Studija utjecaja na okoli zahvata sanacije lokacije

visoko oneiene opasnim otpadom (crna toka)

"Sovjak"
Netehniki saetak

Zagreb, kolovoz 2015.

INVESTITOR

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

NARUITELJ

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Trg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb
IZVRITELJI
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
Voarska cesta 68, 10000 Zagreb

Studija utjecaja na okoli zahvata sanacije lokacije visoko oneiene

VRSTA DOKUMENTACIJE opasnim otpadom (crna toka) "Sovjak"
VERZIJA
Netehniki saetak

BROJ UGOVORA

928-14
Danko Fundurulja, dipl. ing. gra.

VODITELJ PROJEKTA
dr. sc. Boica orgi, mag. chem.
VODITELJ STUDIJE
LANOVI STRUNOG
TIMA
Oikon d.o.o.

Vanja Satinovi, mag. ing. aedif., univ. spec.

oecoing.

Promet

eljko Koren, mag. ing. aedif.

Tena Birov, mag. ing. prosp. arch.

Procjena utjecaja
zahvata na krajobraz i
opis postojeeg stanja

Maja Posavec, mag. ing. prosp. arch.

Ines Horvat, mag. ing. arch.

Prostorno-planska
dokumentacija

Bojana Bori, mag. ing. met., univ. spec.

oecoing.

Ekoloke nesree

Berislav Botinan, mag. ing. mech.

Nikolina Baki, mag. ing. geol.

Znaajke tla i utjecaj na

tlo

VANJSKI SURADNICI

eljko ukovi, univ. bacc. inf.

Priprema grafikih
priloga

Ana ani, mag. ing. oecol.

Flora i fauna, ekoloka

mrea, zatiena
podruja

Anela ukui, mag. ing .oecol.

dr. sc. Hrvoje Peternel, mag. ing. oecol.
Prof. Emeritus Boidar Biondi, dipl. ing.
geol.

Hidrologija i geologija,
Seizmologija, Utjecaj na
vode

Izv. prof. dr. sc. Ranko Biondi, dipl. ing.

geol.

IPZ Uniprojekt
TERRA d.o.o.

Goran Gaparac, mag. ing. phys. et geophys.

Meteoroloke i
klimatoloke znaajke
Procjena utjecaja
zahvata na kvalitetu
zraka i opis postojeeg
stanja

Tanja Tudor, mag. ing. phys. et geophys.

Procjena utjecaja
zahvata na poveanje
razina buke i opis
postojeeg stanja

Danko Fundurulja, dipl. ing. gra.

Opis zahvata i
varijantna rjeenja

Jakov Burazin, mag. ing. aedif.

Ana Marija Vrbanek, v. mod. diz.

Tomislav Domanovac, dipl. ing. kem. teh.

DIREKTOR
OIKON d.o.o.

dr. sc. Oleg Antoni, mag. ing. silv.

DIREKTOR
IPZ Uniprojekt
TERRA d.o.o.

Danko Fundurulja, dipl. ing. gra.

SADRAJ
1

OPIS ZAHVATA ................................................................................................ 5

OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI ....................................................................17

3.1

UTJECAJI TIJEKOM SANACIJE ..........................................................................17

3.1.1 Utjecaj na kvalitetu zraka.......................................................................17

3.1.2 Utjecaj na vode ...................................................................................18
3.1.3 Utjecaj na bioloku raznolikost .................................................................18
3.1.4 Utjecaj na krajobraz .............................................................................19
3.1.5 Optereenje okolia ..............................................................................19
3.1.6 Ekoloke nesree ..................................................................................20
3.2 IZVANREDNI DOGAAJI ..................................................................................21
4

PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA .....................................................................22

4.1

MJERE ZATITE OKOLIA ................................................................................22

4.1.1 Mjere zatite tijekom pripreme i projektiranja .............................................22

4.1.2 Mjere zatite tijekom radova sanacije ........................................................23
4.1.3 Mjere zatite nakon sanacije....................................................................23
4.1.4 Program praenja stanja okolia tijekom sanacije ..........................................27
4.1.5 Program praenja stanja okolia nakon provedene sanacije ...............................27
4.2 OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI .....................................................29
5

PRILOZI .......................................................................................................30

1 OPIS ZAHVATA
Lokacija visoko oneiena opasnim otpadom (crna toka) "Sovjak" nalazi se na irem
podruju Grada Rijeke u Opini Vikovo, u naselju Marinii na oko 320 m nadmorske visine.
Sam prostor oko jame Sovjak urbaniziran je neplanskom izgradnjom, ija je posljedica
naselje u neposrednoj blizini odlagalita. Lokacija je smjetena u neposrednoj blizini
zatvorenog odlagalita komunalnog otpada Vievac ija sanacija je u tijeku. Oba
odlagalita nastala su na mjestu prirodnih krakih vrtaa na nadmorskoj visini od 300 m.
Podruje oko jame ograeno je visokom ianom ogradom (oko 2 m visine). Podruje
unutar ograde obuhvaa prostor od 9895 m2. Na sjevernoj strani jami izgraen je potporni
zid.
Pristup jami Sovjak omoguen je asfaltnom pristupnom cestom koja povezuje cestu
Vikovo-Marinii (dio upanijske ceste 5025) s lokacijom odlagalita Vievac u duini od oko
100 m.
Naselje Marinii najvee je od sedam naselja u Opini Vikovo koje je prema popisu
stanovnitva iz 2011. godine (DZS, www.dzs.hr) imalo 3894 stanovnika. Radi se o izrazito
gusto naseljenom podruju (gustoa naseljenosti iznosi ak 1338 st/km2).

Slika 1. Poloaj lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak u prostoru

Prostor jame "Sovjak" koriten je kao odlagalite opasnog otpada za potrebe industrije,
uglavnom s podruja Grada Rijeke i okolice te djelomino i iz Republike Slovenije u
razdoblju od 1956. do 1990. godine kada se prestalo s odlaganjem.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

Slika 2. Lokacija visoko oneiena opasnim otpadom (crna toka) "Sovjak"

Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom (NN

85/07, 126/10, 31/11) te prostorno-planskom dokumentacijom (Prostorni plan ureenja
Opine Vikovo (SN PG br. 49/07 i 04/12), Prostorni plan ureenja Primorskogoranske
upanije (SN PG br. 14/00, 12/05, 50/06, 08/09, 03/11)) predviena je sanacija ove
lokacije visoko oneiene opasnim otpadom (crne toke) "Sovjak".
U Prostornom planu Primorsko-goranske upanije te u Prostornom planu ureenja Opine
Vikovo planirani Zahvat navodi se kao prioritetna mjera sprjeavanja nepovoljna utjecaja
na okoli (zatita tla od oneienja). U Prostornom planu ureenja Opine Vikovo, u
poglavlju 3, potpoglavlju 3.6 Gospodarenje otpadom, takoer se navodi da e se
odlagalite opasnog otpada crna toka "Sovjak" sanirati ex situ metodom.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

Grafiki prilog 1. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Primorsko-goranske

upanije (Slubene novine PG 32/13), s ucrtanim Zahvatom
3d. Podruja i dijelovi ugroenog okolia i podruja posebnih ogranienja u koritenju

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

Grafiki prilog 2. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana ureenja Opine Vikovo
(Slubene novine PG 49/07 i 04/12), s ucrtanim Zahvatom:
3.1. Uvjeti koritenja i zatite prostora Uvjeti koritenja

U razdoblju od 1987. do 2007. godine proveden je niz istranih radova te izraena struna
dokumentacija za njezinu sanaciju. Prema rezultatima navedenih istranih radova
zakljueno je da je prisutni otpad, u ukupnoj koliini od oko 150.000 m3, raslojen u 4 sloja

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

razliitih fizikalno-kemijskih karakteristika koji su od povrine prema dnu jame formirani

kako slijedi:
1.
2.
3.
4.

