, na samoj ivici

2) (meget) -k krajnje
Det er ytterst viktig TO je * To
je nadasve vano

rend
ytterst tvilsomt * krajnje
nevjerojatno
ytterty -et (. , .)
goraja odjea (npr. k a p ut, ogrta i sl.)

Z
z [sett] -en (y ce
c) * zed (u norvekom obino se izgovara k a o
s)
Zagreb (geogr.) * Zagreb
person fra Zagreb (),
() * Zagrepanin (m), Zagrepanka (f)

zoologi [soologi] -en , zoologija, znanost ivotinjama

zoologisk [soologisk] -e A kc zooloki
zoologisk hage kr zooloki vrt
zoomlins|e [som-] -en - * zum-objektiv
ZOrich (geogr.) * Z u r i c h , Cirih
.
.

rbodig -e A -Ar pun potovanja

Han holdt seg p rbodig avstand ce
* Drao se na pristojnoj
udaljenosti
rbdigst ca * s potovanjem
rbdighet -en * potovanje, tovanje
r|e' -enf-a , , ast, poast, slava
*TDer er til re for ham To je y k To
je u njegovu east
gjore noen re ||
* ukazivati || ukazati nekome ast
Det tjener ham til re To * To
mu slui na ast
Vi har den re ... ... k Imamo
ast da ...
sette sin re i noe * biti
"ponosan-na-netoDet er meg en stor re ... je
... * Osobita mi je east da ...
Han liar all re av del
Svaka mu ast za to
Det gr p ren ls To je * To je
pitanje asti
Han setter sin re i vre presis je
* Tonost je za njega pitanje
asti

*De gjorde re p maten cy

* Valjano su prionuli na jelo
re vre Gud! ! * Slava Bogu! Slavim o Gospoda!
holde noe i re * potovati, potivati,

tovati
r|e -etf-a V || ,
odavati || odati poast nekome, potovati, potivati, tovati
*res den som res bor je kr ast onome tko je zasluuje
rede A * potovani
rede tilhrere kr potovani
sluatelji
refrykt -en * strahopotovanje
refrykt for livet *
potovanje prema ivotu
refrykt for Gud * bogobojaznost
rekjr -e A , * astoljubiv, slavoljubiv, astohlepan, slavohlepan
rekrenkelsje -<? y J i a c r a - * - u v r e d a - e a s t i
rend -et, pl. -f-er , nocao * zadatak, posao
g rend k obavljati poslove
Jeg har noen rend i byen y *
Imam posla u gradu
Han gikk et rend for sin mor je
Poao je uraditi neto
za svoju majku
* vre ute i lovlig rend ca npaBOM kr uiniti neto s pravom
* komme ens rend *
doi jedino radi toga
* g i fiendens rend *
sluiti ncprijatelju
*Jeg m et ndvendig rend
2

resbevisning

681

Ar Morara na jedno mjesto

resbevisning -en
1) (tegn) , kr poast, tovanje, znak potovanja
2) (det vise re) * ukazivanje potovanja
gi noen resbevisninger / ir iskazati/ukazati nekome poasti
resmedlem -met, pl. -mer * poasni
lan
resord -et, pl. - * asna rije
gi sitt resord ^ * dati asnu rije
P resord! ! * asna rije!
respremi|e -en * poasna nagrada
rfugl -en (zool.) (Somateria) ir gavka
rgjerrig -e A , , , , * ambiciozan, slavoljubiv, slavohlepan, astoljubiv, astohlepan
rgjerrighet -en , ,
ir ambicioznost, slavoljubivost,
astoljubivost, astohlepnost

deleggelseslyst

rlig -e A , , , Ar pos
ten, estit, iskren, otvoren
*rlig talt , *
iskreno reeno, iskreno govoreifor vre helt rlig *
da budemo posve iskreni
*Det har du rlig fortjent To Ar To si poteno zasluio
*Jeg trodde deg p ditt rlige ansikt
-A: Povjerovao sam d na rije
rlighet -en
1) (oppriktighet) , ir iskrenost, otvorenost
2) (hederlighet) , Ar potenje,
estitost
*rlighet varer lengst cy ir
U lai zu kratke noge
rverdig -e A * dostojanstven
sj INT * fuj
tt -a , Ar rod, rodbina

