Professional Documents
Culture Documents
70 Stvari Vezanih Za Post
70 Stvari Vezanih Za Post
70 Stvari Vezanih Za Post
za
s t v a r i ve z a n i h
post
7 0 s tv ar i ve z an i h z a p o s t
Uvod
Hvala Allahu, Njemu zahvaljujemo i od Njega pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo od zla naih dua
i zla naih djela. Koga Allah uputi, niko ga nemoe skrenuti, a koga Allah ostavi u zabludi, niko ga ne moe na
pravi put izvesti. Svjedoim da nema boanstva sem Allaha i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik.
Allah je blagoslovio Svoje robove sa mnogim vidovima Svoje dobrote, u kojima se njihova dobra djela umnogostruavaju, njihova loa djela oprataju, njihovi stepeni podiu, srca vjernika se okreu Svome Gospodaru, oni koji se iste postiu ono to ele, a oni koji se kvare propadaju. Allah je stvorio Svoje robove da
Mu ibadet ine, kao to On kae: Dinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. (51;56)
Jedan on najveih oblika ibadeta je post, koji je Allah propisao Svojim robovima, kao to On kae: O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha klonili.
(2;183) Allah podstie Svoje robove na post:: A bolje vam je neka znate da postite. (2;184) On ih upuuje da Mu zahvaljuju, zbog propisanog posta: ....i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na pravi
put, i da zahvalni budete. (2;185)
On im je omilio post, uinio im ga lakim, pa ljudima nije teko da napuste svoje navike. Allah, .s.v.t., kae:
...i to neznatan broj dana (2;184). Allah ima milosti prema njima, i zadrava nevolje i haram daleko
od njih, kao to kae: ...a onome od vas koji bude bolestan ili na putu, isti broj drugih dana.
(2;184)
Nema sumnja da se
Nema sumnja da se u ovom mjesecu, srca vjernika okreu Najmilostivijem Gospodaru, da strahuju Gospodara na nebesima, i nadaju se Njegovoj nagradi i uspjehu, Dennetu.
Poto je nagrada ovog ibadet velika, neophodno je nauiti se njegove propise, da bi muslimani znali ta je
obavezno, pa da to ine, i ta je haram, pa da ga ostave, i ta je dozvoljeno pa da si ne oteavaju. Ova
knjiica je zbirka tih propisa, adaba i suneta posta, da je Allah uini korisnim za mene, i moju brau muslimane. Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Definicija posta
"Sijam" je arapska rije koja znai "suzdrati se", a erijatsko znaenje ove rijei je "suzdravanje od stvari
koje kvare post od izlaska do zalaska sunca, a prije toga imajui nijet da se posti."
Pravila posta
Ummet se sloio da je post mjeseca Ramazana obavezan, i za to postoje dokazi u Kuranu i sunnetu. Allah
kae: O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha klonili.
(2;183). Kae Poslanik savs: Islamskih stubova je pet...I meu njima on savs spominje post Ramadana. (alBukhaari, al-Fath, 1/49). Ko god prekine post Ramadana, bez legitimnog erijatskog razloga, poinio je veliki
grijeh. Kae Resul, s.a.v.s., opisujui san koji je vidio:..dok nisam stigao do planine, gdje sam uo jake glasove.
Upitao sam: Kakvi su to glasovi? Pa mi je reeno: To su krici stanovnka Dehennema. Pa su me odveli na
drugo mjesto, gdje sam vidio ljude kako vise okaeni za tetive koljena, a krajevi usta im razderani i iz njih
tee krv. Pa sam pitao: Ko su ovi? Kau: To su oni koji su prekidali post prije nego je vrijeme, tj. prije vremena iftara. (Saheeh al-Targheeb , 1/420)
otpadnikom i rasipnikom.
neko ne posti
ejhul Islam ibn Tejmije kae: Ako neko ne posti Ramazan, a zna da je to haram, a on sam sebi ini halalom,
Ramazan, a zna da je
ubijte ga. A ako to ini zato to je nemoralan, kaznite ga zbog toga to ne posti. (Majmoo' al-Fataawa,
25/265).
Vrijednosti posta
Zaista je mnogo vrijednosti u postu, jedna od tih se prenosu u sahih hadisu, a to je da je Allah odabrao post
za Sebe, tj. On Sam nagrauje i umnoava nagradu, kao to Allah kae u hadisu kudsi: Izuzev posta, koji je
samo Moja stvar, i Ja nagraujem za njega. (al-Bukhaari, al-Fath, no. 1904; Saheeh al-Targheeb, 1/407) Postu
nema slinog (al-Nisaa'i, 4/165; Saheeh al-Targheeb, 1/413), a dova postaa se ne odbija(reported by alBayhaqi, 3/345; al-Silsilat al-Saheeh, 1797). Posta se raduje dva puta: Kad prekida svoj post i kad sretne
Svoga Gospodara. (Muslim, 2/807) Post e se zauzimati za svog postaa na Sudnjem danu, kad kae: O Allahu, ja sam ga spreavao od hrane i uivanja u toku dana, pa dozvoli da se zauzmem za njega. (Ahmad,
2/174). Miris iz usta postaa je kod Allaha bolji od miska. (Muslim, 2/807)
Post je zatita i tvrava koja te uva od vatre. (Ahmad, 2/402; Saheeh al-Targheeb , 1/411; Saheeh al-Jaami',
3880). Ko god posti jedan dan radi Allaha, Allah e udaljiti njegovo lice 70 godina od Vatre. (Muslim, 2/808).
Ko god posti jedan dan traei Allahovo zadovoljstvo, pa to bude zadnji dan njegovog ivota, ui e u Dennet. (Ahmad, 5/391; Saheeh al-Targheeb, 1/412). U Dennetu su vrata po imenu Rejjan, kroz koju e ui
samo postai, i niko osim njih, kad i zadnji od njih ue, bie zakljuana, i niko vie tuda nee proi. (alBukhaari, Fath, no. 1797)
Ramazan je stub Islama, Kuran se poeo objavljivati u njemu, i u njemu je no koja je bolja od 1000 mjeseci.
Kad pone Ramazan, otvore se vrata Denneta, a zatvore kapije Dehennema, i okuju se ejtani. (alBukhaari, al-Fath, no. 3277). Postiti Ramazan je jednako postu 10 mjeseci. (Musnad Ahmad, 5/280; Saheeh alTargheeb, 1/421). Ko god posti Ramazan zbog imana i nade za nagradom, oprataju mu se svi poinjeni grijesi. (al-Bukhaari, Fath, no. 37). Na kraju svakog posta, Allah bira one koji se oslobaaju Dehennema.
