Professional Documents
Culture Documents
Klimatoterapija 2
Klimatoterapija 2
Klimatoterapija 2
TALASOTERAPIJA
Je primjena fizi_kih i kemijskih _imbenika mora i primorja u lije_enju i rehabilitaciji.
Djelovanje je nespecifi_no podraajno zbog:
- termi_ko-higri_kog kompleksa temperature zraka, vlanosti, brzine vjetra, topline
sun_eve energije
- aktini_ki kompleks zra_enje sunca
- aerosolski kompleks nedostatak one_i_ enja i alergena, prisutnost eteri_nih ulja,
NaCl, fluorida i joda
Lje_ilita talasoterapijom postoje u Crikvenici, Opatiji, Rovinju, Velom Loinju
PSAMOTERAPIJA
- je lije_enje toplim morskim pijeskom
HIDROTERAPIJA
- je lije_enje vodom i u vodi.
U hidroterapiji koristimo se:
1. Uzgonom
Sila uzgona ovisi o posturalnom stavu, povrini uronjenog dijela tijela, teine kostiju u
odnosu na mii_ e, masnom tkivu.
Djeluje suprotno sili tei, omogu_ uje kretanje i vjebanje s rastere_ enjem
lokomotornog aparata. Poboljanjem klini_ke slike razina vode se moe sniavati
(bazeni s kosim dnom). Izvan vode sila gravitacije pomae pokretima prema dolje, u
vodi uzgon pomae pokrete prema gore.
Horizontalnim pokretima izvan vode neutralizira se gravitacija, a u vodi uzgon.
2. Hidrostatski tlak
Raste s veli_inom vodenog stupca (22,4 mm Hg svakih 20,5 cm). Pove_ ava se s
gusto_ om teku_ ine, gusto_ a raste s dubinom. Ve_ i je od kapilarnog tlaka, pomae
cirkulaciju.
3. Povrinska napetost
Otpor na povrini ve_ i je nego na njoj pa se kod fizi_ki slabijih bolesnika preporu_uju
ispod povrine, a ne na njoj.
4. Kohezija vode
- pridonosi otporu vode
5. Adhezija i turbulencija
Fizioloki u_inci:
1. Termalni
2. Mehani_ki
3. Kemijski
4. Imerzijski - antiedematozni u_inak (najve_ i je u termoneutralnoj vodi)
5. Psiholoki
Oblici hidroterapije:
1. vrtlona kupka
2. Hubbardova kupka (neuroloki bolesnici)
3. terapijski bazen
4. kontrastne kupke: naizmjeni_no toplo-hladno (Sudeckova bol)
5. Haufferove kupke
6. podvodna masaa
7. sjede_ e kupke
8. ovoji i oblozi
9. kabina s vlanim zrakom
10. sauna
Indikacije za hidroterapiju:
- ozljede mekih tkiva
- stanja nakon prijeloma
- kriobolja
- kontrakture zglobova
- mii_ ni spazmi
- upalne i degenerativne reumatske bolesti
- anksioznost, tenzija, psihi_ki problemi
Kontraindikacije:
- sr_ana i respiratorna disfunkcija
- smetnje osjeta topline
- opasnost od krvarenja (veliki hematomi)
- dermatoloke bolesti (promjene na koi)
KINEZIOTERAPIJA
-je vrsta fizikalne terapije koja koristi pokret tj. vjebu u svrhu lije_enja i prevencije bolesti.
Koristi se za ublaavanje i lije_enje raznih patolokih stanja i njihovih posljedica.
