Univerzitet u Zenici

Pravni fakulultet
Katedra za krivino pravo

Nadina Mujki:
Krivino pravna zatita ljudskih prava

Iznuivanje iskaza
(seminarski rad)

Mentor:Doc.dr.Adnan Durakovi
Zenica,juni 2011.god.
SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
GLAVNI DIO............................................................................................................................4
1.Davanje iskaza i ispitivanje svjedoka...................................................................................4
1.2.Iskaz osumnjienog.............................................................................................................4
1.3.Iskaz svjedoka ....................................................................................................................5
1.4.Iskaz vjetaka......................................................................................................................5
2.Iznuivanje iskaza-krivino djelo........................................................................................6
3. Regulacija krivinog djela u zakonodavstvima susjednih zemalja..................................8
4.injenja ovog krivinog djela i primjeri iz sudske prakse...............................................10
ZAKLJUAK.........................................................................................................................17
LITERATURA......................................................................................................................18

UVOD
2

Zatita ljudskih prava u 21. stoljeu predstavlja jedno od pitanja na kojem radi cjelokupna
meunarodna zajednica. Donoenjem konvencija iz oblasti ljudskih prava svakako prua
garant, makar onaj pravni, potovanja istih. Ukoliko drava kri obaveze preuzete iz
meunarodnih ugovora, moe se suoiti za ozbiljnim represalijama od strane meunarodne
zajednice.Meunarodne ali i evropske konvencije svojim lanovima propisuju ali i garantuju
osnovna ljudska prava.Nije rijedak sluaj da doe do ozbiljnih povreda istih i da se to regulie
krivinim zakonodavstvima pojedinih drava.
Upravo o tome e u ovom seminarskom i biti rije.Krivino djelo iznuivanja iskaza
predstavlja povredu zagarantovanih ljudskih prava i u radu ce biti izloena regulacija
krivinog djela kako u naem zakonu tako i u zakonu naih susjeda.Bit e rije i o nainima
ispitivanja al i navedeni neki od primjera ovog djela te sluajevi iz sudske prakse.

GLAVNI DIO

1.Davanje iskaza i ispitivanje svjedoka

Jedna od naroito znaajnih radnji koje provodi sud radi utvrenja mogue kazneno pravne
odgovornosti neke osobe je provoenje tzv. personalnih dokaza a u koje spada i ispitivanje
svjedoka.
Svjedoenje, u najirem smislu rijei, kao jedan od nezaobilaznih naina utvrivanja
injenica, predvieno je kao opa graanska dunost koja u sebi ukljuuje obavezu prema
osobama kojima je poziv za svjedoenje upuen da se na takav poziv odazovu te da pred
sudom iskazuju a po potrebi da svoj iskaz da daju i prisegu.
Premda naizgled djeluje da procesne odredbe Zakona o kaznenom postupku reguliraju sve
mogue situacije vezane za provoenje radnje ispitivanja svjedoka, praksa postupanja sudova
ukazala je da postoje jo uvijek pojedini dijelovi koji normativno nisu cjelovito rijeeni na
jednom mjestu, ve da je odgovor na ova pitanja potrebno traiti tumaenjem odredaba
Zakona o kaznenom postupku pa tako i primjenom doputenog i ogranienog naela
analogije.
Kako je ranije reeno, obaveza osobe koja je pozvana kao svjedok je njegova obaveza da
iskazuje. Uz iznimke ove obaveze koje se odnose na sadrajni dio iskazivanja u ovom lanku
biti e posveeno vie prostora pravu svjedoka da ne odgovori na pitanja suda koja se odnose
na njegovo ime i prezime, ime oca, JMBG, zanimanje, boravite, mjesto roenja i godine
ivota, koji podaci se jednom rijeju mogu nazvati identifikacionim podacima u odnosu na
osobu koja se ispituje kao svjedok pred sudom.
1.2.Iskaz osumnjienog
Osumnjieni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je poinila krivino djelo.

Iskaz osumnjienog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivinom djelu koje mu se stavlja
na teret i drugim pitanjima krivine stvari koja je predmet suenja.Iskaz osumnjienog je prije
svega sredstvo odbrane ali moe da poslui i kao dokazno sredstvo(koje se uzima u obzir
prilikom utvrivanja injenica).