sloj
sloj
sloj
sloj

plivajuih ugljikovodika
otpadne vode
mekog katrana
tvrdog katrana

Procijenjene koliine pojedinih faza otpada u jami Sovjak 2007. godine bile su sljedee.
Tablica 1. Vrste i koliine otpada prisutne u jami Sovjak procijenjene 2007. godine
Vrsta otpada
Koliina (m3)
Sediment (acetilenski mulj)

cca 15.000

Ugljikovodici

cca 7.000

Voda

cca 15.000

Meki katran

cca 40.000

Tvrdi katran

cca 75.000

UKUPNO

cca 152.000

Tijekom razdoblja travanj svibanj 2014. godine provedeni su dodatni istrani radovi
sadraja jame "Sovjak" koji su ukljuivali est (6) buotina do dubine tvrdog katrana i
laboratorijske analize uzoraka kako bi se odredila svojstva otpada prisutnog na lokaciji
(opasan, neopasan) i procijenila koliina svakog sloja zasebno.
Na temelju ovih istranih radova ustanovljeno je u prvom redu da postoji nehomogenost
odloenog otpada u jami koja je vjerojatno posljedica odlaganja razliitih vrsta otpada po
cijeloj jami i same konfiguracije jame te da model otpada odloenog i rasporeenog u
jednolikim horizontalnim slojevima ne odgovara u potpunosti sadanjem stanju otpada. To
se posebno odnosi na sloj plivajuih ugljikovodika i podpovrinski sloj otpadne vode za koje
se moe zakljuiti da su pomijeani ili da je voda prisutna samo u nekim dijelovima jame u
obliku "volumnih depova". Rezultati isto tako ukazuju da, u odnosu na prethodne istrane
radove, nije dolo do znaajnijih promjena fizikalno-kemijskog sastava otpada u jami,
odnosno ulaznih parametara na osnovi kojih je raen prijedlog odgovarajuih metoda
sanacije i projektna dokumentacija.
Opis zahvata
U okviru Projektne dokumentacije za sanaciju i zatvaranje Jame Sovjak, pripremljene za
odobravanje financiranja iz EU fondova, utvreno je 8 opcija sanacije lokacije visoko
oneiene opasnim otpadom "Sovjak" od kojih su za daljnju obradu u studiji izvodljivosti
odabrane tri najpovoljnije varijante sanacije. Planirani zahvat sanacije (sva tri varijantna
rjeenja) s obzirom na razliita fizikalno-kemijska svojstva pojedinih slojeva otpada u jami
predvia razliitu vrstu obrade svakog od navedenih slojeva. S obzirom da je Varijanta 3
odbaena temeljem rezultata najnovijih istranih radova provedenih sredinom 2014., ista
nije detaljnije razmatrana u studiji izvedivosti niti u ovoj studiji utjecaja na okoli.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

Varijanta 1:
vaenje plutajuih ugljikovodika, prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske
Iskop taloga/katrana, predobrada s gaenim vapnom, transport i spaljivanje izvan
Hrvatske, prvenstveno u Austriju
crpljenje otpadnih voda s daljinski upravljanom splavi, predobrada sa separatorom
ulja i masti i pjeanim filterima. Zavrni tretman kroz GAC filtere.
potpuno zatrpavanje jame obraenim materijalom i inertnim materijalom iz Hrvatske
nakon ega e se zatvoriti gornjim brtvenim slojem sa sustavom odvodnje
Varijanta 2:
vaenje plutajuih ugljikovodika, prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske
Iskop taloga/katrana i spaljivanje na licu mjesta u privremenom postrojenju u
neposrednoj blizini jame
crpljenje otpadnih voda s daljinski upravljanom splavi, predobrada sa separatorom
ulja i masti i pjeanim filterima. Zavrni tretman kroz GAC filtere.
Ugradnja donjeg brtvenog sloja i potpuno zatrpavanje jame s pepelom od spaljivanja
i inertnim materijalom iz Hrvatske nakon ega e se zatvoriti gornjim brtvenim
slojem sa sustavom odvodnje
Studijom izvedivosti odabrano sanacijsko rjeenje (Varijanta 1) predvia uklanjanje gornjih
slojeva opasnog otpada iz jame sve do tvrdog katrana, koji nije predvien za uklanjanje, a
za koji je pretpostavljeno da slui kao nepropusna barijera u donjem sloju jame. U
nastavku detaljnije je dan opis ovog varijantnog rjeenja sanacije.
Uklanjanje krutog otpada
Sanacija bi trebala poeti uklanjanjem svih velikih otpadnih predmeta koji su odloeni na
povrini jame, ukljuujui bave, stare graevinske pontone, glomazni komunalni otpad i sl
od strane ovlatene tvrtke za sakupljanje. Kako je otpad rasprostranjen po cijeloj jami
vaenje otpada treba biti uinjeno kranovima i odgovarajuom opremom (grabilica ili
kuka). Izvaeni otpad trebao bi biti primarno pohranjen izravno u kamion opremljen
nepropusnim spremnikom (s mogunou pokrivanja) s dizalicama, sve u dogovoru s
ovlatenom tvrtkom za sakupljanje/zbrinjavanje.
Uklanjanje sloja plutajueg ugljikovodika
Povrinski sloj ugljikovodika u jami Sovjak uklonit e se polako mehanikim iskopom
pomou velike dizalice. Iskopani materijal privremeno e se uskladititi na licu mjesta od 3
do 5 dana u zatvorenim transportnim kontejnerima. Dnevni kapacitet otpreme e biti u
rasponu od 40 do 50 m3. Uklonjeni plutajui sloj moe biti prevezen na obradu u
zatvorenim kontejnerima.
Uklanjanje sloja otpadne vode
Nakon uklanjanja sloja plutajueg ugljikovodika predvieno je uravnoteeno uklanjanje
crpljenjem pomou radne jedinice ili samo ulazne cijevi smjetene na pokretnoj splavi.
Kapacitet crpljenja e se postaviti tako da se uspostavi uravnoteen unos vode koji e biti

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

10

definiran u skladu s odabranom tehnologijom predobrade ili dnevnim skladitenjem vode u

meuspremniku. Spremnik na licu mjesta treba biti dimenzioniran za 3 5 dana volumena
vode. Za optimalno razdoblje djelovanja za proiavanje otpadnih voda, cilj je 50 70 m3
po danu.
Uklanjanje katrana i taloga
Sloj mekog katrana s talogom e se iskopati istim tipom dizalice i opremom kao to je
opisano za plutajue ugljikovodike.
Procjenjuje se kapacitet uklanjanja od 6 m3/sat mekog katrana (6 ciklusa vaenja kranom
u jednom satu/kapacitet korpe 1 m3). Dnevni kapacitet vaenja sloja mekog katrana stoga
se procjenjuje na 96 m3/dnevno.
Vaenje sloja mekog katrana odnosno taloga predvia se sve dok se ne dospije do razine
sloja tvrdog katrana. Kako bi se ustanovilo da se iskapanjem dolo do tvrdog materijala
odnosno tvrdog katrana/taloga koristit e se metoda terenske odluke za ocjenu krutosti
tla. Nakon vizualnog pregleda, mogua je primjena norme ASTM D 2488-93 (1995) kojom se
ocjena krutosti tla vri se na terenu pritiskom palca, a koje se moe primijeniti i na ovoj
vrsti materijala.
Zatitni sloj otpadne vode koji e ostati na povrini jame(debljine 0,2 0,5 m), tijekom
uklanjanja mekog katrana sluit e u spreavanju emisije plinova otpadnih slojeva katrana.
Izvaeni sloj mekog katrana dalje se dizalicom usmjerava u jedinicu za predobradu vapnom
smjetenoj uz jamu kako bi se sprijeila njegova mobilnost za potrebe transporta.
Dnevni kapacitet uklanjanja mekog katrana e se odrediti ovisno o kapacitetu daljnje
obrade i transporta.
Uklonjeni meki katran se odlae u otvorenim kontejnerima slinima onima koji se koriste
za plutajue ugljikovodike koji se zatvaraju ceradom.
Obrada i transport sloja plutajueg ugljikovodika
Za sloj plutajueg ugljikovodika nije predviena predobrada prije otpreme do pogodnog
postrojenja za spaljivanje. Uklonjeni sloj plutajueg ugljikovodika do njegovog transporta
odlae se na lokaciji u otvorene kontejnere koji imaju mogunost pokrivanja. Identificirano
je osam potencijalnih postrojenja za spaljivanje. Ni jedan od tih postrojenja ne nalazi se u
Hrvatskoj.
Kamioni iz radne zone e prevoziti iskopani otpad do spalionica. Nakon zavretka utovara,
kamion mora biti opran i oien na platou za pranje kako bi se sprijeilo mogue
oneienje okolnog podruja. Utovareni kamion se vae i dostavlja se sva relevantna
dokumentacija u skladu s nacionalnim zakonodavstvom EU za prijevoz opasnog otpada,
prije potpunog naputanja radne zone.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