Sinonimi su: terapijska gimnastika, medicinska gimnastika, lije_enje pokretom
Fizioloki princip:
- simultani angaman iv_ano-mii_ no-kotanog sustava s KV sustavom
- poja_anje rada lokalnog i op_ eg kardiovaskularnog sustava do 15 puta
- pove_ ana frekvencija rada srca i udarnog volumena srca
- pove_ ana ventilacija plu_ a
- nastanak topline na mjestu osloba_ anja energije
Podjela mii_ a:
- agonisti pokreta_i odgovorni za pokret
- antagonisti oponenti agonistima
- sinergisti pomaga_i agonistima
- fiksatori stabilizatori okolnih zglobova
Vrste kontrakcija:
- izotoni_na kontrakcija: skra_ enjem mii_ nih vlakana uz istu napetost pri aktivnom
pokretu
- izometri_ka: mii_ na vlakna ne mijenjaju duinu nego pove_ avaju tonus
- izokineti_ka
Ciljevi:
- uspostavljanje, odravanje i pove_ avanje opsega pokreta
- odravanje i pove_ avanje mii_ ne snage
- pove_ avanje izdrljivosti
- razvijanje i poboljanje koordinacije pokreta
- pove_ anje brzine pokreta
- korekcija poloaja (dijelova) tijela
- prevencija i korekcija deformiteta
- poboljanje funkcije drugih organskih sustava
- kondicioniranje organizma
Podjela terapijskih vjebi:
1. Aktivne:
- aktivno potpomognute kada mii_ na snaga ne moe savladati silu teu
- manuelni test
- aktivno nepotpomognute
- aktivne vjebe s otporom
2. Pasivne vjebe: bolesnik ne moe izvesti aktivni pokret.
3. Relaksacijske vjebe: za oputanje i labavljenje mii_ a (uvodni ili zavrni dio
kompleksnog vjebanja)
MASAA
Masaa je metoda fizikalne terapije koja se slui nizom sustavnih pokreta na povrini tijela
radi manipulacije tjelesnim tkivima.
Izvodi se rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na mii_ ni i iv_ani sustav te
cirkulaciju krvi i limfe.
Fizioloki u_inci (refleksni i mehani_ki):
- pove_ ava se turgor i elasti_nost koe (mehani_ki u_inak)
- odstranjuju se deskvamirane epitelne stanice (mehani_ki u_inak)
- izaziva se lokalna hiperemija (refleksni + mehani_ki)
- vazodilatacija osloba_ anjem histamina (mehani_ki)
- izmjena tvari (refleksni + mehani_ki)
- ubrzava se protok krvi i limfe (refleksni i mehani_ki)
- analgetsko djelovanje (refleksni i mehani_ki)
- pove_ ava se kontraktilna sposobnost mii_ a (mehani_ki)
- istezanje skra_ enih mekih tkiva (mehani_ki)
- op_ a relaksacija (refleksni)
- sedacija (refleksni i mehani_ki)
Oblici masae:
1. klasi_na
2. masaa refleksnih zona
3. podvodna
4. manualna limfna drenaa
5. segmentna masaa
6. masaa iv_anih to_aka
TRAKCIJA
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda, sastoji se od podizanja pojedinih dijelova tijela
primjenom mehani_ke sile.
Istezanjem se stvara osje_ aj olakanja, smanjenja pritiska u zglobovima i segmentima
kraljenice, dolazi do relaksacije paravertebralnih mii_ a i smanjenja pritiska na korijenove.
Vrste trakcije:
1. Kontinuirana (nekoliko sati dnevno u trajanju od 10-14 dana)
2. Intermitentna (ritmi_ko istezanje u kratkom vremenskom razmaku)
3. Harmoni_na
4. Vertikalna
5. Horizontalna
6. Manualna ili pomo_ u aparata
Mehanizam djelovanja:
Pri trakciji kraljenice se djeluje razli_itim silama: za vratni dio 5-8 kPa, za lumbalni 12-13
kPa, to dovodi do pove_ anja intervertebralnog otvora za 1-2 mm. Time se deblokiraju
intervertebralni zglobovi i isteu ligamenti.