0
de A
1) (tom) , * pust, prazan ..
legge ode || Ar pustoiti
II opustoiti
Gatene ligger ode cy Ar Ulice su puste
2) (ubebodd) , -Ar nenastanjen, naputen
3) (ensom) , , -A- osamljen,
pust, samotan
et ode sted * pusto mjesto
delagt -e A
1) (om ting, mat) -k pokvaren
2) (om bygning) , , *
uniten, razoren, razruen
"3 f (etter Brann, ulykke) * o p u s t o e n
delegge odela, delagt V
V (gjore drlig) || -Ar kvarid
II pokvarid
Varen delegges fort ce ir R o b a
se Iako kvari
Han har delagt sykkelen je *
Unitio je bicikl
Hun odela stemningen je Ar Pokvarila je raspoloenje
2) (tilintetgjre) || Ar unitavati II unititi
delegge beviser -Ar unititi d o kaze

3) (legge i ruiner) || * razarad

II razoriti
Byen ble temmelig odelagt av bombingen je
-Ar G r a d
je bio prilino razoren bombardiranjem
4) (rive ned) || , Ar
ruiti II sruiti, razruid
5) (brekke i stykker) || , || -A- lomiti || slomiti, || polomid
Stolen er odelagt je -Ar Stoli
ca je polomljena
6) (skade) || -A- oteivati
II otetid
Bygningen ble svrt odelagt av jordskjelvet
^1~-*-15--^
otetio zgradu
7) (forstyrre) || k remetid
II poremetiti
En urolig elev kan delegge for alle * Nerairan uenik moe svima remedd rad
deleggels|e -en
1) (ustand) , * kvar, teta
2) (tilintetgjrelse) -A- unitenje
3) (det legge i ruiner) * razaranje
4) (det brekke i stykker) > k lomljenje
5) (beskadigelse) > Ar oteenje
deleggelseslyst -enf-a * elja

delegging

682

mfintlighet

za razarenjem
Landets konomi er i ubalanse
delegging -enj-a , , je * Privreda zemlje je poremecena
, ~ unitavanje, razaranje, pustokonomisk -e A
, ruenje
1) (materiell) , * ekodemark -- , * pustara, punomski, materijalni
stolina
Familien har konomiske vanskeligheter Ta nopodsel -t, odsle A * rasipan
Ta obitelj ima
dselhet -en * rasipnost
materijalne tekoe
dsl|e -etj-a V
ha konomisk fordel av noe /
1) odsle bort , || ,