(Ahmad, 5/256; Saheeh al-Targheeb, 1/419)
to haram, a on sam
sebi ini halalom,
ubijte ga. A ako to ini
zato to je nemoralan,
kaznite ga zbog toga
to ne posti.
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Koristi posta
Ima mnogo mudrosti i koristi u postu, a koji su vezani za bogobojaznost, kao to smo spomenuli u ajetu
sure Bekare. Njegovo znaenje je da ako se ovjek dri halala u nadi da zaradi Allahovo zadovoljstvo, i zbog
strah od Allahove kazne, na taj nain mu postaje lake da odustane od harama.
Ako neiji stomak osjea glad, mnogi drugi njegovi organi to nee osjeati, ali ako je neko punog stomaka,
onda njegov jezik, oi, ruke i spolni organ osjeaju glad. Post vodi ka pobjedi nad ejtanom, kontrolie
prohtjeve i titi organe.
Kada posta osjeti glad, on proivljava ono to siromani proivljavaju svaki dan, pa tako on suosjea sa
njima, i udjeljuje im da utole glad. Sluati o gladnima, nije isto to i djeliti glad sa njima, isto kao to ni jaha
ne razumije pjeaka, sve dok sam ne sjae i ne prohoda.
Post vjeba elju da se izbjegnu prohtjevi i uva te od grijeha. Pomae ti da pobjedi svoju prirodu, i da se
odvoji od svojih navika. Vjeba te takoe da bude taan i organizovan, samo kad bi ljudi to razumjeli. Post
je oblik jednistva muslimana, kad cjeli umet posti i mrsi se istovremeno.
Post daje veliku priliku daijama, onima koji druge pozivaju u Islam. U Ramazanu mnogi dolaze u damije,
mnogo je onih koji su tu po prvi put, ili koji nisu bili u damiji dugo vremena, pa im se u ovom mjesecu srca
otvore, i zato treba iskoristiti priliku, i pozivati ih na lijep nain, drati pogodne dersove, govoriti korisne
rijei, potpomagati se na dobroinstvu i takwi. Daija ne bi trebao da se poptuno preda drugima, a da na sebe
zaboravi.
mustehab
sehur, jer u njemu je bereket. (al-Bukhaari, Fath, 4/139). Sehur je blagoslovljena hrana i u njemu je razlika od
(preporuene). Treba
Ne okanjavati sa iftarom, jer kae Poslanik savs: Ljudi e biti na dobru, dok god ne okanjavaju sa iftarom.
paziti da za sehur
neto pojedemo i
krana i idova. Dobar sehur su vjerniku datule. (Ebu Dawood, no. 2345; Saheeh al-Targheeb, 1/448)
( al-Bukhaari, Fath, 4/198)
Prekidati post na nain opisan u hadisu od Enesa ra: Poslanik savs bi prekidao svoj post sa svjeim datulama
prije nego bi klanjao, ako nije bilo svjeih, jeo bi suhih, ako nije bilo ni tih, omrsio bi se sa vodom. (al-
Tirmidhi, 3/79 ).
zapostimo, i da to
nakon to bi se omrsio rekao sljedee: Dhahaba al-zama', wa'btallat al-'urooq, wa thabat al-ajru inshaAllaah.
produavamo sve do
ezana za sabah.
Nakon iftara, prouiti rijei koje se prenose u hadisu ibn Omera, prema kojem se kae da bi Poslanik savs
Nestalo je ei, vene teku opet, i nagrada je inshaAllah osigurana. (Abu Dawood, 2/765;).
uvati se grijeha, jer kae Resul, s.a.v.s.: Kad neko posti, nek se uva grijeha... (al-Bukhaari, al-Fath , no.
1904). Kae Resul, s.a.v.s.: Ko god ne prestane govoriti lai, i raditi po njima, pa Allahu nije potrebna njegova
glad i e. (Al-Bukhaari, al-Fath , no. 1903). Onaj koji posti, bi trebao izbjegavati sve oblike harama, kao to
su ogovaranje, la, da ne bi izgubio svu svoju nagradu. Kae Resul, s.a.v.s.: Moe se desiti da posta nema
nita od svog posta, osim gladovanja i ei.( Ibn Maajah, 1/539; Saheeh al-Targheeb, 1/453).
Meu stvarima koje unitavaju dobra djela i donose loa su dozvoljavanje sebi da gleda kojekakve kviz programe, serije, filmove, sportske programe, prazna sakupljanja, tumarati ulicama sa loim ljudima, koji trae
svoje vrijeme, pa ti tako mjesec zikra i ibadeta postane mjesec spavanja preko dana da bi izbjegao glad, proputanja namaza u dematu, a provoenja noi u zabavi. Ima ljudi koji se rastue kad doe Ramazan, jer
misle na zabave koje e ih proi. U toku Ramazana, ima ih i koji putuju u kafirske zemlje na odmore. Pa ni
damije nisu poteene takvog zla, kao to je pojavljivanje nakienih i naparfemisanih ena, pa ni u Mekanskom haremu. Neki ovaj mjesec pretvore u mjesec pronje, pa i ako nisu u potrebi. Drugi se zabavljaju
prskalicama i petardama, dok drugi trae vrijeme po trgovima, i ganjaju modu. Ima vlasnika radnji koji iznose
nove modele robe u zadnjih 10 dana Ramazana, da bi odvukli ljude od ibadeta i dobrih djela.
Kako ljudi mogu zamjeniti dareljivost za krtost i djela za ljenost, do te mjera da ne ine svoju dunost
kako treba, i ne tretiraju druge kako treba, i pravdaju se postom za sva ta nedjela? Kombinacija posta sa
hranjenjem siromanih, je jedan od naina zaraivanja Denneta, kao to kae Resul: U Dennetu postoje
sobe, ija se unutranjost moe viditi sa vana, i iznutra se vidi vani. Allah je pripremio te sobe za ne koji
hrane gladne, koji su blagi u govoru, koji redovno poste, i koji klanjaju nou kad drugi spavaju. (Ahmad
5/343; Ibn Khuzaymah, no. 2137.) Kae Resul, s.a.v.s.: Ko god dadne hranu postau da se njome omrsi, dae
mu se jednaka nagrada, a da se nimalo nee oduzeti od nagrade postaa. (Tirmidhi, 3/171; Saheeh alTargheeb, 1/451 ). Kae ejhul Islam ibn Tejmija ra: Ovdje se misli da ga hrani dok se ovaj ne zadovolji. Brojni su primjeri selefa koji su vie volili siromanim nego sebi, kad bi sjedali da se iftare. Meu njima su Abdullah ibn Omer, Malik ibn Dinar, Ahmed ibn Hanbel i drugi...Abdullah ibn Omer se nije mrsio, dok oko njega
ne tretiraju druge
kako treba, i
pravdaju se postom
za sva ta nedjela?