Mogu_ je i pozitivan u_inak nastalog negativnog tlaka u intervertebralnom prostoru
(repozicija nucleus pulposus-a)
Indikacije:
- diskoradikularni konflikt
- degenerativna bolest zgloba sa suenjem prostora
- diskogena bol sa spazmom paravertebralne muskulature
- hipomobolnost zgloba
TERAPIJA SVJETLOM
Terapija svjetlom je primjena svjetla (elektromagnetskog spektra) u terapijske svrhe.
LASER
Light
Amplification by
Stimulated
Emission of
Radiation
LASER = poja_anje svjetla pomo_ u stimulirane energije zra_enja. Jedan je od oblika
svjetlosne terapije. Naziv potje_e od C. H. Towensa.
TOPLINSKA TERAPIJA
Termoterapija je lije_enje toplinom.
Gr_. terme = toplina
terapeia = lije_enje
Razlikujemo povrinsku i duboku termoterapiju. Povrinska je ona kojom se podie ili sputa
temperaturu na terapijski zna_ajnu razinu. Moe biti vlana ili suha, ovisno o izvoru. Duboka
se odnosi na izvore energije kojima se zagrijavaju dublje smjetena tkiva (UZV ili EMV).
Lije_enje hladno_ om je tako_ er oblik termoterapije, a naziva se krioterapija.
Kod termoterapije doza se ocjenjuje opisnom ocjenom.
ULTRAZVUK
Primjena ultrazvu_ne energije u terapijske svrhe. Podru_je ultrazvuka je ono iznad 16 000 Hz.
Najbolje se pokazala frekvencija od 800 1000 kHz. U medicinskoj praksi koristi se od 1938
(Pohlmann).
to je manja glava UZ sonde, manja je divergencija. Apsorpcija: kost: meko tkivo=10:1,
Mii_ no tkivo: masno tkivo= 2:1, iv_ano tkivo:mii_ =2:1
Najbolji su aplikatori duine 5-7 cm. Tada je polje najhomogenije, bez divergencije.
Kod stabilne tehnike postoji velika interferencija. Kontaktna sredstva smanjuju prodiranje UZ
energije proporcionalno gusto_ i sredstva.
Kod mobilne tehnike trajanje terapije je 5-6 minuta, a kod stabilne 2-3 minute. Doziranje je
individualno..
Djelovanje ultrazvuka:
1. Mehani_ko
Stanice su stalno izloene tlaku i vlaku. Prevelikim intenzitetom moemo uzrokovati
eksploziju stanica. Mikromasaa tkiva pri _emu dolazi do pove_ anja izmjene tvari.
2. Toplinsko
Nastaje dijelom radi refleksije u tkivima, a dijelom zbog mehani_kih uzroka titranja.
3. Fizikalno kemijsko
Poja_avaju se redoks procesi u tkivima
4. Bioloko djelovanje
Lokalno djelovanje:
- izmjena tvari
- promjena pH
- propusnost membrana
- regeneracija
- bol
- nakupljanje leukocita
- cirkulacija,
Ultrazvuk:
1. kontinuirani
2. impulsni
3. ultrasonoforeza
Impulsni UZ dobro djeluje na bol i primjenjuje se u slijede_ im indikacijama: mialgije, bolno
rame, neuralgija, varikozni ulkus, pove_ ana podraljivost ivaca, priprema za
elektrostimulaciju
Ultrasonoforeza je metoda uvo_ enja farmakoloki aktivnih tvari u organizam putem UZ-a, a
kroz intaktnu lou. UZ pritom dovodi do pove_ ane propustljivosti koe, membrana stanica te
pove_ anja difuzije lijeka. Patoloko tkivo omogu_ ava bolje prodiranje lijeka. Metoda je u
uporabi od 1936.
Indikacije:
- kombinirana s drugim metodama
- degenerativne reumatske bolesti
- mialgije i miozitisi
- spondiloza
- priprema za elektrostimulaciju
- sinusitisi
- bolesti spolnih organa
- furunkuli, karbunkuli
- dismenoreja
Mikrovalna dijatermija (reflektori) toplina nastaje djelovanjem EM valova.