*
imati
II Ar uludo potroiti, || profukati, || spiekonomsku/materijalnu korist od neega
skati
2) (nringslivs-) * privredni, gospoHan har odslet bort alt han eide je
darski
je * Profukao je sve to je imao
konomisk vekst () * privredni
2) odsle med , * rasipati,
(po)rast
uludo gubiti
konomiske forbrytelser *
odsle tid || * tratiti
privredni kriminal
II protratiti vrijeme
3) (sparsommelig) , * ekodslig -e A nyer ~k pust
nomian, tedljiv
gl|e -enj-a (zool.) , * guster, reptil
Han er ikke srlig konomisk
k -et, pl. - para, * raga, kljuse
kr On nije naroito tedljiv
k|e -etj-aj-ie V
ha konomisk sans *
1) (bli stor re) || , ce ||
imati smisla za tednju
ce * rasti || _porasti, poveavati se ||
Ovnen er konomisk i bruk je k
poveati se
Pe je ekonomina
Prisene oker * Cijene rastu
ks -enj-a k sjekira
2) (gjore strre) || * povekseskaft -et, pl. * dralo za
avati II poveati
sjekini
ke lnningen * poveaU plau
*d svare God dag mann kseskaft
3) (bli sterkere) || * jaati ||
: < , a ojaati
Hr Dati potpuno besmislen odgovor kao: Ja
Vinden okte je * Vjetar je ojaao
umom, a on drumom
4) (gjore sterkere) || * pokt -enj-a ir rad izmeu dvije
jaavati || pojaati
pauze
De kte styrken p radioen cy *
l' -et k pivo
Pojaali su radio
lyst l / kc svijetlo/bijelo pivo
kning -en
mrkt l / * tamno/crno pivo
1) (vekstfvibi, ir rast, porast
*Nr let gr inn, gr vettet ut je ,
priskning () * (po)rast cijena
. , *
Gdje je aa, tu pameti nema. Pijano i mahnito,
2) (forhyelse) ", jednako
, * poveanje, poveavanje povienje, poviavanje
l -en, pl. aMJ^spknmg * povienje 'pris1) (glass) * aa piva
tojbi
2) (flaske) k boca piva
3) (i styrke) , , *
lflask)e -enj-a /
pivska boca
pojaanje, pojaavanje, jaanje
lstu|e -enj-a ir pivnica
kning i vindstyrke /
m
-me A
* pojaavanje/ffojacanje vjetra
1) (kjrlig) * njean
4)~(vekt-) - dobivanje na .
nre omme flelser Jor^noen . -teini
asa kr gajiti njene osjeaje prema
kologi -en * ekologija
nekomu
kosystem -et * ekoloki sustav
2) (sr) , , ir bolan, osjekonom -en * ekonomist
tljiv, upaljen
konomi -en _
* rre ved et mt punkt y
1) (laren om konomi) -k ekonomija
dirnuti u bolnu toku
2)
(velstand)
Jeg er m over hele kroppen
Familien har god konomi Ta Cijelo me tijelo tid
* Ta obitelj materijalno do
Jeg har en m muskel * Titi
bro stoji
me mii
Firmaet har god konomi
mfintlig -e A * osjetljiv
* Poduzece financijski d o b r o stoji
vre mfintlig mot noe
3) (nringsliv) * privreda, gospodar* biti osjetljiv na neto
stvo
mfintlighet -en * osjetljivost
2

mhet

683

mhet -en/-a * njenost

mtlig -e A , * osjetljiv, kakljiv
et mtlig emne , - osjetljiva tema, kakljivo pitanje
nsk|e' -et, pl. -er -Ar elja
oppfylle noens nsker +
ispuniti neije elje
etter Deres onske no * po Vaoj
elji
De beste nsker for fdselsdagen!
! Najljepe elje za roendan!
Det er mitt hyeste onske To je
Ar To mi je najvea elja
nsk|e -etj-aj-te V
1) || / * eljeti ||
poeljeti/zaeljeti
Hva nsker De? ? * to elite?
Jegonsker dere alt godt
elim vam sve najbolje
onske noen til lykke med fdselsdagen
-k estitati nekome roendan
Jeg skulle onske at ... ... kr Zelio
bih da ...
2) onske seg noe kr eljeti neto
Jeg onsker meg ny sykkel *
elim novi bicikl
nskedrm -mn , > * san, velika elja
nskekonsert -en no k
koncert po eljama slusa telja
nskekvist -en , (.)
Ar vilinske ralje, viline ralje (pl.)
nskelig -e A * poeljan
nskelist|e -enj-a * popis elja
nsketenkning -en k neostvarljiva elja
r -l, -e A , * oamuen, smeten
Jeg blir r av alt dette brket je
* Oamutila me je sva ta vika
Bermmelsen har gjort ham helt or ra je
* Slava ga je posve osamutila
rje -en, pl. - epa, * era, stoti dio
krune
*Det er ikke verdt fem ore He
* Ne vrijedi ni pet para
r|e -et, pl. -er
I) * uho
*Det gr inn av det ene or et og ut av det andre Ha
ytte, a * Na jedno u h o .
ude, a na drugo izade
*Det er kommet meg for re at ...
... * Nauo sam da ...
* holde rene stive -A- nauliti ui iz radoznalosti
* vare lutter ore * paljivo
sluati
* skrive seg noe bak ret
* d o b r o zapamtiti neto
* snakke for dve rer y -Ar govo
riti u vjetar
* holde noen i rene *
drati nekoga na uzdi
* ha gjeld til oppover orene y * biti do'grla u dugovima
2