Pripremiti sebe i okolinu za ibadet, pouriti sa tevbom, vratiti se Allahu, radovati se dolasku ovog mjeseca,
postiti po propisima, imati ispravan nijet i bojati se Allaha i klanjati teravih, ne osjaati se umoran zadnjih
deset dana Ramazana, traiti no Kader, uiti Kuran neumorno, pokuavati plakati i razumjeti ajete koji se
ue. Umra u Ramazanu je po nagradi jednaka hadu, a sadaka se umnogostruava puno puta, itikaf u ovom
mjesecu je potvreni sunet.
Nema nita loe u estitanju poetka Ramazana jedni drugima. Resul, s.a.v.s. bi obiavao rei ashabima dobru
vijest o poetku Ramazana, i podsticao ih da ga to vie iskoriste. Abu Hurejra kae: Kae Resul, s.a.v.s.:
Doao vam je Ramazan, blagoslovljeni mjesec. Allah vam ga je propisao da ga postite. U njemu se otvaraju
kapije Denneta, a zatvaraju kapije Dehennema, i ejtani se okivaju. U njemu je no bolja od 1000 mjeseci, i
kome god je uskraeno od njenih blagodati, zaista mu je uskraena velika stvar. (al-Nisaa'i, 4/129; Saheeh alTargheeb, 1/490).
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Neka pravila posta
Dobrovoljni namaz je dopuna za eventualne proputene farzove. Primjeri dobrovoljnog namaza su Aura,
Arefat, bijeli dani (svaki 13, 14 i 15 u hidretskom mjesecu), ponedjeljak i etvrtak, est dana evala, post u
toku Muharema i abana. Nije dozvoljeno uzeti samo petak za post (al-Bukhaari, Fath al-Baari, no. 1985), ili
samo subotu(al-Tirmidhi, 3/111). Nije dozvoljeno postiti cjeli ivot besprekidno, niti dva- tri dana bez prekida.
Haram je postiti na dane Bajrama, dane terika koji su 11, 12 i 13 dani Zul Hideta, jer su to dani normalnog
jela i pia i spominjanja Allaha, ali je dozvoljeno onome koji nije imao kurban da ih posti na Mini.
Ko je duan postiti?
Post je obavezan svakom punoljetnom, prisebnom, koji nije putnik, muslimanu koji je u stanju da posti, i
nema nikakvih smetnji kao hajz (menstruacija), nifas (postporoajno krvarenje) i slino to bi ih sprijeilo da
poste. Za osobu se smatra da je punoljetna ako ispuni jednu od sljedee tri stvari: izlazak sperme, bilo u snu
ili ne; rast dlaka oko spolnog organa; punjenje 15 god. U sluaju sa enama, kod njih su etiri uslova: mens,
Post je obavezan
svakom punoljetnom,
udariti, ako dostignu 10 godina a ne poste, ba kao to je sluaj sa namazom. (al-Mughni , 3/90). Dijete ima
Djecu treba uiti da poste od sedme godine, ako su u mogunosti, a ima uleme koja kae da ih treba i
nagradu za post, kao i njegovi roditelji koji su ga tako odgojili i uputili ga. Al-Rubay' bint Mu'awwidh kae,
putnik, muslimanu
neko od njih zaplakalo od gladi, dali bi mu lutku da se igra, dok ne bude vrijeme magreba. (al-Bukhaari, Fath,
koji je u stanju da
posti, i nema nikakvih
smetnji kao hajz
(menstruacija), nifas
(postporoajno
krvarenje) i slino to
govorei o Ramazanu kad je bio propisan: Uili smo djecu da poste, pa smo im pravili lutke od vune. Kad bi
no. 1960). Ima ljudi koji misle da nije vano uiti dijecu postu, a u stvari djeci to moe biti interesanto, i oni
su u stanju da poste, dok su u stvari problem roditelji koji ga odgovaraju iz svoje"njenosti" prema njemu.
Oni ne shvataju da je prava njenost u uenju djeteta da posti. Kae Allah: O vi koji vjerujete, sebe i
porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e meleki strogi i snani se brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvravati.(66;6)
Posebno treba paziti da curice, koje su upravo postigle punoljetne, jer moe se desiti da one zbog stida
poste u vrijeme mensa, a poslije ne poste proputene dane.
Ako kafir postane musliman, ili djete postane punoljetno, ili lud doe sebi, u toku dana, oni e odustati od
hrane i pia do kraja tog dana, jer su oni sad meu onima kojima je post obavezan, ali ne trebaju da napataju protekle dane.
bi ih sprijeilo da
Nenormalan nije odgovoran za svoja djela, ali ako je osoba naizmjenino normalna i nenormalna, mora pos-
poste.
kao to je sluaj sa onim koji se onesvjesti zbog bolesti ili neega drugog, jer mu je nijet bio da posti dok je
titi u ono vrijeme u kojem je razuman. Ako postane nerazuman u toku dana, ovo mu ne ponitava post, ba
bio normalan. (Majaalis Shahr Ramazaan od Ibn Usejmina str. 28). Slino pravilo vazi i za epileptiare.
Ako neko umre u Ramazanu, nema nikakvog "otplaivanja duga" za nju ili njega radi preostalih dana Ramazana. Ako neko ne zna da je postiti Ramazan fard ili da je haram jesti u vrijeme posta, ili da je haram imati
seksualne odnose u toku dana, onda prema veini uleme, taj izgovor je prihvatljiv, kao to je sluaj sa ljudima
koji su istom preli na Islam, ili muslimani koji ive u Dar ul Harb (nevjernike zemlje), ili muslimanima koji
su odrasli meu kafirima. Ali osoba koja je odrasla meu muslimanima, i imala priliku da pita, nema izgovora.