11

Izvoz opasnog otpada i meunarodni prijevoz odvijat e se u skladu s propisima EU-a o

izvozu opasnog otpada (Baselska konvencija) i meunarodnom prometu (ADR), odnosno
Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijea o otpremi poiljaka otpada.
Obrada sloja otpadnih voda
Sklop plutajue pumpe e se postaviti da usmjerava vodu do obalne instalacije koja se
sastoji od sedimentacijskog spremnika (ciklonski tip) nakon sustava pojasnog filtra.
Podeavanje pH treba biti provedeno istodobno s crpljenjem vode sustavom automatskog
doziranja koji se temelji na "online" mjerenju pH. Voda tee do pojasnog filtra
gravitacijski. Pojasni filter je lako upravljani sustav koji osigurava niski sadraj
suspendirane tvari. Propusni kapacitet e se smanjiti uz poveanje koncentracije
suspendirane tvari. Uz dodatak koagulanta/flokulenta, mogue je takoer ukloniti vodene
emulzije. Nakon toga slijedi uklanjanje krutih tvari iz vode adsorpcijom na granuliranom
aktivnom ugljenu (GAC). Kapacitet jedinice za obradu e biti projektiran na temelju
eljenog protoka, i izraunatih neistoa koje bi trebale biti uklonjene. Konani efluent se
nakon proiavanja isputa u upojnu graevinu. Kakvoa vode prije isputanja mora biti u
skladu s Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13,
43/14, 27/15).
Obrada i transport sloja donjeg taloga i mekog katrana
Nakon vaenja (oko 55.000 m3) sloj mekog katrana se dizalicom usmjerava u jedinicu za
predobradu vapnom smjetenoj uz jamu. Meki katran stabilizirat e se s vapnom, u 10%tnoj koliini u ukupnoj smjesi (predobrada), kako bi se poveala viskoznost u skladu s
potrebama sigurnog transporta. Predobrada vapnom moe se provoditi pomou zasebne
mijealice ili u otvorenim kontejnerima mijeanjem pomou tapne mijealice s
prikljukom za kamion. Zbog mjera predostronosti tijekom procesa predobrade mekog
katrana i taloga vapnom, vano je predvidjeti dodatnu opremu kako bi se eliminirao
eventualno nastali problem emisije plinova. Stoga, ukoliko tijekom procesa predobrade
mekog katrana/taloga s vapnom doe do emisije plinova iznad graninih vrijednosti
odreenih prema Uredbi o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak (NN
117/12, 90/14), potrebno e biti poduzeti mjere zatite instalacijom opreme odnosno
sustava za spreavanje emisije plinova.
Nakon predobrade odlae se u otvorene kontejnere koji imaju mogunost pokrivanja te se
dalje transportira na konanu obradu na spaljivanje na isti nain kako je i ranije opisano za
plutajui sloj ugljikovodika. Iz razloga prometne fleksibilnosti, trebalo bi biti mogue
pohraniti iskopani materijal na licu mjesta do 3 dana u zatvorenim kontejnerima.
Transportni kontejneri obino variraju 10 20 t (cca 15 t), dakle, oko 16 kontejnera treba
biti locirano na licu mjesta u skladu s projiciranom dinamikom.
U ulazno-izlaznoj zoni kamioni e se najprije vagati. Nepropusni kontejneri moraju se
najprije podii mobilnim kranom i utovariti na kamion. Ako kamion dolazi s praznim
kontejnerom, mobilno montiranim kranom treba najprije ukloniti spremnik i nastaviti s
postupkom utovara. Nakon zavretka aktivnosti utovara, kamion mora biti opran i oien
na platou za pranje kako bi se sprijeilo mogue oneienje okolnog podruja. Nadalje,

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

12

potpuno utovareni kamion se izvae i dostavi sva relevantna dokumentacija u skladu s

nacionalnim zakonodavstvom EU-a za prijevoz opasnog otpada, prije potpunog naputanja
radne zone.
Oekivani period vaenja, obrade i transporta ovog sloja otpada je 21 mjesec (ukljuujui
montau i demontau opreme).
Zatvaranje otpadne jame nakon uklanjanja otpadnih tvari
Kako je ve ranije navedeno, odabrano sanacijsko rjeenje podrazumijeva uklanjanje
otpadnih tvari iz jame sve do sloja tvrdog katrana, koji ostaje na dnu jame.
Nakon toga slijedi drugi dio sanacije koji obuhvaa slijedee radnje:
1. Punjenje Jame Sovjak inertnim materijalom s nabijanjem u slojevima od
maksimalno jednog metra
2. Paralelno s punjenjem Jame Sovjak postavlja se zdenac za monitoring
3. Prekrivanje Jame Sovjak zavrnim pokrovnim slojem koji se sastoji od drenanog
sloja i rekultivirajueg sloja debljine 2 metra
4. Gradnja obodnog kanala za prikupljanje oborinske vode
Inertni materijal pripadajuim atestima mora zadovoljavati uvjete i karakteristike koji e
se propisati unutar glavnog projekta. Inertni materijal od kojeg se vri zatrpavanje jame
biti e od kamenih materijala.
Paralelno s ugradnjom i nabijanjem inertnog materijala gradi se zdenac za monitoring i
eventualno ispumpavanje preostale vode s dna jame od PEHD cijevi. Inertni materijal
ugrauje se iznad razine oboda jame tj. formirati e se ''kapa'' (na koju dolazi drenani sloj
za oborinske vode) koja bi omoguila odvodnju oborinske vode van jame. Potrebno je
postii nagib vanjskog pokosa inertnog materijala oko 1:5, koji ini zatvoreno tijelo jame.
Tako se omoguuje otjecanje oborinske vode sa zatvorene plohe jame prema obodnom
kanalu koji skuplja vode, a ujedno se prostor vizualno uklapa u okoli.
Zavrni pokrovni sloj nakon ispune jame inertnim materijalom, izradit e se od drenanog
sloja i rekultivirajueg sloja debljine 2 m.
Drenani sloj za oborinske vode slui primarno za odvod infiltracije vode i da smanji
propust vode u jamu, a izrauje se od ljunkovitih ili kamenih materijala. Ovdje se
preporuuje da se utvrdi drenani sloj pomou sintetikog materijala geokompozitni
materijal. Ugradnju treba provoditi tako da je otra strana geosintetikog drenanog sloja
na vrhu. Odreivanje specifikacije geokompozitnog materijala predmet je takoer glavnog
projekta.
Na navedeni drenani sloj za oborinske vode, predvieno je postavljanje rekultivirajueg
sloja debljine oko 2 m. koji bi se izgradio u 2 sloja:
temeljni sloj
prainasto, pjeskovit humus

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

13

Nakon ugradnje svih navedenih slojeva, oko Jame Sovjak izgradit e se vodonepropustan
betonski obodni kanal.
Pokrovni sloj (kapa) bit e izveden tako da ima pad, kako bi se vei dio oborina najkraim
putem odveo sa zatvorene povrine jame. Tako izgraen obodni kanal e iste oborinske
vode kontrolirano preko talonika isputati u teren.
Konana namjena prostora
Vizualno e prostor jame biti uklopljen u okolni teren na nain da e se nasipom na jami i
krajobraznim ureenjem postii blaga uzvisina nad bivim prostorom jame.
Prostornim planom ureenja opine Vikovo (''Slubene novine Primorsko-goranske
upanije'' br. 49/07) te Izmjenama i dopunama prostornog plana ureenja Opine Vikovo
(''Slubene novine Primorsko-goranske upanije'' br. 4/12), na karti ''Koritenje i namjena
povrina'', lokacija jame Sovjak (kao i prostor odlagalita Vievac) nakon sanacije
predviene su kao ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite. Navedeno treba
uzeti u obzir prilikom konanog zatvaranja jame, uklanjanja privremenih objekta i
graevina te zavrnog ureenja graevne estice.
U svakom sluaju nakon sanacije jame Sovjak, postoji mogunost ureenja zone u svrhu
sportskog i rekreacionog sadraja.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