Djelovanje:
- vazodilatacija
- hiperemija
- protuupalno djelovanje
- zagrijavanje unutarnjih organa
Kontraindikacije:
- metalni dijelovi u tijelu
- poreme_ aj cirkulacije i osjeta topline
- edemi i krvarenje
- graviditet i aplikacija iznad gonade
ELEKTROTERAPIJA
Elektroterapija je primjena elektri_ne struje radi postizanja terapijskog u_inka.
Lije_enje istosmjernom strujom naziva se galvanizacija.
Iontoforeza je unos lijeka u kou pomo_ u galvanske struje.
Dijadinamske struje su niskofrekventne s poluvalnim (50 Hz) ili punovalnim (100 Hz)
REHABILITACIJA
Rehabilitacija je vra_ anje u osnovno stanje.
Habilitacija je stjecanje sposobnosti koje pacijent nikada nije imao (djeca).
Potencijal rehabilitacije odraava sumu sposobnosti svih sustava tijela procijenjenu u odnosu
na sumu nesposobnosti.
PROFESIONALNA REHABILITACIJA
Profesionalna rehabilitacija podrazumijeva postupke i radnje potrebne za osposobljavanje
hendikepirane osobe za prijanji ili odgovaraju_ i novi posao.
Prva faza:
Predprofesionalno ispitivanje (utvr_ ivanje sklonosti i psihofizi_kih sposobnosti)
Druga faza:
Profesionalna orijentacija (usmjeravanje na zanimanje koje prua realne mogu_ nosti
zapoljavanja, maksimalno potuju_ i elju rehabilitanta kao i njene/njegove psihofizi_ke
mogu_ nosti)
Tre_ a faza:
Profesionalno osposobljavanje
_ etvrta faza:
Zapoljavanje
SPORTSKE OZLJEDE
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 16
Sportska ozljeda je ozljeda nastala prilikom sportske aktivnosti. Pri tom razlikujemo ozljedu i
ote_ enje.
Ote_ enje razlog se naj_e_ e ne moe anamnesti_ki prona_ i. Pacijent se ne sje_ a ni na_ina
ni vremena. Za razliku od ozljede koja je naj_e_ e akutnog karaktera, ote_ enje je naj_e_ e
kroni_no.
Osnovni su postulati rehabilitacije sportaa:
1. ozlije_ eni dio tijela miruje, a ostali dijelovi tijela moraju vjebati
2. mijenjanje rehabilitacijskih postupaka
U 7 dana mirovanja vrhunski sporta izgubi 60% aktivnosti mii_ a koji miruje. Kod
imobilizacija u zglobu nastaju kontrakture.
Ozljede u sportu naj_e_ e nastaju kao posljedica nerazmjera izme_ u individualno mogu_ eg
optere_ enja vezivnog i potpornog tkiva i stvarnog optere_ enja tijekom treninge i natjecanja.
Drugi uzroci su: neadekvatna oprema, nepovoljne klimatske prilike, nepanja i sl.
Sportske ozljede naj_e_ e poga_ aju meka i potporna tkiva, rje_ e kosti.
Odgovor tkiva na ozljedu uvijek je upalna reakcija, a njen su pokreta_ raspadni produkti
ozlije_ enog tkiva. Akutna faza ozlje_ ivanja i tkivnog odgovora moe se podijeliti u tri faze:
1. faza akutnih vaskularno-upalnih doga_ aja traje oko 48 h, cilj je tu fazu skratiti to je
vie mogu_ e i sprije_iti nastanak kroni_nog procesa (daju se nesteroidni i steroidni
protuupalni lijekovi)
2. faza regeneracije i rekonstrukcije ozlije_ enog tkiva stani_na proliferacija,
angiogeneza, sinteza ote_ enog tkiva i nastanak kolagena. Po_inje tre_ i dan, a
zavrava 5. dan nakon ozljede.
3. faza cijeljenja faza zavrne organizacije u kojoj dolazi do funkcijske obnove.