Ako avion poleti prije nego sunce zae, a on eli da isposti svoj dan na putu, nek ne prekida post dok god
koje se ne vidi sunce, samo da bi ljudi prekinuli post, jer je to varanje, ali ako on spusti avion na odreenu
kojem je mjetanin, ne
mora postiti, osim ako
tu ne namjerava ostati
due od etiri dana, jer
u tom sluaju mora
postiti, jer se tada na
njega primjenjuju
obaveze mjetanina.
(Fataawa al-Da'wah
Ibn Baaz 977).
ne vidi da je sunce zalo, a on se nalazi bilo gdje u zraku. Nije dozvoljeno pilotu da spusti avion na visinu sa
visinu gdje se sunce ne vidi iz nekog drugog razloga, onda se post moe prekinuti. (Ibn Baaz, usmeno).
Ko putuje u neko mjesto i nijet mu je ostati tamo vie od etiri dana, mora postiti, prema veini uleme. Pa
ako neko putuje da bi studirao na primjer izvan svoje zemlje, nekoliko mjeseci ili godina, onda prema veini
uleme, ukljuujui sva etiri imama, on se rauna kao mjetanin, i mora klanjati i postiti svoje dane.
Ako putnik prolazi kroz neki grad, a ne svoj u kojem je mjetanin, ne mora postiti, osim ako tu ne namjerava
ostati due od etiri dana, jer u tom sluaju mora postiti, jer se tada na njega primjenjuju obaveze mjetanina. (Fataawa al-Da'wah Ibn Baaz 977).
Ko god pone postiti dok se rauna kao mjetanin, a zatim pone sa putovanjem u toku dana, dozvoljeno
mu je prekinuti post, jer Allah dozvoljava putovanje uopteno kao legitiman razlog za prekid posta: Ko od
vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj
dana naposti (2;185).
Osobi koja obiava putovati se dozvoljava da ne posti ako ima kuu u koju se vraa, kao kurir koji slui muslimanima, ali i taxisti, piloti, ak i ako je njihovo putovanje dnevno, ali su duni napostiti poslije te dane. Isto
vai i za mornare, koji imaju kuu na kopnu, ali ako mornar ima svu porodicu i sve to mu treba sa sobom
na brodu, i stalno je na putu, onda mu nije dozvoljeno da prekida post niti da skrauje namaze. to se tie
nomada beduina koji putuju iz ljetnih domova u zimske, dozvoljava im se prekid posta i skraenje namaza, ali
kad se ve smjeste u jednu od tih kua, nek ne prekidaju post niti ne skrauju namaze, ak i ako slijede svoja
stada. (Majmoo' Fataawa Ibn Taymiyah , 25/213). Ako putnik stigne u toku dana, tu postoji razlika meu
ulemom da li e prekinuti sa jelom ili ne. (Majmoo' al-Fataawa, 25/212). Ali da bi bio na sigurnijoj strani,
bolje mu je da prestane jesti i piti, zbog potovanja mjeseca, ali on mora napostiti taj dan kasnije, svejedno
bilo da je prestao jesti ili ne nakon stizanja u to mjesto.
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Bolest
Ako putnik zapone Ramazan u jednom mjestu, a zatim putuje u mjeto gdje su ljudi zapostili dan prije ili
kasnije, onda nek slijedi ljude u tom gradu, pa nek zavri Ramazan kad i oni, ak i ako to znai da mora da
posti due od 30 dana, jer kae Resul, s.a.v.s.: Postite kad svi poste, a prekidajte post kad svi prekidaju. Ako
to znai da e njegov post biti krai od 29 dana, on mora da ih namiri nakon Eida (bajrama), jer hidretski
mjesec nemoe biti manji od 29 dana.(Fataawa al-Shaykh 'Abd al-'Azeez ibn Baaz: Fataawa al-Siyaam, Daar alWatan, pp. 15-16).
Bolest
U sluaju bilo koje bolesti u kojoj se osoba ne osjea dobro, dozvoljeno je da se ne posti. Dokaz za to je
ajet: Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi,
neka isti broj dana naposti (2;185). Ali ukoliko se radi o manjoj bolesti, kao manja glavobolja ili prehlada,
onda to nije razlog za prekid posta. Ukoliko postoji medicinski dokaz, ili ako osoba zna iz svog iskustva ili
ako je siguran da e mu post pogorati bolest ili oduiti ozdravljenje, dozvoljeno mu je prekinuti post, i ak
mu je mekruh da posti. Ako je osoba teko bolesna, ne mora da ini nijet posta u toku noi za sljedei dan,
ak i ako ima izgleda za oporavljanje u toku jutra jer ono to se rauna je trenutno stanje.
Ako e mu post izazvati nesvijest, nek prekine i nek naposti kasnije( al-Fataawa, 25/217). Ako se osoba
onesvijesti u toku dana, pa doe sebi prije magreba ili poslije, njegov post je vaei, ukoliko je bio zapostio u
jutro, a ako je u nesvjesnom stanju od fedra do magreba, onda prema stavu veine uleme post mu je
nevaei. Prema veini uleme, dunost je onome ko se onesvjesti da nastavi svoj post, bez obzira koliko bio
u nesvjesti. (Al-Mughni ma'a al-Sharh al-Kabeer, 1/412, 3/32; al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah al-Kuwaytiyyah,
5/268). Ima uleme koja je dala fetve u vezi onoga koji se onesvjesti ili uzme tablete za spavanje ili primi
napostiti te dane kasnije, jer se rauna kao onaj koji spava, ali ako ostane u takvom stanju due od tri dana,
ne osjea dobro,
dozvoljeno je da se ne
posti. Dokaz za to je
anesteziju iz opravdanog razloga, pa ostane u nesvjesnom stanju tri dana ili manje od toga, da on mora
onda ih ne mora napostiti jer se rauna kao bezuman. (Ibn Baaz, usmena fetva).
Ako ovjek osjea nenormalnu glad ili e, pa se poboji da ne umre ili ne nakodi tjelu na neki nain, i ima
razloga da vjeruje u to, on moe prekinuti svoj post i napostiti ga kasnije, jer je spaavanje ivota obaveza.