14

2 OPIS OKOLIA LOKACIJE I PODRUJA UTJECAJA ZAHVATA

Jama "Sovjak" je smjetena u neposrednoj blizini zatvorenog odlagalita komunalnog
otpada Vievac ija sanacija je u tijeku. Oba odlagalita nastala su na mjestu prirodnih
krakih vrtaa na nadmorskoj visini od 300 m udaljenosti od 4 km od obale.
Jama ''Sovjak'' nalazi se na katastarskoj estici 4457 k.o. Vikovo koja je u vlasnitvu
Opine Vikovo. Ukupna povrina estice iznosi 0,99 ha. Aktivnosti sanacije jame Sovjak
provodit e se i na katastarskim esticama 4456/1, 4459/2, 4458/1, 4458/2 k.o. Vikovo.
Podruje oko jame ograeno je visokom ianom ogradom (oko 2 m visine). 1985. godine,
na rubnim zidovima na sjevernoj strani jame izgraen je betonski potporni zid za
poveanje volumena za opasni otpad te kako bi se sprijeilo prelijevanje otpada iz jame.
Postojei infrastrukturni objekti koji su izgraeni u okruenju podruja lokacije Sovjak
(ulazna vrata za dvosmjerni promet s kontrolnom tokom, interne prometnice,
trafostanice, elektroinstalacije, dalekovod niskog napona za unutarnju rasvjetu obje
lokacije, rasvjetni stupovi, hidrantska mrea, telefonska ica, iana ograda, prostor za
smjetaj osoblja i osobnu higijenu, objekti za odravanje i uvanje radne opreme i vozila)
pripadaju odlagalitu otpada Vievac.
Pristup jami Sovjak omoguen je asfaltnom pristupnom cestom koja povezuje cestu
Vikovo-Marinii (dio upanijske ceste 5025) s lokacijom odlagalita Vievac u duini od oko
100 m. Neposredni prostor oko lokacije je urbaniziran te se najblie kue nalaze na samo
30-ak metara udaljenosti. Uz samu lokaciju Sovjak u tijeku je izgradnja ceste koja e
povezivati cestu Vikovo-Marinii s novom dravnom cestom Rujevica (Grad Rijeka)
Marelji za potrebe budueg upanijskog centra za gospodarenje otpadom Mariina.
Na irem podruju grada Rijeke izdvojena su dva velika krka sliva: (1) Sliv priobalnih
izvora vrnog dijela Rijekog zaljeva i (2) Sliv izvora u gradu Rijeci. Jama Sovjak se nalazi u
graninom dijelu dvaju slivova, ali unutar sliva priobalnih izvora u vrnom dijelu Rijekog
zaljeva (1), koji nije pod sustavom zatite izvorita vode za pie. Ipak, poloaj lokacije
visoko oneiene opasnim otpadom u graninom podruju dvaju slivova upuuje na oprez
pri daljnjem projektiranju i izvoenju sanacijskih zahvata tim vie to je cijelo ire
podruje grada Rijeke prema Seizmolokom Zavodu Prirodoslovno-matematikog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu oznaeno kao seizmiki aktivan prostor s brojnim epicentralnim
tokama i maksimalno oekivanim intenzitetom potresa od 7 do 8 MSR 64 ljestvice i
vjerojatnosti pojave potresa od 63% za povratno razdoblje od 100 godina, to moe
negativno utjecati na stanje opasnog otpada u jami Sovjak.
Lokacija se nalazi na zaobalnom podruju Kvarnera koje karakterizira dinamini
breuljkasti teren, s brojnim krkim reljefnim oblicima vrtaama, piljama i
depresijama. S obzirom da se radi o naseljenom podruju predgraa Rijeke, s razgranatom
mreom prigradskih naselja uz prometnice, ire podruje zahvata mogue je
okarakterizirati kao krajobraz suburbanog tipa.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

15

Ue podruje zahvata je uslijed gospodarenja otpadom u potpunosti poprimilo

antropogenizirani, tehnogeni karakter. Dominantni elementi u prostoru su upravo jama
Sovjak, te visoka i blago zaobljena forma odlagalita Vievac koja se izdie jugozapadno od
Sovjaka. Pri tome su vizualne i boravine vrijednosti na podruju zahvata viegodinjim
odlaganjem opasnog otpada u jamu Sovjak izrazito degradirane. Jedinu vizualnu vrijednost
u prostoru predstavlja rubno JI podruje uz Sovjak, manjih dimenzija, pod prirodnom
vegetacijom u stadiju sukcesije, kojeg je potrebno u to veoj mjeri ouvati u postojeem
doprirodnom stanju.
Na podruju obuhvata zahvata prevladavaju stanini tipovi koje karakterizira stalni i jaki
ciljani (planski) utjecaj ovjeka. Ova stanita ukljuuju prostorne komplekse u kojima se
izmjenjuju izgraeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenim povrinama razliite
namjene. U okolici zahvata, uz naselja, prisutne su ume i ikare medunca i bjelograba
(As. Querco-Carpinetum orientalis H-i. 1939 (= Carpinetum orientalis croaticum H-i.
1939). Rije je o najznaajnijoj umskoj zajednici submediteranske vegetacijske zone
sjevernog Hrvatskog primorja, koja je uglavnom razvijena u obliku vie ili nie ikare (samo
mjestimino je dobro sauvana, npr. u pojedinim dijelovima Istre i otoka Krka). I na
predmetnom prostoru zajednicu karakterizira izrazit antropogeni utjecaj, pa se uz
karakteristine vrste ove zajednice u znaajnoj mjeri pojavljuju i elementi ruderalne
vegetacije. Kako podruje sanacije jame Sovjak pripada antropogenim stanitima
postojea flora i fauna pripada ivom svijetu prilagoenom na antropogeni utjecaj. To su
ivotinjske vrste koje su se prilagodile ivotu u urbanim sredinama ili koriste takva
podruja kako bi pronali hranu (osobito ako se radi o aktivnim seoskim podrujima).
Budui se radi o krkom podruju za oekivati je faunu karakteristinu za kr (ivotinje su
prilagoene na malu koliinu nadzemnih tokova).
Na osnovi podataka iz literature, postojeih Crvenih popisa ugroene flore i faune Hrvatske
te u skladu s Pravilnikom o strogo zatienim ivotinjskim vrstama (NN 144/13) na irem
podruju sanacije jame Sovjak evidentirane su 23 strogo zatiene biljne i ivotinjske
svojte, te 32 ugroene biljne i ivotinjske vrste iju pojavu je mogue oekivati u sklopu
stanita koja su utvrena na podruju obuhvata i zone utjecaja zahvata. Lokacija jame
Sovjak kao i zona utjecaja, ne nalaze se na podruju koje je zatieno prema Zakonu o
zatiti prirode (NN 80/13), a zahvat se ne nalazi ni na podruju ekoloke mree.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

16

3 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI

3.1 UTJECAJI TIJEKOM SANACIJE
3.1.1 Utjecaj na kvalitetu zraka
Tijekom sanacije jame Sovjak utjecaj na kvalitetu zraka javit e se najveim dijelom
tijekom uklanjanja otpadnih tvari iz jame te u znatno manjoj mjeri uslijed kretanja
vozilima i radnim strojevima po neutvrenim povrinama.
Uslijed iskopa materijala iz jame Sovjak mogu se pojaviti emisije oneiujuih plinova u
zrak (lakohlapivi spojevi, PAH, aromatski ugljikovodici, klorirani spojevi, SO2/SO3, CO,
benzen, metan, merkaptani). Predvieno je da se osigura stalna prisutnost povrinskog
sloja vode (minimalno od 0,2 0,5 m) kao barijera koja e smanjiti potencijalne emisije
oneiujuih tvari u zrak. Meutim, emisije plinova oekuju se prvenstveno tijekom
grabljenja grabilicom kada voda nee moi pokrivati materijal.
Kod uklanjanja sloja plivajuih ugljikovodika zbog mehanikog trenja i sunevog zraenja
mogue je zagrijavanje koje moe emitirati foto reaktivne spojeve. Pridravanjem mjera
zatite, odnosno izbjegavajui rad u uvjetima jakog vjetra kada je mogue irenje
neugodnih mirisa s mjesta sanacije na dalja podruja, oekuje se utjecaj samo na bliem
podruju jame Sovjak.
Posebno je bitno osigurati zatitni povrinski sloj vode tijekom vaenja mekog katrana
grabilicom za jaruanje, kada e se javiti emisije sumporovih oksida SOx. Meutim, kao to
se pokazalo kod izvoenja istranih radova 2014. tijekom vaenja grabilicom doi e do
znatnih emisija ovih plinova.
U sluaju prve varijante izvaeni otpad (meki katran) se zatim usmjerava na jedinicu za
predobradu otpada s vapnom, ije se mijeanje odvija u zatvorenom sustavu nakon ega se
produkt privremeno odlae u zatvorene kontejnere. Zbog moguih emisija tijekom ovog
procesa potrebno je predvidjeti i sakupljanje i obradu nastalih plinova.
U sluaju druge varijante, otpad se preusmjerava u oblinju spalionicu gdje se uz
potivanje tehnoloke discipline (prijevoz otpada u zatvorenim prostorijama i paljivo
rukovanje materijalom) ne oekuje dodatan tetan utjecaj. Iako se u spalionici predvia
uklanjanje svih oneiujuih tvari, nuno je osigurati i dodatna postrojenja u kojima se
moe vriti dodatno uklanjanje nastalih emisija ukoliko doe do prekoraenja graninih
vrijednosti na oblinjoj mjernoj postaji.
Usprkos pridravanju mjera zatite zraka oekuje se negativan utjecaj na zrak koji e
promijeniti postojeu razinu oneienosti zraka tijekom sanacije.
Ne oekuju se znatnije emisije oneiujuih tvari u zrak tijekom transporta ako se
predobraeni otpad bude prevozio zatvorenim sustavom transporta s lokacije do konanog
mjesta obrade, s obzirom da e biti sprijeen kontakt otpada sa zrakom.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

17

Pridravanjem propisanim mjerama smanjenja emisija uslijed kretanja vozilima i iz radnih

strojeva ne oekuje se znaajan doprinos ovih emisija.