Cilj je rehabilitacije nakon ozljede povratak u psihi_ko i fizi_ko stanje koje je postojalo prije
ozljede. Ne smije se dozvoliti da proces od akutnog prije_ e u kroni_ni. Ozljedu treba rijeiti
terapijski dok je u akutnoj fazi, a daljnje ozljede se mogu prevenirati bandaom zgloba te
kinezioterapijom s ciljem u_vr_ ivanja zgloba.
Rehabilitacija po_inje neposredno nakon ozljede i odvija se onoliko dugo koliko to trae
izgubljene sposobnosti.
Program rehabilitacije mora biti individualno prilago_ en!
Neophodan je pozitivan odnos izme_ u sportaa, trenera i lije_ nika specijalista i
fizioterapeuta.
Osim u iznimnim slu_ajevima, kod sportske ozljede treba ovako postupiti:
- sportaa treba potediti strogog mirovanja
- kod imobilizacija treba raditi izometri_ke vjebe i koristiti pojedine oblike fizikalne
terapije (npr. magnetoterapija, iznad gipsa ili osteosintetskog materijala)
- napraviti individualni program vjebi za ostali dio tijela koji _ e sa_uvati mii_ nu
masu, pokretljivost zglobova i kraljenice, odrati odre_ eni stupanj tjelesne
pripremljenosti i osje_ aj sportaa da nije izgubljen za fizi_ku aktivnost
Time se stje_u preduvjeti dobre rehabilitacije:
- odravanje mii_ ne mase i kvalitete mii_ a
- pokretljivost zglobova i prevencija kontraktura
- o_uvanje propriocepcije
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 17
Prije po_injanja vjebi snaenja mora biti uspostavljen puni opseg pokreta i
fleksibilnost mekih tkiva dominantne su medicinske vjebe, a mogu se koristiti i
razne vrste fizikalne terapije aplikacija leda, TENS, ultrazvuk,
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 18
3. Vjebe snaenja
Mogu biti izometri_kog, izotoni_kog i izokineti_kog tipa. U odnosu na mii_ nu
kontrakciju dinami_ke se vjebe mogu podijeliti na koncentri_ne i ekscentri_ne.
Vjebe se provode regularno minimalno 3 puta tjedno do postizanja 90-95%
maksimalne mii_ ne snage. Povratak snage je bri u inicijalnoj fazi vjebanja. Koriste
se izometri_ke vjebe, a zatim se nastavlja s izotoni_kim ili izometri_kim vjebama.
4. Poboljanje izdrljivosti
Izdrljivost ovisi o metaboli_koj sposobnosti za nadoknadu energije za mii_ nu
kontrakciju. Metaboli_ki kapacitet moe rasti aerobno i anaerobno.
Drugi je na_in pove_ anja izdrljivosti redukcija energetskih potraivanja za dani
postotak rada. Vjebe aerobne izdrljivosti provode se s velikim brojem ponavljanja s
malim optere_ enjem, a anaerobne s malim brojem ponavljanja i 70-80% optere_ enja.
Odranje izdrljivosti je zna_ajan faktor u prevenciji ozljede.
5. Poboljanje specifi_nih performansi
Specifi_ni re-trening provodi se za razvoj biomehani_kih i neurofiziolokih uzoraka
potrebnih za specifi_an sport.
Facilitacijske su tehnike postizanje cilja uporabom koritenja refleksa, elektri_ne
stimulacije, senzornih tehnika (hladno_ a, vibracije,).
Postupak s ozljedom glenja:
- LED: neposredno nakon ozljede staviti led koji izaziva analgeziju i smanjuje
hematom.
- ELEVACIJA
- ELASTI_ NI ZAVOJ
- ANALGEZIJA se tako_ er moe posti_ i primjenom lasera, ultrazvuka i
elektroterapije.
Profesionalna bolest nastaje kao rezultat dugotrajnog neposrednog utjecaja procesa rada i
uvjeta na radu na odre_ enim radnim mjestima i poslovima odnosno djelatnostima na osnovu
kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.