Ali nije dozvoljeno prekidati post zbog podnoljivih potekoa, niti zbog umora, niti od straha od neke
umiljene bolesti. Ljudi koji rade tee fizike poslove, nije im dozvoljeno da prekidaju post, i moraju da uine
izloeni ekstremnim prilikama koje ine da moraju prekinuti post, onda nek jedu samo onoliko koliko im je
nijet nou da ele da poste idui dan. Ako ne mogu prestati raditi, a boje se da e im nakoditi, ili ako budu
dovoljno da podnesu tekoe, a zatim nek prekinu sa jelom do magreba, a kasnije nek naposte taj dan. Oni
koji rade teke poslove kao topionice i slino, nek pokuaju u toku Ramazana da rade none smjene, ili na
bilo koji dozvoljen nain izbjegnu rad u toku dana, pa ak i ako moraju da uzmu neplaen odmor, a ako ni to
nije mogue nek pokuaju nai neki posao gdje mogu upotpunjavati svoju vjeru: ...a onome koji se Allaha
boji, On e izlaz nai, i opskrbie ga odakle se i ne nada, onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta.
(65;2-3). Studentski ispiti nisu izgovor prekidanja posta, i nije dozvoljeno sluati roditelje koji ti nareuju da
prekine post zbog ispita, jer nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju.(Fataawa al-Lajnah al-
dana naposti
Daa'imah, 10/241).
(2;185).
Bolestan koji se nada ozdravljenju nek saeka dok ne bude bolje, pa onda nek naposti proputene dane, i
nije mu dozvoljeno da samo hrani siromane. Onaj koji boluje od hroninih bolesti, i nema izgleda za ozdravljenje, i stariji koji nisu u stanju da poste, nek hrane siromane sa pola saa osnovne hrane te zemlje za
svaki proputeni dan. Pola saa je otprilike jednako jednom i po kilogramu rie. Dozvoljeno mu je da dadne
sve odjednom, u jednom, zadnjem danu posta, ili svaki dan. On mora da daje u hrani a ne parama, jer ajet
tako nareuje.(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/198). Ali moe dati pare pouzdanoj osobi ili humanitarnoj
organizaciji da kupe hranu i podjele ih siromanim na njegovo ime.
Nijet se zahtjeva u
postu koji je fard, kao
i u postu proputenih
dana obaveznog
posta, ili u postu
iskupljenja, jer kae
Resul, s,a,v,s,: Nema
posta onome koji nije
...Onima koji ga jedva podnose, otkup je da jednog siromaha nahrane.(2;184). Kae: Ovaj ajet nije dokinut i
odnosi se na starca i staricu koji nemogu postiti, pa nek takvi hrane siromaha za svaki dan. (Al-Bukhaari,
Kitaab al-Tafseer, Baab Ayaaman Ma'doodaat). Oni koji su postali senilni, zaboravni, ne trebaju ni postiti niti
initi ta u vezi toga, niti im je porodica duna initi ta u vezi njih, jer oni se ne raunaju vie kao odgovorni.
Ako su istog uma ponekad, a ponekad ne, nek poste kad su u redu, a nek ne poste kad neznaju za sebe.
(Majaalis Shahr Ramadaan by Ibn 'Uthyameen, p. 28). Oni koji se bore protiv neprijatelja ili su opkoljeni,
ukoliko bi ih post oslabio da se bore, dozvoljava im se prekid posta, pa ak i ako nisu putnici. Jednom je
Resul, s.a.v.s. rekao ashabima prije borbe: Sutra ete sresti neprijatelja, pa ako ne postite biete jai, zato
nemojte postiti. (Muslim, 1120, 'Abd al-Baaqi edn). Slino miljenje ima i ibn Tejmije. Ulema Damaska je dala
slinu fetvu kad je grad bio pod opsadom Tatara. Ukoliko postoji oit razlog da neko ne posti, kao na primjer bolest, nema mu grijeha ako jede i pije javno, ali ako je uzrok skriven, kao mens, onda je bolje da jede i
pije skriven od ostalih, da bi se izbjegle nepotrebne zamjerke.
Nijjet u postu
Nijet se zahtjeva u postu koji je fard, kao i u postu proputenih dana obaveznog posta, ili u postu iskupljenja,
no prije. (Abu
Nijet se moe uiniti u bilo koje doba noi, pa makar i odmah prije sabaha. Nijet znai odluka u srcu da se
jer kae Resul, s,a,v,s,: Nema posta onome koji nije imao nijet da posti no prije. (Abu Dawood, no. 2454.).
neto uini, izgovarati nijet naglas je bidat, i svako onaj koji zna da je sutra jedan od dana Ramazana, i eli da
ga posti, je samim tim uinio nijet. (Majmoo' Fataawa Shaykh al-Islam, 25/215).
Ako neko odlui da prekine post u toku dana, pa to ne uini, onda prema najjaem miljenju, njegov post se
ne kvari zbog toga, jer je njegov sluaj slian onome koji eli da govori u namazu, pa to ne uini. Neka ulema
smatra da on ne posti im prestane da ima nijet za post, pa zato da bi se drao onoga to je sigurno, trebao
bi da naposti takav dan kasnije. Kufr kvari nijet, i po tome su svi sloni. Osoba koja posti Ramazan ne treba
ponavljati svoj nijet svaku no u toku Ramazana. Njemu je dovoljan nijet na poetku Ramazana.
Ako se nijet prekine zbog putovanja ili bolesti na primjer, onda nijet treba da se obnovi im uzroka za prekid posta nestane. initi nijet no prije dobrovoljnog posta nije obaveza, jer kae Aia, r.a.: Uao je Resul,
s.a.v.s. u toku dana kod mene, pa me upita: Ima li ta za jelo? Ja mu rekoh: Nema. Kae Resul: Onda u postiti. (Muslim, 2/809, 'Abd al-Baaqi) Ali u sluaju posebnih nafila kao dana Arefata ili Aure, bolje je biti na
sigurnoj strani pa uiniti nijet no prije.
10
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Kada poeti i prestati postiti
Ako neko zapone sa obaveznim postom, kao to je napatanje proputenih dana Ramazana, ili ispunjavanje
zakletve, ili iskupljenje, onda mora upotpuniti svoj post i nema ga pravo prekidati osim sa opravdanim
razlogom. U sluaju nafila, onaj koji posti "ima slobodu izbora da li da upotpuni svoj post ili da ga prekine".