se

V (p gryte, kar) ( ) drka (na

loncu)
orebeskyttere pl. * titnici za ui
re-nese-hals-spesialist -en yxo,
, * specijalist za uho,
nos i grlo, otorinolaringolog
rebetennels|e -en (med.) k upala uha
redobb -en kr naunica
redvende A , * zagluujui, zagluan
en redvende applaus Ar
zagluujui pljesak
refik -en , , ,
amar, uka, zaunica, pljuska
reflipp -en , * una resica, uhance
reklips -et, pl. - , ca
* naunica s kopicom
remerket -e A , -Ar rezerviran,
namijenjen
Midlene er remerket til veibygging cy
Sredstva su namijenjena za izgradnju putova
renslyd -en
Det er ikke renslyd f He ce
* Ne uje se arna ba nista
repropper pl. * epii za ui
resus -enj-et ,
zujanje u uima, um u uima
retelefoner pl. * slualice za ui
reverk -en y * bol u u h u
revoks -en ir una smola
rken -en, pl. orknerjorkener * pustinja
rkesls -t, -e A
1) (uvirksom) kr besposlen
2) (gagnls) , -Ar besplodan,
uzaludan
3) (doven) * danguban
rliten rlite, rsm ADJ , * sitan,
siuan
rlite grann , * malko, malice
rn -en (zool.) opao k orao
rret -en (zool.) ir pastrvarsk|e -enj-a , , , , , - oamuenost, omamljenost, opijenost, omama, omaglica,
vrtoglavica
g i orska hodati
p o t p u n o oamuen
_ ) ^ _ ^ ; ) _ ^ ,
, * odgovarati brkano, odgo^"
varati bez veze, trabunjati
s|e' -enj-a Ar kutlaa, varjaa
sje -te V
1) (tmme) || , || () Ar crpiti || iscrpiti, crpsti || iscrpsti,
grabiti il zagrabiti (vodu)
se bten ||
-Ar izbacivati || izbaciti vodu iz amca
2) (helle) , || Ar nalivati
II naliti, sipati
ose opp suppe cyny * naliti j u h u
ose av en kilde (fig.) /
Ar crpiti iz jednog izvora
2

sekar

684

3) (ose ut) II * || rasipati

. ose ut penger ,
ce * razbacivati novac, razbacivati se
novcem
4) ose ned:
Regnet oste ned je * Kia je lijevala
sekar -et, pl. - ,
* zaima/kablica/lopata za izbacivanje vode iz amca
sregn -et , * pljusak, j a k a kia
sregn|e -et/-a/-te (o ) * lijevati, liti (o
kii)
Det osregner * Kia
lijeva/Iije kao iz kabla
st S Hr istok
i ost * na istoku
fra st ca Hr s is toka
ost for Hr istono od
mot ost Hr prema istoku
*/ ost og vest Hr na sve strane
forholdet mellom st og Vest
Hr odnosi izmedu istoka i Zapada
stavind -en , k istonjak,
istoni vjetar
stblokken (best.) k Istoni blok
sten (best.) , kr Istok, Orijent
/ Det fjerne sten k na Dalekom istoku
sterrike (geogr.) k Austrija
sterriker -en, pl. -e (),
() Austrijanac (m), Austrijanka (0
sterriksk -e A * austrijski
sters -en, pl. -/-er (zool.) (Ostrea edulis) ,
k ostriga, kamenica
*stum som en osters k nijem kao
riba
stersjen (geogr.) Hr Baltiko
more
st-uropa (geogr.) Hr Istona Evropa
steuropeisk -e ADJ kr istonoevropski
stkanten (best.) k istoni dio
grada
stlandet (geogr.) k jugoistona Norveka
stlending -en
ovjek iz jugoistone"Norveke
stlig -e A - istoni
stover ADV prema istoku
stre ADJ Hr istoni
st-Tyskland (geogr.) , 1 Hr Istona Njemaka, Demokratska Republika Njemaka
Y|e -de V
1) (trene) || , ||
Hr vjcbati || izvjebati, trenirati ||
istrcnirati
ve opp kr izvjebati
ve seg p pianoet k vjebati
ne glasoviru/klaviru
en vet maskinskriver k