3.1.2 Utjecaj na vode

U dosadanjim aktivnostima lokacija Sovjak nije detaljno hidrogeoloki istraivana, pa se o
razinama podzemne vode na lokaciji i dubini infiltracije opasnog otpada u krko podzemlje
moe samo nagaati prema udaljenim podacima. Ranijim SUO-om propisani monitoring i
analize vode kroz 6 godina nisu pokazale utjecaj na izvorske vode u priobalju, to upuuje
na tumaenje da infiltrirani opasni otpad iz jame Sovjak do sada nije dosegao saturiranu
zonu krkog vodonosnika i da nije do sada transportiran prema korespondentnim priobalnim
izvorima. Sanacijski radovi na jami Sovjak e zasigurno "uzburkati" cijelu lokaciju s
mogunou ubrzanja procesa infiltracije dijela opasnog otpada u podzemlje i
vjerojatnou aktiviranja transporta oneienja prema izvorima. U skladu s tim
oekivanjima predloene su i mjere zatite i odgovarajue praenje cijelog sustava.

3.1.3 Utjecaj na bioloku raznolikost

U sklopu pripremnih radova planira se provesti ienje terena, uklanjanje trave, drvea,
ilblja i ostalog zelenila na predvienim radnim povrinama, to predstavlja gubitak
postojeih stanita. Tijekom radova na sanaciji, vee prisustvo ljudi, rad mehanizacije i
strojeva te poveanje prometa, za posljedicu e imati emisiju buke, praine te mogue
tetne plinove i neugodne mirise. S obzirom da se radi o antropogeno utjecanim
povrinama uz postojeu lokaciju opasnog otpada i zatvorenog odlagalita komunalnog
otpada, ovi utjecaji se mogu zanemariti. Hortikulturnim ureenjem (sadnjom autohtonog
bilja) i odravanjem svih povrina na podruju zahvata nakon izvedene sanacije formira se
nova zelena povrina i potencijalno povoljno stanite za pojedine biljne i ivotinjske vrste,
to je pozitivan utjecaj. Budui da je jama Sovjak prije sanacije predstavljala opasno
podruje za ivi svijet, smatra se da e i konana sanacija i zatvaranje jame Sovjak
dugorono predstavljati pozitivan utjecaj.
Lokacija jame Sovjak kao i zona utjecaja radova na sanaciji, ne nalazi se na zatienom
podruju prema Zakonu o zatiti prirode (NN 80/13). Najblie zatieno podruje
Geomorfoloki spomenik prirode Zametska peina, oko 2,5 km juno od lokacije jame
Sovjak. Radovi na sanaciji jame Sovjak nee imati utjecaj na zatiena podruja.
Prema Uredbi o ekolokoj mrei (NN 124/13), planirani zahvat sanacije jame Sovjak nalazi
se izvan podruja ekoloke mree. Sukladno Rjeenju Ministarstva zatite okolia i prirode
od 30. svibnja 2014. godine (KLASA UP/I 612-07/14-60/56; URBROJ 517-07-1-1-2-14-5), za
planirani zahvat sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom (crna toka) jame
Sovjak je utvreno da se moe iskljuiti mogunost znaajnih negativnih utjecaja na
ciljeve ouvanja i cjelovitost ekoloke mree te nije potrebno provesti postupak Glavne
ocjene prihvatljivosti.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

18

3.1.4 Utjecaj na krajobraz

Tijekom provedbe sanacije, doi e do izravnih utjecaja na fiziku strukturu krajobraza,
najprije uklanjanjem postojee vegetacije, te formiranjem pristupnih putova i platoa s
potrebnom mehanizacijom i postrojenjima za provedbu sanacije. Zbog formiranja radnih
povrina i prisustva za to potrebne mehanizacije i postrojenja, prostor e privremeno
poprimiti tehnogeni izgled gradilita. Sadraj jame Sovjak e se isprazniti, a opasni otpad
obraditi jednom od dvije razmatrane metode, nakon ega e se jama ponovno zapuniti
obraenim i inertnim materijalom. Jama e se zatim zatvoriti gornjim brtvenim slojem sa
sustavom odvodnje. Pritom e biti formirana blaga uzvisina nad bivim prostorom jame,
koja e se na kraju zatravniti, odnosno krajobrazno urediti sadnjom autohtonog bilja i
vizualno uklopiti u okolni teren. Sve povrine na prostorima uklonjenih objekata i
manipulativnih povrina e takoer biti krajobrazno ureene. Nakon zavretka radova u
prostoru e ostati blagi breuljak s obodnim kanalom, kojeg e biti potrebno adekvatno
odravati. Iako e na taj nain vrtaa, koja bi u svom prirodnom stanju predstavljala
vrijedan prirodni uzorak krajobraza, biti u potpunosti izgubljena, u odnosu na sadanje
vizualno, ekoloki i ambijentalno degradirano stanje lokacije, opisana promjena e biti
pozitivnog karaktera. Umjesto obiljeja tehnogenog karaktera, prostor e poprimiti
suburbani karakter, primjereniji okolnom podruju.

3.1.5 Optereenje okolia

3.1.5.1 Buka
Tijekom sanacije visoko oneiene jame Sovjak doi e do emitiranja dodatne buke u
okoli kao posljedica radova na sanaciji iste. Ova buka je ograniena vremenom trajanja
sanacije i prestaje po zavretku izvoenja iste. Uz potivanje tehnoloke discipline ne
oekuje znaajan negativan utjecaj buke zahvata na okolna naseljena podruja.

3.1.5.2 Promet
Pristup lokaciji zahvata je preko 5025 kroz Vikovo. Iako ne postoje slubene brojke
(najblie brojanje prometa provedeno je na D7 i D8) neslubeni podaci navode da je
prometnica zaguena, pogotovo u samom centru Vikova. Zahvat e generirati promet i od
odvoza otpada s lokacije i dovozom inertnog materijala koji e sluiti za popunjavanje
ispranjene jame. Pri analizi podataka o koliinama za transport i vremenskom razdoblju u
kojem se taj transport planira obaviti zakljueno je da je kritino razdoblje 6 mjeseci
punjenja jame Sovjak inertnim materijalom (110 000 m3). U navedenom razdoblju dnevna
koliina inertnog materijala kojeg je potrebno dovesti iznosi 920 m3. Promet koji navedena
koliina generira iznosi 84 vozila po danu u jednom smjeru, odnosno 168 vozila dnevno (84
puna + 84 prazna). Unutar 16 satnog radnog dana to iznosi 10,5 kamiona po satu ili 1
kamion svakih 5 min 45 sek. Za oekivati je da e se promet intenzivirati u odreenim
razdobljima dana. S obzirom na nepostojanje brojanja prometa na 5025 ne moe se
brojano izraziti poveanje ukupnog broja vozila, kao ni poveanje udjela tekog prometa,
ali se na temelju svega navedenog preporua sa sanacijom zapoeti po zavretku dravne
ceste D 427 kako bi se izbjeglo prometno zaguenje centra Vikova (kao i ostatka
prometnice 5025).

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

19

3.1.5.3 Otpad
Za vrijeme sanacije lokacije doi e do nastajanja razliitih vrsta otpada i to iz razliitih
procesa:
- tijekom pripremnih radova ienja terena
- izgradnje prometno-manipulativnih povrina i prateih objekata za radnike
- samog postupka sanacije
- rada i boravka radnika na lokaciji
- odravanja vozila i ureaja (dizalice, ureaj za dodavanje vapna...) te
- iznenadnih dogaanja poput izlijevanja tekueg sloja plivajuih ugljikovodika,
otpadne vode i mekog katrana ili izlijevanja motornih ulja iz dizalica i kamiona koji
e preuzimati otpad za izvoz.
Vrste otpada koje se mogu javiti uslijed navedenih procesa
- neopasni te opasni otpad graevinski otpad i otpad od ruenja objekata
- otpad na separatoru ulja i masti/taloniku i otpadni zasieni GAC filter
- otpadna ambalaa; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski
materijali i zatitna odjea
- komunalni otpad
- otpadna ulja i otpad od tekuih goriva
Ako se sve vrste otpada koje nastaju, prije predaje ovlatenim sakupljaima, pravilno
skladite na lokaciji u skladu s propisanim mjerama zatite prema zakonskim propisima (u
odgovarajuim spremnicima izraenim od materijala koji ne reagiraju u kontaktu s
otpadom, opasan tekui otpad smjetenim na nepropusnoj betonskoj podlozi koja ima
nagib prema zatitnoj tankvani ...) ne oekuje se utjecaj od njegovog nastanka.
Nepropisno postupanje, odnosno odlaganje, posebno opasnog otpada, na neprikladnim
lokacijama moe dovesti do oneienja tla i podzemnih voda te ugroavanja zdravlja ljudi
i ivotinja. Takoer je mogu nepoeljan utjecaj na okoli ako doe do iznenadnih
dogaaja (npr. izlijevanja tekueg opasnog otpada).