1 Z.Tomi,Krivino pravo II-posebni dio,Pravni fakultet u Sarajevu ,

2007.god.str.90.
4

Ispitivanje osumnjienog predstavlja procesnu radnju kojom se pribavlja njegov iskaz.To je

radnja dokazivanja iji sadraj moe biti priznanje,poricanje ili neka druga izjava pod
uslovom da je data u procesne svrhe.Zakon uslovljava pribavljanje iskaza osumnjienog
odgovarajuim pravilima postupanja koji su sredinji dio odredaba o toj radnji.
Njegov iskaz se koristi kao vano sredstvo ne samo zbog toga to u nekim sluajevima nema
nikakvih drugih dokaza ve i zbog toga to moe korisno posluiti za provjeru
vjerodostojnosti i istinitosti drugih dokaza.
1.3.Iskaz svjedoka
Svjedok je osoba koja u nekom postupku daje iskaz pred nadlenim organom o injenicama

ili okolnostima koje su predmet ispitivanja ili dokazivanja.

Iskaz svjedoka je u praksi najei dokaz u krivinom postupku ali je ocjena dokazne
vrijednosti svjedokog iskaza najtea od svih ocjena dokazne vrijednosti radnji
dokazivanja.Osnovni problem pri ocjeni iskaza svjedoka jeste utvrditi u kojoj mjeri se izjava
svjedoka o injenicama podudara sa stvarnim stanjem.Najvei broj svjedoka koji su vidjeli
neki kriminalni dogaaj potiu iz kruga poznanika optuenog ili oteenog,prijatelja ili
roaka od kojih je a priori teko oekivati potpun i pouzdan iskaz.
Da bi njegov iskaz imao dokaznu snagu,trebalo bi da svjedok moe i hoe da kae istinu,tj.da
je sposoban da opazi injenice (inae je dokaz pogrean) i da je iskren (inae je iskaz laan).

1.4.Iskaz vjetaka
Vjetak je osoba koja na osnovu strunog znanja daje u postupku nalaz i miljenje o

injenicama i okolnostima koje su predmet vjetaenja.

Iskaz vjetaka je iskaz procesno nezainteresovanih lica,koje stranke i sud uzimaju da na
osnovu strune spreme ili vjetine(lege artis) steene vrenjem poziva opaze izvjesne
2 A.Dautbegovi,Metodi I sredstva ijom primjenom se u kr.postupku kre
lj.prava i slobode garantovane Ust.BiH, Univerzitet u Zenici,2008.str.104.
3 Z.Tomi,Krivino pravo II-posebni dio,Pr.fakultet u Sarajevu,2007.god.str.90.
4 Ibid.
5

injenice,okolnosti ili pojave ili da o njima daju svoje miljenje jer za to struna pravna
sprema i opte obrazovanje nisu dovoljni.
Vjetak kao posebna vrsta svjedoka nije potreban ako stranke i sud mogu mogu razumjeti i
vrednovati dokaze bez pomoi lica koja imaju specijalizovano razumjevanje i znanje o nekom
predmetu.Vjetaenje je djelatnost vjetaka na prikupljanju nalaza (visum repertum) i
miljenje (parere).
Sva navedena lica,osumnjieni,svjedok,vjetak su lica koja mogu da budu i u biti jesu
najee rtve krivinog djela iznuivanja iskaza.
2.Iznuivanje iskaza-krivino djelo
Iznuivanje iskaza je krivino djelo koje ini slubena osoba koja u vrenju slube upotrijebi
silu, prijetnju ili drugi protupravni nain s ciljem iznuivanja iskaza ili koje druge izjave od
osumnjienika,optuenika,svjedoka,vjetaka ili koga drugog.
Regulacija ovog krivinog djela u krivinom zakonu Federacije BiH glasi:
5

lan 181.

Iznuivanje iskaza
(1) Slubena osoba koja u vrenju slube upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protupravan nain
s ciljem iznuivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjienika, optuenika, svjedoka,
vjetaka ili koga drugog,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana praeno tekim nasiljem ili ako su zbog
iznuenog iskaza nastupile naroito teke posljedice za osumnjienika ili optuenika u
krivinom postupku,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Znai uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo slubena osoba i to u vrenju slube.
Mogui pasivni subjekt ovog krivinog djela su osobe koje su osumnjiene,optuene,koje se

pojavljuju kao svjedoci,vjetaci a to mogu da budu i neke druge osobe.