(Ahmad, 6/342 ). ak i ako nema razloga za prekidanje. Jedne prilike je Resul, s.a.v.s. ustao kao posta, pa je
u toku dana jeo. (Muslim). Da li e osoba koja prekine svoj post bez razloga biti nagraena za ono vrijeme
koje je postio? Neka ulema kae da nee(al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah, 28/13), pa je stoga bolje da osoba koja
posti dobrovoljni post da ga upotpuni, ukoliko nema neto to ga primorava da prekine post. Ako neko ne
zna da je Ramazan poeo sve do nakon sabaha, onda nek prekine sa jelom im sazna, pa nek kasnije naposti
taj dan, prema veini uleme, jer kae Resul, s.a.v.s.: Nema posta onome koji nema nijeta, no prije. (Abu
Dawood, 2454).
Ako zatvorenik ili zarobljenik zna da je Ramazan poeo tako to vidi mjesec, ili mu pouzdana osoba o tome
kae, mora da posti. Ako nezna kad mjesec poinje, onda mora da uini idtihad, i da radi prema onome to
misli da je najtanije. Ukoliko se poslije sazna da je njegov post se potrefio istovremeno sa Ramazanom, pa
to je dobro, ako se sazna da je postio poslije Ramazana pa i to je dobro prema veini fakiha, ali ako se sazna
da je postio prije Ramazana, onda je to neprihvatljivo i on mora da naposti Ramazan. Ako se jedan dio dana
podudario sa danima Ramaxana, a drugi dio nije, onda oni dani koji su se podudarili ili koje je on postio
nakon Ramaxana, su u redu, dok oni koje je on postio prije Ramaxana, nisu u redu. Ako on nikad ne sazna
pravu istinu, onda je njegov post sav u redu, jer on je uinio najvie to je mogao, a Allah nikoga ne optereuje preko njegovih mogunosti. (Al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah, 28/84)
Kada poeti i prestati postiti
Kad cijelo sunce nestane, posta treba da prekine svoj post, neobazirui se na crvenilo horizonta, jer kae
Resul, s.a.v.s.: Nakon to no doe odatle, i dan nestane odande, i sunce zae, posta nek prekine svoj post.
(al-Bukhaari, al-Fath, no. 1954; Majmoo' al-Fataawa, 25/216). Sunnet je pouriti sa prekidanjem posta.
Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao akam dok nije prekinuo post, pa makar i sa malo vode. (al-Haakim, 1/432; alSilsilat al-Saheehah, 2110). Ako posta nemoe nai nita da bi prekino svoj post, onda nek uini nijet u srcu
da prekida post, i nek ne pokuava da sie prste, kao to se pojavio obiaj meu ljudima. Nek se uva preki-
mah, no. 1986, and in Saheeh al-Targheeb, 1/420). Ako je osoba sigurna, ili skoro sigurna, ili nije siguran da li
prekidati osim sa
opravdanim
razlogom.
danja posta prije vremena, jer smo ve rekli kako se ti ljudi kanjavaju u Dehennemu (Saheeh Ibn Khuzayse omrsio prije vremena, onda nek nastavi postiti, jer osnova je da je dan jo tu i da nije gotov (Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/287).
Neka se uva da ne slua malu djecu, ili nepouzdane izvore, i nek se pazi vremesnkih razlika izmeu gradova,
sluanja ezana na radiju itd. Kad doe fedr a to je bjela linija koja se pojavi na horizontu na istoku, treba
odmah prestati sa jelom i postom, bilo da uje ezan ili ne. Ako on zna da muezin ui ezan za fedr, nek
prestane sa jelom i piem im se ezan zauje. Ali ako muezin ui ezan prije sabaha, onda ne treba prekidati
sa jelom i piem. Ako nije siguran kako muezin radi, a on sam ne moe odrediti poetak posta, kao to je
veinom sluaj u gradovima, onda nek se poslui vaktijom, dok god je siguran u ispravnost vaktije. Smatrati
da je dobro biti na sigurnoj strati pa prestati jesti 10 minuta ranije je bidat. Na nekim vaktijama se moe
vidjeti vrijeme"imsak" kad se po njihovom treba prestati sa jelom i piem, a to je neto to je suprotno
Islamu.
Muslimani koji ive u mjestima gdje ima razlika izmeu dana i noi, u 24 asovnom periodu, duni su postiti,
bez obzira na duinu dana. Na nekim mjestima nema granice izmeu dana i noi, pa bi muslimani na takvim
mjestima trebali da poste prema najbliem gradu u kojem postoji takva razlika.
11
Lijekovi koji se uzimaju grgljanjem, ne prekidaju post dok god se ne progutaju. (Ibn Baaz, usmeno).
Sljedee stvari ne kvare post: Kapljice i sprejevi za ui, oi i nos ne smetaju dok god se ne progutaju. Tablete
koje se stavljaju pod jezik, dok god se ne proguta neto od njih. to god se stavi u enski spolni organ, kao
spirale i slino, ili medicinski pregled. Kateter i slino. Plombe, vaenje zuba, ienje zuba, koritenje misvaka i etkice, dok god se izbjegava gutanje neega. Grgljanje, koritenje sprejeva za ispiranje usta, dok god
se nita ne proguta. Inekcije kojima nije svrha hranjenje. Oksigen. Anestezija ako se ne daje nita hranjivo uz
sluaju spolnog
to. Ljekovi koji se uzimaju kroz kou, kreme, instrumenti koji se stave u tjelo da bi se izvrio pregled, uzi-
odnosa, povraanja,
Onaj koji jede i pije u toku Ramazana, bez legitimnog razloga, ini veliki grijeh, mora uiniti tevbu i napostiti
mensa, hidama
(putanja krvi), kao i
manje uzoraka jetre ili bilo kojeg organa, dok god nema nikakvih hranjivih tvari pomjeanih, gastroskopija.
ono to je propustio. Ako prekine post sa neim to je haram, kao to je alkohol, onda mu je grijeh jo vei.
U svakom sluaju dunost mu je uiniti tevbu i nek ini to vie nafila, posta i drugih naina ibadeta, da bi
namirio proputene fardove i da bi mu Allah primio tevbu.