ye

iskusan tipka, iskusan daktilograf

2) (gjore) II , || Hr vriti II izvriti, initi || uiniti
ve vold mot noen
vriti nasilje nad nekim
ve press mot noen
vriti pritisak na nekoga
ve kritikk mot noen Hr kritizdrati nekoga
ve innflytelse p noe/noen /
utjecati na neto/nekoga
ove tiltrekning p noen k
privlaiti nekoga
ove en dd k uiniti podvig
vels|e-en
1) , Hr vjeba, vjebanje
* velse gjr mester Bez
muke nema nauke
grammatiske velser k vjebe
iz gramatike
2) (mil.) Hr vjeba
militrvelser * vojne vjebe
3) (praksis) Hr praksa
Jeg har ingen velse i snakke norsk
.

Nisam imao mnogo prilike da govorim norveki.
Nisam mnogo prakticirao govoriti norveski jezik
4) (sport) H- disciplina
velseskjring -/-a Hr uvjebavanje vonje
verst -e ADJ k gomji
verste dekk Hr gomja paluba
/ verste etasje Hr na posljednjem katu
landets
verste
myndigheter

Hr najvie vlasti zemlje

verst ADV, rope, Hr najvie, gore,
na vrhu
sitte verst ved bordet y
Hr sjediti u proelju stola
4
fra verst til nederst , rope
- Od vrha do dna, od gore do dolje
verstkommanderende S (mil.)
Hr vrhovni k o m a n d a n t
ving -en/-a , , k vjeba,
vjebanje, uvjebavanje
vingsbok -en/-a k vjebenica
~VT~AD7 Hr g o r n j i
vrig -e ADJ , Hr ostali, preostali
de vrige medlemmene k ostali
lanovi
vrighet -en (.) Hr vlasti (pl.)
y -a k otok
yboer -en, pl. -e k otoanin
y|e -et, pl. yne/yer
1) (anat.) OKO (. ) kr oko (pl. oi)
Jeg har ftt (et) rusk i yet je y
OKO Hr U p a o mi je trun u oko
Jeg fikk ikke blund p ynene
Nisam mogao sklopiti oi
s langt yet kan se Hr dokle
pogled dopire
1