5 KZ FBiH,Slubene novine,18/O5.l 181.
6 Z.Tomi,Krivino pravo II-posebni dio,Pr.fakultet u Sarajevu.2007.god.89-90.
6

Radnja krivinog djela alternativno je odreena i to kao:

a)upotreba sile,
b)upotreba prijetnje,
c)upotreba nekog drugog protupravnog naina.
Pojam sile i prijetnje sadrajno je isti kao i kod drugih krivinih djela kod kojih se sila ili
prijetnja javljaju kao sredstvo izvrenja.Njihova protupravnost se po prirodi stvari kod ovog
krivinog djela podrazumjeva.Upotreba drugog nedoputenog i protupravnog naina
obuhvata sva ona sredstva i naine kojima se moe utjecati na volju osobe koja daje izjavu i
to u mjeri
koja bitno utie na svijest i volju takvih osoba kao to je npr.dovoenje u zabludu,dolaenje
do izjave na prijevaran nain,itd.
Svi navedeni oblici radnje preduzimaju se s ciljem da se iznudi iskaz ili neka druga izjava od
pasivnog subjekta.Postupanje s ciljem da se iznudi iskaz ili neka druga izjava predstavlja
posebno subjektivno obiljeje ovog krivinog djela.Za postojanje djela dovoljno je da se
upotrijebi sila ili prijetnja odnosno bilo kakav protupravan nain u namjeri iznuivanja iskaza
ili neke druge izjave..Nije neophodno da je postignut namjeravani cilj tj. da je stvarno i doslo
do iznuivanja u smislu da je stvarno iznuen neki iskaz ili izjava od osobe od koje se to
pokualo iznuditi.
Sve navedene nedoputene i protupravne radnje moraju biti poduzete prema

osumnjieniku,optueniku,svjedoku,vjetaku ili nekoj drugoj osobi.

Da bi se poinilo ovo krivino djelo,odnosno za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj,koji obuhvata svijest o svojstvu izvritelja,svijest o modalitetu preduzetih radnji
izvrenja i svijest o pasivnom subjektu.
Kazna zatvora propisana za iznuivanje iskaza je od tri mjeseca do pet godina.to se tie
teeg oblika iznuivanja moe biti propisana i kazna zatvora od jedne do deset godina.
Regulacija krivinog djela u krivinom zakonu RS:

7 Ibid,str.90.
7

U krivinom zakonodavstvu nema istoimenog krivinog djela odnosno nema istoimenog

lana u zakonu kojim se regulie ovo krivino djelo.

Ovo krivino djelo je regulisano i u KZ Brko Distrikta:

8

Iznuivanje iskaza
lan 178

(1) Slubena osoba koja u obavljanju slube upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protivpravan
nain s ciljem iznuivanja iskaza ili neke druge izjave od osumnjienog, optuenog, svjedoka,
vjetaka ili koga drugog,kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivino djelo iz stava 1 ovoga lana praeno tekim nasiljem ili ako su zbog
iznuenog iskaza nastupile naroito teke posljedice za osumnjienog ili optuenog u
krivinom postupku,uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Kao to se moe primjetiti nema razlike u regulaciji ovog krivinog djela sa zakonom
FBiH.Oba zakona reguliu ovo krivino djelo na isti nain i propisuju iste mjere
sankcionisanja i kanjavanja.

3. Regulacija krivinog djela u zakonodavstvima susjednih zemalja

Krivini zakon Republike Srbije regulie ovo krivino djelo na sljedei nain:
9

Iznuivanje iskaza
lan 136

(1) Slubeno lice koje u vrenju slube upotrebi silu ili pretnju ili drugo nedoputeno sredstvo
ili nedoputen nain u nameri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svedoka,
vetaka ili drugog lica, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

8 KZ Brko Distrikta,Skuptina Brko D.,2003.g.l 178.

9 KZ R Srbije Slubeni glasnik RS,55/06.,l 136.
8

(2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usled iznuenog
iskaza nastupile naroito teke posledice za okrivljenog u krivinom postupku, uinilac e se
kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Kazneni zakon Republike Hrvatske:

10

Iznuivanje iskaza
lanak 126.