Kae Resul, s.a.v.s.: Ako se ovjek zaboravi, pa jede i pije, nek upotpuni post, jer ga je Allah nahranio i napo-
jio. (al-Bukhaari, Fath, no. 1933). A prema drugoj predaji: Nije mu dunost da naposti taj dan niti da plati
ajeta: Pomozite si na dobroinstvu i bogobojaznosti (5;2) i hadisu: Ako zaboravim, opomenite me, a i zbog
(Majmoo' al-Fataawa,
25/148).
iskup(kefarat). Ako ovjek vidi nekog drugog da jede iz zaborava, nek ga opomene, zbog opteg znaenja
pravila koje kae da ako se vidi neto loe nek se ispravi. (Majlis Shahr Ramazaan, Ibn 'Uthaymeen, p.70)
Oni koji moraju prekinuti post da bi spasili neiji ivot, ako su u opasnosti, mogu prekinuti post i napostiti ga
poslije. Ovo na primjer kad se neko gui, ili gasi poar itd.
Ako onaj koji je duan da posti, dobrovoljno imadne seksualne odnose u toku posta Ramazana, gdje spolni
organi uu jedan u drugi, mora se uiniti tevba. Ovakva osoba je duna da isposti do kraja dana, a zatim taj
dan da naposti i da plati iskupljenje zbog hadisa Abu Hurejre koji kae: Dok smo sjedili sa Allahovim
Poslanikom savs, doe jedan ovjek i ree: Propao sam! Pa ga je Resul, s.a.v.s., upitao. ta je sa tobom? Kae:
Imao sam spolne odnose a postio sam. Resul, s.a.v.s., ga upita: Ima li kakvog roba da oslobodi? Kae: Nemam. Moe li postiti dva mjeseca uzastopno? upita ga Resul, s.a.v.s.,. Kae: Ne. Ima li im da nahrani 60
siromaha? Kae: Nemam. (al-Bukhaari, al-Fath, 4, no. 1936)
12
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Ono to kvari post
Isto pravilo se primjenjuje na zinaluk, homoseksualstvo, itd. Ovi zadnji su veliki grijesi bilo van ili u Ramazanu. Ukoliko neko ima seksualne odnose u vie dana Ramazana, mora se iskupiti za svaki dan, a ne znanje
da je kefaret obaveza nije nikakav izgovor. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/321). Ako neko eli da ima
seksualne odnose sa enom, ali prije toga se omrsi hranom, grijeh mu je jo vei, jer je povrijedio svetost
Ramazana na dva naina i ovo zahtjeva iskrenu tevbu. (Majmoo' al-Fataawa, 25/262) Poljubiti, zagrliti svoju
enu ili robinju, ako je ovjek u stanju da se kontrolie, je dozvoljeno, jer se prenosi u oba sahiha od Aie,
r.a., da bi Resul, s.a.v..s.., obiavao zagrliti i poljubiti svoje ene, a postio je, ali je on najbolje mogao da se
kontrolie. to se tie hadisa kudsi koji kae: On se kloni svoje ene radi Mene. Ovo se odnosi na seksualne
odnose. Meutim ukoliko osoba nije u stanju da se kontrolie, onda mu ovo nije dozvoljeno, jer erijatsko
pravilo kae da sve to vodi u haram je haram. Ukoliko neko ima odnose sa enom, a doe vrijeme fedra,
mora prekinuti, i post e mu biti valjan, ali ako ne prestane i proe vrijeme fedra, onda mora uiniti tevbu i
napostiti taj dan, i platiti iskupljenje. Ukoliko doe vrijeme fedra a on je u stanju denaba, ne kvari mu se
post. Takva osoba moe odgoditi gusul bilo da se radi o gusulu za denabu, ili nakon menstruacije ili nakon
nifasa, sve dok sunce ne izae, ali je bolje pouriti da bi se moglo klanjati. Ukoliko neko zaspe, pa mu u snu
izae sperma, ovo mu ne kvari post. Odugovlaenje sa gusulom ne prekida post ali mu je bolje da pouri da
bi mogao da klanja i da bi mu se meleki pribliili.
Ukoliko neko doivi izbacivanje sperme u toku dana Ramazana a uzrok tome je neto od ega je mogao
odustati, kao na primjer doticanje i li stalno gledanje ene, mora uiniti tevbu i postiti do kraja tog dana, a
zatim napostiti taj dan.
Ukoliko neko se samozadovoljava, a zatim prestane prije nego se ta izbaci, mora se pokajati ali nemora
Ukoliko osoba
nenamjerno proguta
neto to mu je bilo
meu zubima, ili ako
napatati taj dan. Posta mora da se kloni svega to mu moe izazvati elju i mora otjerati sve loe misli koje
mu dolaze.
Prema veinu uleme, mezi - tekuina iz prostate, ne kvari post. Isto tako ni vaadi koja izae nakon mokrenja,
a bez fizikog zadovoljstva, i gusul nije potreban, jedino pranje privatnih djelova i abdest. (Fataawa al-Lajnah
al-Daa'imah, 10/279)
Ko god povrati nenamjerno, ne treba napatati taj dan, ali onaj koji to namjerno uini mora ga napostiti. (alTirmidhi, 3/89). Onaj koji namjerno povrati tako to stavi prst u usta, ili tako to koristi razne mirise koji ga
je to tako malo pa da
navode na povraanje, ili tako to gleda na neto to mu moe izazvati povraanje, je duan da naposti taj
on sam ne zna da li
to on nemoe kontrolisati, ali ako mu to ue u usta, a on zatim ponovo proguta, to mu kvari post. Ukoliko
je to tu ili je ispljunuo,
onda se to rauna
dan. Ako osjea da mu se povraa, a zatim ga to proe samo od sebe, to mu ne kvari post, jer to je neto
neko osjea loe u stomaku, nek ne suzdrava povraanje, jer mu to moe koditi. (Majaalis Sharh RamaUkoliko osoba nenamjerno proguta neto to mu je bilo meu zubima, ili ako je to tako malo pa da on sam
ne zna da li je to tu ili je ispljunuo, onda se to rauna kao pljuvaka, i ne kvari mu post. Ukoliko je to dovol-
kao pljuvaka, i ne
jno veliko da se moe ispljunuti, nek ispljune. Ako uspije ispljunuti onda je u redu, a ako ne, onda mu je post
kvari mu post.
pokvaren. Ako se to moe rastopiti u ustima, i ako se osjeti ukus, onda je to haram progutati. Ako bilo ta
Kad neko ispljune vodu nakon to ispere usta, post mu se ne kvari zbog mokrine, svjeine u ustima. Ukoliko
se desi da neko ima krvarenje iz nosa, ni to mu ne kvari post, jer je to neto to pn nemoe kontrolisati.