3.1.6 Ekoloke nesree

Mogui neeljeni dogaaji, uzrokovani planiranim aktivnostima koji se mogu dogoditi na
lokaciji zahvata, predstavljaju oneienje okolia opasnim tvarima koje nastaju uslijed
poara. Poar se moe pojaviti uslijed samozapaljenja, aktivnosti ljudi, rada motornih
vozila kao i uslijed prirodne pojave.
Ukoliko se primjenjuju propisana pravila i predloene sigurnosne mjere zatite ukljuujui
mjere zatite od poara i tehnoloke eksplozije vjerojatnost nastajanja neeljenog
dogaaja svedena je na minimum.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

20

3.2 IZVANREDNI DOGAAJI

Tijekom izgradnje zahvata, mogui izvanredni dogaaji su izlijevanja opasnih tvari - goriva
i ulja iz graevinskih strojeva (kopnenih i plovnih) i iz eventualno prisutnih spremnika za
gorivo.
U sluaju izvanrednog dogaaja treba postupiti sukladno mjerama zatite okolia u
izvanrednim situacijama, propisanih ovom Studijom.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

21

4 PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA

4.1 MJERE ZATITE OKOLIA
4.1.1 Mjere zatite tijekom pripreme i projektiranja
Ope mjere zatite okolia
1. U fazi izrade daljnje projektne dokumentacije, granice zahvata uskladiti s granicama
katastarskih estica, odnosno parcela i geodetskom podlogom
2. Odrediti mjesta za odlaganje graevinskog i/ili otpadnog materijala, mjesta za
parkiranje i smjetaj mehanizacije, a sve u cilju smanjenja nepotrebnog oteenja
okolnih povrina (odlaganjem otpada i materijala, izlijevanjem tetnih tvari i dr.)
izvan predvienih radnih prostora uz jamu Sovjak.
Zrak
1. Obavijestiti lokalno stanovnitvo o poetku radova, posebno stanovnike najbliih
stambenih objekata i uspostaviti stalnu komunikaciju sa stanovnicima najbliih
objekata Izraditi Plan i program obavjetavanja i potencijalnog privremenog
iseljavanja stanovnitva ili evakuacije u sluaju prekoraenja dozvoljenih razina
koncentracija oneiujuih tvari u zraku. Kroz program koji e aktivno ukljuivati
sustav za obavjetavanje lokalnog stanovnitva, potrebno je impelementirati i
alarmiranje stanovnitva u sluaju prekoraivanja praga upozorenja (Mjera 6 - Mjere
zatite tijekom sanacije, sekcija Zrak).
2. Glavnim projektom predvidjeti mogunost postavljanja vodenih topova za smanjenje
koncentracija plina SO2 u zraku koji bi se aktivirali kod pojave prekoraenja graninih
vrijednosti koncentracija SO2.
Vode
1. Prije sanacije provesti detaljna hidrogeoloka istraivanja ire lokacije jame Sovjak
radi odreivanja dubine prodora opasnog otpada u krko podzemlje i utjecaja na
priobalne izvore u slivu.
2. Lokaciju upoja je potrebno odrediti temeljem dodatnih detaljnih hidrogeolokih
istraivanja s ispitivanjem stupnja upojnosti
3. Onemoguiti dotok vode u sloj tvrdog katrana koji ostaje na lokaciji.
Bioloka raznolikost i krajobraz
1. Visina privremene iane ograde mora biti minimalno 205 cm, a veliina oka ne smije
biti vea od 5x5 cm. Predvidjeti sadnju trnovite ivice uz privremenu ogradu
2. U okviru izrade glavnog projekta sanacije jame Sovjak izraditi projekt krajobrazne
sanacije, odnosno krajobraznog ureenja lokacije. U projektu primijeniti slijedee
smjernice:
- za vrijeme sanacije potrebno je voditi rauna o tome da se postojee, ve razvijeno
drvee u rubnoj zoni uz jamu Sovjak sauva u to veoj mjeri, a ako doe do
njihova uklanjanja ili oteenja, da se prilikom sanacije ono nadomjesti novim
sadnicama.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

22

- formu pokrivke uskladiti s prirodnom morfologijom okolnog terena (blagim

organskim strukturama ublaiti neprirodnu geometrijsku formu nasipa, odnosno
pokrivke)
3. Za krajobraznu sanaciju podruja koristiti autohtone i ukrasne biljne vrste koje se
javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica prisutnih na irem podruju zahvata,
odnosno one vrste ije korijenje nije duboko i invazivno, te bi moglo naruiti stabilnost
pokrivke.
Promet
1. Teki promet preusmjeriti na dravnu cestu D 427 kako bi se izbjeglo optereenje Z
5025.
Ekoloke nesree
1. Prilikom pripreme i projektiranja zahvata potrebno je predvidjeti izvanredne situacije
koje se mogu dogoditi kao i naini postupanja dionika u tim situacijama.
2. U okviru izrade glavnog projekta sanacije jame Sovjak, potrebno je propisati
sigurnosne mjere ukljuujui mjere zatite od poara i tehnoloke eksplozije.
Stanovnitvo
1.
Uspostaviti stalnu komunikaciju sa stanovnicima najbliih objekata i izraditi Plan i
program obavjetavanja i potencijalnog privremenog iseljavanja stanovnitva ili
evakuacije u sluaju prekoraenja dozvoljenih vrijednosti koncentracija
oneiujuih tvari u zraku.

4.1.2 Mjere zatite tijekom radova sanacije

Zrak
1. U sluajevima s jakim vjetrom, radove iskapanja, kretanja radnih strojeva po radnim i
manipulativnim prostorima i ostalih radova uslijed kojih dolazi do podizanja praine
obustaviti
2. Odravati nivo sloja vode na povrini jame Sovjak na minimalno 0,2 m kako bi se
osigurala odreena zatita od oslobaanja plinova tijekom izvoenja radova.
3. Osigurati dodatnu opremu odnosno sustav za spreavanje emisije plinova tijekom
predobrade mekog katrana s vapnom.
4. Zatitnu opremu potrebno je uskladiti s potencijalnim opasnostima na radilitu. Tijekom
boravljenja u neposrednoj blizini podruja jame Sovjak obavezno je noenje zatitnih
maski s plinskim ili kombiniranim filtrima, odnosno ukoliko e koncentracije biti iznad
razina kada zatitne maske sfiltrima nisu odgovarajue, potrebno je koristiti samostalne
ureaje za disanje sa stlaenim zrakom ili neki drugi izvor zraka.
5. Kontrolirati koncentracije mjerenih parametara na oblinjoj mjernoj postaji te ukoliko
doe do prekoraenja ili dugotrajnog kontinuiranog (48 sati) poveanja koncentracije u
odnosu na postojea mjerenja potrebno je obustaviti radove i otkriti uzrok promjene
lokalne kvalitete zraka.
6. Upozoriti javnost ukoliko mjerenja satnih koncentracija SO2 i NO2 prekorae pragove
upozorenja dane u Tablici 3.2-6 (Prag upozorenja NO2 i SO2 spojeva prema vaeoj
Uredbi o razinama oneiujuih tvari u zrak NN 117/12).