(1) Tko pri ovlatenom sasluanju uporabi silu, prijetnju ili drugo nedozvoljeno sredstvo ili
nain s ciljem da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od osumnjienika, okrivljenika,
svjedoka, vjetaka ili druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet
godina.
(2) Ako je poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka praeno tekim nasiljem ili
ako su zbog iznuenog iskaza ili izjave prouzroene osobito teke posljedice za
osumnjienika ili okrivljenika u kaznenom postupku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
Krivini zakon R Hrvatske razlikuje se od KZ Rsrbije po tome to kanjavanje teih oblika
blae kanjava sa moguom kaznom od jedne do deset godina.
U 2009.god.hrvatski portal Jutarnji.hr.objavio je priu jeden novinarke u kojoj se navodi da
ZKP RHrvatske doputa iznuivanje iskaza.Pria je bazirana na zahtjevu koji je odvjetnik
Ante Nobilo uputio Ustavnom sudu R Hrvatske u kojem stoji da najnovija varijanta ZKP
RH legalizira neto blae oblike policijske torture: maltretiranje pritvorenika, iznuena i
lana svjedoenja, uhoenje, prislukivanje i u konanici,montiranje optunih dokaza. Zato
lanak 10. ZKP-a, kako tvrdi Nobilo, suspendira ne samo najmanje pet toaka ustavnih
prava i temeljne meunarodne konvencije nego i neke lanke istoga ZKP-a. To nadalje
znai da novi ZKP stimulira obnovu policijske drave. Prevedeno u svakodnevnu istranopolicijsku praksu, to bi znailo da, primjerice, u interesu rjeenja ubojstva Ive Pukania i
10 KZ R Hrvatske (www.zakon.hr) 30.04.2011.god.
9

Ive Franjia policija i Dravno odvjetnitvo smiju iznuditi priznanje od bilo koga, dati mu
status osumnjienika, pa ishoditi iskaz bez nazonosti njegova odvjetnika, izgladnjivanjem,
zastraivanjem, ucjenom, amarima koji ne ostavljaju masnice.
Meutim nakon tri godine jo nema nikakvih konkretnih odgovora ni dokaza da li stvarno
krivini zakon RH doputa takve oblike uzimanja iskaza,samo znamo tano da u zakonu
postoji krivino djelo i kao takvo ono je zakonom kanjivo.
injenja ovog krivinog djela i primjeri iz sudske prakse
I SLUAJ(Bosna i Hercegovina)
11

Drugostepena disciplinska komisija za tuioce

Predmet: DDM (tuioci): 3/2011
Broj: 04-02-1554-7/2011
Sarajevo, 12.5.2011. godine

Drugostepena Disciplinska Komisija za tuioce Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i

Hercegovine ( u daljem tekstu: VSTV BiH) u sastavu: tuilac Svetlana Brkovi kao
predsjedavajua komisije, sudija Slavica uri i sudija Danijela Miki kao lanovi Komisije,
u pravnoj stvari podnosioca zahtjeva Ureda disciplinskog tuitelja protiv DM, tuioca Kt....,
radi: odluivanje po zahtjevu za privremeno udaljavanje tuioca sa dunosti do okonanja
krivinog postupka, postupajui po albi tuioca kojeg zastupaju punomonici Zajednikog
Odvjetnikog ureda JM i AP advokati iz ..., na Odluku Prvostepene Disciplinske Komisije za

11 Odluka drugostepene disciplinske komisije VSTVBiH,Sarajevo,12.5. 2011.god.

10

tuioce VSTV BiH broj: 04-02-1554-5/2011 od 5.5.2011. godine, na sjednici Komisije dana
12.5.2011. godine, donijela je slijedeu:

OD LU KU
alba tuene DM se odbija i Odluka prvostepene disciplinske komisije broj: 04-02-15545/2011 od 5.5.2011. godine se potvruje.
O b r a z l o e nj e