yebetennelse

685

med lukkede yne * zatvorenih

oiju
* se virkeligheten i ynene y
* pogledad isdni u oi
* lukke ynene for noe
* zatvoriti oi pred neira
* f opp ynene for noe || , || Ar
II uvidjeti, || shvatiti
*med det blotte ye * golim o k o m
*ye for ye, tann for tann OKO-,
ir oko za oko, zub za zub
* holde ye med noen -Ar paziti
na nekoga, motriti na nekoga
* gjore store yne , ce *
razrogaiti oi, uditi se
*De har et godt ye til hverandre ce .
cy -k Milo se gledaju.
Sirapatini su jedan drugome
*Det kan man se med et halvt ye To ce
* To se vidi na prvi pogled
* ha ye for noe ,
* imati oko za neto, imati nos za neto
* f ye p (I , || , || * ||
ugledad, || uoiti, || opaziti
*Jeg trodde ikke mine egne yne
ir Nisam vjerovao svojim o d r a a
* ha ynene med seg , * drati otvorene oi, b u d n o paziti
* under fire yne y Ar u etiri oka
2) (p nl) , Ar iglene ui, usice
3) (ring) , * petlja, oica
yebetennels|e -en -Ar upala oiju
yeblikk -et, pl. - , , * as, trenutak, tren
i samme yeblikk y Ar u istom
trenutku/trenu
i siste yeblikk y * u posljednjem trenutku
hvert yeblikk kr svaki as, svaki
trenutak
om et yeblikk * za koji as
Det er gjort p et yeblikk -Ar
Bit e gotovo zaas
Vent et yeblikk! () !
A- Priekaj(te) jedan asak/trenutak!
yeblikkelig -e ADJ * trenutan
1

ygard

Vi trenger yeblikkelig hjelp je

* Potrebna n a m je hitna pomo
Det er ingen yeblikkelig fare for livet He
no 'r Ne postoji trenutna opasnost za ivot
yeblikkelig ADV , , ir trenutno, smjesta, odmah
yeepl|e -et, pl. -er (anat.) * ona
jabuica
yehul|e -enf-a (anat.) ir ona duplja
yekast -et, pl. - ir pogled
yekrok -en yrao, y r a o -A- oni kut, kut
oka
yelokk -et, pl. - . Ar oni kapak, vjea
yeml -et, pl. etter yeml , -Ar odoka, otprilike
yendrper pl. * kapi za oi
yenleg|e -en , , *
ocni lijenik, oftalmolog, okulist
yenskygg|e -en -Ar sjenilo za oi
yenstein -en (fig.) , k ljubimac,
mezimac
yenstikker -en. pl. -e (zool.) (Odonata)
k vretence
yensvert|e -enf-a 'r crnilo za oi
yensyn S
ta noe i yensyn , kr osobno pogledati, osobno razgledati
yensynlig ADV , , *
oito, oigledno, oevidno
Han er yensynlig av den mening
-A- On oito ima takvo
miljenje
yentjener -en, pl. -e , , ,
* laskavac, ulizica, udvorica, ulagiva
en trst -en (bot.) (Euphrasia officinalis) ,
Ar oanica, vidac
yenvipper pl. * trepavice
yenvitn|e -et. pl. -er * oevidac
yesykdom -men * ona bolest
yn|e -etf-a V || , || , || , ||
kr II ugledad, || uoiti, || opaziti, || spaziti
yne sjansen til Ar uoid priliku
yrikje -et, pl. -er , Akr otoje, arhipelag
ygard -en ir priobalni otoci
2

686

penlys

(infinitivsmerke) * oznaka
za infinitiv
INT o, ox * o, oh
gerkar -en , * zelena, lihvar
k -et, pl. - * jaram
leve under et k * ivjeti
pod jarmom
ker -en, pl. -e , , * njiva. oranica, polje
l -en (zool.)
1) (Anguilla anguilla) * jegulja
* vre glatt som en l *
biti ljigav kao jegulja
2) hav- (Conger conger) yrop, rpyj * ugor, gruj
l|e -et/-a/-te V , ce * gmizati,
izvijati se
le seg fram -k puziti
nd -en * duh
Den hellige nd * Sveti D u h
oppgi nden || ( ) * || izdahnuti (na samrti)
de fattige i nden * siromani
duhom
en ond nd -k zao duh
etter lovens nd y * u duhu zakona
nd|e' -en * d a h
drlig nde
zadah iz usta
nd|e -etj-a V || * disad || dahnuti
nde inn || * udisati || udahnuti
nde ut || * izdisati || izdahnuti
*Han lever og nder for fotball je
* Nogomet mu je ivot
ndedrag -et, pl. - * d a h
i ett ndedrag y * u jednom dahu
til siste ndedrag * do posljednjeg daha
ndedrett -et k disanje
gi noen kunstig ndedrett
Hr primijeniti umjetno disanje
na nekome
ndedrettsbesYr -et ca ,
k problemi s disanjem, teko disanje
ndelig -e A
1) (rei, spirituell) * duhovni
ndelig nring * duhovna hrana
ndelige sanger * duhovne pjesme
ndelig leder * duhovni voda
2) (psykisk) , * duevni, psihiki
ndelig utmattelse k psihika iscrpljenost
3) (intellektuell) , k umni,
intelektualni
ndelig arbeid * umni rad