INVALIDSKI SPORT
Sport kao poseban oblik kinezioterapije primjenjuje se tijekom rehabilitacije, a nakon toga
slui za odranje postignutog stupnja terapije i kao radna terapija. Sport bolesniku ja_a
impulse za ivot, rad i samopouzdanje.
RADNA TERAPIJA
Rad je okupacijska terapija za postizanje odre_ enog mentalnog stava, borba protiv
hospitalizma.
TERAPIJA RADOM
Na prvom je mjestu terapija, rad je sredstvo.
Radni terapeut je fizikalni terapeut koji zna primijeniti tehnike rada za odre_ enu skupinu
bolesnika.
DEGENERATIVNE BOLESTI
Karakterizira ih bol i ograni_enje funkcije.
Degenerativne bolesti kraljenice:
- spondiloza (disk artroza)
- cervikalni sindrom
- cervikocefalni sy. (glavobolja)
- cevikobrahijalni sy.
- torakalni sy.
- lumbosakralni sy.
Degenerativne bolesti zglobova artroze
- artroza ake
- Heberdenovi _vori_ i
- Tubushalova artroza (_esto u kombinaciji s Henerdenovim _vori_ ima; ne dovodi u
pitanje funkciju ake
- lizartroza
- artroza ru_nog zgloba
- artroza lakta
- artroza ramena
- artroza kuka
- artroza koljena
- lipartroza
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 20
ORTOPEDSKA POMAGALA
Ortpedska pomagala su tehni_ke naprave koje slue uspostavljanju i popravljanju ote_ enja
lokomotornog sustava.
Dijele se na:
- proteze
- ortoze
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 21
- ortopedske cipele
- ortopedska bandaerska pomagala
- ostala pomagala uklju_uju_ i invalidska kolica
Proteza je tehni_ka naprava koja zamjenjuje ekstremitet ili dio ekstremiteta; moe biti za
gornje ili donje udove. Bazira se na kontaktnom leitu, cijeli bataljak je tu u kontaktu s
protezom.
Moduli su nosive jedinice proteze koji su me_ usobno povezani zglobovima. Na njih se
aplicira estetski dio.
Proteza se stavlja odmah nakon cijeljenja rane. Proteza mora biti individualno napravljena i
prilago_ ena.
Moduli su gra_ eni uglavnom od _elika, a leite od plastike i silikona silikon jako dobro
prianja, ali je skup.
Uzroci amputacija
Glavni uzrok amputacija iznad 60. godine su vaskularne promjene (diabetes mellitus,
ateroskleroza), obi_no na donjim ekstremitetima. Rijetko nastaje u toj dobi traumatska
amputacija, osteomijelitis ili tumor.
U srednjoj dobi glavni su uzrok traume. Manji dio _ine tumori, infekcije, rijetko vaskularne
promjene (obi_no kod pua_a Burgerova bolest).
U dobi do 20. godina naj_e_ e su traume i tumori, rijetko priro_ ene anomalije.
Ratnim amputacijama su u 75% slu_ajeva podvrgnute osobe mukog spola.
Dijelovi proteze
Leite je najvaniji dio proteze jer je u kontaktu s bataljkom i bolesniku mora biti udobno.
Zato mora biti individualno prilago_ eno.
Stopalo proteze - noni zglob je u_vr_ en. Postoje i proteze s mobilnim zglobom.
Koljeno proteze: kod natkoljeni_nih proteza moe imati pokrete fleksije i ekstenzije. Novije
proteze su vieosovinske i omogu_ uju i rotaciju. Postoje i kompjutorizirane proteze.
Kod egzartikulacije zgloba kuka ili _ak zdjelice koristi se kanadska koara koja obuhva_ a
cijelu zdjelicu i na nju se nastavlja noga.