Ured disciplinskog tuioca je dana 27.04.2011. godine podnio Zahtjev za privremeno

udaljenje od vrenja dunosti DM, tuioca Kt.... U Zahtjevu je navedeno da je Kantonalno
tuilatvo Zeniko - dobojskog kantona podiglo optunicu broj: T04 0 KT 0003705 11 od
11.04.2011. godine protiv DM zbog krivinih djela iznuivanje iskaza iz lana 181. stav 1. u
sticaju sa produenim krivinim djelom spolni odnos zloupotrebom poloaja iz lana 205.
stav 1., u vezi sa lanom 28. i 55. a sve u vezi sa lanom 54. Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine a koja je potvrena od strane Opinskog suda u Zenici dana 26.4.2011.
godine. Ured disciplinskog tuioca na osnovu lana 77. stav 1. taka b) i lana 78. Zakona o
Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o VSTVu BiH), te lana 92. i 96. Poslovnika Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovnik VSTV BiH) je podnio zahtjev Prvostepenoj
disciplinskoj komisiji da donese odluku o privremenom udaljenju od vrenja dunosti
tuiteljice DM do okonanja krivinog postupka.

Prvostepena Disciplinska Komisija je aktom broj: 04-02-1554-3/2011 od 29.4.2011. godine

zatraila od tuiteljice DM da se izjasni o zahtjevu za privremeno udaljenje od vrenja
dunosti koji joj je dostavljen u prilogu navedenog akta.
Imenovana je dana 4.5.2011. godine, putem svojih punomonika, dostavila izjanjenje na
zahtjev za privremeno udaljenje u kojem je navela da su tani navodi zahtjeva za privremno
udaljenje od vrenja dunosti Kantonalnog tuitelja da je protiv aliteljice podignuta i
11

potvrena optunica radi izvrenja krivinih djela iz lana 181. stav 1. KZ FBiH-Iznuivanje
iskaza i lana 205. stav 1. KZ FBiH-Spolni odnos zloupotrebom poloaja. Istie da je i
povrnim pregledom podignute optunice Kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog kantona
od 11.4.2011. godine, jasno da se u radnjama aliteljice ne stiu bitna obiljeja navedenih
krivinih djela, pa time ni disciplinskih prekraja, a posebno ne onih koji bi povlaili mjeru
privremenog udaljenja od vrenja dunosti tuioca.Konano predlae da se zastane sa
voenjem krivinog postupka do pravosnanog okonanja krivinog postupka.
U provedenom postupku, Prvostepena Disciplinska Komisija je dana 5.5.2011. godine
donijela pobijanu Odluku kojom je tuilac Kt...DM, privremeno udaljena od vrenja dunosti
tuioca tog tuilatva poev od 5.5.2011. godine

do okonanja krivinog postupka po

optunici Kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog kantona broj: T04 0 KT 0003705 11 od

11.4.2011. godine, koja je potvrena od strane Opinskog suda u Zenici dana 26.4.2011.
godine.
Na navedenu Odluku tuilac DM je putem punomonika blagovremeno podnijela albu iz
razloga pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, pogrene primjene procesnog
zakona i pogrene primjene materijalnog prava sa prijedlogom da Drugostepena Disciplinska
Komisija Visokog sudskog i tuilakog vijea pobijanu odluku ukine i predmet vrati na
ponovni postupak odnosno da odbije zahtjev za privremeno udaljenje od vrenja dunosti
tuioca.
Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje temelji se na tome da je Prvostepena
Disciplinska Komisija svoju odluku zasnovala na injenici da je Kantonalno tuilatvo
Zeniko - dobojskog kantona podiglo optunicu broj: T04 0 KT 0003705 11 od 11.04.2011.
godine protiv tuiteljice DM a koja je potvrena od strane Opinskog suda u Zenici dana
26.4.2011. godine. Dalje se istie da je aliteljica u svom oitovanju Prvostepenoj
Disciplinskoj Komisiji u pogledu zahtjeva za privremeno udaljenje od vrenja dunosti u
cijelosti negirala i odbacila kao netane i neosnovane navode iz predmetne optunice,
navodei da se u radnjma aliteljice ne stiu bitna obiljeja krivinih djela koja joj se stavljaju
na teret te da je optunica iskljuivo zasnovana na iskazu osobe najniih moralnih naela.
Obzirom da je Prvostepena Disciplinska Komisija navedeno oitovanje

u obrazloenju

Prvostepene odluke ocijenila kao nerelevatno aliteljica je postavila pitanje da li je njeno

oitovanje traeno sam da bi forma bila zadovoljena.