ndeles -t, -e A * bez d a h a

De ventet i ndels spenning cy
* ekali su* bez daha
ndend -en , k oteano
disanje, guenje
Jeg har ndend * Gui me
ndfull
-e A , , , * duhovit, pun d u h a , domiljat, dosjetljiv
ndsarbeid -et * umni rad
ndsevner pl. k urane sposobnosti
ndsfravrende A , k od
sutan duhom, rastresen
ndsliv -et k intelektualni
ivot
ndsnrvrels|e -en * prisebnost
ndssvak -/, -e A , , duevno zaostao, psihiki za
ostao, slabouman
ndsverk -et.pl. -j-er * autorsko djelo
ndsverksloven (best.) o
k z a k o n o zatiti autorskog prava
pen
pne A -k otvoren
et pent sprsml k otvoreno
pitanje
pent hav * otvoreno more
.
en pen bronn k nepokriven
bunar
la sprsmlet st pent ostaviti pitanje otvorenim
vre pen for nye ideer
* bid prijemiv/prijemljiv za nove ideje
Vi har pent hus i kveld je
k Veeras je naa kua otvorena
penbar
-e A , , , * oit, oigledan, oevidan, bjelodan
penbar|e -te V
1) II , || , || otkrivati (I otkriti, razotkrivati || razotkriti, objelodanjivati II objelodaniti
2) (rei.) penbare seg ce ||
ce II ce ukazivati se
II ukazati se, prikazivati se || prikazati se
penbart AD ^ , , k oito,
oigledno, oevidno
Det var penbart en misforstelse To jc, HO, * To je, oito, bio nesporazum
penbaring -en
1) * otkrie
2) (rei.) Johannes penbaring
* Otkrivenje svetog Ivana
penhet -en , -k otvorenost,
iskrenost
penhjertig -e A , * otvoren, iskren
penlys -/, -e A , * neprikri-

pne

687

ven, neskriven
en penlys glede * neskrivena
radost
pn|e -etf-a V || * otvarati ||
otvoriti
1) (noe) pne en konto, * otvori
ti raun
pne ild * otvoriti vatru/paljbu
pne en ny flyrute * otvoriti novu zranu liniju
pne en forretning / *
otvoriti trgovinu/duan
pne en utstilling * otvoriti
izlobu
2) (starte) ce || ce * otvarati
se II otvoriti se
Museene pner kl. 10 ce y 10
/ * Muzeji se otvaraju u 10 sati
i) pne seg ce |[ ce k otvarati
se (I otvoriti se
Doren pnet seg cy ce * Vrata
su se otvorila
* pne seg for noen ce kr povjeriti se nekome
4) (sport) || , || * poinjati || poeti, zapoinjati || zapoeti
Han pnet lopet for hardt je
* Preotro je zapoceo trku
pning -enf-a
1) (det pne) * otvaranje
pning av en utstilling > * otva
ranje izlobe
2) (hull) * otvor
pningstid -enf-a * radno vrijeme
r -et, pl. - * godina
Godt nytt r! ! * Sretna nova
godina!
hvert r * svake godine
i r * ove godine
til neste r kr slijedee godine
r etter r y -k iz godine u godinu
r ut og r inn * godinu za
godinom
r om annet y kr iz godine u
godinu
p denne tiden av ret y OBO k u ovo
doba godine
om ret * godinje
med rene ca * s godinama
her-om ret-npc -
pred -koju-godinu
trekke p rene y * zai u godine
sent p ret * krajem godine
tidlig p ret * pocetkom godine
ut ret * do kraja godine
*Jeg har ikke sett ham p r og dag ra
kr Nisam ga vidio godinama
rbok -enf-a k godinjak
rle -enf-a
1) (anat.) , , * krvni
sud, krvna ila, vena
puls- , * arterija, ila kucavica
2) (mineral) , kr ila
3) (trafikk) * prometnica
1