Osnova svake proteze je cipela.
koji je najbolji za protezu. Kod natkoljenice se trai cilindri_ni oblik, kod potkoljenice
koni_ni. Rez na bataljku ne smije biti na mjestu najve_ eg optere_ enja (fleksori se iju na
ekstenzore).
Izuzetno je vana prevencija nastanka kontraktura koje se izbjegavaju svakodnevnim
vjebama prvo pasivnim pa zatim aktivnim. Bolesnik mora leati na trbuhu 2 sata ujutro i 2
sata poslijepodne da se sprije_e fleksijske kontrakture.
Tre_ i dan od amputacije po_inje se s vjebama ravnotee.
Tretman edema bataljka provodi se u bandairanjem zavojima u trajanju od 24 h.
Tretman fantomske boli:
Fantomski osjet je normalan do par mjeseci poslije operacije jer je potrebno odre_ eno vrijeme
za brisanje percepcije tijela u mozgu. Pretpostavlja se da fantomska bol nastaje zbog
nestru_nih amputacija i stvaranja neurinoma na vrhu bataljka. Tu fizikalna medicina moe
mnogo u_initi.
Lije_i se i lijekovima daju se analgetici.
Veoma je vana edukacija o higijeni i toaleti bataljka.
Pretproteti_ ka faza
-je intenzivirana postoperativna faza
Proteti_ ka faza
-se jo zove i kola hodanja jer pacijent mora nau_iti hodati. Savladava se hod, uzimaju se
mjere za module, stavljaju se moduli i aplicira proteza. Pacijent mora nau_iti stavljati i skidati
protezu, a ako ne moe nau_iti treba educirati nekog iz obitelji. Dok pacijent u_i hodati s
protezom mora imati vizualnu korekciju hoda tako da gleda u ogledalo ili da ga se snima
kamerom tako da pacijent vidi u _emu grijei.
U_i se:
1. pravilno stavljanje i skidanje proteze
2. vjebe ravnotee prvo u razboju
3. hodanje u razboju s protezom pazi se na ritam koraka i duinu hoda (moraju biti
jednaki)
4. hodanje van razboja
5. slobodan hod van razboja sa takama pri _emu je potrebna vizualna korekcija hoda
6. sjedanje i ustajanje
7. hod preko prepreka
8. hod po stepenicama
9. hod u prirodnoj okolini
10. ulaz i izlaz iz sredstava javnog prijevoza
11. poticanje pacijenta da se bavi sportskim aktivnostima
Kontraindikacije za proteze:
- ozbiljne internisti_ke bolesti kardiovaskularnog sustava
- teke neuroloke bolesti
- lo psihi_ki i intelektualni status
Proces rehabilitacije traje ovisno o:
- pacijentovoj osobnosti
- pacijentovoj dobi
- popratnim pojavama i veli_ini amputacije
www.medicina.hr
InterMed. d.o.o. Sva prava pridrana 23
Iako ukljetenje miia nije retkost, niti se smatra opasnim, ono moe izazvati jake bolove.
Zapravo, ba ove povrede su jedan od najeih razloga zbog kojih se ljudi javljaju hitnoj
pomoi. Na alost, nita posebno ne moe da se uradi u ovakvim sluajevima (koji traju do
dva dana), moemo samo uzimati tablete protiv bolova ili pokuati da olakamo sebi hladnim
ili toplim oblozima.
Oblog od leda smanjuje upale i otoke, koji se obino pojavljuju nakon povreda.
Veinu bolova u krstima prate razliite upale. Led blagotvorno utie na upale i tima
olakava bolove.
Smanjuje napetost razdraenog tkiva (deluje protiv bolova - a podoban je i kao
lokalni anestetik);
Umiruje nervne impulse na podruju koje masiramo i tako prekida i nervne signale
bola;
Smanjuje povrede tkiva.
Masaa ledom je najefikasnija ukoliko led upotrebimo odmah nakon nastanka povrede.
Hladnoa uzrokuje da se krvni sudovi i koa skupljaju, a time se smanjuje i prokrvljenost
tkiva.