12

U albi se dalje istie da su pobijanom odlukom povrijeena osnovna prava aliteljice, pravo
na rad, pravo na slobodu, pravo na imovinu kao i pravo na pravino suenje garantovana
Evropskom konvencijom o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, te Ustava BiH i Ustava
FBiH te da je pobijanom odlukom povrijeeno i osnovno naelo krivinog zakonodavstva
pretpostavka nevinosti.
Na kraju se navodi da odredbe lana 77. i 78. Zakona o VSTV- u BiH propisuju da sudija ili
tuilac mogu biti privremeno udaljeni od vrenja dunosti ako je protiv njega nadleni tuilac
podigao optunicu za krivino djelo, dakle mogu a ne moraju stoga po ocjeni aliteljice
injenica da je potvrena optunica ne daje za pravo obavezno udaljenje s mjesta dunosti
tuitelja ili sudije do okonanja krivinog postupka.
Konano predlae da se pobijana odluke ukine i predmet vrati na ponovni postupak, odnosno
da se odbije zahtjev za privremeno udaljenje od vrenja dunosti.
Odgovor na albu nije podnesen.
Ispitujui pobijanu odluku u granicama razloga iz albe, u smislu l. 93 st. 7. Poslovnika
VSTV-a, primjenjujui odredbe l. 221 i dr. Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu ZPP-a) koji se, po l. 73. Poslovnika VSTV-a (u daljem tekstu
Poslovnika) supsidijarno primjenjuje u disciplinskom postupku, Drugostepena Disciplinska
Komisija je donijela Odluku kao u izreci iz sljedeih razloga:
Iz nesporne injenice utvrene u prvostepenom postupku da je Kantonalno tuilatvo Zeniko
- dobojskog kantona podiglo optunicu broj: T04 0 KT 0003705 11 od 11.04.2011. godine
protiv aliteljice DM zbog krivinih djela iznuivanje iskaza iz lana 181. stav 1. u sticaju sa
produenim krivinim djelom spolni odnos zloupotrebom poloaja iz lana 205. stav 1., u
vezi sa lanom 28. i 55. a sve u vezi sa lanom 54. Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine a koja je potvrena od strane Opinskog suda u Zenici dana 26.4.2011. godine,
Prvostepena Disciplinska Komisija zakljuuje da su ispunjeni uslovi iz lana 77. stav 1. taka
b) Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu
Zakon o VSTV-u), u vezi sa lanom 93. Poslovnika, da se pomenuti tuilac privremeno udalji
sa dunosti tuioca Kt..., poev od 5.5.2011. godine pa do okonanja krivinog postupka.
Drugostepena Disciplinska Komisija je ocijenila da su bez osnova albeni navodi pogrene
primjene procesnog zakona s obzirom da je Prvostepena Disciplinska Komisija postupajui u
13

skladu sa lanom 93. stav 4. Poslovnika Vijea traila da se aliteljica izjasni o podnesnom
zahtjevu za privremeno udaljenje od vrenja dunosti tuitelja ime joj je bila data mogunost
da se izjasni o navedenom zahtjevu to je ista i uinila.
Prigovori albe da je Prvostepena odluka donesena na temelju pogreno i nepotpuno
utvrenog injninog stanja i pogrene primjene normi materijalnog prava nisu osnovani.
Prvostepena disciplinska komisija je pravilo utvrdila da je protiv aliteljice nadleno
tuilatvo podiglo optunicu za navedena krivina djela i da je ista potvrena od strane
Opinskog suda u Zenici te je na temelju tako utvrenog injeninog stanja Prvostepena
Disciplinska Komisija pravilno postupila kada je ocijenila da su isunjeni uslovi iz lana 77.
stav (1) taka b) Zakona o VSTV-u BiH za privremeno udaljavanje tuiteljice DM od vrenja
dunosti tuitelja.
Nisu osnovani albeni navodi o povredi prava aliteljice garantovanih Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Ustava i temeljna naela
krivinog prava obzirom da Odluka o privremenom udaljenju od vrenja dunosti tuioca ni
na koji nain ne utie na tok i ishod krivinog postupka i prava optuene u tom postupku.
Cijenei karakter i prirodu radnji detaljno opisanih u optunici Kantonalnog tuilatva
Zeniko-dobojskog Kantona ova komisija takoe smatra da je integritet tuiteljice DM kao
osobe koja obavlja dunost tuitelja doveden u pitanje, a time i povjerenje javnosti prema
ovoj osobi u vrenju dunosti tuitelja. To opravdava ocjenu Prvostepene Discplinske
Komisije da su ispunjeni uslovi za donoenje Odluke o privremenom udaljavanju tuioca sa
dunosti do okonanja krivinog postupka.
S obzirom da u prvostepenom postupku nije bilo povrede postupka i da je pobijana Odluka
zasnovana na