rstall

r|e -enf-a (i bt) * veslo

r|e -en (ildsted) * ognjite
rebetennels|e -en (med.)
* upala krvnih sudova
reforkalkning -en (med.) , , arterioskleroza, ateroskleroza, ovapnjenje ila
reknuter pl. (med.) proirene
vene
reml -et
p reml ,
* na odreen broj godina, na odredeno
vrijeme
revis ADV
i revis * godinama
Jeg har ikke sett ham p revis ra
* G o d i n a m a ga nisam vidio
Hun har bodd her i revis
Ve godinama ivi ovdje
rgang -en
1) (om blad) ( .),
( .) godina izlaenja
(asopisa ltd.), godite (asopisa itd.)
2) (om vin) * berba
vin av rgang 1976 1976. * berba
iz 1976. godine
rhundr|e -et. pl. -er , * stoljee, vijek
i begynnelsen av (det) forrige rhundre
* poetkom prolog stoljea
i rhundrenes lp , k stoljeima, vjekovima
rhundreskift|e -et k smjena dvaju
stoljeca
ved rhundreskiftet * na prijelazu stoljeca
rlig -e A k godinji
A vgiften betales en gang rlig ce
k Pristojba se plaa jednom
godinje
et rlig tilbakevendende fenomen ce
* pojava koja se
ponavlja iz godine u godinu
rrekk|e -enf-a * niz godina
Han har arbeidet her en rrekke
* Radi ovdje ve niz godina
rsakssammenheng -en * uzrona veza
rsaksseming -en ir uzrona reenica
rsbasis -en
p. d6j/jj:oOTmae^a-roflHHy--*--godinje, na
godinu
rslnn -enl-a ,
* godinja plaa, godinja primanja
rsmelding -en f-a * godinji izvjetaj
rsmt|e -et. pl. -er * godinja
skuptina
rsskift|e -et
ved rsskiftet * oko Nove godine
rstall -et, pl. - * godina
Hvilket rstall var det? Koja je ?
* Koja je to bila godina?
pugge rstall * bu2

rstid

688

bati povijesne datume

Jeg husker ikke rstallet det skjedde He ce
ce TO * Ne sjeara se koje se
to godine zbilo
rstid -enj-a Ar godinje doba
rsvikariat -et, pl. -j-er ( )
* zamjena (na rad norn mjestu)
na godinu dana
rtusen -et, pl. -er , *
tisuljee, milenij, tisuu godina
rvken
-vkne A , k budan, paljiv
s -en ( ), kr brdo (pokriveno umom), brijeg
sgrdsrei -enj-a
1) (myt.) * povorka
duhova koji jau kroz zrak vodei za sobom ljudska bia
2) (fam.) ce
buna gomila ljudi koja se kree

ttiring

ssen ADV (fam.) k kako

sted -et, pl. -er * mjesto zloina
stedsbefaring -enj-a ( ),

uviaj (na Iicu mjesta), sudska istraga na mjestu
izvrenja krivinog djela
syn -et (rei.) , * lice, obraz
for Guds syn * pred licem
bojim
t|e -enf-a , * meka, mamac
tsel -et, pl. -/tsler , * strvina,
mrcina
tte TALL -Ar osam
ttende TALL Ar osmi
ttetimersdag -en * osmosatno radno virjeme
tti TALL * osamdeset
ttiring -en Ar osamdesetogodinjak .