(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/264) Ako mu krv potee iz desni, nakon to je koristio misvak, nije mu
dozvoljeno takvu pljuvaku progutati, ve je mora ispljunuti. Ukoliko malo krvi doe do drijela nenamjerno,
a nijet mu nije bio da to uini, nema potrebe za brigom. Isti sluaj je ako mu se povraa, pa se to vrati u
stomak.(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/254)
to se tie mukose koja potie iz nosa i sinusa, kao i onoga to dolazi iz plua nakon to se iskalje, ako on
to proguta nakon to stigne do usta, to mu ne kvari post, jer je to problem koji svi ljudi imaju, ali ukoliko
proguta nakon to mu stigne u usta, onda mu je post prekinut. Ukoliko se to desi nenamjerno, post se ne
kvari. Udisanje vodene pare, kao kod radnika koji rade na poljima desalinacije, ne prekida post. (Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/276)
13
Ukoliko suze ili ulje koje se stavlja na bradu i brkove, ili henna, se osjete u grlu, post se ne prekida.
Koritenje henne, kuhla, ili ulja ne utjee na post. (Majmoo' al-Fataawa , 25/233, 25/245) Isto vrijedi za
kreme koje omekavaju kou.
Nema nita loe u mirisanju parfema ili koritenju parfema. Ne smeta ni mirisanje bahura, ukoliko se ne sjedi
i ne inhalira. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/314). Bolje je ne koristiti pastu za zube u toku dana, jer
mogu biti jake. (Al-Majaalis, Ibn 'Uthaymeen, p. 72)
prekida. Koritenje
Da bi se bilo na sigurnijoj strani, bolje je izbjegavati hiamu u toku dana, ali je razlika meu ulemom oita po
kida.
ne utjee na post.
Puenje prekida post, i nemoe se koristiti kao izgovor da se ne posti. Kako grijeh moe biti izgovor da se
ovom pitanju. Ibn Tejmija kae da onaj na kome se hiama radi prekida svoj post, a onaj koji to radi ne pre-
ne posti?
Poljevati se vodom, obui mokru odjeu da bi se rashladio i slino ne kvari post. Plivanje nije poeljno dok
se posti, jer se vrlo lako moe desiti da se proguta voda. Ukoliko u neiji posao ulazi ronjenje i ako je sigu-
za kreme koje
Ukoliko se desi da neko jede, pije ili ima odnose sa svojom enom, mislei da je jo uvijek no, pa se us-
omekavaju kou.
postavi da je prolo vrijeme fedra, nema mu grijeha, jer ajet kae da je sve ove stvari dozvoljeno initi dok
god se ne utvrdi da je fedr. AbuRezzak prenosi hadis sa sahih senedom od Ibn Abbasa da kae: Allah vam je
dozvolio da jedete i pijete dok god nema sumnje u vaim glavama. (Fethul Bari, a isto i miljenje Ibn Tejmije).
Ako neko prekine svoj post, mislei da je sunce zalo, a ono nije, onda prema veini uleme mora nastaviti sa
postom i napostiti taj dan, jer se uzima pravilo da je dan jo u toku, kao i injenica da neto to je sigurno ne
moe biti zamijenjeno neim to je sumnjivo. (Ibn Tejmije smatra da u ovakvom sluaju nije neophodno da
se napata). Ako doe vrijeme sabaha, a ovjek ima zalogaj hrane ili gutljaj vode u ustima, prema fakihima
duan je da to ispljune, a post mu je vaei. Ovo je slinan sluaj onome koji jede i pije iz zaborava, a zatim
se sjeti da je posta, ako se pouri da ispljune post mu je vaei.
14
7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
ene i post
Djevojka koja je u pubertetu, ali se stidi da kae, pa ne posti, mora se pokajati i i napostiti proputene dane,
kao i hraniti siromane za svaki dan koji nije postila, kao iskupljenje zbog odgaanja posta, ukoliko doe
idui Ramazan a ona nije ispostila proputene dane od prolog. Ako ena nezna tano koliko dana je propustila, onda nek posti dok ne bude sigurna da je napostila sve dane koje je propustila, a ne od prolih
Ramazana, i nek plati iskupninu za svaki proputeni dan. Moe to uiniti istovremeno dok posti a moe i
posebno, zavisno ta je u mogunosti da uradi.
ena ne treba da posti osim Ramazan, koji je obavezan, ako joj je mu prisutan bez njegove dozvole, a ukoliko je on na putu onda nema veze.
Kada ena u stanju mensa vidi bijelu tenost, koja izlazi kad joj je period mensa zavren, a po emu ona zna
da je tahira(ista) , trebala bi da ima nijet od no prije, i nek posti. Ako ona nema vrijeme po kojem zna da
je ista, onda nek stavi vatu ili slino, pa ako to izae isto nek posti, ali ako ponovo krene da izlazi krv,
onda nek prekine, bilo da krv tee ili da izae samo u kapljicama, jer joj to prekida post(.Fataawa al-Lajnah
al-Daa'imah, 10/154)
Ako prekid krvarenja potraje do magreba, a ona je imala nijet od prole noi, onda joj je post valjan. Uko-
eni u menstruaciji je
bolje da se normalno
ponaa i prihvati ono
to joj je Allah
odredio i ne bi
trebala uzimati
ljekove koji odgaaju
menstruaciju. Nek
zna da joj je Allah to
odredio i nek naposti
te dane kasnije.
Ovako su majke
vjernika i selefa
ivjele.
liko ena osjeti kretanje menstrualne krvi unutar nje, ali nita ne izae do magreba, onda joj je post ispravan
i nemora napatati ovaj dan.
Ako ena prestane krvariti postporoajno krvarenje u toku noi, i ona zanijeti da posti, a sabah doe prije
nego stigne da uini gusul, prema veini uleme, post joj je valjan. Ukoliko ena zna da e joj sutra poeti
mens, ona bi trebala jo uvjek da ima nijet posta sutradan, i nek ne prekida post dok ne vidi krv.
eni u menstruaciji je bolje da se normalno ponaa i prihvati ono to joj je Allah odredio i ne bi trebala
uzimati ljekove koji odgaaju menstruaciju. Nek zna da joj je Allah to odredio i nek naposti te dane kasnije.
Ovako su majke vjernika i selefa ivjele. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/151) Osim toga mnogi od tih
sredstava mogu da nakode. Ali u sluaju da ena ipak uzima ta sredstva i posti, post joj je ispravan.
15