potpuno i pravilno utvrenom stanju na koje je pravilno primjenjeno

materijalno pravo, Drugostepena Disciplinska Komisija je primjenom lana 224. stav 1. taka
2. ZPP-a u vezi sa lanom 79. stav 2. Zakona o VSTV-u i lana 93. stav 7. u vezi sa lanom
88. Poslovnika donijela Odluku kao u izreci.

14

Predsjedavajua Komisije
Svetlana Brkovi

II SLUAJ (Republika Srbija)

12

Sluaj zastraivanja, pretnji i pritisaka na branioce ljudskih prava kao i na rtvu torture

policije beleimo u Leskovcu (selo Bukova Glava - optina Vuje). Naime, adv. Mreze CHRIS
Violeta Tasi iz Leskovca, je zastupala rtvu torture policije Nenada Miljkovia iz sela
Bukova Glava. Nenad je podneo krivinu prijavu protiv dva policajca OUP-a Vuje Krsti
Milisava i Stoiljkovic Srdjana za kriv. delo iz 2002. iznudjivanje iskaza iz cl. 65 st.1.KZ RS.
Nakon viegodinjeg sudskog postupka (vie od 3 godine) Okruni sud u Leskovcu je potvrdio
presudu Optinskog suda Leskovac, kojom se ova dva policajca oslobadjaju optube.Nakon te
presude tuenik I njegov advokat pripremaju sluaj za Meunarodni sud u Strasburu.
Nakon toga, krajem maja i poetkom juna (po izjavi Nenada Miljkovia) dva policajca iz
stanice policije Vuje, su tri puta u uniformi, slubenim automobilom dolazili u kuu Nenada
Miljkovia u selu Bukova Glava i traili su ga da bi razgovarali. Poto ga nisu nali, trei put
- 5. juna 2006. su naterali njegovu majku (koja je teak psihiki bolesnik - Nenad je njen
zakonski staratelj) da ih odvede na njivu - gde je Nenad radio da bi zaradio dnevnicu. Kada
su ga nali obratili su mu se reima: Zato ponovo tuzi policajce? Da li si podneo tubu
protiv policajaca na medjunarodni sud? Ko te tome ui? Ko je tvoj advokat? Kako se advokat
zove, gde radi, za koga radi, koja je adresa?

III Sluaj(Republika Srbija)

13

Presuda Vrhovnog suda Srbije K. 1524/02 od 10.9.2003. i presuda Okrunog suda u

Beogradu K. 336/98
12 www.chris.online.com
15

Kada su okrivljeni kao policajci u vrenju slube u nameri da iznude izjavu od oteenog,
upotrebili prema njemu silu, tako to su ga nakon privoenja u prostorije OUP tukli traei
da im da podatke gde se nalazi odreeno lice, izvrili su krivino delo iznuivanja iskaza
Iz obrazloenja:
Iz utvrenog injeninog stanja sud je naao da se u radnjama optuenih stiu obeleja
krivinog dela iznuivanja iskaza iz l. 65. st. 2. u vezi st. 1. KZS.
Optueni su kao slubena lica - policajci u vrenju slube, upotrebili silu prema oteenom u
nameri da od njega iznude izjavu gde se nalazi odreeno lice, a pri tome su mu naneli teku i
po ivot opasnu povredu.
Optueni su u odnosu na osnovno krivino delo iznuivanja iskaza delovali sa direktnim
umiljajem, jer im je namera bila da ovakvim postupanjem iznude izjavu od oteenog. U
odnosu na povredu koju su naneli oteenom postupali su s eventualnim umiljajem jer su bili
svesni da na nain na koji su tukli oteenog, udarajui ga nogama, rukama i palicom u
vitalne delove tela, mogu ovome naneti teke i po ivot opasne povrede i na to su pristali.
(Presuda Vrhovnog suda Srbije K. 1524/02 od 10.9.2003. i presuda Okrunog suda u
Beogradu K. 336/98 od 04.2.2002. godine)
IV Sluaj (SAD)
14