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

23

7. Manipulativne povrine i transportne putove unutar podruja jame Sovjak te pristupni

put u zoni naselja po potrebi polijevati vodom (posebno u sunom dijelu godine) radi
smanjenja razine zapraivanja, na osnovi direktnog opaanja.
Vode
1. Na prostoru gradilita gdje se izvodi pretakanje goriva i servisiranje strojeva, kao i za
lokacije sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda deponije izvesti radni plato s
horizontalnom i bonom zatitom s proiavanjem oborinskih voda do odgovarajueg
stupnja prije uputanja u krko podzemlje.
2. U sklopu sanacijskog zahvata potrebno je proiavanje oneienih voda iz jame i
oborinskih voda radnog plato i njeno uputanje u krko podzemlje.
3. Potrebno je provoditi redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava proienih otpadnih
voda prije uputanja u krko podzemlje te o tome voditi oevidnik.
4. Za vrijeme ekstremnih klimatskih uvjeta potrebno je sprijeiti raznoenje otpadnog
materijala vjetrom u okoli ili tijekom takvih dogaaja prekinuti radove i zatititi plato.
5. Transport kontejnera s opasnim otpadom provoditi prema zasebnom prometnom
projektu s izbjegavanjem koritenja prometnica koje prolaze kroz podruja I., II. i III.
zone sanitarne zatite izvorita vode za pie.
6. Na gradilitu je potrebno osigurati dovoljan broj kemijskih WC-a za radnike i osoblje
gradilita sa spremnikom za sanitarne otpadne vode prema sanitarnim propisima, koji e
se prazniti putem ovlatene pravne osobe ili osigurati prikljuak na sustav javne
odvodnje.
7. U trenutku kada se s radovima vaenja otpadnog materijala doe do razine tvrdog
katrana potrebno je ispitati njegovu tlanu vrstou. Ovisno o rezultatima ovih
ispitivanja potrebno je predloiti nain zatrpavanja jame i definirati karakteristike
materijala kojim e se jama zatrpavati.
8. Prilikom punjenja jame inertnim materijalom naroitu panju treba posvetiti zatiti
sloja tvrdog katrana koji slui kao nepropusna barijera. Jama e se najprije zatrpavati
slojem sitnog materijala frakcije 0-8 mm, do 0,5 m visine, odnosno dok se ne prekrije
cijela povrina dna jame. Takoer treba panju posvetiti prilikom zatrpavanja uz rub
jame, kako bi se zatitila barijera i na bonim stranicama jame. Na taj nain e se
onemoguiti kontakt sadraja jame sa krkim podzemljem, putem kaverni koje su
zabrtvene u sadanjem stanju sa slojevima tvrdog katrana.
Tlo
1.
2.
3.
4.

Mehanizaciju koja se koristi za izvoenje radova staviti pod stalni nadzor kako bi se
sprijeila uporaba vozila iz kojih prokapljuje gorivo i/ili mazivo.
Graevinske materijale, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije, potrebno je
koristiti i skladititi na propisan nain.
Prilikom izvoenja radova ne smije se oneistiti tlo.
Dolijevanje i izmjena motornih i hidraulikih ulja kao i izmjena akumulatora na
vozilima i graevinskim strojevima mora se obavljati uz sve potrebne mjere zatite od
prolijevanja.

Bioloka raznolikost i krajobraz

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

24

1.

2.
3.

4.

Za hortikulturno ureenje, koje se planira na mjestu sadanje jame Sovjak i visokog

zelenog pojasa oko dijela jame, treba koristiti autohtone biljne vrste koje se
pojavljuju u sklopu prirodne vegetacije ireg podruja zahvata.
Po zavretku radova prema projektu krajobrazne sanacije sanirati podruje predmetne
lokacije.
Prije poetka radova na krajobraznoj sanaciji i hortikulturnom ureenju podruja u
suradnji sa strunjakom (biolog-botaniar) utvrditi rairenost invazivnih biljnih vrsta te
izvriti njihovu eradikaciju na lokaciji sanacije jame Sovjak (u skladu s aktualnim
istraivanjima i saznanjima vezanim za suzbijanje stranih invazivnih vrsta), kako bi se
sprijeilo njihovo irenje nakon zavretka svih radova.
Sve povrine gradilita i ostale zone privremenog utjecaja nakon zavretka radova
sanirati na nain da se dovedu u stanje blisko prvobitnom, tj. rekultivirati ih koristei
humus i plodno tlo.

Otpad
1. Planirati odgovarajuu povrinu na kojoj e se privremeno skladititi sav otpad prema
vrstama.
2. Sve vrste otpada koje nastaju tijekom izvoenja zahvata odvojeno sakupljati prema
kljunim brojevima te predati iskljuivo ovlatenicima za sakupljanje otpada.
3. Odvoz otpada putem ovlatene osobe organizirati ovisno o dinamici njegovog nastanka.
4. Otpadne vode iz septike jame prazniti po punjenu putem ovlatene komunalne
ustanove.
5. Za svaku vrstu otpada voditi oevidnik o nastanku i tijeku otpada sastavljen od obrasca
oevidnika i prateih listova za pojedinu vrstu otpada u tekuoj godini.
6. Privremeno skladite neopasnog i inertnog otpada mora biti izgraeno tako da je
onemogueno istjecanje oborinske vode koja je dola u doticaj s otpadom na tlo, u
vode, podzemne vode i more, da je onemogueno raznoenje otpada u okoliu,
odnosno da je onemogueno njegovo razlijevanje i/ili isputanje u okoli, da je podna
povrinu otporna na djelovanje otpada, da je neovlatenim osobama onemoguen
pristup otpadu, da je graevina opremljena ureajima, opremom i sredstvima za
dojavu i gaenje poara, da su na vidljivom i pristupanom mjestu obavljanja
tehnolokog procesa postavljene upute za rad, da je mjesto obavljanja tehnolokog
procesa opremljeno rasvjetom, da je do graevine omoguen nesmetan pristup vozilu,
da je graevina opremljena s opremom i sredstvima za ienje rasutog i razlivenog
otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada. Tekui opasni otpad
skladititi u odgovarajuim spremnicima smjetenim na nepropusnoj betonskoj podlozi
koja mora imati zatitnu tankvanu odgovarajueg volumena u sluaju iznenadnog
izlijevanja.
7. Ako se radi o opasnom otpadom, pored navedenih uvjeta potrebno je da je graevina
pod neprekidnim nadzorom, da je natkrivena i da je onemoguen dotok oborinskih
voda na otpad
Mjere zatite poveanja razine buke
1. Zbog tehnologije rada i organizacije gradilita, radovi sanacije e se odvijati tijekom
24 sata. Stoga se mora izraditi elaborat zatite od buke s gradilita kojim e se
osigurati da razine buke radova tijekom dnevnog razdoblja (7 do 19 sati) ne prelaze 65

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

25

2.
3.
4.

5.

dB(A), odnosno 70 dB(A) u razdoblju od 08.00 do 18.00 sati, te da tijekom noi iste ne
prelaze 45 dB(A).
Izvoditelj radova duan je koristiti ispravne graevinske strojeve i transportna vozila,
koji ne proizvode pretjeranu buku.
Radne strojeve, postrojenja i vozila redovito kontrolirati, servisirati i odravati.
U sluaju prekoraenja razine buke, osobito none, uslijed izvoenja radova isti
obustaviti i reorganizirati na nain da se zadovolje granine vrijednosti, te odrediti
zone moguih utjecaja.
U svim fazama sanacije koristiti iskljuivo dravnu cestu D 427. Jedino u fazi punjenja
jame materijalom iz iskopa i pokrivanje inertnim slojem, ovisno o lokaciji iskopa ili
viaka iskopa materijala, mogue je pojedine koliine materijala dovoziti i drugim
pravcima uz suglasnost Opine Vikovo.

Mjere za spreavanje ekoloke nesree

1. Osigurati vatrogasne pristupe te postaviti aparate za gaenje poara.
2. Izbor, odravanje i postavljanje aparata za gaenje poara provesti kako slijedi:
- Potreban broj, vrsta i veliina vatrogasnih aparata odreuju se u skladu s razredom
poara koji moe nastati, povrinom poarnog sektora i proraunom specifinog
poarnog optereenja poarnog sektora,
- Redovni pregled vatrogasnih aparata valja obaviti prema uputi proizvoaa,
najmanje jednom u tri mjeseca,
- Periodinim servisom valja provjeriti ispravnost i funkcionalnost vatrogasnog
aparata i njegovih dijelova te obaviti zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova
rezervnim dijelovima odobrenim za uporabu od strane proizvoaa vatrogasnog
aparata,
- Vatrogasni aparati se postavljaju neovisno o ugraenim stabilnim sustavima za
gaenje poara, hidrantskoj mrei i drugim mjerama zatite od poara.
3. Osigurati dovoljnu udaljenost meu objektima, a unutar objekata odjeljivanje prostora
prema namjeni, radei tako osnovne poarne sektore odnosno podsektore.
4. Pravilno upotrebljavati i redovito odravati svu opremu, alate i mehanizaciju koja se
koristi prilikom sanacije u ispravnom stanju. To izmeu ostalog znai koritenje
ispravne opreme, uporabu neiskreih alata, koritenje elektrine opreme u
protueksplozijskoj izvedbi te upotrebu iskro-lovaca na vozilima.
5. Za pretakanje goriva, zamjene ulja i masti za podmazivanja primjenjivati sljedee
mjere zatite:
- Strogo potivati definirane zone opasnosti,
- Spremnici moraju biti odobreni, opremljeni ureajima za odzraivanje, nivokazima,
zapornim ureajima, otvorima za ulaenje i promatranje, sabirnim prostorima od
nezapaljivih graevnih materijala, koji su dovoljno vrsti i nepropusni za najvee
oekivano optereenje i postojani na djelovanje uskladitene tekuine,
- Pridravati se doputenog stupnja punjenja spremnika
- Postavljanje spremnika obaviti uz potivanje sigurnosne udaljenosti zatitnih
pojasa, na meusobnim udaljenostima na nain da je meusobno ugroavanje
svedeno na najmanju moguu mjeru,
- Spremnike tititi od poara sustavima za gaenje, sustavima za hlaenje,
hidrantskom mreom, vatrogasnim vozilima, vatrogasnim aparatima te drugim
sredstvima i opremom prema planu zatite od poara,