U doba zahuktalog amerikog rata protiv terorizma i oekivanog napada na

Irak, krajem prole godine, 26. prosinca 2002., u Washington Postu objavljen
je lanak dvoje novinara1 koji je izazvao burne reakcije i brojne komentare u
amerikoj javnosti. lanak potanko izvjeuje o navodnim postupcima operativaca
amerike tajne slube i vojne policije prema zarobljenim osumnjienim
pripadnicima al-Quaede i Talibana u tajnom CIA-inom istranom centru u
amerikoj zranoj bazi Bagram u Afganistanu.
13 Ibid.
14 E. Ivievi: Amerika borba protiv terorizma kao opravdanje za primjenu metoda iznuivanja
iskaza,Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, broj 1/2003, str. 69-74.

16

Taj je istrani centar u novinskom lanku opisan kao kup metalnih brodskih
kontejnera u kojima su smjeteni zarobljeni osumnjieni pripadnici al-Qaede i
talibanski zapovjednici. Navodno, ameriki operativci prema zarobljenicima
u tom kampu prakticiraju metode iznuivanja iskaza kako bi doli do informacija
koje bi mogle posluiti za razotkrivanje teroristike mree al-Qaede i njezinih
pripadnika. Pritom zarobljenici koji pristaju na suradnju bivaju nagraeni
hranom i piem te ispitivaima ije metode ukljuuju i hinjeno prijateljstvo,
potovanje, kulturalnu osjetljivost, a u nekim sluajevima i novac. Istovremeno,
zarobljenici koji odbijaju suradnju s amerikim istraiteljima podvrgavaju se
metodama iznuivanja iskaza, koje bi, s obzirom na opisanu brutalnost i mogui
stupanj intenziteta duevnih i tjelesnih patnji zarobljenika, mogle predstavljati torturu u
kaznenopravnom znaenju te rijei.
ZAKLJUAK
Na kraju ovog seminarskog rada moemo zakljuiti da i u dananje vrijeme,vrijeme kada
ljudska prava i njihova zatita zauzimaju jako puno prostora u krivino pravnoj zatiti,ona se
kre pa i od strane dravnih slubenika.Dokaz za to nam je krivino djelo iznuivanja
iskaza.Dravni slubenici nastoje na sve naine da dobiju iskaze i ne prezaju od poduzimanja
protupravnih naina.Sve drave nastoje da to sprijee i propisuju mjere i sankcije za uinitelje
takvog krivinog djela.Moemo zakljuiti da to zaista nije dovoljno i da svi moramo potruditi
da se ljudska prava potuju i da se njihova zatita dovede do maksimuma.

17

LITERATURA

1. A.Dautbegovi,Metodi i sredstva ijom primjenom se u krivinom postupku kre

ljudska prava i slobode garantovane Ustavom BiH,Univerzitet u Zenici,2008.
2. Z.Tomi,Krivino pravo II-posebni dio,Pravni fakultet u Sarajevu,2007.god.
3.E. Ivievi: Amerika borba protiv terorizma kao opravdanje za primjenu metoda
iznuivanja iskaza,Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, broj
1/2003, str. 69-74.
4. KZ FBiH , Slubene novine FBIH 18/05.
5. KZ BRKO DISTRIKTA, Skuptina Brko D., 2003god.
6.KZ REPUBLIKE SRBIJE "Slubeni glasnik RS",januar 55/06.
7.KZ REPUBLIKE HRVATSKE (www.zakon.hr.)30.4.2011.g.
8.Internet stranice:
www.jutarnji.hr

18

www.chris.online.com

19