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

26

Ureaji za pretakanje moraju biti izvedeni tako da je onemogueno razlijevanje ili

proputanje zapaljivih tekuina izvan prostora u kojem se obavlja pretakanje i
prihvaanje razlivenih tekuina, a smjesu para/zrak treba odvoditi tako da nikakve
opasnosti ne mogu nastati za zaposleno osoblje odnosno tree osobe i njihovu
imovinu,
- Crpke i pripadajua oprema moraju biti izraene i odobrene za pretakanje
zapaljivih tekuina, a armatura otporna na proboj plamena, sigurna od detonacije,
sigurna od eksplozije i sigurna od trajne vatre,
- Radi sprjeavanja skupljanja statikog elektriciteta prilikom pretakanja, svi
cjevovodi sapripadajuim ureajima moraju biti galvanski vezani i propisno
uzemljeni.
6. U sluaju izlijevanja naftnih derivata odmah poduzeti mjere za sprjeavanje daljnjeg
razlijevanja, sakupiti oneieno tlo ili vodu, odloiti u posebne spremnike te predati
ovlatenoj pravnoj osobi. U opem sluaju akcidentnih dogaaja postupiti prema
Dravnom planu mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda te Planom
zatite od poara i tehnolokih eksplozija Opine Vikovo.
7. Zabraniti ulazak neovlatenim osobama na lokaciju zahvata te provoditi kontrolu
ulaska na lokaciju.
-

Stanovnitvo
1. Poduzeti mjere propisane Planom i program obavjetavanja i potencijalnog
privremenog iseljavanja stanovnitva ili evakuacije u sluaju estih prekoraenja
graninih vrijednosti oneiujuih tvari u zraku i eventualnih dostizanja pragova
upozorenja ili akcidentnih situacija.
Svjetlosno oneienje
1. U sluaju povienog svjetlosnog oneienja uslijed izvoenja radova na okolni prostor
namijenjen stanovanju, prilagoditi tehnologiju osvjetljenja, ali u skladu s potrebama
minimalnih uvjeta za radne prostore.

4.1.3 Mjere zatite nakon sanacije

Ope mjere zatite okolia

1. Redovito istiti i odravati obodni kanal te zelene povrine na lokaciji jame Sovjak i
prostoru s kojeg su nakon sanacije uklonjene privremene graevine i objekti.
2. Nakon sanacije, prostorno-planskom dokumentacijom definirati buduu namjenu
prostora u skladu s ogranienjima saniranog terena.

4.1.4 Program praenja stanja okolia tijekom sanacije

Zrak
1. Uz postojee parametre kvalitete zraka na mjernoj postaji imisijskog monitoringa
deponija Vievac, Vikovo omoguiti mjerenje sljedeih oneiujuih tvari:
SOx, NOx, O3

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

27

HOS
merkaptani
benzen
fenoli
Mjerenja novih parametara zapoeti minimalno mjesec dana prije poetka radova.
2. Kontinuirano kontrolirati mjerene vrijednosti postojeih mjernih postaja Vikovo
Vievac te Vikovo Mariina potivajui mjeru 5. i 6. zatite zraka tijekom izvoenja
radova.
Vode
Postojei program praenja stanja voda nastaviti na istim tokama, kao i za odlagalite
Vievac, do poetka sanacijskih zahvata, to znai uzorkovanje i analize vode (C analiza)
korespodentnih izvora (Zvir, Mlaka, Pod Jelun, Cerovica), ali za potrebe projekta Sovjak
proiriti na 4 puta godinje s posebnom panjom na istaknute reperne spojeve
trihalometan, lako hlapive halogene ugljikovodike, tetrahidrofuran i tetrahidrotiofen.
Program praenja stanja voda za procjenu utjecaja odlagalita Vievac na okoli odvija se
jedanput godinje te se predlae da se taj monitoring terminski uskladi s predloenim
programom praenja stanja voda za Sovjak.
Tijekom sanacijskih zahvata iste analize treba raditi 1 puta tjedno radi oekivanih
dinamikih promjena u jami Sovjak tijekom radova. Posebnu panju treba posvetiti
kvaliteti vode prije uputanja u podzemne vode nakon propisanog ureaja za proiavanje
otpadnih voda iz jame ili padalinskih voda, koje ispiru manipulativni plato. Predlae se
svakodnevna analiza repernih parametara u vodi prije uputanja u podzemlje, posebice
tijekom uputanja proienih otpadnih voda iz jame.

4.1.5 Program praenja stanja okolia nakon provedene sanacije

Vode
Nakon zavrene sanacije jame Sovjak predlae se jo mjesec dana provoditi analize vode 1
puta tjedno i zatim vraanje na predloeni proireni reim kontrole korespodentnih izvora
(Zvir, Mlaka, Pod Jelun i Cerovica) od 4 puta godinje s posebnom panjom na navedene
reperne spojeve u sljedeem dugoronom razdoblju kao i za odlagalite Vievac.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

28

4.2 OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI

Sanacija lokacije visoko oneiene opasnim otpadom (crna toka) "Sovjak" po svojoj je
koncepciji projekt pokrenut radi smanjenja negativnih utjecaja koje ova lokacija u
postojeem stanju ima na okoli.
Obje razmatrane varijante izvoenja sanacije imale bi odreen negativni utjecaj na okoli.
Varijanta 1 ima manji utjecaj na okoli.
Tijekom radova identificirani su negativni utjecaji u neposrednoj blizini izvoenja radova
na kvalitetu zraka, krajobraz, promet i buku. Svi utjecaji su vezani za vrijeme trajanja
zahvata, koji bi prema idejnom projektu predvidljivo trajao oko 56 60 mjeseci, ovisno o
varijanti.
Za vrijeme trajanja zahvata, posebno vaenja mekog katrana grabilicom oekuje se
negativan utjecaj na zrak koji e se u odreenoj mjeri smanjiti odravanjem zatitnog
sloja vode, ali se nee moi u potpunosti izbjei. Potrebno je osigurati sve potrebno za
moguu evakuaciju stanovnitva u sluaju prekoraenja dozvoljenih imisijskih vrijednosti.
S obzirom na blizinu zona sanitarne zatite izvorita pitke vode u gradu Rijeci te da
navedeni radovi predstavljaju "uzbuivanje sustava" i tako privremeno poveavaju opasnost
od prodora oneiujuih tvari u podzemne vode predloeni su detaljni hidrogeoloki
radovi kako bi se odredila dubina prodora opasnog otpada u krko podzemlje i mogui
utjecaji na priobalne izvore u slivu te pravilnog odabira lokacije upoja. Provedbom
hidrogeolokih radova i pravilnim odabirom lokacije upoja proienih otpadnih voda
osigurat e se i odgovarajua zatita voda ovog osjetljivog podruja.
Iskapanjem otpadnog materijala iz jame tako da se u potpunosti ukloni otpadni materijal
koji pokazuje odreenu mobilnost i koji bi mogao dalje prodrijeti u okoli (sloj plivajuih
ugljikovodika, otpadne vode, meki katran) te sprjeavanjem daljnjeg prodora vode u sloj
tvrdog katrana koji ostaje u jami, nakon zavretka sanacije doi e do znatnog smanjenja
negativnih utjecaja to ih je ova lokacija imala dugi niz godina na okolno podruje te se
ovaj zahvat, uz pridravanje propisanim mjerama zatite okolia, moe smatrati
prihvatljivim za okoli.

SUO zahvata sanacije lokacije visoko oneiene opasnim otpadom Sovjak

29

5 PRILOZI
Situacija